Sumarski Leksikon 1 HR

HRVAFSKI UMARSKI IVOTOPISNI

LEKSIKON

BIOGRAPHIC LEXICON OF CROAT IAN

FORESTERS

A-F 1

Zagreb, 1996.

TUTIZ LEKSIKA d.o.o.

ISBN 953-6000-20-2 ISBN 953-6000-21-0

Sva prava pridrana

Nakladnik TUTIZ LEKSIKA d.o.o. ZAGREB

Tisak MGU Samobor

HRVATSKI UMARSKI IVOTOPISNI

LEKSIKON

G l a v n i u r e d n i k Prof . dr. sc. Jos ip B I S K U P

U r e d n i t v o Dr. sc. dipl. ing. Stjepan B E R T O V I , sveu. prof.

Dr. sc. prof. sociologije Jos ip B I S K U P , sveu. prof. Dipl . ing. Alojzije F R K O V I , um. savjetnik

L e k t o r Milan T A R I T A , prof.

G r a f i k i u r e d n i k Saa B I S K U P

P r i j e v o d n a e n g l e s k i Aleksandar Saa ROA

S u r a d n i c i Dr. sc. dipl. ing. um. Stjepan Bertovi , sveu. prof.

Dipl . ing. um. Dagmar Fajdiga Vlasta Dvorak, vod. stud. referade um. faku l te ta

Dr. sc. dipl. ing. um. Viktor Klanjek Milan N e f f , novinar i publ ic ist

Dipl. ing. um. Oskar Pikori, prof., um. savjetnik Dipl . ing. um. Mladen Skoko, prof.

Dr. sc. dipl. ing. um. Simeun Tomani, sveu. prof. Dipl . ing. um. Pavao Voj t

Dr. sc. dipl. ing. um. Vencl Vondra, sveu. docent

I

PROSLOV

"Hrvatski umarski ivotopisni leksikon" pojavljuje se u jubilarnoj godini hrvatskoga umarstva, godini kad se proslavlja 150. ljeta od osnut-ka Hrvatskoga umarskog drutva, 120. obljetnica izlaenja "umarskoga lista", 70. obljetnica "Glasnika za umske pokuse", 30. obljetnica "Radova" umarskog instituta Jastrebarsko kao nastavka "Obavijesti" umarskog instituta (1954.-1962.) i 20. godina asopisa "Mehanizacija umarstva".

Priloge za "Leksikon" hrvatskih umara poeli smo prikupi jati 1991. godine putom znanstveno-istraivakoga zadatka "Utjecaj ljudskog faktora u djelatnostima umarstva" to ga novano podupire Javno po-duzee "Hrvatske ume".

Namjera je istraivaa bila ujediniti svu biografsku i bibliograf-sku gradu na jednom mjestu, u jednom izdanju, u kojem hi se nala vei-na umara - od bardova hrvatskoga umarstva do mladih inenjera koji su zavrili kolovanje 1995. godine. Hrvatsko je umarstvo imalo mar-ljive sakupljae ivotopisa i bibliografija naih umara iji su radovi ob-javljivani u "umarskom listu" i u brojnim knjigama. Prisjetimo se "u-marske enciklopedije", "umarske nastave u Hrvatskoj 1860 - 1960", dviju umarskih bibliografija A. Kaudersa, Boroieva "ematizma...", biblio-graf ije suradnika u "umarskom listu" O. Pikoria, znatnoga broja bibli-ografskih priloga u "umarskom listu", u "Glasniku za umske pokuse" u-marskoga fakulteta i "Radovima" umarskoga instituta. Tu su i prilozi u zbornicima prigodom obljetnica (D. Rau, T. Lucari, I. urii i dr.) i posljednja, vrlo vrijedna "Bibliografija Lovako - ribarskoga vjesnika 1892- 1991" A. Frkovia.

"Leksikon" sjedinjuje objavljenu gradu i dopunjuje ju novim po-datcima o svim diplomiranim umarskim inenjerima. Taj golem sinteti-ki rad dopunili smo i popisom literature o naim inenjerima.

U "umarsku enciklopediju" i u "Hrvatski biografski leksikon" >uvrte-ni su samo oni koji su ostavili trag u pisanoj rijei, jer od onih drugih, bez obzira na njihovo znaenje u svoje vrijeme, ali bez pisanih dokume-nata, s njihovim vrnjacima na njih pada veo zaborava< (O. Pikori).

U prvih pet knjiga "Hrvatskoga umarskog ivotopisnog leksikona" uvrteni su, dakle, s v i djelatnici koji su diplomirali, magistrirali ili stekli doktorat umarskih znanosti na umarskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, nastavnici i predavai, koji su ih uili, i umarski uposlenici koji su sav, ili dio radnoga vi jeka, proveli u hrvatskom umarstvu. Uvrs-tili smo i zaslunike za osnutak i rad Gospodarsko-umarskog uilita u Krievcima (1860.) i Hrvatskoga umarskog drutva (1846.) te umarske akademije u Zagrebu (1898.). Tu ete nai ivotopise umara koji su od 1900. zavrili umarsku akademiju u Zagrebu, Gospodarsko-umarski fa-

II

kultet, Poljoprivredno-umarski fakultet i umarski fakultet u Zagrebu. Podatke smo za ive djelatnike veinom dobili od njih samih. Za

one koji se nisu odazvali, objavljujemo samo dio dostupnih podataka. Za preminule smo rabili raspoloivu literaturu i arhivsku grau. Tako smo prikupili vie od pet tisua ivotopisa.

Od inenjera drvodjelske struke uvrstili smo samo one koji su na-glaenije djelovali uz umarstvo, a svi e ostali biti uvrteni u posebnoj knjizi.

Kad zavrimo taj posao, namjeravamo prikupiti podatke i za sve nadumare, umare, umarske tehniare, lugare i ostale umarske djelat-nike.

Osnovna je svrha "Leksikona" da svima kojima to zatreba poslui kao izvor raznovrsnih podataka o ivotu i radu hrvatskih umara, njiho-vih profesora i nastavnika, a osobito umarskih znanstvenika.

Namjera nam je da hrvatsko umarstvo, koje je jedno od najstari-jih u svijetu, dostojno predstavimo.

U tako golemom poslu urednici su se sueljavali s mnogim prob-lemima. Nisu nikoga eljeli izostaviti. Odlueno je da se nikakvi podob-neni, politiki ili bilo kakvi drugi kriteriji ne uzima ju u obzir, jer se ov-dje iskljuivo radi o umarskoj struci. Anketirani dipl. inenjeri dali su >imprimatur< na predloen tekst. Za one diplomirane inenjere za koje nismo saznali adresu, ili se nisu odazvali pozivu urednitva, navodimo samo podatke koje smo pronali u dokumentaciji ili arhivalijama.

Najvie je potekoa bilo oko popisa radova. Njih se nije moglo ujednaiti, pa je ujednjaenje provedeno samo u mjeri u kojoj je to bilo mogue. Dakle, tu je ostala stanovita raznolikost, ali nismo dopustili neu-vaavan je postojeih podataka. Naime, eljeli smo prikupiti, zabiljeiti i objaviti to vie podataka o svakom pojedincu. ivim je znanstvenicima preputeno da sami svrstaju svoje radove i citiraju ih kako ele, a uredni-ci su pokuali ujednaiti iskaz radova preminulih diplomiranih inenje-ra, umarskih strunjaka i znanstvenika, potujui kronoloki slijed, tj. godinu kada je neki rad objavljen.

Kod umara naveli smo sve radove koje su oni smatrali vrijednima pribiljeiti, a kad se radi o nastavnicima koji nisu umarske struke i strunjacima koji imaju mult idiscipl inarne radove naveli smo sve n jiho-ve radove vezane uz umarsku struku i samo znaajnije ostale radove. Kako bi itatelji na prvi pogled znali radi li se o umaru ili "ne-umaru", fotografije ovih drugih stavili smo udesno.

Budui da su mnogi sudionici priopili da imaju radove koje nisu mogli objaviti iz raznih razloga, uvrstili smo i te radove. Naveli smo i naslove izraenih gospodarskih osnova, karata, nacrta itd. Drali smo se

naela: bolje je uvrstiti deset manje vanih radova nego izostaviti jedan koji je vri jedan. Budunost e prosuditi to je vie, a to manje vri jedno i vano.

Na tom opsenom poslu sudjelovalo je mnogo suradnika: od stu-dentske referade i umarske knjinice umarskoga fakulteta u Zagrebu do umarske operative i marljivih pojedinaca, pa im iskazujemo Zahval-nost. Posebnu zahvalnost iskazujemo J.P. "Hrvatske ume", umarskom institutu Jastrebarsko i Hrvatskom umarskom drutvu. Osobito zah-valjujemo svima onima koji su se odazvali naem pozivu na suradnju i poslali nam podatke. Veliku zahvalnost zasluuju diplomirani inenjeri

III

iz Slovenije, nai diplomanti i doktorandi koji su u kratkom roku poslali podatke za "Leksikon". Zahvaljujemo svima koji su pretplatom naruili "Hrvatski umarski ivotopisni leksikon" i omoguili njegov tisak. Hvala sponzorima koji su pripomogli objavi edicije i svima onima koji su na bi-lo koji nain pomogli.

Na su rad pratili novinari umarskih novina "Hrvatske ume" u Zagrebu i tako nam pomogli brze prikupiti podatke - veliko im hvala.

Putajui u svijet prvu knjigu "Leksikona", svi jesni smo da se nije moglo postii savrenstvo, ali smatramo da su glavni ciljevi postignuti. Eventualne manjkavosti bit e izbjegnute u drugom izdanju, kad do nje-ga doe. Stoga, svaka dobronamjerna primjedba i dopuna bit e dragocje-na i koristit e nam.

Urednici vjeruju da e "Hrvatski umarski ivotopisni leksikon" biti vrednota, pomagalo i ures vitrine svakoga umara.

Prva je knjiga zakljuena podatcima do 31. prosinca 1995. godine.

Zagreb, 31. oujka 1996.

Urednitvo

V

PREFACE

Biographic Lexicon of Croatian Foresters appears in a year, which is marked by numerous jubilees related to the Croatian forestry; this is the year of the 150th anniversary of the foundat ion of the Croatian Fores t ry Society, the 120th anniversary of umarski list, the 70th anniversary of Glasnik za umske pokuse, the 30th anniversary of Ra-dovi, publication by the Ins t i t u t e of Fores t ry in Jas t rebarsko which replaced the publication Obavijesti (1954 - 1962) by the same Ins t i tu te , the 20th anniversary of the magazine Mehanizacija umarstva, to list just the most impor tant anniversaries among many others.

W e star ted compiling the entries for the Lexicon in 1991 by means of the scientific research entit led Human Factors in Forestry Opera-tions f inanced by the public Enterpr i se Hrvatske ume.

The main intention of the research workers was to join together all the biographic and bibliographic materials in one place, in one edition in which data on the majori ty of the fores ters would be included ranging from the bards of the Croatian fores t ry to the young forestry engineers tha t received their degrees in 1995. There have always been some diligent compilers of biographies and bibliographies of those fo-resters whose papers were being published in umarski list and various books like, let us recall, umarska enciklopedija, umarska nastava u Hr-vatskoj 1860-1960, two fores ters ' bibliographies by A. Kauders , the bibli-ographies of the contr ibutors of umarski list by O. Pikori, the nume-rous bibliographic art icles in umarski list, Glasnik za umske pokuse (issued by the Facul ty of Fores t ry) and Radovi (issued by the Ins t i tu te of Forestry). The same goes for the articles f rom the collections pub-lished on various anniversaries ( the autors being D. Raus, T. LucariC, I. urii and others) and, finally, fo r the precious Bibliografija Lovako -ribarskog vjesnika 1892-1991 by A. Frkovi.

The Lexicon brings together and brings up to da te former ly pub-lished materials on all graduate fores t ry engineers. The tremendous synthet ic work has been in turn supplement by the lists of l i t e ra ture on our forestry engineers.

The entries in both umarska enciklopedija and Croatian Biogra-phic Lexicon have been made on the "foresters who le f t some paper-and-ink traces behind themselves because the others, regardless of significance they had at the time, sink into oblivion with thei r coevals" (O. Pikori).

The f i r s t f ive volumes of Biographic Lexicon of Croatian Foresters display the entr ies on a I I who received the i r B. Sc. degree, M. S. degree or Sc. T). degree f rom the Faculty of Fores t ry in Zagreb, the

VI

teachers and instructors who taught them and people who spent their whole working life, or par t of it, working in the Croatian forestry. We have also included the entr ies on those people who contr ibuted to founding and funct ioning of the Economy and Fores t ry School in Krievci (founded in 1860), the Croatian Fores t ry Society (founded in 1846) and the Forestry Academy in Zagreb (founded in 1898). The entr ies include the biographies of the foresters who, from the year 1900 on, graduated from the Forestry Academy in Zagreb, The Facul ty of Economy and Forestry, the Facul ty of Agricul ture an Fores t ry and f rom the Facul ty of Foretsry in Zagreb.

The data on those foresters who are still living have mostly been obtained from themselves;; as to those who did not response to our data-gathering poll, we have included only the data we had a t disposal. The entr ies on the dead have been set up on the basis of the accessible litera-tu re and archives. We thus have set up more than f ive thousand biogra-phies.

Among the wood-processing industry engineers, we have selected those who stressedly related the i r work to forestry; all others are to be included in a separate volume.

When this task is fu l f i l led , we shall gather the da ta on all senior foresters, foresters, forest engineers, game-wardens, as well as on all other people dealing with forestry.

The main purpose of the Lexicon is to serve to anyone who needs any kind of information on the lives and works of the Croatian foresters, the i r teachers and instructors, and, especially, on the exper ts in forestry.

Dealing with such a voluminous work, the Edi tor ia l Board faced many diff icul t ies . They did not want to omit anybody and they agreed not to follow any moral, political or other cr i ter ia regarding the fac t tha t the foresters* occupation is implied. The polled graduated engineers gave the i r imprimatur for the d r a f t t ex t of the Lexicon. As to those graduate engineers whose addresses we were not able to get across or who did not respond to the Edi tor ia l Board 's poll, we have published only those data on them tha t could be obtain by the means of documentation or archives.

The most significant d i f f icu l ts arose as to the list of works and papers. I t was not possible to unify them and the unification has been performed only to a possible extent . I t might have resulted in some in-consistencies, though, but we could not let any principle place us into the position of not taking some of the existing data into account. W e wanted to obtain, note down and publish as many facts on every single person as possible. The living scientists have been allowed to categorise thei r works and papers by themselves and to list them as they want to, whereas the works of the dead graduate engineers, experts in fores t ry and scientists have been arranged in accordance with the chronological order, i.e. in accordance with the year of publishing a par t icular paper.

As to foresters, we listed all thei r works and papers they regarded to be worth listing. As to the works and papers of the teachers and professors t ha t are not foresters and of those whose works are multi-disciplinary ones, we listed all the works related to fores t ry and only the most significant among other works. In order to enable a reader to distinguish foresters from "non-foresters", the photos of the la t ter are placed on the right side of a page.

Y I I

Regarding the fac t tha t many contr ibutors let us know tha t they have some papers they were not able to publish before for various reasons, we have also included such papers in the Lexicon. We have been guided by the following principle: it is be t te r to list ten less important papers than to omit even one tha t is valuable. The f u t u r e is to show what is less and what is more important and valuable.

There has been many helpers in this voluminous work of ours ranging from the Secre tar ia t and the L ib ra ry of the Facul ty of Forestry in Zagreb to operational bodies and diligent persons, and we would like to express them our gra t i tude with special thanks to the Publ ic Enterpr i se Hrvatske ume, the Ins t i tu te of Fores t ry in Jas t rebarsko an Croatian Forestry Society, we would also like to thank everyone who responded to our poll thus providing us with the da ta for the entries. We owe a special gra t i tude to the graduated fores t ry engineers who live in Slovenia and to our graduateds and Sc. D. candidates for providing us with the materials for the Lexicon accurately. W e would also like to thank everyone who ordered a copy of Lexicon by means of subscripting to it and in tha t way made the printing possible. At last, and by no means a t least, we would especially like to express our deep gra t i tude to the sponsors who helped in printing this edition, as well as to all others who helped us in any way.

Our work was eyed by the journalists of the foresters" newspaper Hrvatske ume f rom Zagreb and they helped us in gathering the data as soon as possible... and we thank them very much.

Releasing the f i r s t volume of the Lexicon, we are aware tha t we could not a t ta in perfection, bu we believe t ha t the main tasks are fu l f i l led . Possible shortcomings shall be made up for in the second edition, when t ime for it come. W e arc, therefore , looking forward to any constructive remark and suggestion we can make use of and we will re-gard it valuable.

The editors believe tha t the Biographic Lexicon of Croatian Fo-resters will be a precious thing, a valuable reference and an embellish-ment of any forester ' s l ibrary.

The f i r s t volume incorporates the da ta up to December 31,1995.

Zagreb, March 31, 1996

Edi to r ia l Board

V I I I

KRATICE

Boroic, J.: TS - Boroi, J.: ematizam i status osobl ja u resoru Ministarstva Suma i rudnika. Beograd, 1933. B T F - Biotehniska fakulteta CUO - Centar usmjerenog obrazovanja T)T - Drvna industrija D I P - Drvnoindustrijsko poduzee DTK Drvnoindustrijski kombinat DTTIDT - Drutvo inenjera i tehniara umarstva i drvne industrije g. - godina G.J. - Gospodarska jedinica GozdV - Gozdarski vestnik G..P. - (ilasnik za um. pokuse H V - Hrvatska vojska HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HBIJ - Hrvatski biografski leksikon HTJS - Hrvatski lovaki savez H.. - Hrvatske ume H D - Hrvatsko umarsko drutvo Ibid. - Ibidem (na istom mjestu, u istom djelu) izd. - izdanje TUFRO - International Union of Forestry Rersearch Organization JAZU - Jugosl. akademija znanosti i umjetnosti JIJZ Jugoslavenski leksikografski zavod J.P. - Javno poduzee IJRS - Uudska Republika Slovenija LRV - Tjovacko-ribarski vjesnik M.H. - Matica hrvatska NOO - Narodnooslobodilacki odbor N.P. - Nacionalni park N R H - Narodna Republika Hrvatska OOUR - Osnovna organizacija udruenog rada P..F. - Poljoprivredno-umarski fakultet R.H. - Republika Hrvatska R.J. - Radna jedinica s. - stranica SIZ - samoupravna interesna zajednica st. - stoljee S R H - Socijalistika Republika Hrvatska SRS - Socijalistika Republika Slovenija sv. - svezak .E. - umarska enciklopedija .F. - umarski fakultet ft.fi. - umsko gospodarstvo .T. - umarski institut .TJ. i um. list - umarski list um. bibliografija I. i II. - Kaudcrs, A.: umarska bibliografija (1846 - 1946), Zagreb 1947. i umarska bibliografija (1946 - 1955), Zagreb 1958. um. nastava - umarska nastava u Hrvatskoj 1860 - 1960, Zagreb, 1963. U.. - Uprava uma v.d. - vritelj dunosti ZIDI - Zavod za istraivanja u drvnoj industriji ZT - Zavod za istraivanja u umarstvu

Gospodarsko - umarsko uilite u Krievcima

1

ABONYI, Istvan, vid. 5. knj.

ABRAMOVI, Ante, (Tetovo, Po-ega, 1889. - Zagreb, 16.XI.1967.), Sum. ing., visi umarski savjetnik Kraljevsko-banske uprave u Zagrebu.

Gimnaziju je zavrio u Poegi, a umarstvo je s tudirao na Bum. akademij i u Zagrebu u t r a j a n j u o-sam semestara. Apsolvirao je 1912.g.

Kao umarski s t runjak slu-bovao je kod kotareva u Podrav-skoj Slatini, Vrbovskom i Samobo-ru, kod ravnate l js tva Suma u Vin-kovcima, Zagrebu i Suaku, kod Ministarstva Suma i ruda u Beo-gradu i kod banske vlasti u Zag-rebu. Na jdu l j e je slubovao u Vr-bovskom - od 1914. do 1929.g. Tra-govi rada u Vrbovskom uvaju mu t r a jnu uspomenu. On je tamo vo-dio intenzivno umsko gospodar-stvo, t ras i rao i izvodio ceste u Su-mama zem. zajednica Vrbovsko, Ravna Gora, S ta r i Laz i Moravice, izradio je gospodarske osnove za Sume zem. zajednice Ravna Gora i za Sume vlastelinstva Severin na Kupi . Osniva umske vrtove i izvo-di opsene ku l tu rne radove. Nasto-ji da se za pokrivanje kuca korist i crijep, a ne krovne daske, da se u Vrbovskom izgradi vodovod i op-inska zgrada, a u Ravnoj Gori vo-dovod i nova kolska zgrada i da se provede e lektr i f ikaci ja . U Vrbov-

skom organizira ku l tu rna dru tva pa im je predsjednik ili ta jnik; os-niva Hrva t sk i sokol i njegov je vo-a, dirigent je Hrvatskoga pjeva-kog drutva i osniva Hrvatski dom.

Takav se njegov rad nije svi-ao vlastodrScima, pa je premje-ten na Suak, a zatim 1938.g. od ko-tarskog nacelstva na Suaku kotar-skom nacelstvu u Sombor.

Kad je ustrojena N D H , pos-tavl jen je na celo Odjela za umar-stvo kao odjelni predstojnik i je-dan od najbl i ih suradnika minis-t r a Suma i ruda Ing. Ivice Frko-vica, a kad je osnovano Hrva t sko umarsko drutvo, izabran je za njegovog predsjednika.

B A D O V I

Agrarna reforma i nase sume. S.L. 1919., 105-109.

Pitanje rasa sumskog drvea u Hrvat-skoj. S.L. 1943., Zagreb, 275-277.

Poveanje proizvodnje drveta uzgojem stabala izvan sumskih povrina. Ibid., 277-280.

VI. zasjedanje odbora meunarodne sredinjice za sumarstvo. Ib idem, 1942., 275-288.

VIII. sastanak odbora meunarodne sredinjice za umarstvo. Ib idem, 1943., 311-314.

L I T E B A T U B A

Urednitvo: .L. 1941., 211-212. Borosi, J.: 8IS, s. 4, 39, 87,133. Kauders, A.: umarska b ib l iograf i ja I. Piskori, O.: H B L 1., s. 5.

H r v a t s k i u m a r s k i ivo top i sn i l eks ikon

2

ABRAMOVI, Augustin, iz Lic-kog Osika, dipl. ing. umarstva.

umars tvo je s tud i rao na Po-ljopriv.-Sum. f a k u l t e t u u Zagrebu.

Apsolvirao je kolske godine 1947.-48. Dip lomirao je l.IX.1948.g.

ABRAMOVI, Darko, (Sisak, 25. VII.1962.), dipl. ing. umarstva.

Sin Vel imira . H r v a t . Po t j ee iz obi te l j i s lubenika. Osnovnu i s redn ju kolu pohaao je u Sisku gdje ju je i zavrio 1981.g.

umarstvo je s tudirao na .F. u Zagrebu. Upisao ga je l.X.1981.g. Apsolvirao je 1989.g a d ip lomirao 27.IV.1990.g. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Struk-t u r n i odnosi u Sumama G.J. Po-savske Sume" iz znanstvenog pod-ru ja ureivanje Suma.

ABRAMOVI, Draen, vid. 5. knj .

ABRAMOVI, Emanuel, iz Loka-va., dipl. ing. umarstva.

umars tvo je s tudi rao na Po-ljopriv.-Sum. f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. god. 1948.-49.

ABRAMOVI, Marijan, (Crni Lug, Delnice, 20.11.1949.) dipl. ing. Sum.

Sin Vik tora , H r v a t . Godine 1969. zavrio je S r edn ju umarsku kolu i upisao se na .F. u Zag-rebu. Dip lomirao je 12.VI.1978.g.

ABRAMOVI, Nikola, vid. 5. knj .

ABRAMOVI, Robert, (Ri jeka , 4. XII.1965.) dipl. ing. umarstva.

Sin Dragutina. Potjee iz slu-benike obi tel j i . Otac mu je ekono-mist, a m a j k a dak t i l og ra fk in j a .

Nakon sto je zavrio s redn ju umarsku kolu, 1.X.1984. upisao se na .F. u Zagrebu.

Apsolvirao je 1989.g a diplo-mirao 16.IV.1990. nakon sto je na-pisao i obranio diplomski rad iz

podru ja iskoriivanja Suma pod naslovom "Primjena icare K r u s M na iznoenju oblovine listaca".

A D A M E K , TO, Branimira, vid. 5. knj .

A D 2 A R O V , Nikolaj, iz Kar lova (Bug.), dipl. ing. umarstva.

umars tvo je s tud i rao na u-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u osam semestara.

Apsolvirao je skol. god. 1922.-23., a d ip lomirao 24.VII.1922.g.

AD2IC, Miladin, iz Lisine, dipl. ing. umarstva.

S tud i r ao je umarstvo na u-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu.

Apsolvirao je skol. god. 1950.-51., a d ip lomirao 26. I I I . 1952.g.

AGIC, Oskar, (Varadin , 12.XII. 1869. - Vinkovci, 26.IX.1951.), u-marsk i s t run jak .

umarske znanosti zavrio je 1891. u Visokoj koli za kul turu tla u Beu.

U slubu je s tupio 1893.g kod Gospodarstvenog u reda Brodske imovne opine u Vinkovcima, gdje je radio u Taksacijskom odsjeku do 1897.g. Za t im je do 1918. bio upra-v i t e l j umar i j e iste imovne opine u Podv in ju . Za to je v r i j eme obav-ljao dunost nas tavnika na Lugar-


3

skoj invalidskoj koli u Zagrebu. Dakle, zasluan je za obrazovanje umarskih kadrova, posebno lugar-skog osoblja. Napisao je vise ud-benika za nie umarske kole.

Iz Podvinja premjeten je natrag u Vinkovce u Taksacijski odsjek Brodske imovne opine. G. 1920. postavljen je za ravnate l ja Lugarske kole u Vinkovcima. Na tom je poloaju bio do 1925.g. kad je radi slabog vida umirovljen.

Agic je cijeloga ivota bio akt ivan i inicijat ivan. Bavio se i problematikom imovnih opina i zalagao se za kupovanje novih umskih posjeda.

Cak i kad je otiao u mirovi-nu, pisao je i zalagao se da imovne opine sauvaju autonomiju. Napi-sao je i vei b ro j s trunih lanaka.

Posl jednje godine ivota te-ko je proivio: 12 godina leao je uzet u krevetu, a 10 godina posve slijep, ali on se nije predavao. Ne-prestano je uz pomo ene i djece prat io sto se pise o umarskoj stru-ci, a kad su ga umari posjetili, zaboravio bi na svoje teko s tanje i ivo raspravljao o umarskoj struci.

Bio je suradnik umarskog lista i elan H D .

Umro je u 82. godini ivota.

B A D O V I

Svrha gospodarenja u sumah Brodske imovne obine osobitim obzirom na pod-mirenje pravouitnika na ogrjevu. S.L. 1905, Zagreb, s. 475-491.

Dadevnjak je otrovan. L B V 4, 1908., s. 48.

Bilinstvo za sumarsko pomono osob-lje. Vinkovci 1925., s. 1-94.

Priruna knjiica o uzgoju suma. Vin-kovci 1925.,

Iskorisivanje hrastika Brodske imov-ne opine. Vinkovci 1925.

Kratak pregled ureenja suma. Vin-kovci, 1925.

Pravouivacko pravo krajinika, Vin-kovci 1925., s. 1-56.

Autonomija ili podravljenje imovnih opina. S.L. Zagreb, 1926., s. 229-235.

60 godina Brodske imovne opine, (s Tepesem, D.). Vinkovci, 1934.

Stanje Brodske imovne opine. S.L. 1937., s. 225-239.

L I T E B A T U B A

Turkalj, Z.: Pab i rc i iz lovstva. L B V 33,1924., s. 53-58.

Kauders, A.: umarska b ib l iograf i ja I. Smilaj, I.: Ing. Oskar Agic. S.L. 1952.,

134-135. umarska enciklopedija, I. JLZ. , Zag-

reb, 1980., 12. Frkovi, A.: Bib l iograf i ja L BV , 254. Piskori, O.: H B L 1, s. 33.

AGI, Prokop, vid. 5. knj.

AHMETI, Ramiz (Presevo, Kos-met, 5.IV.1969.) dipl. ing. Sum.

Sin Memedali ja i Ismete. Po nacionalnosti Albanac. Pot jee iz obrtnike obitelji . Otac mu je sto-lar, a majka domaica. Srednju, Pri-rodno-tehnicku kolu zavrio je u Presevu.

umarstvo je upisao na .F. u Zagrebu 13.VII.1989. Apsolvirao je 1993.g a diplomirao 12.VII.1994.g. Diplomski rad napisao je iz pod-ruja ekonomika umarstva pod na-slovom "Analiza s t ruk tu re troko-va u karakteristickoj upravi Suma".

A J B E K , Dragut in (Vukovar, 11. 11.1928.), dipl. ing. umarstva.

Sin Josipa i Josipe r. Dufek . Hrva t , r imokatolik. Pot jee iz o-br tnicke obitelj i . Osnovnu je ko-lu zavrio u Vukovaru 1939., a gim-naziju takoer u Vukovaru 1947.g.


4

Stud i rao je umarstvo na .F. u Zagrebu. Dip lomirao je 12.VI. 1954.g.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se 1955.g. u D I K "urenovac". Rad-ni vi jek zapoeo je na iskorisci-van ju Suma, gdje se zadrao oko godinu i pol. Usl i jedi lo je mjesto up rav i t e l j a pogona parketa , a za-t im je napredovao za rukovodioca Bi roa za u n a p r e e n j e proizvodnje pa Biroa za investicije. Uskoro pos-t a j e d i r ek to r Proizvodnog sektora, d i r ek to r Razvojno- tehnicke slube i d i r ek to r Nabavne slube.

U novoosnovano poduzee "Sla-vonska Suma" preao je 15.V.1970.g. gdje je obavl jao f u n k c i j u savjet-nika za komerci ja lu , obav l ja ju i poslove komerci ja le s raznim nazi-vima u skladu s reorganizaci jom poduzea.

Od 1. je t r a v n j a 1993.g. umi-rovljen. U toku radnog v i jeka pri-sustvovao je brojnim strunim sku-povima, a 1963.g. bio je i na praks i u Tvornici lesonit-ploca u Mohacu u Maarskoj .

ivi u Vinkovcima.

A K I K , Ruica, (ZavrS je , S lav . Brod, 28.VII.1961.) dipl. ing. u-mars tva .

Po narodnost i je S rpk in ja . Po t j ee iz slubenike obi tel j i .

umarsk i f a k u l t e t u Zagrebu upisala je 1.X.1980. Dip lomira la je 31.III.1986.g. napisavSi i obranivi diplomski r ad iz podru ja urei-vanje Suma pod naslovom "Vrtno pejzano u re ivan je r ek reac ionog c e n t r a Migalovci" (Slav. Brod) .

A L A B O V S K I , Vsevoslav, Rus i ja . umars tvo je s tud i rao na Po-

l jopr ivredno-Sumarskom faku l t e -tu u Zagrebu.

Apsolvirao je skol. god. 1925.-26., a d ip lomirao 20.VI.1930.g.

Bio je zaposlen kao pr is tav kod ravnate l j s tva Suma Imovne op-ine ogulinske u Ogulinu, a 1941. preuzet je u d ravnu slubu N D H i unap r i j een u vieg pr i s tava s mjestom u Vlasenici (Bosna), ali je ubrzo premje ten od umar i j e u Vlasenici u u m a r i j u u GareSnici.

B A D O V I

Doznaka stabala. Narodni umar 7-8, 1951., 240-244.

A L A V U K O V I , eljko (Novska, 10. V. 1964.), dipl. ing. umarstva.

Sin Mihaj la . Po narodnost i Srbin. Po t j ee iz radnike obi tel j i . Nakon zavrene s rednje umarske kole, l.X.1983.g. upisao je umar-stvo na .F. u Zagrebu.

Apsolvirao je 1988.g a diplo-mirao 31.VII.1989.g. Iz podru ja ureivanje Suma napisao je i ob-ranio diplomski rad pod naslo-vom: "Kretanje povrina i d rvn ih masa zadn j ih 30 godina u uma-r i j i Novska".

A L E K S I , Ilija, (Lipovac, Vinkov-ci, 17.VII.1961.) dipl. ing. umarstva.

Sin Jos ipa i Vite . H r v a t s k e narodnosti . Pot jee iz zemljorad-nike obi tel j i .

Po zavre tku s rednje umar-ske kole l.X.1980.g. upisao je u-mars tvo na .F. u Zagrebu.

Apsolvirao je 1986.g a diplo-mirao 12.111.1987. Napisao je i o-b ran io diplomski rad iz podru ja ureivanja Suma. Rad mu nosi nas-lov: "Lipa kao hor t iku l tu rn i ele-ment parkova Slavonije".

ALEKSI, Nenad, (Zagreb, 11. VI.1965.), dipl. ing. umarstva.

Sin Slavka. H r v a t . Po t j ee iz obrtnicko-slubenicke obitelji.

Nakon sto je zavrio elektro-tehn iku s redn ju kolu, l.X.1984.g. upisao je s t u d i j umarstva na .F. u Zagrebu.


5

Apsolvirao je 1989.g a dip-lomirao 28.XI.1990.g. Iz podru ja zatite Suma napisao je i obranio diplomski rad "Zdravstveni pro-blemi park-Sume Maksimir ".

ALI, Davorin (Zagreb, 12.111. 1938.), dipl. ing. umarstva.

Sin V lad imi ra i Zorice r. Br iski . H r v a t , katol ik . Po t j ee iz ob i te l j i s lubenika i uitel j ice. Os-novnu je kolu polazio i zavrio u KriSpolju 1948., a gimnazi ju u Del-nicama 1957.g.

umars tvo je s tud i rao na .F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1980.g. Zaposlen je kao rev i rn ik u u-mar i j i Delnice.

ivi u Delnicama.

A L I , Josip, iz Br in j a , dipl. ing. umarstva.

umars tvo je s tud i rao u Zag-rebu na Po l jop r iv redno - umar-skom f a k u l t e t u .

Apsolvirao je 1934.-35. sk. god., a d ip lomirao 10.X.1935.

Slubovao je u P r i j e d o r u u toku I I . svjetskog ra ta , a bio je i elan H D .

ALIJAGI, Sadik, (Biha, 15.VII. 1945.), dipl. ing. umarstva.

Sin Mehmeda koj i je po zani-m a n j u bio tesar, a m a j k a mu je bi la domaica.

Gimnazi ju je zavrio u Biha-u 1966.g a .F. je upisao l.X.1967.g. Dip lomirao je 6.V.1974.g.

ALTARAC, Isak, iz Sara jeva , dipl. ing. umarstva.

umars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - umarskom faku l t e -tu Sveuil i ta u Zagrebu.

Apsolvirao je kolske godine 1925.-26., a d ip lomirao 25. s rpn ja 1929.

A L T H A L L E R , Franjo, (Pakrac , 1861.-Zagreb,1934.), k ra l j evsk i u-marsk i nadsavje tn ik .

umars tvo je ucio na Gospo-darsko-Sumarskom uil i tu u Kri-evcima. Apsolvirao je 1886.g.

Umro je 23.VIII.1934. u Zag-rebu u 74. godini ivota.

L I T E B A T U B A

S.L. 1935., s. 30.

ALTMAN, Jasenka, vid. Visentaner.

AMBRINAC, Josip, (Vinkovc i , 4. III.1890.), umarski inenjer , Sum. savje tnik .

umars tvo je s tud i rao na u-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Apsol-virao je 1914.g.

Bio je elan K l u b a h rva t sk ih umarskih akademiara .

Slui od 30.XII.1918. u Drav-noj umskoj up rav i u Hrva t sko j , a n a j d u l j e kao u p r a v i t e l j umar i j e Sokolovac. Oko 1940. p remje ten je u Di rekc i ju Suma u Zagreb, gdje os ta je do umi rov l j en j a 1950.g.

L I T E B A T U B A

S.L. 1921., s. 49; 1934., s. 363. Borosi, J:. 8IS, s. 4, 40, 92.

A M I D 2 I , Cedomir (Slat ina, 12. VI.1958.), dipl. ing. umarstva.

Sin Milana i Gordane r. Grgo-sevic. Po t j ee iz s lubenicko-rad-nicke obi te l j i . Osnovnu je kolu zavrio u D a r u v a r u 1973.g., a gim-nazi ju t akoer u D a r u v a r u 1977.g.

umars tvo je s tud i rao na .F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1985.g.

Zaposlen je na radnom mjes-tu rev i rn ika . lan je H D .

ivi u D a r u v a r u .

A M I D 2 I , Mirjana, (Pula . 7.1. 1961.), dipl. ing. umarstva.


6

K e r k a Alde i Albine r. De-be l juh . H r v a t i c a . Otac jo j je po za-n iman ju voza, a m a j k a slubeni-ca. Osnovno i s rednje kolovanje zavri la je u Rovin ju i to: osnovnu kolu 1975., a s redn ju 1979.g.

umars tvo je s tud i ra la na .F. Sveuil i ta u Zagrebu. Diplomira-la je 1986.g.

Zaposlena je kao rev i rn ik u umar i j i Da ruva r , U p r a v a Suma Bjelovar . ivi u D a r u v a r u .

ANCI - TUNUKOVI, Vesna, (Slav. Brod, 17.1.1965.), dipl. ing. umarstva.

Ke rka M a r k a i J a n j e r. Se-letkovic. Hrva t i ca , r imokato l ike vjere. Po t j ee iz obi te l j i prosvjet-nih d je l a tn ika . Osnovnu je kolu zavri la u Vrpo l ju 1979.g a sred-n ju u Cent ru "Zlatko najder" u Slav. B rodu 1983.g.

umars tvo je s tud i ra la na .F. Sveuil i ta u Zagrebu. Diplo-mira la je 1988.g.

Na radnom je mjes tu revir-nika u u m a r i j i S t r iz ivojna .

A N D E R L E , Vaclav, Lev, vid. 5. knj.

A N D E R K A , Julije, (D i t t e r sdor f , Moravska, 20.VI.1834. - Vinkovci, 18.111.1916.), k ra l j evsk i nadsumar-nik.

SvrSivSi visu rea lku u Fre-uden tha lu u leskoj, p redpraksu proveo je kod umarskog u reda kneza L iech tens te ina u P lumenau , a zat im je s tupio na umarsko ui-lite u Mahr , Ausse-u, koje je za-vrio 1854., s dobr im uspjehom.

Dravn i ispit za samostalno voenje umskoga gospodarstva po-loio je 1863.g. kod zemaljske vlade u Opavi.

Kao pr is tav umarskog ure-da kneza L ich tens te ina u Buscho-witzu bude god. 1857. unovaen, te 1859. imenovan porunikom nie, a 1860. porunikom vise pr is tojbe.

G. 1863. postao je c.k. uma-rom I I I . r az reda kod Romansko -banatske vojno-krajiske pukovnije.

God. 1868. premjeten je um-sko - taksaci jskom odjelu este va-radinsko - k ra j i ke pukovni je , te mu je 1871. povjerena up rava tog odje l jena .

I s t e godine imenovan je nad-Sumarom.

1872. pozvan je kao elan u mjesno povjerenstvo za o tkup um-skih slunosti, pa je u k r a t k o m vremenu od dvi je godine i pet mje-seci t a j zada tak u Kr ievacko j i Va rad insko j k r a j i k o j pukovni j i i zavrio. U znak p r i znan ja za us-pjeno obavl jen posao imenovan je Sumarnikom I I . r az reda i upravi-te l jem umarskog u reda u Ogulinu, a 1879. nadsumarn ikom glavnog za-povjedni tva kod Zemal j ske kra-jike up ravne oblast i u Zagrebu. S t im je mjestom bila skopana i ast predstojnikovog zamjenika kod kra-jike dravne umarske uprave.

Nakon razvrgnuCa Vojne kra-j ine bude Ande rka 1881.g. iz no-voustrojenog Kr . dr. umskog rav-na te l j s tva u Zagrebu postavl jen na celo umarskog nadzornis tva Up-rave za bivSe vojne k r a j i n e kod vlade u Zagrebu, na kojem je mjes-tu uspjeno djelovao Sest godina. Nastojao je da se od domaih struc-


7

n j a k a obrazu je umsko - upravno cinovnistvo.

U to v r i j eme uspjeno je nas-tojao da se gospodarstvo kod imov-nih opina postavi sto vise na s t rucno- tehn icke podloge i da se s t runo osoblje sto vise emancip i ra od prevlas t i odbora i zastupstva.

Gospodin Ande rka svugdje je podizao ugled umarske s t ruke. Bio je strog i pravedan.

Godine 1887. p remje ten je d ravno j umarskoj upravi , uz is-todobno p r i znan je steenih zaslu-ga, a 1889. s tupi u mirovinu.

H r v a t s k o - slavonsko umar-sko dru tvo izabralo ga je 26.X. 1884. drugim svojim dopredsjed-nikom.

L I T E B A T U B A

Osobne vijesti. S.L. 1916., 307-309. Oesterr. F. u. J. Ztg., b ro j 23., 1916.g.

A N D R A S E K , Mirko, (Jelisavac, Naice, 2.XI.1934.), dipl. ing. u-marstva, umarski s t rucn jak -p rak -t icar za organizaci ju i ekonomiku poduzea i dugogodinji generalni d i rek to r "Slavonske Sume".

Sin A n d r i j e i Roze, r. Kru -pa. Slovake nacionalnosti , hrva t -skog dravl jans tva . Racionalni je a te is ta (s kozmocentr ickim reli-gijskim osjeajem...). Po t j ee iz o-b i te l j i umskog radn ika . Osnovnu

je kolu polazio u rodnom mjes tu i zavrio je u Naicama 1949.g a S redn ju umarsku kolu zavrio je u Kar lovcu 1953.g.

umars tvo je s tud i rao na .F. u Beogradu, OpCi smjer u t ra-j an ju od pet godina. Dip lomirao je 1960. Posl i jediplomski s t u d i j iz organizacije i ekonomike s tud i rao je od 1966. do 1968.g. na .F. u Zagrebu. Poloio je sve ispite, ali n i je predao magis tarski rad pa ni-je stekao s tupanj magistra znanosti .

Kao umarski t ehn iar za-poslio se u .G. "Papuk" Osijek (1953. - 1954.). i to n a j p r i j e u "u-maputu" gdje je bio pomonik re-f e r e n t a za g radn ju cesta (Ora-hovica, 1953.). Nakon toga (1954.) prelazi na mjes to r e f e r e n t a za uzgoj i za t i tu Suma u u m a r i j i O-rahovica, odakle odlazi na s tudi j . Nakon d ip lomi ran ja zaposlen je u .G. "Krndija" Naice (1961.-1970.) i to n a j p r i j e kao r e f e r e n t za is-k o r i s c i v a n j e Suma (1961. - 1963.), gdje se bavi problemima indus-t r i ja l izac i je , humanizac i je i raci-onalizaci je sjee i izrade, privla-enja, t r anspo r t a i s tovarista; no-vim radn im normama, novog pri-k r a j a n j a sor t imenata , i td. Za t im je bio zaposlen kao organizator-pla-ne r -ana l i t i ca r - r a spod je la dohotka i osobnih dohodaka (1963. - 1970.). Uvedena je nova organizaci ja pos-lovanja na pr inc ipu "standard cos-tinga" (u 85 obraunskih jedinica), sto je znaajno stalno poveavalo ekonomsku ef ikasnost poslovanja Gospodarstva.

Bio je p reds jednik Komis i je za iz radu "Projekta o in tegraci j i umarstva istone Slavonije" pa je osnovano umsko pr ivredno po-duzee "Slavonska Suma" Vinkovci kojemu je M. Andrasek dvadeset godina generalni d i rek to r (1.1. 1970.-31.XII.1990.) do reorganiza-cije poduzea putem Zakona o Su-mama R.H.


8

Od l.I.1991.g. zaposlen je kao savjetnik u Javnom poduzeu "Hr-vatske Sume" Zagreb, Uprava Suma Vinkovci. Na tom je mjestu ostao do 28.XII.1992.g. kad odlazi u pri-jevremenu mirovinu. U meuvre-menu bio je predsjednik Komisi je za pre tvorbu poduzea, koju je imenovao glavni d i rektor J .P. "Hr-vatske Sume" Zagreb.

Ing. Andrasek neprestano se struno usavravao (postdiplom-ski studij , razni teajevi, semi-nari, menaderska kola, umarski i lovaki sajmovi i izlobe). Slui se njemakim, ruskim, slovakim i ceskim jezikom. Sudjelovao je na brojnim kongresima, strunim sku-povima i praksi u inozemstvu: 1. Temeljem meunarodne raz-mjene s tudenata preko I A E S T E bio je sedam mjeseci (VI. - X I I . 1959.) u Fors tamt Tet tnang u. Fors tamt Freudens tad t (BR Deut-schland) na s tudentskoj praksi. 2. Bio je sudionik, organizator i domain umarskih meunarod-nih kongresa i to na V I I I . svjet-skom umarskom kongresu (preko FAO), Jaka r t a , Indonezija, 1978. god.; na IX . svjetskom umarskom kongresu (preko FAO), Mexico, 1985. godine; na X V I I I . svjetskom I U F R O kongresu u Ljubl jani 1986. god., gdje je bio predsjednik Sa-veznog organizacijskog odbora za pr ipremu i odravanje toga kon-gresa (od 1982. do 1986. god.); su-djelovao je na X I X . svjetskom I U F R O kongresu u Montrealu, Ka-nada, 1990. 3. Bio je sudionik na brojnim meunarodnim simpozijima i to: 100 godina znanstvenog i organi-ziranog pr is tupa umarstvu jugo-istone Slavonije (1874.-1974.god.), Slav Brod - Vinkovci, 1974. J A Z U - Centar za znanstveni rad Vin-kovci i umsko privredno podu-zee "Slavonska Suma" Vinkovci (.G. "Hrast" Vinkovci i .G. Slav.

Brod), te posebno .F. Sveuilita u Zagrebu. Kao tadanj i generalni direktor "Slavonske Sume" Vinkov-ci, sudjelovao je i u organiziranju simpozija i sa dva autorska rada koji su objavljeni u knjizi. 4. Organizator je i sudionik me-unarodnog summita minis tara i funkcionera umarstva zemalja u razvoju (tzv. G R U P A 77) na temu "umarstvo zemalja u razvoju". Do-main summita: S F R J , a organi-zator u ime domaina Ins t i t u t za zemlje u razvoju, Zagreb, 1985. U pr ipremi summita ing. Andrasek predsjednik je Ed i to r ia l Board-a za publ ikaci ju namijenjenu i po-di je l jenu sudionicima summita: "Yugoslavia your par tner in Fo-restry, t imber and Wood indus-try", Zagreb, 4.-6.XII.1985.g. 5. Sudjelovao je u radu meu-narodne komisije za koordinaciju meusobne suradnje u umarstvu, lovstvu i d rvnoj industr i j i : Sudan (1975.) i CSSR (1979.-1984.). 6. Cesto je posjeivao meuna-rodne sajmove i prat io izlobe i demonstraci je stalne moderniza-cije umarske opreme i to u Aus-t r i j i (Klagenfur t ) , u Njemakoj (Munchen, Koln) u vedskoj (Jo-enk'eping)...

Godinama je obavljao broj-ne funkc i je i bio je elan raznih upravnih, izvrsnih i s t runih rad-nih t i je la u pr ivrednim asocija-ci jama svih razina (regije, Repu-blike, Federacije) , raznih stru-nih glasila (listova i asopisa), HD, H.L.S. Za svoju veliku ak-tivnost i uspjehe u umarskoj teo-r i j i i praksi R. Hrva t ske D. An-drasek je primio velik b ro j prizna-nja raznih vrsta (zlatne plakete, zlatne znake, povelje), ali unutar-nje zadovoljstvo zbog uspjeno oba-vljenog posla ili rijeenog prob-lema za njega je znailo mnogo vise.


9

V A N I J I B A D O V I

Projekt o integraciji umarstva is-tone Slavonije. (Pe t S.G. - Vinkovci, Brod, Osijek, Naice, Slatina). Naice, 1969., s. 1-230.

Osnovne koncepcije integracije u-marstva istone Slavonije. (Be fe r a t na 85. redovnoj skupt ini Saveza inenjera i tehniara sumarstva i drv. ind. Hrva t ske , 20. VI . 1969, Zagreb). Sum. list 9-10, 1969., s. 344-355.

Integracija sumarstva Slavonije - u-loga i zadaci komunista. B e f e r a t (uvodni) na savje tovanju komunista Slavonije i Baran je . Osijek, 1969., s. 1-20.

Aktualno pitanje razvitka S.P.P. "Sla-vonska suma". (Uvodni r e f e r a t na os-nivakoj konferenci j i S K H i S S H za Slavonsku sumu", Osijek, 1970., s. 1-16.

Suma - ekonomsko i opekorisno dob-ro (stvoreno ne samo djelovanjem pr i rode nego i radom ovjeka). Amandman (s obrazloenjem) na rezoluciju I I . kongresa samoupravl jaa Jugoslavije, Sarajevo, 1971., s. 1-3.

Osnovne koncepcije i problemi raz-voja S.P.P. "Slavonska suma" Vinkovci 1971-1975. ( B e f e r a t na simpoziju o M. A. BeljkoviCu.). Centar za organizaciju znan-stveno-istraivackog rada J A Z U - Vin-kovci, Naice, 1971., s. 1-11.

Zato je potrebno da se u ovom asu umarije konstituiraju kao OOUB-i? (Stu-di ja o f o r m i r a n j u OOUB-a). List Slavon-ska suma", br. 36/1973., s. 4-5.

Jedino udrueni rad moe dati prava rjeenja. Ib id . br. 40/74., s. 1-2.

Upravljanje i samoupravljanje u u-marstvu jugoistone Slavonije, 1874.-1974., Zbornik o s to to j obljetnici sumarstva is-tone Slavonije, J A Z U . Centar za znan-stveni rad Vinkovci, knjiga I., Vinkovci, 1974., s. 411-463.

Od sume do supermarketa. lanak u l is tu "Slavonska suma", 1974., s. 3.

Optimalno ustavno konstituiranje ud-ruenog rada u umarstvu. U knj iz i "Sim-pozij sto godina znanstvenog i organizi-ranog pr i s tupa sumars tvu jugoistone Sla-vonije. Vinkovci, JAZU-Cen ta r , II. , Za-greb, 1975., s. 227-283.

Pripreme za provoenje Zakona o udruenom radu i izradi Zakona o u-mama. S tudi ja u posebnom izdanju lista "Slavonska suma", br. 84, 11. I I I . 1977., s. 3-7 i 38-39.

Uvjeti i rezultati privreivanja u SOUB-u "Slavonska suma" Vinkovci. Sa-openje na savje tovanju pr ivrednika Sla-vonije i Ba ran j e o uzrocima nejednake ef ikasnost i poslovanja, Osijek, 7.VII. 1978., P r iv reda , Pr iv . komora Osijek, 1978.

Ambicioznija politika razvoja i njeno financiranje. "Slav. sume" br. 112, 25.V. 1979., Vinkovci, s. 3.

Visok stupanj jedinstva stavova OUB -a sumarstva SUH o provoenju Zakona o sumama SBH. Ibid., s. 4.

Drustveno-ekonomski odnosi u sum-sko-industrijskom kompleksu Slavonije i Baranje. B e f e r a t na I I I . Znanstvenom saboru Slavonije i B a r a n j e u organizacij i Zajednice opina Osijek, Vukovar, 1980., s. 1-15.

Bacionalizacija samoupravne organi-zacije rada OUB-a i samoupravljanja u sumsko-privrednoj organizaciji tipa "Sla-vonska suma", (magistarski rad). Vinkovci, 1981. s. 1-225.

Izvoz i uvoz sumarstva Jugoslavije. (umarstvo u funkc i j i izvozne ekspanzije sumsko-drvnog kompleksa Jugoslavije, uz a f i rmac i ju ekonomskih zakonitost i i sa-mouprav l jan ja u sumars tvu Jugoslavije). Pr i log prouavanju problema. (Be fe r a t na savje tovanju u Dubrovnika 1984. u orga-nizacij i Saveza inenjera i tehniara su-marstva i indus t r i j e za p re radu drveta Jugoslavi je i Opsteg udruen ja sumarstva i indus t r i j e za p re radu drveta, celuloze i papi ra Jugoslavije. U knj iz i "Izvoz - t r a jna or i jentac i ja drvne indus t r i j e Jugoslavije". Beograd, 1984., s. 183- 204.

Yugoslavia your Partner in Forestry, timber and Wood industry. I n s t i t u t e for developing Countries, Zagreb, 1985.

Pozdravni govor i poruke na otva-ranju XVIII. svjetskog IUFBO kongresa u Ljubljani 8.IX.1986. (Kao domain u ime Saveznog organizacijskog odbora, u ime r adn ih l judi sumsko - drvnog kompleksa Jugoslavije. Govor je objavl jen u Drvar-skom glasniku" u skraenom tekstu, a u "Vinkovackim novostima", "Slavonskoj su-mi" i kongresnim mater i ja l ima u inte-gralnom tekstu, s. 1-7.

Pripreme za provoenje privredne reforme u sumarstvu SBH. Dobre i lose s t rane Zakona o sumama S B H . "Slavonska suma", Vinkovci, V. 1988.

Znanstveni i struni radovi u su-marstvu Slavonije objavljeni u JAZU -Centru Vinkovci. (Narueni r e f e r a t za X X . obl je tnicu Centra J A Z U u Vinkov-cima.) Vinkovci, 6. XII.1990., s. 1-5.

Od klasinog poduzea, preko samo-upravne organizacije udruenog rada do modernog, trino orijentiranog poduzea u umarstvu Hrvatske. Naruena s tudi ja za znanstveni simpozij o prof. dr. An tunu LevakoviCu, 1885.-1955., a u povodu obilje-avanja X X . obl jetnice rada Centra za znanstveni rad J A Z U u Vinkovcima, 6. X I I . 1990., s. 1-18.


10

ANDRASl, Dragutin, Drago, (Ve-lika Muna, Koprivnica, 21.IX.1909. - Zagreb, 29.VI.1991.), dr. sc dipl. ing. Sum., sveuilini profesor, u-marsk i savjetnik, s t run jak za lov-stvo.

Osnovnu kolu polazio je u Ve l iko j Munoj k r a j Koprivnice. Rea lnu gimnazi ju zavrio je u Ko-privnici .

S tud i r ao je umarstvo na Po-l jopr ivredno - umarskom faku l t e -tu u Zagrebu na kojem dip lomira 1933.g.

Svoj r adn i vi jek zapoeo je kao p r ip ravn ik 1934.g. u u m a r i j i S redn je u Bosni, a zat im nas tav l ja do 1937.g. kao zamjenik upravi te-lja. Na isto mjesto p remje ten je u u m a r i j u u Bugojno (1938.). Od 1938.g. do 1940.g. obavl ja dunost up rav i t e l j a umar i j e u Bileci, a zat im do 1942.g. u Fojnic i .

U 1943. godini bio je zaposlen u rodno j Podravin i , u umar i j i So-kolovac, uda l j eno j samo koj i kilo-meta r od njegove rodne kuce.

Od 1943. do 1945.g. sudjelovao je u NOB-i , a od svretka r a t a do 1946.g. bio je proelnik za umar-stvo u Okrunom NOO Bjelovar .

U Minis ta r s tvu pol joprivre-de i Sumarstva u Zagrebu rad i od 1946. pa sve do 1959.g. kao naelnik Odje la za iskoriscivanje Suma. Pos-love samostalnog sav je tn ika za lov-

stvo pr i S e k r e t a r i j a t u za umar-stvo obavl jao je od 1959. do 1966.g.

Na umarskom f a k u l t e t u u Zagrebu zaposlio se kao visi pre-dava l.V.1966.g. Tada zapoinje njegov in tenzivni znanstveno - is-t ra ivak i rad. Vec 1968.g. doktori-rao je na um. f a k u l t e t u u Zagre-bu, a 1970. izabran je u zvanje do-centa. Za izvanrednog profesora izabran je 1972.g a za redovnog 1977. P reds to jn ik je K a t e d r e za lovstvo.

U mirovinu je otiao 1979.g ali i da l je je predavao lovstvo na um. f a k u l t e t u u Zagrebu.

"Njegov bogati znanstveni rad vidl j iv je iz velikog opusa objav-l jen ih s t run ih i znans tvenih rado-va. Objavio je preko 30 znanstve-nih radova, 70 s t run ih radova, 14 udbenickih knj iga i skript i , te preko 90 e labora ta iz lovne djela t -nosti i lovno-gospodarskih osnova. Pod njegovim d i r ek tn im s t runim vodstvom izgraena je f a z a n e r i j a J a s t r e b a r s k o , u r e v a k i peski , Jelas, Orlovac, Pe t r i jevc i kod Mur-ske Sobote i Cunsko na Lo in ju .

Uesn ik je osam s v j e t s k i h kongresa. Obogatio je zb i rku vje-baonice pr i K a t e d r i za lovstvo u-marskog f a k u l t e t a u Zagrebu mno-gim eksponat ima i t ehnik im po-magalima. Bio je reiser i sceno-graf t r i zvuna f i lma iz lovstva ko-ji se i danas kor is te u nastavi . Os-novna znanstvena i s t runa preo-kupac i j a bi la mu je uzga jan je i obogaivanje naih lovita sitnom perna tom divljaci , u cemu postie i z v a n r e d n e p r a k t i n e r e z u l t a t e . Pored or iginalnih r j e en ja poznat je u uspjenom t r a n s f e r u inozem-nih dostignua u umje tnom uzgoju pe rna te divljaci...

Kao poznat i funkc ioner sin-d ika t a borio se za p rava svakoga ovjeka, a p r imje rom je pokazivao r adnu discipl inu i skromnost." (D. Ragu)


11

Bio je ak t ivan u kinolokoj organizacij i , Lovakom savezu H r -vatske, Lovakom dru tvu i u dru-gim udrugama. To po tv ru j e velik b ro j nagrada, odlikovanja i plaketa. P r im io je z la tnu p lake tu Strel ja-kog saveza Hrva tske , medal ju Stre-ljakog saveza Jugoslavi je , meda-l ju I I . reda Lovske zveze Sloveni-je, odl ikovanje I . reda Lovakoga saveza H r v a t s k e , znaku i p lake tu Saveza lovakih organizaci ja Srbi-je, z la tnu p lake tu umarskog lista, bronanu p lake tu Sveuc. u Zagre-bu i niz d rug ih znacaka, odliko-van ja i zahvalnica.

B A D O V I

Znaa jn i j i znanstveni radovi

Znaenje intenziteta nesenja za odra-vanje kapaciteta inkubatora u umjetnom uzgoju fazana. Obranjena disertaci ja . Sum. f aku l t e t . Zagreb 1968.

Kontinuitet nesenja i nesivost nesilica poljskih jarebica u umjetnom uzgoju inku-batorskim nainom kod uzgojnog centra "Orlovac"kod Karlovca. P r ihvaena habili-cijska radnja . Sum. faku l t e t , Zagreb 1970.

Intervali der Eiablage bei Rebhuhn-ern nach Inkubaturzuht, Zeitschrift filr Jagdwissenschaft, Br.18/1972. H . 4. S. 224-227. Hamburg , 1972.

Struktura starosti i omjera spolova odstrijeljenih zeeva na podruju Lova-kog drutva Meimurje akovec. L B V 12, 1974.,Zagreb, s. 335-337. i 3,1975. s. 53-55.

Znaenje starosti nesilica poljskih ja-rebica s maksimalnom nesivosti 45-67 jaja na ponovno sparivanje i nesivost u inkuba-torskom nainu uzgoja kod uzgojnog cen-tra "Kompas" Petrijevci. L B V 11, 1975., Za-greb, s. 286-287.

Znaenje intenziteta nesenja za odre-ivanje kapaciteta inkubatora u umjet-nom uzgoju poljskih jarebica. L B V 11, 1976., Zagreb, s. 311.

Skr ip ta i udbenici

Lovnotehnicki objekti, (udbenik). Lo-vaka knjiga, Zagreb, 1949., s. 1-100.

Lovako oruje, municija, oprema i balistika. Sum. faku l t e t , Zagreb 1969., s. 1-97.

Uzgajanje divljaci. Sum. faku l t e t , Za-greb 1970., s. 1-131.

Ureivanje lovita. Sum. faku l t e t , Za-

greb 1973., s. 1-252. Lovna zootehnologija, (udbenik). Za-

greb 1977.

Knj ige i pr i rucnic i iz lovne pr ivrede

Prirunik za opu izobrazbu pomo-nog sumskotehnickog osoblja. Poljopriv-redni nakladni zavod, Zagreb 1954., s. 1-140.

Streljatvo. Mala sportska bibl ioteka Saveza sportova Hrva t ske , Zagreb 1954., s. 1-129

Privredni znaaj lovita NBB. Poljo-pr ivredno-nakladni zavod, Zagreb 1957., s. 1-301.

Zatita protiv teta od divljaci. Po-l jopr ivredno nakladni zavod, Zagreb 1958., s. 1-78.

L I T E B A T U B A

*** Sum. nastava, s. 386-387. *** S.E. I, J L Z , 1980., s. 36. Eagu, D.: Prof dr. Dragut in AndrasiC

(1909-1991.). S.L. 3-5,1992., s. 235-237. Frkovi, A.: B ib l iograf i ja LBV, Za-

greb 1993.

A N D R A S l , Stjepan, (Vrbovo, Krap ina , 17.VIII.1941.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate. H r v a t . Po t j ee iz slubenike obi te l j i . Gimnazi ju je zavrio u Va rad inu 1961.g a u-mars tvo je upisao na .F. u Za-grebu 1.X.1961. Dip lomirao je 22.1. 1973.g.

ANDRICEVI, Zlatko (Vinkov-ci, 15.IV.1960.), dipl. ing. Sumarstva.


12

Sin S t j epana i Rue r. Ka-zaica. H r v a t , katol ik . Po t j ee iz o-b r tn i cke obi tel j i . Osnovnu kolu zavrio je u Vinkovcima 1975.g., a Gimnazi ju "M.A. Reljkovic", isto u Vinkovcima, 1979.g.

umars tvo je s tud i rao na .F. u Zagrebu. Diplomirao je 1985.g.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se kao p r ip ravn ik u u m a r i j i Otok (1985.). Na redne godine zaposlen je na radnom mjes tu strunog su-r adn ika za uzgoj i za t i tu Suma. U u m a r i j i Cerna zaposlio se na mjes tu rev i rn ika 1991.g a 1994.g. preao je u U p r a v u Suma Vinkov-ci na mjesto komerci ja l i s te proda-je i nabave. lan je H D .

ivi u Cerni kod Vinkovaca.

ANDROI, Milan, (Graac, 17.XI. 1913. - Zagreb, 25.VI.1999.), dr. sc. dipl. ing. Sumarstva, redovni sveu-ilini profesor iz kolegija umar-ska entomologija i za t i ta Suma.

Gimnazi ju je zavrio u Gos-piu i m a t u r i r a o 1932.g. Up i su j e se na P r a v n i f a k u l t e t , a n a r e d n e 1933.-34. kolske godine na Poljo-pr ivredno-Sumarski f a k u l t e t Sve-ui l i ta u Zagrebu. Dip lomirao je 1939.g.

U vr i j eme s t u d i r a n j a r ad i kao umni nadniar u Di rekc i j i Su-

ma Suak. I s t e godine slui vojni rok i polae ispit za priuvnog a r t i l j e r i j skoga po tporucnika u Po-egi. Nakon toga r ad i kao nadniar u urevako j imovnoj opini (Bjelovar) , a koncem godine dobi-va mjes to u Di rekc i j i Suma u Mos-t a ru .

U ou jku 1941.g. biva mobili-z i ran i odlazi na boj inicu u Ku-manovo, gdje ga zatice kapi tu la-cija Jugoslavi je , pa se potom vraa u Mostar gdje os ta je do s rpn ja 1941.g kada biva premje ten u Di-rekc i ju Suma u Gospiu za upra-v i te l ja umar i j e u Donjem Lapcu. Zbog izvanrednog s tan ja vraa se u Gospi i r ad i na r ekons t rukc i j i t r ase ceste Krasno - t i rovaca.

P o t k r a j godine premje ten je u Di rekc i ju Suma u Vinkovce, gdje r ad i u Odjelu za taksaci ju .

Po zavre tku r a t a premje-ten je u Delnice na dunost upra-v i te l ja Nie umarske kole, a 1948.g. p remje ten je u Minis tar-stvo Suma u Zagreb.

Naredne , 1949.g. i zabran je za as is tenta na Po l jopr iv redno - u-marskom f a k u l t e t u u Zavodu za entomologiju.

kolske godine 1952.-53. od-lazi na speci jal izaci ju u Francus-ku (Par i ) . U Alesu je na k r a t k o m kursu patologije insekata. Po pov-r a t k u u Zagreb, 1954.g. dok to r i r a na temi "Borov prelac gnjezdar (Cnethocampapityocampa Schiff .) , bioloko ekoloka studija".

God. 1955. odlazi ponovo t r i mjeseca u F r a n c u s k u u Versai l le u I n s t i t u t Na t iona l de recherche Agronomique. Nakon obrane rad-nje "Contrubution a 1' e tude de Cnethocampa pi tyocampa Schiff." stie diplomu i t i t u lu L' eleve dip-lome de 1' Ecole P r a t i q u e des hau-tes E tudes , Section des sciences naturel les .

U svibnju 1956.g. hab i l i t i r a r adn jom "Leukocitarna reakc i ja


13

gusjenica kupusnog bijelca (Pie-rris brassicae) na insekt ic ide Sys-tox i H C H .

G. 1957. izabran je za docenta iz p redmeta umarska entomolo-gija, 1960., za izvanrednog i 1964. za redovnog sveuilinog profesora .

Dosad mu je objavl jeno 95 s t run ih i znans tvenih radova iz podru ja entomologije i za t i te Su-ma. Uveo je suvremene poglede o kompleksnost i i uzronoj poveza-nosti f a k t o r a koj i dovode do pa-tologije i po remetn je s t ab i l i t e ta umskih ekosustava. Radovi su mu objavl jen i u domaim i s t ran im s t runim asopisima (Francuska , D R Njemaka , panjolska, Rumu-nija) . u d j e l u j e u radn im grupama O L I B (Organisat ion I n t e r n a t i o n a l dr L u t t e biologique) u n u t a r F A O -a i I U F R O - a .

Sa r e f e r a t i m a sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovi-ma u zemlj i i inozemstvu (Ebers-walde-u, Bukure tu , Oslu, Beu, Madr idu) . Koau to r je r epub l ik ih i b ivih saveznih znanstvenih pro-jeka ta iz podru ja Sumarstva. Ko-ord ina to r je i nosi te l j vise zada-t aka iz podru ja "ovjek i biosfe-ra" i "Zatita Suma". Po t ie t imski rad u i s t ra ivan j ima i u k l j u u j e mlade is t raivae i znanstvene dje-la tnike.

Dao je znaajan prilog dijag-nost icko-prognoznoj slubi za t i te Suma u H r v a t s k o j . udjelovao je u iz radi mnogih e labora ta i proje-ka t a iz podru ja Sumarstva.

Nastavni rad: Iz obilnog znanstvenog r ada

proizlazi i akt ivnost na podru ju sveuiline nastave. P r o f . dr. sc. M. AndroiC predavao je umarsku en-tomologiju od 1958.g. Bio je vodi-t e l j posli jediplomskog specijalis-tikog s tud i ja i posli jediplomskoga magistarskoga s tud i j a iz zatite Suma. U p redavan j ima posebno in-

zis t i ra na ekolokoj komponent i . D a j e in ic i ja t ivu i organizira tea-jeve za s t run jake iz prakse, reali-z i ra ju i na t a j nain proces perma-nentnog obrazovanja . Pod njego-vim rukovoenjem i uz njegovo sudje lovanje specijal iziralo je i magis t r i ra lo te doktor i ra lo oko 20 kand ida ta .

Popularizacija znanosti i suradnja s operativom:

P r o f . AndroiC odrava s ta lni kon tak t sa s t run jac ima iz opera-t ive i dr i im p r e d a v a n j a iz pod-ru ja zatite Suma. U k o n t a k t i m a sa s t run jac ima iz prakse posebno istie vanost i znaenje Suma za za t i tu ovjekove okoline i u tom smislu p r imjene biolokih metoda u zat i t i Suma. Naroi to istie ulo-gu Suma na krSu i n j ihove zati te. O znaenju Suma za za t i tu ovje-kove okoline odrao je p redavan je u mnogim mjes t ima u H r v a t s k o j i izvan nje ( L j u b l j a n a , Sarajevo, Skopje, Varadin , Kar lovac i drug-dje) .

Znanstveni skupovi i putovanja: Sudjelovao je na vise znan-

stvenih skupova i kongresa u zem-lj i i inozemstvu i to: - na svjetskom I U F R O kongresu u Mtinchenu 1960.; - na in te rnac iona lno j skupt in i za bioloku borbu - u organizaci j i O L I B , Pav ia 1960.; - na kogresu I U F R O u Beu 1961.; - delegat je Jug. komisi je za topole na zas jedanju Meunarodne komi-sije za topole, Bec 1961.; - na seminaru i s tudi jskom puto-van ju o kon i f e r ima la t inske Ame-r ike u Meksiku - u organizaci j i FAO, od 20.IX. do 28.X.1961.; - na Svjetskom umarskom kongre-su u Madr idu , 1964.; - na in ternacionalnom simpoziju I n s t i t u t a za umarske nauke u Eber swa ldu (DDR) , 1964., (s refe-


14

ratom); - na s tudi j sk im pu tovan j ima u I ta -l i j i (1957.), N jemako j (1957.), Dan-skoj (1959.), Cehoslovackoj (1964.); - na konfe renc i j i za profes ionalnu o r i j en tac i ju u Tor inu (1967.); - na proslavi godinjice Univerzi-t e t a u Liegu (Belgi ja) 1968.; - kao elan delegacije grada Zag-reba u Moskvi i L e n j i n g r a d u 1968.; - na znanstvenom skupu organizi-ranom po Comite sc ien t i f ique de lu t t e biologique ( L u t t e biologique en f o r t ) u P o n t a Mousson (Fran-cuska), 1969.; - Vor t rags tagung der Deutschen Gesel lschaf t f t i r angewandte Ento-mologie, F r e i b u r g ( S E N J ) , 1973.; - na svjetskom I U F R O kongresu u Oslu 1976. (s r e fe ra tom) ; - na znanstvenom skupu "Bioloka borba prot iv Lymantria dispar L. u B u k u r e t u 1977. (s r e fe ra tom) . - na mnogim znanstvenim skupo-vima u zemlj i (Opat i ja , P l i tv ika jezera, Pore, Zadar , V r n j a c k a ba-nja, s r e f e r a t ima) .

Funkcije u znanstvenom i nastav-nom radu: - p reds to jn ik Zl-a .F. u Zagrebu od 1968. do 1974.; - p reds to jn ik K a t e d r e za lovnu p r iv redu od 1960. do 1973.; - p reds to jn ik K a t e d r e za za t i tu suma od 1972. do 1984.; - dekan umarskog f a k u l t e t a 1961. -62. i 1963.-64. te 1974.-75. i 1975-76.; - p ro rek to r Sveuil i ta u Zagrebu 1966.-1968.; - elan Sav je ta za nauni rad S R H 1959.; - elan Komis i je grupe za za t i tu Suma Sav je ta za nauni rad S R H ; - elan Republ ikog savje ta za na-uni rad 1968.-1972.; - p reds jednik savje ta Refe ra lnog cent ra Sveuil i ta 1968.-1970.; - P reds j edn ik Komis i je za izobraz-bu i usavravan je naunih kadro-

va Sav je ta za nauni rad S R H ; - elan saveznog Sav je ta za koordi-naci ju naunih i s t ra ivanja ; - elan Jug. nacionalne komisi je za topole; - p reds jednik naunog savje ta In-s t i t u t a za umarska i s t ra ivan ja Zagreb; - p reds jednik naunog vijea Za-jednice naucnois t ra ivackih insti-tuc i j a u Sumarstvu S R H ; - elan Faku l t e t skog savjeta, Sveu-ilinog savjeta; - elan vise komis i ja Republ ikog i Saveznog savje ta za nauni r ad i Saveznog s e k r e t a r i j a t a za poljo-p r iv redu i umarstvo, Savezne up-rave za za t i tu b i l j a itd.; - elan Sav je ta za za t i tu p r i rode Sabora S R H od 1972-1976.; - su radnik J A Z U od 1956. do 1962.; - po tpreds jedn ik jug. entomolo-kog d ru tva 1969.

Funkcije u izdavakoj i publicis-tikoj djelatnosti: - u redn ik Bum. lista, glasila I T i D I H (1952.-62.); - u redn ik umarske b ib l iogra f i j e I I , Zagreb 1958. (u t r i s t rana je-zika); - u redn ik edici je "Prvo jugoslaven-sko sav je tovanje o zat i t i Suma", Zagreb 1958.; - u redn ik (s Ne idha rd t , N.) edici je "umarska nas tava u H r v a t s k o j 1860-1960"; - elan Komis i je za tampu S I T Jugoslavi je (1961.-1965.); - elan redakc i je znanstvenih i s trunih publikacija: asopisa "Za-t i t a bilja", "um. list", Acta ento-mologica", Enc ik loped i ja Jugosla-vi je (1. kn j iga) i dr.

Funkcije u drutvenim organizaci-jama: - p reds jednik Saveza inenjera i teh. Sum. i d rvne indus t r i j e H r v a t -ske (1960.-1966.); - p reds jednik Saveza inenjera i


15

t ehn ia ra H r v a t s k e (1964.-1968.); - p reds jednik Republ ikog vijea Na rodne t ehn ike H r v a t s k e (1972.-1975.); - p reds jednik pokre ta "Nauka mla-dima"' (1970.); - predsjednik Saveza drutava za si-r en je znanstvenih saznanja "Niko-la Tesla" Jugoslavi je (1977.-1979.); - elan konfe renc i j e Narodne teh-nike Jugoslavije; - elan vise komis i ja u d ru tven im organizaci jama.

Odlikovanja, nagrade i priznanja: - p r i znan je Minis ta rs tva Sumar-stva 1948.g. za r ad na uzd izan ju kadrova; - p r i znan je P r e d s j e d n i k a Republi-ke za uspjenu s t runu akci ju suz-b i j a n j a te tn ika 1950.; - poasni elan Saveza inenjera i t ehn ia ra Sumarstva i drv. ind. Jug., 1962. - zasluSni elan Saveza inenjera i t ehn ia ra Jugoslavije; - S rebrena i Z la tna p lake ta "Boris Kidric" Na rodne t ehn ike H r v a t -ske, 1965., 1967.; - r epubl ika nagrada Narodne t ehn ike H r v a t s k e (1976.); - povelja i z la tna p lake ta Saveza I T Sumarstva i d rvne ind. u po-vodu proslave s to t r idese te obljet-nice osnutka Hrvatsko-s lavonskog umarskog d ru tva i s tote obljet-nice "Bum. lista "; - r epubl ika nagrada "Ruer BoS-kovic" za znanstveni rad (1979.); - z la tna p lake ta "Nikola Tesla Jug. d ru tva za s i renje naunih sazna-n ja (1980.); - republ ika nagrada za tehniku k u l t u r u (1982.); - povelja i p lake ta "17 april" N T Jugoslavi je (1983.); - poasna diploma Bum. f a k u l t e t a Sveuil i ta u Zagrebu (1985.); - P l a k e t a Sveuil i ta u Zagrebu (1985.); - d iploma jug. d ru tva za za t i tu

b i l j a (1985.); - p lake ta Sum. in s t i t u t a Jas t re -barsko (1986.); - d iploma Jug. entomolokog dru-tva u povodu 75. god. (1988.); - nagrada za ivotno djelo Narod-ne t ehn ike H r v a t s k e (1989.).

Po red nabro jen ih nagrada i p r i znan ja prof . dr. sc. M. AndroiC dobio je i vei b r o j pr iznanja , zah-valnica, diploma i dr. od dru-tven ih i gospodarskih organizaci ja i s indikata .

Za ovako plodan i nesebian rad prof . AndroiCu dodi je l jena su t r i ordena, i to: Orden r a d a I I . re-da (1960.); Orden zasluge za narod sa s rebrenim zracima (1967.); Or-den r ada sa crvenom zastavom (1977.).

B A D O V I

Znanstveni i s t runi radovi

Utvrivanje uspjeha suzbijanja guba-ra aviometodom (Comment dtrminer le succes de la methode d ispara te lu t t e con-t re le Bombyx par avion'?). Sum. list 1950., 39-46.

Borov prelac - gnjezdar (Cnethocampa pityocampa Schiff.^) i njegovo suzbijanje (Quelques donnes sur Cnethocampa pityo-campa Schiff . et la lu t te contre lui). Go-dinjak Biolokog ins t i tu ta . Sarajevo 1950.

Otpornost gubarevih gusjenica prema Parathionu i Pantakanu ( s tadi ja I - V ) (La resistence des chenilles du Bombyx di-spara te contre le pa ra th ion et contre le pan takan ( I - V stade). Sum. list 1951., s. 181-192. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 13,1951-52.

Pokusno suzbijanje borovog Cetnjaka aviometodom u NBH 1950 (Essais de trai-tement aerien contre les chenilles du Pro-cessionaire du P in en Croatie). Za t i ta bi-lja 1951.

Novi tetnik na borovima u Hrvat-skom primorju i Istri: Pityogenes trepanu-tus Noerdl. (Un nouvel ravageur du pin dans le L i t t o r a l Croate et dans 1' Is t re) . Sum. list 1951., 396-398.

Topolin gubar (Stilpnotia salicis L.^. Sum. list 1950., 481-484. P r ikaz u Fores t ry Abstracts (The satin moth /Leucoma sali-cis L./), Vol. 13,1951-52.

O pojavi nekih najvanijih tetnika u sumama NS Hrvatske (Appearence of


16

some more impor tan t insect pests in the fores t of the People s Bepubl ic of Croatia in 1950-1951). Za t i ta bi l ja 1952.

Koji tetnici prijete ove godine naim sumama. Sum. list 1952., s. 113-114.

Zatita suma. Lugarski pr i runik, Zagreb 1953.

Borov Cetnjak gnjezdar (Cnethocampa pityocampa Schiff.^) - bioloko - ekoloka s tudi ja (La processionaire du Pin/Cnetho-campa pityocampa Schif f . / E t u d e biolo-gique et ecologique). Glasnik za sum. poku-se 13, 1959., 351-460. (Doktorska diserta-cija). P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 20, 1959. P r ikaz prof. ZivojinoviCa u Zat i t i bil ja.

O nekim uzrocima gradacije tetnih insekata i vanost njihova poznavanja za zatitu suma (Sur quelques fac teurs occasionnant les gradations des insectes nuisibles et 1' importance de conai t re ces fac teurs en protect ion des for&ts). Sum. list 1955., s. 22-27. P r ikaz u Fores t ry Ab-stracts, Vol. 18,1957.

Pokuaj suzbijanja borova Cetnjaka (Cnethocampa pityocampa Schliff.^) pato-genim bakterijama i virusima. Sum. list 1955., 38-39.

Smrdijikin Cetnjak (Thaumetopoea solitaria var. iranica Bang-Hass^, dosad nepoznati tetnik u naoj zemlji (Thau-matopoea solitaria var. iranica Bang -Hass, un ravageur inconnu jusqu' a present en Yougoslavie). Za t i ta bi l ja 29, 1955., Beograd, s. 63-66. P r ikaz u Fores t ry Ab-stract, Vol. 17,1956.

Contribution a 1' etude de Cnetho-campa pityocampa Schiff. Bevue de Pa-thologie vegetale et d entomologie agricole de France, 1956. P r ikaz u Fores t ry Ab-stracts, Vol. 19. 1958. (SkraCeni izvod rada sto ga je autor branio pred komisijom u Pa r i zu i stekao diplomu: Diplome de 1 Ecole p ra t ique des H a u t e s E tudes Pari , 1954.

Novi aspekti bioloke borbe protiv tetnih insekata (New aspects of the bi-ological control of noxicus insects). Sum. list 1955., s. 635-646.

Leukocitarna reakcija gusjenica ku-pusnog bijelca (Pieris brasicae L.^) na djelovanje insekticida Systox i HCH. Bilj-na proizvodnja, Zagreb 1956, (Hab i l i t a -cijska radnja.) .

Suzbijanje gubara aviometodama na podruju kotara Naice (La lu t t e contre le Bombyx d ispara te /Lyman t r i a dispar L./ par d aeriennes entrepr ise en 1956 dans les for&ts de 1 errondissement de Naice. Sum. list 1956., s. 313-325.

Izbor sastojina za suzbijanje gubara aviometodom. Bi l ten strunog udruen ja sumsko-privred. organizacija, Zagreb 1957.

Mehanizacija zatite suma. I zdan je u-marske sekcije Poljop. sumarske komore hrvatske. P r i run ik za mehanizaci ju u su-marstvu. Zagreb 1958.

Neki podaci o sumarstvu i sumama AKMO. Sum. list 1958., s. 338.

Zatita kultura na krsu. umarska enciklopedija I I .

Izbor sastojina za suzbijanje gubara aviometodom u odnosu na rentabilitet ovog suzbijanja (Auswahl der Bestande f i ir die Behandlung des Schwa. spinners durch Flugzeugbenebelung mit besonderer Biicksicht auf die Bentab i l i t f t t dieser Bekftmpfungsmethode) . Narodni umar 1-3, Sarajevo 1958.

Neki problemi zatite suma u Italiji i Njemakoj. Sum. list 1958., s. 425-436.

Pojava bakterioze kod zlatokraja i njeno znaenje za gustou populacije 1957. (The occurrence of bacteriosis on Brown-tail moth / Nygmia phaeorrhoea Don. /. Sum. list 1959., s. 50-52. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 20, 1959. i u Buli. scientif de Conseil Academ. Yougosl. Tom 5, No 1. X.1959.

Rad na zatiti suma. Bazvoj sumar-stva i drvne indus t r i j e Jugoslavi je od 1945 - 1956, Beograd 1959.

Zatita i njeno ekonomsko znaenje za privredu Jugoslavije (Fores t protection and its importance for the forest economy of Yugoslavia). I zdan je Saveza in. i tehn. sumars tva i drv. industr i je , Beograd 1960.

Utvrivanje najpogodnijih metoda za suzbijanje zlatokraja (Nygmia phaeorrho-rea Don.) obzirom na razvojni stadij gus-jenica i vrijeme suzbijanja s oglednim tre-tiranjem aviometodom. E labora t za Savez-nu upravu za za t i tu bil ja, Beograd.

Ekonomske i biocenotske posljedice kasnog tretiranja sastojina protiv gubara (Economic and biocenotic ef fec ts of late t r ea tment stands against the Gipsy-moth (Lyman t r i a dispar L.). Sum. list. 1959., s. 437-447. P r ikazano u Fores t ry Abstracts , Vol. 22, 1961. i Buli. scientif . de Conseil Academ. Yougosl. Tom 5, No 2.VII 1960.

Argyresthia fundella - moljac jelinih iglica - uzronik suenja jele u Gorskom kotaru (Argyresthia funde l la F.B.-a moth of f i r needles - the causative agent of the dying back of F i r in Gorski Kotar ) . Sum. list 1960., s. 203-215. P r ikaz u Fores t ry Ab-stracts, Vol.22,1961.

Pokusno suzbijanje borova Cetnjaka (Thaumetopoea pityocampa Schiff.,) bak-terijama (Bacillus thuringiensis). The ex-per imenta l combating the P ine Procession Moth Thaumetopoea pi tyocampa Schif. wi th the application of bacter ia l pre-para t ion (Bacillus thuringiensis) . Sum. list 5-6, 1961. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol.


17

24,1962. Uloga i znaaj zatite suma u prinosu

prirodnih suma. Izd. Centra za dokumen-taci ju Poljop. sumarske komore - Beograd 1960.

Primjena zrakoplovstva u sumarstvu. Zrakoplovni savez H r v a t s k e 1961.

Sume i umarstvo Meksika. Sum. list 7-8,1961.

umarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960, (s Ne idhard t , N.). Zagreb 1963.

"Uvod" u knjizi "umarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960. Zagreb 1963.

Sinergicni efekat asociranih insekti-cida DDT i HCH (Synergetc e f fec ts of associated insecticites D D T i H C H ) . Za-t i ta bi l ja 75, Beograd 1963., s. 517-525.

Faktori koji spreavaju uspjeno suz-bijanje zlatokraja (Nygmia phaeorrhoea Don^ ( Factors impedinf successful control of Nygmia phaeorrhoea Don). Za t i ta bi-l ja 73, 1963., s. 273-285, Beograd. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 26,1965.

Drutvena i politika aktivnost stude-nata Sumarstva Zagrebakog sveuilita 1919-1941. S tudent i i inenjer i sumarstva u Narodnooslob. borbi 1941-1945. Separa tn i otisak iz knjige: umarska nastava u H r -vatskoj 1860-1960., Zagreb 1963., s. 307-336.

Pokusi suzbijanja gubara (L. dispar L.) u prirodi domaim preparatom - Baci-l lus t hu r ing i ens i s . Pos lovno u d r u e n j e sumsko - p r iv rednih organizacija, Zagreb 1965.

Problem suzbijanja tetnika u godini 1964., (sa SpaiC, I.). Vjesnik dru tva lugara S B H L/3,1964.

Djelovanje insekticida Pantakana i Lindana na Bacillus thuringiensis, (sa Sa-ric, A.). I zdan je Poslovnog udruen ja sum-sko - p r iv redn ih organizacija Hrva t ske , Zagreb 1965.

Aviokemijska metoda zatite suma. (Knj iga) . I zdan je Posl. udruenja sum.-pr ivrednih organizacija i Jug. poljopr. sum. centra Beograd, Zagreb 1965.

Die Moglichkeit der Bekpfung der Kiefernprocessionspiners durch biologis-che und kombinierte Methoden. Tagung-ber ichte Nr.75, Berl in 1965. P r ikaz u Fors t l iche Umschau, Vol. 11, 1968. i Fo-res t ry Abstracts , Vol. 29,1968., No 4.

Mogunost suzbijanja borova Cetnjaka biolokim i kombiniranim metodama. (Po-ssibilites controlling pine processionary moth by means of biological and combined methods). Sum. list 1-2, 1965., s. 39-48. Pr i -kaz u Forestry Abstracts, Vol. 22,1966., No 1.

Iskustva i problemi u primjeni zatit-nih sredstava. I T novine 151, od 27.1.1966., Beograd 1966.

Los mas importantes problemas de en-tomologia forestal en Yugoslavia. Publica-do en el "Buletin del Servicio de Plagas

Forestales", Ano I X , Numero 17,1966, Mad-rid, p. 43-53. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 29,1968.

Primjena novog soja Bacillus thurin-giensis Berliner u borbi protiv gubara (Lymantria dispar L.^. Applicat ion of s t ra in of B. thuringiensis Berl iner in the control of gyosy moth (L. dispar L.). Za-t i ta bi l ja 96-97, 1967., Beograd, s. 343-348. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 30, 1969., No 3.

Izbor metoda i odreivanje optimal-nog vremena suzbijanja borova Cetnjaka (Thaumetopoea pityocampa Schiff.^. (Cho-ix de methode et d terminat ion du temps opt imal pour la lu t t e contre la Processi-onaire du P in (Thaumetopoea pityocampa Schiff.) . Poslovno udruen je sumsko-pri-vrednih organizacija, Zagreb 1968., s. 1-38.

Problemi suenja jele u Gorskom ko-taru, Lici i Sloveniji, (s Klepac, D.). (Prob-lem of the dying of Abies alba in Gorski kotar , L ika and Slovenia). Sum. list 1-2, 1969. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 31, 1970. No 3.

Densite critique des populations et sa dtermination ches la Processionnaire du Pin (Thaumetopoea pityocampa S c h i f f J . Publif; en espagnol dans le Bolet in del Servicio de Plagas Forestales", An X I I , Numero 23, 1969., Madrid . P r ikaz u Fo-res t ry Abstracts , Vol. 32,1971., No 1.

Vanost i poznavanje gustoe popula-cije i njeno odreivanje kod borova Cetnja-ka (Thaumetopoea pityocampa Schiff.^. ( Impor tance of being fami l i a r with po-pulat ion density and ist de terminat ion in P ine processionary moth (Thaumetopoea pi tyopampa Schiff.). Sum. list 9-10, 1969., s. 320-322.

Osnovi zooekologije s osobitim osvr-tom na entomofaunu. (Knj iga) . Poslovno udruen je sumsko - p r iv rednih organiza-cija, Zagreb 1970.

U projektu Ureenje park-sume Mar-jan obradio je komponentu zatite suma. ZIS, Sum. faku l t e t , Zagreb 1970.

Imperativi reforme Sveuilita. Izda-nje Saveza s tudenata , Zagreb, 1971.

Zatita suma na krsu. (Fores t protec-tion on Kars t ) . Simpozij o zat i t i pr i rode na naem krsu. J A Z U , Zagreb, 1971.

Zatita prirode u Lici. Edici ja : L ika u proslosti i sadasnjosti . Zbornik 5 His t . a rhiva u Karlovcu, Karlovac 1973.

Protection of Eucaliptus plantations (rad u t imu za Gefara projekt) . 1973., s. 32-46.

Moderne smjernice u zatiti suma. Gozdarski vestnik 32,1974., s. 54-63.

Ekoloki i ekonomski aspekti zatite slavonskih suma. J A Z U , Zagreb 1974.

Epidemijsko ugibanje i suenje hrasta


18

lunjaka (Quercus robur L.^. Timski rad, koordinator projekta , koautor u sadra ju pod br. 1 i 3. Zavod za is t ra ivanja u sumarstvu. Sum. faku l t e t , Zagreb 1974.

Suzbijanje biolokim metodama, (s O-palicki, K.). U ediciji Epidemijsko ugiba-nje i suenje hras ta lunjaka (Quercus robur L.). I zdan je Z lS-a , Sum. f a k u l t e t Zagreb, 1974.

Prethodni rezultati timskog istraiva-nja uzroka suenja hrasta u slavonskim sumama, ( r e f e ra t na simpoziju u Vinkov-cima). J A Z U , Zagreb 1975.

Istraivanje uzroka i posljedica sue-nja prirodnih jelovih suma u Hrvatskoj (Timski rad, koordinator projekta , koau-tor u sadra ju pod br. 1 i 18). Kadovi 23, Sum. ins t i tu t J a s t r eba r sko 1975.

Morfoloko - ekoloka istraivanja moljca jelinih iglica (Arg j r e s th i a funde l la F.B.), (s Opalicki, K.). I s t r a ivan je uzroka i posljedica suenja p r i rodn ih jelinih suma u S B H . Badovi 23, Sum. ins t i tu t Jas-t rebarsko 1975.

Zatita suma. Fores t protection. Pog-lavlje u knj iz i "Povijest sumarstva H r v a t -ske". Edic i ja S I T S i D l Hrva t ske , Zagreb, 1976.

umarstvo, drvna industrija Hrvatske u proslosti, sadasnjosti i budunosti, (s Cop, B. i Potocic, Z.). Sum. list 7-9,1976.

Ekoloki osnovi suenja sumskih sas-tojina. Seminar iz zat i te suma. K a t e d r a za za t i tu suma Sum. f a k u l t e t a Zagreb, 14.-18. 11.1977.

Znaenje defolijacije u procesu sue-nja sumskih sastojina. Ib id .

Borov Cetnjak gnjezdar (Thaumetopo-ea pityocampa Schiff.^. Sum. ins t i tu t Jas-t rebarsko, Prognozno-dijagnost icka sluba 1977.

Kratka uputstva za suzbijanje borova Cetnjaka Thaumetopoea pityocamoa, (s Ha rap in , M.). Sum. ins t i tu t Jas t rebarsko 1978.

E f f e t s economique et ecologique de la defoliation cause par le Bombyx disparate (Porhetria dispar IJ.) dans les ecosystemes forestiers. Za t i ta bi l ja (poseban otisak), Vol. X X I X , br. 143-144, Beograd 1978.

Population dynamic der Nadeltanne-motte (Argyresthia fundella F . B J und ihre Bedeutung filr Tannenwalder Cro-atiens. B e f e r a t na Svjetskom sum. Kon-gresu u Oslu, VI. 1976. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol 39,1978. No 8.

Krs u proslosti, sadasnjosti i budu-nosti. B e f e r a t na Savje tovanju o znaenju suma za zat i tu covjelove okoline jadran-skog podruja . Sum. list, s. 3-4, Zagreb 1977.

umarstvo juer, danas, sutra. B e f e r a t na sveanoj proslavi Saveza inenjera Sum. dru tva i drv. indus t r i j e u povodu

130 godina osnivanja drutva, 100 god. Sum. lista i 35 god. osloboenja, Zagreb 1977.

E f f e t s economiques et ecologiques de la dfoliation causc par le Bombyx dis-parate (Sorthetria dispar IJ.) dans les ecosystemes forestiers. B e f e r a t odran u Bukure tu na internac. znanstvenom sku-pu "Bioloka borba prot iv L. dispar L.). Posebni otisak iz asopisa "Zatita bilja". Vol. X X I X . 143-144, Beograd 1978.

Bioekoloska karakteristika defolija-tora bora (Thaumetopoea pityocampa Schiff.^. B e f e r a t na savje tovanju u Zadru. Sum. list 8-10,1978.

Entomoloki faktor u lancu uzroka koji dovode do poremetnje ekoloke rav-notee u sumskim ekosistemima. Sum. list 10-12,1978.

Znaenje suma u zatiti ovjekove okoline. P r e d a v a n j e odrano u Ekolokom dru tvu H r v a t s k e Zagreb u Savezu ine-n je ra i tehniara sum. i drv. indus t r i j e H r -vatske u Zagrebu, u organizaciji Dru tva in. i tehn. sumarstva i drv. ind. u Vara-dinu, Vinkovcima i Sarajevu.

Znaenje genetike za zatitu suma. P r e d a v a n j e na seminaru genetike i ople-menj ivanja sumskog drveCa u K a t e d r i za sumarsku genetiku i dendrologiju Sum. f a k u l t e t a Zagreb, odranom od 7.-11.II. 1977.

Ekoloka procjena posljedica upotre-be pesticida i umjetnih gnojiva na kopnene i vodene ekosisteme. B e f e r a t odran na simpoziju u Pl i tv icama 1974. kao koordi-nator pro jek ta 9 u okviru makropro jek ta "ovjek i biosfera".

Aktualna problematika zatite suma u nas. Sum. list 11-12,1980.

Znaenje zatite suma u suvremenom sumarstvu. B e f e r a t na Drugom kongresu zat i te bi l ja Jugoslavije. Zbornik radova, Bgd. 1983.

Znaenje entomolokog faktora za stabilnost sumskih ekosistema. B e f e r a t odran na Skupt in i Jug. entomolokog drutva u Zadru 1983.

Neki najvaniji tetnici simsira (Bu-xus sempervirens 1j.), (S Harapin, M.). Sum. list 5-6,1984.

Problematika suenja dominantnih vrsta slavonskih nizinskih suma. Glasnik za sum. pokuse. Posebno izdanje br. 1, Za-greb 1984.

Suenje hrasta. S tudi ja , 1. dio (neob-javljeno). Zagreb, 1984.

Suenje hrasta. Specijalni dio (neob-javljeno). Zagreb, 1984.

Uzroci propadanja suma u nas i u Ev-ropi. Jug. savje tovanje o p r imjen i pesti-cida. Zbornik radova, sv. 8, Opat i ja 1986.

Silvikultura i zatita suma. Yugosla-


19

via, your pa r tne rs in Forestry , Timber and wood industry, (s BeniC, B. i Sabadi, B.). Edic i ja I n s t i t u t a zemalja u razvoju, Zag-reb 1986.

Razvoj i sadanje stanje zatite suma. Sum. list 7-8,1986.

Suenje suma. Sum. enciklopedija 3, J L Z , Zagreb 1987., s. 313-317.

Dijagnoza i prognoza i njihovo znae-nje za zatitu suma, (s Ha rap in , M.). Bado-vi, Vol. 26. br. 1, Sum. ins t i tu t Jas t rebar -sko, Zagreb 1991., s. 26-41.

Vei broj pojmova u Sum. enciklope-diji 1. i 2. svezak. Leksikografski zavod, Zagreb 1959. i 1963.

P r ikaz i

Potkornjak i njegovo suzbijanje. S.L., 1951., s. 93-94.

Kramer Gustav: Der grosse Tannen-borkeik&fer etc. S.L., 1951., s. 242.

Nov nain borbe protiv smrcinog pisa-ra. (E ine neue Bekf tmpfungsmethode ge-gen Ips t j pographus , Ber t i l Lekander , Stockholm, Trans. I X t h int. Congr. Ent., August 1951., Amsterdam), S.L., 1951., s. 347.

Forest Biology (2/1952., Canada). S.L., 1952., s. 192-193.

Nove vjerojatne mogunosti za borbu protiv raka kestenove kore (Monti e bo-schi, 4/1952.). S.L. 1952., s. 190-191.

Uzgoj i iskorisivanje primorskog bo-ra u Landu, Ing. J. Guinaudeau, (pri je-vod), S.L., 1953., s. 515-516.

Gusjenice Cetnjaka i uslovi kemijske borbe protiv njih, (Les chenilles pro-cessionnaires et les conditions de la lu t t e chimique, P. Grisson et E. Bil iott i) , (pri-jevod). S.L., 1954., s. 209-232.

Schimitschek prof. Dr. Erwin: Die Bestimmung von Insektensch&den im Wal-de nach Schadensbild und Schdling, S.L., 1955., s. 211.

Revue forestiere francaise (1/1955.). S.L., 1955., s. 274-276.

Risa von Litschauer: Vocabukarium polyglottum silvarum, (Waldbiologisches FachwOrterbuch auf der wissenschaftlic-hen Nomenkla tur ) . S.L., 1955., s. 211-212.

F. Schwerdfeger: Problemi sumarske entomologije u Jugoslaviji. S.L., 1956., s. 142.

Ing. Nikola Ei: Tabele drvnih masa, temeljnica i druge. S.L., 1957., s. 122-123.

ivojinovi, S. i C'vijovi, M.: Mala topolina strizibuba (Saperda populnea L^.

S.L., 1957., s. 237. Banti dr., G.: Posumljavanje na denov-

skim Apeninima, (Bimboschiment i sull Apennino Genovese), (pri jevod). S.L., 1958., s. 147-157.

Dr. S. ivojinovi: Zatita suma. S.L., 1958., s. 362.

Potoi dr. Zvonimir: Zakon vrijed-nosti u sumarstvu. S.L, 1960., s. 188-189.

Prof. dr. eljko KovaCevi, veliko ime entomoloke znanosti Hrvatske i Jugosla-vije, (sa Z. Vajda) . S.L. 11-12, 1975., s. 505-510.

Vajda, Z.: Nauka o zatiti suma. S.L. 10-11,1974., s. 441.

ivojinovi, S.: Opirni prikaz diser-tacije "Borov prelac gnjezdar biolosko-eko-loska studija". Za t i ta bi l ja .

Piskori, O.: Prikaz knjige "Osnovi zooekologije s osobitim osvrtom na ento-mofaunu". S.L. 5-6,1980., s. 257.

Kauders, A.: Prikaz nekih lanaka u Bulletin scientifique, Conseil Acad. B.P.F. Jugoslavije.

L I T E B A T U B A

Borosi, J.: SIS, s. 1, 7,133,136. *** Sum. nastava, s. 359, 382, 387-391. *** S.E. I, J L Z , Zagreb, 1980., s. 36. Piskori, O.: H B L knj . 1, 1983., s. 151-

152. *** I n memoriam. SL 7-8, 1999., s.

405-407-

ANIC, Bruno, iz Sarajeva, dipl. ing. Sumarstva.

umarstvo je s tudirao na u-marskom faku l t e tu Sveuilita u Zagrebu.

Apsolvirao je kolske godine 1956.-57., a diplomirao 23. veljae 1955.g.


30

ANIC, Igor (Knin, 3.XII.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i Gordane r. Vuka-din. H r v a t , katol ik . Osnovnu kolu zavrio je 1982.g a s redn ju peda-goku 1986. u Kninu .

umars tvo je s tud i rao na .F. Sveuil i ta u Zagrebu. Diplomi-rao je 18.III.1992.g. Tema diplom-skoga r ada bi la je "Pomlaivanje grabovih sastoj ina kao mje ra pro-mjene sastojinskog i uzgojnog obli-ka" iz podru ja uzgajanje Suma.

Posl i jediplomski s t u d i j (silvi-kultura) s tud i ra na .F. u Zagrebu od 1993.g.

Nakon d ip lomi ran ja poeo je r a d i t i na mjes tu as is tenta iz kole-gija uzgajanje Suma I i uzgajanje Suma I I , gdje se i sada nalazi.

Sudjelovao je na Kongresu bi-ologa u P u l i 1994.g. i nekoliko s t run ih skupova i s impozija Su-mars tva u H r v a t s k o j . Sudjelovao je i u r a d u X X . I U F R O kongresa u Tampereu (Finska) , 1995.g.

lan je HD. , Hrva t skog eko-lokog d ru tva i Is tocnoalpsko -dinarskog d ru tva za p rouavan je vegetaci je i H rva t skog d ru tva za p rouavan je t la.

ivi u Zagrebu.

ANIC, Milan, (P l i tv ik i Lesko-vac, 8.X.1906.-Zagreb, 20.YI.1968.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc akade-mik, dekan P F 1951-1952., istak-nu t i umarski znanstvenik. Bio je redovni profesor uzgajanja Suma i umarske fitocenologije i pred-s tojnik Zavoda za uzga jan je Suma.

Gimnazi ju je polazio u Se-n ju i Suaku.

umars tvo je s tud i rao na P F u Zagrebu. Apsolvirao je sk. god. 1928.-1929., a d ip lomirao 25. VI.1929. Od 1929.g. asis tent je u Zavodu za uzga jan je Suma i Sum. vjebenik Faku l t e t skog dobra . Dravn i s t runi ispit za umarsku slubu poloio je 1931.g asisten-tski 1934., a dok to ra t umarskih znanost i 1939. Obranio je diserta-ciju pod naslovom Pitomi kesten u Zagrebakoj gori. H a b i l i t i r a o je na umarskom f a k u l t e t u u Zag-rebu 1940.g. Odmah pos ta je docent za dendrologiju i biljno-socioloS-ke osnove uzgajanja Suma.

Od 1945. izvanredni je pro-fesor, a od 1949. redovni. Zasluan je za razvoj umarske s t ruke, po-pula r izac i ju Sumarstva i za t i tu p r i rode u H r v a t s k o j . P r edavao je i bavio se i s t r a ivan j ima na pod-ru ju dendrologije, umarske f i to-cenologije i uzga jan ja Suma. Stu-d i j sk i je boravio u Ceskoj. Vec 1934.g sudjelovao je na Svesla-


31

venskom umarskom kongresu u Pragu 1948. U istoj zemlji sudje-lovao je i na si lvikulturnom semi-naru FAO-a 1956.g Internacio-nalnom umarskom kongresu u Oxfordu 1956, Si lvikul turnom se-minaru za ku l tu ru smrce i obi-nog bora u CSR 1956., Internaci-onalnoj komisiji FAO za kesten u Jugoslavij i i Grkoj 1958., u radno j grupi I U F R O - a za prim- jenu fitocenologije u Oxfordu 1956. i VarSavi 1959.

Bio je dekan 1951-1952. i pro-dekan 1952-1953. Urednik je u-marskog lista 1945.-1946. i Glasni-ka za umske pokuse. Preds jednik je umarske sekcije Dru tva ine-njera i tehniara 1946.g. Bio je do-pisni elan Akademije umarskih znanosti u Firenci. Od 1963. do-pisni je elan, a od 1968. redovit i elan JAZU. Bio je i elan mnogo-brojnih znanstvenih i s t runih ko-misija i odbora.

Umro je u Zagrebu 1968.g.

B A D O V I

Znanstveni radovi

O zelenoj i plavoj duglaziji s na-roitim obzirom na bolest Mhabdocline. S.L.. Zagreb 1933., s. 592-600.

O niskim prebornim bukovim su-mama. Ib id . 1933., s. 697-703.

uka (Spartium junceum IJ.) kao industrijska biljka. Ib id . 1937, s. 240-249.

Pitomi kesten u Zagrebakoj gori. G.S.P. 7,1940., Zagreb, s. 103-312.

Metlica (Osyris alba IJ.) kao poluna-metnica na vinovoj lozi, te vonom i sumskom mediteranskom drveu. Poljo-djelska znanstvena smotra br. 4., 1941., Zagreb, s. 75-82.

Dendroflora otoka Braca. G.S.P. 8, 1942., Zagreb, s. 239-290.

Divuza ili diviz (Styrax officinalis IJ.) na otoku Bracu. Ib idem, s. 291-305.

Pogledi na dendroloskosocioloske od-nosaje dravnih suma na otoku Mljetu. Ibid . s. 307-340.

O raspros t ranjenos t i evropskog pito-mog kestena s naroi t im obzirom na H r -vatsku i susjedne zemlje. Zagreb 194

Documents

Sumarski Leksikon 1 HR