Suvremeno obrazovanje,

novi izazovi

Stručni skup za voditelje

Prof. dr.sc. Gojko Nikolić

Stručni skup za voditelje županijskih/me đužupanijskih stru čnih vije ća

2. rujna 2010. godine

Varaždin

Uvod� Najveće bogatstvo zemlje je – njeno

stanovništvo.

� Najznačajniji resurs zemlje je znanje !

�Obrazovanje i znanost najveći su �Obrazovanje i znanost najveći su

nacionalni prioriteti zemalja koje planiraju svoju budućnost.

� Nisu u pitanju samo financijska sredstva,

već i davanje značaja znanju i obrazovanju u društvu.

� Izdvajanja u Europi 5-6%BDP-a + izdvajanja institucija ili gospodarskih subjekata.� U populaciji od 24 - 65 god. u RH VSS

iznose 17,5% ► Europa 30-35% (Kanada iznose 17,5% ► Europa 30-35% (Kanada 40%). � Ulaganje 1$ u grañevine → dobit 0,5$, u

modernu opremu → dobit 1$, u tehnologiju 2,5$, a u znanje → dobit 10-12$. (dr.Grosse-Festo)

Suvremeno obrazovanje

1. Brzi razvoj znanosti i tehnike donosi probleme u obrazovanju

Ciljeve obrazovanja treba prilagoditi stvarnim 2. Ciljeve obrazovanja treba prilagoditi stvarnim potrebama i mogućnostima, koji proizlaze iz potreba društva i tehnike.

3. Rješenja u edukaciji moraju zadovolji gornje dvije konstatacije i odstupaju od tradicionalnih

Problemi obrazovanja danas� Količina znanja je ogromna, i skoro svake dvije

godine se udvostručuje

� Stalno dolaze nova znanstvena i stručna saznanja koja mijenjaju postojeća

� Dolaze nove tehnologijeDolaze nove tehnologije

� Ograničeno je vrijeme formalne edukacije

� Svijet postaje “bliži”, intenziviraju se komunikacije meñu stručnjacima u raznim državama

� Računala i programi postaju najznačajniji alati u svakodnevnom radu

� Internet postaje dominantni izvor informacija

� Brzo se mijenjaju zanimanja, nastaju nova

Što se doga đa u svijetu?

� Svake 2-3 god. znanje se udvostručuje.→ Kroz radni vijek doživi se nekoliko tehnoloških generacija.

Generičke znanosti ⇒ genetika, informatika, telekomunikacije, znanost o materijalima. telekomunikacije, znanost o materijalima.

Rješenje se traži u prirodi ⇒ neuronske mreže i fuzzy logika, BMS, složene polimerno/keramičke strukture, bionički motori, bioinformatika, bio receptori itd. itd.

� Prognoze: 2012. u samo jednoj godini znanje će se udvostručiti

Primjeri nastalih promjena� Razvoj materijala ( “pametni” materijali, umjetne

kosti, koža, biometrički materijali, novi polimerni materijali itd.); Razvoj komponenata (ugljikov čip, bio-čip, novi tipovi senzora i dr.); Razvoj konstrukcija (MEMS ili NEMS, mikro i Razvoj konstrukcija (MEMS ili NEMS, mikro i bionički roboti i dr.); Razvoj tehnoloških postupaka (nano tehnologije, mikro mehaničke obrade itd.); Razvoj informatikeitd. itd.

� Od 100.000 vrsta materijala koji se koriste, više od 10.000 su umjetni materijali – dominacija njihove primjene 2050. godine

Proučavanje mikro svijeta

� Oblikovanje makro svijeta temelji se na mikrosvijetu

� Rješenja iz mikro svijeta rasvjetljavaju dogañanja na višoj, makro razini.

� Najznačajnija istraživanja obavljaju se na razini � Najznačajnija istraživanja obavljaju se na razini stanica, gena, a dobivene nove spoznaje i njihova manipulacija stvaraju nove i nesagledive mogućnosti utjecaja na svijet oko nas.

� Tehnička rješenja sve su više usmjerena na kopiranje mikro svijeta, ali i rada na načelima njihovog djelovanja

ROBOTI� Roboti postaju strojevi s najvećom

perspektivom primjene u svim djelatnostima čovjeka� Zamijeniti će ne samo proizvodne radnike,

već i prodavače, vojnike, koristiti će se u medicini biti će kirurzi, a nanoroboti već i prodavače, vojnike, koristiti će se u medicini biti će kirurzi, a nanoroboti koristiti će se za liječenje bolesti, itd.� Generirati će niz novih zanimanja za

njihovu izradu, posluživanje i održavanje itd.itd.� Promijeniti će društvene odnose i

socijalnu strukturu svijeta

0,25 m 0,5 m 0,75 m 1,0 m 1,25 m 1,5 m

Igračke, kukci Antropomorfni roboti

1,75 m 2,0 m

Industrijski roboti

2,25m0,1 m0,25 m0,5 m0,75 m1,0 m1,25 m1,5 m

Igračke, kukciAntropomorfni roboti

1,75 m2,0 m

Industrijski roboti

2,25m

0,1 nm 1 nm 10 nm 100 nm 1 mµ 10 mµ 100 mµ

Nanoroboti Mikroroboti

Bioni čki nanoroboti Miniroboti

1 mm 10 mm 100 mm

Centiroboti

0,1 nm 1 nm 10 nm 100 nm 1 mµ 10 mµ 100 mµ

Nanoroboti Mikroroboti

Bioni čki nanoroboti Miniroboti

1 mm 10 mm 100 mm

CentirobotiBioroboti

Mikro mehanizmi (MEMS)

y

piezoaktuator

y

h

l1

l2

Diferencijalni pomak Sustav za njihanje

Mehanizmi nadopunjuju elektroniku� Mehanizmi (mehanički dijelovi) se po veličini izjednačuju s

elektroničkim elementima te se stvaraju hibridi.

� Mehanika donosi: masu, inerciju, akceleraciju, put, silu, zaokret, okret

� Nastaju novi tipovi senzora

Primjer: Akcelerometar - Integracija mehaničkih dijelova u tiskanu

a) b)

3 mdebljina

µ

masa 3 gµ

125 m preklapanje

µ

1,3 mrazmak

µ

kretanje

Primjer: Akcelerometar - Integracija mehaničkih dijelova u tiskanu ploču s ostalim elektroničkim komponentama

Zupčanici i lančanici

MEMS (Micro Electro Mechanical Systems), ili NEMS (Nano Electro Mechanical Systems)

Izrada dijelova mikro obradnim procesima (jetkanje i laserska tehnologija)

Crveno krvno zrnce

500 mµ 200 mµ

Asinkroni elektromotor

Asinkroni elektromotor promjera 100 µm debljine 7 µm i s 10.000 o/min

Fulereni

12 peterokuta i 20 šesterokuta, promjera 0,7 nm, a unutrašnjost je

.

Richardu Buckminsteru (Bucky) Fulleru (1895.-1983.)

Buckyballs

Buckminsterfuleren

Ugljik C60

promjera 0,7 nm, a unutrašnjost je prazna .

Nano-cjev čica promjera su 1 do 10nm

i duljine do 1000nm.

Hibrid metala i fulerena –namjena za diode

Opruga-ležaj

Promjene zanimanja

� Stalna je potreba za novim znanjima →polidisciplinarnost, interdisciplinarnost

� Brza promjena zanimanja i zaposlenja kao posljedica promjena tehnologija → 10 najtraženijih zanimanja u 2010. god. nisu najtraženijih zanimanja u 2010. god. nisu postojala u 2004.(npr. programer mobilnih aplikacija, razna zanimanja na području medicinske tehnologije, robota i sl.)� Danas 25% zaposlenih u SAD promjeni posao u 1

godini, a do 50% zadrži se manje od 5 god. kod istog poslodavca.

� Predviña se da će današnji učenik do svoje 38 godine promijeniti 14 vrsta poslova

Neki prognozeri da bi potencirali problematiku današnjeg stru čnog obrazovanja kažu

Razvoj tehnike nas sili da bi danas učenike u školama trebali pripremati za poslove koji uopće ne postoje i za tehnologije koje još ne postojetehnologije koje još ne postoje

sa ciljem da rješavaju probleme za koje mi ne znamo niti da postoje.

Moguća rješenja

A. Integrirati sustav obrazovanja (formalno i neformalno)

B. Redefinirati nastavne sadržajeC. Omogućiti kontinuirane promjene

nastavnih sadržaja predmeta nastavnih sadržaja predmeta D. Eliminirati preklapanja nastavnih

sadržajaE. Uvesti primjerenije nastavne metode

konačnom cilju obrazovanjaF. Permanentno obrazovati nastavnikeG. Neformalno obrazovanje tj. cjeloživotno

obrazovanje treba formalizirati

A. Integrirani sustav obrazovanja� Ukupno obrazovanje treba tretirati kao

jedinstvenu cjelinu � Sve škole od osmogodišnje do magistra

struke (specijalizacije i doktorata) trebaju struke (specijalizacije i doktorata) trebaju se u nastavnom smislu smatrati jedinstvenom edukacijskom cjelinom � U svakom segmentu obrazovanja se stiče

odgovarajući dio cjeline ukupne formalne edukacije

Što pojedina obrazovna cjelina daje

� Opće obrazovanje treba završiti s osmogodišnjom (ili devetogodišnjom) školom

� Srednje strukovno obrazovanje daje znanja i vještine za zanimanje

� Gimnazije daju znanja za nastavak studiranja

Uvesti tehničke gimnazije koje olakšavaju � Uvesti tehničke gimnazije koje olakšavaju

prohodnost kroz tehničke fakultete!

� Fakulteti daju stručno-kreativno znanje sa ciljem rješavanja složenih poslova i unapreñenja struke

� Znanstveni stupanj daje sposobnost za istraživanja novih zakona i tajni prirode kao i tehnike te primjene tih saznanja u cilju unapreñenja života pojedinca i društva

B. Redefinirati nastavni sadržaj

� Zbog prevelika količina znanja (koje se stalno povećava) i ograničenog vremena trajanja školovanja nastavni program treba obuhvatiti:temeljno prirodoslovno znanje + temeljno prirodoslovno znanje + osnovno znanje struke� Škole trebaju dati osnovna znanja

za zanimanje, na koja se nadograñuju specijalizirana znanja - prema zahtjevu RM ⇒ CO!

Trajanje boravka u školi� Česte su diskusije koliko treba učenik

boraviti u školi� Vrijeme učenja = u školi + u kući. Što više

nauči u školi manje uči kod kuće. � Veći dio nastave ako se odvija u modernim � Veći dio nastave ako se odvija u modernim

praktikumima nauči se znatno više i brže (usvojeno znanje) � U školi se potiče stvaralački duh osobnim

radom. � Učenike treba naučiti da uče iz raznih

izvora, a posebno iz članaka i knjiga

� Gospodarstvo treba jasno definirati koja zanimanja treba, ali i koja znanja treba imati

Zanimanja, a time i nastavni sadržaji

moraju biti ogledalo potreba društva

(za sadašnjost ali i za budućnost - 5 do

8 god unaprijed)

zanimanja treba, ali i koja znanja treba imati pojedino zanimanje

� Njihova je želja da se stručnjaci što prije uključe u proces rada i da imaju potrebno znanje koje traži radno mjesto

� U Njemačkoj postoji “G10” grupa od 10 najznačajnijih tvrtki koje surañuje s Ministarstvom i odreñuju potrebna zanimanja i neophodna znanja (IBM, Siemens, Macho, Festo, Bosch i dr.)

� Pri definiranju zanimanja i kako kvalitetno ostvariti obrazovanje može pomoći “Stablo znanja” (Metodika 10 Vol.6, 1/2005.)� Razradom potrebnih stručnih znanja zanimanja

dolazi se do sadržaja baznih znanja dolazi se do sadržaja baznih znanja (matematika, fizika, kemija i dr.)

Moje primjedbe na nastavne predmete strukovnih škola

1. Strukovne predmete redefinirati da budu suvremeni i usmjereni u rješavanju problema te struke

2. Predmete kao poduzetništvo, komunikacija s ljudima, ekologija ako nisu uvedeni treba ljudima, ekologija ako nisu uvedeni treba uvesti kod svih, a neki drugi nastavni predmeti ne trebaju biti u srednjim strukovnim školama, već samo do 8. razreda osmogodišnje škole (i u gimnazijama),

3. I. strani jezik: engleski (treba se učiti još od “male” škole, stalno), a II. strani jezik: dominantni jezik struke

C. Omogu ćiti kontinuirane promjene nastavnih sadržaja predmeta

�Danas su nastavni programi i sadržaji nastavnih predmeta fiksirani i ne mijenjaju se 5-10 godina (ili više) i za njihovu promjenu postoji složena administrativna procedura, postoji složena administrativna procedura, koja dugo traje�Programi trebaju biti fleksibilni i mijenjati se u

kontinuitetu prema novinama iz tehnike i znanosti, kao i potreba gospodarstva

D. Eliminirati preklapanja nastavnih sadržaja� Preklapanja (nisu ponavljanja) nastavnih

sadržaja prisutna su pogotovo kod općih i temeljnih prirodoslovnih predmeta.� Potreba za ponovnim predavanjem istog

gradiva znači da prethodna razina gradiva znači da prethodna razina obrazovanja nije ostvarila svoj cilj. � Preklapanje je gubitak dragocjenog

vremena za edukaciju novih sadržaja.� To nije specifičnost samo za srednje škole,

već se ta praksa nastavlja i dalje na fakultetima.

E. Uvesti primjerenije nastavne metode� Cilj stručne edukacije je sposobnost uspješnog

rješavanja stručnog problema u praksi.

� Problemska nastavna metoda mora biti dominantna (učenici stalno moraju imati svoj Projekt)

Naučiti ih da kreativno (i kritički) � Naučiti ih da kreativno (i kritički) razmišljaju i stvaraju nove ideje te da imaju inicijativu u realizaciji ideja

� Za takvu nastavu neophodni su (osim vrsnih nastavnika) suvremeno opremljeni praktikumi, a u nastavi moderna didaktička sredstva poput interaktivnih panela, pametnih ploča, dokument kamera, raznih modela i drugih nastavnih pomagala, kao i odgovarajuća učenička literatura.

F. Permanentno obrazovati nastavnike

� Zbog stalnih promjena u tehnici i tehnologiji nastavnici moraju biti sustavno i stalno (svake godine) obrazovani putem obrazovnih institucija verificiranih za tu vrstu obrazovanja (??)verificiranih za tu vrstu obrazovanja (??)� Ako se ostvari zamisao kontinuiranih

promjena nastavnog sadržaja tada je nužno educirati nastavnike o izmjenama, kao i novinama u metodici struke� Svaki tehnički fakultet trebali bi uvesti i

nastavničko usmjerenje

G. Neformalno obrazovanje (CO) formalizirati

� Neformalno obrazovanje odnosno cjeloživotno obrazovanje – postaje dio filozofije života� U Europi od 1971. pojam permanentno

obrazovanje (permanent education) → obrazovanje (permanent education) → ≈cjeloživotno obrazovanje (lifelong education)

� Zahtjev radnog mjesta ⇒ da se nadopuni znanjima iz svog, ali i drugih područja (polidisciplinarsnost, interdisciplinarnost).

� U svijetu je danas prevladala spoznaja da ⇒treba učiti cijeli život, ali se čitav život ne može ići u školu! � Društvo, što je razvijenije, prihvaća � Društvo, što je razvijenije, prihvaća

strategiju cjeloživotnog obrazovanja ►«društva koje uči» zato jer je to

jedini mogući pristup razvoju gospodarstva i društva.

3-stupa obrazovanja

OBRAZOVANJE

Opće obrazovanje

Stručno obrazovanje (srednje i/ili visoko)

Neformalno obrazovanje

CO u Hrvatskoj� Udio cjeloživotnog obrazovanja u hrvatskom društvu je 5 puta

manji od prosjeka i znatno ispod svake zemlje članice EU.

� Institucije i tvrtke : Učilišta (Algebra), Institut cjeloživotnog obrazovanja (Varaždin), Experting škola, Sveučilište za treću životnu dob, Razne agencije, Festo, Ericsson i dr.

� Škole – strukovne npr. Tesla, F. Vrančić, R. Bošković i dr.� Sveučilište u Zagrebu – cjeloživotno obrazovanje je obveza Sveučilište u Zagrebu – cjeloživotno obrazovanje je obveza

fakulteta → jedan od elemenata vrednovanja fakulteta� Fakulteti: Fakultet političkih znanosti i Ekonomski fakultet iz

Zagreba; Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje, Pravni i Ekonomski fakultet iz Splita; Tehnički fakultet iz Rijeke; Sveučilište i fakulteti u Zadru i drugi.

� Fakulteti formiraju svoje Centre za cjeloživotno obrazovanje – ali neki s pogrešnim geslom “Centar je mjesto gdje teorija informira praksu i praksa informira teoriju”

Mogući oblici cjeloživotnog obrazovanja na

raznim razinama obrazovanja

� Izvanredno pohañanje nastave, odnosno studiranje (obrazovanje uz rad)� Specijalizacije� Specijalizacije� Dokvalifikacija

� Doktorski (interdisciplinarni) studij ???

Mogućnost “slaganja” sadržaja studija

FAKULTET 1 FAKULTET 2 FAKULTET nitd.

Obrazovne institucije

Potrebe radnog mjesta (potrebna znanja)

∑ ECTSAkademski stupanjSuplement diplomi

institucije

( i ECVET)

Zakonska regulativa

� NEMA zakonodavnih akata (Zakon, Pravilnik) s kojima se riješena takva “kombinatorika” raznovrsnih kolegija kod obrazovanja na fakultetima, (diplome, priznavanje višeg stupnja -radna knjižica, priznavanje višeg stupnja -radna knjižica, način plaćanja itd.)� NEMA sustavnog pristupa kvaliteti CO na

razini RH, verifikacijom institucija i njihovih programa (tko može izdati Uvjerenje o završenom obrazovnom segmentu?)

Da bi se nešto promijenilo treba:

� Znati, (što se dogaña u svijetu na polju obrazovanja, zašto, kakve su naše potrebe, imati viziju razvitka, cilj i sl.)

� Htjeti, (svaka promjena je napor i rizik, obrazovanje je vrlo osjetljivo, greške su dugoročne i mogu biti katastrofalne, prisutna je dugoročne i mogu biti katastrofalne, prisutna je izloženost kritikama od učenika, roditelja, političara, sindikata, sveučilišnih profesora, akademika i sl.- “koža je na bubnju!”)

i � Moći (biti u poziciji da se to realizira, dobiti

podršku od svih sudionika, a posebno financijsku podršku, imati ekipe koje su to u stanju provesti, organizaciju, stručnost i objektivnost tj. bez favoriziranja, realnost itd.)

HVALA NA PAŽNJIHVALA NA PAŽNJI