Upload
dinhlien
View
219
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Tijana Horvat
FINANCIJSKA ANALIZA I OCJENA USPJEŠNOSTI PODUZEĆA NIS D.D.
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
FINANCIJSKA ANALIZA I OCJENA USPJEŠNOSTI PODUZEĆA NIS D.D.
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Financijski menadžment Mentor: prof.dr.sc. Mira Dimitrić Student: Tijana Horvat
Studijski smjer: Financije i bankarstvo JMBAG: 0081110868
Rijeka, kolovoz 2013.
i
KAZALO 1. UVOD....................................................................................................................... 1
2. RELEVANTNE ZNAČAJKE ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA............ 4
2.1. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI KAO PODLOGA ANALIZE................................. 4
2.2. FINANCIJSKI POKAZATELJI I DU PONTOV SUSTAV POKAZATELJA.. 11
3. RELEVANTNE ZNAČAJKE KOMPANIJE NIS D.D. ........................................ 28
3.1. PROFIL KOMPANIJE........................................................................................ 28
3.2. VLASNIČKA STRUKTURA ............................................................................. 30
3.3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA.................................................................. 32
3.4. USPOREDBA RELEVANTNIH ZNAČAJKI NIS-A D.D. S KOMPANIJOM INA D.D. .................................................................................................................... 36
4. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I OCJENA USPJEŠNOSTI KOMPANIJE NIS D.D. ................................................................................................. 40
4.1. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI NIS-A D.D. .......................................................... 40
4.2. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA NIS-A D.D .................................... 52
5. OCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI NA TEMELJU BEX INDEKSA I PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA POSLOVANJA NA TEMELJU FINANCIJSKE ANALIZE....................................................................................................................... 73
5.1. OCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI POMOĆU BEX MODELA .................. 73
5.2. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA POSLOVANJA NA TEMELJU FINANCIJSKE ANALIZE................................................................................................................... 76
6. ZAKLJUČAK......................................................................................................... 80
LITERATURA ............................................................................................................... 82
POPIS TABLICA.......................................................................................................... 85
POPIS SLIKA ............................................................................................................... 86
POPIS SHEMA .............................................................................................................. 86
ii
1
1. UVOD
Financijski izvještaji su izvor bitnih informacija za sve dionike u poduzeću. Analizom
financijskih izvještaja informacije postaju upotrebljive za upravljanje poslovanjem i
prilagoñavaju se potrebama različitih skupina korisnika te čine temelj za utvrñivanje
smjernica za oblikovanje strategije na kojoj se temelji budući razvoj poduzeća. U okviru
ovog diplomskog rada se analiziraju financijski izvještaji poduzeća Naftna Industrija
Srbije (NIS) d.d. kako bi se ocijenila uspješnost poslovanja tog dioničkog društva
pomoću financijskih podataka za tri ne uzastopne godine te dali prijedlozi poboljšanja
poslovanja na temelju dobivenih rezultata.
Problem istraživanja je neutvrñena uspješnost dosadašnjeg poslovanja poduzeća NIS
d.d. zbog čega se ne mogu identificirati pretpostavke za poboljšanje poslovanja. U
skladu s navedenim problemom istraživanja, identificira se sljedeći predmet
znanstvenog istraživanja ovog rada: Istražiti i utvrditi metodama financijske analize te
izračunavanjem financijskih pokazatelja poduzeća NIS d.d. prijedloge poboljšanja
poslovanja poduzeća. Sukladno elaboriranom problemu i predmetu istraživanja, objekti
istraživanja su struktura i organizacija poslovanja kompanije NIS d.d., najvažnije
značajke financijske analize i njenih metoda, financijski izvještaji kompanije i njihova
analiza te prijedlozi za poboljšanje poslovanja na temelju provedene analize.
Imajući na umu prethodno naveden problem istraživanja, predmet istraživanja i objekt
istraživanja moguće je postaviti radnu hipotezu: Metodama financijske analize može
se ispitati, procijeniti i ocijeniti uspješnost poduzeća te se na temelju ocjene mogu dati
prijedlozi poboljšanja dijela poslovanja gdje su uočeni slabiji rezultati na primjeru
dioničkog društva NIS d.d.
Svrha i cilj znanstvenog istraživanja su metodama financijske analize dati ocjenu i
prijedloge napretka poslovanja te time dokazati primjenu financijske analize kao
podloge za donošenje odluka o budućem razvoju na primjeru poduzeća NIS d.d. Neka
od važnijih pitanja na koja se odgovara kroz rad su:
• Kojim djelatnostima se bavi poduzeće NIS d.d.?
2
• Kojem poduzeću koje djeluje u Hrvatskoj je najsličnije i zašto?
• Kakva je vlasnička struktura NIS-a d.d.?
• Kakva je organizacijska struktura NIS-a d.d.?
• Što je financijska analiza?
• Što čini kvalitetnu podlogu za financijsku analizu?
• Što su metode financijske analize i na koji način su korištene u ovom radu?
• Koja metoda predstavlja najbolji način za ocjenu poslovanja poduzeća?
• Koje vrste financijskih pokazatelja postoje?
• Čemu financijski pokazatelji služe?
• Kako ocijeniti poslovanje poduzeća NIS d.d. na temelju dobivenih financijskih
pokazatelja?
• Koji su prijedlozi poboljšanja poslovanja NIS-a nakon provedene financijske
analize?
• Kakva je ocjena poslovanja NIS-a d.d. na osnovu provedene financijske analize?
Korištene znanstvene metode u ovom diplomskom radu su metoda analize i sinteze,
koja u ovom slučaju uključuje horizontalnu komparativnu analizu, analizu putem
pokazatelja te analizu trenda, zatim induktivna i deduktivna metoda, statistička metoda i
metoda deskripcije.
Rezultati istraživanja predočeni su u šest meñusobno povezanih tematskih dijelova. U
UVODU su navedeni problem, predmet i objekti istraživanja, radna hipoteza, svrha i
ciljevi istraživanja, korištene znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.
Drugi dio s naslovom RELEVANTNE ZNAČAJKE FINANCIJSKE ANALIZE je
strukturiran u tri logički povezana dijela. Prvi dio uvodi u problematiku financijske
analize i pobliže objašnjava njene metode. Zatim slijedi postavljanje obveznih
financijskih izvještaja kao podloge za analizu i objašnjenje svrhe i oblika svakog od njih
ukratko. Na kraju su podrobno opisani financijski pokazatelji, kao najbitniji instrument
istraživanja te Du Pontov sustav pokazatelja koji je korišten za ovu analizu.
3
RELEVANTNE ZNAČAJKE KOMPANIJE NIS D.D je naslov trećeg dijela rada, u
kojem se predstavlja poduzeće NIS d.d., objašnjavaju se njegove temeljne djelatnosti,
pozicija na tržištu i strategija poslovanja te se prikazuje njegova vlasnička i
organizacijska struktura i usporeñuju se temeljni pokazatelji s pokazateljima poduzeća
INA d.d., što je sve neophodno za razumijevanje i tumačenje rezultata istraživanja. Ovaj
dio je podijeljen na četiri manja dijela.
Četvrti dio se odnosi na konkretno istraživanje, tj. samu financijsku analizu
promatranog poduzeća i nosi naslov ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I
OCJENA USPJEŠNOSTI KOMPANIJE NIS D.D. Nakon što su prilagoñeni i
prikazani financijski podaci poduzeća u odreñenom vremenskom razdoblju, provodi se
analiza na temelju dotičnih izvještaja prethodno odreñenim metodama. Struktura
četvrtog dijela je podijeljena na dva dijela – financijske izvještaje i analizu na temelju
njih. Ovo je obujmom najveći i najbitniji dio diplomskog rada.
OCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI POMOĆU BEX INDEKSA I PRIJEDLOZI
POBOLJŠANJA POSLOVANJA NA TEMELJU FINANCIJSKE ANALIZE su
dani u petom dijelu diplomskog rada, na temelju provedene financijske analize i
donesenih zaključaka o poslovanju NIS-a d.d. Prije iznesenih prijedloga za poboljšanje
poslovanja, ocijenjena je poslovna izvrsnost poduzeća prema BEX indeksu. Peti,
perspektivni dio je pogled u budućnost i mogućnosti prosperiteta analiziranog poduzeća,
prema zaključcima autora rada.
ZAKLJUČAK, kao posljednji dio rada, obuhvaća završna razmatranja i predstavlja
sintezu rezultata istraživanja kojima je dokazana postavljena hipoteza. Nakon zaključka
slijede popis korištene literature za svrhe istraživanja te popis svih tablica, slika i shema
korištenih i izrañenih za potrebe ovog diplomskog rada.
4
2. RELEVANTNE ZNAČAJKE ANALIZE FINANCIJSKIH
IZVJEŠTAJA
U ovom dijelu rada će biti objašnjena važnost financijskih izvještaja kao podloge za
ocjenu poslovanja poduzeća i donošenje odluka o budućim poslovnim aktivnostima te
će svaki izvještaj sa svojim specifičnostima biti sažeto prezentiran. U dijelu poslije toga
su objašnjene vrste financijskih pokazatelja i Du Pontov sustav pokazatelja, što je sve
korišteno za financijsku analizu poduzeća.
Analiza temeljnih financijskih izvješća je najbitniji dio cjelokupne analize poslovanja
jer daje informacije o realnom stanju i poslovanju poduzeća, koje su nužne za
odlučivanje i upravljanje menadžmentu te drugim korisnicima za donošenje odluka o
ulaganju u poduzeće, kreditiranje itd. (Horvat Jurjec, 2011, p. 18). Osnovni cilj analize
financijskih izvješća je omogućiti razumijevanje poslovanja trgovačkog društva. Ova
analiza se definira kao „proces primjene različitih analitičkih sredstava i tehnika
pomoću kojih se podaci iz financijskih izvješća pretvaraju u upotrebljive informacije
relevantne za upravljanje“ (Dečman, 2012, p. 450).
Prema tome, financijska analiza upućuje poduzeće na identifikaciju uspješnosti i
glavnih problema u poduzeću te služi za pravilno donošenje odluka svim potencijalnim
i sadašnjim dionicima, kao što su investitori, dobavljači, kreditori i ostali (Horvat Jurjec,
2011, p. 26).
2.1. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI KAO PODLOGA ANALIZE
Poslovno odlučivanje u svrhe opstanka, uspjeha i razvoja poduzeća zahtijeva kvalitetnu
informacijsku podlogu koju čine temeljni financijski izvještaji. Oni čine nezaobilazan
izvor informacija za unutarnje i vanjske korisnike i prikazuju informacije o financijskoj
snazi, poslovnom uspjehu i novčanim tijekovima. Zbog svega navedenog izvještaji
5
moraju biti pouzdani, razumljivi, usporedivi i formirani sukladno zakonima, propisima,
računovodstvenim načelima i standardima svake države (Dečman, 2012).
Kako bi informacije iz godišnjih izvještaja bile kvalitetna podloga za financijsku
analizu, potrebna je kvalitetna priprema, odnosno prikupljanje i pregledavanje
informacija i provjeravanje njihove formalne ispravnosti kako se ne bi dogodile greške
poput pogrešno upisanih vrijednosti stavaka (Osmanagić Bedenik, 2010).
Analiza financijskih izvještaja je pojam koji podrazumijeva vertikalnu i horizontalnu
analizu te analizu pomoću financijskih pokazatelja. Horizontalna analiza se provodi na
temelju komparativnih financijskih izvještaja kroz vrijeme i označava analizu trenda
razvoja, odnosno analizu promjena, tendencija i dinamike kretanja stavaka financijskih
izvještaja za najmanje dvije godine. Promjene se mogu iskazivati u apsolutnim
iznosima, postocima ili indeksima. Kako bi rezultati dali što vjerniju sliku odnosa
stavaka izvještaja i njihovog kretanja kroz vrijeme, potrebno je analizirati više godina
(Radojčić, 2010). Za usporedbu indeksima je nužna analiza najmanje dvije godine, jer
se njima prikazuju odnosi pozicija iz godine u godinu (verižni indeksi) ili se usporeñuju
s baznom godinom (bazni indeksi). Vertikalna analiza označava analizu strukture
pozicija izvještaja, odnosno pokazuje npr. koliki dio neka pozicija čini u ukupnoj
strukturi odreñene ekonomske kategorije. Primjerice, proučava se koliki dio stavka
kratkotrajne imovine čini u cijeloj aktivi te da li je to uobičajeno, da li bi trebalo
smanjiti kratkotrajnu imovinu u odnosu na druge stavke i sl. Analiza pomoću
financijskih pokazatelja je treći instrument analize financijskih izvještaja. Ona označava
izračunavanje standardnih pokazatelja poslovanja kako bi se utvrdilo da li poduzeće
uspješno posluje i gdje postoje kritične točke na koje bi menadžment i ostali dionici
trebali obratiti pažnju kako bi pravodobno reagirali da izbjegnu probleme i loše odluke
u budućnosti. Postoje brojni pojedinačni pokazatelji, skupine pokazatelja, sustavi
pokazatelja i sintetski pokazatelji koji upućuju na to posluje li poduzeće uspješno, je li
likvidno, koliko je zaduženo i sl.
U posljednje vrijeme se za ocjenu stanja poduzeća naglašava značenje nefinancijskih
informacija, meñutim to ne implicira da informacije na temelju financijskih izvještaja
6
gube na važnosti. Iako se financijske informacije odnose na prošle aktivnosti, postignuti
financijski rezultat u prošlosti znatno utječe na rezultate poslovanja u budućnosti
(Belak, 2007).
Prema članu 24. Zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srbije, pravni subjekti i
poduzetnici imaju obvezu sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja za tekuću
poslovnu godinu sa stanjem na dan 31. prosinca te godine te se ti izvještaji nazivaju
redovnim godišnjim izvještajima. Redovni godišnji izvještaji, jednako kao i u Republici
Hrvatskoj, podrazumijevaju bilancu stanja ili izvještaj o financijskom položaju, bilancu
uspjeha (koja se kod nas naziva račun dobiti i gubitka), izvještaj o novčanim tijekovima,
izvještaj o promjenama kapitala te napomene, odnosno bilješke uz financijske izvještaje.
Matična poduzeća koja imaju kontrolu nad drugim pravnim subjektom ili subjektima,
poput onog koje je analizirano u ovom radu, imaju obavezu sastavljanja, prikazivanja,
dostavljanja i objavljivanja konsolidiranih financijskih izvještaja. Konsolidirani
izvještaji se sastavljaju za matično i ovisna poduzeća kao cjelina (Zakon o
računovodstvu i reviziji Republike Srbije, čl. 24, 2006).
Izvještaj o financijskom položaju
Bilanca ili izvještaj o financijskom položaju je jedan od temeljnih financijskih
izvještaja, koji daje sustavni pregled imovine, kapitala i obveza poduzeća na odreñeni
datum. Bilanca je statistički izvještaj koji pokazuje financijski položaj trgovačkog
društva u odreñenom trenutku. Taj trenutak je najčešće dan završetka poslovne godine,
što je 31. prosinca, iako se bilanca sastavlja i za primjerice kvartalna razdoblja (Vidučić,
2006, p. 366).
Osnovne elemente izvještaja o financijskom položaju čine imovina, obaveze i kapital.
Bilanca pokazuje imovinu kojom poduzeće raspolaže, odnosno aktivu, i njeno porijeklo,
odnosno pasivu, koju čine obaveze i glavnica. Povezuje ih temeljna računovodstvena
jednadžba prema kojoj je ukupna imovina jednaka zbroju ukupnih obaveza i kapitala.
Na osnovu ovih elemenata se utvrñuje financijska snaga poduzeća na odreñeni dan
(Žager i Žager, 1999, p. 45).
7
Raspored pozicija imovine se uobičajeno temelji na bilančnom načelu „rastuće
likvidnosti“. U Republici Srbiji, odnosno poduzeću koje se analizira, pozicije aktive su
takoñer razvrstane po rastućoj likvidnosti. Stavke imovine u bilanci se iskazuju po neto
vrijednosti. Imovina poduzeća se pri sastavljanju izvještaja dijeli na stalnu ili dugotrajnu
imovinu i obrtnu ili kratkotrajnu imovinu, koje se kasnije dijele kako slijedi (Knežević,
2007, p. 12):
1. Dugotrajna imovina
a) Materijalna imovina (nekretnine, postrojenja, oprema)
b) Nematerijalna imovina (licence, intelektualna imovina, dizajn, tržišno znanje i
trgovačke marke i sl.)
c) Dugoročni financijski plasmani (zajmovi drugim poduzećima, obveznice i
udjeli kapitala u drugim poduzećima).
2. Kratkotrajna imovina
a) Zalihe (materijala, gotovih proizvoda, robe, itd.)
b) Kupci i druga potraživanja
c) Dati avansi
d) Ostala kratkotrajna potraživanja
e) Novac i novčani ekvivalenti (gotovina u blagajni i banci, depoziti po viñenju,
itd.)
Pasiva je strukturirana kao vlastiti kapital i obveze, tj. kapital kreditora. Obveze se
definiraju kao sadašnje obveze poduzeća proizašle iz prošlih ekonomskih aktivnosti
poduzeća i za čije podmirenje mora nastati odljev odreñenih sredstava poduzeća.
Klasificiraju se kao dugoročne i kratkoročne obveze i dalje se dijele prema vrsti
(Knežević, 2007, p. 14).
Vlastiti kapital predstavlja kapital koji su osigurali vlasnici, uvećan za zadržanu dobit
od trenutka osnivanja kompanije. On nema dospijeće i daje pravo vlasnicima za
upravljanje poduzećem. Iznos zadržane dobiti u pasivi ne pokazuje imovinu konkretno,
već potraživanje prema imovini, odnosno koliko je prethodnih dobitaka poduzeće
zadržalo i uložilo u razvoj za razliku od podjele u obliku dividendi (Vidučić, 2006, p.
368).
8
Račun dobiti i gubitka
Račun dobiti i gubitka pokazuje kretanje prihoda, rashoda i financijskog rezultata kroz
jedno poslovno razdoblje. Za razliku od izvještaja o financijskom položaju koji
prikazuje stanje poduzeća u jednom trenutku, račun dobiti i gubitka je dinamički
izvještaj i ukazuje na uspješnost poslovanja u odreñenom razdoblju. Njihova glavna
poveznica je financijski rezultat na kraju obračunskog razdoblja (Dečman, 2012).
Prihodi se definiraju kao povećanja ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja
u obliku priljeva ili povećanja sredstava, odnosno smanjenja obaveza. Oni su povećanje
sredstava iz redovnog poslovanja poduzeća. Dijele se na redovne ili poslovne,
financijske i izvanredne ili ostale prihode, ovisno o tome iz kakvih aktivnosti nastaju i
koliko često se javljaju. Poslovni prihodi nastaju prodajom proizvoda i usluga,
prodajom robe i sl., ovisno o specifičnostima poslovanja subjekta. Oni se najčešće
javljaju i čine najveći dio ukupnih prihoda. Financijski prihodi nastaju ulaganjem viška
raspoloživih novčanih sredstava u vrijednosne papire ili kao pozajmicu drugim
poduzećima. Tada su financijski prihodi naknade poput dividende i kamate nastale
financijskim aktivnostima. Pored navedenog, u financijske prihode spadaju i pozitivne
tečajne razlike. Izvanredni prihodi (Žager i Žager, 1999, p. 48).
Rashodi se definiraju kao gubici i troškovi koji proizlaze iz uobičajenih aktivnosti
poduzeća i znače povećanje obaveza ili smanjenje imovine, tj. zahtijevaju odljev
vrijednosti iz poduzeća. Rashodi su vrijednosti utrošene u poslovnom procesu u cilju
stvaranja poslovnih učinaka. Sukladno podjeli prihoda, i oni se dijele na poslovne,
financijske i izvanredne ili ostale rashode. Poslovni rashodi su najbrojnija kategorija
rashoda i odlikuju se čvrstom korelativnom vezom s poslovnim prihodima zato jer se
priznaju kada su izravna posljedica nastanka poslovnih prihoda. U poslovne rashode
primjerice spadaju troškovi prodanih proizvoda, troškovi amortizacije i rezerviranja,
nematerijalni troškovi i sl. Izmeñu financijskih prihoda i rashoda i izvanrednih prihoda i
rashoda ne postoji takva korelativna veza, nego su oni posljedica meñusobno nezavisnih
poslovnih aktivnosti poduzeća (Knežević, 2007, pp. 18-19).
9
Na kraju se sučeljavaju svi nastali prihodi i rashodi u obračunskom razdoblju te se iz
njihove razlike formira financijski rezultat, odnosno dobit ili gubitak. Ako su prihodi
veći od rashoda, iskazuje se dobit, a kada je njihova vrijednost manja od rashoda,
poduzeće je poslovalo s gubitkom. Dobit je temeljno mjerilo uspješnosti poslovanja
(Žager i Žager, 1999, p. 44).
Izvještaj o novčanim tijekovima
Izvještaj o novčanim tijekovima korisnicima pruža informacije o priljevima i odljevima
novca i novčanih ekvivalenata, tj. novčanim primicima i izdacima u odreñenom
vremenskom razdoblju te njihovoj razlici, odnosno čistom novčanom tijeku. Čisti
novčani tijek predstavlja zbroj čistog novčanog tijeka na početku razdoblja i povećanja
ili smanjenja novčanog tijeka kroz obračunsko razdoblje. Uz prethodne izvještaje,
njegov cilj je realno sagledavanje uspjeha poduzeća, procjena sposobnosti poduzeća za
naplatu potraživanja i utvrñivanje solventnosti i slobodnih novčanih sredstava. Još se
naziva izvještaj o promjenama u financijskom položaju jer pokazuje promjene strukture
aktive i pasive tijekom odreñenog obračunskog razdoblja (Dečman, 2012).
Novac uključuje novac u blagajni i na bankovnim računima i depozite po viñenju, a
novčani ekvivalenti podrazumijevaju kratkotrajna visoko likvidna ulaganja koja se u
brzom roku mogu pretvoriti u novac. Ostali elementi izvještaja o novčanom tijeku,
prema kojima se kategoriziraju novčani priljevi i odljevi, su poslovne, financijske i
investicijske aktivnosti. Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti trgovačkog društva
koje stvaraju prihod i imaju najveći utjecaj na dobit ili gubitak u poduzeću. Primjeri
novčanih priljeva i odljeva od ovih aktivnosti su novčani priljevi po osnovi prodaje
robe, pružanja usluga, provizija, naknada, itd., novčani odljevi zaposlenima,
dobavljačima za isporučenu robu i usluge, za premije osiguranja i dr. (Žager i Žager,
1999, p. 58). Investicijske aktivnosti nastaju kao rezultat investiranja i dezinvestiranja u
dugotrajnu imovinu, i to su primjerice novčani priljevi od prodaje nekretnina, opreme i
prodaje dionica, novčani odljevi za ulaganje u dionice i obveznice i sl. Financijske
aktivnosti su povezane s financiranjem poslovanja, tj. prikupljanje novca za poslovanje i
ulaganje poduzeća i servisiranje obveza koje proizlaze iz financiranja poslovanja. U
10
financijske aktivnosti spadaju novčani priljevi od emisije dionica, primljenih kredita,
novčani odljevi za kamate i dividende, itd. (Vidučić, 2006, p. 371).
Izvještaj o novčanim tijekovima je moguće oblikovati direktnom ili indirektnom
metodom, ovisno o volji poduzeća, a MRS 7 preporuča primjenu direktne metode.
Direktna ili izravna metoda pokazuje grupe bruto novčanih priljeva i odljeva razvrstane
posebno za poslovne, investicijske i financijske aktivnosti, dok se indirektnom ili
neizravnom metodom novčani tijek izračunava pomoću podataka iz računa dobiti i
gubitka i bilance. U indirektnoj metodi se neto dobit ili gubitak usklañuju za nenovčane
prihode i rashode, promjene u kratkotrajnoj aktivi i kratkoročnim obavezama. Novčani
tijek od ostalih, investicijskih i financijskih, aktivnosti se prikazuje na identičan način
kao u izravnoj metodi sastavljanja izvještaja, dakle prikazuju se priljevi i odljevi po tim
aktivnostima (Horvat Jurjec, 2009, p. 42). Poduzeća se uglavnom odlučuju za direktnu
metodu zbog njene jednostavnosti i preglednosti.
Izvještaj o promjenama kapitala
Izvještaj o promjenama kapitala uključuje podatke o kapitalu i rezervama te isplaćenim
dividendama, odnosno pokazuje promjene kapitala i rezervi tijekom obračunskog
razdoblja. Pokazuje sve aktivnosti koje su izravno utjecale na povećanje ili smanjenje
ukupne vrijednosti kapitala. Njegov cilj je pokazati promjenu neto vrijednosti
trgovačkog društva, tj. bogatstva dioničara (Vidučić, 2006, p. 375).
Elementi izvještaja o promjenama kapitala su najmanje ukupna dobit ili gubitak
razdoblja i stavke ostale sveobuhvatne dobiti ili gubitka, prihodi i rashodi koji se ne
uvrštavaju u račun dobiti i gubitka već se priznaju u korist ili na teret glavnice, ukupni
efekt promjena u računovodstvenim politikama i usklañivanja knjigovodstvenog iznosa
svake komponente kapitala na početku i kraju obračunskog razdoblja (Cirkveni, 2013).
Izvještaj se sastoji i od informacija o kapitalnim transakcijama, saldu akumulirane
dobiti ili gubitka na početku i na kraju razdoblja, promjenama i stanju svake kategorije
dioničarskog kapitala, informacija o emisijskoj premiji i rezervama na početku i kraju
razdoblja. Svote dividendi priznatih za raspodjelu tijekom razdoblja i pripadajući iznosi
11
po dionici se isto mogu uključiti u izvještaj o promjenama kapitala ili se mogu navesti u
bilješkama uz izvještaje (Knežević, 2007, p. 25).
Bilješke uz financijske izvještaje
Bilješke uz financijska izvješća su prateći dokument ostalih izvještaja te je bit njihovog
sastavljanja pružiti svim vrstama korisnika neophodne dodatne informacije o ostalim
financijskim izvještajima. One su nužne za pravilno i jasno tumačenje i interpretaciju
odnosa, promjena i značenje stavaka u financijskim izvještajima. Njihov oblik nije
strogo propisan te izbor informacija koje će prikazati u najvećem dijelu ovisi o
trgovačkom društvu koje ih sastavlja (Radojčić, 2010).
Prema članku 2. Zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srbije, bilješke, tj.
napomene uz financijska izvješća se sastoje od temelja za njihovo sastavljanje i
objavljivanje, primijenjene računovodstvene politike i procjene te druge informacije u
skladu s meñunarodnim računovodstvenim standardima (MRS), odnosno
meñunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) ili u skladu s
regulativom iz člana 2. navedenog zakona. Mogu se podijeliti u dvije temeljne grupe:
one koje obračunavaju računovodstvene politike koje su primijenjene u sastavljanju
izvještaja te ostale podatke koji su bitni za razumijevanje i tumačenje izvještaja.
Uključuju i podatke o dugoročnim zajmovima, uvjetima leasinga, planovima emisije
dionica itd., ovisno o aktivnostima specifičnog poduzeća (Vidučić, 2006, p. 378).
Velika poduzeća, poput onog promatranog u ovom radu, sastavljaju opširne bilješke s
puno poslovnih informacija.
2.2. FINANCIJSKI POKAZATELJI I DU PONTOV SUSTAV POKAZATELJA
Nakon pripremljene podloge za financijsku analizu u vidu obveznih financijskih
izvještaja, koriste se financijski pokazatelji. U poslovnoj ekonomiji se koriste
desetljećima, njihov razvoj je doveo do iznimno velikog broja pokazatelja te je danas
potpuna analiza poslovanja na temelju financijskih izvještaja neprovediva bez njih
(Osmanagić Bedenik, 2010). Financijski pokazatelji čine osnovno područje svih
financijskih mjerenja jer se pomoću njih analiziraju likvidnost, efikasnost, odnosno
12
aktivnost, zaduženost ili financiranje, ekonomičnost, profitabilnost te tržišna vrijednost,
odnosno investiranje dioničara (Belak, 2007).
Financijski pokazatelji su jednaki odnosu izmeñu najmanje dvije veličine, dobivaju se
jednostavnim matematičkim formulama i služe za tumačenje apsolutnih iznosa
predočenih u financijskim izvještajima i kao informacijska podloga za donošenje
poslovnih odluka (Analiza pomoću finansijskih pokazatelja, 2013). Razne skupine
dionika u poduzeću trebaju informacije prilagoñene svojim potrebama. Primjerice
dobavljači i banke najviše pridaju pozornost pokazateljima likvidnosti, odnosno
kratkoročnoj financijskoj sigurnosti, dok se dioničari više brinu za profitabilnost i
solventnost poduzeća (Radojčić, 2010). U skladu s tim informacijskim zahtjevima i
prema tome koji dio poslovanja analiziraju, pokazatelji se mogu podijeliti na sljedeće
grupe (Horvat Jurjec, 2011, p. 18):
1. Pokazatelji likvidnosti
2. Pokazatelji aktivnosti
3. Pokazatelji zaduženosti
4. Pokazatelji ekonomičnosti
5. Pokazatelji profitabilnosti
6. Pokazatelji investiranja
Pokazatelje likvidnosti i zaduženosti možemo nazvati pokazateljima sigurnosti, a
pokazatelje ekonomičnosti, profitabilnosti i investiranja svrstavamo u pokazatelje
uspješnosti (Bendeković, Vuletić, 2011). Kako pokazatelji sami za sebe ne znače puno,
da bi korisnici i menadžment donijeli zaključak o poslovanju odreñenog segmenta
poduzeća i prema njemu oblikovali buduće odluke, pokazatelje je potrebno usporediti s
prethodno ustanovljenim veličinama. Interpretacija pokazatelja se vrši usporedbom s
(Analiza pomoću finansijskih pokazatelja, 2013):
� prosjekom industrijske grane u kojem poduzeće posluje,
� povijesnim pokazateljima istog poduzeća (jedne ili više prethodne godine),
� planskim pokazateljima poduzeća i/ili
� utvrñenim standardima koji se uobičajeno nalaze u literaturi.
13
Takoñer je bitno izračunati vrijednosti, utvrditi promjene minimalno u razdoblju od tri
godine i uočiti trend promjene. Ukoliko se pokazatelj približava optimalnim
vrijednostima, društvo postaje snažnije, a udaljavanje od optimalnih vrijednosti
odražava slabost društva (Osmanagić Bedenik, 2010). U ovom radu je korišten Du
Pontov sustav pokazatelja za potrebe analize.
Prema Žager i Žager (1999, p. 181), sustav pokazatelja je „izbor odgovarajućih
pokazatelja, odgovarajući način njihovog povezivanja ili odgovarajuća zavisnost i
sveukupna zavisnost pojedinih pokazatelja i njihovog povezivanja s ciljem“.
Najpoznatiji takav sustav je Du Pont sustav, koji spada u grupu deduktivnih sustava
pokazatelja, što znači da vršni ili glavni pokazatelj pokazuje najviši cilj poslovanja
subjekta. U ovom sustavu svi pokazatelji se promatraju kao sastavni dijelovi cjeline. U
nastavku je shematski prikazan Du Pontov sustav.
Shema 1. Du Pont sustav pokazatelja
Izvor: Dostupno 29. lipnja 2013. na:
http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_s1/5_-
_Analiza_pokazatelja_uspjesnosti.pdf
Vršni pokazatelj u sustavu je rentabilnost ukupne imovine, neovisno o tome da li je ta
imovina pribavljena iz vlastitih ili tuñih sredstava. Dakle, vršni pokazatelji su
rentabilnost imovine (ROA) i rentabilnost vlastitog kapitala (ROE). U shemi se koriste
14
podaci iz bilance i računa dobiti i gubitka. U lijevom dijelu sheme se nalaze dobit i
prihodi, tj. podaci iz računa dobiti i gubitka te je objašnjeno kako se dolazi do pojedine
stavke različitim matematičkim operacijama. S druge strane je prikazano koje pozicije
ulaze u kratkotrajnu, dugotrajnu i ukupnu imovinu. Na slici nedostaje izračun povrata
na vlastiti kapital, koji je krajnji pokazatelj i izračunava se kao umnožak stope
rentabilnosti imovine i odnosa imovine i kapitala. Stopu povrata na vlastiti kapital je,
osim povećanjem ROA-e i imovine, moguće maksimizirati i povećanjem marže dobiti i
obrtaja vlastitog kapitala, jer se ROE može dobiti i umnoškom marže dobiti i
koeficijenta obrtaja vlastitog kapitala (Radojčić, 2010). Prema shemi, povrat na imovinu
(ROA) je umnožak bruto ili neto marže dobiti i koeficijenta obrtaja ukupne imovine.
Dakle, veća stopa ROA-e se ostvaruje povećanjem marže dobiti ili koeficijenta obrtaja,
tj. efikasnijom upotrebom angažirane imovine (Knežević, 2007, p. 83). Nadalje, kako bi
marža dobiti rasla vremenom, potrebno je da bruto ili neto dobit poslovanja raste brže
od prihoda poduzeća, jer je marža dobiti jednaka njihovom omjeru. Brži rast dobiti od
prihoda se može postići ekonomiziranjem troškova (Radojčić, 2010). Vrijednosti dobiti
i imovine, dakako ovise o veličini svih prihoda i rashoda u slučaju dobiti, i veličini
kratkotrajne i dugotrajne imovine u slučaju imovine.
Ovakav sustav ima puno veću mogućnost izvještavanja o cijelom poslovanju u odnosu
na pojedinačne pokazatelje te se jasno vidi kako pojedine stavke u poslovanju u
konačnici utječu na rentabilnost imovine i kapitala. Takoñer je vidljivo da povećanje
marže dobiti i koeficijenta obrtaja nisu samostalni lako dostižni ciljevi, već ovise o puno
drugih pozicija. Zbog lakog praćenja stopa prinosa na kapital je najobuhvatniji
pokazatelj uspjeha trgovačkog društva (Radojčić, 2010).
Pokazatelji likvidnosti
Likvidnost poslovanja se definira kao sposobnost poduzeća da podmiri dospjele obveze
pravovremeno. Jedan od najvažnijih izvora likvidnosti je novčani tijek te svaki
poremećaj vezan uz novčani tijek, odnosno nedostatak novčanih sredstava ometa
normalan tijek poslovanja poduzeća (Očko, 2008).
15
Uslijed nedostatka novčanih sredstava u poduzeću dolazi do poremećaja poput
nemogućnosti nabavljanja predmeta rada kao što su sirovine i materijal, plaće
zaposlenika kasne jer se nemaju otkud isplatiti, ne mogu se podmiriti tekuće obaveze te
dugoročno može doći do insolventnosti. Insolventnost je dugoročna nesposobnost
društva da podmiruje sve obaveze. Ovaj nedostatak novca je znak krize poduzeća u
stabilnim tržišnim uvjetima. Zbog toga likvidnost treba pažljivo pratiti u poslovanju jer
je ona nužan preduvjet dugotrajnog opstanka i uspjeha poduzeća na tržištu (Osmanagić
Bedenik, 2002, p.65).
Upravo pokazatelji likvidnosti procjenjuju likvidnost, odnosno sposobnost podmirenja
tekućih obaveza. U najvažnije pokazatelje spadaju koeficijent tekuće likvidnosti ili
tekući odnos, koeficijent ubrzane likvidnosti ili brzi odnos, koeficijent trenutne
likvidnosti ili trenutna likvidnost te neto radni kapital. Naglašava se da analitičar treba
biti oprezan pri interpretaciji pokazatelja likvidnosti jer je moguće da poduzeće održava
likvidnost unatoč pokazateljima ispod optimalne ili normalne razine ili suprotno, da
poduzeće ima problema s likvidnošću iako su vrijednosti pokazatelja visoke. Ta
činjenica upućuje na to da postoji niz faktora koju utječu na likvidnost, poput vrste
djelatnosti, obujma poslovne aktivnosti, strukture imovine, efikasnosti naplate
potraživanja i sl. (Radojčić, 2010). U nastavku je prikazana tablica s izračunima
prethodno navedenih najbitnijih pokazatelja likvidnosti.
Tablica 1. Pokazatelji likvidnosti
NAZIV POKAZATELJA IZRAČUN
Koeficijent tekuće likvidnosti kratkotrajna imovina/kratkoročne obveze
Koeficijent ubrzane likvidnosti (novac + kratkotrajna financijska imovina + kratkotrajna potraživanja)/kratkoročne obveze
Koeficijent trenutne likvidnosti novac u banci i blagajni/kratkoročne obveze Neto radni kapital kratkotrajna imovina – kratkoročne obveze Izvor: Izrada autorice prema Horvat Jurjec, 2011; Popović i Vitezić, 2009; Žager i Žager 1999.
Pokazatelj opće ili tekuće likvidnosti, koji se naziva i tekući odnos, predstavlja ocjenu
likvidnosti i solventnosti te se dobiva dijeljenjem ukupne kratkotrajne imovine ukupnim
kratkoročnim obvezama (Horvat Jurjec, 2011, p. 20). On pokazuje sposobnost poduzeća
za podmirenje obveza u kratkom roku, do godine dana. Većina izvora upućuje na to da
bi ovaj pokazatelj optimalno trebao iznositi 2, što znači da kratkotrajna imovina treba
16
biti barem dva puta veća od kratkoročnih obveza, meñutim treba imati na umu da će
dobiveni rezultat ovisiti o više faktora, poput toga u kojoj industriji posluje poduzeće te
kakva je struktura kratkotrajne imovine i koeficijenti obrtaja zaliha i potraživanja
(Analiza pomoću finansijskih pokazatelja, 2013).
Uz to, postoje i razlike u tumačenju likvidnosti putem tekućeg odnosa u američkoj i
europskoj praksi. Primjerice, američka praksa zahtijeva da vrijednost pokazatelja bude 2
da bi kompanija bila ocijenjena kao likvidna, a u europskoj praksi je dovoljno izmeñu
1,3 i 1,4 (Osmanagić Bedenik, 2010). Kada je pokazatelj jednak 2, to znači da poduzeće
može pokriti i dva puta veće obveze od postojećih. Ukoliko je pokazatelj veći od 1,
očekuje se podmirenje obveza na vrijeme, meñutim veću sigurnost pokazuje što veći
pokazatelj. Ako je pokazatelj manji od 1, tj. kratkoročne obveze nadmašuju kratkotrajnu
imovinu, može doći do zastoja u podmirenju obaveza (Horvat Jurjec, 2011, p. 20).
Koeficijent ubrzane likvidnosti ili brzi odnos se dobiva kao odnos kratkotrajne imovine
od koje se oduzme vrijednost zaliha u brojniku i vrijednosti kratkoročnih obaveza u
nazivniku. Zahtijeva se vrijednost ovog omjera jednaka ili veća od 1 kako bi poduzeće
bilo normalno likvidno (Bendeković, Vuletić, 2011). To znači da je iznos kratkoročnih
obveza jednak ili manji od zbroja novca i novčanih ekvivalenata, kratkotrajne
financijske imovine i kratkotrajnih potraživanja. Vrijednost pokazatelja se u europskoj
praksi obično kreće od 0,7 do 0,8, a ocjenjuje se uzimajući u obzir tržišne prilike,
likvidnosnu politiku poduzeća te utvrñene standarde industrijske grane (Pervan i Peko,
2008). Omjer može rasti kao posljedica porasta potraživanja, porasta kratkotrajne
financijske imovine ili većih neto novčanih priljeva, a pasti kao posljedica povećanja
kratkoročnih obveza i smanjenja potraživanja.
Novčani odnos, tj. koeficijent trenutne likvidnosti se računa kao odnos novca u banci i
blagajni te novčanih ekvivalenata u brojniku, i kratkoročnih obaveza promatranog
poduzeća u nazivniku (Bendeković, Vuletić, 2011). On pokazuje trenutačnu sposobnost
poduzeća da podmiri dospjele obveze. Referentna vrijednost novčanog odnosa se kreće
izmeñu 10-30%, meñutim istraživanja pokazuju da se najčešće kreće oko 10% (Horvat
Jurjec, 2011, p. 21 ).
17
Neto obrtna sredstva, odnosno neto radni kapital se dobiva razlikom kratkotrajne
imovine i kratkoročnih obaveza. Vrijedi da je likvidnost poduzeća veća, što je veći radni
kapital (Pervan i Peko, 2008). Specifičan je u odnosu na ostale pokazatelje likvidnosti
jer se prikazuje u apsolutnom iznosu. On pokazuje koliko kapitala stoji na raspolaganju
za podmirenje tekućih obaveza i neočekivanih novčanih izdataka te zapravo predstavlja
dio kratkotrajne imovine financiran iz dugoročnih izvora. Ako su neto obrtna sredstva
jednaka nuli, poduzeće je granično likvidno, a ako su veća od nule, poduzeće je
likvidno. Poduzeće nije likvidno ako je radni kapital manji od nule te je za tu vrijednost
potrebno povećati kratkotrajnu imovinu ili smanjiti kratkoročne obveze da bi poduzeće
postalo likvidno (Horvat Jurjec, 2011). Dakle, ukoliko je navedena razlika kratkotrajne
imovine i kratkoročnih obveze rastuća iz godine u godinu, likvidnost poduzeća jača, s
tim da treba biti oprezan u tumačenju zbog moguće loše strukture kratkotrajne imovine
(Analiza pomoću finansijskih pokazatelja, 2013).
Kako se pokazatelji likvidnosti računaju na temelju podataka iz bilance koji
predstavljaju stanje na dan bilanciranja, oni pokazuju stanje u tom trenutku te ne
omogućuju ocjene o razvoju poslovanja u budućnosti. Vjerojatno je da je likvidnost
poslovanja promijenjena već u trenutku analize u odnosu na podatke iz izvještaja te je to
ograničenje pokazatelja likvidnosti. Ipak, dobivene vrijednosti ovih pokazatelja
pokazuju snagu ili slabost poduzeća, a analiza provedena za najmanje trogodišnje
razdoblje, što je slučaj u ovom radu, omogućuje ocjenu trenda i čini podlogu za izbor
mjera i aktivnosti dostizanje optimalne likvidnosti (Osmanagić Bedenik, 2010).
Pokazatelji aktivnosti
Drugu grupu bitnih pokazatelja tvore pokazatelji aktivnosti. Pokazatelji aktivnosti, tj.
koeficijenti obrtaja daju informacije o brzini cirkulacije imovine ili dijelova imovine u
poslovnom procesu (Bendeković, Vuletić, 2011). Brzina cirkulacije sredstava se odnosi
na proces trošenja jednih vrijednosti, odnosno sredstava u cilju proizvodnje i prodaje
drugih vrijednosti. Cilj je efikasna upotreba svih sredstava, tj. ostvariti što veću
vrijednost ili output sa što manje sredstava ili inputa. Brža cirkulacija imovine znači
18
brže oslobañanje imovine za podmirenje obveza i ukazuje na bolju likvidnost i
solventnost poslovnog subjekta (Radojčić, 2010).
Koeficijenti se obično izračunavaju za ukupnu imovinu, zalihe i potraživanja. Sukladno
navedenim osnovnim pokazateljima se dobivaju i drugi pokazatelji aktivnosti, poput
koeficijenata vezanih za kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu, odnosa koji mjere trajanje
naplate potraživanja i slično, što će biti objašnjeno u nastavku. U tablici je prikazan
način izračuna za svaki pokazatelj aktivnosti.
Tablica 2. Pokazatelji aktivnosti NAZIV POKAZATELJA IZRAČUN
Koeficijent obrtaja ukupne imovine ukupni prihod ili prihod od prodaje/ukupna imovina
Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine
ukupni prihod ili prihod od prodaje/kratkotrajna imovina
Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine
ukupni prihod ili prihod od prodaje/dugotrajna imovina
Koeficijent obrtaja zaliha troškovi prodanih proizvoda ili prihod od prodaje/zalihe
Prosječno vrijeme obrtaja zaliha 365/koeficijent obrtaja zaliha Koeficijent obrtaja potraživanja ukupni prihod ili prihod od prodaje/potraživanja Prosječno vrijeme naplate potraživanja
365/koeficijent obrtaja potraživanja
Izvor: Izrada autorice prema Popović i Vitezić, 2009; Žager i Žager, 1999.
Prvi pokazatelj je koeficijent obrtaja ukupne imovine, koji predstavlja omjer ukupnih
prihoda ili prihoda od prodaje i ukupne imovine ili prosječne imovine i pokazuje koliko
se puta imovina pretvori u prihode tijekom jedne poslovne godine (Horvat Jurjec,
2011). Prosječna imovina je zbroj ukupne imovine na početku i na kraju obračunskog
razdoblja, podijeljen sa dva. Prema glavnom koeficijentu su oblikovani i koeficijent
obrtaja kratkotrajne imovine i dugotrajne imovine. Pokazatelj obrtaja kratkotrajne
imovine prikazuje omjer ukupnih prihoda i kratkotrajne imovine, a pokazatelj obrtaja
dugotrajne imovine je omjer ukupnih prihoda i dugotrajne imovine.
Pokazatelj obrtaja zaliha je odnos troškova prodanih proizvoda ili prihoda od prodaje i
ukupnog iznosa zaliha. On pokazuje koliko puta u godini poduzeće nabavi zalihe,
odnosno koliko dugo zalihe ostaju na skladištu prije prodaje (Bendeković, Vuletić,
2011). Koristan je za efikasno upravljanje zalihama te je cilj ostvariti što veće prihode
19
sa što manjom količinom zaliha. Trebao bi se kretati unutar djelatnosti u kojoj društvo
obavlja svoje aktivnosti te ukoliko je njegova vrijednost značajno viša od tog prosjeka,
moguće je da poduzeće ima nedovoljnu količinu naručenih zaliha. Ukoliko je puno niži
od prosjeka, moguće je da postoje problemi u poslovanju s klijentima, odnosno ne
stvara se dovoljna količina prihoda s obzirom na količinu zaliha (Očko, 2008). Moguće
je izračunati i prosječno vrijeme obrtaja zaliha, tj. nabave zaliha tako što se broj dana u
godini podijeli s pokazateljem obrtaja zaliha.
Pokazatelj obrtaja potraživanja pokazuje koliko puta godišnje se potraživanja naplate, tj.
pretvore u novac koji je potreban za podmirenje obveza i pokretanje drugih poslovnih
aktivnosti. Poželjno je da on bude što viši jer će tako doći do poboljšanja i drugih
koeficijenata obrtaja. Kao i kod zaliha, i ovdje se može izračunati vrijeme trajanja
naplate potraživanja i to kao broj dana u godini naspram koeficijenta obrtaja
potraživanja (Bendeković, Vuletić, 2011).
Pokazatelji zaduženosti
Pokazatelji zaduženosti se odnose na strukturu pasive u bilanci te različiti pokazatelji
daju informacije o tome iz kojih izvora se financira imovina i u kom opsegu, tj.
financira li se imovina iz vlastitih ili tuñih izvora i kakve bi odnose vlastitih i tuñih
izvora poduzeće trebalo održavati da ne bi bilo financijski nestabilno kao rezultat
prezaduženosti. Takoñer ukazuju na to koliko se poduzeće još smije zadužiti i da li je
sposobno za efikasno podmirivanje obaveza (Bendeković, Vuletić, 2011).
Neki od ovih koeficijenata su, uz to što su pokazatelji zaduženosti, poznati i kao
pokazatelji likvidnosti, pokazatelji solventnosti ili pokazatelji financijske strukture i
sigurnosti (Radojčić, 2010). Mogu se računati tako da je dugotrajna imovina u brojniku
ili u nazivniku. S obzirom na to da više relevantnih autora koristi ovaj način, u ovom
radu je odabrano računanje tako da je dugotrajna imovina u brojniku omjera. Nazivaju
se pokazateljima solventnosti zbog toga što kada njihova vrijednost raste, odnosno pada,
ovisno o izračunu, likvidnost tog poduzeća takoñer raste, odnosno pada. Kada je
dugotrajna imovina u brojniku, likvidnost poduzeća raste kada koeficijenti padaju i
obrnuto. Oni zapravo pokazuju da li se poduzeće pravilno financira i to su stupnjevi
20
pokrića dugotrajne imovine izvorima, stupanj pokrića I. i II. (Pervan i Peko, 2008). Niže
se nalazi tablica sa svim pokazateljima zaduženosti.
Tablica 3. Pokazatelji zaduženosti
NAZIV POKAZATELJA IZRAČUN
Pokazatelj zaduženosti ukupne obveze/ukupna imovina
Pokazatelj financiranja ukupne obveze/glavnica
Pokazatelj samofinanciranja glavnica/ukupna imovina
Faktor zaduženosti ukupne obveze/(neto dobit + amortizacija)
Pokriće troškova kamata EBIT/kamate
Stupanj pokrića I. dugotrajna imovina/glavnica
Stupanj pokrića II. dugotrajna imovina/(glavnica + dugoročne obveze)
Izvor: Izrada autorice prema Popović i Vitezić, 2009; Žager i Žager, 1999.
Osnovni pokazatelj zaduženosti se izračunava kao omjer ukupnih obaveza s ukupnom
imovinom i pokazuje koliki se dio ukupne imovine financira iz tuñih izvora. Ukoliko
pokazatelj raste, dugovi rastu u jednakom omjeru prema ukupnoj imovini, što utječe na
povećanje rizika (Popović i Vitezić, 2009, p. 439). Tradicionalno se smatra da bi odnos
vlastitih i tuñih izvora u financiranju trebao biti 1:1, što znači da bi koeficijent
zaduženosti trebao iznositi 50%. Danas se ide u smjeru povećanja zaduženosti poduzeća
i prema tome je odnos vlastitih i tuñih izvora 30:70 i dalje prihvatljiv (Osmanagić
Bedenik, 2010).
Koeficijent financiranja ili odnos ukupnih obveza i glavnice je najčešće korišten
pokazatelj zaduženosti i pokazuje odnos financiranja iz tuñih i iz vlastitih izvora. Odnos
kapitala i dugova bi trebao biti 1:1 te ukoliko se pokazatelj povećava, raste financijski
rizik poduzeća (Horvat Jurjec, 2011). Stabilnost i sigurnost za kreditore predstavlja
niska vrijednost ovog pokazatelja te je uobičajeno da ovaj koeficijent ne bi trebao
prelaziti 0,4, a neki ističu i vrijednost od 0,33 (Popović i Vitezić, 2009, p. 440).
Koeficijent samofinanciranja ili pokazatelj vlastitog financiranja je udjel vlastitih izvora
u ukupnim izvorima, tj. imovini. Komplementaran je s pokazateljem zaduženosti te
njihov zbroj iznosi 1. Sigurnost za kreditore predstavlja viši koeficijent vlastitog
21
financiranja, iako je u suvremenoj poslovnoj ekonomiji dopuštena vrijednost od 30%
nadalje, s obzirom na to da se smatra da je poduzeće sigurno i kad je pokazatelj
zaduženosti 70% (Osmanagić Bedenik, 2010).
Pokazatelji zaduženosti, financiranja i samofinanciranja pokazuju strukturu pasive,
odnosno statističku zaduženost, dok faktor zaduženosti i pokriće troškova kamate
pokazuju dinamičku zaduženost jer razmatraju mogućnost podmirenja obveza, tj. koje
vrijeme je poduzeću potrebno da podmiri nastale obveze uz postojeće uvjete poslovanja
i ostvarivanja dobiti (Bendeković, Vuletić, 2011). Faktor zaduženosti je omjer ukupnih
obaveza i zbroja neto dobiti i amortizacije i pokazuje koliko godina je potrebno za
podmirenje obaveza iz procijenjenog novčanog tijeka. Veću sigurnost predstavlja niži
pokazatelj, koji odražava jačanje likvidnosti. Vrijednost koeficijenta ne bi trebala
prelaziti 3,5, odnosno poduzeće se može zadužiti najviše do razine na kojoj u 3 i pol
godina može podmiriti svoje obveze (Osmanagić Bedenik, 2010).
Pokriće troškova kamata se izračunava kao dobit prije poreza i kamata (EBIT)
podijeljen s ukupnim iznosom kamata. Uzima se dobit prije poreza i kamata, jer su
kamate neoporezivi trošak te je cijeli iznos EBIT-a na raspolaganju za njihovo plaćanje.
Pokriće troškova kamata odražava koliko puta su troškovi kamata pokriveni ostvarenom
bruto dobiti, odnosno koliko dobit smije pasti, a da se ne nastane problem s
mogućnošću plaćanja kamata. Poželjno je da je pokriće što veće (Žager i Žager, 1999, p.
177).
Stupanj pokrića I. zahtijeva da se dugotrajna imovina financira iz vlastitih izvora.
Naziva se i zlatnim bilančnim pravilom. Ovaj pokazatelj treba biti manji ili jednak 1, a
referentna vrijednost je 1. Ispunjenje ovog pravila se ne očekuje s obzirom na to da je
vrlo strogo. Ako je pokazatelj veći od 1, znači da se dugotrajna imovina financira iz
tuñih i iz vlastitih, a manji od 1 da se financira isključivo iz vlastitih izvora (Horvat
Jurjec, 2011).
Stupanj pokrića II. se zove zlatno pravilo financiranja i nalaže da se dugotrajna imovina
financira iz dugoročnih izvora. Referentna vrijednost pokazatelja je 1 te vrijednosti
22
manje od 1 ukazuju na financijsku stabilnost i da se dugotrajna imovina financira
isključivo iz dugoročnih izvora. Vrijednosti veće od 1 odražavaju financijsku
nestabilnost te se tada dugotrajna sredstva financiraju iz dugoročnih izvora i
kratkoročnih izvora i to društvu može stvoriti problem s likvidnošću (Osmanagić
Bedenik, 2010).
Pokazatelji ekonomičnosti
Pokazatelji ekonomičnosti pokazuju odnos prihoda i rashoda i njihovih podkategorija u
odreñenom razdoblju. Spadaju pod pokazatelje uspješnosti poslovanja poduzeća,
zajedno sa pokazateljima profitabilnosti i investiranja. Izračunavaju se na temelju
podataka iz izvještaja o financijskom položaju i računa dobiti i gubitka. Oni daju
informacije o tome koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Ukupni prihodi i
različite kategorije prihoda te ukupni rashodi ili različite kategorije rashoda se koriste za
oblikovanje ekonomičnosti odreñenog dijela poslovanja pa se tako računaju
ekonomičnost ukupnog poslovanja, prodaje, financiranja i izvanrednih prihoda
(Bendeković, Vuletić, 2011). Vrijednost svakog od ovih pokazatelja bi trebala biti što
viša. Prikazana je tablica s izračunom svake ekonomičnosti.
Tablica 4. Pokazatelji ekonomičnosti
NAZIV POKAZATELJA IZRAČUN
Ekonomičnost ukupnog poslovanja ukupni prihodi/ukupni rashodi
Ekonomičnost prodaje prihodi od prodaje/rashodi prodaje
Ekonomičnost financiranja financijski prihodi/financijski rashodi
Ekonomičnost izvanrednih prihoda izvanredni prihodi/izvanredni rashodi
Izvor: Izrada autorice prema Žager i Žager, 1999.
Ekonomičnost ukupnog poslovanja je prvi pokazatelj, koji stavlja u odnos ukupne
prihode s ukupnim rashodima poduzeća. Ona odražava uspjeh poslovanja na razini
cijelog poduzeća i pokazuje da li se iz prihoda pokrivaju svi rashodi i ostvaruje dobit.
Nužno je da ovaj odnos bude najmanje 1, tj. da su prihodi i rashodi jednaki, jer se u
suprotnom ostvaruje gubitak poslovanja. Uspješno poduzeće ima pokazatelj veći od 1.
Sljedeći pokazatelji se oblikuju po istom obrascu. Dakle, ukoliko se računa
23
ekonomičnost financiranja, koriste se financijski prihodi i rashodi, za ekonomičnost
izvanrednih prihoda se koriste izvanredni prihodi i rashodi itd. Poželjno je da svi
koeficijenti budu što viši, a najmanje 1, što znači da jedna jedinica rashoda stvara jednu
jedinicu prihoda (Osmanagić Bedenik, 2002).
Pokazatelji profitabilnosti
Rentabilnost ili profitabilnost je načelo poslovanja kojim se sa što manje angažirane
imovine postiže što veća dobit, odnosno pokazuje koliko je efikasno korištenje
postojećih sredstava na temelju odnosa povrata na imovinu i uloga imovine. Sama dobit
ne omogućava realnu percepciju sposobnosti društva za njeno buduće ostvarenje te se
zato koriste brojni parcijalni i globalni pokazatelji rentabilnosti, koji prikazuju relativne
odnose dobiti i angažirane imovine (Radojčić, 2010).
Podaci koji se koriste za ove indikatore se dobivaju iz bilance i računa dobiti i gubitka.
Za formiranje ovih pokazatelja se mogu koristiti razne kategorije dobiti, prihoda i
imovine. Za brojnik se koriste: bruto ili neto dobit, neto ili bruto dobit uvećana za
kamate i novčani tijek. U nazivniku se koriste vrijednost pasive, glavnice, ukupnog
prihoda i prosječna vrijednost imovine, ovisno o tome kakav pokazatelj se želi
oblikovati. S obzirom na to da postoje različite kombinacije izračunavanja nekog
pokazatelja profitabilnosti, važno je kod usporeñivanja indikatora kroz vrijeme ili s
drugim poduzećima u industriji odabrati jedan stalan način izračunavanja i koristiti
pokazatelje oblikovane na isti način (Osmanagić Bedenik, 2010). Takoñer, svako
poduzeće bi uzimajući u obzir svoje specifičnosti poput veličine, trebalo koristiti
najbolji mogući način računanja za njega. Na primjer, ukoliko se radi o poduzeću s
visokom razinom dugotrajne imovine rentabilnost se treba mjeriti na osnovu dobiti prije
troška amortizacije, kako visok trošak amortizacije ne bi iskrivio realnu sliku
uspješnosti (Očko, 2008). Postupak izračunavanja pokazatelja rentabilnosti prikazan je
u sljedećoj tablici.
24
Tablica 5. Pokazatelji profitabilnosti NAZIV POKAZATELJA IZRAČUN
Bruto marža profita dobit prije kamata i poreza/prihod od prodaje
Neto marža profita neto dobit/prihod od prodaje Neto rentabilnost imovine (ROA) neto dobit/prosječna ukupna imovina Neto rentabilnost vlastitog kapitala (ROE)
neto dobit/prosječni vlastiti kapital
Izvor: Izrada autorice prema Popović i Vitezić, 2009; Žager i Žager, 1999.
Izračun pokazatelja rentabilnosti u Du Pont sustavu je prikazan u teoretskom dijelu pod
nazivom Financijski pokazatelji i Du Pontov sustav pokazatelja. Pokazatelji bruto i neto
marže profita pokazuju profitabilnost poduzeća u odnosu na prihode od prodaje, a ROA
(return in assets) i ROE (return on equity) pokazuju profitabilnost poduzeća u odnosu
prema ulaganjima imovine ili vlastitog kapitala. Bruto marža profita pokazuje udio
bruto dobiti u ukupnoj prodaji poduzeća, a neto marža profita udio neto dobiti u
ukupnoj prodaji poduzeća te prema Du Pontovom sustavu, ukoliko se pomnože s
koeficijentom obrtaja imovine prikazuju bruto ili neto rentabilnost imovine, tj. ROA-u
(Žager i Žager, 1999, p. 180).
Pokazatelj povrata na imovinu pokazuje koliko se uspješno koristi ukupna imovina u
cilju stvaranja dobiti. Točnije, pokazatelj govori koliko jedinica dobiti nastaje kao
rezultat korištenja jedne jedinice imovine. Može se računati kao neto ili bruto indikator,
ovisno o tome da li se formira pomoću bruto ili neto dobiti. Da bi se mogla procijeniti
zadovoljavajuća razina profitabilnosti, potrebno je pokazatelj usporeñivati kroz vrijeme
ili s drugim poduzećima. Ova rentabilnost se može povećati na tri načina (Očko, 2008,
p. 140):
1) smanjenjem rashoda i/ili povećanjem prihoda,
2) smanjenjem ukupno angažiranih sredstava, tj. povećanjem koeficijenta obrtaja ili
3) većim povećanjem dobiti u odnosu na povećanje ukupne imovine.
Rentabilnost vlastitog kapitala ili ROE je vršni, tj. najznačajniji pokazatelj Du Pontovog
sustava pokazatelja i odražava udjel neto dobiti u prosječnom vlastitom kapitalu,
odnosno koliko se na jednu jedinicu glavnice ostvaruje jedinica dobiti. Veća vrijednost
pokazatelja pokazuje veću uspješnost, ali može ukazivati i na veću zaduženost i pad
25
kamatnih stopa. To je zbog toga što se povećanjem zaduženosti poduzeća smanjuje
vlastiti kapital te se pokazuje veća rentabilnost poslovanja, iako to nije znak uspješnosti
(Osmanagić Bedenik, 2010). U razmatranju primjerenosti visine ovog indikatora su
potrebne i informacije o strukturi kapitala u odnosu na vlasništvo, baš zbog toga jer je
važno ostvaruje li se viša rentabilnost vlastitog kapitala uz nisku ili visoku zaduženost
(Osmanagić Bedenik, 2002).
Pokazatelji investiranja
Pokazatelji investiranja su takoñer pokazatelji uspješnosti poslovanja. Nazivaju se i
pokazateljima vlasništva. Karakteristični su za dionička društva jer mjere uspješnost
ulaganja u dionice poduzeća (Radojčić, 2010). Korištenjem ovih pokazatelja vrši se i
usporedba jednog poduzeća s drugim poduzećima unutar industrije i to na takav način
koji je prikladan za investitore koji ulažu u imovinu promatranog poduzeća. Za njihovo
izračunavanje se, osim onih iz financijskih izvješća, koriste i informacije o broju
dionica, njihovoj tržišnoj vrijednosti i sl. Postoje razni pokazatelji investiranja, od kojih
su samo najbitniji obrañeni u ovom radu, a to su dobit po dionici (earning per share),
dividenda po dionici (dividend per share), odnos isplate dividendi (dividend payout
ratio), odnos cijene i dobiti po dionici (price earnings ratio), ukupna rentabilnost
dionice, prinos od dividendi (dividend yield) i knjigovodstvena vrijednost dionice (book
value per share) (Bendeković, Vuletić, 2011). U nastavku je prikazan njihov izračun.
Tablica 6. Pokazatelji investiranja
NAZIV POKAZATELJA IZRAČUN
Dobit po dionici (EPS) neto dobit/broj dionica
Dividenda po dionici (DPS) dio neto dobiti za dividende/broj glavnih dionica
Odnos isplate dividendi (DPR) dividenda po dionici/dobit po dionici
Odnos cijene i dobiti po dionici (P/E) tržišna cijena dionice/dobit po dionici
Ukupna rentabilnost dionice dobit po dionici/tržišna cijena dionice
Prinos od dividendi (Yd) dividenda po dionici/tržišna cijena dionice
Knjigovodstvena vrijednost dionice
(BVPS) dionički kapital/broj glavnih dionica
Izvor: Izrada autorice prema Popović i Vitezić, 2009; Žager i Žager, 1999.
26
Dobit ili zarada po dionici se računa kao odnos neto dobiti i broja dionica. Za sve ove
pokazatelje se podrazumijeva da se radi o broju običnih, glavnih dionica. Zarada se
izražava u novčanim jedinicama i na kraju obračunskog razdoblja prikazuje koliku dobit
je ostvarila jedna obična dionica.
Za formiranje dividende po dionici se koristi samo onaj dio neto dobiti koji je isplatio
dividende, jer se pretpostavlja da je dio neto dobiti zadržan. Zbog toga je to najčešće
manji broj od dobiti po dionici i takoñer se prikazuje u novčanim jedinicama. Ukoliko je
situacija obrnuta, tj. dividenda po dionici veća od zarade po dionici, tada su dividende
isplaćene i iz prethodne zadržane dobiti (Žager i Žager, 1999, p. 181).
Odnos isplate dividendi odražava iznos dividende po dionici u odnosu na dobit po
dionici. Upravo na to se odnosi prethodno navedeno, da je ovaj pokazatelj uglavnom
manji od 1, jer se ne koristi sva neto dobit za isplatu dividende, a ako je veći od 1, znači
da je dio dividendi financiran iz zadržane dobiti (Vukoja, 2013).
P/E odnos ili odnos cijene i dobiti po dionici je jedan od najboljih pokazatelj za buduće
investitore u dionice poduzeća te pokazuje koliko novčanih jedinica treba uložiti u svrhu
ostvarenja jedne jedinice dobiti. Veći P/E odnos podrazumijeva veći rast neto dobiti u
budućnosti što znači da dioničari imaju više povjerenja u poduzeće. Iz ovog indikatora i
dobiti po dionici se može izračunati tržišna cijena dionice (Analiza pomoću finansijskih
pokazatelja, 2013).
Ukupna rentabilnost dionice je u biti pokazatelj profitabilnosti vlastitog kapitala i
recipročan je pokazatelj prethodnom, dakle računa se kao odnos dobiti po dionici i njene
tržišne cijene. Dionice se ovdje moraju izračunavati po tržišnoj, a ne knjigovodstvenoj
vrijednosti jer se u nazivniku nalazi tržišna vrijednost dionice. Isto vrijedi i za
izračunavanje prinosa od dividendi, tj. dividendne rentabilnosti dionice, gdje se u
brojniku nalazi dividenda po dionici, a u nazivniku tržišna vrijednost dionice. Prinos od
dividendi je takoñer uobičajeno niži od ukupne rentabilnosti dionice jer pokazatelji u
njihovim brojnicima imaju takav odnos (Žager i Žager, 1999).
27
Knjigovodstvena vrijednost dionica je omjer dioničkog kapitala i broja glavnih dionica
poduzeća i predstavlja vrijednost koju bi vlasnici kapitala zaista dobili u slučaju
likvidacije poduzeća (Bendeković, Vuletić, 2011).
28
3. RELEVANTNE ZNAČAJKE KOMPANIJE NIS D.D.
Naftna Industrija Srbije, odnosno NIS d.d. je u radu odabran kao poduzeće na čijem
primjeru će biti provedena financijska analiza i donijeti zaključci o mogućnostima
poboljšanja poslovanja. Poglavlje je podijeljeno na četiri povezana podpoglavlja koja
uključuju informacije o poslovanju kompanije, vlasničkoj i organizacijskoj strukturi
kratku te usporedbu s naftnom industrijom koja djeluje u Hrvatskoj, INA-om d.d.
3.1. PROFIL KOMPANIJE
U ovom podpoglavlju će ukratko biti predstavljena kompanija koja je predmet
financijske analize. Podpoglavlje je podijeljeno na dva dijela: prvi dio uključuje ključne
podatke o poslovanju, a drugi poslovnu strategiju i ciljeve poduzeća.
Ključni podaci o kompaniji
Naftna industrija Srbije (NIS) je dioničko društvo i dio jedne od najvećih vertikalno
integriranih energetskih kompanija u Europi. Glavne djelatnosti NIS-a su istraživanje,
proizvodnja i prerada nafte i prirodnog plina te promet širokog asortimana naftnih
derivata. Poduzeće putem ovisnih poduzeća djeluje na tržištima Bosne i Hercegovine,
Bugarske, Mañarske i Rumunjske, a ima i predstavništva u Rusiji, Angoli,
Turkmenistanu i Belgiji. Glavni proizvodni kapaciteti i sjedište NIS-a se nalaze u
Republici Srbiji. NIS je vodeći dobavljač naftnim derivatima u Republici Srbiji te
najveći porezni davatelj u zemlji. Naftna Industrija Srbije zapošljava približno 9.000
zaposlenika te je veliko poduzeće po svim kriterijima. Kao preteča NIS-a, 1945. godine
je osnovano poduzeće Jugopetrol, a 2010. godine dionice kompanije su izlistane na
Beogradskoj burzi te su i grañani Srbije postali dioničari NIS-a. U skladu sa zahtjevima
tržišta i europskog zakonodavstva počela je transformacija NIS-a u energetsku
kompaniju u 2011. godini (NIS Ukratko, 2013).
29
Slika 1. Logo poduzeća NIS d.d.
Izvor: Dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/
Strategija poslovanja
Glavni strateški cilj poduzeća je postati najefikasnija, brzorastuća, energetski efikasna
kompanija u području proizvodnje energenata, nafte, plina, naftnih derivata i
petrokemijskih proizvoda u regiji, održavajući vodeću poziciju na tržištu Srbije i ulazak
meñu tri top kompanije u jugoistočnoj Europi. Strategija predstavlja realan i dobro
isplaniran cilj, podržana je stručnošću rukovodećeg tima, energijom i znanjem
zaposlenih, modernizacijom i investicijama i primjenom najsuvremenije tehnologije, te
je podijeljena na tri horizonta razvoja (NIS Strategija, 2013):
1) 2011. - vertikalno integrirana kompanija u regiji
2) 2013. - rastući igrač na regionalnom tržištu
3) 2020. - lider po efikasnosti u regiji
Prošla godina je za NIS bila u znaku uvoñenja suvremenih tehnologija u sva područja
poslovanja i širenja maloprodajne mreže u zemlji i regiji. Financijski rezultati za 2012.
godinu su pokazali da je ta godina bila najuspješnija otkad poduzeće postoji te da je
profitabilnost čak i povećana uz istovremeno smanjenje bankovnog duga, i sve to
unatoč dubokoj recesiji i visokoj stopi inflacije u Europi. Smatra se da je ključni razlog
uspješnog poslovanja NIS-a konstantni rast investicija u nove tehnologije, razvoj
maloprodajne mreže, kao i istraživanje i povećanje rezervi nafte i plina (Rekordne
investicije NIS-a od 50,8 milijardi dinara, 2013).
NIS-ovi strateški planovi do 2020. godine su (NIS Strategija, 2013):
� Povećanje obujma proizvodnje ugljikovodika
� Povećanje resursne baze
30
� Povećanje obujma prerade i proizvodnje goriva europske kvalitete
� Realizacija projekata korištenja obnovljivih i alternativnih izvora energije
� Razvoj regionalne prodajne mreže
� Razvoj bunkerisanja, naftnih skladišta i aeroservisa
� Razvoj prerade plina i snabdjevanje plinom
� Razvoj proizvodnje baznih ulja i petrokemijskih proizvoda
� Pribavljanje udjela na energetskom tržištu Srbije i EU
� Intenzivan razvoj projekata u inozemstvu
� Povećanje unutarnje efikasnosti
� Fokus na inovacijama i kompleksnim projektima razvoja u energetici
3.2. VLASNIČKA STRUKTURA
Naftna Industrija Srbije je dioničko društvo u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom
Nefta. Gazprom je vlasnik 56,15% dioničarskog kapitala poduzeća, 29,87% pripada
Republici Srbiji, a ostatak posjeduju manjinski dioničari poput grañana, zaposlenika,
bivših zaposlenika i ostalih. Dionicama NIS-a se trguje na Beogradskoj burzi te su one i
2012. godine bile najprivlačniji vrijednosni papir na burzi, s 22%-tnim godišnjim
rastom cijene i 8% ukupnog prometa na burzi (NIS dionice, 2013).
Slika 2. Vlasnička struktura NIS-a 1
Izvor: Dostupno 28. svibnja 2013. na http://ir.nis.rs/sr/akcie/akcie/
31
Slika 3. Vlasnička struktura NIS-a 2
Izvor: Dostupno 28. svibnja 2013. na http://ir.nis.rs/sr/akcie/akcie/
Većinski vlasnik NIS-a, Gazprom Neft je 2008. godine kupio kontrolni paket dionica od
51%, a danas je vlasnik 56,15% dionica NIS-a. Gazprom Neft i njegove podružnice su
vertikalno integrirana naftna kompanija čije su glavne djelatnosti istraživanje, razvoj,
proizvodnja i prodaja nafte i plina, kao i prerada i marketing naftnih derivata. Gazprom
Neft grupa uključuje oko 80 takvih poduzeća u Rusiji i diljem Europe. Kompanija
izvozi u više od pedeset zemalja te prodaje svoje proizvode putem velike mreže od
1.670 benzinskih postaja u Rusiji, bivšim sovjetskim republikama i Europi. Gazprom je
peta najveća ruska naftna kompanija po proizvodnji nafte i nalazi se meñu dvadeset
najvećih svjetskih kompanija prema provjerenim rezervama ugljikovodika, s
ekvivalentom u nafti u iznosu preko 1 milijardu tona (Gazprom Neft, 2013). Gazprom
takoñer ima najveće svjetske rezerve plina. Udio plina koji kontrolira Gazprom u
globalnim rezervama plina iznosi 18%, a u ruskim čak 70%. Većinski vlasnik Gazprom
Nefta je Ruska federacija, koja ima udio u vlasništvu jednak 50,002% (Gazprom Neft
dionice, 2013).
32
Slika 4. Logo Gazprom Nefta
Izvor: Dostupno 28. svibnja na http://www.gazprom-neft.com/
3.3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA
Ovo podpoglavlje obuhvaća prikaz i objašnjenje specifične strukture poslovnih
aktivnosti poduzeća te strukturu organa upravljanja kompanijom i ciljeve korporativnog
upravljanja.
Struktura poslovnih aktivnosti
Od 2012. godine poslovne aktivnosti NIS-a se organiziraju u 5 takozvanih blokova (NIS
Organizacija, 2013):
1) Blok Istraživanje i proizvodnja uključuje područje istraživanja i proizvodnje
nafte i plina, i to: istraživanje, proizvodnju, infrastrukturu i operativnu potporu
proizvodnji, upravljanje rezervama nafte i plina, upravljanje razradom ležišta
nafte i plina, krupne projekte na području istraživanja i proizvodnje i upravljanje
procesima znanstveno-tehnološkog centra.
2) Blok Servisi pruža glavnu potporu istraživanju i proizvodnji u svim procesima
istraživanja i proizvodnje nafte i plina, od geofizičkih servisa, preko bušenja i
remonta bušotina, do procesa transporta sredstava i smjena i održavanja
sredstava rada i izgradnje i održavanja naftno-plinskih sistema i objekata.
3) Blok Prerada se bavi preradom naftnih derivata. NIS proizvodi spektar naftnih
derivata: motorna goriva, sirovine za petrokemijsku industriju, motorna ulja i
druge naftne proizvode.
33
4) Blok Promet uključuje vanjsku i unutarnju trgovinu, trgovinu na veliko,
trgovinu na malo naftnim derivatima i pratećim proizvodima.
5) Blok Energetika je novi blok formiran 2011. godine s ciljem proizvodnje i
prodaje električne i toplinske energije iz različitih izvora, uključujući
tradicionalne i obnovljive izvore.
Niže je slikovno prikazana blokovska struktura poslovnih aktivnosti NIS-a.
Slika 5. Poslovna struktura NIS-a
Izvor: Dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/o-nama/informacija-o-
kompaniji/organizacija/poslovna-struktura
34
U poslovnim centrima, djelatnosti kompanije su organizirane u preko deset
centraliziranih i djelomično centraliziranih funkcija (NIS Organizacija, 2013):
1. Funkcija za financije, ekonomiku, planiranje i računovodstvo
2. Funkcija za materijalno-tehničku i servisnu podršku i kapitalnu izgradnju
3. Funkcija za organizacijska pitanja
4. Direkcija za industrijsku, ekološku sigurnost, zaštitu na radu i zdravlje
5. Funkcija za strategiju i investicije
6. Funkcija za pravna i korporativna pitanja
7. Funkcija za korporativnu zaštitu
8. Funkcija za razvoj biznisa i vanjske veze
9. Funkcija za internu reviziju
10. Funkcija za veze s javnošću i komunikacije.
Korporativno upravljanje
U skladu sa Statutom, struktura organa upravljanja NIS-a obuhvaća: Skupštinu
dioničara, Odbor direktora, Savjetodavni odbor i generalnog direktora (NIS
Korporativno upravljanje, 2013). U nastavku se nalazi prikaz organa upravljanja
poduzećem.
35
Slika 6. Organi upravljanja NIS-a
Izvor: Dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/o-nama/informacija-o-
kompaniji/upravljanje/korporativno-upravljanje?lang=sh
NIS ulaže značajne napore u cilju sveobuhvatnog poštovanja kako domaćih propisa tako
i usvajanja meñunarodnih standarda i prakse, kontinuirano razvijajući i unapreñujući
svoj sistem korporativnog upravljanja. Strateški korporativni ciljevi NIS-a su (NIS
Korporativno upravljanje, 2013):
� profesionalno i odgovorno rukovoñenje,
� efikasnost Upravnog odbora i Izvršnog odbora koji djeluju u najboljem interesu
Društva i njegovih dioničara, u cilju povećanja imovine i vrijednosti Društva i
� visoka razina transparentnosti i javnosti u poslovanju Društva.
Korporativno upravljanje osigurava (NIS Korporativno upravljanje, 2013):
� efikasno ostvarivanje i zaštitu prava dioničara i interesa Društva,
� fer i ravnopravan tretman dioničara;
36
� kontrolu izvršnih organa društva od strane Upravnog odbora i odgovornost
Upravnog odbora prema dioničarima,
� transparentnost u radu i donošenju odluka organa uprave,
� profesionalizam i etičnost organa uprave i nadzornih organa,
� pravovremeno, potpuno i točno izvještavanje i objavljivanje svih bitnih
informacija,
� efikasnu kontrolu nad financijskim i poslovnim aktivnostima Društva da bi se
zaštitila prava i zakoniti interesi dioničara te
� razvoj poslovne etike i društveno odgovornog poslovanja.
3.4. USPOREDBA RELEVANTNIH ZNAČAJKI NIS-A D.D. S KOMPANIJOM
INA D.D.
Hrvatska kompanija kojoj je NIS d.d. po privrednoj djelatnosti, strukturi te rezultatima
sličan je Industrija Nafte, INA d.d. Obje kompanije su nacionalni monopolisti u sektoru
proizvodnje i prerade nafte te prodaji širokog spektra naftnih derivata. INA Grupu
takoñer čini više ovisnih poduzeća u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e d.d.
Poput NIS-a, INA je srednje veliko europsko naftno poduzeće, s liderskom pozicijom
na domaćem tržištu i značajnom ulogom u zajedničkoj regiji. Promatrajući djelatnosti
kojima se bave, ove dvije kompanije imaju jednaku strukturu temeljnih poslova. I INA,
kao i NIS, navodi kao glavne djelatnosti matičnog i ovisnih poduzeća istraživanje,
proizvodnju i preradu nafte i plina, proizvodnju i maloprodaju derivata, trgovinu
sirovom naftom i derivatima, dobavu i prodaju plina, pružanje usluga vezanih za
istraživanje i proizvodnju nafte i plina, proizvodnju i prodaju maziva te ugostiteljstvo i
turizam (Temeljne djelatnosti INA-e d.d., 2013.).
U sljedećoj tablici je dana općenita usporedba navedena dva naftna poduzeća kako bi se
lakše utvrdile njihove sličnosti i razlike. Radi mogućnosti usporedbe ova dva poduzeća,
bilo je potrebno uskladiti valute te su srpski dinari preračunati u hrvatske kune.
Preračunavanje je provedeno temeljem tečaja dinara na dan 2. lipnja 2013. godine, kada
je 1 kn iznosila 14,7584 RSD (Tečajna lista Narodne banke Srbije, 2013).
37
Tablica 7. Usporedba temeljnih pokazatelja poduzeća NIS d.d. i INA d.d. za 2012. godinu
NIS d.d. INA d.d.
Struktura vlasništva
56,15% - Gazprom Neft; 29,87% Vlada RS; 13,98%
privatni i institucionalni investitori
49,08% – MOL Nyrt; 44,84% Vlada RH; 6,08% privatni i institucionalni
investitori Broj zaposlenih cca 9.000 13.854 Temeljni kapital (u mil. kn) 5.524 9.000 Neto prihod od prodaje za 2012. godinu (u mil. kn)
15.324 29.895
EBITDA (u mil. kn) 4.505 4.578 Neto dobit za 2012. godinu (u mil. kn)
3.351 1.323
Broj dionica 163.060.400 10.000.000 Tržišna vrijednost dionice (u kn) 57,59 4.126,17 Dobit po dionici 20,32 68,1 P/E omjer 2,84 60,58 Omjer duga i kapitala, % 0,98 0,31 Dividenda po dionici (u kn) 5,14 34,36 Prinos od dividendi 0,089 0,008327 ROE (neto dobit/prosječni vlastiti kapital)
0,61 0,15
Izvor: Izrada autorice prema podacima dostupnima na službenim stranicama NIS-a i INA-e, dostupno na
http://ir.nis.rs/sr/pokazatei-poslovaa/finansiski-pokazatei/; http://ina.hr/default.aspx?id=8;
http://ina.hr/default.aspx?id=6427, 25. kolovoza 2013.
Oba poduzeća su dijelom u vlasništvu inozemnih partnera, s time da je NIS u
većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, dok MOL ima 49,08% udio u vlasništvu INA-e
te je njen strateški partner. U prvoj fazi privatizacije INA-e, mañarska naftna kompanije
MOL je postao vlasnikom 25%+1 dionice kompanije, a 2008. je MOL povećao svoj
udio na 47,16%. Ista godina je bila iznimno značajna za NIS, kada je Gazprom Neft
preuzeo kontrolni paket dionica od 51%. Do danas su i Gazprom Neft i MOL povećali
svoj udio u vlasništvu ovih kompanija. 2010. godine je za obje kompanije bila u znaku
izlistavanja dionica na burzu; INA-ine dionice su izlistane na Zagrebačkoj i
Londonskoj, a NIS-ove na Beogradskoj burzi (O kompaniji INA d.d., 2013.).
Usporeñujući podatke o broju zaposlenih na dan 31.12.2012., vidljivo je da INA
zapošljava 53% više radnika nego NIS. Preračunato u kunama, INA ima i viši temeljni
kapital te približno dvostruko veći neto prihod od prodaje. Zaključuje se da je prema
38
ovim pokazateljima, od kojih su prihod i broj zaposlenih bitni za odreñivanje veličine
kompanije, INA nešto veća od NIS-a. Meñutim, EBITDA, odnosno dobit prije kamata,
poreza, deprecijacije i amortizacije, se i u NIS-u i u INA-i krajem godine kretao oko
približno istih vrijednosti. Tek se po odbitku odreñenih stavki i dobivanju neto dobiti
vidi da je NIS zapravo imao skoro dvostruko višu neto dobit za prošlu godinu nego
INA, na što je dijelom utjecala i viša stopa poreza na dobit u Hrvatskoj nego u Srbiji.
Oba poduzeća su u 2012. godini imala dobre poslovne rezultate unatoč ekonomskom
padu i recesiji. Bez obzira na smanjenu potrošačku potražnju, INA je imala poboljšanu
profitabilnost te je imala viša kapitalna ulaganja i projekte poput modernizacije
maloprodaje i istraživanja (INA grupa – rezultati i aktivnosti u 2012., 2013). NIS je
zabilježio 2012. godinu kao najuspješniju od osnivanja kompanije te se u budućnosti
očekuju daljnji rast i razvoj oba poduzeća, posebice zahvaljujući visokim ulaganjima u
najsuvremeniju tehnologiju i kadrove.
INA je svoj kapital podijelila na 10 milijuna običnih dionica te njena tržišna vrijednost
iznosi 4.126,17 kn. NIS ima puno nižu tržišnu cijenu jedne dionice 57,59 kn, a u
opticaju ima čak 163.060.400 dionica. Dakle, NIS je svoj kapital podijelio na puno više
dionica nego INA, a INA-ina dionica pokazuje oko 70 puta veću tržišnu vrijednost od
dionice NIS-a. Podaci o tržišnim cijenama dionica ovih poduzeća su preuzeti sa
Zagrebačke i Beogradske burze kao zadnja cijena na dan 25. kolovoza 2013. godine.
Dobit po dionici NIS-a je bila otprilike tri puta niža nego dobit po dionici INA-e,
meñutim promatrajući omjer cijene i dobiti po dionici, vidljivo je oba pokazatelja
nemaju poželjnu vrijednosti. Naime, smatra se da su dionice s P/E odnosom manjim od
10 podcijenjene jer investitori plaćanju manju cijenu za svaku jedinicu dobiti koju
kompanija ostvari. To je slučaj NIS-ove dionice, koja ima P/E omjer 2,84. To je loš
znak jer je moguće da investitori nemaju povjerenja u poduzeće da će ostvarivati dobit u
budućnosti. S druge strane, prevladava mišljenje da dionice čiji je P/E omjer puno veći
od 10 ne treba kupovati jer je dionica tada precijenjena i dioničari plaćaju visoku cijenu
za mali odnos zarade, što je slučaj s dionicom INA-e.
39
Pokazatelj financiranja, odnosno omjer duga i kapitala za NIS je podatak izračunat u
dijelu konkretne financijske analize poduzeća ovog rada. Za INA-u je podatak preuzet
sa službene stranice kompanije. Odabran je za ovu usporedbu jer se on najčešće koristi
kao pokazatelj zaduženosti poduzeća. INA ima i više nego zadovoljavajući omjer
obaveza i kapitala te je on više od tri puta niži nego isti pokazatelj za NIS. NIS iskazuje
pokazatelj koji se nalazi na samoj granici referentne vrijednosti, jer bi omjer trebao biti
1:1 te se zaključuje da su obje kompanije na dozvoljenoj razini vanjskog financiranja te
nisu prezadužene. Niže vrijednosti, poput one u INA-u, iskazuju stabilnosti i sigurnost
za kreditore. Meñutim, treba imati na umu da bi poduzeće trebalo koristiti tuña sredstva
kako bi iskoristilo svoje potencijale zaduživanja i ostvarilo veći uspjeh.
Prošle godine je NIS izdao 5,14 kn dividende po dionici, dok je INA podijelila 34,36 kn
dividende na jednu dionicu. Ono što je bolji pokazatelj odnosa dividende po dionici i
tržišne cijene jedne dionice je prinos od dividendi izračunat za potrebe rada. Iako
izgleda da je NIS izdavao puno nižu dividendu od INA-e, zapravo se prinos od
dividendi kreće oko 8% i u jednom i u drugom poduzeću.
Kako bi se konačno vidjela rentabilnost ovih poduzeća, odnosno prinos od vlastitog
kapitala, izračunat je pokazatelj ROE pomoću dostupnih podataka za neto dobit i vlastiti
kapital obje kompanije. NIS ima četiri puta viši pokazatelj ROE u odnosu na INA-u te
je on na iznimno visokoj razini. INA takoñer ima zadovoljavajuću razinu pokazatelja,
meñutim NIS na svoj kapital ostvaruje puno veću neto dobit.
Zaključuje se da ove kompanije doista imaju vrlo slične pa i neke iste karakteristike, s
razlikom u broju zaposlenih, visini prihoda od prodaje i tržišne cijene dionice, sve s
višim vrijednostima za INA-u te razlikom u stopi povrata na vlastiti kapital, s višom
vrijednosti za NIS.
40
4. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I OCJENA
USPJEŠNOSTI KOMPANIJE NIS D.D.
U nastavku se nalaze skraćeni konsolidirani financijski izvještaji kompanije NIS d.d.
koji su predmet financijske analize s ciljem ocjene poslovanja dotičnog poduzeća. Oni
su ovdje prikazani u skraćenom obliku, objašnjeni te je provedena horizontalna analiza
pomoću verižnih indeksa. Na temelju ovih financijskih izvještaja su u sljedećem dijelu
izračunati financijski pokazatelji koji služe za jasnije sagledavanje i procjenu poslovanja
kako bi se mogli dati prijedlozi njegovog poboljšanja.
4.1. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI NIS-A D.D.
Konsolidirani financijski izvještaji uključuju izvještaje matičnog poduzeća, NIS d.d.
Naftna Industrija Srbije, Novi Sad, i niže navedenih ovisnih poduzeća u Republici Srbiji
i u inozemstvu (Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj
nezavisnog revizora, 2013, p. 85).
Tablica 8. Ovisna poduzeća NIS-a d.d.
R.br. Društvo Država Udio (%) 1 O Zone d.d., Beograd Srbija 100 2 NIS Petrol d.o.o., Banja Luka Bosna i Hercegovina 100 3 NIS Petrol e.o.o.d., Sofia Bugarska 100 4 NIS petrol SRL, Bukurešt Rumunjska 100 5 Pannon naftagas Kft, Budimpešta Mañarska 100 6 NIS Overseas, Moskva Rusija 100 7 Naftagas-Naftni servisi d.o.o., Novi Sad Srbija 100 8 NTC NIS-Naftagas d.o.o., Novi Sad Srbija 100 9 Naftagas-Tehnički servisi d.o.o., Zrenjanin Srbija 100
10 Naftagas-Transport d.o.o., Novi Sad Srbija 100 11 Jadran-Naftagas d.o.o., Banja Luka Bosna i Hercegovina 66 12 Ranis, Moskva Rusija 51 13 Jubos d.o.o., Bor Srbija 51 14 Svetlost Bujanovac Srbija 51
Izvor: Prilagodba autorice prema objavljenim bilješkama uz konsolidirane financijske izvještaje za 2012.
godinu,
41
http://ir.nis.rs/fileadmin/template/nis/pdf/Reporting/Financial_Statements/Serbian/Consolidated/Cons_Fin
ancial_Statements_FY_2012_ser.pdf, 02. lipnja 2013.
Za potrebe izračuna i usporedbe u radu, uzete su tri ne uzastopne godine poslovanja,
2007., 2010. i 2012. godina. Ove godine su odabrane kako bi se dobio što duži
vremenski period za ocjenu poslovanja te obuhvatio utjecaj svjetske ekonomske krize i
Gazpromovog preuzimanja NIS-a. Naime, 2007. godina označava razdoblje neposredno
prije kupnje NIS-ovih dionica od strane ruske kompanije te je to godina kada zemlje
regije još nisu osjetile pravi utjecaj krize. 2010. godina je recesijska godina u Srbiji, a
2012. je uzeta u obzir zato jer je upravo završila, najuspješnija je godina poslovanja
NIS-a te je tada već oslabila kriza u Srbiji i počelo ekonomsko poboljšanje. Takoñer je
bilo bitno da je vremenski razmak izmeñu godina jednak ili približno jednak.
Prezentirani su izvještaj o financijskom položaju, račun dobiti i gubitka, izvještaj o
novčanim tijekovima, izvještaj o promjenama kapitala te bilješke uz financijske
izvještaje.
Priloženi financijski izvještaji su sastavljeni u skladu sa Zakonom o računovodstvu i
reviziji Republike Srbije (2006), koji zahtijeva da izvještaji budu pripremljeni u skladu
sa svim MSFI (Meñunarodnim standardima financijskog izvještavanja) i ostalim
propisima izdanim od strane Ministarstva financija Republike Srbije. Postoje dvije
iznimke u pripremi ovih izvještaja, a to su da su izvještaji sastavljeni u formatu
propisanom od strane Ministarstva financija, koji nije u skladu s MRS 1 – „Prezentacija
financijskih izvještaja“ te su izvanbilančna imovina i obveze prikazani na obrascu
konsolidiranog izvještaja o financijskom položaju, iako prema MSFI oni ne
predstavljaju ni imovinu ni obveze (Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012. godinu
i izveštaj nezavisnog revizora, 2013, p. 36).
Svi izvještaji su izraženi u tisućama dinara, a dinar (RSD) predstavlja službenu
izvještajnu i funkcionalnu valutu u Republici Srbiji. Izvještaji su preuzeti sa web
stranica poduzeća NIS, skraćeni i prilagoñeni potrebama pisanja rada. Na današnji dan,
2. lipnja 2013. godine, 1 EUR je jednak 112,5065 RSD, a 1 kn je jednaka 14,7584 RSD
(Tečajna lista Narodne banke Srbije, 2013).
42
Izvještaj o financijskom položaju
Prikazana je konsolidirana bilanca za prethodno navedene tri godine poslovanja NIS-a.
Uz prilagoñenu bilancu su izračunati verižni indeksi kako bi se mogle mjeriti razlike
pozicija po godinama, odnosno provesti analiza trenda i donijeti zaključci o poslovanju
kompanije. To je jedna od metoda financijske analize korištena u radu i primijenjena na
izvještaje o financijskom položaju, račune dobiti i gubitka te izvještaje o novčanim
tijekovima. Indeks 1 pokazuje odnos pojedine pozicije 2012. i 2010. godine, dok indeks
2 pokazuje odnos odreñene pozicije 2010. i 2007. godine. Objašnjenja i izračuni oba
indeksa vrijede za sve prethodno navedene izvještaje. AOP oznake su prisutne kako bi
se lakše predočilo kojem računu u kontnom planu pripada neka pozicija, s obzirom na
različitosti korištenih kontnih planova izmeñu dviju država i raznih poduzeća.
Analizirajući aktivu, vidi se da je dugotrajna imovina 2010. malo niža od one 2007.
godine, ali je zato 2012. skoro 57% veća nego dvije godine prije toga. 2012. godine je
iskazan goodwill, što znači da je kompanija preuzimanje odreñenog entiteta platila
manje od stvarne vrijednosti tog entiteta, čime je profitirala. Kratkotrajna imovina je u
svakom razdoblju sve veća. 2010. je narasla za 14,62%, a zatim za 74,39%. Odgoñena
porezna imovina je 2010. godine bila čak 882% veća, odnosno za 4.315.488.000,00
RSD od odgoñene porezne imovine 2007. godine. 2012. godine je bila dvostruko veća
nego 2010. godine. Kako je svaka stavka godinama rasla, tako je logično da je i ukupna
aktiva najveća u 2012. godini i iznosi 19.844.247.950 kn preračunato iz RSD. Sa strane
pasive, uočava se veliko smanjenje vrijednosti ukupnog kapitala 2010. godine, za više
od 62%, a tome je razlog veliki preneseni gubitak iz 2009. godine izražen u 2010.
godini. Dugoročna rezerviranja i obveze su 2010. godine porasli za oko 85%, u 2012. je
opet zabilježen rast, ali u manjem opsegu, za 27.739.734.000 RSD, tj. za 21,4%. Kao i
aktiva, i pasiva je svake godine rasla i u 2012. bila najveća i jednaka ukupnoj aktivi. U
izvještaj su još uključeni i izvanbilančna aktiva i izvanbilančna pasiva, koji se prema
Meñunarodnim standardima financijskog izvještavanja ne uključuju u bilancu.
Izvanbilančna imovina i obveze uključuju materijal primljen na obradu i doradu i ostala
sredstva koja nisu u vlasništvu NIS-a, potraživanja i obveze po instrumentima
43
osiguranja plaćanja kao što su garancije i drugi oblici jamstava (Konsolidovani
finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2013, p.19).
Tablica 9. Skraćeni konsolidirani izvještaj o financijskom položaju NIS-a d.d., stanje na
dan 31.12.2007., 31.12.2010. i 31.12.2012. godine
IZNOS (u tisućama dinara) POZICIJA
AOP 2012. 2010. 2007. Indek
s 1 Indeks 2
AKTIVA
a. DUGOTRAJNA IMOVINA (002+003+004+005+009)
001 170816444 108928259 112788240 156.82 96.58
II. GOODWILL 003 968940
III. NEMATERIJALNA ULAGANJA 004 9400590 4841418 3173305 194.17 152.57
IV. NEKRETNINE,POSTROJENJA, OPREMA I BIOLOŠKA SREDSTVA (006+007+008)
005 158979177 102317854 102433328 155.38 99.89
V. DUGOROČNI FINANCIJSKI PLASMANI
009 1467737 1768987 7181607 82.97 24.63
b. KRATKOTRAJNA IMOVINA (013+014+015)
012 112264618 64374826 56162074 174.39 114.62
I. ZALIHE 013 44741588 34016869 31542211 131.53 107.85
II. STALNA SREDSTVA NAMIJENJENA PRODAJI I SREDSTVA POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA
014 57983 262431 22.09
III. KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA, PLASMANI I GOTOVINA (016+017+018+019+020)
015 67465047 30095526 24619863 224.17 122.24
c. ODGOðENA POREZNA IMOVINA 021 9788287 4804904 489416 203.71 981.76
f. UKUPNO AKTIVA (022+023) 024 292869349 178107989 169439730 164.43 105.12
g. IZVANBILANČNA AKTIVA 025 84582742 88793346 43947429 95.26 202.04
PASIVA
a. KAPITAL (102+103+104+105+106-107+108-109-110)
101 133090660 47032740 99104105 282.97 47.46
I. OSNOVNI KAPITAL 102 87148630 87148630 87148495 100.00 100.00
III. REZERVE 104 867866 889672 484601 97.55 183.59
IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 105 1946549
V. NEREALIZIRANI DOBICI PO OSNOVI VRIJEDNOSNIH PAPIRA
106 6918 48417 14.29
VI. NEREALIZIRANI GUBICI PO OSNOVI VRIJEDNOSNIH PAPIRA
107 81446 49236 165.42
VII. NERASPOREðENA DOBIT 108 45546708 16735903 21484454 272.15 77.90
VIII. GUBITAK 109 398016 57740646 11959994 0.69 482.78
b. DUGOROČNA REZERVIRANJA I OBVEZE (112+113+116)
111 157356448 129616714 70271414 121.40 184.45
I. DUGOROČNA REZERVIRANJA 112 13690890 18574652 974600 73.71 1905.87
II. DUGOROČNE OBVEZE 113 81383810 49642245 13641679 163.94 363.90
III. KRATKOROČNE OBVEZE 116 62281748 61399817 55655135 101.44 110.32
c. ODGOðENE POREZNE OBVEZE 123 2422241 1458535 64211 166.07 2271.47
d. UKUPNO PASIVA 124 292869349 178107989 169439730 164.43 105.12
e. IZVANBILANČNA PASIVA 125 84582742 88793346 43947429 95.26 202.04
Izvor: Izrada i prilagodba autorice prema objavljenim konsolidiranim bilancama za 2012., 2010. i 2007.
godinu na http://ir.nis.rs/sr/izveshtavae/finansiski-izveshtai/, 27. svibnja 2013.
44
Račun dobiti i gubitka
Uz račun dobiti i gubitka za navedene tri godine su izračunati prethodno objašnjeni
indeksi. Poslovni prihodi su sve tri godine nadmašivali poslovne rashode. 2010. su i
poslovni prihodi i rashodi bili niži od istih u 2007. godini, dok su u 2012. opet najviših
vrijednosti. Iz ove tablice je izbačena pozicija pod rednim brojem IV., gubitak iz
poslovnih aktivnosti, zbog toga što ga nijedne godine nije bilo.
Financijski prihodi, koji obuhvaćaju primjerice prihode od kamata i pozitivne tečajne
razlike, su za približno 40% manji u 2010. u odnosu na 2007. godinu, meñutim
financijski rashodi su čak 2,2 puta veći od istih u 2007. godini. Financijski rashodi
uključuju stavke poput negativnih tečajnih razlika, diskonta dugoročnih obveza i
rashoda kamata. Najviši financijski prihodi su ostvareni 2007. godine. Vidljiv je
pozitivan trend u 2012. godini u odnosu na prethodnu zbog povećanja prihoda za
približno 58% te smanjenja financijskih rashoda za 16,44%. Iako je prisutan pozitivan
trend, svake godine su financijski rashodi nadmašivali prihode te je ostvaren gubitak iz
financijskih aktivnosti.
Ostali prihodi se odnose na prihode od prodaje materijala, nekretnina, postrojenja i
opreme, prihode od smanjenja obveza, prihode od ukidanja dugoročnih rezerviranja,
prihode od usklañivanja vrijednosti i sl. Pod ostale rashode se ubrajaju manjkovi, otpis
potraživanja i zaliha kazne, penali, štete, izdaci za humanitarne, kulturne i obrazovne
svrhe i ostalo (Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj nezavisnog
revizora, 2013, p. 83). Ostali rashodi su takoñer bili viši svake godine od ostalih
prihoda, meñutim, u konačnici je svaka godina bila uspješna, odnosno ostvarena je
dobit. Bez obzira na ekonomsku krizu, NIS je svake od promatranih godina ostvario
dobit. Jedino su 2008. i 2009. godina završile gubitkom. 2010. godine je ostvarena
trostruko veća dobit nego 2007., a 2012. je ostvarena najveća neto dobit te je bila 2,72
puta veća od neto dobiti dvije godine prije. Na poduzeće se primjenjuje porez na dobit
za poduzetnike, koji je u Srbiji do kraja 2012. godine iznosio 10%, a sada iznosi 15%.
45
Tablica 10. Skraćeni konsolidirani račun dobiti i gubitka NIS-a d.d. za razdoblje od
1.1.2007. do 31.12.2007., 1.1.2010. do 31.12.2010. i 1.1.2012. do 31.12.2012. godine
IZNOS (u tisućama dinara) POZICIJA AOP 2012. 2010. 2007. Indeks 1 Indeks 2
a. PRIHODI I RASHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA
I. POSLOVNI PRIHODI 201 234083475 169778652 252609331 137.87 67.20
II. POSLOVNI RASHODI 207 170714985 143752598 245152067 118.75 58.63 III. DOBIT IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (201-207) 213 63368490 26026054 7457264 243.48 349.00
V. FINANCIJSKI PRIHODI 215 9964434 6320537 10516013 157.65 60.10
VI. FINANCIJSKI RASHODI 216 15974288 19116265 8678306 83.56 220.27
VII. OSTALI PRIHODI 217 4759628 5177533 4367417 91.92 118.54
VIII. OSTALI RASHODI 218 14648732 6117785 7819700 239.44 78.23
b. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (213-214+215-216+217-218)
223 47469532 12290074 5842688 386.24 210.34
d. POREZ NA DOBIT 1936921 -4445829* 585764
e. NETO DOBIT 229 45532611 16735903 5256924 272.06 318.35
Napomena: * porez je negativan jer je veći dio odgoñen porezni prihod razdoblja
Izvor: Izrada i prilagodba autorice prema objavljenim konsolidiranim računima dobiti i gubitka za 2012.,
2010. i 2007. godinu na http://ir.nis.rs/sr/izveshtavae/finansiski-izveshtai/, 27. svibnja 2013.
Izvještaj o novčanim tijekovima
Izvještaj je podijeljen na novčane tijekove iz poslovnih, investicijskih i financijskih
aktivnosti i sastavljen je direktnom metodom. Ponovo su izračunati verižni indeksi. Ako
se krene od novčanog tijeka iz poslovnih aktivnosti, vidljivo je da je svake godine na
kraju došlo do neto povećanja novčanog tijeka. Oznake u zagradama pokraj opisa
pozicije su preuzete iz izvještaja kompanije te su služile za izračunavanje povećanja ili
smanjenja novca, meñutim ovdje nisu potrebne i ostavljene su isključivo kako bi u radu
bilo prisutno što manje izbacivanja dijelova izvještaja. 2010. godine neto povećanje
novčanog tijeka je bilo skoro trostruko veće nego tri godine prije, a 2012. godine je
premašivalo neto povećanje iz 2010. godine za 2,12 puta.
Investicijske aktivnosti su rezultirale negativnim novčanim tijekom sve tri godine. Bilo
je i novčanih primitaka svake godine, ali su oni zanemarivi u odnosu na izdatke. 2010.
46
godine je bilo čak 55 puta manje primitaka nego 2007. godine, a 2012. je primijećen
veliki porast novčanih primitaka u odnosu na 2010.
Jedino je 2010. godine došlo do neto povećanja novčanog tijeka od financijskih
aktivnosti jer su primici premašili izdatke. Primici 2010. su takoñer bili četiri puta veći
nego tri godine prije. 2007. i 2012. je ostvaren negativan neto novčani tijek. Ukupni
novčani priljevi i odljevi su se kretali vrlo slično kroz tri godine, s tim da su najmanji u
kriznoj 2010. godini. U prvoj i zadnjoj godini je došlo do neto novčanog odljeva, a
samo 2010. godine su novčani odljevi bili niži od priljeva. Prema tome, gotovina na
kraju obračunskog razdoblja za 2007. i 2012. godinu je iznosila manje nego gotovina na
početku razdoblja.
Tablica 11. Skraćeni konsolidirani izvještaj o novčanim tijekovima NIS-a d.d. za
razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007., 1.1.2010. do 31.12.2010. i 1.1.2012. do
31.12.2012. godine
IZNOS (u tisućama dinara) POZICIJA
AOP 2012. 2010. 2007. Indeks
1
Indeks
2
a. NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI
I. Ukupno povećanje novčanog tijeka (1 do 3) 301 314898461 254422420 329412300 123.77 77.24
II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka (1 do 5) 305 277608823 236816567 323516917 117.23 73.20
III. NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA (I-II)
311 37289638 17605853 5895383 211.80 298.64
IV. NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA (II-I)
312
b. NOVČANI TIJEK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
I. Ukupno povećanje novčanog tijeka (1 do 5) 313 155316 45850 2554899 338.75 1.79
II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka (1 do 3) 319 50971998 17739476 6893392 287.34 257.34
III. NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA (I-II)
323
IV. NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA (II-I)
324 50816682 17693626 4338493
c. NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
I. Ukupno povećanje novčanog tijeka (1 do 3) 325 10469920 27471384 3816311 38.11 719.84
II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka (1 do 4) 329 11360516 25529860 6298807 44.50 405.31
III. NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA (I-II)
334 1941524
IV. NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA (II-I)
335 890596 2482496
d. UKUPNO NOVČANI PRILJEVI (301+313+325)
336 325523697 281939654 335783510 115.46 83.96
e. UKUPNO NOVČANI ODLJEVI (305+319+329)
337 339941337 280085903 336709116 121.37 83.18
f. NETO NOVČANI PRILJEVI 338 1853751
g. NETO NOVČANI ODLJEVI 339 14417640 925606
h. GOTOVINA NA POČETKU RAZDOBLJA 340 25832354 8723278 2751678 296.13 317.02
47
i. GOTOVINA NA KRAJU OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA (338-339+340+341-342)
343 12069897 10636669 1862109 113.47 571.22
Izvor: Izrada i prilagodba autorice prema objavljenim konsolidiranim izvještajima o novčanim tijekovima
za 2012., 2010. i 2007. godinu na http://ir.nis.rs/sr/izveshtavae/finansiski-izveshtai/, 27. svibnja 2013.
Izvještaj o promjenama kapitala
Konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala kompanije čine sljedeće stavke: osnovni i
ostali kapital, neuplaćeni upisani kapital, emisijska premija, rezerve, revalorizacijske
rezerve, nerealizirani dobici i gubici na osnovi vrijednosnih papira, nerasporeñena dobit,
gubitak do visine kapitala i otkupljene vlastite dionice. S obzirom na to da ni u jednoj
promatranoj godini nisu evidentirane vrijednosti pod stavkama neuplaćeni upisani
kapital, emisijska premija i otkupljene vlastite dionice, dotične stavke su izostavljene iz
skraćenog konsolidiranog izvještaja.
Kako je matično poduzeće registrirano kao dioničko društvo, osnovni kapital čine
obične dionice. Ostali kapital je jednak iznosu kapitala iznad visine procijenjenog
upisanog iznosa nenovčanog kapitala sa stanjem na dan 31. svibnja 2005. godine
(Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj nezavisnog revizora,
2013, p. 37). U 2007. godini došlo je do neznatnog neto povećanja vrijednosti osnovnog
i ostalog kapitala za manje od 1%. Tri godine poslije toga je takoñer došlo do malog
povećanja osnovnog kapitala, a odonda je osnovni kapital na istoj razini i u 2012.
godini. Vrijednost ostalog kapitala se nije mijenjala te od 2009. godine.
Rezerve označavaju rezerve formirane u prethodnom razdoblju u skladu sa Zakonom o
poduzećima, koji je prije nalagao da kompanija izdvaja 5% ostvarene dobiti dok rezerva
ne dostigne statutom utvrñeni odnos prema osnovnom kapitalu, a da je to najmanje 10%
osnovnog kapitala. Rezerviranja za obnovu i očuvanje okoliša, restrukturiranje i sudske
sporove se priznaju u slučajevima kada kompanija ima postojeću ugovornu ili zakonsku
obvezu kao rezultat prošlih dogañaja, zatim kada je u većoj mjeri vjerojatno da će biti
potreban odljev sredstava za podmirenje te u slučajevima kada se pouzdano može
procijeniti iznos obveze. Rezerviranje se računa prema sadašnjoj vrijednosti potrebnog
izdatka za podmirenje obveze, primjenom diskontne stope prije poreza koja odražava
tekuću tržišnu vrijednost za novac i rizike povezane s obavezom (Konsolidovani
finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2013, p. 37).
48
Revalorizacijske rezerve su evidentirane samo 2007. godine kada je došlo do njihovog
povećanja od 78,3 puta. Nisu evidentirane u 2010. i 2012. godini.
Nerealizirani dobici, odnosno gubici na temelju vrijednosnih papira raspoloživih za
prodaju predstavljaju pozitivne, odnosno negativne efekte promjene fer vrijednosti
vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju, čiji se efekti priznaju u okviru kapitala
(Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj nezavisnog revizora,
2013, p. 71). U 2007. godini ni dobici ni gubici nisu zabilježeni. 2010. godine dolazi i
do smanjenja nerealiziranih dobitaka i do povećanja gubitaka na temelju vrijednosnica
te se na kraju godine i jedna i druga pozicija kreću oko iste vrijednosti.
2007. godine su evidentirani i povećanje i smanjenje nerasporeñene dobiti, ali je
povećanje trostruko premašivalo smanjenje te dobiti. Krajem 2009. godine nije bilo
nerasporeñene dobiti, meñutim sljedeće godine je došlo do njenog povećanja. Ova
stavka ima najvišu vrijednost 2012. godine, kada je došlo i do njenog povećanja i
smanjenja, meñutim s većim povećanjem nego smanjenjem te je stavka imala neto
povećanje u odnosu na početak godine za 12%. Sve tri godine je zabilježen gubitak do
visine kapitala, s pozitivnim trendom njegovog pada u zadnjem razdoblju. Ukupno
stanje kapitala se dobiva zbrojem svih stavki osim nerealiziranih gubitaka na temelju
vrijednosnih papira, gubitka do visine kapitala i otkupljenih vlastitih dionica, koje se
oduzimaju od zbroja. Ukupna vrijednost je najniža 2010. godine, a najviša posljednje
godine, kada premašuje prethodnu vrijednost čak 2,83 puta.
49
Tablica 12. Skraćeni konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala NIS-a d.d. za razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007., 1.1.2010. do
31.12.2010. i 1.1.2012. do 31.12.2012. godine
OPIS I. Osnovni kapital
II. Ostali kapital
V. Rezerv
e
VI. Revalorizac
ijske rezerve
VII. Nerealizirani
dobici na osnovi vrijednosnih
papira
VIII. Nerealizirani gubici na
osnovi vrijednosnih
papira
IX. Nerasporeñena
dobit
X. Gubitak do visine kapitala
UKUPNO (I+II+III+IV+V+VI+VII-VIII+IX-X) (u
tisućama dinara)
2012. Stanje na dan 31.12. prethodne godine 81550757 5597873 884217 29582 64090 40615764 41002763 87611340 Korigirano početno stanje 1.1. tekuće godine 81550757 5597873 884217 29582 64090 40615764 41002763 87611340 Ukupno povećanja u tekućoj godini 17356 45532611 45479320 Ukupno smanjenja u tekućoj godini 16351 22664 40601667 40604747 Stanje na dan 31.12. tekuće godine 81550757 5597873 867866 6918 81446 45546708 398016 133090660
2010. Stanje na dan 31.12. prethodne godine 81550720 5597873 889171 130243 28172 56119958 32019877 Korigirano početno stanje 1.1. tekuće godine 81550720 5597873 889171 130243 28172 56119958 32019877 Ukupno povećanja u tekućoj godini 37 501 21064 16735903 1620688 15012863 Ukupno smanjenja u tekućoj godini 81826 Stanje na dan 31.12. tekuće godine 81550757 5597873 889672 48417 49236 16735903 57740646 47032740
2007. Stanje na dan 31.12. prethodne godine 81544948 5593656 140571 248433 14878109 9072345 93333372 Korigirano početno stanje 1.1. tekuće godine 81544948 5593656 140571 248433 14878109 9072345 93333372 Ukupno povećanja u tekućoj godini 7257 4183 344577 1885766 9801032 2944021 5770733 Ukupno smanjenja u tekućoj godini 1547 2 547 187650 3194687 56372 Stanje na dan 31.12. tekuće godine 81550658 5597837 484601 1946549 21484454 11959994 99104105
Izvor: Izrada i prilagodba autorice prema objavljenim konsolidiranim izvještajima o promjenama kapitala za 2012., 2010. i 2007. godinu na
http://ir.nis.rs/sr/izveshtavae/finansiski-izveshtai/, 27. svibnja 2013.
50
Bilješke uz financijske izvještaje
Uz četiri temeljna financijska izvještaja uvijek su prisutni i dodatni popratni dokumenti. Jedan
od takvih dokumenata su bilješke uz financijske izvještaje, čija su uloga i uobičajen sadržaj
objašnjeni u teoretskom dijelu rada. One se i u ovom slučaju sastoje od svih bitnih informacija
za tumačenje i bolje razumijevanje financijskih izvještaja. S obzirom na to da je NIS veliko
poduzeće, koje posjeduje brojna druga poduzeća, njegove bilješke uz izvještaje su prilično
opširne i sadrže veliki broj stavaka. Izvor podataka navedenih i objašnjenih u nastavku su
napomene, odnosno bilješke uz financijske izvještaje NIS-a za 2007., 2010. i 2012. godinu
dostupne na web stranici NIS-a.
Bilješke NIS-a se većinom sastoje od istih kategorija pa se tako svake od tri izabrane godine
na početku bilješki nalaze opće informacije, koje prikazuju osnovne podatke o poduzeću i
ovisnim poduzećima. 2007. godine drugi dio nosi naziv osnove za sastavljanje i prikazivanje
financijskih izvještaja, dok se 2010. i 2012. ista kategorija zove osnove za sastavljanje i
prezentaciju konsolidiranih financijskih izvještaja. Osnova za sastavljanje financijskih
izvještaja u Republici Srbiji, pa tako i za NIS, čini Zakon o računovodstvu i reviziji Republike
Srbije (Konsolidovani finansijski izveštaji za 2007. godinu, 2008). Slijedi ga pregled
značajnijih računovodstvenih politika i računovodstvenih procjena. Ovaj pregled sadrži
informacije poput one da su svi iznosi u izvještajima navedeni u tisućama srpskih dinara
(RSD) ukoliko nije naznačeno drukčije te na koji način su izračunate različite pozicije, tj.
prihodi, rashodi, troškovi, vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme, rezerviranja, kapital,
obveze i sve ostale kategorije u svim financijskim izvještajima koje su zahtijevale dodatno
pojašnjenje ili raščlanjenje na segmente. Primjerice, objašnjen je izračun prihoda od prodaje
po poduzećima, prihoda od aktiviranja učinaka i robe, od promjene vrijednosti zaliha, troškovi
materijala, itd. Bilješke za 2007. godinu još sadrže i korigirani statistički aneks, koji se ne
nalazi u kasnijim godinama.
2010. godine bilješke su opširnije i uključuju neke dodatne informacije. U prvom dijelu,
općim informacijama, navedeno je kad je poduzeće osnovano, koja su ovisna poduzeća NIS-a
i najbitnije, da je 2008. godine registrirano u Centralnom registru vrijednosnica i da je
vlasnička struktura promijenjena te je otada većinski vlasnik ruski Gazprom Neft, s udjelom
kapitala 51%. Takoñer, 30. kolovoz 2010. godine je označen kao prvi dan trgovanja
dionicama NIS-a na Beogradskoj burzi kao A-Prime Market dionica (Konsolidovani
51
finansijski izveštaji za 2010. godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2011, p. 21). U ovom
dijelu su još prikazani glavni poslovi poduzeća i slične informacije. Osnove za sastavljanje i
prezentaciju konsolidiranih financijskih izvještaja su jednake onim za 2007. godinu, a razlika
postoji u dijelu naziva pregled značajnih računovodstvenih politika i računovodstvenih
procjena. Ovdje su objašnjeni odreñeni meñunarodni standardi financijskog izvještavanja te
standardi od kojih odstupa prikaz pojedinih pozicija u NIS-ovim financijskim izvještajima.
Razlozi za odstupanje su razlozi poput toga da neki standardi nisu u primjeni, zatim je
navedeno da neki standardi još nisu stupili u primjenu i sl. Sljedeće izloženo je da je poduzeće
ostvarilo dobitak, što podrazumijeva da će i u sljedećoj godini nastaviti s poslovanjem i prema
tome moći podmiriti obveze po dospijeću te da ima pristup financijskim aranžmanima
Gazprom Neft-a, što je čini sposobnom za nastavak poslovanja (Konsolidovani finansijski
izveštaji za 2010. godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2011, p. 23). Dostupne su i
informacije o konsolidaciji, izvještavanju o segmentima, o istraživanju i procjeni mineralnih
resursa i načinu na koji se sredstva koriste za isto, o klasifikaciji, mjerenju i priznavanju
financijskih sredstava, priznavanju prihoda, rezervama i rezerviranjima i brojnim drugim
kategorijama.
Nakon pregleda politika i procjena, slijede ključne računovodstvene procjene i prosuñivanja.
Zanimljivo je da je ovaj dio posvećen financijskoj krizi i utjecaju na poslovanje od sredine
2007. godine. Prema bilješkama, kriza je rezultirala nižom razinom investiranja na tržištu
kapitala, smanjenjem likvidnosti bankarskog sektora i prema tome višim meñubankarskim
kamatnim stopama što je dovelo do nestabilnosti na tržištu vrijednosnica (Konsolidovani
finansijski izveštaji za 2010. godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2011, p. 48). Naglašeno je
da rukovodstvo kompanije poduzima sve potrebne mjere za opstanak i razvoj trgovačkog
društva u danim okolnostima. U nastavku bilješki je sažeto opisan utjecaj svega prethodno
navedenog na likvidnost i klijente te su nabrojani faktori financijskog rizika. Na kraju se
nalaze pojedinačni opis i način upravljanja svakim financijskim rizikom – tržišnim, kreditnim,
likvidnosnim i rizikom kapitala.
Posljednji dio bilješki je, izmeñu ostalog, rezerviran za informacije o segmentima poslovanja.
Naime, 2010. je došlo do promjene organizacije poslovanja u NIS-u. Poslovanje se otada
dijeli na pet poslovnih segmenata, za razliku od prije, kada su postojali segmenti Istraživanje i
proizvodnja, Prerada, Promet i Ostalo (Konsolidovani finansijski izveštaji za 2010. godinu i
52
izveštaj nezavisnog revizora, 2011). Rezultati izvještavanja o segmentima za 2010. godinu su
ovdje prikazani prema novoj i staroj podjeli te su pokazani rezultati izvještavanja o
segmentima za 2009. godinu prema staroj klasifikaciji. Prisutna su i objašnjenja kad i kako je
došlo do gubitaka ili dobitaka vezano za npr. nematerijalna ulaganja, zalihe, financijske
plasmane, odložena porezna sredstva, potraživanja i amortizaciju. Zadnji dio obuhvaća
dionički kapital, odnosno prikazani su veliki dioničari i dan je kratki pregled prava Republike
Srbije kao velikog dioničara. Primjerice, sve dok Republika Srbija posjeduje bar 10% dionica,
njen glas je potreban za odluke poput promjene akta o osnivanju društva (Konsolidovani
finansijski izveštaji za 2010. godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2011, p. 75).
Bilješke za 2012. godinu se ne razlikuju puno od prethodnih. Svi su dijelovi isti, osim što je u
općim informacijama istaknuto da je od 2011. godine Gazprom Neft u vlasništvu još 5,15%
dionica NIS-a te da je time stekao udio od 56,15% NIS-a i povezanim trgovačkih društava. U
pregledu značajnih računovodstvenih politika i računovodstvenih procjena, pojašnjeni su novi
i dopunjeni standardi izvještavanja koji su stupili na snagu 1. siječnja 2012. godine i koji
trebaju stupiti na snagu 1. siječnja 2013. godine. U prvom dijelu je još dodana konsolidacija i
izvještavanje o segmentima. Drugačije je još to što su u informacijama o segmentima dani
rezultati izvještavanja po segmentima za 2012. i prethodnu, 2011. godinu, dakako, prema
novoj strukturi poslovanja od pet segmenata (Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012.
godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2013). Svi ostali dijelovi su isti za 2010. i 2012. godinu
uz to da su podaci prilagoñeni ovisno o kojoj godini je riječ.
4.2. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA NIS-A D.D
U ovom dijelu rada je provedena analiza na temelju prethodno prikazanih i objašnjenih
financijskih izvještaja NIS-a, pomoću Du Pont sustava pokazatelja za svaku godinu
pojedinačno te putem standardnih financijskih pokazatelja.
Analiza pomoću Du Pont sustava pokazatelja
Sljedeće tri sheme pokazuju Du Pont sustav za svaku od promatranih godina. U ovom dijelu
su pokazatelji izračunati pomoću bruto dobiti jer je dobit izračunata kao razlika prikazanih
ukupnih prihoda i rashoda. Inače, ukoliko se od te bruto dobiti oduzme porez, stope
rentabilnosti će biti prikazane kao neto vrijednosti. S obzirom na to da su kasnije u radu ove
53
stope prikazane kao neto vrijednosti, ovdje se iskazuju kao bruto koeficijenti. Prvo je
prezentirana shema pokazatelja za 2007. godinu.
Shema 2. Du Pont sustav pokazatelja poslovanja NIS-a d.d. za 2007.
godinu
Izvor: Izrada autorice
Napomena uz shemu: Podaci su izraženi u tisućama srpskih dinara, osim u slučaju omjera, odnosno ROE, ROA,
omjera imovine i kapitala, marže dobiti i koeficijenta obrtaja
Na lijevoj strani sheme se na dnu nalaze sve kategorije prihoda i rashoda iz računa dobiti i
gubitka za 2007. godinu. Poslovni, financijski i ostali prihodi zbrojeni čine ukupne prihode za
tu godinu, a isto vrijedi i za rashode. Oduzimanjem rashoda od prihoda dobivena je vrijednost
dobiti prije oporezivanja. Stopa bruto dobiti je dobivena kao omjer bruto dobiti i prihoda od
prodaje. S desne strane sheme se nalazi ukupna imovina, koju čine sve prikazane kategorije
54
imovine. Podaci o imovini se nalaze u bilanci društva. Stavljena u odnos s prihodima od
prodaje u brojniku, čini koeficijent obrtaja ukupne imovine i iznosi 1,49. Pokazatelj
rentabilnosti imovine je umnožak stope bruto dobiti i koeficijenta obrtaja ukupne imovine.
Način na koji se računa rentabilnost imovine je da se u odnos stave dobit i imovina. Jasno je
da je izračun putem Du Pontovog sustava jednak, jer se nazivnik iz stope dobiti poništava s
brojnikom koeficijenta obrtaja i opet se dobije isti rezultat. 2007. godine ROA iznosi 0,0298,
što je niska vrijednost koeficijenta. Vršni koeficijent je rentabilnost vlastitog kapitala koji je
rezultat umnoška stope ROA-e i odnosa imovine i kapitala. Dakle, zapravo se množe odnos
imovine i kapitala, odnos dobiti i prihoda od prodaje i odnos prihoda od prodaje i imovine.
Njihovim množenjem se poništavaju stavke imovine i prihoda od prodaje jer se nalaze u
brojniku jednog i nazivniku drugog pokazatelja te ostaje odnos dobiti i kapitala, što rezultira
stopom povrata na vlastiti kapital, koji je uvijek veći od ROA pokazatelja jer je kapital uvijek
manji od imovine, a ove stavke čine nazivnike ROA i ROE. ROE je 2007. godine bila 5,1%,
što nije visoka vrijednost za ROE.
55
Shema 3. Du Pont sustav pokazatelja poslovanja NIS-a d.d. za 2010. godinu
Izvor: Izrada autorice
Napomena uz shemu: Podaci su izraženi u tisućama srpskih dinara, osim u slučaju omjera, odnosno ROE, ROA,
omjera imovine i kapitala, marže dobiti i koeficijenta obrtaja
Shema 3. prikazuje pokazatelje profitabilnosti za 2010. godinu. Stavke i izračun su jednaki
kao i za 2007. godinu. S obzirom na to da je bruto dobit viša, a prihodi od prodaje manji nego
2007., poduzeće je ostvarilo višu stopu dobiti, koja iznosi 8%. Takoñer, kako su prihodi od
prodaje bili niži, a imovina malo viša nego prethodne analizirane godine, koeficijent obrtaja je
manji i ne prelazi jedan, što govori da NIS nije efikasno koristio angažiranu imovinu. Sve
navedeno je rezultiralo puno većom stopom rentabilnosti imovine s vrijednošću 7,28%. Veći
odnos imovine i kapitala i veća ROA su dali vrlo visoku profitabilnost vlastitog kapitala od.
56
27,6%. Svi pokazatelji osim koeficijenta obrtaja su viših vrijednosti nego 2007. godine, što je
pozitivan znak poslovanja NIS-a.
Shema 4. Du Pont sustav pokazatelja poslovanja NIS-a d.d. za 2012. godinu
Izvor: Izrada autorice
Napomena uz shemu: Podaci su izraženi u tisućama srpskih dinara, osim u slučaju omjera, odnosno ROE, ROA,
omjera imovine i kapitala, marže dobiti i koeficijenta obrtaja
Na ovoj shemi je Du Pont sustav pokazatelja za 2012. godinu, koji je dobiven na jednak način
kao i u dvije prethodne za 2007. i 2010. godinu. Prihodi od prodaje su viši nego 2010. godine,
dobit je najveća dosad, kao i imovina. Zbog navedenog, stopa bruto dobiti je vrlo visoka i
iznosi 21%, a koeficijent obrtaja je najniži dosad i ispod zadovoljavajuće razine s vrijednošću
57
0,77. Upravo zato je ROA najveće vrijednosti s visokih 16,17%. Iako je odnos imovine i
kapitala manji nego 2010. godine, zbog visoke ROA-e, profitabilnost vlastitog kapitala je
35,6%, što je izvrsna razina pokazatelja. Zaključuje se da su i vršni i ostali pokazatelji u
brzom porastu tijekom godina, osim koeficijenta obrtaja ukupne imovine, koji ima tendenciju
opadanja te bi menadžment poduzeća trebao provesti aktivnosti za povećanje prihoda od
prodaje kako bi koeficijent barem ispunio nužan uvjet da bude veći od 1.
Pokazatelji likvidnosti
U Tablici 12. se nalaze svi korišteni podaci iz financijskih izvještaja analizirane kompanije za
svrhe izračuna pokazatelja likvidnosti.
Tablica 13. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja likvidnosti
IZNOS (u tisućama dinara) Pozicija
2012. 2010. 2007. Kratkotrajna imovina 112264618 64374826 56162074 Kratkoročne obveze 62281748 61399817 55655135 Zalihe 44741588 34016869 31542211 Gotovinski ekvivalenti i gotovina 12069897 10636669 1862109 Izvor: Izrada autorice
Pokazatelji za sve tri promatrane godine su izračunati putem formula koje su prikazane u
teorijskom dijelu rada i rezultati se nalaze u tablici ispod. Izračunati su i verižni indeksi za sve
pokazatelje kako bi se vidjela dinamika i smjer kretanja pokazatelja iz razdoblja u razdoblje.
Indeks 1 odražava odnos pokazatelja iz 2012. godine u odnosu na veličinu pokazatelja 2010.
godine, a indeks 2 označava promjenu pokazatelja 2010. godine u odnosu na 2007.
Tablica 14. Pokazatelji likvidnosti NIS-a d.d.
Pokazatelj 2012. 2010. 2007. Indeks 1 Indeks 2
Koeficijent tekuće likvidnosti 1.80 1.05 1.01 171.92 103.90
Koeficijent ubrzane likvidnosti 1.08 0.49 0.44 219.27 111.77
Koeficijent trenutne likvidnosti 0.19 0.17 0.03 111.91 517.77
Neto radni kapital 49982870 2975009 506939 1680.09 586.86 Izvor: Izrada autorice
58
Najznačajniji pokazatelj likvidnosti mjeri odnos kratkotrajne imovine i kratkoročnih obaveza
poduzeća i nužno je da bude veći od 1, što je u svakoj analiziranoj godini ispunjen uvjet.
Dakle, to znači da svo vrijeme poduzeće pokriva svoje kratkoročne obaveze. Iz godine u
godinu se ovaj omjer povećava. 2007. godine on iznosi tek malo više od 1, a 2010. je povećan
za 3,9 posto. Tendencija povećanja se nastavlja i zadnje godine, kada pokazatelj premašuje
prethodni za približno 72% te NIS svoje obaveze može pokriti 1,8 puta. U usporedbi s općim
pravilom koje se veže za ovaj pokazatelj, a to je da treba iznositi najmanje 2, ovaj uvjet nije
nijednom zadovoljen. Meñutim, njegova veličina ovisi i o vrsti djelatnosti kojom se poduzeće
bavi te o njegovim specifičnostima pa se može reći da je koeficijent zadovoljavajuće visine u
2012. i da je pozitivno što u ima tendenciju rasta u svakom promatranom razdoblju, iako je
prenizak za 2010. i 2007. godinu. Ovaj pokazatelj sam po sebi ne može služiti za krajnju
ocjenu likvidnosti, već se likvidnost treba promatrati i kroz ostale slične omjere. Takoñer,
treba ga procijeniti i u smislu strukture kratkotrajne imovine koja pokriva vrijednost
kratkoročnih obveza. Tako poduzeće svake od tri godine ima sve manji udio zaliha u ukupnim
kratkotrajnim sredstvima. 2007. on iznosi 56% kratkotrajne imovine, 2010. 52%, a 2012.
40%, što znači da za povećanje pokazatelja opće likvidnosti nije zaslužno povećanje
najnelikvidnijeg dijela kratkotrajne imovine te je to dobar znak.
Zbog toga što su najnelikvidniji dio obrtnih sredstava, iz sljedećeg odnosa se isključuju zalihe.
Zadovoljavajuća vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti iznosi oko 0,7 i 0,8, neovisno o
specifičnostima poduzeća i djelatnosti, što znači da se novcem i brzo unovčivom
kratkotrajnom imovinom treba pokriti najmanje 70%-80% kratkoročnih obveza. 2007. i 2010.
godine je pokazatelj niži od poželjnog s blagom tendencijom porasta. 2010. je porastao za
malih 11,77%, što je loše s obzirom na to da ni 2010. nije dostignuta poželjna likvidnost.
2012. je pak ubrzana likvidnost i više nego zadovoljavajuća i iznosi 1,08. U razdoblju od
dvije godine je porasla za čak 2,2 puta. 2012. godine ovaj omjer zadovoljava i strogo
američko pravilo koje nalaže da za normalnu likvidnost ovaj pokazatelj iznosi najmanje 1.
Brzi odnos ili koeficijent trenutne likvidnosti pokazuje stupanj likvidnosti gotovine i novčanih
ekvivalenata, odnosno trenutnu sposobnost podmirenja kratkoročnih obaveza kompanije.
Prema standardima navedenim u teorijskom dijelu rada, on bi trebao iznositi izmeñu 10% i
30%, a najčešće iznosi oko 10%. 2007. godine je, poput ostalih pokazatelja likvidnosti NIS-a,
i on prenizak i iznosi 3%. Svo promatrano vrijeme je vidljiv porast ovog pokazatelja te je on
59
2010. u odnosu na 2007. godinu porastao za čak 5,18 puta i iznosi 17%. U sljedećem
razdoblju je porastao za približno 12%. I 2010. i 2012. godine je on i više nego
zadovoljavajuće veličine.
Još jedan pokazatelj koji treba uzeti u obzir za potpunu ocjenu likvidnosti poduzeća je razlika
kratkotrajne imovine i kratkoročnih obaveza, tj. radni kapital. Svake promatrane godine
kratkotrajna sredstva premašuju iznos kratkoročnih obaveza. Iz bilance poduzeća se vidi da
kratkoročne obaveze blago rastu iz godine u godinu, dok kratkotrajna imovina raste puno više.
Zbog toga je i neto radni kapital sve veći iz godine u godinu. Kada je radni kapital veći od
nule, poduzeće je likvidno i može podmiriti kratkoročne obveze i neočekivane novčane
izdatke, što je slučaj u svim godinama. Ovdje je neto radni kapital prikazan u tisućama srpskih
dinara. 2010. godine je veći skoro 5,87 puta nego 2007., a 2012. čak 16,8 puta nego 2010.
Analiza likvidnosti je pokazala da je NIS 2007. godine bio nelikvidan, sa svim pokazateljima
ispod željene razine, osim radnog kapitala koji je iznosio više od nule. Tendencija porasta
pokazatelja je zabilježena 2010. godine, meñutim pokazatelji tekuće i ubrzane likvidnosti su
preniski. Posljednje godine su svi pokazatelji zadovoljavajući i pokazuju da je poduzeće bilo
likvidno. Takoñer treba primijetiti da je unatoč globalnoj financijskoj krizi svake godine
dolazilo do povećanja svih pokazatelja likvidnosti, što je uspjeh za poduzeće.
Pokazatelji aktivnosti
Tablica 15. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja aktivnosti
IZNOS (u tisućama dinara) Pozicija
2012. 2010. 2007. Ukupna imovina 292869349 178107989 169439730 Prihodi od prodaje 226605585 161379929 251851690 Kratkotrajna imovina 112264618 64374826 56162074 Dugotrajna imovina 170816444 108928259 112788240 Zalihe 44741588 34016869 31542211 Potraživanja 40010284 12997854 17433309 Izvor: Izrada autorice
U Tablici 14. se nalaze podaci iz financijskih izvještaja poduzeća NIS d.d. korišteni za izračun
pokazatelja aktivnosti za promatrane godine, dok tablica ispod prikazuje izračunate
pokazatelje.
60
Tablica 16. Pokazatelji aktivnosti NIS-a d.d.
Pokazatelj 2012. 2010. 2007. Indeks 1 Indeks 2
Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0.77 0.91 1.49 85.39 60.96
Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 2.02 2.51 4.48 80.52 55.90
Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine 1.33 1.48 2.23 89.54 66.35
Koeficijent obrtaja zaliha 5.06 4.74 7.98 106.76 59.42 Prosječno vrijeme obrtaja zaliha 72.07 76.94 45.71 93.67 168.31 Koeficijent obrtaja potraživanja 5.66 12.42 14.45 45.62 85.94 Prosječno vrijeme naplate potraživanja 64.45 29.40 25.27 219.22 116.36 Izvor: Izrada autorice
Koeficijent obrtaja ukupne imovine svake godine opada, što znači da NIS sve neefikasnije
koristi ukupnu aktivu za stvaranje prihoda. 2010. godine iznosi samo 61% vrijednosti iz 2007.
godine, a 2012. tek 85,4% vrijednosti iz 2010. godine. Dakle, povećava se prosječno vrijeme
obrtaja imovine što je negativno za učinkovitost korištenja sredstava poduzeća. U 2007.
godini je svaki dinar imovine rezultirao stvaranjem 1,49 dinara prihoda, dok je 2012. svaki
dinar stvorio manje od 1 dinara prihoda, točnije 0,77 dinara. Poželjno je da je ovaj koeficijent
što veći, meñutim NIS ne upotrebljava svoju imovinu dovoljno učinkovito. Gledajući sljedeća
dva povezana pokazatelja, zaključuje se da kompanija puno više prihoda stvara u odnosu na
kratkotrajnu imovinu nego na dugotrajnu. Naime, to je zbog toga što je dugotrajna imovina
veća od kratkotrajne te kao nazivnik u ovim pokazateljima rezultira manjom vrijednošću
pokazatelja. I ovi pokazatelji su u opadanju iz godine u godinu tako da 2012. godine 1 dinar
kratkotrajne imovine ostvaruje 2,02 dinara prihoda, a 1 dinar dugotrajne imovine rezultira sa
1,33 dinarom ukupnih prihoda.
Kod pokazatelja aktivnosti je poželjno da budu što veći i da ostanu isti ili rastu vremenom.
Koeficijent obrtaja zaliha je niži 2010. godine približno 41% od onog 2007. godine. U
sljedećem razdoblju je zabilježeno poboljšanje koeficijenta, što znači da poduzeće 5,06 puta
godišnje obrne zalihe, tj. na 1 dinar zaliha stvori 5,06 dinara prihoda od prodaje. Ukoliko je
pokazatelj nizak i snižava se s vremenom, moguće je da poduzeće ne naručuje dovoljno
zaliha, ima nekvalitetne zalihe ili je za djelatnost u kojoj posluje prihvatljiv niži pokazatelj. Iz
koeficijenta obrtaja zaliha se izračunava i prosječno vrijeme njihovog držanja. Prosječno
vrijeme obrtaja zaliha je 2010. duže nego 2007. i traje 77 dana. 2012. poduzeće naručuje
zalihe prosječno svakih 72,07 dana te je smanjeno u odnosu na 2010. godinu, tj. smanjenje
znači poboljšanje upravljanja zalihama u kompaniji.
61
2007. godine potraživanja su se 14,45 puta pretvorila u prihode te je vrijeme naplate
potraživanja, koje se izvodi iz koeficijenta obrtaja potraživanja, iznosilo minimalnih 25,27
dana. Važno je za poduzeće da što prije naplati svoja potraživanja kako bi imalo novca za
pokretanje drugih aktivnosti i servisiranje obaveza. Veći koeficijent obrtaja potraživanja
rezultira povećanjem učinkovitosti, tj. koeficijenata obrtaja ukupne i kratkotrajne imovine
(Bendeković i Vuletić, 2011, p. 22). U sljedećem razdoblju je obrtaj potraživanja pao,
odnosno poduzeće je sporije pretvaralo potraživanja u prihode, meñutim i dalje je bio visok,
tj. iznosio je 12,42. 2012. godine je bilo potrebno 2,2 puta više vremena za naplatu, dok je
koeficijent obrtaja potraživanja bio najmanji u promatranom razdoblju s vrijednošću 5,66.
NIS je 2012. prilično sporije naplaćivao potraživanja i to za prosječno 39 dana kasnije nego
2007. godine.
Pretpostavlja se da je do ovog konstantnog smanjenja obrtaja potraživanja i povećanja
vremena njihove naplate rezultat financijske krize. No, unatoč krizi pokazatelji su iznimno
zadovoljavajući kad se uzme u obzir da je uobičajeno vrijeme naplate od 60 do 90 dana
(tijekom krize i puno više), a NIS je imao trajanje naplate puno manje od 60 dana, osim 2012.
godine kada je i dalje vrijeme naplate malo duže, tj. čekanje na naplatu je 65 dana.
Pokazatelji zaduženosti
U sljedećoj tablici su prikazani podaci koji su bili potrebni za izračun pokazatelja zaduženosti.
Za potrebe izračuna nekih pokazatelja su odreñene pozicije zbrojene te je EBIT izračunat kao
dobit prije oporezivanja uvećana za iznos kamata. Pozicije amortizacije i troškova kamata se
nisu nalazile u temeljna četiri izvještaja kompanije, već su bile navedene u statističkom
aneksu, odakle su i preuzete za potrebe izračuna.
62
Tablica 17. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja zaduženosti
IZNOS (u tisućama dinara) Pozicija
2012. 2010. 2007. Ukupne obveze 143665558 111042062 69296814 Ukupna imovina 292869349 178107989 169439730 Ukupni kapital 133090660 47032740 99104105 Amortizacija 6858262 6595304 5898534 Neto dobit + amortizacija 52390873 23331207 11155458 EBIT (dobit prije oporezivanja + kamate) 49410091 15374404 8702091 Troškovi kamata 1940559 3084330 2859403 Glavnica + dugoročne obveze 228165360 115249637 113720384 Kapital + rezerve 146781550 65607392 100078705 Dugotrajna imovina 170816444 108928259 112788240 Izvor: Izrada autorice
U Tablici 18. su izračunati pokazatelji zaduženosti za tri analizirane godine za NIS d.d., a
ispod nje se nalazi analiza dobivenih rezultata.
Tablica 18. Pokazatelji zaduženosti NIS-a d.d.
Pokazatelj 2012. 2010. 2007. Indeks 1 Indeks 2
Pokazatelj zaduženosti 0.49 0.62 0.41 78.68 152.44
Pokazatelj financiranja 0.98 1.69 0.69 57.83 244.43
Pokazatelj samofinanciranja 0.51 0.37 0.59 136.06 62.37
Faktor zaduženosti 2.74 4.76 6.21 57.62 76.62 Pokriće troškova kamata 25.46 4.98 3.04 510.80 163.79 Stupanj pokrića I. 1.16 1.66 1.13 70.09 147.32 Stupanj pokrića II. 0.75 0.95 0.99 79.21 95.30 Izvor: Izrada autorice
Temeljni pokazatelj, pokazatelj zaduženosti u teoriji ne bi trebao prelaziti 50%, što je u 2007.
godini i ispunjen uvjet. Omjer tada iznosi 41%, što znači da se 41% ukupne imovine financira
iz tuñih izvora te još uvijek postoji prostor za zaduživanje kompanije. Sljedeće promatrane
godine koeficijent prelazi dozvoljenu stopu zaduživanja i ima vrijednost 62%, tj. veći je za
52,44% od prethodnog te je poslovni rizik porastao. Meñutim, ukoliko se uzme u obzir da se u
novije vrijeme dopušta koeficijent zaduženosti od 30-70%, može se reći da poduzeće još nije
bilo u opasnosti od prezaduživanja, ali je trebalo obratiti pažnju na politiku zaduživanja i ne
dopustiti da prikazani pokazatelj dalje raste. Dakle, obaveze poduzeća su puno više rasle nego
ukupna imovina 2010. godine u odnosu na 2007. te je i pokazatelj zaduženosti puno viši.
63
2012. godine je došlo do pada pokazatelja u odnosu na prethodno razdoblje, ali je i dalje bio
viši od onog iz 2007. Imao je vrijednost 0,49, što znači da poduzeće nije bilo prezaduženo i da
je čak ispunio i stroži uvjet zaduženosti do 0,5.
Sljedeći se analizira pokazatelj financiranja, kao odnos ukupnih obaveza i kapitala poduzeća,
odnosno tuñih i vlastitih izvora financiranja. Uobičajeno je da odnos treba biti 1:1, što
poduzeće premašuje 2010. godine. Prve analizirane godine poduzeće ima pokazatelj
financiranja 0,69 te nema povećanog rizika za kreditore. 2010. godine je zabilježen porast
pokazatelja za 144,43%, što nikako nije dobro za poduzeće jer je za 0,69 premašen dopušten
odnos tuñih i vlastitih sredstava. Ovakav odnos se može pripisati sveprisutnom stanju
financijske krize, koja je najjači utjecaj na ovo poduzeće imao baš oko 2010. godine pa se
poduzeće moralo više zaduživati kako bi moglo uspješno poslovati u budućnosti. Primjetan je
pozitivan trend kretanja odnosa duga i glavnice u 2012. godini, kada on više ne premašuje
dopuštenu razinu te je smanjen financijski rizik, što je dobro za buduće poslovanje NIS-a.
Pokazatelj samofinanciranja je komplementaran pokazatelju zaduženosti i njihov zbroj iznosi
1. Pokazatelj vrijednosti 0,59 označava da poduzeće financira 59% svoje ukupne imovine iz
vlastitih izvora u 2007. godini te prelazi razinu od 50%, što znači da NIS nije bio prezadužen.
2010. se vidi negativno kretanje pokazatelja, tj. njegov pad za približno 38%, meñutim i dalje
se može smatrati da društvo nije prezaduženo jer se vlastito financiranje u modernoj
ekonomiji normalno kreće do 30%. Zadnje godine koeficijent ostvaruje rast od 36,06% u
odnosu na 2010. godinu i pokazuje da društvo nije bilo prezaduženo, štoviše, vrijednost malo
prelazi 50% te je ulaganje u društvo sigurno za kreditore.
Faktor zaduženosti iskazuje tendenciju smanjenja kroz razdoblja, što je pozitivno kretanje za
zaduženost poduzeća. Naime, on pokazuje koliko je godina potrebno poduzeću za podmirenje
svojih obaveza iz neto dobiti uvećane za amortizaciju te je 2007. potrebno 6,21 godina,
odnosno 6 godina i 77 dana. Zaključuje se da je poduzeću u tom trenutku trebalo više godina
nego što je to normalno, a normalni faktor zaduženosti se kreće do 3,5 godina. Meñutim, on je
obračunska veličina i ne odražava za koje vrijeme društvo zaista može podmiriti svoje
obaveze jer se one mogu podmiriti i gotovinom te ne znači da je zbroj neto dobiti i
amortizacije jednak iznosu gotovinu u poduzeću (Žager i Žager, 1999, p. 190). Faktor
zaduženosti se kreće u pozitivnom smjeru za društvo 2010. godine, kada vrijeme podmirenja
64
obaveza opada za 1,45 godinu. Uvjet da faktor bude ispod 3,5 godine je ispunjen u 2012.,
kada se pretpostavlja da poduzeće može izmiriti obaveze u roku 2 godine i 271 dan.
Pokriće troškova kamata 2007. godine znači da je iznos kamata pokriven 3,04 puta. On
iskazuje pozitivan trend u svim razdobljima poslije. 2010. su kamate pokrivene skoro 5 puta
iznosom dobiti prije oporezivanja uvećanom za kamate, a taj odnos raste 2012. godine za
410,8% i iznosi čak 25,46. Pokriće troškova kamata pokazuje da poduzeće nije bilo
prezaduženo u promatranim godinama te je poželjno nastaviti pozitivan trend kretanja
pokazatelja.
Stupanj pokrića I. ili zlatno pravilo financiranja za tri promatrane godine ne udovoljava
strogom pravilu da se dugotrajna imovina financira isključivo iz vlastitih izvora. U slučaju
NIS-a, dugotrajna imovina se financira i iz vlastitih i iz tuñih izvora. 2007. godine omjer
premašuje 1 za 0,13 te se povećava, odnosno iskazuje negativno kretanje u 2010. godini kada
se poduzeće više nego prije financiralo iz tuñih izvora i to za 47,32%. 2012. opada na 1,16.
Bitno je napomenuti da iako ne udovoljava ovom strogom pravilu, stupanj pokrića I. se kreće
vrlo blizu njegovoj referentnoj vrijednosti 1.
Stupanj pokrića II. iskazuje odlične vrijednosti za financijsku stabilnost i zaduženost NIS-a za
tri godine jer je svake godine manji od 1 i ima pozitivnu tendenciju kretanja jer je sve manji i
manji. Dakle, NIS financira svoju dugotrajnu imovinu isključivo iz dugoročnih izvora. 2010.
je niži nego 2007. za 0,04 postotna boda, a 2012. iskazuje najmanju vrijednost od 75%.
Nakon provedene analize pokazatelja zaduženosti i financijske stabilnosti, vidljivo je da je
pokazatelj zaduženosti na zadovoljavajućoj razini te ga poduzeće samo treba održavati i paziti
da puno ne odstupa od njega. Pokazatelj financiranja je nepovoljan samo 2010., a u ostalim
godinama iskazuje pozitivan rezultat. Faktor zaduženosti je prihvatljiv tek 2012. godine, ali je
on i tako obračunska veličina koja ne mora prikazivati stvarno stanje pa se ne trebaju samo na
osnovu njega donositi zaključci o zaduženosti. Stupanj pokrića I. se kreće blizu referentne
vrijednosti, a stupanj pokrića II. garantira financijsku stabilnost poduzeća te se može reći da je
poslovanje NIS-a financijski stabilno te društvo nije prezaduženo.
65
Pokazatelji ekonomičnosti
Tablica 19. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja ekonomičnosti
IZNOS (u tisućama dinara) Pozicija
2012. 2010. 2007. Ukupni prihodi 234083475 169778652 252609331 Ukupni rashodi 170714985 143752598 245152067 Prihodi od prodaje 226605585 161379929 251851690 Rashodi prodaje 118268064 100778816 208751690 Financijski prihodi 9964434 6320537 10516013 Financijski rashodi 15974288 19116265 8678306 Izvanredni prihodi 4759628 5177533 4367417 Izvanredni rashodi 14648732 6117785 7819700 Izvor: Izrada autorice
Tablica 19. prikazuje stavke izvještaja i njihove odgovarajuće iznose koji su bili korišteni u
cilju izračuna pokazatelja ekonomičnosti. Sve stavke su bile jasno vidljive iz izvještaja, osim
rashoda prodaje koji su izračunati za svaku analiziranu godinu kao zbroj vrijednosti stavaka
nabavne vrijednosti prodane robe i troškova materijala za tu robu. U tablici ispod su prikazani
pokazatelji ekonomičnosti za NIS d.d. za tri analizirane godine.
Tablica 20. Pokazatelji ekonomičnosti NIS-a d.d.
Pokazatelj 2012. 2010. 2007. Indeks 1 Indeks 2
Ekonomičnost ukupnog poslovanja 1.24 1.07 1.02 115.20 104.93
Ekonomičnost prodaje 1.92 1.60 1.21 119.65 132.73
Ekonomičnost financiranja 0.62 0.33 1.21 188.66 27.29
Ekonomičnost izvanrednih prihoda 0.32 0.85 0.56 38.39 151.53 Izvor: Izrada autorice
Pokazatelji ekonomičnosti moraju biti najmanje jedan, što znači da svaka jedinica neke
kategorije prihoda pokriva jednu jedinicu odgovarajućeg rashoda. Ekonomičnost ukupnog
poslovanja kao temeljni pokazatelj odražava pokriće ukupnih rashoda ukupnim prihodima.
Svake promatrane godine prelazi minimalan zahtjev da bude jednak jedan. Od 2007. do 2012.
godine ima tendenciju rasta. 2010. je veći nego 2007. za približno 5%, a 2012. u odnosu na
2010. za 15,2%, što je sve pozitivno za poduzeće. Dakle, na jedan dinar rashoda 2012. godine,
NIS realizira 1,24 dinara ukupnih prihoda.
66
Iz glavnog pokazatelja se izvode parcijalni, ovisno o tome ekonomičnost kojeg dijela prihoda
i rashoda želimo procijeniti. Ovdje su izračunate ekonomičnosti prodaje, financiranja i
izvanrednih prihoda. Ekonomičnost prodaje ostvaruje pozitivan trend svake godine te prelazi
navedenu vrijednost 1. 2007. godine je NIS ostvario 1,21 dinar prihoda od prodaje na temelju
1 dinara rashoda prodaje, 2010. 32,73% više nego 2007., a 2012. 58,68% više nego 2007.
godine. Svake godine je ostvarena visoka razina ekonomičnosti, s uzlaznim trendom.
Ekonomičnost financiranja ili financijskih aktivnosti, za razliku od prethodnih pokazatelja,
nije zadovoljavajuća. 2010. godine, za vrijeme najdublje krize, ekonomičnost financiranja je
opala na 27,29% vrijednosti ekonomičnosti iz prethodne analizirane godine. 2012. je porasla
na 0,62, što i dalje nije ni približno dovoljno za ispunjenje uvjeta da barem jedna jedinica
prihoda pokriva jednu jedinicu rashoda. Taj uvjet je ispunjen jedino 2007. godine.
Ekonomičnost izvanrednih aktivnosti bilježi kretanja obrnuta od ekonomičnosti financiranja.
Tako je 2010. došlo do povećanja ekonomičnosti na 0,85 pa do pada na 0,32 u 2012. što je
najniža vrijednost ovog koeficijenta. U svim promatranim godinama ovaj pokazatelj odražava
neravnotežu izmeñu izvanrednih prihoda i rashoda i u ovom dijelu aktivnosti poduzeće
ostvaruje gubitak jer se na osnovi rashoda ne realizira dovoljno prihoda za njihovo pokriće.
Na osnovi rezultata se zaključuje da je ukupna ekonomičnost s uzlaznim trendom
zadovoljavajuća, kao i ekonomičnost prodaje, tj. poslovnih aktivnosti. Vrijednosti
ekonomičnosti financiranja i izvanrednih aktivnosti su preniske, što je zabrinjavajuće
pogotovo kod izvanrednih aktivnosti, gdje koeficijent opada u zadnjoj godini.
Pokazatelji profitabilnosti
U Tablici 20. se nalaze svi podaci iz financijskih izvještaja koji su bili korišteni za
izračunavanje pokazatelja profitabilnosti kompanije NIS d.d.
67
Tablica 21. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja profitabilnosti
IZNOS (u tisućama dinara) Pozicija
2012. 2010. 2007. Bruto dobit 47469532 12290074 5842688 Neto dobit 45532611 16735903 5256924 Prihod od prodaje 226605585 161379929 251851690 Ukupna imovina 1.1. tekuće godine 233554050 144701351 259733276 Ukupna imovina 31.12. tekuće godine 292869349 178107989 169439730 Prosječna ukupna imovina 263211699.5 161404670 214586503 Ukupni kapital 1.1. tekuće godine 87611340 32019877 93333372 Ukupni kapital 31.12. tekuće godine 133090660 47032740 99104105 Prosječni vlastiti kapital 110351000 39526308.5 96218738.5 Izvor: Izrada autorice
U tablici ispod se nalaze pokazatelji profitabilnosti, kao jednog od najvažnijih ciljeva
poduzeća, za sve tri analizirane godine izračunati pomoću formula prikazanih u teorijskom
dijelu rada.
Tablica 22. Pokazatelji profitabilnosti NIS-a d.d.
Pokazatelj 2012. 2010. 2007. Indeks 1 Indeks
2
Bruto marža profita 0.21 0.08 0.02 275.07 328.27
Neto marža profita 0.20 0.10 0.02 193.75 496.84
Neto rentabilnost imovine (ROA) 0.17 0.10 0.02 166.83 423.26
Neto rentabilnost vlastitog kapitala (ROE) 0.41 0.42 0.05 97.45 774.98 Izvor: Izrada autorice
Bruto profitna marža je izračunata kao odnos bruto dobiti i prihoda od prodaje te iskazuje jaki
uzlazni trend u svim razdobljima. 2007. godine je bruto marža vrlo niska i iznosi 2%,
meñutim sljedeće promatrane godine je već na visokoj razini koja premašuje prethodnu
približno 3,3 puta. Uzlazni trend se nastavlja u zadnjoj godini, kada pokazatelj iznosi 2,75
puta veću vrijednost nego 2010. godine. Iz toga se zaključuje da NIS ima i više nego
zadovoljavajuću profitabilnost. Stopa od 21% u 2012. godini govori da poduzeću nakon
podmirenja proizvodnih i sličnih troškova ostaje 21% prihoda od prodaje za pokriće ostalih
troškova poput troškova uprave i prodaje, financiranja te za dobit. Razlika izmeñu pokazatelja
bruto marže profita i neto marže profita je relativan iskaz poreznog opterećenja u odnosu na
ukupan prihod (Žager i Žager, 1999, p. 194).
68
Neto profitna marža, naravno, u svakom razdoblju pokazuje uzlazni trend. 2007. godine je
omjer nizak, meñutim već 2010. raste čak za 497%. U 2012. pokazatelj takoñer iskazuje rast i
ima vrijednost 0,2 te pokazuje da je 20% prihoda od prodaje ostalo u vidu dobiti kojom se
može raspolagati. Bitno je napomenuti da je logično da su ova dva pokazatelja iskazivala rast
jer su bruto i neto dobit, odnosno brojnik, rasle svake godine više nego što su rasli prihodi od
prodaje, odnosno nazivnik. Takoñer, vrijednosti iz 2007. godine su najniže zbog toga što je
dobit bila najniža u promatranim godinama, dok su prihodi od prodaje bili najviši
promatrajući sve godine. Prihodi od prodaje su čak opali u 2010. godini i iznosili su tek 64%
prihoda od prodaje iz 2007. godine, a dobit je prosječno (kad se napravi prosjek porasta neto i
bruto dobiti) porasla za 2,5 puta u odnosu na 2007. godinu. 2010. godine je pokazatelj neto
profitne marže dosta viši od bruto profitne marže zbog toga što je porez negativan, tj. veći dio
je odgoñen porezni prihod razdoblja koji je tada priznat. 2012. u odnosu na 2010. su opet
vrijednosti pokazatelja više jer je vrijednost nazivnika rasla za 40%, a brojnika za malo više
od 286%.
S obzirom na to da su pomoću Du Pontovog sustava pokazatelja dobivene vrijednosti bruto
rentabilnosti imovine i vlastitog kapitala, ovdje će biti izračunate i objašnjene njihove neto
vrijednosti. Slično kao i kod prethodna dva koeficijenta, i ovdje je razlika izmeñu bruto i neto
rentabilnosti imovine ili kapitala relativan iskaz poreznog opterećenja u odnosu na ukupnu
imovinu (Žager i Žager, 1999).
Neto rentabilnost imovine ili ROA, kao odnos neto dobiti i prosječne ukupne imovine, je
indikator uspješnosti korištenja ukupne imovine u svrhe ostvarenja dobiti za poduzeće. Kako
je već objašnjeno u dijelu rada s analizom putem Du Pont sustava pokazatelja, ovaj pokazatelj
ovisi, osim o veličini neto dobiti i prosječne ukupne imovine, i o koeficijentu obrtaja imovine
te ostvarenoj stopi dobiti poduzeća. Dobivene vrijednosti za pokazatelje bruto i neto
rentabilnosti imovine i vlastitog kapitala se u neznatnoj mjeri razlikuju od vrijednosti
dobivenih u Du Pont sustavu pokazatelja zbog toga što se umjesto ukupne imovine u ovom
primjeru koristi prosječna ukupna imovina. Namjerno je korišteno dva načina izračuna kako
bi se pokazalo na koje sve načine se mogu izračunati ovi pokazatelji. Analizirajući dobivene
rezultate u promatranim razdobljima zaključuje se da je prisutan brzi uzlazni trend pokazatelja
neto rentabilnosti imovine. 2007. godine je on iznosio malih 2%, ali je zato došlo do
povećanja od 4,23 puta u narednom razdoblju. To je zbog toga što je došlo do velikog
69
povećanja neto dobiti, kao i u slučaju prethodnih pokazatelja, koje je bilo veće od povećanja
ukupne vrijednosti imovine. Primjerice, imovina je 2010. godine porasla za 5,12% u odnosu
na 2007., a neto dobit za čak 218,26%. Slično tome, neto dobit je 2012. iznosila 272%
vrijednosti iz 2010., a imovina 164,43% te je ROA imala visoku stopu od 17%. Dakle,
posljednje godine je poduzeće na 1 investiran dinar u imovinu ostvarilo 0,17 jedinica neto
dobiti.
Poduzeće je ostvarilo visoke stope rentabilnosti ukupnog vlastitog kapitala posljednje dvije
godine, dok je 2007. godine taj pokazatelj još uvijek na niskoj razini. 2007. godine je
pokazatelj iznosio 5%, a 2010. čak 42%. Razlog tako velikoj razlici je sličan kao i kod ROA-
e. Naime, neto dobit poduzeća je 2010. iznosila 318,26% vrijednosti iz 2007, a ukupni vlastiti
kapital ne samo da nije porastao, već je opao za više nego dvostruko. Kako je povećana neto
dobit stavka u brojniku pokazatelja, a smanjeni kapital stavka u nazivniku, lako je primijetiti
zašto se javlja veliko povećanje ROE od 774,98% vrijednosti pokazatelja iz 2007. godine.
2012. godine je poduzeće zabilježilo blagu tendenciju pada pokazatelja s 42% na 41%,
meñutim i dalje ostvaruje visoku stopu ROE. Dakle, posljednje analizirane godine na 1
jedinicu vlastitog kapitala NIS realizira 0,41 jedinicu dobiti nakon oporezivanja, što je za
poduzeće pozitivno.
Iz dobivenih rezultata se nameće zaključak da poduzeće ostvaruje visoke stope rentabilnosti u
posljednja dva razdoblja s brzim uzlaznim trendom u svim razdobljima iz čega se vidi da NIS
posluje profitabilno te nema vidljivih problema u ovom području.
Pokazatelji investiranja
U Tablici 23. se nalaze podaci iz financijskih izvještaja NIS-a koji su korišteni za izradu
pokazatelja investiranja za tri analizirane godine. Prije same analize pokazatelja je bitno
spomenuti da poduzeće sve tri godine ima samo glavne dionice, dakle uopće ne emitira
preferencijalne dionice, stoga je broj ukupnih dionica jednak broju glavnih dionica. Takoñer,
2007. godine dionice se nisu nalazile na Beogradskoj burzi, tako da se nije mogla utvrditi
tržišna cijena dionice, što je utjecalo na nemogućnost izračuna odreñenih pokazatelja
investiranja za 2007. godinu. Dionicama NIS-a se trguje na burzi od 2010. godine, meñutim te
godine nije bilo raspodjele dividende jer je u 2009. godini ostvaren gubitak pa takoñer nisu
70
mogli biti izračunati neki od pokazatelja. Prosječna tržišna cijena dionica za 2010. i 2012.
godinu je preuzeta iz arhive Beogradske burze.
Tablica 23. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja investiranja
IZNOS (u tisućama dinara, osim broja dionica) Pozicija
2012. 2010. 2007. Neto dobit 45532611 16735903 5256924 Broj glavnih dionica 163060400 163060400 81530220 Dio neto dobiti za dividende 11383153 0 /*nisu bile izlistane na burzi Tržišna cijena dionice 736 475 /* Dionički kapital 81530200 81530200 81530219 Izvor: Izrada autorice
Svi izračunati pokazatelji investiranja se nalaze u sljedećoj tablici.
Tablica 24. Pokazatelji investiranja NIS-a d.d.
Pokazatelj 2012. 2010. 2007. Indeks 1 Indeks 2 Dobit po dionici (EPS) 279.24 102.64 64.48 272.07 159.18 Dividenda po dionici (DPS) 69.81 / / / / Odnos isplate dividendi (DPR) 0.25 0.00 0.00 / / Odnos cijene i dobiti po dionici (P/E) 2.64 4.63 15.51 56.95 29.84 Ukupna rentabilnost dionice 0.38 0.22 0.06 175.59 335.12 Prinos od dividendi (Yd) 0.09 0.00 0.00 / / Knjigovodstvena vrijednost dionice (BVPS) 500.00 500.00 1000.00 100.00 50.00 Izvor: Izrada autorice
Dobit po dionici ili earning per share je pokazatelj koji govori koliko je dioničar ostvario neto
dobiti na jednu glavnu dionicu. Dioničari NIS-a su 2007. godine na svaku dionicu ostvarili
64,48 dinara neto dobitka. 2010. godine kada se počelo trgovati dionicama na Beogradskoj
burzi, dioničari su na svaku svoju dionicu ostvarili 1,59 puta veći iznos nego 2007. godine,
odnosno 102,64 dinara. Držanjem jedne dionice u 2012. godini je ostvareno 279,24 dinara te
u svakom promatranom razdoblju dolazi do povećanja vrijednosti pokazatelja i samim time
dionica NIS-a postaje poželjnija investitorima na tržištu kapitala.
Dividenda po dionici ili dividend per share se mogla izračunati isključivo za posljednju
promatranu godinu, jer u prijašnjim razdobljima nije bilo isplate dividendi. 2010. nisu
isplaćivane jer je tako odlučila uprava poduzeća, a 2007. se njima još nije trgovalo na burzi.
Dividenda po dionici mjeri odnos isplaćene neto dobiti u obliku dividendi i broja dionica.
71
Odlukom uprave je 25% neto dobiti iz 2012. godine raspodijeljeno dioničarima. Dakle,
isplaćeno je 69,81 dinara dividende na svaku dionicu.
Odnos isplate dividendi je sljedeći analizirani pokazatelj. Kako bi se on dobio, prethodna dva
pokazatelja se stavljaju u meñusoban odnos. S obzirom na to da 2007. i 2010. nije bilo isplate
dividendi, odnos isplate dividendi iznosi nula u obje godine. 2012. on ima vrijednost 0,25 i
ukazuje na visoki stupanj zadržavanja ostvarene dobiti za potrebe daljnjeg poslovanja i
politiku poduzeća da u manjem dijelu isplaćuje dividende iz neto dobiti. Dakle, samo 25% od
ostvarene neto dobiti po dionici je isplaćeno u obliku dividendi. Poduzeće treba obratiti
pažnju na to da neisplaćivanjem dividende ne smanji svoj ugled i atraktivnost svojih dionica.
Pokazatelj odnosa cijene i dobiti po dionici stavlja odražava kolika je tržišna cijena dionice u
odnosu na ostvarenu dobit. S obzirom na to da se tržišna cijena nije mogla utvrditi za 2007.
godinu, za izračun je korištena knjigovodstvena vrijednost dionice, dobivena kao omjer
vrijednosti dioničkog kapitala i broja dionica. 2007. ovaj pokazatelj ima vrijednost 15,51.
Nadalje ima tendenciju opadanja te je došlo do uravnoteženja tržišne cijene i dobiti po dionici
jer iako je tržišna cijena dionice rasla, što je pozitivno za poduzeće u smislu atraktivnosti
dionica, u većem obujmu je rasla dobit po dionici. To je dobar znak jer porastom dobiti po
dionici opet raste atraktivnost dionica NIS-a na tržištu i time raste njihova cijena. 2010.
godine je opala vrijednost tržišne cijene dionica, ali treba imati na umu da je te godine NIS
tek počeo trgovati svojim dionicama na burzi te da je 2007. uzeta u obzir knjigovodstvena
cijena, a ne realna slika tržišne cijene dionica. 2012. je pokazatelj 43,05% manji od
prethodnog jer je tržišna cijena dionice porasla, ali ne u jednakom obujmu kao i dobit po
dionici. Tržišna cijena je porasla za približno 55%, a dobit po dionici za 172%.
Ukupna rentabilnost dionice je bitan pokazatelj za dioničare poduzeća i ona je recipročan
omjer prethodnom, tj. dobiva se kao odnos dobiti po dionici i tržišne cijene dionice te je
poželjno njeno povećanje. 2007. godine je pokazatelj iznosio 6%, a već 2010. je porastao čak
3,35 puta i imao vrijednost 22%. Primjetna je pozitivna tendencija rasta ovog pokazatelja kroz
razdoblja, što je odličan znak za investitore u kapital NIS-a. 2012. je rentabilnost bila 38%,
što je najveća vrijednosti u svim razdobljima. Ukoliko se usporede pokazatelji rentabilnosti
dionice s rentabilnošću vlastitog kapitala, razlika je u tome što se ROE računa iz podataka u
72
financijskim izvještajima, a pokazatelji rentabilnosti dionice pomoću tržišnih vrijednosti
dionica (Žager i Žager, 1999, p. 196).
Prinos od dividendi je opet izračunat samo za 2012. godinu kada dividenda po dionici iznosi
9% tržišne cijene dionice, što je visoka razina prinosa. Za 2007. i 2010. je dividenda po
dionici nula, stoga ni pokazatelj nema vrijednost. U svakom slučaju, 2012. je ostvareno
pozitivno kretanje pokazatelja jer je dividenda isplaćena. Menadžment poduzeća bi trebao
pripaziti na svoju politiku dividendi jer ukoliko ih ne bude isplaćivala to će uvelike smanjiti
potražnju za NIS-ovim dionicama.
Knjigovodstvena vrijednost dionice je dobivena kao odnos dioničkog kapitala i broja dionica.
2007. ona iznosi 1.000 dinara, a 2010. i 2012. 500 dinara. Smanjena je zbog dvostrukog
povećanja broja dionica, odnosno nazivnika ovog odnosa, u odnosu na 2007.
S obzirom na to da za 2007. ne postoje svi podaci potrebni za izračun pokazatelja investiranja,
teško se mogu kritički analizirati odluke menadžmenta NIS-a, meñutim na osnovu dobivenih
rezultata za 2012. godinu u odnosu na ostale može se zaključiti da svi pokazatelji imaju
pozitivan trend i tada ostvaruju najpoželjnije vrijednosti, a dionica NIS-a je danas
najatraktivnija dionica na Beogradskoj burzi s godišnjim rastom cijene dionice od 22%. (NIS
dionice, 2013).
73
5. OCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI NA TEMELJU BEX INDEKSA I
PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA POSLOVANJA NA TEMELJU
FINANCIJSKE ANALIZE
U ovom dijelu rada će biti izneseni zaključci o poslovanju poduzeća na temelju prethodno
provedene analize, na osnovu kojih su predloženi načini poboljšanja poslovanja, a prije toga
slijedi ocjena poslovne izvrsnosti NIS-a pomoću BEX indeksa.
5.1. OCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI POMOĆU BEX MODELA
Za ocjenu poslovne izvrsnosti je izabran BEX model razvijen od strane prof.dr.sc. Belaka i
mr.sc. Aljinović Barać za tržište kapitala u Republici Hrvatskoj, ali koji se može primijeniti i
na poduzeća čije dionice ne kotiraju na tržištu kapitala. Prednost BEX modela u odnosu na
druge slične modele je što se, izmeñu ostalog, može računati i za poduzeća koja tek ulaze na
tržište kapitala, dok drugi modeli to ne omogućuju (Belak i Aljinović Barać, 2007).
BEX indeks mjeri trenutačnu poslovnu izvrsnost te očekivanu poslovnu izvrsnost i sastoji se
od četiri pokazatelja, koji ponderirani čine konačni iznos BEX indeksa prema kojem se
poduzeća svrstavaju u različite kategorije izvrsnosti s točno odreñenim obilježjima. Ovaj
model upravo preko dotična četiri pokazatelja omogućuje i ocjenu izvrsnosti po područjima,
odnosno u područjima profitabilnosti, stvaranja vrijednosti, likvidnosti i snage financiranja.
Takav način ocjene omogućuje vidljivost problematičnih područja poslovanja te poduzimanje
akcija u područjima gdje pokazatelji nisu na zadovoljavajućoj razini (Belak i Aljinović Barać,
2007, p. 18).
Tablica 25. Izračun BEX indeksa
NAZIV POKAZATELJA IZRAČUN
ex1 EBIT/ukupna imovina
ex2 neto dobit/(vlastiti kapital * cijena)
ex3 radni kapital/ukupna imovina
ex4 5*(dobit + deprecijacija + amortizacija)/ukupne obaveze
BEX indeks 0,388ex1+0,579ex2+0,153ex3+0,316ex4
74
Izvor: Izrada autorice prema Belak i Aljinović Barać, 2007
U Tablici 25. prikazan je način izračuna svakog pojedinog pokazatelja koji ulazi u zbroj za
tvorbu BEX indeksa.
Tablica 26. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun BEX indeksa
IZNOS (u tisućama dinara) Pokazatelj
2012. 2010. 2007.
EBIT 49410091 15374404 8702091
Ukupna imovina 292869349 178107989 169439730
Neto dobit 45532611 16735903 5256924
Vlastiti kapital * cijena 5323626.4 1881309.6 3964164.2
Radni kapital 49982870 2975009 506939 Dobit + deprecijacija + amortizacija
68234743 34913249 12616531
Deprecijacija 13906949 16027871 875309
Ukupne obaveze 143665558 111042062 69296814 Izvor: Izrada autorice
U tablici iznad su, kao i za sve skupine pokazatelja, prikazane stavke iz konsolidiranih
izvještaja NIS-a koje su bile potrebne za ocjenu poslovne izvrsnosti NIS-a. U tablici ispod se
nalaze izračunate komponente BEX indeksa za tri analizirane godine i njihove zbrojene
ponderirane vrijednosti koje čine vrijednost BEX indeksa te naravno verižni indeksi koji su
bili izračunati i za sve ostale pokazatelje.
Tablica 27. BEX indeks za NIS d.d. za 2012., 2010. i 2007. godinu
Pokazatelj 2012. 2010. 2007. Indeks 1 Indeks 2 ex1 0.17 0.09 0.05 195.45 168.08
ex2 8.55 8.90 1.33 96.14 670.82
ex3 0.17 0.02 0.00 1021.74 558.30
ex4 2.37 1.57 0.91 151.06 172.69
BEX indeks 5.79 5.68 0.79 101.95 721.08 Izvor: Izrada autorice
Prvo se promatra pokazatelj imena ex1 koja je jednaka profitabilnosti poslovnih aktivnosti i
treba iznositi najmanje 6,675% da bi poduzeće bilo poslovno profitabilno. 2007. godine je
pokazatelj prenizak, ali je zato u sljedećem razdoblju pokazatelj i više nego dovoljno visok.
75
Svo promatrano vrijeme se bilježi tendencija rasta, što je pozitivno za izvrsnost NIS-a.
Posljednje godine ima najvišu vrijednost koja iznosi 17% i povećan je u odnosu na prethodnu
godinu 95,45%.
Sljedeći omjer je ex2, koji pokazuje stvaranje vrijednosti, a u svim godinama prelazi
referentnu vrijednost od 1, što je dobro za poduzeće. Za potrebe njegovog izračuna, kao cijena
kapitala je odreñena stopa kamate na vezanu štednju u bankama (Belak i Aljinović Barać,
2007, p. 18). 2010. je primjetan veliki rast vrijednosti pokazatelja od čak 570,82%, meñutim u
sljedećem razdoblju je došlo do njegovog blagog pada na 8,55. Bez obzira na pad, NIS u
2012. ostvaruje visoku vrijednost. Ovaj pokazatelj ima najveći udio u BEX indeksu i njegov
ponder iznosi 0,579.
ex3 mjeri likvidnost i ima najslabije vrijednosti od pokazatelja koji ulaze u izračun BEX
indeksa jer u nijednoj od promatranih godina ne iskazuje zadovoljavajuće rezultate. Naime,
on bi trebao iznositi najmanje 0,25, a 2007. godine iznosi najmanjih 0,00. Prisutna je rastuća
tendencija u 2010. te je on tad bio 0,02. 2012. je pokazatelj porastao za više od 1000%, ali
poduzeće ni tada nije likvidno prema ovom načinu izračuna.
Četvrti koeficijent pokazuje pokriće obaveza slobodnim novčanim tijekom i treba iznositi
najmanje 20%, odnosno obaveze se trebaju pokriti slobodnim novčanim tijekom za 5 godina.
U svim godinama je ispunjen taj uvjet, ali za bolju snagu financiranja je potrebno da je
pokazatelj najmanje 1 te što je on veći, snaga financiranja NIS-a je veća i vrijeme pokrivanja
obaveza slobodnim novčanim tijekom je kraće. Prve godine je ex4 0,91 i premašuje zadanu
razinu od 0,2, ali bi bilo bolje za financiranje da je bio barem veći od 1. 2010. je iznosio 1,73
vrijednosti iz 2007. i na zadovoljavajućoj je razini. Visoki rast se nastavlja i zadnje godine
kada iznosi 2,37.
Na kraju su vrijednosti ponderirane i dobivene su vrijednosti BEX indeksa na osnovu kojih se
donose zaključci o poslovnoj izvrsnosti NIS-a. U promatranim godinama rezultati spadaju u
dvije kategorije vrijednosti indeksa. Prema Belaku i Aljinović Barać (2007, p. 18) indeks
izmeñu 0 i 1, kakav je slučaj 2007. godine kada je on 0,79, upućuje na to da je bilo potrebno
izvršiti odreñena unaprjeñenja kako bi poduzeće bilo ocijenjeno dobrim. Sudeći prema
porastu vrijednosti u sljedećem razdoblju, pretpostavlja se da je menadžment NIS-a proveo
76
mjere poboljšanja poslovanja. 2010. i 2012. indeksi uvelike prelaze vrijednost 1, koja je
potrebna da bi se NIS smatrao dobrim poduzećem. Ove vrijednosti ulaze u kategoriju
izvrsnog poslovanja poduzeća, koju čine poduzeća s BEX indeksom izmeñu 4,01 i 6,00.
Takoñer, bliže su gornjoj granici nego donjoj, što znači da NIS ima potencijala da prijeñe u
svjetsku klasu izvrsnih kompanija s pokazateljem iznad 6,00. 2010. je u odnosu na 2007.
povećan za 621,08% te ovaj rezultat govori da se očekuje da poduzeće nastavi poslovati
izvrsno u naredne 3 godine. Menadžment je nastavio s poboljšanjem poslovanja jer je 2012.
indeks najviši dosad, s vrijednošću 5,79. Dakle, očekuje se da će NIS poslovati izvrsno i u
sljedeće 3 godine, a možda čak i prijeći u najvišu kategoriju izvrsnosti.
5.2. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA POSLOVANJA NA TEMELJU FINANCIJSKE
ANALIZE
Na temelju analize se zaključuje da je likvidnost poduzeća 2007. godine bila prilično loša jer
su svi pokazatelji likvidnosti, osim radnog kapitala, bili ispod zadovoljavajuće razine. Dobrim
odlukama menadžmenta, zahvaljujući svojoj veličini i liderskoj poziciji na tržištu, unatoč
globalnoj financijskoj krizi kada su mnoga poduzeća iskazivala nelikvidnost, NIS je povećao
svoju likvidnost u odnosu na prethodna razdoblja. Meñutim, ni tada pokazatelji opće i ubrzane
likvidnosti nisu dostigli traženu standardnu visinu. Treba uzeti u obzir i da su možda
ostvarene vrijednosti za likvidnost sasvim dovoljne pa i visoke ukoliko su takve vrijednosti
specifične za djelatnost kojom se NIS bavi, što nije istraženo u ovom radu zbog manjka
potrebnih informacija. 2012. godine je vidljiv porast likvidnost prema svim pokazateljima te
su tada sve vrijednosti zadovoljavale nužne uvjete kako bi se društvo smatralo likvidnim.
Sljedeći su pokazatelji aktivnosti, koji uglavnom imaju negativna kretanja kroz razdoblja.
Naime, obrtaj ukupne i dugotrajne imovine je prespor, dok je obrtaj kratkotrajne imovine
prihvatljivih vrijednosti. Obrtaj bi trebao imati što veću vrijednosti, a obrtaj ukupne imovine
NIS-a ne samo da ne dostiže ni 1, već ima stalnu tendenciju opadanja i 2012. je najniži. Obrtaj
zaliha je dosta bolji nego obrtaj imovine i u zadnjoj godini bilježi povećanje mada nije
dostigao najvišu vrijednost iz 2007. Broj dana vezivanja zaliha se svo vrijeme kreće oko istih
vrijednosti te zalihe ne ostaju predugo u poduzeću. Da bi se dobila bolja slika o upravljanju
zalihama u NIS-u potrebno je uzeti u obzir specifičnosti djelatnosti. Koeficijent obrtaja
potraživanja opada kroz vrijeme, ali ima visoke vrijednosti, što potvrñuje i broj dana naplate
77
koji 2007. i 2010. unatoč financijskoj krizi upućuje na visoku sposobnost poduzeća da naplati
svoja potraživanja. Poduzeće u čak manje od 30 dana tih godina ima naplatu. 2012. je
najlošiji, ali i dalje NIS naplaćuje potraživanja u malo više od 60 dana, a uobičajen rok za
naplatu je izmeñu 60 i 90 dana. Najveći problem je sposobnost korištenja imovine, a NIS bi
trebao provesti i mjere i aktivnosti za povećanje obrtaja zaliha i prekida negativnog kretanja
obrtaja potraživanja.
Promatrajući dobivene pokazatelje zaduženosti, zaključuje se da poduzeće nije prezaduženo.
Naime, NIS je 2012. financirao 49% svog poslovanja iz obaveza, odnosno 51% iz vlastitih
izvora, što je odličan pokazatelj. Poduzeće kroz godine vodi računa o svojoj zaduženosti jer
koeficijenti zaduženosti i financiranja prelaze strogo pravilo o 50% zaduživanja jedino 2010.
godine, meñutim i dalje su u dopuštenim granicama zaduživanja do 70%. NIS je sposoban
podmiriti svoje obaveze iz neto dobiti i amortizacije za 2,74 godine, što je i više nego
dovoljno da bi poduzeće bilo u granicama normale korištenja tuñih sredstava. Jedino je 2007.
godine ovaj pokazatelj bio loš, stoga se pretpostavlja da će se dobar trend nastaviti i u
budućnosti.
Što se tiče pokazatelja ekonomičnosti, u svim godinama je nepovoljan jedino pokazatelj
ekonomičnosti izvanrednih prihoda jer ne ispunjava uvjet da su izvanredni rashodi pokriveni
izvanrednim prihodima. Ukupna ekonomičnost ima tendenciju porasta kroz razdoblja i
ukazuje na to da NIS ukupnim prihodima pokriva ukupne rashode. Najbitnija ekonomičnost
poslije ukupne je ekonomičnost poslovnih aktivnosti koja je isto zadovoljavajuće razine u
svim godinama. Poduzeće 2007. godine uspješno pokriva svoje financijske rashode, meñutim
već 2010. je taj koeficijent neprihvatljivo nizak, moguće zbog financijske krize, ali u 2012.
raste iako nije dostigao željenu razinu. Menadžment posebno treba obratiti pažnju na
ekonomičnost izvanrednih prihoda, jer tu poduzeće ostvaruje gubitak u svim godinama i
pokazatelj je najniži upravo 2012. godine. Dakle, poduzeće u cijelosti i u glavnim
aktivnostima posluje ekonomično, meñutim treba provesti aktivnosti za poboljšanje
ekonomičnosti svih ostalih područja.
Svi pokazatelji profitabilnosti se u svim godinama kreću u pozitivnom smjeru s tendencijom
porasta, osim u slučaju ROE za 2012. godinu koja je doživjela vrlo blagi pad u odnosu na
2010. godinu. Ovi pokazatelji upućuju na visok stupanj uspješnosti NIS-a, što i nije
78
iznenañenje s obzirom da se radi o jakoj naftnoj industriji. Čak i usred financijske krize, 2010.
godine, NIS je poslovao s dobitkom i visokim stopama profitabilnosti. Marža dobiti se nalazi
na niskim razinama 2007. godine, ali je zato 2010. i 2012. u velikom porastu. Ista situacija je i
sa pokazateljima ROA i ROE koji 2007. godine nisu visokih vrijednosti, meñutim u
sljedećem razdoblju jako rastu, a zadnje godine su iznimno visoki. Iz toga slijedi zaključak da
NIS uspješno posluje s kontinuiranim poboljšanjem pokazatelja profitabilnosti.
Dionice NIS-a su godinama privlačne dionice s visokom stopom povrata, a 2012. su bile
najprivlačnije dionice na Beogradskoj burzi. Dobit po dionici svakog razdoblja raste i
ostvaruje prilično visoke stope. Sukladno tome, rentabilnost dionice je visoka i raste
vremenom. Dividendu po dionici i pronos od dividendi nije bilo moguće izračunati za 2010. i
2007. godinu, ali su zato ovi pokazatelji na zadovoljavajućoj razini u 2012. godini. Ono što
može predstavljati problem NIS-u u smislu manje atraktivnosti kapitala je ako odluči smanjiti
dividende ili ih neisplaćivati. 2010. godine menadžment nije isplatio dividendu, meñutim
pretpostavka je da NIS u budućnosti neće donijeti takvu odluku koja će štetiti ugledu
njegovog kapitala.
Dakle, uočene slabosti na temelju analize su:
• spor obrtaj ukupne i dugotrajne imovine s negativnim kretanjem kroz razdoblja,
• dugo vrijeme nabave novih zaliha i
• niska ekonomičnost financijskih i izvanrednih aktivnosti s tendencijom pada.
U skladu s iznesenim nedostacima poslovanja, predlažu se mjere koje menadžment poduzeća
može provesti u svrhu poboljšanja poslovanja. Primijećene su slabosti u efikasnosti korištenja
angažirane imovine, odnosno ocjeni aktivnosti te ekonomičnosti aktivnosti poduzeća.
Koeficijenti koji mjere obrtaj imovine su niskih vrijednosti jer su prihodi od prodaje puno niži
nego što bi trebali biti u odnosu na vrijednost imovine i potkategorija imovine. Za povećanje
prihoda od prodaje, prema Markoviću (2010, p. 129) je potrebno:
• istražiti potrebe tržišta, povećati izvoz;
• proizvoditi tražene i kvalitetne proizvode;
• osigurati dobru organizaciju prodaje i marketing;
• povećati prodajne cijene, što može biti rizično, pogotovo u uvjetima opadanja kupovne
moći;
79
• sniziti prodajne cijene do granice isplativosti (op.a. što opet ovisi o specifičnosti
proizvoda, odnosno ne mora nužno doći do povećanja prihoda od prodaje);
• prodavati uz kasa-skonto radi postizanja veće prodaje i brže naplate;
• povećati stupanj iskorištenja kapaciteta.
Za bolje korištenje kapaciteta je nužno (Marković, 2010, p. 131):
• uskladiti nabavu sirovina, materijala i energije s proizvodnim potrebama;
• osigurati kvalitetu predmeta rada;
• osigurati stalnu proizvodnju i minimalne zastoje;
• otkloniti uska grla u proizvodnji i smanjiti zalihe nedovršenih proizvoda;
• preventivno održavati sredstva za rad da ne bi dolazilo do prekida u proizvodnji
• povećati proizvodnost rada;
• uvesti suvremenu organizaciju rada u proizvodnji itd.
Povećanje stupnja iskorištenja kapaciteta rezultira većom prodajom i proizvodnošću rada te
smanjuje stalne rashode po jedinici proizvoda bez dodatnih ulaganja u postojeće kapacitete.
Uvjet za povećanje iskorištenja kapaciteta je suvremena i produktivna tehnologija, koji NIS
ispunjava jer konstantno ulaže u novu tehnologiju, pogotovo zbog specifičnosti djelatnosti
kojom se bavi.
80
6. ZAKLJUČAK
Kao velika naftna kompanija u vlasništvu jednog od najvećih naftnih poduzeća na svijetu i
dijelom u vlasništvu države, sasvim je razumljivo da je NIS i u jeku svjetske gospodarske
krize poslovao s uspjehom i visokim pokazateljima efikasnosti. Njegovu lidersku poziciju na
tržištu Republike Srbije potvrñuju podaci o tome da je dionica NIS-a najpoželjnija dionica na
Beogradskoj burzi te da je ta kompanija najveći davatelj poreza u državi zadnjih par godina.
Ovaj rad je obuhvatio financijsku analizu putem financijskih pokazatelja, koji su unatoč
naglašavanju i nefinancijskih pokazatelja kao sve bitnijih za uspjeh poslovanja, i dalje
jednako važni kao sredstva za predviñanje budućnosti poduzeća i otkrivanja potencijalnih ili
tekućih problema kako bi se oni mogli efikasno otkloniti. Na temelju provedene financijske
analize obaveznih izvještaja NIS-a d.d. zaključuje se da se metodama financijske analize
može ispitati, procijeniti i ocijeniti uspješnost poduzeća te se na temelju ocjene mogu
predložiti pretpostavke poboljšanja dijela poslovanja gdje su uočeni slabiji rezultati, odnosno
potvrñena je hipoteza rada. Analiza je potvrdila da je NIS uspješno poduzeće koje ostvaruje
sve glavne ciljeve poslovanja i posluje s dobiti kroz razdoblja koja su promatrana.
Od 2007. godine pa do danas je prisutan konstantan rast svih pokazatelja poslovanja Naftne
Industrije Srbije, osim onih aktivnosti i ekonomičnosti. Meñutim, ni oni ne predstavljaju
problem u poslovanju, iako je potrebno obratiti pažnju na to kako ih poboljšati. Za to mogu
poslužiti mjere poboljšanja koje su predložene u ovom diplomskom radu. S obzirom na to da
NIS ima velike potencijale, jaku snagu financiranja i najsuvremeniju tehnologiju, smatra se da
unaprjeñenje područja poslovanja koja iskazuju slabiji rast neće biti problem. Naftna
industrija je specifična, izmeñu ostalog, jer poduzeća u njoj uglavnom posluju s dobiti i
visokom rentabilnošću, te je navedeno uzeto u obzir u pisanju rada.
Za potpunu sliku o poslovanju NIS-a bi bilo poželjno usporediti dobivene pokazatelje s
granskim pokazateljima ili prosjecima djelatnosti. Ovaj rad može poslužiti kao podloga
daljnjoj analizi i usporedbi s drugim poduzećima. Zbog nedostupnosti informacija o
prosjecima djelatnosti, u ovom diplomskom radu nije provedena usporedba sa standardnim
81
veličinama pokazatelja u naftnoj industriji, već su pokazatelji usporeñeni s opće postavljenim
standardima neovisnim o specifičnostima poduzeća.
Sasvim je realno očekivati daljnji rast i razvoj i ostvarenje ciljeva analiziranog poduzeća da
zauzme veći tržišni udio na teritoriju Srbije i Europske unije uzimajući u obzir preduvjete
koje poduzeće već posjeduje - njegovu strukturu vlasništva, strategiju investiranja u velike
proizvodne kapacitete, ljudske potencijale, najmoderniju tehnologiju te alternativne izvore
energije i sve odlične financijske pokazatelje poslovanja, odnosno jednom riječju, sposoban
menadžment i ljudski kadar.
82
LITERATURA
1) KNJIGE
1. Marković, I., 2010, Financijsko restrukturiranje i sanacija poduzeća, RRIF, Zagreb.
2. Popović, Ž., Vitezić, N. 2009, Revizija i analiza: instrumenti uspješnog donošenja
poslovnih odluka, drugo izdanje, Hrvatska zajednica računovoña i financijskih
djelatnika, Zagreb.
3. Žager, K., Žager L. 1999, Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb.
4. Vidučić, Lj., 2006, Financijski menadžment – V. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, RRIF, Zagreb.
2) ČLANCI
1. Belak, V. 2007, 'Financijski i nefinancijski pokazatelji u procesu povećanja poslovne
izvrsnosti', Računovodstvo, revizija i financije, br. 9/07., pp. 40-47.
2. Belak, V., Aljinović Barać Ž. 2007, 'Business exellence (BEX) indeks – za procjenu
poslovne izvrsnosti tvrtki na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj', Računovodstvo,
revizija i financije, br. 10/2007, pp. 15-25.
3. Bendeković, J., Vuletić, D. 2011, 'Financijska analiza poslovanja hrvatske
brodograñevne industrije', Poslovna izvrsnost Zagreb, god. V (2011), br. 1, pp. 125-154.
4. Cirkveni, T. 2013, 'VIII. Izvještaj o promjenama kapitala', Računovodstvo, revizija i
financije, br. 1/13, pp. 189-192.
5. Dečman, N. 2012, Financijski izvještaji kao podloga za ocjenu sigurnosti i uspješnosti
poslovanja malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj, Ekonomski pregled, br. 63
(7-8), pp. 446-467.
6. Horvat Jurjec, K. 2009, 'Izvještaj o novčanom tijeku – direktna (izravna) metoda',
Računovodstvo, revizija i financije, br. 3/09, pp. 42-45.
7. Horvat Jurjec, K. 2011, 'Analiza financijskih izvještaja pomoću financijskih
pokazatelja', Računovodstvo, revizija i financije, br. 7/11, pp. 18-26.
8. Očko, J. 2008, 'Izvješće o stanju društva', Računovodstvo, revizija i financije, br.
2/2008., pp. 136-145.
83
9. Osmanagić Bedenik N. 2002, 'Poslovna analiza temeljem godišnjih financijskih
izvješća', Računovodstvo, revizija i financije, br. 3/2002., pp. 62-70.
10. Osmanagić Bedenik, N. 2010, 'Analiza poslovanja na temelju godišnjih financijskih
izvještaja', Računovodstvo, revizija i financije, br. 3/10., pp. 59-69.
11. Pervan, I., Peko, B. 2008, 'Financijski pokazatelji u bankarskim modelima za procjenu
boniteta trgovačkih društava', Računovodstvo, revizija i financije, br. 9/2008, pp. 35-42.
3) ELEKTRONIČKI IZVORI
1. Analiza pomoću finansijskih pokazatelja, dostupno 30. svibnja 2013. na
http://www.crnarupa.singidunum.ac.rs/Kursevi%20sa%20sertifikatima/Analiza%20fina
nsijskuh%20izvestaja/Analiza%20pomocu%20finansijskih%20pokazatelja.ppt
2. Gazprom Neft dionice, dostupno 28. svibnja 2013. na
http://www.gazprom.com/investors/stock/
3. Gazprom Neft, dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.gazprom-neft.com/company/
4. INA grupa – rezultati i aktivnosti u 2012., dostupno 28. svibnja 2013. na
http://ina.hr/UserDocsImages/investitori/objave/prezentacije/Results%20and%20activiti
es%202012%20INA%20HRV.pdf
5. Ključni financijski pokazatelji INA-e, dostupno 25. kolovoza 2013. na
http://ina.hr/default.aspx?id=6427
6. Ključni financijski pokazatelji NIS-a, dostupno 25. kolovoza 2013. na
http://ir.nis.rs/sr/pokazatei-poslovaa/finansiski-pokazatei/
7. Konsolidovani finansijski izveštaji za 2007. godinu, 2008., dostupno 30. svibnja 2013.
na
http://ir.nis.rs/fileadmin/template/nis/pdf/Reporting/Financial_Statements/Serbian/Cons
olidated/Financial_Statements_Cons_2007.pdf
8. Konsolidovani finansijski izveštaji za 2010. godinu i izveštaj nezavisnog revizora,
2011., dostupno 30. svibnja 2013. na
http://ir.nis.rs/fileadmin/template/nis/pdf/Reporting/Financial_Statements/Serbian/Cons
olidated/Financial_Statements_Cons_2010.pdf
9. Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj nezavisnog revizora,
2013., dostupno 30. svibnja 2013. na
http://ir.nis.rs/fileadmin/template/nis/pdf/Reporting/Financial_Statements/Serbian/Cons
olidated/Cons_Financial_Statements_FY_2012_ser.pdf
84
10. NIS dionice, dostupno 28. svibnja 2013. na http://ir.nis.rs/sr/akcie/akcie/
11. NIS Korporativno upravljanje, dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/o-
nama/informacija-o-kompaniji/upravljanje/korporativno-upravljanje?lang=sh
12. NIS Organizacija, dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/poslovi-i-
karijera/zasto-nis/nasa-organizacija?lang=sh
13. NIS Strategija, dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/o-nama/informacija-o-
kompaniji/strategija?lang=sh
14. NIS Ukratko, dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/o-nama
15. O kompaniji INA d.d., dostupno 25. kolovoza 2013. na http://ina.hr/default.aspx?id=8
16. Radojčić, D. 2010, Analiza finansijskog položaja i uspešnosti u sektoru prehrambene
industrije, Univerzitet Singidunum, Beograd, diplomski rad, dostupno 1. lipnja 2013. na
http://www.singipedia.com/content/1977-Analiza-finansijskog-polo%C5%BEaja-i-
uspe%C5%A1nosti-u-sektoru-prehrambene-industrije-sa-posebnim-osvrtom-na-
preradu-prehrambenih-ulja
17. Rekordne investicije NIS-a od 50,8 milijardi dinara, dostupno 29. svibnja 2013. na
http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/367159/Rekordne-investicije-NISa-od-508-
milijardi-dinara/print
18. Tečajna lista Narodne banke Srbije, dostupno 2. lipnja 2013. na
http://www.nbs.rs/export/sites/default/internet/latinica/scripts/kl_srednji.html
19. Temeljne djelatnosti INA-e d.d., dostupno 25. kolovoza 2013. na
http://ina.hr/default.aspx?id=40
20. Vukoja B., Primjena analize financijskih izvješća pomoću ključnih financijskih
pokazatelja kao temelj donošenja poslovnih odluka, dostupno 20. lipnja 2013. na
http://www.revident.ba/public/files/primjena-analize-financijskih-izvjestaja-pomocu-
kljucnih-financijskih-pokazatelja.pdf
4) OSTALO
1. Knežević, G. 2007, Ekonomsko-finansijska analiza (Teorija i analiza bilansa), interni
materijal, Univerzitet Singidunum, Beograd.
2. Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srbije, 2006 i 2009, Službeni glasnik RS,
Beograd, br. 46/2006 i 111/2009.
85
POPIS TABLICA
Redni broj Naslov tablice Stranica
1. Pokazatelji likvidnosti 15
2. Pokazatelji aktivnosti 18
3. Pokazatelji zaduženosti 20
4. Pokazatelji ekonomičnosti 22
5. Pokazatelji profitabilnosti 24
6. Pokazatelji investiranja 25
7. Usporedba temeljnih pokazatelja poduzeća NIS d.d. i INA d.d. za 2012.
godinu 37
8. Ovisna poduzeća NIS-a d.d. 40
9. Skraćeni konsolidirani izvještaj o financijskom položaju NIS-a d.d., stanje na dan 31.12.2007., 31.12.2010. i 31.12.2012. godine 43
10. Skraćeni konsolidirani račun dobiti i gubitka NIS-a d.d. za razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007., 1.1.2010. do 31.12.2010. i 1.1.2012. do 31.12.2012. godine
45
11. Skraćeni konsolidirani izvještaj o novčanim tijekovima NIS-a d.d. za razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007., 1.1.2010. do 31.12.2010. i 1.1.2012. do 31.12.2012. godine
46
12. Skraćeni konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala NIS-a d.d. za razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007., 1.1.2010. do 31.12.2010. i 1.1.2012. do 31.12.2012. godine
49
13. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja likvidnosti 57
14. Pokazatelji likvidnosti NIS-a d.d. 57
15. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja aktivnosti 59
16. Pokazatelji aktivnosti NIS-a d.d. 60
17. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja zaduženosti 62
18. Pokazatelji zaduženosti NIS-a d.d. 62
19. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja ekonomičnosti 65
86
20. Pokazatelji ekonomičnosti NIS-a d.d. 65
21. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja profitabilnosti 67
22. Pokazatelji profitabilnosti NIS-a d.d. 67
23. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja investiranja 70
24. Pokazatelji investiranja NIS-a d.d. 70
25. Izračun BEX indeksa 73
26. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun BEX indeksa 74
27. BEX indeks za NIS d.d. za 2012., 2010. i 2007. godinu 74
POPIS SLIKA
Redni broj Naslov slike Stranica
1. Logo poduzeća NIS d.d. 29
2. Vlasnička struktura NIS-a 1 30
3. Vlasnička struktura NIS-a 2 31
4. Logo Gazprom Nefta 32 5. Poslovna struktura NIS-a 33 6. Organi upravljanja NIS-a 35
POPIS SHEMA
Redni broj Naslov sheme Stranica 1. Du Pont sustav pokazatelja 13 2. Du Pont sustav pokazatelja poslovanja NIS-a d.d. za 2007. godinu 53 3. Du Pont sustav pokazatelja poslovanja NIS-a d.d. za 2010. godinu 55 4. Du Pont sustav pokazatelja poslovanja NIS-a d.d. za 2012. godinu 56
87
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom FINANCIJSKA ANALIZA I OCJENA
USPJEŠNOSTI PODUZEĆA NIS D.D. izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc.
Mire Dimitrić, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent dipl.oec. Ivana Tomas-
Žiković. U radu sam primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila
literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuñe spoznaje, stavove, zaključke,
teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na
uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama.
Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Takoñer, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta.
Studentica
Tijana Horvat