SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI - 2P... · ♦Metodika književnog odgoja i obrazovanja 2 2 0 2 METODIKA struke – 4 ECTS ♦Školska praksa – metodički praktikum

1

SVEUILITE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

ODSJEK ZA KROATISTIKU

PLAN I PROGRAM SVEUILINOGA DIPLOMSKOG DVOPREDMETNOGA STUDIJA HRVATSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Rijeka, rujan 2009.

2

KAZALO

1. UVOD ......................................................................................................................................3

2. OPI DIO ...............................................................................................................................5 2.1. Naziv studija ........................................................................................................................5 2.2. Nositelj studija .....................................................................................................................5 2.3. Trajanje studija.....................................................................................................................5 2.4. Uvjeti upisa na studij ...........................................................................................................5 2.5. Diplomski studiji..................................................................................................................5 2.6. Izvoenje studija ..................................................................................................................5 2.7. Struni ili akademski nazivi.................................................................................................5

3. OPIS PROGRAMA................................................................................................................7 3.1. Popis obveznih i izbornih kolegija .......................................................................................7 3.1.1 Nastavniki studij: distribucija bodova i sati ..................................................................7 3.1.2 Popis izbornih kolegija nastavnikog studija (Tablica 1) ...............................................9 3.1.3 Opi kroatistiki studij: distribucija bodova i sati.........................................................10 3.1.4 Popis izbornih kolegija opega kroatistikog studija (Tablica 2) .................................12 3.2. Opis obveznih i izbornih kolegija.......................................................................................14

3.2.1 Nastavniki studij: opis obveznih kolegija....................................................................14 3.2.2 Nastavniki studij: opis izbornih kolegija (Tablica 1) ..................................................29 3.2.3 Opi kroatistiki studij: opis obveznih kolegija ............................................................88 3.2.4 Opi kroatistiki studij: opis izbornih kolegija (Tablica 2).........................................111

3

1. UVOD

Studij hrvatskoga jezika i knjievnosti pripada tradicionalnim studijima nacionalnoga jezika i nacionalne knjievnosti koji izobraava studente za potrebe odgojno-obrazovnih ustanova, za nastavak znanstvenoga ili strunoga bavljenja jezikom i knjievnosti te za javni i privatni sektor na onim podrujima u kojima se oekuje i/ili je nuna visoka ovladanost jezinim zakonitostima, ali i poznavanje knjievne teorije i povijesti. Studij je koncipiran tako da kroz programe temeljnih i izbornih kolegija osposobljava studente za praenje suvremenih znanstvenih spoznaja te im daje preduvjete za ukljuivanje i sudjelovanje u suvremenim procesima na podruju znanosti o knjievnosti i jezikoslovlja. Studij takoer omoguava stjecanje praktinih znanja koja su neposredno primjenjiva npr. u odgojno-obrazovnoj, urednikoj, knjievno-kritikoj, redaktorskoj i lektorskoj, ali i novinarskoj praksi, zatim u protokolarnim poslovima, pri kultur(al)nom menadmentu, slubama odnosa s javnou i sl. Studij je usporediv s programima na stranim sveuilitima na kojima se studira nacionalni jezik i knjievnost. Usporeivani su programi globalno podudarni, a razlikuju se u pojedinostima koje su uvjetovane posebnostima jezine i knjievne horizontale (prostornog odreenja) i vertikale (povijesnog razvoja). Moe se usporeivati sa studijem ekoga jezika na sveuilitu u Pragu, studijem poljskoga jezika na sveuilitima u Varavi i Sosnowcu ili, primjerice, studijem slovakoga u Banskoj Bystrici. Filozofski fakultet u Rijeci pravni je sljednik Pedagokoga fakulteta koji je bio sljednik Pedagoke akademije, to podrazumijeva viedesetljetno iskustvo u izobrazbi nastavnika. Odsjek za kroatistiku osnovan je 1977. godine (tada pod imenom Filoloki odjel) i od tada kontinuirano izobraava profesore hrvatskoga jezika i knjievnosti sustavno inovirajui programe i slijedei suvremene spoznaje u znanosti, ali i u visokom obrazovanju. Kad je rije o nastavnikom modulu, vrlo se vrste veze uspostavljaju s odgojno-obrazovnim institucijama (ponajprije osnovnim i srednjim kolama), i to ve u realizaciji dijela nastavnih sadraja u diplomskom studiju. Studenti se naime u okviru nastavnikog modula temeljitije upoznaju s (predmetnom) nastavnom djelatnou te s izvannastavnim i izvankolskim djelatnostima jezinoizraajne usmjerenosti. Stoga se, osim s osnovnim i srednjim kolama vjebaonicama, uspostavljaju i veze s ustanovama koje inae surauju s uiteljima i kolama, kao

4

to su npr. Dom mladih, Gradska djeja knjinica (s nizom programa, poput onog za poticanje i usavravanje itanja kod djece i mladei), Zavod za kolstvo, razna javna savjetovalita za uenike, uitelje i roditelje (razvidna je suradnja predmetnog profesora sa psiholozima, defektolozima, lijenicima). U dijelu se izbornih programa a napose u opem kroatistikom modulu veze mogu uspostavljati i s nakladnikim, novinskim, radijskim i televizijskim kuama, s bibliotekama, a predvia se da bi se u budunosti studentima mogli nuditi i izborni paketi, ali i novi moduli npr. biblioteno-informacijskog, lektorsko-redaktorskog, novinarsko-publicistikog i slinih usmjerenja.

Predloeni program omoguavat e studentima visok stupanj pokretljivosti unutar podruja kroatistike na preddiplomskom studiju, i to zbog prepoznatljivosti samoga studija, ali i zbog usporedivosti sa slinim studijima. Na diplomskoj razini znatno je vii stupanj izbornosti nastavnih programa, a to znai da studenti imaju mogunost profiliranja unutar struke i srodnih podruja, ali i mogunost prijelaza na druge komplementarne, primarno humanistike diplomske studije. Program je kompatibilan s proklamiranim meunarodnim standardima u visokom kolstvu (zakljucima Europskog rektorskog zbora, Sorbonskom deklaracijom, Bolonjskom deklaracijom, Lisabonskom deklaracijom, Prakom deklaracijom), kao i sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN br. 123/2003) te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 105/2004).

5

2. OPI DIO

2. Naziv studija Hrvatski jezik i knjievnost dvopredmetni diplomski studij Nastavniki modul i Opi kroatistiuki modul 2.1. Nositelj studija

Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci Izvoa studija

Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci 2.2. Trajanje studija

Studij je koncipiran po modelu 3 + 2. Program se u ovakvoj projekciji ralanjuje na trogodinji preddiplomski studij (sa 180 ECTS-bodova) i na dvogodinji diplomski studij (sa 120 ECTS-bodova). Studij svojom koncepcijom omoguava nastavak usavravanja na poslijediplomskim studijima, postojeim znanstvenim ili planiranim specijalistikim. 2.3. Uvjeti upisa na studij

1) Nastavniki modul Uvjet za upis na jednopredmetni i dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i knjievnosti, nastavniki modul, jest steen stupanj sveuilinoga prvostupnika/prvostupnice (baccalaureus) hrvatskoga jezika i knjievnosti na bilo kojem od kroatistikih studija u Republici Hrvatskoj ili zavren stari dodiplomski studij Hrvatskog jezika i knjievnosti. 2) Opi kroatistiki modul Uvjet za upis na jednopredmetni i dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i knjievnosti, opi kroatistiki modul, jest u Republici Hrvatskoj zavren preddiplomski studij ili stari diplomski studij sljedeih znanstvenih podruja (prema Pravilniku o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama, NN, br. 76, od 3. svibnja 2005.) :

- humanistike znanosti: - polje filologija:

- grana: klasina filologija, kroatistika, slavistika, romanistika, germanistika, anglistika, fonetika, ope jezikoslovlje (lingvistika), poredbeno jezikoslovlje, teorija i povijest knjievnosti, poredbena knjievnost;

6

- polje znanost o umjetnosti: - grana: teatrologija, filmologija; - drutvene znanosti; - polje informacijske znanosti: - grana: komunikologija, knjiniarstvo, leksikografija i enciklopedistika, novinarstvo, javni mediji, arhivistika i dokumentaristika; - zavren studij kroatologije ili koji od inozemnih slavistikih ili kroatistikih studija. O uvjetima za upis i razlikovnim ispitima neistovrsnih studija raspravljat e posebno povjerenstvo.

2.4. Izvoenje studija

Studij je sveuilini i daje studentima kompetencije za obavljanje poslova u svim organizacijskim oblicima odgoja i obrazovanja kojima je temeljni sadraj hrvatski jezik i knjievnost, odnosno u izdavakoj (uredniko-redaktorskoj, lektorskoj i sl.) i novinarskoj djelatnosti, u podruju kulture, u slubama odnosa s javnou i dr. U izobrazbi se studenata primarno primjenjuje cjelina modela 3+2, ime su studenti osposobljeni za primjenu znanstvenih i strunih dostignua u razliitim segmentima odgojno-obrazovnog sustava, javnom sektoru, te stjeu mogunost daljnjeg znanstvenog usavravanja. Dio nastave organizirat e se koncentrirano, da bi se omoguila vea pokretljivost i studenata i nastavnika. 2.5. Struni ili akademski naziv

Studenti e ispunjavanjem svih obveza, odnosno zavretkom studija stei zvanje: magistar/magistra (mag.) edukacije hrvatskoga jezika i knjievnosti

(nastavniki modul) te magistar/magistra (mag.) kroatistike (opi kroatistiki modul).

7

3. OPIS PROGRAMA 3.1. Popis obveznih i izbornih kolegija 3.1.1. Nastavniki dvopredmetni diplomski studij HJK: distribucija bodova i sati

NASTAVNIKI STUDIJ I. semestar ECTS P S V Ukupno sati (tjedno)

Zajedniki obavezni kolegiji NM1 4 ECTS 4* obavezni

kolegiji NM

3 sata

Obavezni interni izborni kolegij iz NM za studente HJK 3 ECTS

Uvod u pouavanje hrvatskoga jezika i knjievnosti2

3 1 1 0

obavezni interni izborni

kolegij iz NM

2 sata Izborni kolegiji iz povijesti i teorije knjievnosti 4 Izborni kolegiji

8 ECTS Izborni kolegiji iz hrvatskoga jezika i jezikoslovlja 4

izborni kolegiji do 7 sati

UKUPNO BODOVA 15 12** II. semestar ECTS P S V Ukupno sati (tjedno)


kolegiji NM

4,5 sata Izborni kolegiji iz povijesti i teorije knjievnosti 5

Izborni kolegiji 9 ECTS Izborni kolegiji iz hrvatskoga

jezika i jezikoslovlja 4

izborni kolegiji

do 7,5 sati

UKUPNO BODOVA 15 12** III. semestar ECTS P S V Ukupno sati (tjedno)


kolegiji NM

3,5 sati Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja 2 2 0 2

METODIKA struke 4 ECTS kolska praksa metodiki

praktikum iz kolegija Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja

2 0 0 3

obavezni metodiki kolegiji 7

sati

1 NM kratica za nastavniki modul (skup edukacijskih kolegija kojima se stjeu bodovi, ukupno njih 60, za nastavniku licencu). 2Studenti nastavnikoga dvopredmetnoga studija kroatistike sluaju Uvod u pouavanje hrvatskoga jezika i knjievnosti kao obavezni izborni kolegij iz skupine izbornih kolegija za kroatiste unutar modula. 3 NM kratica za nastavniki modul (skup edukacijskih kolegija kojima se stjeu bodovi, ukupno njih 60, za nastavniku licencu). 4 NM kratica za nastavniki modul (skup edukacijskih kolegija kojima se stjeu bodovi, ukupno njih 60, za nastavniku licencu).

8

Izborni kolegiji iz povijesti i teorije knjievnosti 3

Izborni kolegiji 6 ECTS

Izborni kolegiji iz hrvatskoga jezika i jezikoslovlja 3

izborni kolegiji

do 1,5 sat

UKUPNO BODOVA 15 12** IV. semestar ECTS P S V Ukupno sati (tjedno)

Metodika jezinog odgoja i obrazovanja 4 2 0 2

METODIKA struke 6 ECTS kolska praksa metodiki

praktikum iz kolegija Metodika jezinoga odgoja i obrazovanja

2 0 0 3

obavezni metodiki kolegiji 7 sati

Izborni kolegiji NM 2 ECTS izborni kolegij NM 2


izrada diplomskoga rada5 7 UKUPNO BODOVA 15 12**

Napomene: Studenti nastavnikoga dvopredmetnoga studija HJK mogu sluati izborne kolegije s nastavnikoga jednopredmetnoga studija HJK. Studenti druge studijske godine nastavnikoga dvopredmetnoga studija HJK mogu sluati izborne kolegije s prve studijske godine nastavnikog dvopredmetnoga studija HJK i prve studijske godine nastavnikog jednopredmetnoga studija HJK. Zvjezdicom (*) obiljeeni kolegiji prikazani su s polovicom bodova (i tjednih sati) jer se druga polovica bodova (i tjednih sati) namijenjenih njima namiruje iz fonda bodova druge studijske grupe. Ukupan zbroj nastavnih sati na tjedan (obiljeen znakom: **) ima karakter maksimalne vrijednosti jer konkretan zbroj ovisi o broju sati izbornih kolegija. Putem kolegija oznaenih znakom skupljaju se bodovi za nastavniku licencu.

5 Studenti odabiru na kojoj e studijskoj grupi pisati diplomski rad i bodovi predvieni za to ujedinjuju se s obiju grupa (tj. zbrajaju se).

3.1.2 Izborni kolegiji za nastavniki dvopredmetni diplomski studij HJK6 (Tablica1)

Izborni struni kolegiji za NS HJK-D2 ECTS P S

V

Tip kolegija interni (INT), eksterni (EKST), communis

(COMM) I. semestar

Izborni kolegiji iz hrvatskoga jezika i jezikoslovlja Glagoljatvo 2 1 0 0 INT za HJK, PU, POV Glagoljatvo7 4 1 1 0 INT za HJK, PU, POV Hrvatski standardni jezik u 20. st. 2 1 1 0 INT za HJK Sintaktostilistika 3 2 1 0 INT za HJK Sintaktostilistika 2 1 1 0 INT za HJK

Tekst i kontekst 2 1 1 0 INT za HJK, EJK, NJJK

Tekst i kontekst 3 1 1 0 INT za HJK, EJK, NJJK Metodologija pisanja strunoga i znanstvenoga rada8 3 1 2 0 COMM

Metodologija pisanja strunoga i znanstvenoga rada9 4 1 2 0 COMM

Izborni kolegiji iz povijesti i teorije knjievnosti Knjievnost za djecu i mlade 3 1 1 0 INT za HJK Knjievnost za djecu i mlade10 4 1 1 0 INT za HJK Pregled knjievnih teorija 3 1 1 0 INT za HJK Pregled knjievnih teorija11 4 1 1 0 INT za HJK

II. semestar ECTS P S Izborni kolegiji iz hrvatskoga jezika i jezikoslovlja

eki jezik (sustav i standard) 2 1 1 0 INT za HJK Jezik reklama 3 2 1 0 COMM Jezik reklama 2 1 1 0 COMM Od teksta prema diskursu 3 1 1 0 INT za HJK Onomastika 2 1 1 0 INT za HJK Redaktura i lektura 3 1 1 0 INT za HJK

Izborni kolegiji iz povijesti i teorije knjievnosti Pregled stilistikih kola i pravaca 3 1 1 0 INT za HJK Stilistike metode i primjena 3 1 1 0 INT za HJK Suvremena kajkavska knjievnost 4 1 1 0 COMM Hrvatska pria za djecu i mlade 2 1 1 0 INT za HJK

6 Studenti nastavnikoga dvopredmetnoga studija HJK mogu sluati izborne kolegije s nastavnikoga jednopredmetnoga studija HJK. Studenti druge studijske godine nastavnikoga dvopredmetnoga studija HJK mogu sluati izborne kolegije s prve studijske godine nastavnikog dvopredmetnoga studija HJK i prve studijske godine nastavnikog jednopredmetnoga studija HJK. 7 Kolegij je uveden u ak.god. 2009./2010. odlukom Fakultetskog vijea 17. studenog 2009. 8 Odlukom Fakultetskog vijea 17. studenog 2009. kolegij se iz 3. semestra prebacuje u 1. semestar. 9 Kolegij je uveden u ak.god. 2009./2010. odlukom Fakultetskog vijea 17. studenog 2009. 10 Kolegij je uveden u ak.god. 2009./2010. odlukom Fakultetskog vijea 17. studenog 2009. 11 Kolegij je uveden u ak.god. 2009./2010. odlukom Fakultetskog vijea 17. studenog 2009.

10

Hrvatski roman za djecu i mlade 2 1 1 0 INT za HJK Monografski pristup temama hrvatske knjievnosti 3 1 1

0 INT za HJK

Monografski pristup temama hrvatske knjievnosti12 5 1 1

0

INT za HJK

III. semestar ECTS P S Izborni kolegiji iz hrvatskoga jezika i jezikoslovlja

Dijalektologija hrvatskoga jezika: morfologija 3 1 2

0 INT za HJK

Akademski diskurs i analiza znanstvenoga teksta 3 1 1

0 INT za HJK

Lektorske vjebe 5 1 2 0 INT za HJK Lektorske vjebe 3 1 1 0 INT za HJK

Izborni kolegiji iz povijesti i teorije knjievnosti Uvod u teatrologiju 3 1 1 0 INT za HJK

12 Kolegij je uveden u ak. god. 2009/2010. odlukom Fakultetskog vijea 26. sijenja 2010.

11

3.1.3. Opi kroatistiki studij HJK (dvopredmetni diplomski): distribucija bodova i sati za obvezne i izborne kolegije OPI KROATISTIKI STUDIJ I. semestar BROJ BODOVA / SATI: ECTS P S V sati izbornih kolegija (max.)

Hrvatski standardni jezik u 20. st. 3 1 1 Knjievnost za djecu i mlade 3 1 1

obavezni kolegiji 9 ECTS Pregled knjievnih teorija 3 1 1

obavezni kolegiji 6 sati

Izborni kolegiji iz povijesti i teorije knjievnosti

3 izborni kolegiji 6 ECTS Izborni kolegiji iz hrvatskoga jezika i

jezikoslovlja 3


UKUPNO BODOVA 15 3 3 12** II. semestar BROJ BODOVA / SATI: ECTS P S V sati izbornih kolegija (max.)

Redaktura i lektura 3 1 1 Monografski pristup temama hrvatske knjievnosti

3 1 1 obavezni kolegiji 9 ECTS

Pregled stilistikih kola i pravaca 3 1 1

obavezni kolegiji 6 sati



jezikoslovlja 3


UKUPNO BODOVA 15 3 3 12** III. semestar BROJ BODOVA / SATI: ECTS P S V sati izbornih kolegija (max.)

Lingvistika jezinih dodira 3 1 1 Semantika 3 1 1 obavezni

kolegiji 9 ECTS

Diplomsko istraivanje: metodologija diplomskoga rada i individualne konzultacije

3 1 1 obavezni kolegiji 6 sati



jezikoslovlja 3


UKUPNO BODOVA 15 3 3 12** IV. semestar BROJ BODOVA / SATI: ECTS P S V sati izbornih kolegija (max.)

Od teksta prema diskursu 3 1 1 obavezni kolegiji 6 ECTS Stilistike metode i primjena 3 1 1

obavezni kolegiji 4 sata



jezikoslovlja 3


12

dipl. rad 3 boda izrada diplomskoga

13 rada 3

UKUPNO BODOVA 15 2 2 12** Napomene: Studenti dvopredmetnoga opeg kroatistikog studija HJK mogu sluati izborne kolegije s jednopredmetnoga opeg kroatistikog studija HJK. Studenti druge studijske godine dvopredmetnoga opeg kroatistikog studija HJK mogu sluati izborne kolegije s prve studijske godine dvopredmetnoga opeg kroatistikog studija HJK i prve studijske godine jednopredmetnoga opeg kroatistikog studija HJK.

Ukupan zbroj nastavnih sati na tjedan (obiljeen znakom: **) ima karakter maksimalne vrijednosti jer konkretan zbroj ovisi o broju sati izbornih kolegija.

13 Studenti odabiru na kojoj e studijskoj grupi pisati diplomski rad i bodovi predvieni za to ujedinjuju se s obiju grupa (tj. zbrajaju se).

Diplomski dvopredmetni studij Hrvatskoga jezika i knjievnosti

13

3.1.4 Izborni kolegiji za dvopredmetni diplomski opi kroatistiki studij HJK (Tablica 2)14

IZBORNI KOLEGIJI za dvopredmetni diplomski opi kroatistiki studij HJK

ECTS P S V

Tip kolegija interni (INT), eksterni (EKST),

communis (COMM) I. semestar

Izborni kolegiji iz hrvatskoga jezika i jezikoslovlja

Glagoljatvo 2 1 0 0 INT za HJK, PU, POV

Glagoljatvo 4 1 1 0 INT za HJK, PU, POV Sintaktostilistika 3 2 1 0 INT za HJK Sintaktostilistika 2 1 1 0 INT za HJK

Tekst i kontekst 2 1 1 0 INT za HJK, EJK, NJJK

Tekst i kontekst 3 1 1 0 INT za HJK, EJK, NJJK Izborni kolegiji iz povijesti i teorije knjievnosti

Suvremena akavska knjievnost 2 1 1 0 COMM Suvremena knjievna kritika, manifesti i programi 2 1 1 0 COMM

Monografski pristup temama hrvatske usmene knjievnosti 3 1 1 0 INT za HJK

Monografski pristup temama svjetske knjievnosti 4 1 2 0 INT za HJK

II. semestar ECTS P S

Izborni kolegiji iz hrvatskoga jezika i jezikoslovlja eki jezik (sustav i standard) 2 1 1 0 INT za HJK Jezik reklama 3 2 1 0 COMM Jezik reklama 2 1 1 0 COMM Onomastika 2 1 1 0 INT za HJK Govornitvo 3 1 1 0 INT za HJK

Izborni kolegiji iz povijesti i teorije knjievnosti Europski i svjetski kontekst suvremene hrvatske knjievnosti 4 1 1 0 COMM

Literarnost u multimedijalnom kontekstu 2 1 1 0 INT za HJK Pjesniki trendovi poslije Drugoga svjetskog rata 4 1 1 0 COMM

Suvremena kajkavska knjievnost 4 1 1 0 COMM Hrvatska pria za djecu i mlade 2 1 1 0 INT za HJK

14 Studenti dvopredmetnoga opeg kroatistikog studija HJK mogu sluati izborne kolegije s jednopredmetnoga opeg kroatistikog studija HJK. Studenti druge studijske godine dvopredmetnoga opeg kroatistikog studija HJK mogu sluati izborne kolegije s prve studijske godine dvopredmetnoga opeg kroatistikog studija HJK i prve studijske godine jednopredmetnoga opeg kroatistikog studija HJK.


14

Hrvatski roman za djecu i mlade 2 1 1 0 INT za HJK Monografski pristup temama starije hrvatske knjievnosti

4 1 1 0 INT za HJK

Monografski pristup temama suvremene hrvatske knjievnosti

3 1 1 0 INT za HJK

Suvremene knjievne teorije 4 2 1 0 INT za HJK, EJK,NJJK Interpretacija knjievnog teksta 3 1 2 0 INT za HJK

Tekst, znaenje i komunikacija 4 1 1 0 COMM

III. semestar ECTS P S V

Izborni kolegiji iz hrvatskoga jezika i jezikoslovlja Dijalektologija hrvatskoga jezika: morfologija 3 1 2 0 INT za HJK

Akademski diskurs i analiza znanstvenoga teksta 3 1 1 0 INT za HJK

Lektorske vjebe 5 1 2 0 INT za HJK Lektorske vjebe 3 1 1 0 INT za HJK

Izborni kolegiji iz povijesti i teorije knjievnosti Uvod u teatrologiju 3 1 1 0 INT za HJK Dramatologija 3 1 1 0 INT za HJK

Monografski pristup temama hrvatske knjievnosti 19. st. 3 2 1 0 INT za HJK

IV. semestar ECTS P S V

Izborni kolegiji iz hrvatskoga jezika i jezikoslovlja Dijalektologija hrvatskoga jezika: leksikologija i leksikografija 3 1 1 0 INT za HJK

Izborni kolegiji iz povijesti i teorije knjievnosti Kamov u kontekstu 2 1 1 0 INT za HJK


15

3.2. Detaljan opis obveznih i izbornih kolegija 3.2.1. Nastavniki studij: opis obveznih kolegija

Kod predmeta Naziv predmeta UVOD U POUAVANJE HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Opi podaci Studijski program HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST

(2 DN) Status kolegija

X Obvezatan

Izborni Godina 1.

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Zimski

semestar Ljetni semestar

ECTS-koeficijent optereenja studenta 3 Broj sati po semestru 15+15+0 Ciljevi predmeta Definirati i analizirati proces pouavanja hrvatskoga jezika i knjievnosti u osnovnoj i srednjoj koli te uloge pouavatelja/uitelja i uenika. Opisati i objasniti komunikacijski referencijalni instrumentarij koji se odnosi na pouavanje hrvatskoga jezika i knjievnosti u osnovnoj i srednjoj koli. Korespondentnost i korelativnost programa Korelacijske veze s metodikim kolegijima jezinoga i knjievnoga odgoja i obrazovanja te s obvezatnim kolegijima psihologije, pedagogije i didaktike u nastavnikome modulu. Oekivani ishodi (razvijanje opih i specifinih kompetencija znanja/vjetina) za predmet i/ili modul Nakon odsluanoga kolegija i poloenoga ispita student e moi:

1. opisati i objasniti svaku pojedinu sastavnicu komunikacijskoga referencijalnoga instrumentarija koji se odnosi na pouavanje hrvatskoga jezika i knjievnosti u osnovnoj i srednjoj koli

2. primjenjivati osnovne pojmove metajezika struke (odnosno osnovne pojmove primijenjene znanstvene discipline koja se bavi pouavanjem hrvatskoga jezika i knjievnosti)

3. opisati i objasniti funkcionalnu ukljuenost jezinih djelatnosti u nastavu hrvatskoga jezika i knjievnosti

4. opisati i objasniti primjenjivost naela u pouavanju hrvatskoga jezika i knjievnosti 5. opisati i objasniti ulogu nacionalnih obrazovnih standarda i programskih odreenja za

svako predmetno podruje kolskoga predmeta hrvatski jezik 6. izraditi primjer izvedbenoga nastavnog programa (mikroplan) 7. predloiti izbor metoda i pristupa pouavanja u skladu sa zahtjevima i potrebama

pojedinoga nastavnoga podruja kolskoga predmeta hrvatski jezik (mikroplan) 8. razlikovati razliite izvore znanja i primijeniti ih u ostvarivanju programskih i nastavnih

odreenja (makroplan i mikroplan) 9. analizirati primjere koncepcijski razliitih metodikih modela 10. analizirati primjere interdisciplinarnosti u pouavanju hrvatskoga jezika i knjievnosti 11. argumentirati aktualne zahtjeve i potrebe nastave hrvatskoga jezika i knjievnosti u


16

osnovnoj i srednjoj koli. Sadraj predmeta Sadraj se kolegija odnosi na sve bitne sastavnice procesa pouavanja hrvatskoga jezika i

knjievnosti u aktualnoj hrvatskoj osnovnoj i srednjoj koli. U sreditu je pozornosti

komunikacijski referencijalni instrumentarij koji se odnosi na pouavanje hrvatskoga jezika i

knjievnosti u osnovnoj i srednjoj koli te obuhvaa pregled osnovnih pojmova metajezika

struke.

Polazite je u motivaciji i interesu za pouavanje i uenje hrvatskoga jezika i knjievnosti - uitelj hrvatskoga jezika i knjievnosti i uenici u osnovnoj i srednjoj koli. Slijede sastavnice:

jezine djelatnosti i nastavna podruja kolskoga predmeta hrvatski jezik; proces jezinoga i knjievnoga odgoja i obrazovanja; organizacijski oblici pouavanja hrvatskoga jezika i knjievnosti; metode pouavanja, s tim u vezi pristupi sadrajima; nacionalni obrazovni standardi i programska odreenja (okvirni i izvedbeni programi); izbor pojedine jedinice programa; naela u pouavanju hrvatskoga jezika i knjievnosti; interdisciplinarnost u pouavanju hrvatskoga jezika i knjievnosti. Opsenu sastavnicu ine izvori znanja koji obuhvaaju metodiku i udbeniku literaturu, supstratnu i korespondirajuu literaturu, primjere koncepcijski razliitih metodikih modela, radijske i televizijske emisije, filmovi, provjereni internetski sadraji te ostala sredstva u pouavanju jezika i knjievnosti. Nezaobilazni su aktualni zahtjevi i potrebe nastave hrvatskoga jezika i knjievnosti. Naini izvoenja nastave i usvajanje znanja ((oozznnaaiittii sslloovvoomm XX))

Predavanja Seminari i radionice Vjebe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet x x x x

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

x

Komentari:

Obveze studenata U individualnome (ili individualiziranome) radu odnosno u radu u skupinama ili u parovima student e tijekom trajanja izvedbe kolegija rijeiti nekoliko zadataka, a koji se vrjednuju kao aktivnosti na nastavi. Zadatci su sljedei:

1. primjena izvora znanja u ostvarivanju odabranih sadraja 2. izradba izvedbenoga nastavnog programa (mikroplan tjedni i mjeseni) 3. prijedlog izbora metoda i pristupa pouavanja odabranoga sadraja 4. izbor i analiza metodikoga modela.

Obveza je studenta i pisanje eseja te polaganje zavrnoga ispita kojim potvruje spremnost za nastavak metodikoga obrazovanja.


17

Praenje i ocjenjivanje* studenata (unijeti odgovarajue bodovne vrijednosti u relevantne kategorije tako da ukupan broj bodova u razliitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; upotrijebiti prazne rubrike za dodatne aktivnosti)

Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

0.5 0.5

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraivanje

1 1

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

*OCJENJIVANJE Varijanta 1. (zavrni ispit) Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Student tijekom nastave moe ostvariti ukupno 70 bodova (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! Obvezna literatura Teak, S., Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, kolska knjiga, 1996., odabrana poglavlja:str. 7-92, 121-181, 193-224. Rosandi, D., Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja, Zagreb, kolska knjiga, 11986. ili 21988. ili 2005., odabrana poglavlja: str. 131-166. i 275-356. Visinko, K., Uitelj knjievnosti, u knjizi: Djeja pria povijest, teorija, recepcija i interpretacija, Zagreb, kolska knjiga, 12005., 22009., str. 23.-28. Dopunska literatura Uitelji za uitelje : Primjeri provedbe naela aktivne kole, Zagreb, 2000. Bratani, M., Susreti u nastavi, Zagreb, 1997. Furlan, I., Psihologija poduavanja, Zagreb, 1990. Howe, J.A., Psihologija uenja : Prirunik za nastavnike, Zagreb, 2002. Kyriacou, C., Temeljna nastavna umijea : Metodiki prirunik za uspjeno pouavanje i uenje, Zagreb, 1995. Terhart, E., Metode pouavanja i uenja, Zagreb, 2001. Nain praenja kvalitete i uspjenosti svakog predmeta i/ili modula Kontinuirano praenje i biljeenje uspjenosti na za to posebno pripremljenome obrascu koji ostaje u trajnoj dokumentaciji predmeta za svakog studenta, bez obzira je li program uspjeno zavrio ili nije zavrio.


18

Kod predmeta Naziv predmeta METODIKA KNJIEVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Opi podaci Studijski program HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST

(2 DN) Status kolegija X Obvezatan Izborni

Godina 2.



ECTS-koeficijent optereenja studenta 2 Broj sati po semestru 2+0+2

30+0+30

Ciljevi predmeta Osposobljavanje studenata za primjenjivanje i vrjednovanje metodike teorije knjievnoga odgoja i obrazovanja. Povezivanje i usporeivanje metodike teorije i metodike djelatnosti u svim oblicima knjievnog odgoja i obrazovanja, napose u nastavi knievnosti u osnovnoj i srednjoj koli. Pripremanje studenata za djelatnost uitelja hrvatskoga jezika i knjievnosti u osnovnoj i srednjoj koli. Korespondentnost i korelativnost programa Korelacijsko-integracijsko naelo uspostavlja se s hrvatskim jezikom (lingvistikim disciplinama i stilistikom), sa znanosti o knjievnosti (knjievnom teorijom, knjievnom povijesti, knjievnom kritikom i metodologijom znanstvenoga prouavanja knjievnosti), te s likovnim umjetnostima, glazbenom umjetnosti i s povijeu. Nuna je povezanost s Metodikom jezinog odgoja i obrazovanja, znanje o rezultatima teorije i prakse ostalih metodikih disciplina te psihologije, didaktike i pedagogije. Oekivani ishodi (razvijanje opih i specifinih kompetencija znanja/vjetina) za predmet i/ili modul Nakon odsluanoga kolegija i ostvarenih obveza student e moi:

1. razlikovati i objasniti oblike nastavnoga, izvannastavnoga i izvankolskoga knjievnoga odgoja i obrazovanja

2. navesti i primijeniti sastavnice teorije recepcije i interpretacije knjievnoga djela s gledita kolske/nastavne prakse (specifinosti kolske interpretacije)

3. razlikovati, usporeivati i analizirati razliite pristupe knjievnim djelima u nastavnoj praksi te primijeniti interpretativno-analitiki, problemsko-stvaralaki i korelacijsko-integracijski metodiki pristup

4. razlikovati i analizirati razliite oblike neposredne djelatnosti s uenicima te primijeniti elni, individualni, individualizirani i skupni oblik te rad u paru, sve u skladu s osobitostima knjievnih sadraja i sosobnostima uenika odreene dobi

5. navesti, opisati i objasniti tipove nastavnih sati i obiljeja ustroja nastavnih sati knjievnosti u osnovnoj i srednjoj koli

6. razlikovati obiljeja procesa knjievnog odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli od onoga u srednjoj koli, oprimjeriti i argumentirati nunost, vanost i vrijednost utvrenih razliitosti

7. izraditi ispitne sadraje za provjeravanje i vrjednovanje uenikovih znanja i sposobnosti u podruju knjievnosti (putem organiziranih metodikih vjebi).


19

Sadraj predmeta Knjievni odgoj i obrazovanje u kolskom predmetu Hrvatski jezik. Oblici nastavnoga, izvannastavnoga i izvankolskoga knjievnoga odgoja i obrazovanja. Knjievni odgoj i obrazovanje u suodnosu sa znanstvenim prouavanjima knjievnosti. Teorije pouavanja knjievnosti. Tipovi nastavnih sati i obiljeja ustroja nastavnih sati knjievnosti (i medijske kulture). Uitelj i uenik u procesu knjievnoga odgoja i obrazovanja. Znanja o recepciji knjievnoumjetnikoga teksta. Vrste itanja u nastavi knjievnosti. Interpretativno-analitiki i problemski pristup knjievnom tekstu. Znanje o knjievnosti nastava teorije i povijesti knjievnosti. Predmetno-prikazivaka nastava. Korelacijsko-integracijski pristup. Osobitosti nastave knjievnosti u osnovnoj i nastave knjievnosti u srednjoj koli. Pitanja i zadatci te ocjenjivanje u nastavi knjievnosti. kolsko i vanjsko vrjednovanje te samovrjednovanje u podruju knjievnosti. (Osnove medijske kulture.) Metodike vjebe: pripremanje nastavnog sata knjievnosti (pisana priprema); izbor knjievnoga teksta za interpretaciju priprema motivacije, interpretativnoga itanja i pitanja za objavu dojmova; interpretacija lika u osnovnoj i srednjoj koli; interpretacija pjesme ili pjesnike zbirke; pripremanje pitanja i zadataka objektivnog tipa (znanje o knjievnosti u srednjoj koli). Naini izvoenja nastave i usvajanje znanja ((oozznnaaiittii sslloovvoomm XX))



Internet x x x x


Mentorski rad

Terenska nastava

x Komentari: Obveze studenata U individualnome (ili individualiziranome) radu odnosno u radu u skupinama ili u parovima student e tijekom trajanja izvedbe kolegija pripremiti i demonstrirati nekoliko metodikih vjebi te e pristupiti kolokviju. Praenje i ocjenjivanje* studenata (unijeti odgovarajue bodovne vrijednosti u relevantne kategorije tako da ukupan broj bodova u razliitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; upotrijebiti prazne rubrike za dodatne aktivnosti)


0.5

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Kolokvij Istraivanje

0.5 Projekt

Metodika vjeba

Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

(svaka


20

se od 5 vjebi boduje s 0.2 boda)

1.0

*OCJENJIVANJE Varijanta 2. (bez ispita) Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave. Student moe ostvariti ukupno 100 bodova (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta!

Obvezna literatura Bana, L. V., Estetska komunikacija s knjievnoumjetnikim tekstom, Zagreb, 1991. Dikli, Z., Lik u knjievnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti, Zagreb, 1989. Rosandi, D., Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja, Zagreb, 11986. ili 21988. ili 2005. (odabrana poglavlja). abi, A. G., Uenik i lirika : Razvijanje literarnih sposobnosti uenika u komunikaciji s lirskom poezijom, Zagreb, 1991. Visinko, K., Djeja pria povijest, teorija, recepcija i interpretacija, kolska knjiga, Zagreb, 12005., 22009. Dopunska literatura Kaji, R., Roman u sustavu problemske nastave, Zagreb, 1980. Kaji, R., Povezivanje umjetnosti u nastavi, Zagreb, 1991. Kovaevi, M., Metodiko-knjievna motrita, Zagreb, 1997. Lagumdija, N., Basna u osnovnokolskoj nastavi knjievnosti, Zagreb,2000. Pandi, V., Hrvatski roman u koli, Zagreb, 1989. Pavleti, V., Kako itati poeziju, Zagreb, 1988. Nain praenja kvalitete i uspjenosti svakog predmeta i/ili modula Kontinuirano praenje i biljeenje uspjenosti na za to posebno pripremljenome obrascu koji ostaje u trajnoj dokumentaciji predmeta za svakog studenta, bez obzira je li program uspjeno zavrio ili nije zavrio.


21

Kod predmeta

Naziv predmeta KOLSKA PRAKSA METODIKI PRAKTIKUM IZ KOLEGIJA METODIKA KNJIEVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Opi podaci Studijski program HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST


Godina 2.




0+0+45

Ciljevi predmeta Osposobljavanje studenata za praenje i praktino izvoenje nastave knjievnosti u osnovnoj i srednjoj koli. Korespondentnost i korelativnost programa Metodika praksa koja se odnosi na nastavu knjievnosti u osnovnoj i srednjoj koli ponajprije

korespondira s teorijskim sadrajima kolegija Uvod u pouavanje hrvatskoga jezika i

knjievnosti i Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja.

Oekivani ishodi (razvijanje opih i specifinih kompetencija znanja/vjetina) za predmet i/ili modul Nakon ostvarivanja sadraja metodike prakse u osnovnoj i srednjoj koli student e moi:

1. analizirati i interpretirati izvedbe nastavnih sati iz knjievnosti 2. navesti i vrjednovati ustroj nastavnoga sata knjievnosti 3. organizirati i primjenjivati sastavnice prethodno napisane pripreme u neposrednoj

nastavnoj djelatnosti u osnovnoj koli u predmetnom podruju: knjievnost 4. organizirati i primjenjivati sastavnice prethodno napisane pripreme u neposrednoj

nastavnoj djelatnosti u srednjoj koli u u predmetnom podruju: knjievnost 5. analizirati i vrjednovati izvoenje nastave te moe sastaviti struni metodiki osvrt.

Sadraj predmeta Ukupno se 15 radnih dana u semestru predvia za boravak u kolama vjebaonicama. Studenti su rasporeeni u manje skupine (do najvie 10 studenata) te naizmjenino borave u osnovnoj i srednjoj koli. Sadraj metodike prakse predvia: upoznavanje sa kolama vjebaonicama i mentorima, odreeni broj sati hospitacije, dvije metodike vjebe pripremanja i odravanja nastavnog sata knjievnosti (u osnovnoj i srednjoj koli). Naini izvoenja nastave i usvajanje znanja ((oozznnaaiittii sslloovvoomm XX))



Internet x x


22


Mentorski rad

Terenska nastava

x x x Komentari: Obveze studenata Od studenta se oekuje redovito i aktivno sudjelovanje u metodikim vjebama u kolama vjebaonicama. Student, preteito tijekom semestra, priprema i odrava svoje dvije metodike vjebe te pie dvije opirne nastavne pripreme. Student pie i etiri metodika osvrta. Praenje i ocjenjivanje* studenata (unijeti odgovarajue bodovne vrijednosti u relevantne kategorije tako da ukupan broj bodova u razliitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; upotrijebiti prazne rubrike za dodatne aktivnosti)

Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi metodiki osvrti Seminarski rad Eksperimentalni rad

0.5 0.5



Praktini rad (za svaki uspjeno odrani sat i napisanu pripremu 2x 0.5)

1

Komentar: Metodiki se praktini dio vrjednuje na temelju uspjeno pripremljenih i odranih nastavnih sati, uspjeno napisanih nastavnih priprema te uspjeno napisanih metodikih osvrta. Tomu prethodi redovito pohaanje nastave i aktivnost studenta tijekom svih metodikih vjebi (sudjelovanje u osvrtima odranih nastavnih sati). Konanom se ocjenom u metodikome praktikumu izraava stupanj spremnosti studenta za sudjelovanje u knjievnom odgoju i obrazovanju .



23

Obvezna literatura Za metodike vjebe studenti koriste aktualnu osnovnokolsku i srednjokolsku udbeniku literaturu te bibliografiju Metodiki modeli kolske interpretacije umnoenu za potrebe metodikih vjebi studenata. Dopunska literatura Studenti prema potrebi koriste svu relevantnu literaturu navedenu u popisu obveznih i izbornih naslova za kolegij Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja. Nain praenja kvalitete i uspjenosti svakog predmeta i/ili modula Kontinuirano praenje i biljeenje uspjenosti na za to posebno pripremljenome obrascu koji ostaje u trajnoj dokumentaciji predmeta za svakog studenta, bez obzira je li program uspjeno zavrio ili nije zavrio.


24

Kod predmeta Naziv predmeta METODIKA JEZINOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Opi podaci Studijski program HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST


Godina 2.




30+0+30 Ciljevi predmeta Osposobljavanje studenata za primjenjivanje i vrjednovanje metodike teorije jezinog odgoja i obrazovanja. Povezivanje i usporeivanje metodike teorije i metodike djelatnosti u svim oblicima jezinog odgoja i obrazovanja, napose u nastavi hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja u osnovnoj i srednjoj koli. Pripremanje studenata za djelatnost uitelja hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja u osnovnoj i srednjoj koli. Korespondentnost i korelativnost programa Jezini odgoj i obrazovanje promatra se s lingvistikoga, stilistikoga, sociolingvistikoga i psiholingvistikoga gledita. Nuna je povezanost s Metodikom knjievnog odgoja i obrazovanja, znanje o rezultatima teorije i prakse ostalih metodikih disciplina te psihologije, didaktike i pedagogije. Oekivani ishodi (razvijanje opih i specifinih kompetencija znanja/vjetina) za predmet i/ili modul Nakon odsluanoga kolegija i ostvarenih obveza student e moi:

1. razlikovati i objasniti oblike nastavnoga, izvannastavnoga i izvankolskoga jezinog

odgoja i obrazovanja, napose sloenost kolskoga predmeta hrvatski jezik 2. navesti i primijeniti sastavnice govornoga razvoja te relevantna sociolingvistika i

psiholingvistika istraivanja, osobito ona koja se odnose na ueniki rjenik, itanje i pisanje

3. opisati i objasniti specifinosti usvajanja i uenja jezika i razlikovati teorije uenja i pouavanja jezika

4. navesti, opisati i objasniti tipove nastavnih sati i obiljeja ustroja nastavnih sati hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja u osnovnoj i srednjoj koli

5. razlikovati, usporeivati i analizirati razliite pristupe pouavanju jeziku i jezinome izraavanju, osobito pristupe procesu pouavanju itanja i pisanja, oprimjeriti i argumentirati nunost i vanost razlika izmeu osnovne i srednje kole

6. razlikovati i analizirati razliite oblike neposredne djelatnosti s uenicima te primijeniti elni, individualni, individualizirani i skupni oblik te rad u paru, sve u skladu s osobitostima jezinih sadraja i sosobnostima uenika odreene dobi

7. izraditi ispitne sadraje za provjeravanje i vrjednovanje uenikovih znanja, sposobnosti i vjetina u podruju hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja (putem


25

organiziranih metodikih vjebi). Sadraj predmeta Jezini odgoj i obrazovanje u kolskome predmetu Hrvatski jezik. Oblici nastavnoga, izvannastavnoga i izvankolskoga jezinoga odgoja i obrazovanja. Sociolingvistika i psiholingvistika istraivanja. Uitelj i uenik u procesu jezinoga odgoja i obrazovanja. Znanja o govornom razvoju. Usvajanje i uenje jezika. Teorije uenja jezika. Tipovi nastavnih sati i specifine strukture nastavnih sati hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja. Nastava hrvatskoga jezika: rjenik, slovnica, pravogovor i pravopis. Razvijanje jezinih sposobnosti i miljenja jezine vjebe, zadaci i igre. Pitanja i zadaci u nastavi hrvatskoga jezika. Ocjenjivanje u nastavi hrvatskoga jezika. Nastava jezinoga izraavanja jezine djelatnosti: sluanje, govorenje, itanje i pisanje. Jezino komunikacijske kompetencije. Pouavanje strategijama itanja. Istraivanja uenikova itanja. Povezanost jezinih djelatnosti itanja i pisanja u koli. Pristupi pouavanju pisanja. Uenik u procesu pouavanja itanja i pisanja. Ueniki rjenik pojam i rezultati istraivanja. Razine uvjebavanja u pouavanju pisanja. Istraivanja uenikova pisanja. Ocjenjivanje jezinih djelatnosti uenika. Vrjednovanje pisanih radova uenika (kolsko i vanjsko vrjednovanje te samovrjednovanje). Metodike vjebe: pripremanje nastavnog sata (pisana priprema), izbor lingvodidaktikih predloaka, ispravljanje uenikih pisanih radova, pripremanje pitanja i zadataka objektivnog tipa, diktat. Naini izvoenja nastave i usvajanje znanja ((oozznnaaiittii sslloovvoomm XX))



Internet x x x x


Mentorski rad

Terenska nastava

x Komentari: Obveze studenata U individualnome (ili individualiziranome) radu odnosno u radu u skupinama ili u parovima student e tijekom trajanja izvedbe kolegija pripremiti i demonstrirati nekoliko metodikih vjebi te e pristupiti kolokviju. Praenje i ocjenjivanje* studenata (unijeti odgovarajue bodovne vrijednosti u relevantne kategorije tako da ukupan broj bodova u razliitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; upotrijebiti prazne rubrike za dodatne aktivnosti)


0.5 0.5

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Kolokvij Istraivanje

1 Projekt

Metodika vjeba

Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad


26

(svaka se od 4 vjebe boduje s 0.5 boda)

2.0


Obvezna literatura Teak, S., Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 (od 225. stranice) i 2, Zagreb, kolska knjiga, 1996. i 1998. Rosandi, D., Od slova do teksta i metateksta, Zagreb, Profil, 2002. Pismenost europske perspektive : Zbornik radova s meunarodnog seminara, Zagreb, 2002. Visinko,K., Jezino izraavanje u osnovnoj koli : Pisanje, Zagreb, kolska knjiga, 2009. Dopunska literatura Gudelj-Velaga, Z., Nastava stvaralake pismenosti, Zagreb, 1990. Rosandi, D., Hrvatski jezik u srednjokolskoj nastavi, Zagreb, 1996. Hrvatski u koli, zbornik metodikih radova, Zagreb, 1996. Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika : Suvremeni pristupi pouavanju u osnovnim i srednjim kolama : Radovi sa Simpozija uitelja i nastavnika Hrvatskoga jezika, Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje i Naklada Slap, 2007. Nain praenja kvalitete i uspjenosti svakog predmeta i/ili modula Kontinuirano praenje i biljeenje uspjenosti na za to posebno pripremljenome obrascu koji ostaje u trajnoj dokumentaciji predmeta za svakog studenta, bez obzira je li program uspjeno zavrio ili nije zavrio.


27

Kod predmeta

Naziv predmeta KOLSKA PRAKSA METODIKI PRAKTIKUM IZ KOLEGIJA METODIKA JEZINOGA ODGOJA I OBRAZOVANJA Opi podaci Studijski program HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST


Godina 2.




0+0+45 Ciljevi predmeta Osposobljavanje studenata za praenje i praktino izvoenje nastave hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja u osnovnoj i srednjoj koli. Korespondentnost i korelativnost programa Metodika praksa koja se odnosi na nastavu hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja u

osnovnoj i srednjoj koli ponajprije korespondira s teorijskim sadrajima kolegija Uvod u

pouavanje hrvatskoga jezika i knjievnosti i Metodika jezinog odgoja i obrazovanja.

Oekivani ishodi (razvijanje opih i specifinih kompetencija znanja/vjetina) za predmet i/ili modul Nakon ostvarivanja sadraja metodike prakse u osnovnoj i srednjoj koli student e moi:

1. analizirati i interpretirati izvedbe nastavnih sati iz hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja

2. navesti i vrjednovati ustroj nastavnoga sata hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja 3. organizirati i primjenjivati sastavnice prethodno napisane pripreme u neposrednoj

nastavnoj djelatnosti u osnovnoj koli u dvama predmetnim podrujima: hrvatskome jeziku i jezinome izraavanju

4. organizirati i primjenjivati sastavnice prethodno napisane pripreme u neposrednoj nastavnoj djelatnosti u srednjoj koli u dvama predmetnim podrujima: hrvatskome jeziku i jezinome izraavanju

5. analizirati i vrjednovati izvoenje nastave te moe sastaviti struni metodiki osvrt. Sadraj predmeta Ukupno se 15 radnih dana u semestru predvia za boravak u kolama vjebaonicama. Studenti su rasporeeni u manje skupine (do najvie 10 studenata) te naizmjenino borave u osnovnoj i srednjoj koli. Sadraj metodike prakse predvia: upoznavanje sa kolama vjebaonicama i mentorima, odreeni broj sati hospitacije, dvije metodike vjebe pripremanja i odravanja nastavnog sata hrvatskoga jezika (u osnovnoj i srednjoj koli). Naini izvoenja nastave i usvajanje znanja ((oozznnaaiittii sslloovvoomm XX))



Internet


28

x x Obrazovanje

na daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski

rad Terenska nastava

x x x Komentari: Obveze studenata Od studenta se oekuje redovito i aktivno sudjelovanje u metodikim vjebama u kolama vjebaonicama. Student, preteito tijekom semestra, priprema i odrava svoje dvije metodike vjebe te pie dvije opirne nastavne pripreme. Student pie i etiri metodika osvrta. Praenje i ocjenjivanje* studenata (unijeti odgovarajue bodovne vrijednosti u relevantne kategorije tako da ukupan broj bodova u razliitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; upotrijebiti prazne rubrike za dodatne aktivnosti)

Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi metodiki osvrti Seminarski rad Eksperimentalni rad

0.5 0.5



Praktini rad (za svaki uspjeno odrani sat i napisanu pripremu 2x 0.25; za ispravljanje uenikih radova 0.5)

1

Komentar: Metodiki se praktini dio vrjednuje na temelju uspjeno pripremljenih i odranih nastavnih sati, uspjeno napisanih nastavnih priprema te uspjeno napisanih metodikih osvrta. Tomu prethodi redovito pohaanje nastave i aktivnost studenta tijekom svih metodikih vjebi (sudjelovanje u osvrtima odranih nastavnih sati). Konanom se ocjenom u metodikome praktikumu izraava stupanj spremnosti studenta za sudjelovanje u jezinom odgoju i obrazovanju .


29


Obvezna literatura Za metodike vjebe studenti koriste aktualnu osnovnokolsku i srednjokolsku udbeniku literaturu te bibliografiju Metodikih modela umnoenu za potrebe metodikih vjebi studenata. Dopunska literatura Studenti prema potrebi koriste svu relevantnu literaturu navedenu u popisu obveznih i izbornih naslova za kolegij Metodika jezinoga odgoja i obrazovanja. Nain praenja kvalitete i uspjenosti svakog predmeta i/ili modula Kontinuirano praenje i biljeenje uspjenosti na za to posebno pripremljenome obrascu koji ostaje u trajnoj dokumentaciji predmeta za svakog studenta, bez obzira je li program uspjeno zavrio ili nije zavrio.


30

3.2.2. Nastavniki studij: opis izbornih kolegija (Tablica 1) Kod predmeta Naziv predmeta Glagoljatvo Opi podaci Studijski program Hrvatski jezik i knjievnost (2 DN) Godina I. Status kolegija Obvezatan X Izborni INT za HJK,

PU, POV

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent optereenja studenta 2 Broj sati po semestru 15+0+0 Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznavanje studenata s fenomenom glagoljatva u hrvatskoj kulturi. Taj se kompleksan fenomen razmatra na razliitim razinama: jezinopovijesnoj, knjievno- -umjetnikoj i kulturolokoj, a zadatak je kolegija upoznati studente sa svim razinama ostvaraja potivajui pritom razliite interese koji proizlaze iz matinoga studija sluaa. Korespondentnost i korelativnost programa Shodno slojevitosti termina "glagoljatvo", program kolegija korespondira s mnogim i razliitim kolegijima, bilo da se nadovezuje na njih ili im je temelj. Program je ovoga kolegija u neposrednome odnosu s kolegijima Fonologija i morfologija staroslavenskoga jezika, Slavenska pisma, Glagoljski spomenici na Krku / u Istri i s njima korelira u gotovo svim programskim sastavnicama, iz njih proizlazi i u njima se ovjerava. Segmentom koji se odnosi na glagoljsku knjievnost program korelira s kolegijima Hrvatska srednjovjekovna knjievnost, Srednjovjekovna drama omoguujui razumijevanje tekstova kao preduvjet za njihovo itanje i interpretaciju. S kolegijem Hrvatska kultura i civilizacija program korelira u onim predmetnim sastavnicama koje se dotiu glagoljatva kao specifinoga hrvatskoga kulturnoga fenomena. U tom segmentu program korelira i s odreenim programima iz studija kulturologije, povijesti umjetnosti, likovne umjetnosti, povijesti, prava i dr. Oekivani ishodi (razvijanje opih i specifinih kompetencija znanja/vjetina) za predmet i/ili modul

Definirati pojam glagoljatvo u njegovim prostornim i vremenskim odrednicama i njegove znaajke u svim slojevitim razinama pojavnosti;

Sistematizirati znaajke pojedinanih kulturnih djelatnosti i objasniti to ih povezuje u u jedinstven hrvatski kulturni fenomen;

Objasniti vanost toga kulturnoga fenomena za hrvatsku kulturu i njegove odjeke u sadanjosti.

Sadraj predmeta Osnovne informacije o poecima slavenske pismenosti, irilu i Metodu, vanosti njihova djela za za kulturu Slavena, Traktatu crnorisca Hrabra i kontinuitetu ideolokih osporavanja irilometodskoga koncepta. Redakcije i recenzije staroslavenskoga jezika (definicija i redefinicija pojmova). Prvi kontakt Hrvata sa sljednicima irilometodske tradicije. Borba glagoljaa za staroslavensku liturgiju. Crkveni koncili. Uspon glagoljatva u svim svojim


31

segmenitma (papinski reskripti senjskomu i krkomu biskupu; emauska epizoda). Zlatno doba glagolatva (prvotisak Misala). Pad i konac glagoljatva. Glagoljica i irilica u Hrvatskoj (grafijske znaajke i tekstovi epigrafi, rukopisi, otisnuta djela). Glagoljska knjievnost. Glagoljako pjevanje. Romanika u crkvenoj arhitekturi i slikarstvu. Glagoljski liturgijski zbornici (misal i brevijari). Glagoljski neliturgijski zbornici (Petrisov zbornik, Koluniev zbornik, Ivaniev zbornik). Pravni tekstovi (Vinodolski zakon, razne listine, statuti). Jezik srednjovjekovnih hrvatskih tekstova. Staroslavenska i narodna jezina sastavnica (akavska, kajkavska, tokavska), te njihovo proimanje. Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja (oznaiti slovom X)

Predavanja X

Seminari i radionice Vjebe Samostalni zadaci

X

Multimedija i internet

X Obrazovanje na

daljinu Konzultacije

X Laboratorij Mentorski rad

X Terenska nastava

X Komentari: Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje u ostvarivanju programskih sastavnica na predavanjima. Obavezan posjet izlobi Glagoljica. Obrada i usmena obrana zadane teme u vidu pisanoga rada, postera, videoprezentacije, prezentacije na raunalu i sl. Praenje i ocjenjivanje* studenata (oznaiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajue bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u razliitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u sluaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohaanje nastave

0,5 Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraivanje

1 Projekt

Kontinuirana provjera

znanja 0,5

Referat

Praktini rad

Komentari: *Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave. Student moe ostvariti ukupno 100 bodova (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! Obvezna literatura Damjanovi, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. Damjanovi, S., Tragom jezika hrvatskih glagoljaa, Zagreb 1984. Hamm, J., Hrvatski tip crkvenoslavenskog jezika, u: Slovo, 13, 1963, 43-57. Hercigonja, E., Nad iskonom hrvatske knjige (Rasprave o hrvatskom srednjovjekovlju),

Zagreb 1983. Hercigonja, E., Tropismena i trojezina kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994. Dopunska literatura


32

Bratuli, J., Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb 1995. rnja, Z., Kulturna povijest Hrvatske, sv. 1, Opatija 1988. uni, M., Izvori hrvatske pisane rijei - Oi od slnca, misal od oblaka, Zagreb 2003. Damjanovi, S., Jazik otaaski, Zagreb 1995. Hercigonja, E., Srednjovjekovna knjievnost, Povijest hrvatske knjievnosti, knj. 2, Zagreb

1976. Jurevi, I., Jezik hrvatskoglagoljskih brevijara, Osijek 2002. Mali, S., Jezik najstarije hrvatske pjesmarice, Zagreb 1972. Mogu, M., O otpisu pape Inocenta IV. senjskomu biskupu Filipu, u: RFD, 3, 2000, 235-242. Nazor, A., Jezini kriteriji pri odreivanju donje granice crkvenoslavenskog jezika u

hrvatskoglagoljskim tekstovima, u: Slovo, 13, 1963, 68-86. Rjenik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, Zagreb 1991-1999. tefani, V., Determinante hrvatskoga glagolizma, u: Slovo, 21, 1971, 13-30. Koristit e se i svi dostupni odljevi glagoljskih epigrafa, te pretisci, faksimilna izdanja i preslike izvornika hrvatskoglagoljskih tekstova. Nain praenja kvalitete i uspjenosti svakog predmeta i/ili modula Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, rezultati longitudinalnih praenja, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student - nastavnik), definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju


33

Kod predmeta Naziv predmeta Glagoljatvo Opi podaci Studijski program Hrvatski jezik i knjievnost (2 DN i O) Godina I. Status kolegija Obvezatan X Izborni INT za HJK,

PU, POV

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Zimski semestar Ljetni

semestar ECTS koeficijent optereenja studenta 4 Broj sati po semestru 15+15+0 Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznavanje studenata s fenomenom glagoljatva u hrvatskoj kulturi. Taj se kompleksan fenomen razmatra na razliitim razinama: jezinopovijesnoj, knjievno-umjetnikoj i kulturolokoj, a zadatak je kolegija upoznati studente sa svim razinama ostvaraja zadravajui se ponajvie na jezinopovijesnoj i stilskoj. Analizirat e se odabrani hrvatskoglagoljski tekstovi razliitih anrova nastali u rasponu od 12. do 16. stoljea kako bi se dobio uvid u jezik hrvatskih glagoljaa i njegove mijene s obzirom na anrovsko-tematsku odreenost, te vrijeme i mjesto nastanka. Usvojit e se grafijski sustavi uglate i kurzivne glagoljica. Time bi se trebalo osposobiti studente za samostalno struno lingvistiko i stilistiko tumaenje hrvatskoglagoljskih tekstova. Korespondentnost i korelativnost programa Shodno slojevitosti termina "glagoljatvo", program kolegija korespondira s mnogim i razliitim kolegijima, bilo da se nadovezuje na njih ili im je temelj. Program je ovoga kolegija u neposrednome odnosu s kolegijima Fonologija i morfologija staroslavenskoga jezika, Slavenska pisma, Glagoljski spomenici na Krku / u Istri i s njima korelira u gotovo svim programskim sastavnicama, iz njih proizlazi i u njima se ovjerava. Segmentom koji se odnosi na glagoljsku knjievnost program korelira s kolegijima Hrvatska srednjovjekovna knjievnost, Srednjovjekovna drama omoguujui razumijevanje tekstova kao preduvjet za njihovo itanje i interpretaciju. S kolegijem Hrvatska kultura i civilizacija program korelira u onim predmetnim sastavnicama koje se dotiu glagoljatva kao specifinoga hrvatskoga kulturnoga fenomena. U tom segmentu program korelira i s odreenim programima iz studija kulturologije, povijesti umjetnosti, likovne umjetnosti, povijesti, prava i dr. Oekivani ishodi (razvijanje opih i specifinih kompetencija znanja/vjetina) za predmet i/ili modul

Tumaiti okolnosti i nain postanka prvoga slavenskog knjievnog jezika i slavenskih grafija; pojave glagoljice u Hrvatskoj;

Usvojiti grafijske sustave uglate i kurzivne glagoljice; Definirati pojam glagoljatvo u cjelini i njegove znaajke u svim slojevitim razinama

pojavnosti; Sistematizirati znaajke pojedinanih kulturnih djelatnosti i objasniti to ih povezuje u u

jedinstven kulturni fenomen; Samostalno struno lingvistiki i stilistiki analizirati odabrane hrvatskoglagoljske tekstove

razliitih anrova kako bi se dobio uvid u jezik hrvatskih glagoljaa i njegove mijene s obzirom na anrovsko-tematsku odreenost, te vrijeme i mjesto nastanka.

Objasniti vanost toga kulturnoga fenomena za hrvatsku kulturu i njegove odjeke u sadanjosti.

Sadraj predmeta Osnovne informacije o poecima slavenske pismenosti, irilu i Metodu, vanosti njihova djela za za kulturu Slavena, Traktatu crnorisca Hrabra i kontinuitetu ideolokih osporavanja irilometodskoga koncepta. Tipovi glagoljice s posebnim osvrtom na uglatu i kurzivnu stilizaciju. Redakcije i recenzije staroslavenskoga jezika (definicija i redefinicija pojmova). Prvi kontakt Hrvata sa sljednicima irilometodske tradicije. Borba glagoljaa za staroslavensku liturgiju. Crkveni koncili. Uspon glagoljatva u svim svojim segmenitma (papinski reskripti senjskomu i krkomu biskupu; emauska


34

epizoda). Zlatno doba glagolatva (prvotisak Misala). Pad i konac glagoljatva. Glagoljica i irilica u Hrvatskoj (grafijske znaajke i tekstovi epigrafi, rukopisi, otisnuta djela). Glagoljska knjievnost. Glagoljako pjevanje. Romanika u crkvenoj arhitekturi i slikarstvu. Glagoljski liturgijski zbornici (misal i brevijari). Glagoljski neliturgijski zbornici (Petrisov zbornik, Koluniev zbornik, Ivaniev zbornik). Pravni tekstovi (Vinodolski zakon, razne listine, statuti). Jezik srednjovjekovnih hrvatskih tekstova. Staroslavenska i narodna jezina sastavnica (akavska, kajkavska, tokavska), te njihovo proimanje. Naini izvoenja nastave i usvajanje znanja ((oozznnaaiittii sslloovvoomm XX))

Predavanja

Seminari i radionice

Vjebe Samostalni zadaci


X X X X

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij Mentorski rad

Terenska nastava

X X X

Komentari: Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje u ostvarivanju programskih sastavnica na predavanjima. Obavezan posjet izlobi Glagoljica. Poloena oba meuispita. Obrada i usmena obrana zadane teme u vidu pisanoga rada, postera, videoprezentacije, prezentacije na raunalu i sl. Praenje i ocjenjivanje* studenata (unijeti odgovarajue bodovne vrijednosti u relevantne kategorije tako da ukupan broj bodova u razliitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; upotrijebiti prazne rubrike za dodatne aktivnosti) Pohaanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraivanje

2 Projekt


znanja 1,5

Referat

Praktini rad

Komentari: *OCJENJIVANJE Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! Obvezna literatura Damjanovi, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. Damjanovi, S., Tragom jezika hrvatskih glagoljaa, Zagreb 1984. Hamm, J., Hrvatski tip crkvenoslavenskog jezika, u: Slovo, 13, 1963, 43-57. Hercigonja, E., Nad iskonom hrvatske knjige (Rasprave o hrvatskom srednjovjekovlju), Zagreb

1983. Hercigonja, E., Tropismena i trojezina kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994. Dopunska literatura


35

Bratuli, J., Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb 1995. rnja, Z., Kulturna povijest Hrvatske, sv. 1, Opatija 1988. uni, M., Izvori hrvatske pisane rijei - Oi od slnca, misal od oblaka, Zagreb 2003. Damjanovi, S., Jazik otaaski, Zagreb 1995. Hercigonja, E., Srednjovjekovna knjievnost, Povijest hrvatske knjievnosti, knj. 2, Zagreb 1976. Jurevi, I., Jezik hrvatskoglagoljskih brevijara, Osijek 2002. Mali, S., Jezik najstarije hrvatske pjesmarice, Zagreb 1972. Mogu, M., O otpisu pape Inocenta IV. senjskomu biskupu Filipu, u: RFD, 3, 2000, 235-242. Nazor, A., Jezini kriteriji pri odreivanju donje granice crkvenoslavenskog jezika u

hrvatskoglagoljskim tekstovima, u: Slovo, 13, 1963, 68-86. Nazor, A., Knjiga o hrvatskoj glagoljici Ja slovo znajui govorim ..., Erasmus naklada, Zagreb, 2008. Rjenik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, Zagreb 1991-1999. tefani, V., Determinante hrvatskoga glagolizma, u: Slovo, 21, 1971, 13-30. Koristit e se i svi dostupni odljevi glagoljskih epigrafa, te pretisci, faksimilna izdanja i preslike izvornika hrvatskoglagoljskih tekstova. Nain praenja kvalitete i uspjenosti svakog predmeta i/ili modula Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, rezultati longitudinalnih praenja, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student - nastavnik), definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju


36

Kod predmeta Naziv predmeta Hrvatski standardni jezik u 20. st. Opi podaci Studijski program Hrvatski jezik i knjievnost (2 DN) Godina I. Status kolegija Obvezatan

X Izborni INT za HJK

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent optereenja studenta 2 Broj sati po semestru 15+15+0 Ciljevi predmeta Cilj je kolegija omoguiti studentima razumijevanje razvoja hrvatskoga standardnoga jezika u 20. stoljeu, s naglaskom na analizi jezikoslovnim prirunicima. Korespondentnost i korelativnost programa Program se nastavlja na Povijest hrvatskoga knjievnog jezika, a izravno je vezan uz kolegije o hrvatskom knjievnom jeziku u 16., 17., 18. i 19. stoljeu te kolegij Starije hrvatsko jezikoslovlje. Poznavanje ovih sadraja izravno pomae boljem razumijevanju kolegija iz hrvatskoga standardnog jezika. Oekivani ishodi (razvijanje opih i specifinih kompetencija znanja/vjetina) za predmet i/ili modul Nakon odsluane nastave studenti e moi:

samostalno interpretirati razvoj hrvatskoga standardnoga jezika u 20. stoljeu; struno analizirati jezine i stilske znaajke reprezentativnih tekstova

(jezikoslovnih prirunika, polemika i zakonskih odredbi o jeziku); samostalno pretraivati mrene stranice i tumaiti prikupljene podatke; iitavati podtekstove u jezinoj politici.

Sadraj predmeta Osnova programa obuhvaa prouavanje razvoja hrvatskoga standardnog jezika u 20. stoljeu. Analiziraju se jezikoslovni prirunici i rasprave hrvatskih jezikoslovaca u 20. st., procesi jezine unifikacije, zalaganja za jedinstven srpskohrvatski jezik, otpor jezinom unitarizmu te ustavno odreenje hrvatskoga jezika. Promatraju se standardizacijski procesi na nekoliko razina - polemike o pojedinim jezinim pitanjima, naziv jezika, leksikografska djela, gramatike hrvatskoga jezika te jezinosavjetnika literatura. Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja (oznaiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

X


X

Vjebe

Samostalni

zadaci X

Multimedija i

Internet X

Obrazovanje

na daljinu

Konzultacije

X

Laboratorij

Mentorski rad

X

Terenska nastava

X Komentari: Planira se organizacija najmanje jedne tematske radionice te strunoga izleta. Obveze studenata


37

Studenti su duni aktivno sudjelovati na seminarima i predavanjima, te izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju poznavanje strune literature i kompetenciju u pristupu standardolokom problemu 20. st. Praenje i ocjenjivanje* studenata (oznaiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajue bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u razliitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u sluaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohaanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraivanje

1 Projekt


znanja 0,5

Referat

Praktini rad

Komentari: *Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave. Student moe ostvariti ukupno 100 bodova (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! Obvezna literatura Brozovi, D., Standardni jezik, Zagreb 1970. Hrvatski jezik, Opole 1998. Hrvatski jezik u 20. stoljeu, Zbornik radova sa znanstvenoga skupa, Matica hrvatska,

Zagreb 2006. Ivekovi, F. Broz, I. Mareti, T. Roi, V. Reetar, M. Radi, A. Andri, N.

Borani, D., Jezikoslovne rasprave i lanci, Stoljea hrvatske knjievnosti, Zagreb 2001.

Jonke, Lj, Hrvatski knjievni jezik 19. i 20. stoljea, Zagreb 1971. Samardija, M., Hrvatski jezik u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, Zagreb 1993. Dopunska literatura Jezini purizam u NDH, ur. M. Samardija, Zagreb 1993. Jonke, Lj, Knjievni jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Mogu, M., Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Zagreb 1993. Pranjkovi, I., Kronika hrvatskoga jezikoslovlja, Zagreb 1993. Samardija, M. - Selak, A., Leksikon hrvatskoga jezika i knjievnosti, Zagreb 2001. Sesar, D., Putovima slavenskih knjievnih jezika, Zagreb 1996. Stolac, D., Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas, Filologija, 27, 1996, 107-

121. Nain praenja kvalitete i uspjenosti svakog predmeta i/ili modula Studentska evaluacija, kontinuirano skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student - nastavnik), definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju


38

Kod predmeta Naziv predmeta

Sintaktostilistika

Opi podaci Studijski program Hrvatski jezik i knjievnost (2 DN) Godina I. Status kolegija Obvezatan



semestar ECTS koeficijent optereenja studenta 3 Broj sati po semestru 30+15+0 Ciljevi predmeta Temeljni je cilj kolegija razvijanje kompetencije za uoavanje stilogenih elemenata na razini sintakse, odnosno otklona od sintaktike norme hrvatskoga standardnog jezika. Cilj se postie izborom korpusa na kojemu se provode ogledne analize, a koji ine tekstovi razliitih funkcionalnih stilova iz standardizacijskih perioda povijesti hrvatskoga knjievnog jezika (18., 19. i 20. stoljee). Korespondentnost i korelativnost programa Program je korespondentan s programima svih jezinih kolegija, izravno se nastavlja na kolegij Sintaksa hrvatskoga standardnog jezika, dok korespondira s programima Stilistiki pojmovi, metode i primjena te Povijesna sintaksa. Program je korelativan s kolegijima: Tekstna lingvistika, Tekst i kontekst, Tekst, znaenje, komunikacija, Od teksta prema diskursu, Kontaktna lingvistika, Semantika, Redaktura i lektura, Jezine vjebe, Lektorske vjebe i sl. Poznavanje ovih sadraja izravno pomae boljem razumijevanju kolegija iz stilistike hrvatskoga jezika. Oekivani ishodi (razvijanje opih i specifinih kompetencija znanja/vjetina) za predmet i/ili modul Nakon odsluanih predavanja i seminara student e moi:

uoavati i interpretirati stilogene elemente na sintaktikoj razini; znati tumaiti odnos stilogenoga i nestilogenoga, opega i individualnoga u

tekstu; rangirati jezine injenice na sintaktostilistikoj razini; interpretirati elemente za odreivanje sintaktostilistike norme hrvatskoga

standardnog jezika; analizirati tekstove svih funkcionalnih stilova s obzirom na sintaktostilistiku.

Sadraj predmeta Uvod u studij sintaktostilistike. Naela praktine stilistike. Temeljni pojmovi. Lingvistika stilistika. Sintaktika stilistika (sintaktostilistika). Sintaktika sinonimija. Sintaktika polisemija. Jezina organizacija i govorna organizacija. Pisana i govorena reenica. Red rijei u reenici. Stilistika vrijednost sloenih reenica. Inverzija. Elipsa. Slobodni neupravni govor. Diskontinuiranost u govornoj komunikaciji. Parataksa i hipotaksa. Reenina intonacija. Vrednote govorenoga jezika. Interpunkcija. Konektori. Korpus za provoenje oglednih analiza je promjenjiv. Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja (oznaiti slovom X)


39

Predavanja

X


X

Vjebe

Samostalni

zadaci X

Multimedija i

internet

Obrazovanje

na daljinu

Konzultacije

X

Laboratorij

Mentorski rad X

Terenska nastava

Komentari: Planira se organizacija najmanje jedne tematske radionice. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati na seminarima i predavanjima, te izraditi istraivaki zadatak kojim pokazuju kompetenciju u sintaktostilistikoj ralambi. Praenje i ocjenjivanje* studenata (oznaiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajue bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u razliitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u sluaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohaanje nastave


0,5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraivanje

1 Projekt

0,5 Kontinuirana provjera

znanja 0,5

Referat

Praktini rad

Komentari: *Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave. Student moe ostvariti ukupno 100 bodova (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! Obvezna literatura Katni-Bakari, M., Stilistika, Sarajevo 2001. Pranji, K., Jezik i knjievno djelo, Zagreb 1968. Pranji, K., Stil i stilistika, u: kreb, Z. i Stama, A., Uvod u knjievnost. Teorija,

metodologija, Zagreb 1983., str. 253-302. Sili, J., Od reenice do teksta, Zagreb 1984. Vuleti, B., Lingvistika govora, Zagreb 2002. Dopunska literatura Anto, A., Osnove lingvistike stilistike, Zagreb 1972. Bonai, M., Tekst - diskurs - prijevod (O poetici prevoenja), Split 1999. ehov, M. i sur., Souasn esk stylistika, Prag 2003. Guberina, P., Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb 1967. Guberina, P., Povezanost jezinih elemenata, Zagreb 1952. Ljubii, M., Studije o prevoenju, Zagreb 2000. Kovaevi, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezine stvarnosti, Rijeka 2001. Mareti, T., Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika, Zagreb

11899, 21931.


40

Mistrk, J., tylistyka, Bratislava 1989. Pranji, K., Jezikom i stilom kroza knjievnost, Zagreb 1986. Stolac, D., Sintaktostilistika kajkavskoga knjievnog jezika, u: Croatica, 37/38/39, 1993,

str. 333-340. Stolac, D., Sintaktostilistiki pristup Marulievoj Juditi, u: Colloquia Maruliana, 11,

2002, str. 235-250. Stolac, D., Bogovi, S. i Brus, S., Sintaktostilistike napomene uz prozu Slobodana

Novaka, u: Slobodan Novak, ivot i djelo, 1996, str. 29-35. Nain praenja kvalitete i uspjenosti svakog predmeta i/ili modula Studentska evaluacija, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, analiza uspjenosti tematske radionice, kontinuirano skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student - nastavnik), definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju


41

Kod predmeta Naziv predmeta

Sintaktostilistika

Opi podaci Studijski program Hrvatski jezik i knjievnost (2 DN) Godina I. Status kolegija Obvezatan



semestar ECTS koeficijent optereenja studenta 2 Broj sati po semestru 15+15+0 Ciljevi predmeta Temeljni je cilj kolegija razvijanje kompetencije za uoavanje stilogenih elemenata na razini sintakse, odnosno otklona od sintaktike norme hrvatskoga standardnog jezika. Cilj se postie izborom korpusa na kojemu se provode ogledne analize, a koji ine tekstovi razliitih funkcionalnih stilova iz standardizacijskih perioda povijesti hrvatskoga knjievnog jezika (18., 19. i 20. stoljee). Korespondentnost i korelativnost programa Program je korespondentan s programima svih jezinih kolegija, izravno se nastavlja na kolegij Sintaksa hrvatskoga standardnog jezika, dok korespondira s programima Stilistiki pojmovi, metode i primjena te Povijesna sintaksa. Program je korelativan s kolegijima: Tekstna lingvistika, Tekst i kontekst, Tekst, znaenje, komunikacija, Od teksta prema diskursu, Kontaktna lingvistika, Semantika, Redaktura i lektura, Jezine vjebe, Lektorske vjebe i sl. Poznavanje ovih sadraja izravno pomae boljem razumijevanju kolegija iz stilistike hrvatskoga jezika. Oekivani ishodi (razvijanje opih i specifinih kompetencija znanja/vjetina) za predmet i/ili modul Nakon odsluanih predavanja i seminara student e moi:

uoavati i interpretirati stilogene elemente na sintaktikoj razini; znati tumaiti odnos stilogenoga i nestilogenoga, opega i individualnoga u

tekstu; rangirati jezine injenice na sintaktostilistikoj razini; interpretirati elemente za odreivanje sintaktostilistike norme hrvatskoga

standardnog jezika; analizirati tekstove svih funkcionalnih stilova s obzirom na sintaktostilistiku.

Sadraj predmeta Uvod u studij sintaktostilistike. Naela praktine stilistike. Temeljni pojmovi. Lingvistika stilistika. Sintaktika stilistika (sintaktostilistika). Sintaktika sinonimija. Sintaktika polisemija. Jezina organizacija i govorna organizacija. Pisana i govorena reenica. Red rijei u reenici. Stilistika vrijednost sloenih reenica. Inverzija. Elipsa. Slobodni neupravni govor. Diskontinuiranost u govornoj komunikaciji. Parataksa i hipotaksa. Reenina intonacija. Vrednote govorenoga jezika. Interpunkcija. Konektori. Korpus za provoenje oglednih analiza je promjenjiv.


42

Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja (oznaiti slovom X)

Predavanja X


X

Vjebe

Samostalni

zadaci X

Multimedija i

internet

Obrazovanje

na daljinu

Konzultacije

X

Laboratorij

Mentorski rad X

Terenska nastava

Komentari: Planira se organizacija najmanje jedne tematske radionice. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati na seminarima i predavanjima, te izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju kompetenciju u sintaktostilistikoj ralambi. Praenje i ocjenjivanje* studenata (oznaiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajue bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u razliitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u sluaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohaanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,5 Seminarski rad

1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraivanje

Projekt


znanja 0,5

Referat

Praktini rad

Komentari: *Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave. Student moe ostvariti ukupno 100 bodova (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! Obvezna literatura Katni-Bakari, M., Stilistika, Sarajevo 2001. Pranji, K., Jezik i knjievno djelo, Zagreb 1968. Pranji, K., Stil i stilistika, u: kreb, Z. i Stama, A., Uvod u knjievnost. Teorija,

metodologija, Zagreb 1983., str. 253-302. Sili, J., Od reenice do teksta, Zagreb 1984. Vuleti, B., Lingvistika govora, Zagreb 2002. Dopunska literatura Anto, A., Osnove lingvistike stilistike, Zagreb 1972. Bonai, M., Tekst - diskurs - prijevod (O poetici prevoenja), Split 1999. ehov, M. i sur., Souasn esk stylistika, Prag 2003. Guberina, P., Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb 1967. Guberina, P., Povezanost jezinih elemenata, Zagreb 1952. Ljubii, M., Studije o prevoenju, Zagreb 2000. Kovaevi, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezine stvarnosti, Rijeka 2001. Mareti, T., Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika, Zagreb


43

11899, 21931. Mistrk, J., tylistyka, Bratislava 1989. Pranji, K., Jezikom i stilom kroza knjievnost, Zagreb 1986. Stolac, D., Sintaktostilistika kajkavskoga knjievnog jezika, u: Croatica, 37/38/39, 1993,

str. 333-340. Stolac, D., Sintaktostilistiki pristup Marulievoj Juditi, u: Colloquia Maruliana, 11,

2002, str. 235-250. Stolac, D., Bogovi, S. i Brus, S., Sintaktostilistike napomene uz prozu Slobodana

Novaka, u: Slobodan Novak, ivot i djelo, 1996, str. 29-35. Nain praenja kvalitete i uspjenosti svakog predmeta i/ili modula Studentska evaluacija, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, analiza uspjenosti tematske radionice, kontinuirano skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student - nastavnik), definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju


44

Kod predmeta Naziv predmeta Tekst i kontekst Opi podaci Studijski program Hrvatski jezik i knjievnost (2 DN) Godina I. Status kolegija Obvezatan X Izborni INT za HJK,

EJK, NJJK Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent optereenja studenta 2 Broj sati po semestru 15+15+0 Ciljevi predmeta Cilj je kolegija studente upoznati s novijim (interdisciplinarnim) pristupima tekstu kao najvioj jezinoj jedinici. Pritom se uspostavljaju odnosi izmeu teksta i konteksta, ali i teksta i diskursa. Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se Tekst i diskurs izravno nastavlja na Tekstnu lingvistiku. (Tekstno)lingvistikim se polazitima dodaju komponente sociolingvistikog i pragmalingvistikog pristupa (uspostavljaju se veze s tim izbornim kolegijima) te, posebice ovisno o temi seminarskoga rada, i lingvistike antropologije, filozofije jezika itd. Oekivani ishodi (razvijanje opih i specifinih kompetencija znanja/vjetina) za predmet i/ili modul Studenti e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: * objasniti razliite (interdisciplinarne) pristupe tekstu * definirati i objasniti svojstva teksta * objasniti pojam (jezinoga i izvanjezinoga; situacijskoga i izvansituacijskoga) konteksta * objasniti odnos teksta i konteksta * zakljuiti o nainima funkcioniranja teksta u konkretnoj komunikacijskoj situaciji * primijeniti naelo lokalne interpretacije teksta * prosuditi o ispravnoj i primjerenoj interpretaciji teksta Sadraj predmeta Tekst kao jezina jedinica najvie razine. Razliiti (interdisciplinarni) pristupi tekstu. Svojstva teksta i pitanje odreenja teksta: kohezija, koherentnost, intencionalnost, prihvatljivost, informativnost, situacionalnost, intertekstualnost. Kohezija i kohezivna sredstva na razini teksta: gramatike i leksike veze koje iskaze ujedinjuju u tekst (glagolska vremena, paralelizmi, zamjenice, leksike veze, komparacije, supstitucije, elipse, reenini veznici itd.) signali kontekstualne ukljuenosti reenice. Koherencija: ono to sluatelj/itatelj prepoznaje u jezinoj obavijesti i to je nuno njezinu interpretaciju; jezine i izvanjezine okolnosti u kojima se neki iskaz i/ili tekst pojavljuje. Kontekst: jezini (ko-tekst) i izvanjezini; situacijski i izvansituacijski. Granice teksta. Tekst u kontekstu. Diskurs. Kontekst i znaenje teksta: naelo lokalne interpretacije. Reenino znaenje i govornikovo znaenje; ispravna interpretacija i primjerena interpretacija. Kontekstualno znaenje. Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja (oznaiti slovom X)

Predavanja X

Seminari i radionice X

Vjebe Samostalni zadaci

X


Obrazovanje na daljinu

Konzultacije X

Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Komentari: Nastava se odvija u vidu predavanja i, naroito, kroz seminarske oblike rada. Studenti


45

odabiru temu seminarskoga rada te ih se usmjerava na samostalno istraivanje. Obveze studenata Od studenata se oekuje aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnoga rada. Upuuje ih se na izradu vlastite bibliografije (pretraivanje bibliotenih fondova i internetskih resursa). Obvezatna izrada seminarskog rada. Praenje i ocjenjivanje* stu

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI - 2P... · ♦Metodika književnog odgoja i obrazovanja 2 2 0 2 METODIKA struke – 4 ECTS ♦Školska praksa – metodički praktikum