Upload
others
View
8
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
FINAL REPORT ON
A.5.1.1. Conducting participatory research in FFS organized with extension officers
sub-activity
A.5.1.1. Agro technical measures- part I- agtotechnical measures
Kristek Andrija, Kristek Suzana, Varga Ivana
Sveučilište u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Besek Zdenko, Ivi Rešić, Knežević Josip, Sladorana d.o.o. Županja
Godina Lokacija Tema istraživanja
2013.
Tovarnik Proizvodne vrijednosti hibrida šećerne repe pri različitom broju
tretiranja fungicida
Gradište Utjecaj razmaka sjetve u redu, hibrida i gnojidbe dušikom na rezultat
u proizvodnji šećerne repe
2014.
Tovarnik Proizvodne vrijednosti hibrida šećerne repe pri različitom broju
tretiranja fungicida
Gradište Utjecaj razmaka sjetve u redu, hibrida i gnojidbe dušikom na rezultat
u proizvodnji šećerne repe
Vrbanja Utjecaj razmaka sjetve u redu, hibrida i gnojidbe dušikom na rezultat
u proizvodnji šećerne repe
Uvod
Šećerna repa u RH je jedna od najvažnijih industrijskih kultura i jedina sirovina za proizvodnju
šećera. Površine na kojima se uzgaja kreću se od oko 23.000 ha. U posljednjih pet godina
ostvaren je prosječni prinos korijena od 52.0 t/ha i sadržaj šećera od 15.67%. Ostvarenim
rezultatima nisu zadovoljni niti proizvođači, niti prerađivači korijena. Veliki je broj čimbenika
koji utječu na ostvarene rezultate u proizvodnji šećerne repe.
Pravilnim izborom sorte možemo, bez dodatnih ulaganja, povećati prinos i kvalitetu korijena te
pojeftiniti i olakšati preradu u tvornicama šećera. Iz tih razloga ulaganja u upoznavanje sorata i
njihovih proizvodnih osobina, kroz pokuse, u našim klimatskim i zemljišnim uvjetima, imaju
veliko opravdanje i trebaju biti trajnog karaktera. U praksi pri izboru sorte još uvijek postoje
različiti interesi proizvođača šećerne repe i tvornica šećera. Proizvođači žele ostvariti što je
moguće veći dohodak, za što im je nužno postići visok prinos korijena i zadovoljavajuću digestiju
te preferiraju sorte takvih osobina (sorte N ili N/Z - tipa). S druge strane, želja prerađivača,
tvornica šećera je da dobiju za preradu sirovinu iz koje je moguće proizvesti što više šećera uz što
manje troškove prerade po toni proizvoda. Za to su najpogodnije sorte sa visokim sadržajem
šećera i visokim iskorištenjem, zasnovanim na dobrim tehnološkim svojstvima repe (Z – tip).
Ipak proizvođači repe danas sve više pri izboru uvažavaju sorte s većom digestijom, na što ih
potiče i cijena repe koja je stimulativna za povećani sadržaj šećera. Treba istaći i ne smije se
zanemariti niti interes proizvođača repe za tolerantnost sorata prema uzročnicima bolesti
(Cercospora beticola, Rhizomania, Rhyzoctonia solani). Danas u dostignutoj tolerantnosti prema
nekim bolestima možemo biti zadovoljni, dok prema drugima (pjegavost lista) ona je još uvijek
nedovoljna.
Na lišću šećerne repe patološko oboljenje tipa pjegavosti izazivaju različiti uzročnici. Na našem
području najčešći uzročnik ove bolesti je gljiva Cercospora beticola koja se u proizvodnji šećerne
repe redovito javlja nanoseći pri tome i najveće štete. Manji ekonomski značaj ima pjegavost
lišća koju uzrokuje Ramularija beticola (siva pjegavost), Alternaria tenuis (crna pjegavost),
Phoma betae (zonirana pjegavost), Uromyces betae (hrđa) i Pseudomonas syringae patotip aptata
(bakterijska pjegavost). C. beticola smanjuje prinos korijena i lišća, kao i sadržaj šećera u
korijenu repe. Ovi potencijalni gubici veoma su varijabilni i zavise prije svega od ekoloških
uvjeta za razvoj bolesti tijekom ljetnog perioda vegetacije repe, plodoreda, agrotehnike
proizvodnje i osjetljivosti sorte. Relativno su rijetke godine sa nepovoljnim uvjetima za razvoj
pjegavosti lišća i sa neznatnim gubicima. Najpovoljnije uvjete za razvoj bolesti pruža toplo
vrijeme sa učestalim kišama u srpnju i kolovozu. Bržem razvoju bolesti i jačem napadu doprinosi
i učestala proizvodnja šećerne repe na istoj površini. Na razvoj bolesti utječe i opće stanje biljke.
Biljke slabije vitalnosti zbog nepravilne i neizbalansirane ishrane, suše ili pojave neke bolesti
korijena također bivaju brže i jače zahvaćene cerkosporom.
Bolest Cercospora beticola oštećuje lišće te tako smanjuje asimilacionu površinu i asimilaciju i
10 puta, uvjetuje opada prinosa korijena i do 60%, sadržaj šećera za 3-7 %, te povećanje
prisustva melasotvornih elemenata (K, Na, AmN) u korijenu repe (Marić, 1969.,1974.; Matić i
Đurđević, 1970.; Smith i Ruppel, 1973.; Joshimura et al. 1992.; Smith Campbell, 1996.; Liović i
sur. 1998.; Rešić, 2003.; Kristek i sur. 2003.). Jaka epidemija izaziva gubitak prinosa šećera i
preko 42% (Smith i Ruppel,1971)., te dovodi do povećanja glave u odnosu na ostali dio korijena.
Osim toga, korijen zaraženih biljaka teže se čuva od vađenja do prerade, od korijena zdravih
biljaka (Smith i Ruppel, 1971.).
S obzirom na veliku štetnost pjegavosti lišća šećerne repe u našoj zemlji, suzbijanju treba
posvetiti posebnu pažnju. Efikasna i ekonomična zaštita usjeva od ove bolesti može se postići
jedino primjenom kompleksa mjera koje obuhvaćaju pravilnu primjenu agrotehničkih mjera,
korištenje otpornijih sorata i upotrebu fungicida.
Pravilan raspored i optimalni broj biljaka po jedinici površine su iznimno važni čimbenici u
proizvodnji šećerne repe. Oni značajno utječu na ostvareni rezultat u proizvodnji ove intenzivne
ratarske kulture. Najčešće se u literaturi navodi da broj biljaka utječe na proizvodni rezultat s oko
16%, a kao optimalni broj biljaka, prema ranijim istraživanjima, navodi se od 70-90 tisuća
biljaka/ha. Broj biljaka utječe kako na prinos korijena, tako i na tehnološka svojstva (sadržaj
šećera, kalija, natrija i štetnog dušika). Obzirom da danas sjetvu šećerne repe često vršimo na
razmak 15-17 cm u redu (rijetka sjetva) da bi ostvariti optimalni broj biljaka potrebna je poljska
klijavost od najmanje 70 %. Kod još većih razmaka sjetve poljska klijavost mora biti veća od 80
%. Kako u našim uvjetima poljska klijavost varira od 50-90%, to kod sjetve na razmak 17 ili više
cm, osobito u nepovoljnim godinama, u velikom broju slučajeva, bilježimo smanjeni broj biljaka.
To dovodi do nejednake veličine vegetacijskog prostora po biljci i uvjetuje neujednačen porast
repe. Posljedica toga je pad digestije i iskorištenja šećera u prvom redu, a zatim i pad prinosa
korijena te nejednak razvoj biljke iznad tla. Nejednaka visina repe iznad tla utječe na kvalitetu
vađenja, odsijecanje glave i dovodi do velikih gubitaka u vađenju.
Veliki je broj čimbenika koji utječu na ostvareni raspored biljaka u redu i broj biljaka po hektaru.
Tako Çakmakçi et al. (1998.), Takada et al., (1993.), Tahisin and Hali, (2004.) Jurišić i Kristek,
(2011.) navode da ostvareni razmak biljaka u redu, osim od gustoće sjetve, zavisi o kvaliteti tla,
aplikaciji gnojiva, genotipu, prirodnom prorjeđivanju, predsjetvenoj pripremi tla i načina dorade
sjemena. Ismail and Allam (2007.) su dobili da je povećan broja biljaka od 70.000 na 105.000 po
hektaru značajno povećava sadržaj šećera, čistoću soka, ekstrakciju šećera te u konačnici prinos
čistog šećera. S druge strane, Lauer (1995.) iznosi u rezultatima svojih istraživanja da vegetacijski
prostor ne utječe značajno na prinos korijena, dok je povećanjem broja biljaka po jedinici
površine primjetno povećanje sadržaj šećera no dobivena razlika nije bila statistički značajna.
Masri (2008.) je dobio značajno pozitivan učinak povećanja broja biljaka sa 87.500 na 100.000
biljaka po hektaru i to kroz povećanje prinosa korijena, sadržaja i prinosa čistog šećera, a
istovremeno je došlo do značajnog smanjenja udjela melasotvornih tvari. Söğüt and Anoğlu
(2004.) ispitujući različite gustoće sjetve navode da je najveći prinos korijena i u konačnici šećera
postignut kod 116.000 biljaka ha-1
. Kristek i sur (2012.) istraživali su 6 gustoća (od 59 do 139
tisuća biljaka ha-1
) kod 4 hibrida na 4 tipa tla nejednake plodnosti u vremenskim uvjetima
2011.god koju su obilježile visoke temperature i vrlo mala količina padalina. Najveći prinos
korijena 79,85 t ha-1
i čistog šećera 11,39 t ha-1
dobili su pri sklopu od 108000 biljaka ha1
Razmatrajući optimalni broj biljaka po hektaru, treba istaći i činjenicu da su oplemenjivači u
novije vrijeme stvorili hibride s lisnom rozetom erektum tipa čime su stvorene pretpostavke za
povećanje broja biljaka po hektaru. Nadalje, povećanjem potencijala rodnosti novih hibrida i
poboljšanjem agrotehničkih mjera stvoreni su uvjeti za znatno veći prinos korijena. Promjenom
broja biljaka po jedinici površine mijenja se i veličina vegetacijskog prostora, a time i mogućnost
usvajanja hraniva, u prvom redu dušika, po biljci. Uz nove spoznaje o optimalnoj gustoći sjetve,
uz pravilan izbor načina dorade sjemena i razmaka sjetve u redu te odabir adekvatnih hibrida
šećerne repe i gnojidbe dušikom stvoriti će se potrebni preduvjeti za povećanje kvalitete i mase
proizvedenog korijena. Osim toga, dobiveni rezultati o razmacima sjetve u redu, uz brže klijanje
i veću poljsku klijavost, učiniti će proizvodnju šećerne repe sigurnijom, a zaštitu od korova
jeftinijom.
1.1.Proizvodne vrijednosti hibrida šećerne repe pri različitom broju
tretiranja fungicida
Godina provedbe: 2013., 2014.godina
Cilj rada
Cilj ovih istraživanja bio je, u klimatskim i zemljuišnim uvjetima istočne Hrvatske, utvrditi prinos
i kvalitetu korijena šećerne repe u zavisnosti od djelotvornost fungicida i tolerantnost istraživanih
hibrida prema gljivi Cercospora beticola Sacc.
Materijal i metode - 2013. godine
Istraživanje je provedeno kroz poljski pokuse postavljen u istočnoj Hrvatskoj (lokalitet Tovarnik)
u 2013. godini. U pokusu je istraživano 15 različita hibrida (Tablica 1.) i tri načina suzbijanja
patogene gljive Cercospora beticola Sacc. pomoću fungicida u tri varijante. S obzirom na
tehničku stranu izvođenja pokusa, tj. korištenja sijačice i prskalice, pokus je bio postavljen po spit
– blok shemi u 4 ponavljanja. Korišteni hibridi, vlasništvo su kompanija koje plasiraju sjeme u
Republici Hrvatskoj i deklarirani su kao tolerantni na C. beticola. Samo jedan hibrid (Pharaon)
deklariran je kao osjetljiv prema ovoj bolesti.
Varijante i rokovi primjene fungicida:
1.) bez primjene fungicida (kontrola);
2.) jedno tretiranje fungicidima - 12. 07. 2013 – Amistar extra (azoksistrobin +
ciprokonazol) -0,8 l/ha
3.) tri tretiranja fungicidom - 11. 07. 2013 - Amistar extra (azoksistrobin + ciprokonazol)
- 26. 07. 2013 – Opus Team - (epoksikonazol + fenpropimorf )
- 31.08. 2013.– Sphere 535 SC -535 SC (trifloksistrobin +
ciprokonazol )
Tablica 1. Hibridi šećerne repe u istražinanu i njihove deklarirane osobine
Red. br. Hibrid Tvrtka Tip* Tolerantnost**
1. Clementina KWS N R, Cr, Rh
2. Eduarda KWS NZ R, Cr
3. Jadranka KWS N R, Cr, Rh
4. Marianka KWS NZ R, Cr
5. Daktari SES - Van der Have Z R, Cr
6. Giraf SES - Van der Have Z R, Cr
7. Karpaty SES - Van der Have Z R, Cr
8. Pharaon SES - Van der Have Z R, Rh
9. Caribou SES - Van der Have Z R, Cr
10. Charli Strube NZ R, Cr, H
11. Goethe Strube N R, Cr
12. Kundera Strube NZ R, Cr
13. Sandor Strube NZ R, Cr, Aph
14. Gazeta Hilleshög Z R, Cr, Rh
15. Torda Hilleshög Z R, Cr, Rh
** R - Rhizomania
* Z = šećernati tip Cr - Cercospora beticola Sacc.
NZ = šećernato prinosni tip Rh - Rhizoctonia solani Kühn
N = normalni tip Aph - Aphanomyces cochlioides Drechsler
H - Heterodera schachti Schmidt
Pokus je postavljen na tlu tipa černozem slijedećih osobina: pHKCl – 7,55; pHH2O – 8,27; sadržaj
humusa – 3,16%; EUF - P2O5 – 5,9 mg/100g tla; EUF – K2O – 7,53 mg/100g tla. Površina
osnovne parcele u pokusu sastojala se od 6 redova širine 3 m i 50 m dužine. Obračunska parcela
iznosila je 7,5 m2 (3 reda = 1,5 m širine x 5 m dužine).
Tablica 2. Osobine tla pokusne površine
pH u Humus
%
Zaliha mg/100g Potrebe mg/100g za š. repu
KCl H2O P2O5 K2O P2O5 K2O
7,61 8,27 3,16 5,90 7,53 1,5 – 2,25 9 -15
Sjetva šećerne repe obavljena je pneumatskom sijačicom 19. 04. 2013. god. Tlo na kojem je bio
postavljen pokus ima vrlo visoke zalihe fosfora i osrednje kalija pa je izvršena gnojidba s 380 kg
ha-1
kalijeve soli, 45 kg ha-1
MAP-a i 152 kg ha-1
uree pri osnovnoj obradi te s 200 kg ha-1
KAN–a
u prihrani. Ukupno je dodano 129 kg ha-1
dušika, 23 kg ha-1
P2O5 i 228 kg ha-1
K2O.Zaštita od
korova obavljena je primjenom herbicida Pyramin WG 65 (klorizadon 650 g kg-1
) s 4,0 kg ha-1
odmah nakon sjetve te nakon nicanja 09. 05 herbicidima Inter OF (desmedifam + fenmedifam +
etofumesat =71+91+112 g l-1
) – 0,8 l ha-1
, Safari WG (triflusulfuron metil 500 g kg-1
) – 30 g ha-1
,
Eto 20 EC (etofumesat 200 g l-1
) – 0,3 l ha-1
i Trend 90 (izodekanol-etoksilat 900 g l-1
) – 0,2 l ha-1
Zaštita od štetnika i pored toga što je sjeme svih hibrida pri doradi tretirano sintetičkim
insekticidom Gaucho FS 600 (imidaklopirid, 600 g l-1
) za suzbijanje repine pipe (Bothinoderes
punctiventris) 03. 05. tretirano je s Nurelle D (klorpirifos-etil+cipermetril = 500+50 g l-1
) – 1,7 l
ha-1
. Zaštita od uzročnika bolesti lista Cercospora beticola Sacc. izvršena je u trenutku kada je na
lišću utvrđeno prisustvo simptoma – pjega na oko 1% biljaka. Primjena fungicida izvršena je prvi
puta 12. srpnja 2013.godine na varijanti 2 i 3 Drugo i treće tretiranje izvršeno je samo na
varijanti 3. Vizualna ocjena prisustva uzročnika bolesti C. beticola Sacc. i oštećenja lišća
korištenjem skale Kleinwanzlebener Cercospora Tafel s ocjenom 0 – 5 izvršena je 18. rujna.
Vađenje je izvršeno 12. listopada. Nakon vađenja određen je prinos i uzeti uzorci korijena za
određivanje kvalitete. U laboratoriju „Venema“ Tvornice šećera Osijek određen je sadržaj šećera,
kalija, natrija i alfa – amino dušika (AmN), po standardnim metodama. Sadržaj šećera određen je
saharimetrom, postupkom hladne digestije, sadržaj kalija i natrija plamen – fotometrom, a sadržaj
AmN određen je kolorimetrijski metodom „plavog broja“. Prema Braunschweigerovoj formuli
izračunat je prinos čistog šećera i sadržaj šećera u melasi (Buchholz i sur., 1995.). Dobiveni
podatci obrađeni su suvremenim statističkim metodama (analiza varijance) primjenom računalnih
programa.
Provedene agrotehničke mjere na pokusnoj površini:
Predusjev: pšenica
Osnovna obrada:
- prašenje strništa: 7.-16.07.2012.
- podrivanje: - 24.07.-17.08. 2012.
- duboko oranje - 6.-9.10.2012.
- tanjuranje - 12.-13.11.2012.
Gnojidba:
- osnovna: - 380 kg/ha kalijeve soli (228 kgK2O/ha) - 6.09.2012.
- 45 kg/ha MAP-a (5 kgN/ha, 23 kgP2O5/ha) - 6.09.2012
- 152 kg/ha Urea - 12.11.2012. (70 kgN/ha)
- prihrana: - 200 kg/ha KAN - 29.05.2013 (54 kgN/ha)
- ukupno hraniva kg/ha: 129 N : 23 P2O5 : 228 K2O
Predsjetvena priprema:
- prohod kongskild-a, zatim prohod germinatorom - 19.04. 2013.
Sjetva: - 19.04. 2013.
Međuredna kultivacija: - 29.-31.05.2013.
Suzbijanje korova:
– 19. 04. 2013.- Pyramin WG – 4 kg/ha
– 03. 05. 2013.- Nurele D – 1,7 l/ha
– 09. 05. 2013.- Inter OFF – 0,8 l/ha
- Safari – 30 g/ha
- Eto 20 EC – 0,3 l/ha
- Trend - 0,2 l/ha
Prosječan broj biljaka po ha: - 85 500 - 3.06.2013.
Vremenske prilike 2013. godine
Vremenske prilike u 2013. godini znatno su odstupale od višegodišnjeg prosjeka. U 2013.
godini na području Osijeka palo je čak 772,9 mm oborina (Tablica 3.) što je za 122,5 mm ili
119% više od višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.). Osobito puno kiše palo je u razdoblju
sječanj – ožujak i to ukupno 231,2 mm što je 175,3 % više od dugogodišnjeg prosjeka zbog čega
je sjetva započela tek u drugoj polovini travnja.. U vegetaciji šećerne repe u Osijeku 2013.
godine palo je 477,5 mm kiše što je 117% više od dugogodišnjeg prosjeka. U vegetacioji s puno
kiše (118,8 mm) istiće se svibanj što nije pogodovalo razvoju repe jer se u to vrijeme odvija faza
ukorijenjavanje u kojoj repi nije potrebno puno vode već znatnije učešće plinovite faze u tlu.
Tablica 3. Mjesečne količine oborina (mm) i srednje mjesečne temperature zraka (oC) u vegetaciji
šećerne repe 2013. u usporedbi s višegodišnjim prosjekom za Osijek
Mjesec Mjesečna količina oborina
mm
Srednja mjesečna temperatura zraka 0C
Prosjek
1961-
1990.
mm
Potrebe
po
Wolthma
n-u
2013. g.
% od
prosjeka
2013.
mm
Prosjek
1961.-
1990.
Potrebe
po
Lidecke-
u
2013.
g.
+ ili - od
prosjeka
2013. 0C
I. 46,9 130 61,0 -1,2 +3,3 2,1
II. 40,2 215 86,4 1,6 +1,4 3,0
III 44,8 187 83,8 6,1 -0,9 5,2
IV 53,8 40 84 45,2 11,3 +1,8 13,1
V 58,5 50 203 118,8 16,5 14,2 +0,2 16,7
VI 88,0 50 72 63,4 19,4 18,0 +0,5 19,9
VII 64,8 80 56 36,3 21,1 18,5 +1,8 22,9
VIII 58,5 65 56 32,8 20,3 18,2 +2,6 22,9
IX 44,8 35 288 129 16,6 14,0 -0,7 15,9
X 41,3 40 126 52,0 11,2 8,8 +2,5 13,7
XI 57,3 112 64,2 5,4 +2,4 7,8 XI 57,3
XII 51,6 0 0,0 0,9 +0,7 1,6 XII 51,6
Ukupno
god.
650,4 119 772,9 - - - Ukupno
god.
650,4
Ukupno
veg.
409,7 117 477,5 - - - Ukupno
veg.
409,7
Ukupno
veg.
409,7 360 477,5 - -
Prosjek - - - 16,6 15,3
veg.
Prevelike količine oborina usporile su razvoj korijenovog sistema i smanjilo dubinu
prodiranja korijenovih žilica. Iznadprosječne količine oborina pale su još u rujnu i u
listopadu u fazi največeg porasta sadržaja šećera. To je opet vrijeme kada su potrebe
šećerne repe prema vodi male, svega 35 odnosno 40 mm mjesečno, a palo je 129 i 52
mm. Velika količina oborina u ovoj fazi razvoja repe negativno je utjecalo na porast
sadržaja šećera Ipak treba istaći da vrijeme tijekom čitave vegetacije nije bilo
nepovoljno. Dosta oborina u lipnju i zadovoljavajuća vlažnost tla u srpnuju stvorili su
povoljne uvjete za brzi porast lisne mase i zadebljalog korijena. Veći porast repe osobito
u srpnju i kolovozu su onemogučile povečane temperature zraka. Prosječna temperatura
zraka u vegetaciji bila je za 1,30C iznad dugogodišnjeg prosjeka i iznosila je 17,9
0C, a u
srpnju i kolovozu prosječna mjesečna temperatura zraka dostigle su čak 22,9 0C. U to
vrijeme optimalne temperature za repu su znatno niža i iznosi 18,5 0C.
Rezultati rada
Pjegavost lišća koju izaziva gljiva Cercospora beticola Sacc. različitim
intenzitetom oštećivala je ili uništavala listove što je zavisilo od načina proizvodnje
(broja tretiranja) i hibrida. Na pokusnim varijantama koje nisu tretirane dobivena je
prosječna ocjena 2,8 (Tablica 4). Ocjena pokazuje da je bila jača zaraza na najstarijem i
srednjem lišću te da su se pjege počele spajati formirajući površinu uginulog tkiva.
Međutim ukupno gledano vidimo da u ovoj godini oštećenje lista od cerkospore nije bilo
jako veliko. To se posebno odnosi na pojedine hibride (Edvarda, Jadranka) gdje je ocjena
oštećenja svega 0,5. Najosjetljiviji hibrid prema cerkospori bio je Sandor s ocjenom 5,0 te
Dactari i Charli s ocjenom 4,5.
Tablica 4. Ocjena intenziteta napada gljive C. beticola 18. 09. 2013. koristeći skalu 0 - 5
(0 – bez zaraze, pjega; 5 – pjege na svim listovima)
Redni
broj
Hibrid
Vlasnik hibrida
Varijanta upotrebe fungicida
1. 2. 3.
1. Clementina KWS 4,0 2,5 1,5
2. Eduarda KWS 0,5 0,3 0,1
3. Jadranka KWS 0,5 0,5 0,5
4. Marianka KWS 3,5 1,5 1,0
5. Daktari SES - Van der Have 4,5 2,0 2,0
6. Giraf SES - Van der Have 2,5 1,0 0,8
7. Karpati SES - Van der Have 3,5 2,5 1,5
8. Pharaon SES - Van der Have 4,0 2,5 2,5
9. Caribu SES - Van der Have 2,0 1,0 0,8
10. Charli Strube 4,5 3,0 1,5
11. Goethe Strube 2,0 1,5 1,0
12. Kundera Strube 2,5 1,5 1,0
13. Sandor Strube 5,0 1,5 1,0
14. Gazeta Hilleshög 1,5 1,0 0,5
15. Torda Hilleshög 2,0 0,5 0,3
Prosjek 2,8 1,6 1,1
Tretirane varijante fungicidima 1x dobile su prosječnu ocjenu 1,6, a 3x još manju 1,1.
Ove ocjena kod varijanata tretiranih fungicidima pokazuju dobar pozitivan učinak
primjene kemijskih mjera.
U uvjetima zaštite 3x fungicidima najosjetljiviji hibridi u 2013. godini (Tablica 4.)
ocijenjeni su ocjenom 2,5 Faraon i 2,0 Daktari. Najtolerantniji hibrid u ovim uvjetima s
ocjenom 0,1 bio je Edvarda.
Prinos korijena (Tablica 5.) u prosjeku pokusa iznosi je 92,26 t/ha. Primjenom fungicida
3x u odnosu na 1x prinos korijena je povećan prosječno za 5,13 t/ha (5,46 %).
Istovremeno je sadržaj šećera (Tablica 6.) povećan za 0,11 %, a prinos šećera za 0,75
/ha, odnosno 6,27% (Tablica 7.). Iz podataka navedenih tablica vidimo i da u 2013.
godini razlike između jednog i tri tretiranja fungicidima nisu velike i da su učinci tri
tretiranja fungicidima relativno mali ali ipak isplativi i zbog toga nužno je fungicide
koristiti više puta. Razlika između tri tretiranja fungicidima i kontrole je osjetno veća.
Prinos korijena bez primjene fungicida smanjen je prosječno za 14,98 t ha (17,84%), sadržaja
šećera 0,59% (rel. 4,11%) i prinosa šećera za 2,41 t ha/ha (23,42%).
Tablica 5. Prinos korijena (t/ha) u zavisnosti od hibrida i primjeni fungicida protiv gljive C.
beticola u 2013. godini
Hibrid
Varijanta primjene fungicida
Prosjek 1. 2. 3.
Clementina 68,97 103,66 109,31 93,98
Eduarda 89,31 91,75 90,68 90,58
Jadranka 113,83 114,56 117,27 115,22
Marianka 82,66 88,61 115,13 95,47
Daktari 83,40 93,57 97,85 91,61
Giraf 77,48 87,16 87,36 84,00
Karpaty 83,04 87,01 87,85 85,97
Pharaon 71,09 93,61 104,47 89,72
Caribou 87,87 86,68 86,53 87,03
Charli 86,40 99,77 108,95 98,37
Goethe 74,21 89,40 93,59 85,73
Kundera 65,19 86,00 83,80 78,33
Sandor 90,07 94,31 105,71 96,69
Gazeta 90,71 91,36 91,12 91,06
Torda 95,49 100,04 104,77 100,10
Prosjek 83,98 93,83 98,96 92,26
Analiza povećanja prinosa korijena pokazuje da s povećanjem broja tretiranja najmanje promjene
su zabilježene kod tolerantnijih hibrida. Tako su kod hibrida Jadranka, gdje su utvrđena najmanja
oštećenja lišća i na kontroli, promjene u prinosu najmanje. Kod ovog hibrida u sve tri varijante
prinos korijena je gotovo na istoj razini.
Tablica 6. Sadržaj šećera (%) u zavisnosti od hibrida i primjeni fungicida protiv
gljive C. beticola
Hibrid
Varijanta primjene fungicida
Prosjek 1. 2. 3.
Clementina 13,14 15,10 15,08 14,44
Eduarda 12,53 14,42 15,03 13,99
Jadranka 14,42 14,59 14,48 14,50
Marianka 14,99 15,27 15,28 15,18
Daktari 13,68 13,90 14,00 13,86
Giraf 13,68 14,14 14,24 14,02
Karpaty 14,44 14,68 14,55 14,56
Pharaon 13,71 13,99 14,06 13,92
Caribou 14,95 15,26 15,42 15,15
Charli 13,45 13,54 13,52 13,50
Goethe 14,27 14,37 14,66 14,43
Kundera 14,84 15,10 15,31 15,08
Sandor 14,56 15,21 15,47 15,08
Gazeta 14,98 14,97 15,14 15,03
Torda 14,53 14,75 14,90 14,73
Prosjek 14,14 14,62 14,73 14,50
Tablica 7. Prinos čistog šećera (t ha -1
) u zavisnosti od hibrida i primjeni fungicida protiv
gljive C. beticola
Hibrid
Varijanta primjene fungicida
Prosjek 1. 2. 3.
Clementina 7,78 13,75 14,43 11,99
Eduarda 9,39 11,32 11,91 10,87
Jadranka 14,02 14,35 14,56 14,31
Marianka 10,86 11,86 15,46 12,73
Daktari 9,89 11,29 12,01 11,06
Giraf 9,13 10,78 10,84 10,25
Karpaty 10,53 11,26 11,23 11,01
Pharaon 8,39 11,39 12,67 10,82
Caribou 11,48 11,63 11,59 11,57
Charli 10,08 11,75 12,73 11,52
Goethe 9,30 11,20 11,91 10,80
Kundera 8,42 11,47 11,28 10,39
Sandor 11,35 12,55 14,44 12,78
Gazeta 11,85 11,95 12,08 11,96
Torda 11,87 12,69 13,37 12,65
Prosjek 10,29 11,95 12,70 11,65
Zaključak
Istraživanje proizvodnih vrijednosti 15 hibrida šećerne repe u uvjetima prirodne infekcije s
patogenom gljivom Cercospora beticola Sacc. bez i uz primjenu fungicida u 2013. godini.
pokazuju ovisnost prinosa i kvalitete korijena u prvom redu od očuvanosti lista kroz vegetaciju, a
zatim i od hibrida. Zbog oštećenja lišća, na varijantama gdje nije vršeno tretiranje fungicidima, u
odnosu na varijante dobro očuvanog lista s tri tretiranja, prinosa korijena smanjen je prosječno za
14,98 t/ha (17,84%), sadržaja šećera 0,58% (rel. 4,11%) i prinosa šećera za 2,41 t/ha (23,42%).
Tri tretiranja u odnosu na jedno povećala su pronos korijena za 5,13 t ha-1
(5,74%), sadržaja
šećera 0,11% i prinosa šećera za 0,75 t ha-1
(6,28%). Štete zbog izostavljene primjene fungicida
bile su vrlo značajne kod svih ispitivanih hibrida, pa je višekratna primjena fungicida u borbi
protiv C. beticola Sacc obvezna i vrlo isplativa mjera u proizvodnji šećerne repe. Prinos korijena,
u prosjeku za sve varijante primjene fungicida, značajno veći od drugih hibrida u istraživanju,
ostvario je hibrid Jadranka Po sadržaju šećera najkvalitetniji hibridi su bili Marianka, Caribu,
Kundera, Sandor i Gazeta Po prinosu čistog šećera značajno bolji od drugih bio je hibrid Jadranka
Materijali i metode - 2014. godine
Istraživanje je provedeno kao i prethodne godine kroz poljske pokuse postavljene u istočnoj
Hrvatskoj (lokalitet Tovarnik). U uvjetima prirodne zaraze istraživane su proizvodne
karakteristike 10 različitih hibrida šećerne repe (Tablica 8.), uz kontrolu patogene gljive C.
beticola na dva načina suzbijanja pomoću primjene fungicida. S obzirom na tehničku stranu
izvođenja pokusa, tj. korištenja sijačice i prskalice, pokus je bio postavljen po split – blok shemi u
4 ponavljanja. Korišteni hibridi, vlasništvo su kompanija koje plasiraju sjeme u Republici
Hrvatskoj i deklarirani su kao tolerantni na C. beticol
Tablica 8. Hibridi šećerne repe u istražinanu 2014. godine i njihove deklarirane osobine
Red. br. Hibrid Tvrtka Tip* Tolerantnost**
1. Eduarda KWS NZ R, Cr
2. Jadranka KWS N R, Cr, Rh
3. Marianka KWS NZ R, Cr
4. Daktari SES - Van der Have Z R, Cr
5. Karpaty SES - Van der Have Z R, Cr
6. Caribou SES - Van der Have Z R, Cr
7. Charli Strube NZ R, Cr, H
8. Goethe Strube N R, Cr
9. Kundera Strube NZ R, Cr
10. Sandor Strube NZ R, Cr, Aph
** R - Rhizomania
* Z = šećernati tip Cr - Cercospora beticola Sacc.
NZ = šećernato prinosni tip Rh - Rhizoctonia solani Kühn
N = normalni tip Aph - Aphanomyces cochlioides Drechsler
H - Heterodera schachti Schmidt
Tlo na kojem je bio postavljen pokus ima vrlo visoke zalihe fosfora i osrednje kalija pa je
izvršena gnojidba s 380 kg ha-1
kalijeve soli, 45 kg ha-1
MAP-a i 152 kg ha-1
uree pri osnovnoj
obradi te s 200 kg ha-1
KAN–a u prihrani. Ukupno je dodano 129 kg ha-1
dušika, 23 kg ha-1
P2O5 i
228 kg ha-1
K2O. Zaštita od korova obavljena je primjenom herbicida. Zaštita od štetnika i pored
toga što je sjeme svih hibrida pri doradi tretirano insekticidom Gaucho FS 600 (imidaklopirid,
600 g l-1
) za suzbijanje repine pipe (Bothynoderes punctiventris Germ.) tretirano je s Nurelle D
(klorpirifos-etil+cipermetril = 500 + 50 g l-1
) – 1,7 l ha-1
. Zaštita od uzročnika bolesti lista
Cercospora beticola Sacc. izvršena je u trenutku kada je na lišću utvrđena pojava bolesti (prisutni
simptomi – pjege na 1% biljaka).
Sjetva: - 25.03. 2014. god.
Vađenje: - 28. 10. 2014. god.
Prosječan broj biljaka po ha: - 71.000
Istraživane su tri varijante primjene fungicida u zaštiti od uzročnika bolesti Cercospora beticola
Sacc.
1 – kontrola, ne tretirano
2 – tretirano fungicidom 1 puta
- 17. 07. 2014. Amistar extra (Azoksistrobin+ ciprokonazol) 0,8 l/ha
3 – tretirano fungicidom 3 puta
Prvi puta: 17. 07.2014. Amistar extra (azoksistrobin+ciprokonazol) 0,8 l/ha
Drugi puta: 04.08. 2014. Opus Team (epoksikonazol+fenpropimorf) 1,2 l/ha
Treći puta: 28. 08. 2014. Sphera 535 SC (trifloksistrobin + ciprokonazol)
Vremenske prilike
Vremenske prilike u 2014. godini znatno su odstupale od višegodišnjeg prosjeka. U 2014. godini
na području Osijeka palo je čak 821,4 mm oborina (Tablica 8.) što je za 171,0 mm ili 126% više
od višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.). Osobito puno kiše palo je u svibnju i listopadu, više od
200 % od dugogodišnjeg prosjeka. U vegetaciji šećerne repe u Osijeku 2014. godine palo je
607,2 mm oborina što je 148 % više od dugogodišnjeg prosjeka. Dovoljne količine padalina u
lipnju, srpnju i kolovozu pogodovale su porastu repe jer se u to vrijeme odvija faza razvoja lisne
popvršine i zadebljalog korijena kada su povećane potrebe biljke repe prema vodi. Međutim,
velike količine oborina koje su pale u rujnu i listopadu, u fazi največeg porasta sadržaja šećera,
utjecale su negativno na porast sadržaja šećera. To je vrijeme kada su potrebe šećerne repe prema
vodi male, svega 35 odnosno 40 mm mjesečno, a palo je 69 i 88 mm. Velika količina oborina u
ovoj fazi razvoja repe dovele su do pada sadržaja šećera, a pogodovale su porastu lisne površine i
obnavljanju lisne rozete, a tek malo su utjecale na porast zadebljalog korijena ovisno o očuvanosti
lišća. U ovoj fazi razvoja repe već stvoreni šećer biljka je najčešće trošila za obnavljanje
uništenog lišća pa je sadržaj šećera umjesto očekivanog porasta bilježio pad sadržaja. Prosječna
temperatura zraka u vegetaciji bila je za 1,10C iznad dugogodišnjeg prosjeka i iznosila je 17,5
0C.
Međutim, ipak treba istaći da su u ovoj godini, prosječne mjesečne temperatura zraka, u ljetnim
mjesecima bile nešto niže od prethodnih godina. Tako je najviša prosječna mjesečna temperatura
zraka bila u srpnju i iznosila je 21,8 0C, a u svim ostalim mjesecima bila je niža što je, uz
dovoljnu vlažnost tla, pogodovalo porastu repe. Na žalost ovakvi uvjeti i neučinkovita zaštita, od
pjegavosti lišća, bili su povoljni za razvoj bolesti što je uzrokovalo propadanje lišća i trošenje
asimilata za stalnu obnovu lisne površine.
Tablica 9. Mjesečne količine oborina i temperature zraka u 2014. godini te odstupanja od
višegodišnjeg prosjeka
Mjesec Mjesečna količina oborina
mm
Srednja mjesečna temperatura zraka 0C
Prosjek
1961-1990.
mm
2014.god.
%
od prosjeka
2014.
mm
Prosjek
1961.-1990.
2014. god.
viša ili manja
od prosjeka
2014. 0C
I 46,9 111 52,1 -1,2 +4,9 3,7
II 40,2 119 47,8 1,6 +4,1 5,7
III 44,8 87 39,0 6,1 +3,4 9,5
IV 53,8 151 81,2 11,3 +1,9 13,2
V 58,5 272 159,1 16,5 -0,4 16,1
VI 88,0 103 90,6 19,4 +0,9 20,3
VII 64,8 102 65,5 21,1 +0,7 21,8
VIII 58,5 92 53,8 20,3 +0,5 20,8
IX 44,8 154 69,0 16,6 +0,4 17,0
X 41,3 213 88,0 11,2 +2,1 13,3
XI 57,3 16 9,2 5,4 +2,9 8,3
XII 51,6 128 66,1 0,9 +2,6 3,5
Ukupno god. 650,4 126 821,4 - - -
Ukupno veg. 409,7 148 607,2 - - -
Prosjek god. - - - 10,8 +2,0 12,8
Prosjek veg. - - - 16,6 1,1 17,5
Rezultati rada
Pjegavost lišća koju izaziva gljiva Cercospora beticola Sacc. različitim intenzitetom oštećuje ili
uništava listove što uglavnom najviše zavisi od načina proizvodnje, broja tretiranja fungicidima i
hibrida. Ove godine na pokusu bez tretiranja dobivena je prosječna ocjena od čak 4,8 (Tablica
10.). Ocjena pokazuje da je bilo vrlo jak napad bolesti i da su vanjski listovi odumrli, a srednji
listovi da su jače oštećeni te da je došlo do retrovegetacije. Tretirani pokusi 3x dobili su prosječnu
ocjenu 4,5, a ista ocjenu u prosjeku pokusa, dobivena je i uz tretiranje 1x što je samo malo bolje
od kontrole (4,8). Kako se radi o istim hibridima razlozi za takvo stanje mogu se naći u
povoljnijim vremenskim uvjetima za razvoj bolesti u 2014. godini i to u prvom redu u većoj
količini oborina, većem broju kišnih dana i većoj relativnoj vlažnosti zraka u srpnju i kolovozu.
Osim toga buduću nema razlike između jednog i tri tretiranja može se iskazati sumnja u slabu
učinkovitost fungicida i pojavu izolata smanjene osjetljivosti na korištene fungicide.U uvjetima
zaštite 1 i 3x fungicidima ocjenom 5,0 ocijenjeno je čak kod pet, a s 4,0 kod četiri hibrida.
Tablica 10. Ocjena intenziteta napada gljive C. beticola sredinom rujna 2014. godine koristeći
skalu 0 – 5 (0 – bez zaraze, pjega; 5 – pjege na svim listovima)
Redni
broj
Hibrid
Vlasnik hibrida
Varijanta upotrebe fungicida
1. 2. 3.
1. Eduarda KWS 5,0 4,5 4,5
2. Jadranka KWS 4,5 4,0 4,0
3. Marianka KWS 4,0 4,0 4,0
4. Daktari SES - Van der Have 4,5 4,5 5,0
5. Karpaty SES - Van der Have 5,0 5,0 5,0
6. Caribu SES - Van der Have 5,0 5,0 4,5
7. Charli Strube 5,0 5,0 5,0
8. Goethe Strube 5,0 4,0 4,0
9. Kundera Strube 5,0 4,0 4,0
10. Sandor Strube 5,0 5,0 5,0
Prosjek 4,8 4,5 4,5
Prinos korijena zavisio je od hibrida i broja tretiranja fungicida. Značajno najveći prosječan
prinos korijena od 109,37 t/ha ostvaren je s hibridom Jadranka (Tablica 11.) zatim slijede hibridi
Caribou i Kundera. U 2014. godini učinkovitost fungicida bila je znatno manja. Uz jedno
tretiranje prosječni prinos korijena je povećan za 2,38 t/ha ili 2,64 %, a uz tri tretiranja za samo
6,45 t/ha ili 7,16%. Povećanje uz tri tretiranja 2014. godine čak je nešto manje od jednog
tretiranja 2013. godine. Analizom aktivnih tvari fungicida koji su primjenjeni u zaštiti možemo
vidjeti da su u prvom i trećem tretiranju korišteni strobilurin i ciprokonazol čija je efikasnost čini
se izostala pa postoji opasnost da su se pojavili izolati C. beticola koji su rezistentni na korištene
preparate no da bi bili sigurni to bi trebalo u daljnjim istraživanjima utvrditi. Analiza po
hibridima pokazuje da su osobito osjetljivi hibridi prema gljivi C. beticola, u svim varijantama,
postigli sličan rezultat - nizak prinos (Sandor, Karpaty).
Sadržaj šećera bio je nizak i u prosjeku svih hibrida iznosio je 13,00% (Tablica 12.). Nizak
sadržaj šećera posljedica je nepovoljnih vremenskih prilika u fazi najvećeg porasta sadržaja
šećera tj. velika količina oborina u rujnu i listopadu te veliko propadanje lišća, zbog intenzivnog
razvoja gljive C. beticola i retrovegetacija. U odnosu na kontrolu primjenom fungicida 1x, u
prosjeku svih hibrida, povećan je sadržaj šećera samo 0,19 %, a uz tri tretiranja 0,78 %.
Prinos čistog šećera bio je zadovoljavajući zahvaljujući u prvom redu visokom prinosu korijena.
Iznosio je prosječno u istraživanju 10,32 t/ha (Tablica 13.). Najveći prinos šećera postignut je s
hibridom Jadranka (11,91 t/ha), zatim slijedi Marianka (11,22 t/ha) te Caribou (11,17 t/ha). U
ovoj godini može se istaći da su bili povoljniji vremenski uvjeti za velik porast zadebljalog
korijena šećerne repe zbog veće količine oborina u srpnju i kolovozu i nešto nižih temperatura
(Tablica 9.). Bili su to povoljni uvjeti i za razvoj bolesti lista pa je došlo do propadanja lišća i
retrovegetacije što je utjecalo i na porast mase repe. U ovoj godini jedno tretiranje fungicidima
povećalo je prinos čistog šećera za samo 0,48 t/ha ( 4,98%), a tri tretiranja, u odnosu na kontrolu,
Tablica 11. Prinos korijena (t/ha) u zavisnosti od hibrida i primjene fungicida protiv gljive C.
beticola u 2014. godini
Hibrid
Varijanta primjene fungicida
Prosjek 1. 2. 3.
Eduarda 83,67 84,74 90,48 86,30
Jadranka 105,91 106,77 115,44
109,37
Marianka 96,46 96,55 104,26 99,09
Daktari 72,80 81,29 91,17 81,76
Karpaty 77,57 77,74 78,26 77,86
Caribou 100,10 107,21 107,29 104,87
Charli 87,10 88,57 92,73 89,47
Goethe 93,69 95,07 95,68 94,81
Kundera 98,37 101,05 100,71 100.04
Sandor 84,15 84,59 88,23 85,66
Prosjek 89,98 92,36 96,43 92,92
Tablica 12. Sadržaj šećera (%) u zavisnosti od hibrida i primjene fungicida protiv
gljive C. beticola 2014. godine
Hibrid
Varijanta primjene fungicida
Prosjek 1. 2. 3.
Eduarda 12,32 12,87 13,52 12,91
Jadranka 12,07 12,81 13,13 12,73
Marianka 13,14 13,15 13,84 13,38
Daktari 13,30 13,29 13,85 13,48
Karpaty 12,67 12,95 13,21 12,94
Caribou 12,30 12,37 12,70 12,47
Charli 12,35 12,53 12,95 12,61
Goethe 12,72 12,70 13,65 13,02
Kundera 12,24 12,50 13,58 12,78
Sandor 13,73 13,52 13,94 13,73
Prosjek 12,68 12,87 13,46 13,00
Tablica 13. Prinos čistog šećera (t/ha) u zavisnosti od hibrida i primjene fungicida protiv
gljive C. beticola 2014. godine
Hibrid
Varijanta primjene fungicida
Prosjek 1. 2. 3
Eduarda 8,77 9,38
10,66
9,60
Jadranka 10,82
11,61
13,28
11,91
Marianka 10,78
10,62
12,25
11,22
Daktari 8,19
9,28
10,93 9,47
Pharaon 8,30
8,70
8,93
8,64
Caribou 10,42
11,25 11,84
11,17
Charli 9,02
9,35 10,47 9,61
Goethe 9,97
10,28 11,49 10,58
Kundera 10,08 10,52 11,69 10,76
Sandor 9,88
9,96 10,90 10,25
Prosjek 9,62 10,10 11,24 10.32
povećala su prinos šećera za 1,62 t/ha ili 16,83%. U ovoj godini i kod tretiranih varijanti
fungicidima izostao je uobičajen i očekivan porast šećera. Može se pretpostaviti da je to
posljedica slabe učinkovitosti strobilurina i triazola.
Zaključak
Istraživanja 10 hibrida u uvjetima bez primjene fungicida uz jedno i tri tretiranja fungicidima
pokazala su da hibridi šećerne repe ne pokazuju dovoljnu tolerantnost prema gljivi Cercospora
beticola. Ipak se može istaći postojanje razlike između ispitivanih hibrida. Korišteni fungicidi u
ovoj godini nisu bili učinkoviti, najvjerojatnije zbog pojave izolata smanjene osjetljivost na
korištene fungicide, pa je zbog povoljnih uvjeta za razvoj bolesti došlo do velikih šteta na svim
hibridima i varijantama istraživanja.
1.2. Utjecaj razmaka sjetve u redu, hibrida i gnojidbe dušikom na rezultat u proizvodnji
šećerne repe
Godina provedbe: 2013. 2014. godina
Cilj rada – utvrditi utjecaj gustoće sjetve i broja biljaka po jedinici površine kod različitih hibrida
te gnojidbe dušikom na prinos i kvalitetu proizvedenog korijena šećerne repe.
Materijal i metode rada
Istraživanja su provedena postavljanjem poljskih pokusa na eutrično smeđem tlu u
Grasdištu na OPG Knežević Josip. Agrokemijska analiza tla pokazuje da je tlo slabo kiselo s pH
u KCl 6,32 i uz relativno nizak sadržaj hraniva (AL-P2O5 – 10,83 mg/100 g tla i AL- K2O – 13,79
mg/100 g tla) te 1,77% humusa. Tehnologija proizvodnje šećerne repe na pokusnoj površini bila
je standardna kao i u redovnoj proizvodnji osim gustoće sjetve, korištenih hibrida i gnojidbe
(Tablica 14.). Osnovna gnojidba izvršena je sa 24 kgN/ha, 104 kg P2O5/ha i 180 kg K2O/ha.
Sjetva je zbog velike količine oborina u prva tri mjeseca obavljena kasno 18. 04. 2013. god.. na
četiri različita razmaka u redu i to na: 13,5; 15,7 i 17,5 i 19 cm. Pri sjetvi je korišteno specijalno
dorađeno sjeme po EPD (KWS) i 3D plus (Strube) metodi. U pokuse su uključena po dva hibrida
oplemenjivačke kuće KWS (Colonia i Serenada) i Strube (Danton i Fred). Predsjetvena gnojidba
je obavljena na četiri načina čime su dobivene različite varijante gnojidbe i to:
1. bez proljetne gnojidbe – kontrola - (G-1);
2.samo predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha N, P2O5 i K2O (300kg/ha NPK 15:15:15)-(G-2);
3. predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha N, P2O5 i K2O i prihrana sa 38 kgN/ha
(140 kg/ha KAN-a) – ukupno u proljeće: 83 kg/ha N, 45 kg P2O5/ha i 45 kg K2O/ha - (G-3);
4. varijanta proizvođača – predsjetveno 300kg/ha NPK 15:15:15 + 100kg/ha uree + prihrana
140 kg/ha KAN-a – ukupno u proljeće: 129 N, 45 kg P2O5/ha i 45 kg K2O/ha - (G-4).
Vađenje je izvršeno ručno 23. 10. 2013. godine. Nakon vađenja repe utvrđen je prinos korijena u
„Venema“ laboratoriju tvornica šećera Sladorana d.d. Županja te određeni čistoća repe, digestija,
sadržaj K, Na i alfa-amino dušika po standardnim metodama. Na osnovu tih pokazatelja prema
Braunschweigerovim formulama izračunat je prinos čistog šećera po hektaru, alkalni faktor, šećer
u melasi, iskorištenje šećera na repu i QGS.
Rezultati istraživanja
Broj biljaka ostvaren u vađenju, u prosjeku za sve varijante gnojidbe, kretao se je od
97,76 do 116,06 tisuća biljaka po hektaru, ovisno o razmaku sjetve sjetve (Tablica 15.) ili u
prosjeku izvađeno je 106,08 tisuća biljaka po ha.. Nije ostvarena očekivana razlika u broju
biljaka između različitih gustoća sjetve iako je sijano od 105,2 tisuće peleta (sjemenki) po ha kod
sjetve na 19 cm do 148 tisuća po ha kod sjetve na 13,5 cm. Očekivanje da će do vađenja ostati
najviše 70 – 80 % biljaka od broja posijanih sjemenki i da ćemo ostvariti od oko 70 do oko120
tisuća biljaka po ha nisu se ostvarila. Razlog tome može se tražiti u dobrim uvjetima za nicanje,
visokoj klijavosti sjemena, većoj konkurenciji između biljaka u gustoj sjetvi i većem propadanju
ili dostignutoj veoma maloj težini djela biljaka koje nisu uzete kod vađenja ali i u nedovoljno
ujednačenoj kalibraciji sjemena te ispravnosti sijačice. Uglavnom, kod najgušće sjetve izvađeno
je 78,4% od teoretski posijanih sjemenki, a kod najrjeđe sjetve 92,8 %. Iz tih razloga našli smo se
u području samo povećanog broja biljaka (više od 90 tisuća po ha).Analizirajući po hibridima u
prosjeku najmanji broj biljaka 97,92 tisuće biljaka po ha ostvaren je s hibridom Serenada, a
preostala tri hibrida ostvarila su sličan sklop 108 do 109 tisuća po ha (Tablica 16.).
Prinos korijena šećerna repe ostvaren u prosjeku pokusa iznosio je 96,13 t/ha (Tablica
17.i 18.). Prinos repe nije zavisio od razmaka sjetve u redu, broju biljaka, a zavisio je od hibrida i
proljetne gnojidbe. U prosjeku za sve varijante gustoće sjetve najveći prinos korijena – 99,48 i
99,74 t/ha ostvaren je na varijanti G-2 ( samo predsjetvena gnojidba) i G-3 (predsjetvena gnojidba
s prihranom). Najmanji prinos korijena ostvaren je na kontrolnoj varijanti, a nešto veći uz
povećanu gnojidbu dušikom u proljeće (urea). Najveći prinos korijena u prosjeku (Tablica 18.)
postignut je s hibridom Serenada (106,48 t/ha), a najmanji s hibridom Fred 85,75 t/ha. Hibridi su
nejednako reagirali na gnojidbu. Kod Freda je razlika u prinosu između kontrole i predsjetvene
gnojidbe bila najveća, a kod Serenade izmeđr varijante G-3 i G-4. Najveći prinos korijena
postignut je s hibridom Serenada – 115,05 t/ha na varijanti predsjetvene gnojidbe i prihrane (G-
3).
Sadržaj šećera zavisio je od gnojidbe, a vrlo malo od gustoće sjetve (Tablica 19. i 20.).
Najmanja digestija, u prosjeku svih ispitivanih gustoća sjetve ostvarena je na varijanti G-4 uz
upotrebu uree u predsjetvenoj gnojidbe (14,87%), a najveća bez predsjetvene gnojidbe G-1 -
!5,44% i na varijanti G-2. (15,43%). Najmanji sadržaj šećera (15,15%), dobiven je kod najmanjeg
ispitivanog broja biljaka, ostvaren sjetvom na 19 cm, a samo nešto veći (15,35%) kod sjetve na
15,7 cm. Između hibrida razlika je nešto veća (Tablica 20) Najveći sadržaj šećera u prosjeku za
sve gustoće sjetve ostvaren je s himridom Colonia KWS (15,83%), a najmanji s hibridom
Serenada (14,73%). Analizirajući varijante gnojidbe po hibridima zapažamo da je najveću
digestiju 16,21% ostvarila Colonia u varijanti predsjetvene gnojidbe (G-2); a najmanju Serenada
uz upotrebu uree u predsjetvenoj gnojidbi (G- 4). Inače i u prosjeku svih hibrida ova varijanta
gnojidbe je ostvarila nešto nižu digestiju -14,87% šećera.
Sadržaj melasotvornih tvari u provedenom istraživanju (Tablica 23., 25., 27. i 29.) malo
je zavisio od istraživanih varijanti razmaka sjetve i proljetne gnojidbe, a više od hibrida.
Sadržaj kalija kretao između 3,53 kod kontrole - G-1 i 3,12 mmol/100R kod G-3 i nije
bio previsok niti kod jedne varijante gnojidbe jer se smatra da se srednje vrijednosti kalija u repi
trebaju kretati u rasponu od 4,5 – 5,1 mmol/100 repe. Analiziramo li utjecaj razmaka sjetve
zapažamo njihovo slabo djelovanje na sadržaj kalija, dok je utjecaj hibrida primjetan. Tako je
hibrid Colonia u svim varijantama gnojidbe imala najniži sadržaja kalija i to od 2,46 mmol/100
repe kod G-4 do 2,76 mmol/100 repe kod G-2
Sadržaj Na u prosjeku također nije zavisio od varijante gnojidbe i kretao se od 0,42 – 032
mmol/100R što je u granicama srednjih vrijednosti natrija u repi koje se za uspješnu preradu repe
trebaju kretati od 0,30 – 0,65 mmol/100 repe. Broj biljaka niti uz različitu gnojidbu nije utjecao
na značajne promjene u sadržaju Na u repi dok je utjecaj hibrida primjetan. Najniži sadržaj natrija
bio je kod hibrida Danton i kretao se od 0,27 mmol/100 repe kod G-2 do 0,31 mmol/100 repe
kod G-4, a najviši kod hibrida Serenada i to od 0.39 mmol/100 repe uz G-2 gnojidbu do 1,23
mmol/100 repe kod G-1 gnojidbe.
Niti sadržaj alfa-amiono dušika koji se u prosjeku pokusa kretao od 1,20 mmol/100 repe
kod G-1 gnojidbe i povećanjem gnojidbe se povećavao do 1,65 mmol/100R kod G-4 nije prelazio
granicu poželjnih srednjih vrijednosti sadržaja AmN od 1,45 – 2,25 mmol/100gR. Promjenom
broja biljaka nije utvrđena pravilnost u kretanju sadržaja alfa-amino dušika. Hibridi su utjecali na
sadržaj AmN. Najniže vrijednosti u svim varijantama gnojidbe nalazimo kod hibrida Colonia i to
od 1,0 mmol/100 repe kod gnojidbe G-2 do1,33 mmol/100 repe kod gnopjidbe G-4.. Najviše
vrijednosti AmN diobivene su s hibridom Srerenada i to od 1,25 mmol/100 repe kod G-2 do 2,25
mmol/100 repe kod G-4 gnojidbe.
Prinos čistog šećera ostvaren u prosjeku pokusa iznosio je 12,87 t/ha. Zavisio je od
proljetne gnojidbe, hibrida, a djelom i od razmaka sjetve (Tablica 21. i 22.). Tako analizom
varijanti gnojidbe u proljkeće zapažamo da je najveći prinos čistog šećera od 13,54 t/ha, u
prosjeku svih gustoća sjetve, ostvaren uz gnojidbu G-2 (samo predsjetvena gnojidba). Gotovo isti
prinos 13,31 t/ha ostvaren je i uz G-3 (preddsjetvena gnojidba i prihrana) a najmanji 12,25 t/ha
na kontroli (G-1) i uz upotrebu uree u predsjervenoj gnojidbi (G-4) - 12,40 t/ha. Analiza
zavisnosti prinosa čistog šećera od hibrida i gnojidbe (Tablica 22.) pokazuje da je značajan
utjecaj i hibrida i proljetne gnojidbe. Tako je u prosjeku svih varijanti gnojidbe najveći prinos
čistog šećera ostvaren s hibridom Colonia (13,82 t/ha), a najmanji s hibridom Fred (11,57 t/ha).
Pojedinačno najveća digestija od 14,50 % dobivena je kod gnojidbe G-2 s hibridom Serenada. U
prosjeku svih hibrida najveći sadržaj šećera postignut je uz gnojidbu G-2 (13,54%) i G-3
(13,31%), a najmanji kod kontrole (12,24%) i uz primjenu uree G-4 (12,40%).
Zaključak
Na osnovu pokusa postavljenih na eutrično smeđem tlu u Gradištu na OPG Knežević Josip u
2013. godini s četiri hibrida (Colonia, Serenada, Danton, Fred) istraživan je utjecaj gustoće sjetve
(13,5; 15,7 i 17,5 i 19 cm) i proljetne gnojidbe (G-1 – bez proljetne gnojidbe, G- 2 – samo
predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha N, P2O5 i K2O, G - 3. predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha
N, P2O5 i K2O i prihrana sa 38 kgN/ha, G - 4. varijanta proizvođača – predsjetveno 300kg/ha
NPK 15:15:15 + 100kg/ha uree + prihrana 140 kg/ha KAN-a – ukupno u proljeće 129 N, 45 kg
P2O5/ha i 45 kg K2O/ha na prinos i kvalitetu korijena. Na osnovu dobivenih rezultata možemo
zaključiti:
1. U vađenju, u prosjeku za sve varijante gnojidbe,ostvareni broj biljaka kretao se je od
97.670 do 116.060 biljaka po hektaru, ovisno o razmaku sjetve. Proizlazi da
su sve varijavte bile u području povećanog broja biljaka (više od 90 tisuća po ha).
Analizirajući po hibridima u prosjeku najmanji broj biljaka 97,92 tisuće biljaka po
ha ostvaren je s hibridom Serenada, a preostala tri hibrida ostvarila su sličan sklop
108 do109 tisuća po ha
2. Prinos repe nije zavisio od razmaka sjetve u redu, a zavisio je od hibrida i proljetne
gnojidbe. U prosjeku za sve varijante gustoće sjetve najveći prinos korijena – 99,48
i 99,74 t/ha ostvaren je na varijanti G-2 ( samo predsjetvena gnojidba) i G-3
(predsjetvena gnojidba s prihranom). Najveći prinos korijena u prosjeku postignut
je s hibridom Serenada (106,48 t/ha), a najmanji s hibridom Fred 85,75 t/ha.
3 Sadržaj šećera zavisio je od gnojidbe, a vrlo malo od gustoće sjetve. Najmanja digestija
(14,87%), u prosjeku svih ispitivanih gustoća sjetve, ostvarena je na varijanti G-4 uz
upotrebu uree u predsjetvenoj gnojidbe, a najveća bez predsjetvene gnojidbe (G-1) -
!5,44% i na varijanti G-2. (15,43%). Najmanji sadržaj šećera (15,15%), dobiven je kod
najmanjeg ispitivanog broja biljaka, ostvaren sjetvom na 19 cm, a samo nešto veći
(15,35%) kod sjetve na 15,7 cm. Najveći sadržaj šećera u prosjeku za sve gustoće sjetve
ostvaren je s himridom Colonia KWS (15,83%), a najmanji s hibridom Serenada
(14,73%).
4 Prinos čistog šećera zavisio je od hibrida i proljetne gnojidbe, a samo djelom i od
razmaka sjetve. Najveći prinos čistog šećera od 13,54 t/ha, u prosjeku gustoće sjetve,
ostvaren je uz gnojidbu G-2 (samo predsjetvena gnojidba). Gotovo isti prinos 13,31 t/ha
ostvaren je i uz G-3 (preddsjetvena gnojidba i prihrana) a najmanji 12,25 t/ha na
kontroli (G-1) i uz upotrebu uree u predsjervenoj gnojidbi - G-4 12,40 t/ha. U prosjeku
svih varijanti gnojidbe najveći prinos čistog šećera ostvaren s hibridom Colonia (13,82
t/ha), a najmanji s hibridom Fred (11,57 t/ha). Najveći prinos čistog šećera (13,10 t/ha)
ostvaren je kod najgušće sjetve, a najmanji 12,77 t/ha kod najrjeđe sjetve.
Tablica 14 Agrotehničke mjere na pokusnoj površini u Gradištu OPG Knežević Josip u
2013. godini
Predusjev: pšenica
Gnojidba:
Osnovna (zaorano u jesen)
Kalijeva sol 60% - 300 kg/ha = 0 kg/ha N 0 kg/ha P2O5 180 kg/ha K2O
MAP (N:P) 12:52 - 200 kg/ha = 24 104 0
Predsjetveno i prihrana
1. bez proljetne gnojidbe – kontrola - (G-1);
Ukupno hraniva kg/ha G-1 24 kg/ha N 104 kg/ha P2O5 180 kg/ha K2O
2. predsjetveno 300kg/ha NPK 15:15:15 45 kg/ha N, 45 kg/ha P2O5 45 kg/ha K2O
Ukupno hraniva kg/ha G-2 69 kg/ha N 149 kg/ha P2O5 225 kg/ha K2O
3.predsjetveno: 300kg/ha NPK 15:15:15 45 kg/ha N, 45 kg/ha P2O5 45 kg/ha K2O
prihrana :140 kg/ha KAN-a 38 kg/ha N
Ukupno hraniva kg/ha G-3 107 kg/ha N 149 kg/ha P2O5 225 kg/ha K2O
4.predsjetveno: 300kg/ha NPK 15:15:15 45 kg/ha N, 45 kg/ha P2O5 45 kg/ha K2O
100 kg/ha uree 46 kg/ha N
prihrana :140 kg/ha KAN-a 38 kg/ha N
Ukupno hraniva kg/ha G-4 153 kg/ha N 149 kg/ha P2O5 225 kg/ha K2O
Datum sjetve: 18. 04. 2013.
Razmaci sjetve u redu: 13,5; 15,7 i 17,5 i 19,0 cm
Korišteni hibridi. Colonia, Serenada, Danton i Fred
Zaštita od bolesti:
1. Tretman 22. 06. 2013. Sphere 535 SC 0,4 l/ha
2. Tretman 11. 07. 2013. Sphere 535 SC 0,4 l/ha
3. Tretman 02. 08. 2013. Eminent 0,8 l/ha
4. Tretman 23. 08. 2013. Eminent 0,8 l/ha
Vađenje: 23. 10. 2013. godine
Tablica 15. Ostvareni broj biljaka šećerne repe (tisuća/ha) u zavisnosti od razmaka sjetve
u redu i gnojidbe dušikom u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Razmak
sjetve cm
Gnojidba Prosjek
G-1 G-2 G-3 G-4
13,5 114,67 123,00 114,67 112,00 116,06
15,7 106,00 110,67 110,33 103,33 107,58
17,5 101,67 106,33 105,67 98,33 103,00
19,0 95,67 100,67 98,343 96,00 97,67
Prosjek 104,50 110,17 107,25 102,42 106,08
Tablica 16. Ostvareni broj biljaka šećerne repe (tisuća/ha) u zavisnosti od gnojidbe dušikom
i hibrida u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Gnojidba Hibrid
Prosjek Colonija Serenada Danton Fred
G-1 112,33 92,33 106,33 107,00 104,50
G-2 106,67 104,33 111,67 118,00 110,17
G-3 108,00 103,33 109,00 108,67 107,25
G-4 111,33 91,67 105,33 101,33 102,42
Prosjek 109,58 97,92 108,08 108,75 106,08
Tablica 17. Zavisnost prinosa korijena (t/ha) šećerne repe od razmaka sjetve u redu i
primijenjene gnojidbe dušikom u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Razmak
sjetve cm
Gnojidba Prosjek
G-1 G-2 G-3 G-4
13,5 89,32 99,88 104,55 97,43 97,43
15,7 91,37 97,27 95,34 96,22 96,22
17,5 88,88 97,72 100,92 94,64 95,54
19,0 90,00 103,03 98,15 93,38 96,14
Prosjek 89,89 99,48 99,74 95,42 96,13
Tablica 18.Zavisnost prinosa korijena (t/ha) šećerne repe od gnojidbe dušikom i hibrida
u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Gnojidba Hibrid
Prosjek Colonija Serenada Danton Fred
G-1 96,92 102,19 86,83 73,67 89,90
G-2 98,77 109,45 98,80 90,88 99,48
G-3 96,75 115,05 96,02 91,13 99,74
G-4 99,08 99,22 96,04 87,33 95,42
Prosjek 97,88 106,48 94,42 85,75 96,13
Tablica 19. Zavisnost sadržaja šećera od razmaka sjetve u redu i primijenjene gnojidbe
dušikom u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Razmak
sjetve cm
Gnojidba Prosjek
G-1 G-2 G-3 G-4
13,5 15,27 15,59 15,28 14,80 15,24
15,7 15,61 15,57 15,51 14,72 15,35
17,5 15,49 15,3 15,26 14,91 15,24
19,0 15,37 15,25 14,94 15,05 15,15
Prosjek 15,44 15,43 15,25 14,87 15,25
Tablica 20. Zavisnost sadržaja šećera od gnojidbe dušikom i hibrida u Gradištu
(Knežević Josip), 2013. god.
Gnojidba Hibrid
Prosjek Colonija Serenada Danton Fred
G-1 15,82 15,07 15,38 15,47 15,44
G-2 16,21 15,16 15,06 15,29 15,43
G-3 15,90 14,58 15,10 15,42 15,25
G-4 15,37 14,11 14,95 15,06 14,87
Prosjek 15,83 14,73 15,12 15,31 15,25
Tablica 21.Zavisnost prinosa šećera (t/ha) od razmaka sjetve u redu i primijenjene
gnojidbe dušikom u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Razmak
sjetve cm
Gnojidba Prosjek
G-1 G-2 G-3 G-4
13,5 12,03 13,75 13,99 12,62 13,10
15,7 12,53 13,43 12,98 12,33 12,82
17,5 12,18 13,16 13,54 12,32 12,80
19,0 12,20 13,81 12,74 12,32 12,77
Prosjek 12,25 13,54 13,31 12,40 12,87
Tablica 22. Zavisnost prinosa šećera (t/ha) od gnojidbe dušikom i hibrida u Gradištu
(Knežević Josip), 2013. god.
Gnojidba Hibrid
Prosjek Colonija Serenada Danton Fred
G-1 13,71 13,32 11,79 10,14 12,24
G-2 14,33 14,50 13,12 12,21 13,54
G-3 13,73 14,45 12,68 12,39 13,31
G-4 13,49 11,98 12,59 11,55 12,40
Prosjek 13,82 13,56 12,55 11,57 12,87
Tablica 23. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju
biljaka pri gnojidbi G -1 u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Hibrid
Broj bilja.
u 000/ha
Prinos
repe t/ha
Sadržaj
šećera %
mmol/100g R
K Na AmN
Colonia
122,67 83,73 15,19 2,43 0,33 0,94
120,00 97,33 15,79 2,50 0,31 1,21
109,33 97,40 16,27 2,55 0,31 1,01
97,33 109,20 16,01 2,88 0,35 1,23
Prosjek 112,33 96,92 15,82 2,59 0,33 1,10
Serenada
96,00 109,20 15,02 3,68 0,41 1,32
93,33 92,28 15,20 3,80 3,52 1,41
93,33 105,47 14,95 3,80 0,50 1,61
86,67 101,80 15,12 3,85 0,50 1,67
Prosjek 92,33 102,19 15,07 3,78 1,23 1,50
Danton
124,00 92,40 15,45 3,70 0,25 1,12
104,00 88,20 15,74 3,90 0,27 1,08
104,00 84,93 15,67 3,18 0,29 1,12
93,33 81,80 14,67 3,53 0,29 1,28
Prosjek 106,33 86,83 15,38 3,58 0,28 1,15
Fred
116,00 71,93 15,39 2,97 0,35 0,96
106,67 87,67 15,74 2,96 0,29 1,21
105,33 67,20 15,67 2,97 0,26 0,80
100,00 67,73 15,09 2,88 0,33 1,19
Prosjek 107,00 73,63 15,47 2,94 0,31 1,04
Prosj.pokusa 104,50 89,89 15,44 3,22 0,54 1,20
Tablica 24. Tehnološke osobine korijena šećerne repe i prinos šećera po hibridima i broju
biljaka pri gnojidbi G -1 u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Hibrid
Broj
biljaka
000/ha
AF Iskorište.
na repu
%
Iskorište.
na šećer
%
Biološki
prin.šeć.
t/ha
Prin. čistog
šećera
t/ha
Kvoc.
gustog
soka
Colonia
122,67 2,94 13,55 89,22 12,72 11,35 95,88
120,00 2,32 14,09 89,18 15,37 13,71 95,73
109,33 2,83 14,60 89,77 15,85 14,22 95,97
97,33 2,62 14,24 88,98 17,48 15,55 95,38
Prosjek 112,33 2,67 14,12 89,29 15,35 13,71 95,74
Serenada
96,00 3,10 13,13 87,43 16,40 14,34 94,22
93,33 5,19 12,91 84,89 14,03 11,91 91,17
93,33 2,67 12,96 86,74 15,76 13,67 93,72
86,67 2,61 13,12 86,75 15,39 13,35 93,68
Prosjek 92,33 3,39 13,03 86,45 15,40 13,32 93,20
Danton
124,00 3,54 13,63 88,20 14,28 12,59 94,68
104,00 3,87 13,90 88,30 13,88 12,26 94,59
104,00 3,10 13,91 88,74 13,31 11,81 95,18
93,33 2,98 12,82 87,41 12,00 10,49 94,39
Prosjek 106,33 3,37 13,56 88,16 13,37 11,79 94,71
Fred
116,00 3,47 13,69 88,91 11,07 9,85 95,40
106,67 2,69 13,97 88,81 13,79 12,25 95,31
105,33 4,02 14,01 89,41 10,53 9,42 95,67
100,00 2,70 13,33 88,33 10,22 9,03 95,12
Prosjek 107,00 3,22 13,75 88,86 11,41 10,14 95,38
Prosjek
.pokusa 104,50 3,16 13,62 88,19 13,88 12,24 94,76
Tablica 25. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju biljaka
pri gnojidbi G -2 u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Hibrid
Broj bilja.
u 000/ha
Prinos
repe t/ha
Sadržaj
šećera %
mmol/100g R
K Na AmN
Colonia
112,00 89,13 16,39 2,45 0,31 0,78
112,00 104,67 16,20 2,76 0,35 1,10
106,67 101,80 15,93 3,13 0,29 1,14
96,00 99,47 16,30 2,70 0,33 0,99
Prosjek 106,67 98,77 16,21 2,76 0,32 1,00
Serenada
120,00 99,47 15,37 3,63 0,31 0,89
100,00 116,40 15,22 3,69 0,38 1,44
98,67 105,87 15,19 4,07 0,38 1,13
98,67 116,07 14,84 4,07 0,48 1,54
Prosjek 104,33 109,45 15,16 3,86 0,39 1,25
Danton
129,33 105,40 15,27 3,76 0,23 1,04
112,00 103,93 15,49 3,62 0,25 0,99
108,00 91,00 14,82 3,49 0,28 0,91
97,33 94,87 14,67 3,21 0,33 1,45
Prosjek 111,67 98,80 15,06 3,52 0,27 1,10
Fred
130,67 99,13 15,50 3,36 0,29 1,27
118,67 83,87 15,49 2,90 0,29 1,15
112,00 79,13 15,35 3,12 0,31 1,23
110,67 101,40 14,82 3,67 0,42 1,53
Prosjek 118,00 90,88 15,29 3,26 0,33 1,30
Prosj.pokusa 110,17 99,48 15,43 3,35 0,33 1,16
Tablica 26. Tehnološke osobine korijena šećerne repe i prinos šećera po hibridima i broju
biljaka pri gnojidbi G -2 u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Hibrid
Broj
biljaka
000/ha
AF Iskorište.
na repu
%
Iskorište.
na šećer
%
Biološki
prin.šeć.
t/ha
Prin.čistog
šećera
t/ha
Kvoc.
gustog soka
Colonia
112,00 3,51 14,79 90,25 14,61 13,18 96,28
112,00 2,82 14,48 89,40 16,96 15,16 95,65
106,67 3,00 14,16 88,92 16,21 14,42 95,27
96,00 3,06 14,62 89,69 16,22 14,54 95,84
Prosjek 106,67 3,10 14,52 89,57 16,00 14,33 95,76
Serenada
120,00 4,42 13,61 88,51 15,29 13,53 94,88
100,00 2,83 13,31 87,43 17,71 15,49 94,20
98,67 3,95 13,31 87,60 16,08 14,09 94,13
98,67 2,95 12,84 86,55 17,22 14,91 93,50
Prosjek 104,33 3,54 13,27 87,52 16,58 14,50 94,18
Danton
129,33 3,84 13,46 88,16 16,10 14,19 94,66
112,00 3,91 13,71 88,50 16,10 14,25 94,88
108,00 4,16 13,07 88,19 13,49 11,90 94,86
97,33 2,43 12,81 87,37 13,91 12,16 94,51
Prosjek 111,67 3,58 13,27 88,05 14,90 13,12 94,73
Fred
130,67 2,87 13,67 88,24 15,36 13,56 94,83
118,67 2,77 13,76 88,78 12,99 11,54 95,36
112,00 2,79 13,49 87,93 12,14 10,68 94,52
110,67 2,67 12,89 86,92 15,03 13,07 94,44
Prosjek 118,00 2,78 13,45 87,97 13,88 12,21 94,79
Prosjek
.pokusa 110,17 3,25 13,62 88,28 15,34 13,54 94,86
Tablica 27. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju biljaka
pri gnojidbi G -3 u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Hibrid
Broj bilja.
u 000/ha
Prinos
repe t/ha
Sadržaj
šećera %
mmol/100g R
K Na AmN
Colonia
117,33 103,93 15,71 2,80 0,36 1,39
112,00 85,53 16,28 2,61 0,30 1,04
109,33 106,15 16,18 2,49 0,34 1,00
93,33 91,40 15,44 2,63 0,37 1,06
Prosjek 108,00 96,75 15,90 2,63 0,34 1,12
Serenada
110,67 119,27 14,74 3,24 0,46 1,71
100,00 119,47 14,39 3,48 0,53 2,31
102,67 106,15 14,79 3,39 0,49 1,83
100,00 115,33 14,38 3,48 0,62 1,76
Prosjek 103,33 115,05 14,58 3,40 0,53 1,90
Danton
114,67 100,40 14,98 3,31 0,29 1,73
112,00 94,13 15,48 3,54 0,27 1,46
109,33 93,73 15,26 3,38 0,30 1,14
100,00 95,80 14,67 3,13 0,30 1,89
Prosjek 109,00 96,02 15,10 3,34 0,29 1,55
Fred
116,00 94,60 15,70 3,20 0,28 1,35
114,67 95,53 15,48 3,05 0,32 1,41
104,00 88,47 15,24 3,17 0,34 1,48
100,00 85,93 15,26 3,06 0,32 1,35
Prosjek 108,67 91,13 15,42 3,12 0,31 1,40
Prosj.pokusa 107,25 99,74 15,25 3,12 0,37 1,49
Tablica 28. Tehnološke osobine korijena šećerne repe i prinos šećera po hibridima i broju
biljaka pri gnojidbi G -3 u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Hibrid
Broj
biljaka
000/ha
AF Iskorište.
na repu
%
Iskorište.
na šećer
%
Biološki
prin.šeć.
t/ha
Prin. čistog
šećera
t/ha
Kvoc.
gustog
soka
Colonia
117,33 2,27 13,91 88,59 16,33 14,46 95,23
112,00 2,81 14,60 89,69 13,93 12,49 95,90
109,33 2,83 14,52 89,75 17,18 15,42 95,99
93,33 2,82 13,74 89,02 14,11 12,56 95,60
Prosjek 108,00 2,68 14,20 89,26 15,38 13,73 95,68
Serenada
110,67 2,17 12,81 86,89 17,58 15,27 94,13
100,00 1,74 12,28 85,30 17,20 14,67 93,09
102,67 2,12 12,81 86,59 15,70 13,59 93,86
100,00 2,33 12,38 86,13 16,58 14,28 93,54
Prosjek 103,33 2,09 12,57 86,23 16,76 14,45 93,66
Danton
114,67 2,08 13,05 87,13 15,04 13,11 94,28
112,00 2,61 13,59 87,81 14,57 12,79 94,51
109,33 3,23 13,46 88,25 14,30 12,62 94,86
100,00 1,82 12,72 86,74 14,05 12,19 94,18
Prosjek 109,00 2,43 13,21 87,48 14,49 12,68 94,46
Fred
116,00 2,58 13,87 88,39 14,85 13,12 94,97
114,67 2,40 13,66 88,23 14,79 13,05 94,96
104,00 2,37 13,39 87,91 13,48 11,85 94,80
100,00 2,50 13,45 88,13 13,11 11,56 94,91
Prosjek 108,67 2,46 13,59 88,17 14,06 12,39 94,91
Prosjek
.pokusa 107,25 2,42 13,39 87,78 15,17 13,31 94,67
Tablica 29. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju biljaka
pri gnojidbi G -4 u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Hibrid
Broj bilja.
u 000/ha
Prinos
repe t/ha
Sadržaj
šećera %
mmol/100g R
K Na AmN
Colonia
122,67 103,33 15,19 2,59 0,41 1,22
109,33 102,53 14,97 2,27 0,40 1,58
106,67 92,07 15,57 2,52 0,38 1,01
106,67 98,40 15,75 2,46 0,38 1,48
Prosjek 111,33 99,08 15,37 2,46 0,39 1,33
Serenada
100,00 98,40 14,26 3,02 0,60 2,02
90,67 96,47 13,87 2,75 0,62 2,60
90,67 99,93 13,79 2,75 0,73 2,36
85,33 102,07 14,52 3,12 0,56 2,01
Prosjek 91,67 99,22 14,11 2,91 0,63 2,25
Danton
116,00 95,53 14,84 3,07 0,31 1,59
110,67 98,73 15,01 3,09 0,31 1,50
98,67 96,21 15,28 3,26 0,27 1,35
96,00 93,67 14,67 3,07 0,33 1,48
Prosjek 105,33 96,04 14,95 3,13 0,31 1,48
Fred
109,33 92,47 14,93 2,69 0,33 1,50
102,67 87,13 15,01 2,64 0,35 1,72
97,33 90,33 15,01 2,82 0,38 1,76
96,00 79,40 15,28 2,91 0,32 1,18
Prosjek 101,33 87,33 15,06 2,77 0,35 1,54
Prosj.pokusa 102,42 95,42 14,87 2,81 0,42 1,65
Tablica 30. Tehnološke osobine korijena šećerne repe i prinos šećera po hibridima i broju
biljaka pri gnojidbi G -4 u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.
Hibrid
Broj
biljaka
000/ha
AF Iskorište.
na repu
%
Iskorište.
na šećer
%
Biološki
prin.šeć.
t/ha
Prin. čistog
šećera
t/ha
Kvoc.
gustog
soka
Colonia
122,67 2,45 13,45 88,58 15,69 13,90 95,39
109,33 1,68 13,19 88,11 15,35 13,52 95,31
106,67 2,87 13,89 89,26 14,33 12,79 95,77
106,67 1,92 13,97 88,72 15,50 13,75 95,44
Prosjek 111,33 2,23 13,63 88,67 15,22 13,49 95,48
Serenada
100,00 1,79 12,26 85,98 14,03 12,06 93,71
90,67 1,29 11,76 84,81 13,38 11,35 93,23
90,67 1,47 11,73 85,04 13,78 11,72 93,32
85,33 1,83 12,51 86,20 14,82 12,77 93,77
Prosjek 91,67 1,60 12,07 85,51 14,00 11,98 93,51
Danton
116,00 2,13 12,97 87,41 14,18 12,39 94,57
110,67 2,27 13,16 87,68 14,82 13,00 94,69
98,67 2,61 13,45 88,03 14,70 12,94 94,80
96,00 2,30 12,82 87,43 13,74 12,01 94,61
Prosjek 105,33 2,33 13,10 87,64 14,36 12,59 94,67
Fred
109,33 2,01 13,13 87,93 13,81 12,14 95,04
102,67 1,74 13,16 87,67 13,08 11,47 94,88
97,33 1,82 13,11 87,35 13,56 11,84 94,55
96,00 2,74 13,53 88,54 12,13 10,74 95,34
Prosjek 101,33 2,08 13,23 87,87 13,14 11,55 94,95
Prosjek
.pokusa 102,42 2,06 13,01 87,42 14,18 12,40 94,65
Materijal i metode rada - 2014.godine
Istraživanja su provedena postavljanjem poljskih pokusa na eutrično smeđem tlu u
Grasdištu na OPG Knežević Josip i lesiviranom smeđem tlu u Vrbanji na PG Besek Zdenko.
Agrokemijska analiza tla pokazuje da je tlo u Gradištu neutralne reakcije s pH u KCl 6,92 i uz
relativno nizak sadržaj hraniva (AL-P2O5 – 16,11 mg/100 g tla i AL- K2O – 9,91 mg/100 g tla) te
1,77% humusa dok je tlo u Vrbanji kiselo s pH u KCl 5,85 sa nižim sadržajem humusa (Tablica
31).
Tablica 31. Kemijske osobine tla lokacije Gradište i Vrbanja
pHKCl Humus (%) Zaliha mg/100 g tla
AL-P2O5 AL-K2O
Gradište Vrbanja Gradište Vrbanja Gradište Vrbanja Gradište Vrbanja
6,92 5,85 1,77 1,53 16,11 7,78 9,91 17,59
Potrebno NPK - (kg/ha) Gradište 146 : 99 : 250
Potrebno NPK - (kg/ha) Vrbanja 163 : 119 : 250
Tablica 32. Zalihe mineralnog dušika na lokaciji Gradište i Vrbanja u proljeće pred gnojidbu
Mineralni dušik
(kg/ha)
Dubina tla (cm)
0 – 30 30 - 60
Gradište Vrbanja Gradište Vrbanja
N-NH4 8,45 6,27 1,91 2,02
N-NO3 26,23 25,90 38,80 41,36
Potrebna gnojidba kgN/ha za prinos 55 – 70 t/ha 80,64 78,61
Potrebna gnojidba kgN/ha za prinos veći od 70 t/ha 100,64 98,61
Tehnologija proizvodnje šećerne repe na pokusnim površinama bile su standardna kao i u
redovnoj proizvodnji osim gustoće sjetve, korištenih hibrida i gnojidbe. Osnovna gnojidba u
Gradištu izvršena je na svim varijantama s 350 kg/ha NPK 0:20:30, a u Vrbanji s 400 kg/ha
KCL-a (60%) te 300 kg/ha MAP-a (NP 12:52) (Tablica 33.).
Tablica 33. Najznačajnije agrotehničke mjere na površini sortnih pokusa
1. Gradište – OPG Knežević Josip
Predkultura-pšenica
Žetveni ostaci usitnjeni i zaorani na dubini 25-30 cm (izvršeno jedno tanjuranje-ravnanje u jesen)
Osnovna gnojidba sve varijante: 350 kg/ha NPK 0:20:30 = N – 0 P2O5 – 70 K2O 105 kg/ha
Predsjetvena gnojidba:
N0 -kontrola (ništa nije gnojeno) 0 0 0
Ukupna gnojidba N0: 0 75 105
N1 -predsjetveno 14.03.2014. – 300 kg/ha NPK 15:15:15 45 45 45
Ukupna gnojidba N1: 45 120 150
N2 -predsjetveno 14.03.2014. – 300 kg/ha NPK 15:15:15 45 45 45
+ prihrana u jednom navratu 200 kg/ha KAN-a širom 54 0 0
Ukupna gnojidba N2: 99 120 150
N3 -predsjetveno.-100 kg/ha UREA + 300 kg/ha NPK prije sjetve 91 45 45
+ prihrana u jednom navratu 200 kg/ha KAN-a širom 54 0 0
Ukupna gnojidba N3: 145 120 150
Datum sjetve: 18.03.2014.(Klein mehanička sijačica) – predsjetvena priprema tla izvršena dan
prije sjetve
Kultivacija 3 puta
Folijarna prehrana: 1x Fertiactyil starter 4 lit/ha
2x Borosol (4%B) – po 2,5 lit/ha
2x Kristalon Polysugar Beet NPK 15:7:30 –po 2,5 kg/ha
Zaštita protiv cerkospore: 1. -05.07.2014.-Sphere 535- 0,4 lit/ha
2. -20.07.2014.-Sphere 535- 0,4 lit/ha
3.- 28.07.2014.- Amistar extra – 0,8 lit/ha
4. -13.08.2014.- Amistar extra– 1,0 lit/ha
Vađenje repe: 14.10.2014.
2. Vrbanja - PG Zdenko Besek
Predkultura-soja
Žetveni ostaci usitnjeni i zaorani na dubini 25-30 cm (izvršeno jedno tanjuranje-ravnanje u jesen)
Osnovna gnojidba na sve varijante: 400 kg/ha KCL-a (60%)
+ 300 kg/ha MAP-a (NP 12:52) = N – 36 P2O5 –156 K2O-240
kg/ha
Predsjetvena gnojidba:
N0 -kontrola (ništa nije gnojeno) 0 0 0
Ukupna gnojidba N0: 36 156 240
N1 -predsjetveno 16.03.2014. – 300 kg/ha NPK 15:15:15 45 45 45
Ukupna gnojidba N1: 81 201 285
N2 -predsjetveno 16.03.2014. – 300 kg/ha NPK 15:15:15 45 45 45
+ prihrana u jednom navratu 165 kg/ha KAN-a širom 45 0 0
Ukupna gnojidba N2: 126 201 285
N3 -predsjetveno.-100 kg/ha UREA + 300 kg/ha NPK prije sjetve 91 45 45
+ prihrana u jednom navratu 165 kg/ha + 125 kg/haKAN-a širom 78 0 0
Ukupna gnojidba N3: 205 201 285
Datum sjetve: 18.03.2014.(Klein mehanička sijačica) – predsjetvena priprema tla izvršena dan
prije sjetve
Kultivacija 2 puta
Folijarna prehrana: 02.06.2014. – FERTYACTIL STARTER (NPK-13:5:8 + huminske i fulvo
kiseline) 3 lit/ha + KELATEX (17%B + organski ekstrakti) 1,5 kg/ha
21.06.2014. - Kristalon Polysugar Beet NPK 15:7:30 -2,5 kg/ha + KELATEX (17%B) 1,5 kg/ha
Zaštita protiv cerkospore: 11.07.2014.-Sphere 535- 0,4 lit/ha
30.07.2014.- Opera - 0,8 lit/ha
16.08.2013.- Amistar extra – 0,8 lit/ha
30.08.2014.- Duett ultra – 0,6 lit/ha
Vađenje repe: 16.10.2014.
Sjetva je obavljena rano i to na oba dvije lokacije 18. 03. 2014. god. na četiri različita razmaka u
redu i to na: 13,5; 15,7 i 17,5 i 19 cm. Pri sjetvi je korišteno specijalno dorađeno sjeme po EPD
(KWS) i 3D plus (Strube) metodi. U pokuse su uključena po dva hibrida oplemenjivačke kuće
KWS (Colonia i Serenada) i Strube (Danton i Fred). Predsjetvena gnojidba je obavljena na četiri
načina čime su dobivene različite varijante gnojidbe i to:
1. bez proljetne gnojidbe – kontrola - (N0);
2. samo predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha N, P2O5 i K2O (300kg/ha NPK 15:15:15)- (N1);
3. predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha N, P2O5 i K2O i prihrana sa 54 kgN/ha u Gradištu,
odnosno 45kgN/ha u Vrbanji. Ukupno u proljeće: 99 kg/ha N, 45 kg P2O5/ha i 45 kg K2O/ha u
Gradištu te u Vrbanji 90 kg/ha N, 45 kg P2O5/ha i 45 kg K2O/ha (N2);
4. varijanta proizvođača – predsjetveno 300 kg/ha NPK 15:15:15 + 100 kg/ha uree + prihrana
200 kg/ha KAN-a u Gradištu, odnosno 290 kg/ha KAN-a u Vrbanji– ukupno u proljeće: 145 N,
45 kg P2O5/ha i 45 kg K2O/ha u Gradištu i 169 N, 45 kg P2O5/ha i 45 kg K2O/ha u Vrbanji (N2).
Vađenje je izvršeno ručno 14. 10. 2014. godine u Gradištu i 16. 10. 2014. u Vrbanji. Nakon
vađenja repe utvrđen je prinos korijena u „Venema“ laboratoriju tvornica šećera Sladorana d.d.
Županja te određeni čistoća repe, digestija, sadržaj K, Na i alfa-amino dušika po standardnim
metodama. Na osnovu tih pokazatelja prema Braunschweigerovim formulama izračunat je prinos
čistog šećera po hektaru, alkalni faktor, šećer u melasi, iskorištenje šećera na repu i QGS.
Rezultati istraživanja
Broj biljaka ostvaren u vađenju, u prosjeku za sve varijante gnojidbe, kretao se je na
lokaciji Gradištre od 66,04 do 128,97 tisuća biljaka po hektaru, ovisno o razmaku sjetve (Tablica
34.) odnosno u prosjeku je izvađeno 98,62 tisuća biljaka po ha. Na lokaciji Vrbanja ostvaren broj
biljaka u vađenju kod najrjeđe sjetve je iznosio 71,88 tisuća biljaka po hektaru, a kod najgušće
129,59 tisuća biljaka po hektaru odnosno u prosjeku 103,96 tisuća biljaka po hektaru (Tablica
35). Očekivana razlika u broju biljaka između različitih gustoća sjetve prilično dobro se ostvarila.
Sijano je od 105,2 tisuće peleta (sjemenki) po ha kod sjetve na 19 cm do 148 tisuća po ha kod
sjetve na 13,5 cm. Očekivanje da će do vađenja ostati između 70 – 80 % biljaka od broja
posijanih sjemenki i da ćemo postići sklop od oko 70 do oko120 tisuća biljaka po ha je uglavnom
i ostvareno. Razlog ponekom većem broju biljaka (na nekom ponavljanju ili varijanti) od
planiranog može se tražiti u dobrim uvjetima za nicanje, visokoj klijavosti sjemena, većoj
konkurenciji između biljaka u gustoj sjetvi i većem propadanju ili dostignutoj veoma maloj težini
djela biljaka koje nisu uzete kod vađenja ali i u nedovoljno ujednačenoj kalibraciji sjemena.
Uglavnom je kod najgušće sjetve izvađeno prosječno 87,4% od teoretski posijanih sjemenki, a
kod najrjeđe sjetve 65,7 %. Analizirajući po hibridima u prosjeku varijanti gnojidbe za oba dva
pokusa najmanji broj biljaka 99,11 tisuće biljaka po ha ostvaren je s hibridom Serenada, a najveći
s hibridom Colonia kod koje je prosječan izvađeno 105,36 tisuća biljaka po ha (Tablica 44 i 45.).
Prinos korijena šećerna repe ostvaren u prosjeku pokusa u Gradištu iznosio je 90,52 t/ha
(Tablica 36.i 46.), a u Vrbanji 96,14 t/ha (Tablica 37.i 47.). Prinos repe zavisio je od razmaka
sjetve u redu odnosno broja biljaka u Gradištu jer je postignuta veća razlika između varijanata.
Tako je najmanji broj biljaka ostvaren sjetvom na 19 cm i iznosio je 66,04 tisuće po ha. Slijedeća
varijanta je 88,65 zatim 110,84 i 128,97 tisuća biljaka po ha kod sjetve na 13,5 cm (Tablica 34).
U Vrbanji je najmanji broj biljaka veći od 70 tisuća pa su razlike u broju biljaka između
varijanata manje (Tablica 35). Iz tog razloga i razlika u prinosu između varijanata je manja
(Tablica 37). U prosjeku za sve varijante gustoće sjetve najveći prinos korijena – 93,02 t/ha u
Gradištu ostvaren je na varijanti N1 ( samo predsjetvena gnojidba), a u Vrbanji na N2 -99,85 t/ha
(predsjetvena gnojidba i prihrana). Najmanji prinos korijena ostvaren je na kontrolnoj varijanti u
Vrbanji, a u Gradištu kod varijante N3 (najveća gnojidba, gnojidba s ureom) Uzrok tome leži u
nižoj gnojidbi dušikom u Gradištu (Tablica 33). Naime na ovoj lokacuji nija u osnovnoj gnojidbi
dodan dušik. Najveći prinos korijena u prosjeku (Tablica 46 i 47.) postignut je s hibridom
Serenada i to 98,49 t/ha u Gradištu i 104,37 t/ha u Vrbanji, a najmanji s hibridom Fred 87,25 t/ha
na prvoj odnosno 87,72 t/ha na drugoj lokaciji. Hibridi su nejednako reagirali na gnojidbu. Kod
Dantona i Freda razlika u prinosu između kontrole i predsjetvene gnojidbe bila je najveća i na N1
varijanti je postignut najveći prinos korijena s ovim hibridima. Kod Serenade i Colonie najveći
prinos korjena ostvaren je na varijanti N2 u Gradištu i N3 u Vrbanji. Najveći prinos korijena
ostvaren je s hibridom Serenada i to u Vrbanji 109,08 t/ha, a u Gradištu 103,46 t/ha.
Sadržaj šećera ostvaren u 2014. godini bio je vrlo nizak i u prosjeku pokusa u Gradištu je
iznosio svega 13,38% (Tablica 38), a u Vrbanji tek 12,65% (Tablica 39). Ostvareni sadržaj šećera
zavisio je i od gnojidbe i od gustoće sjetve. Najmanja digestija, u prosjeku svih ispitivanih
gustoća sjetve ostvarena je na varijanti N3 uz upotrebu uree u predsjetvenoj gnojidbe (12,99% u
Gradištu i 12,50% u Vrbanji), a najveća bez gnojidbe u proljeće N0 u Gradištu (13,63%) i uz
gnojidbu dušikom samo predsjetveno na varijanti N1 u Vrbanji (12,84%). Najmanji sadržaj šećera
(12,98% u Gradištu i 12,37% u Vrbanji), dobiven je kod najmanjeg ispitivanog broja biljaka,
ostvaren sjetvom na 19 cm. Između hibrida razlika su također značajne (Tablica 48 i 49) Najveći
sadržaj šećera u prosjeku za sve varijante gnojidbe u Gradištu ostvaren je s himridom Colonia
(13,93%) dok je u Vrbanji najveća digestija ostvarena s hibridom Fred (12,87). Najmanji sadržaj
šećera na oba dvije lokacije ostvaren je s hibridom Serenada (12,97 i 12,43%). Analizirajući
varijante gnojidbe po hibridima zapažamo da je najveću digestiju od 14,10% u Gradištu ostvarila
Colonia na varijanti bez gnojidbe (N0), a u Vrbanji Fred 13,15% na varijanti N1 (samo
predsjetvena gnojidba). Najmanja digestija u Gradištu ostvarena je s hibridom Serenada uz
upotrebu uree u predsjetvenoj gnojidbi (N3), a u Vrbanji s istim hibridom samo na varijanti N2.
Sadržaj alfa-amiono dušika u prosjeku pokusa bio je niži na pokusu u Gradištu i to 1,32
mmol/100 repe (Tablica 40), a viši u Vrbanji 2,02 mmol/100 repe (Tablica 41). Na oba dva
lokaliteta kod najvećeg istraživanog broja biljaka i kod gnojidbe N0 bio je najmanji, a kod
najmanjeg broja biljaka u istraživanju i kod najveće gnojidbe dušikom najviši. Od N0 gnojidbe
gdje je u Gradištu iznosio 1,17, a u Vrbanji 1,84 mmol/100 repe s povećanjem gnojidbe do N3 se
povećao do 1,63 mmol/100R u Gradištu i do 2,15 mmol/100 repe u Vrbanji. No i kod ove
gnojidbe štetni dušik nije prelazio granice poželjnih srednjih vrijednosti sadržaja AmN od 1,45 –
2,25 mmol/100gR. Hibridi su također utjecali na sadržaj AmN. Najniže vrijednosti u svim
varijantama gnojidbe nalazimo kod hibrida Colonia i to prosječno 0,94 mmol/100 repe. Najviše
vrijednosti AmN u Gradištuj diobivene su s hibridima Danton i Fred kod kojih je prosječni
sadržaj AmN iznosio 1,48 mmol/100 repe, a u Vrbanji s hibridom Srerenada i to od u prosjeku
2,25 mmol/100 repe.
Prinos čistog šećera ostvaren u prosjeku pokusa u Gradištu iznosio je 10,48 t/ha (Tablica
42), a u Vrbanji 10,28 t/ha (Tablica 43.). Zavisio je od razmaka sjetve i hibrida, a malo od
proljetne gnojidbe.Tako analizom broja biljaka u vađenju zapažamo da je u Gradištu najmanji
prinos šećera (8,99 t/ha) ostvaren sa 66,04 tisuće biljaka po ha. Povećanjem broja biljaka prinos
šećera se povećavao pa je najveći 11,78 t/ha ostvaren kod sklopa 128,97 tisuća biljaka po ha. U
Vrbanji je također najmanji prinos šećera (9,45 t/ha) ostvaren kod najmanjeg sklopa (71,88 tisuća
biljaka po ha). Povećanjem broja biljaka prinos šećera se povećavao ali manje nego na prvoj
lokaciji, po je najveći prinos od 10,84 t/ha ostvaren kod najvećeg broja biljaka (129,59 tisuća
biljaka po ha). Varijante gnojidbe u proljeće imale su manji utjecaj na prinos šećera. Najveći
prinos čistog šećera u Gradištu od 10,89 t/ha, u prosjeku svih gustoća sjetve, ostvaren uz gnojidbu
N1 (samo predsjetvena gnojidba). Gotovo isti prinos ostvaren je i na kontroli i uz N2
(preddsjetvena gnojidba i prihrana), a najmanji 9,69 t/ha uz upotrebu uree u predsjervenoj
gnojidbi (N3). Analiza zavisnosti prinosa čistog šećera od hibrida i gnojidbe u Gradištu (Tablica
52.) pokazuje da je najmanji prinos šećera, u prosjeku svih hibrida, iznosio 9,69 t/ha, a ostvaren
je kod gnojidbe N3, a ostale istraživane varijante dale su veći prinos šećera ali između njih razlika
je mala. Na lokaciji Vrbanja (Tablica 53.) u prosjeku svih hibrida najmanji prinos šećera dobiven
je na kontroli (9,44 t/ha), a ostale istraživane varijante dale su veći prinos šećera ali između njih
razlike su male. Razlike između lokacija kod ovog istraživanog faktora posljedica je nivoa
gnojidbe. U Gradištu je bila niža, a u Vrbanji viša gnojidba (Tablica 33). Razlike između hibrida
veće su na lokaciji Vrbanja. Tako je u prosjeku svih varijanti gnojidbe najveći prinos čistog
šećera ostvaren s hibridom Colonia (10,93 t/ha), a najmanji s hibridom Fred (9,59 t/ha).
Zaključak
Na osnovu dva pokusa koja su postavljena na eutrično smeđem tlu u Grasdištu na OPG Knežević
Josip i lesiviranom smeđem tlu u Vrbanji na PG Besek Zdenko u 2014. godini gdje je s četiri
hibrida (Colonia, Serenada, Danton, Fred) istraživan utjecaj gustoće sjetve (13,5; 15,7 i 17,5 i 19
cm) i proljetne gnojidbe (N0 – bez proljetne gnojidbe, N1 – samo predsjetvena gnojidba sa po 45
kg/ha N, P2O5 i K2O, N2 - predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha N, P2O5 i K2O i prihrana, N3 -
varijanta proizvođača – predsjetveno 300kg/ha NPK 15:15:15 + 100kg/ha uree + prihrana na
prinos i kvalitetu korijena. Na osnovu dobivenih rezultata možemo zaključiti:
1. U vađenju, ostvaren je u prosjeku za sve varijante gnojidbe, na lokaciji Gradištre, broj
biljaka
koji se u vađenju, ovisno o gudstoći sjetve, kretao od 66,04 do 128,97 tisuća biljaka po hektaru,
odnosno u prosjeku je izvađeno 98,62 tisuća biljaka po ha. Na lokaciji Vrbanja ostvaren broj
biljaka u vađenju kod najrjeđe sjetve je iznosio 71,88 tisuća biljaka po hektaru, a kod najgušće
129,59 tisuća biljaka po hektaru odnosno u prosjeku 103,96 tisuća biljaka po hektar. Analizirajući
po hibridima na lokaciji Gradište u prosjeku najveći broj biljaka 104,48 tisuće biljaka po ha
ostvaren je s hibridom Colonia, a preostala tri hibrida ostvarila su sličan sklop od 95,94 do 97,08
tisuća po ha.
2. Prinos repe zavisio je od razmaka sjetve u redu, hibrida lokacije i proljetne gnojidbe. U
prosjeku za sve varijante gnojidbe najveći prinos korijena – 98,08 (Gradište) i 99,37 t/ha
(Vrbanja) ostvaren je na varijanti najvećeg broja biljaka, a najmanji kod najmanjeg istraživanog
broja biljaka. Najveći prinos korijena u prosjeku postignut je s hibridom Serenada i to 98,49
t/ha u Gradištu i 104,37 t/ha uVrbanji, a najmanji s hibridom Fred.
3.Sadržaj šećera bio je vrlo nizak i u prosjeku pokusa u Gradištu je iznosio svega 13,38%, a u
Vrbanji tek 12,65%. Najmanja digestija ostvarena je kod najrjeđe sjetve i najveće gnojidbe
dušikom. Najveći sadržaj šećera u prosjeku za sve varijante gnojidbe u Gradištu ostvaren je s
himridom Colonia (13,93%) dok je u Vrbanji najveća digestija ostvarena s hibridom Fred (12,87).
Najmanji sadržaj šećera na oba dvije lokacije ostvaren je s hibridom Serenada (12,97 i 12,43%).
4. Prinos čistog šećera zavisio je od hibrida i razmaka sjetve , a samo djelom i od proljetne
gnojidbe. Najmanji prinos šećera od 8,99 t/ha u Gradištu ostvaren je sa 66,04 tisuće biljaka po ha.
Povećanjem broja biljaka prinos šećera se povećavao pa je najveći 11,78 t/ha ostvaren kod sklopa
128,97 tisuća biljaka po ha. U Vrbanji je također najmanji prinos šećera (9,45 t/ha) ostvaren kod
najmanjeg sklopa (71,88 tisuća biljaka po ha). Najveći prinos čistog šećera u Gradištu od 10,89
t/ha, u prosjeku svih gustoća sjetve, ostvaren uz gnojidbu N1 (samo predsjetvena gnojidba), a
najmanji 9,69 t/ha uz upotrebu uree u predsjervenoj gnojidbi (N3). Na lokaciji Vrbanja u
prosjeku najmanji prinos šećera dobiven je na kontroli (9,44 t/ha), a ostale istraživane varijante
dale su veći prinos šećera. U prosjeku svih varijanti i lokacija najveći prinos čistog šećera
ostvaren je s hibridom Serenada (10,92 t/ha), a najmanji s hibridom Fred (9,90 t/ha). Prosječno
najveći prinos čistog šećera od 11,31 t/ha ostvaren je kod najgušće sjetve, a najmanji 9,22 t/ha
kod najrjeđe sjetve.
Tablica 34. Zavisnost broja biljaka ( u 000) od razmaka sjetve u redu i primijenjene
gnojidbe dušikom u Gradištu (Knežević Josip) 2014. godine
Razmak
sjetve cm
G n o j i d b a Prosjek
N0 N1 N2 N3
13,5 127,08 131,25 126,25 131,3 128,97
15,7 105,83 105,83 114,58 117,1 110,84
17,5 93,75 90,00 85,83 85,00 88,65
19,0 67,08 65,00 65,83 66,25 66,04
Prosjek 98,44 98,02 98,123 99,91 98,62
Tablica 35. Zavisnost broja biljaka ( u 000) od razmaka sjetve u redu i primijenjene gnojidbe
dušikom u Vrbanji (Besek Zdenko) 2014. godine
Razmak
sjetve cm
G n o j i d b a Prosjek
N0 N1 N2 N3
13,5 126,25 131,67 131,25 129,17 129,59
15,7 101,67 122,92 121,67 124,58 117,71
17,5 100,83 95,83 95,83 95,00 96,87
19,0 75,83 70,42 71,25 70,00 71,88
Prosjek 101,15 105,21 105,00 104,69 103,96
Tablica 36. Zavisnost prinosa korijena šećerne repe (t/ha) od razmaka sjetve u redu i
primijenjene gnojidbe dušikom u Gradištu (Knežević Josip) 2014. godine
Razmak
sjetve cm
G n o j i d b a Prosjek
N0 N1 N2 N3
13,5 100,75 102,29 95,96 93,33 98,08
15,7 95,02 97,88 96,54 89,67 94,78
17,5 87,87 90,17 88,85 85,85 88,19
19,0 77,69 81,73 84,48 80,23 81,03
Prosjek 90,43 93,02 91,46 87,27 90,52
Tablica 37. Zavisnost prinosa korijena šećerne repe (t/ha) od razmaka sjetve u redu i primijenjene
gnojidbe dušikom u Vrbanji (Besek Zdenko) 2014. godine
Razmak
sjetve cm
G n o j i d b a Prosjek
N0 N1 N2 N3
13,5 96,19 98,17 102,92 100,19 99,37
15,7 86,37 102,08 102,23 100,96 97,91
17,5 83,90 98,85 99,77 96,46 94,75
19,0 85,14 95,94 94,46 94,62 92,54
Prosjek 87,90 98,76 99,85 98,06 96,14
Tablica 38. Zavisnost sadržaja šećera (%) od razmaka sjetve u redu i primijenjene gnojidbe
dušikom u Gradištu (Knežević Josip) 2014. godine
Razmak
sjetve cm
G n o j i d b a Prosjek
N0 N1 N2 N3
13,5 13,89 13,89 13,77 13,47 13,76
15,7 13,82 13,56 13,43 13,04 13,46
17,5 13,65 13,33 13,39 12,86 13,31
19,0 13,17 13,03 13,11 12,60 12,98
Prosjek 13,63 13,45 13,43 12,99 13,38
Tablica 39. Zavisnost sadržaja šećera (%) od razmaka sjetve u redu i primijenjene gnojidbe
dušikom u Vrbanji (Besek Zdenko) 2014. godine
Razmak
sjetve cm
G n o j i d b a Prosjek
N0 N1 N2 N3
13,5 12,80 12,93 12,65 12,64 12,76
15,7 12,87 13,14 12,65 12,70 12,84
17,5 12,80 12,76 12,53 12,45 12,64
19,0 12,63 12,52 12,14 12,19 12,37
Prosjek 12,78 12,84 12,49 12,50 12,65
Tablica 40. Zavisnost sadržaja AmN (mmol/100R) od razmaka sjetve u redu i primijenjene
gnojidbe dušikom u Gradištu (Knežević Josip) 2014. godine
Razmak
sjetve cm
G n o j i d b a Prosjek
N0 N1 N2 N3
13,5 1,01 1,01 1,11 1,34 1,12
15,7 1,09 1,13 1,31 1,50 1,26
17,5 1,24 1,21 1,46 1,88 1,45
19,0 1,35 1,17 1,55 1,79 1,47
Prosjek 1,17 1,13 1,36 1,63 1,32
Tablica 41. Zavisnost sadržaja AmN (mmol/100R) od razmaka sjetve u redu i primijenjene
gnojidbe dušikom u Vrbanji (Besek Zdenko) 2014. godine
Razmak
sjetve cm
G n o j i d b a Prosjek
N0 N1 N2 N3
13,5 1,48 1,57 1,95 1,93 1,73
15,7 1,64 1,75 2,13 2,10 1,91
17,5 1,97 2,04 2,26 2,23 2,13
19,0 2,27 2,28 2,33 2,33 2,30
Prosjek 1,84 1,91 2,17 2,15 2,02
Tablica 42. Zavisnost prinosa šećera (t/ha) od razmaka sjetve u redu i primijenjene
gnojidbe dušikom u Gradištu (Knežević Josip) 2014. godine
Razmak
sjetve cm
G n o j i d b a Prosjek
N0 N1 N2 N3
13,5 12,23 12,44 11,52 10,91 11,78
15,7 11,46 11,54 11,24 10,00 11,06
17,5 10,41 10,42 10,27 9,33 10,11
19,0 8,75 9,18 9,49 8,54 8,99
Prosjek 10,71 10,89 10,63 9,69 10,48
Tablica 43. Zavisnost prinosa šećera (t/ha) od razmaka sjetve u redu i primijenjene gnojidbe
dušikom u Vrbanji (Besek Zdenko) 2014. godine
Razmak
sjetve cm
G n o j i d b a Prosjek
N0 N1 N2 N3
13,5 10,74 10,87 11,00 10,73 10,84
15,7 9,33 11,47 10,88 10,80 10,62
17,5 9,04 10,66 10,46 10,05 10,05
19,0 8,65 10,05 9,51 9,57 9,45
Prosjek 9,44 10,76 10,46 10,29 10,24
Tablica 44. Zavisnost broja biljaka od hibrida i primijenjene gnojidbe dušikom u Gradištu
(Knežević Josip), 2014. god.
Gnojidba Hibrid Prosjek
Colonia Serenada Danton Fred
N0 99,58 94,17 102,08 97,92 98,44
N1 103,33 95,83 95,00 97,92 98,02
N2 102,08 99,58 96,67 94,17 98,13
N3 112,92 94,17 94,58 97,92 99,90
Prosjek 104,48 95,94 97,08 96,98 99,48
Tablica 45. Zavisnost broja biljaka ( u 000) od hibrida i primijenjene gnojidbe u Vrbanji (Besek
Zdenko) 2014. godine
Gnojidba H i b r i d Prosjek
Colonia Serenada Danton Fred
N0 102,92 97,92 101,25 102,50 101,15
N1 109,17 103,33 102,50 105,83 105,21
N2 104,17 100,83 104,17 110,83 105,00
N3 108,75 102,50 103,75 105,00 105,00
Prosjek 106,25 101,15 102,92 106,04 104,09
Tablica 46 Zavisnost prinosa korijena šećerne repe od hibrida i primijenjene gnojidbe dušikom
u Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.
Gnojidba Hibrid Prosjek
Colonia Serenada Danton Fred
N0 86,42 97,48 90,75 86,69 90,34
N1 89,10 95,63 91,87 95,46 93,02
N2 90,96 103,46 86,25 85,17 91,46
N3 86,90 97,40 83,13 81,67 87,28
Prosjek 88,35 98,49 88,00 87,25 90,52
Tablica 47. Zavisnost prinosa korijena šećerne repe od hibrida i primijenjene gnojidbe u Vrbanji
(Besek Zdenko), 2014. godine
Gnojidba H i b r i d Prosjek
Colonia Serenada Danton Fred
N0 88,25 99,18 87,21 72,60 86,81
N1 104,33 103,85 93,08 93,78 98,76
N2 104,44 105,38 90,81 98,75 99,85
N3 108,46 109,08 88,94 85,75 98,06
Prosjek 101,37 104,37 90,01 87,72 95,87
Tablica 48. Zavisnost sadržaja šećera od hibrida i primijenjene gnojidbe dušikom u
Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.
Gnojidba Hibrid Prosjek
Colonia Serenada Danton Fred
N0 14,10 13,12 13,57 13,73 13,63
N1 13,95 13,40 13,19 13,27 13,45
N2 14,03 13,07 13,39 13,22 13,43
N3 13,63 12,27 12,76 13,32 12,99
Prosjek 13,93 12,97 13,23 13,39 13,37
Tablica 49. Zavisnost sadržaja šećera od hibrida i primijenjene gnojidbe u Vrbanji (Besek
Zdenko), 2014. godine
Gnojidba H i b r i d Prosjek
Colonia Serenada Danton Fred
N0 12,98 12,64 12,91 12,75 12,82
N1 12,82 12,52 12,87 13,15 12,84
N2 12,50 12,21 12,42 12,84 12,49
N3 12,47 12,34 12,42 12,74 12,49
Prosjek 12,69 12,43 12,66 12,87 11,86
Tablica 50. Zavisnost sadržaja AmN od hibrida i primijenjene gnojidbe dušikom u Gradištu
(Knežević Josip), 2014. god.
Gnojidba Hibrid Prosjek
Colonia Serenada Danton Fred
N0 0,80 1,07 1,25 1,56 1,17
N1 0,72 1,46 1,11 1,22 1,13
N2 1,00 1,30 1,49 1,64 1,36
N3 1,24 1,73 2,05 1,48 1,63
Prosjek 0,94 1,39 1,48 1,48 1,32
Tablica 51. Zavisnost sadržaja AmN od hibrida i primijenjene gnojidbe u Vrbanji (Besek
Zdenko), 2014. godine
Gnojidba H i b r i d Prosjek
Colonia Serenada Danton Fred
N0 1,56 2,19 2,02 1,57 1,84
N1 1,50 2,27 1,83 2,03 1,91
N2 2,09 2,52 2,15 1,90 2,17
N3 2,02 2,02 2,26 2,29 2,15
Prosjek 1,79 2,25 2,07 1,95 2,01
Tablica 52. Zavisnost prinosa šećera od hibrida i primijenjene gnojidbe dušikom u
Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.
Gnojidba Hibrid Prosjek
Colonia Serenada Danton Fred
N0 10,80 11,02 10,75 10,32 10,72
N1 11,01 11,11 10,45 11,02 10,90
N2 11,24 11,61 9,97 9,70 10,63
N3 10,35 10,03 8,98 9,41 9,69
Prosjek 10,85 10,94 10,04 10,11 10,49
Tablica 53. Zavisnost prinosa šećera od hibrida i primijenjene gnojidbe u Vrbanji (Besek
Zdenko), 2014. godine
Gnojidba H i b r i d Prosjek
Colonia Serenada Danton Fred
N0 9,82 10,51 9,56 7,88 9,44
N1 11,47 10,87 10,21 10,51 10,77
N2 11,00 10,61 9,48 10,78 10,47
N3 11,42 11,28 9,26 9,19 10,29
Prosjek 10,93 10,82 9,63 9,59 10,24
Tablica 54. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju biljaka
pri gnojidbi N0 u Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.
Hibrid
Broj bilja.
u 000/ha
Prinos
repe t/ha
Sadržaj
šećera %
mmol/100g R
K Na AmN
Colonia
131,67 98,83 14,58 2,37 0,66 0,67
110,00 86,50 14,37 2,15 0,57 0,70
90,00 82,92 14,28 2,21 0,41 0,89
66,67 77,42 13,16 3,42 0,81 0,92
Prosjek 99,58 86,42 14,10 2,54 0,61 0,80
Serenada
111,67 109,25 13,24 3,30 1,12 0,99
100,00 103,33 13,19 3,05 0,86 1,00
98,33 97,00 13,15 3,30 0,77 1,12
66,67 80,35 12,91 3,26 0,64 1,19
Prosjek 94,17 97,48 13,12 3,23 0,85 1,07
Danton
146,67 99,00 13,81 2,61 0,34 1,04
105,00 99,42 13,86 2,65 0,34 1,19
88,33 85,08 13,40 2,75 0,35 1,26
68,33 79,50 13,19 2,87 0,50 1,51
Prosjek 102,08 90,75 13,57 2,72 0,38 1,25
Fred
118,33 95,92 13,91 2,64 0,38 1,33
108,33 90,83 13,86 2,83 0,42 1,47
98,33 86,50 13,75 2,31 0,47 1,66
66,67 73,50 13,40 3,12 0,48 1,76
Prosjek 97,92 86,69 13,73 2,73 0,44 1,56
Prosj.pokusa 98,44 90,33 13,63 2,80 0,57 1,17
Tablica 55. Tehnološke osobine korijena šećerne repe i prinos šećera po hibridima i broju
biljaka pri gnojidbi N0 u Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.
Hibrid
Broj
biljaka
000/ha
AF Iskorište.
na repu
%
Iskorište.
na šećer
%
Biološki
prin.šeć.
t/ha
Prin. čistog
šećera
t/ha
Kvoc.
gustog
soka
Colonia
131,67 4,49 12,98 89,00 14,41 12,82 95,74
110,00 3,91 12,79 89,04 12,43 11,07 95,96
90,00 2,93 12,67 88,73 11,84 10,51 95,85
66,67 4,58 11,35 86,25 10,19 8,79 93,77
Prosjek 99,58 3,98 12,45 88,26 12,22 10,80 95,33
Serenada
111,67 4,48 11,39 86,05 14,46 12,45 93,54
100,00 3,92 11,40 86,44 13,63 11,78 94,05
98,33 3,62 11,31 86,02 12,76 10,97 93,72
66,67 3,29 11,07 85,80 10,37 8,90 93,74
Prosjek 94,17 3,83 11,30 86,08 12,81 11,02 93,76
Danton
146,67 2,84 12,13 87,81 13,67 12,00 95,23
105,00 2,51 12,14 87,56 13,78 12,07 95,06
88,33 2,45 11,65 86,91 11,40 9,91 94,72
68,33 2,23 11,35 86,00 10,49 9,02 94,08
Prosjek 102,08 2,51 11,82 87,07 12,34 10,75 94,77
Fred
118,33 2,27 12,15 87,33 13,35 11,65 94,90
108,33 2,22 12,04 86,85 12,59 10,94 94,50
98,33 1,67 11,84 86,11 11,89 10,24 93,91
66,67 2,05 11,47 85,56 9,85 8,43 94,14
Prosjek 97,92 2,05 11,88 86,47 11,92 10,32 94,36
Prosjek
.pokusa 98,44 3,09 11,86 86,97 12,32 10,72
94,56
Tablica 56. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju biljaka
pri gnojidbi N1 u Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.
Hibrid
Broj bilja.
u 000/ha
Prinos
repe t/ha
Sadržaj
šećera %
mmol/100g R
K Na AmN
Colonia
135,00 96,08 14,32 2,26 0,53 0,72
111,67 91,67 14,14 2,37 0,62 0,78
100,00 86,50 14,11 2,13 0,45 0,66
66,67 82,17 13,21 3,04 0,77 0,73
Prosjek 103,33 89,10 13,95 2,45 0,59 0,72
Serenada
143,33 110,50 13,67 2,65 0,46 1,18
100,00 101,17 13,76 2,98 0,36 1,35
78,33 92,42 13,15 2,65 0,42 1,78
61,67 78,42 13,04 3,28 0,51 1,53
Prosjek 95,83 95,63 13,40 2,89 0,44 1,46
Danton
125,00 101,33 13,64 3,12 0,81 1,12
103,33 100,00 13,14 3,24 0,84 1,25
86,67 87,08 13,01 3,25 0,87 1,06
65,00 79,08 12,98 3,21 0,83 1,01
Prosjek 95,00 91,87 13,19 3,21 0,84 1,11
Fred
121,67 101,25 13,92 2,78 0,36 1,03
108,33 98,67 13,20 2,51 0,51 1,14
95,00 94,67 13,06 2,61 0,56 1,34
66,67 87,25 12,90 2,65 0,45 1,39
Prosjek 97,92 95,46 13,27 2,64 0,47 1,22
Prosj.pokusa 98,02 93,02 13,45 2,80 0,59 1,13
Tablica 57. Tehnološke osobine korijena šećerne repe i prinos šećera po hibridima i broju
biljaka pri gnojidbi N1 u Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.
Hibrid
Broj
biljaka
000/ha
AF Iskorište.
na repu
%
Iskorište.
na šećer
%
Biološki
prin.šeć.
t/ha
Prin. čistog
šećera
t/ha
Kvoc.
gustog
soka
Colonia
135,00 3,90 12,73 88,91 13,76 12,23 95,86
111,67 3,83 12,52 88,51 12,96 11,47 95,56
100,00 3,93 12,57 89,03 12,21 10,87 96,08
66,67 5,20 11,49 87,03 10,85 9,44 94,45
Prosjek 103,33 4,22 12,33 88,37 12,45 11,01 95,49
Serenada
143,33 2,64 11,93 87,29 15,10 13,18 94,88
100,00 2,47 11,95 86,88 13,92 12,09 94,49
78,33 1,72 11,27 85,73 12,15 10,42 94,10
61,67 2,47 11,14 85,42 10,23 8,74 93,54
Prosjek 95,83 2,33 11,57 86,33 12,85 11,11 94,25
Danton
125,00 3,53 11,82 86,65 13,82 11,98 94,07
103,33 3,26 11,27 85,77 13,14 11,27 93,57
86,67 3,89 11,18 85,94 11,33 9,74 93,68
65,00 4,00 11,17 86,08 10,27 8,84 93,81
Prosjek 95,00 3,67 11,36 86,11 12,14 10,45 93,78
Fred
121,67 3,06 12,21 87,76 14,09 12,37 95,08
108,33 2,65 11,48 87,00 13,02 11,33 94,86
95,00 2,37 11,28 86,33 12,37 10,68 94,39
66,67 2,23 11,11 86,16 11,25 9,69 94,49
Prosjek 97,92 2,58 11,52 86,81 12,68 11,02 94,71
Prosjek
.pokusa
98,02 3,20 11,70 86,91 12,53 10,90
94,56
Tablica 58. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju biljaka
pri gnojidbi N2 u Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.
Hibrid
Broj bilja.
u 000/ha
Prinos
repe t/ha
Sadržaj
šećera %
mmol/100g R
K Na AmN
Colonia
128,33 88,17 14,48 2,26 0,55 0,82
125,00 102,75 14,29 2,26 0,55 1,01
86,67 87,17 14,06 2,31 0,44 1,04
68,33 85,75 13,28 2,99 0,83 1,11
Prosjek 102,08 90,96 14,03 2,46 0,59 1,00
Serenada
116,67 109,42 13,27 3,01 0,74 1,08
113,33 109,33 12,64 2,97 0,93 1,24
101,67 103,00 13,25 3,01 0,69 1,41
66,67 92,08 13,12 3,09 0,81 1,45
Prosjek 99,58 103,46 13,07 3,02 0,79 1,30
Danton
140,00 89,08 13,85 2,50 0,38 0,96
106,67 89,58 13,42 2,66 0,43 1,41
75,00 84,00 13,17 3,25 0,39 1,74
65,00 82,33 13,10 3,18 0,51 1,86
Prosjek 96,67 86,25 13,39 2,90 0,43 1,49
Fred
120,00 97,17 13,47 2,70 0,49 1,56
113,33 84,50 13,38 2,49 0,50 1,59
80,00 81,25 13,06 2,45 0,66 1,66
63,33 77,75 12,95 2,43 0,72 1,76
Prosjek 94,17 85,17 13,22 2,52 0,59 1,64
Prosj.pokusa 98,13 91,46 13,42 2,72 0,60 1,36
Tablica 59. Tehnološke osobine korijena šećerne repe i prinos šećera po hibridima i broju
biljaka pri gnojidbi N2 u Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.
Hibrid
Broj
biljaka
000/ha
AF Iskorište.
na repu
%
Iskorište.
na šećer
%
Biološki
prin.šeć.
t/ha
Prin. čistog
šećera
t/ha
Kvoc.
gustog
soka
Colonia
128,33 3,41 12,87 88,85 12,77 11,34 95,78
125,00 2,78 12,63 88,39 14,68 12,98 95,55
86,67 2,64 12,40 88,18 12,26 10,81 95,50
68,33 3,45 11,48 86,42 11,39 9,84 94,06
Prosjek 102,08 3,07 12,34 87,96 12,77 11,24 95,22
Serenada
116,67 3,46 11,48 86,51 14,52 12,56 94,16
113,33 3,15 10,79 85,40 13,82 11,80 93,56
101,67 2,63 11,39 85,94 13,65 11,73 93,85
66,67 2,68 11,22 85,55 12,08 10,34 93,54
Prosjek 99,58 2,98 11,22 85,85 13,52 11,61 93,78
Danton
140,00 3,01 12,19 88,05 12,34 10,86 95,41
106,67 2,19 11,63 86,66 12,02 10,42 94,57
75,00 2,09 11,24 85,32 11,07 9,44 93,53
65,00 1,98 11,13 84,96 10,79 9,16 93,31
Prosjek 96,67 2,32 11,55 86,25 11,55 9,97 94,20
Fred
120,00 2,04 11,64 86,36 13,09 11,31 94,33
113,33 1,89 11,56 86,40 11,31 9,77 94,48
80,00 1,88 11,21 85,84 10,61 9,11 94,17
63,33 1,79 11,07 85,47 10,07 8,60 93,90
Prosjek 94,17 1,90 11,37 86,02 11,27 9,70 94,22
Prosjek
.pokusa 98,13 2,57 11,62 86,52 12,28 10,63
94,36
Tablica 60. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju biljaka
pri gnojidbi N3 u Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.
Hibrid
Broj bilja.
u 000/ha
Prinos
repe t/ha
Sadržaj
šećera %
mmol/100g R
K Na AmN
Colonia
145,00 94,00 13,99 2,10 0,58 1,08
131,67 86,67 13,91 2,17 0,58 1,22
106,67 84,83 13,84 2,08 0,53 1,30
68,33 82,08 12,77 2,73 1,06 1,35
Prosjek 112,92 86,90 13,63 2,27 0,69 1,24
Serenada
125,00 104,83 13,13 2,72 0,85 1,35
120,00 102,17 12,13 2,90 1,22 1,44
73,33 99,08 11,63 2,72 1,35 2,46
58,33 83,50 12,18 2,95 1,52 1,66
Prosjek 94,17 97,40 12,27 2,82 1,24 1,73
Danton
126,67 86,58 13,21 2,44 0,49 1,77
100,00 85,75 12,72 2,86 0,67 1,84
80,00 80,83 12,67 2,77 0,56 2,23
71,67 79,33 12,41 2,68 0,54 2,36
Prosjek 94,58 83,13 12,76 2,69 0,57 2,05
Fred
128,33 87,92 13,54 2,60 0,47 1,16
116,67 84,08 13,40 2,45 0,51 1,47
80,00 78,67 13,28 2,55 0,51 1,52
66,67 76,00 13,05 2,58 0,56 1,78
Prosjek 97,92 81,67 13,32 2,55 0,51 1,48
Prosj.pokusa 99,90 87,27 12,99 2,58 0,75 1,62
Tablica 61. Tehnološke osobine korijena šećerne repe i prinos šećera po hibridima i broju
biljaka pri gnojidbi N3 u Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.
Hibrid
Broj
biljaka
000/ha
AF Iskorište.
na repu
%
Iskorište.
na šećer
%
Biološki
prin.šeć.
t/ha
Prin. čistog
šećera
t/ha
Kvoc.
gustog
soka
Colonia
131,67 2,48 12,33 88,14 13,15 11,59 95,78
110,00 2,25 12,20 87,74 12,05 10,58 95,55
90,00 2,01 12,13 87,68 11,74 10,29 95,50
66,67 2,80 10,91 85,44 10,48 8,95 94,06
Prosjek 99,58 2,38 11,89 87,25 11,86 10,35 95,22
Serenada
111,67 2,64 11,30 86,04 13,76 11,84 94,16
100,00 2,87 10,21 84,16 12,39 10,43 93,56
98,33 1,65 9,47 81,43 11,52 9,38 93,85
66,67 2,70 10,16 83,45 10,17 8,48 93,54
Prosjek 94,17 2,47 10,28 83,77 11,96 10,03 93,78
Danton
146,67 1,66 11,36 85,96 11,44 9,83 95,41
105,00 1,92 10,77 84,70 10,91 9,24 94,57
88,33 1,50 10,66 84,11 10,24 8,62 93,53
68,33 1,36 10,38 83,62 9,85 8,23 93,31
Prosjek 102,08 1,61 10,79 84,60 10,61 8,98 94,20
Fred
118,33 2,65 11,81 87,24 11,90 10,39 94,33
108,33 2,01 11,61 86,65 11,27 9,77 94,48
98,33 2,02 11,47 86,34 10,45 9,02 94,17
66,67 1,76 11,17 85,56 9,92 8,49 93,90
Prosjek 97,92 2,11 11,52 86,45 10,89 9,41 94,22
Prosjek
.pokusa 8,44 2,14 11,12 85,52 11,33 9,70 93,86
Tablica 62. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju biljaka
pri gnojidbi N0 u Vrbanji (Besek Zdenko), 2014. god.
Hibrid
Broj bilja.
u 000/ha
Prinos
repe t/ha
Sadržaj
šećera %
mmol/100g R
K Na AmN
Colonia
130,00 97,83 13,12 2,83 0,56 1,20
120,00 85,58 13,10 2,96 0,57 1,42
96,67 88,50 12,95 2,68 0,61 1,64
65,00 81,08 12,73 2,74 0,73 1,99
Prosjek 102,92 88,25 12,98 2,80 0,62 1,56
Serenada
120,00 109,42 12,68 2,70 0,82 1,99
113,33 96,25 12,59 2,64 1,11 2,17
93,33 96,00 12,73 2,70 0,89 2,23
65,00 95,05 12,55 2,79 0,95 2,37
Prosjek 97,92 99,18 12,64 2,71 0,94 2,19
Danton
126,67 98,83 13,26 2,50 0,81 1,58
120,00 85,75 12,57 2,55 0,77 1,73
96,67 82,25 12,72 2,60 0,71 2,20
61,67 82,00 13,08 2,61 0,76 2,57
Prosjek 101,25 87,21 12,91 2,56 0,76 2,02
Fred
128,33 78,67 13,07 2,40 1,07 1,14
125,00 77,92 12,57 2,53 1,28 1,21
93,33 68,83 12,62 2,63 1,55 1,80
63,33 64,97 12,72 2,79 0,73 2,13
Prosjek 102,50 72,60 12,75 2,59 1,16 1,57
Prosj.pokusa 101,15 86,81 12,82 2,67 0,87 1,84
Tablica 63. Tehnološke osobine korijena šećerne repe i prinos šećera po hibridima i broju
biljaka pri gnojidbi N0 u Vrbanji (Besek Zdenko), 2014. god.
Hibrid
Broj
biljaka
000/ha
AF Iskorište.
na repu
%
Iskorište.
na šećer
%
Biološki
prin.šeć.
t/ha
Prin. čistog
šećera
t/ha
Kvoc.
gustog
soka
Colonia
130,00 2,83 11,35 86,47 12,84 11,10 94,37
120,00 2,48 11,26 85,92 11,21 9,63 93,97
96,67 2,00 11,08 85,57 11,46 9,81 93,93
65,00 1,74 10,75 84,49 10,32 8,72 93,24
Prosjek 102,92 2,26 11,11 85,61 11,46 9,82 93,88
Serenada
120,00 1,77 10,70 84,38 13,87 11,70 93,16
113,33 1,72 10,54 83,72 12,12 10,15 92,66
93,33 1,61 10,69 83,93 12,22 10,26 92,84
65,00 1,58 10,45 83,28 11,93 9,93 92,41
Prosjek 97,92 1,67 10,59 83,83 12,54 10,51 92,76
Danton
126,67 2,10 11,40 86,00 13,10 11,27 94,10
120,00 1,91 10,68 84,93 10,78 9,15 93,63
96,67 1,51 10,71 84,24 10,46 8,81 93,18
61,67 1,31 10,98 83,93 10,72 9,00 92,88
Prosjek 101,25 1,71 10,94 84,78 11,27 9,56 93,45
Fred
128,33 3,04 11,30 86,45 10,28 8,89 94,32
125,00 3,14 10,74 85,45 9,79 8,37 93,65
93,33 2,32 10,59 83,90 8,69 7,29 92,42
63,33 1,65 10,70 84,17 8,26 6,95 93,26
Prosjek 102,50 2,54 10,83 84,99 9,26 7,88 93,41
Prosjek
.pokusa 101,15 2,04 10,87 84,80 11,13 9,44
93,38
Tablica 64. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju biljaka
pri gnojidbi N1 Vrbanji (Besek Zdenko), 2014. god.
Hibrid
Broj bilja.
u 000/ha
Prinos
repe t/ha
Sadržaj
šećera %
mmol/100g R
K Na AmN
Colonia
138,33 102,00 13,02 2,76 0,47 1,05
130,00 104,33 13,15 2,58 0,55 1,18
96,67 107,33 12,64 2,57 0,58 1,69
71,67 103,67 12,47 2,65 0,76 2,07
Prosjek 109,17 104,33 12,82 2,64 0,59 1,50
Serenada
126,67 105,75 12,69 2,73 0,87 1,92
123,33 111,83 12,72 2,75 0,80 2,09
95,00 101,75 12,40 2,73 0,91 2,36
68,33 96,08 12,28 2,84 1,30 2,70
Prosjek 103,33 103,85 12,52 2,77 0,97 2,27
Danton
125,00 89,92 12,80 2,44 0,79 1,60
116,67 92,50 13,36 2,35 0,77 1,75
98,33 95,98 12,93 2,52 0,60 1,89
70,00 93,92 12,40 2,36 0,67 2,09
Prosjek 102,50 93,08 12,87 2,42 0,71 1,83
Fred
136,67 95,00 13,22 2,24 0,81 1,69
121,67 99,67 13,36 2,32 0,79 1,97
93,33 90,33 13,09 2,40 0,74 2,21
71,67 90,10 12,93 2,59 0,56 2,24
Prosjek 105,83 93,78 13,15 2,39 0,73 2,03
Prosj.pokusa 105,21 98,76 12,84 2,55 0,75 1,91
Tablica 65. Tehnološke osobine korijena šećerne repe i prinos šećera po hibridima i broju
biljaka pri gnojidbi N1 u Vrbanji (Besek Zdenko), 2014. god.
Hibrid
Broj
biljaka
000/ha
AF Iskorište.
na repu
%
Iskorište.
na šećer
%
Biološki
prin.šeć.
t/ha
Prin. čistog
šećera
t/ha
Kvoc.
gustog
soka
Colonia
138,33 3,08 11,30 86,79 13,28 11,53 94,66
130,00 2,65 11,41 86,79 13,72 11,90 94,69
96,67 1,86 10,78 85,25 13,57 11,57 93,89
71,67 1,64 10,49 84,07 12,93 10,87 93,09
Prosjek 109,17 2,31 10,99 85,72 13,37 11,47 94,08
Serenada
126,67 1,88 10,71 84,45 13,42 11,33 93,15
123,33 1,70 10,71 84,22 14,22 11,98 93,03
95,00 1,54 10,32 83,20 12,62 10,50 92,46
68,33 1,53 10,05 81,88 11,80 9,66 91,41
Prosjek 103,33 1,66 10,45 83,44 13,01 10,87 92,51
Danton
125,00 2,02 10,94 85,53 11,51 9,84 93,97
116,67 1,79 11,48 85,97 12,35 10,62 94,16
98,33 1,65 11,02 85,24 12,41 10,58 93,83
70,00 1,45 10,45 84,32 11,64 9,82 93,47
Prosjek 102,50 1,73 10,97 85,26 11,98 10,21 93,86
Fred
136,67 1,80 11,36 85,99 12,56 10,80 94,24
121,67 1,58 11,43 85,57 13,31 11,39 93,93
93,33 1,42 11,08 84,64 11,82 10,01 93,32
71,67 1,40 10,93 84,56 11,65 9,85 93,67
Prosjek 105,83 1,55 11,20 85,19 12,33 10,51 93,79
Prosjek
.pokusa 105,21 1,81 10,90 84,90 12,67 10,76
93,56
Tablica 66. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju biljaka
pri gnojidbi N2 u Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.
Hibrid
Broj bilja.
u 000/ha
Prinos
repe t/ha
Sadržaj
šećera %
mmol/100g R
K Na AmN
Colonia
126,67 108,75 12,68 2,54 0,56 1,69
120,00 106,17 12,56 2,56 0,57 2,06
98,33 103,00 12,56 2,44 0,72 2,28
71,67 99,83 12,17 2,70 0,91 2,35
Prosjek 104,17 104,44 12,50 2,56 0,69 2,09
Serenada
121,67 107,33 12,47 2,91 0,87 2,36
115,00 111,58 12,27 2,67 0,87 2,51
96,67 103,25 12,21 2,91 1,03 2,50
70,00 99,33 11,87 2,84 1,30 2,70
Prosjek 100,83 105,38 12,21 2,84 1,02 2,52
Danton
125,00 88,33 12,29 2,72 1,05 2,00
125,00 96,42 12,88 2,57 0,56 2,15
93,33 93,42 12,62 2,62 0,72 2,24
73,33 85,08 11,91 2,63 0,88 2,20
Prosjek 104,17 90,81 12,42 2,64 0,80 2,15
Fred
151,67 107,25 13,15 2,49 1,03 1,75
126,67 94,75 12,88 2,31 0,95 1,79
95,00 99,42 12,72 2,28 0,84 2,00
70,00 93,60 12,62 2,50 0,80 2,08
Prosjek 110,83 98,75 12,84 2,39 0,91 1,90
Prosj.pokusa 105,00 99,84 12,49 2,61 0,85 2,17
Tablica 67. Tehnološke osobine korijena šećerne repe i prinos šećera po hibridima i broju
biljaka pri gnojidbi N2 u Vrbanji (Besek Zdenko), 2014. god.
Hibrid
Broj
biljaka
000/ha
AF Iskorište.
na repu
%
Iskorište.
na šećer
%
Biološki
prin.šeć.
t/ha
Prin. čistog
šećera
t/ha
Kvoc.
gustog
soka
Colonia
126,67 1,84 10,83 85,36 13,79 11,77 93,97
120,00 1,52 10,61 84,47 13,33 11,26 93,46
98,33 1,39 10,56 84,03 12,94 10,87 93,18
71,67 1,54 10,10 82,94 12,15 10,08 92,38
Prosjek 104,17 1,57 10,52 84,20 13,06 11,00 93,25
Serenada
121,67 1,60 10,37 83,16 13,38 11,13 92,33
115,00 1,41 10,17 82,83 13,69 11,34 92,33
96,67 1,58 10,05 82,36 12,60 10,38 91,83
70,00 1,53 9,65 81,26 11,79 9,58 91,14
Prosjek 100,83 1,53 10,06 82,40 12,87 10,61 91,91
Danton
125,00 1,89 10,27 83,62 10,85 9,08 92,66
125,00 1,46 10,91 84,68 12,42 10,52 93,50
93,33 1,49 10,60 84,00 11,79 9,90 93,05
73,33 1,60 9,88 82,96 10,14 8,41 92,51
Prosjek 104,17 1,61 10,42 83,82 11,30 9,48 92,93
Fred
151,67 2,01 11,23 85,39 14,10 12,04 93,65
126,67 1,82 10,98 85,23 12,20 10,40 93,75
95,00 1,56 10,76 84,59 12,65 10,70 93,37
70,00 1,59 10,64 84,35 11,81 9,96 93,44
Prosjek 110,83 1,75 10,90 84,89 12,69 10,78 93,56
Prosjek
.pokusa 105,00 1,61 10,47 83,83 12,48 10,46
92,91
Tablica 68. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju biljaka
pri gnojidbi N3 Vrbanji (Besek Zdenko), 2014. god..
Hibrid
Broj bilja.
u 000/ha
Prinos
repe t/ha
Sadržaj
šećera %
mmol/100g R
K Na AmN
Colonia
133,33 112,50 12,58 2,52 0,52 1,72
128,33 114,33 12,50 2,69 0,50 1,92
98,33 104,75 12,48 2,58 0,56 2,19
75,00 102,25 12,31 2,57 0,73 2,24
Prosjek 108,75 108,46 12,47 2,59 0,58 2,02
Serenada
125,00 112,83 12,54 2,74 0,72 1,66
120,00 109,67 12,42 2,66 0,79 1,99
95,00 107,58 12,33 2,77 0,90 2,16
70,00 106,25 12,06 2,92 1,07 2,27
Prosjek 102,50 109,08 12,34 2,78 0,87 2,02
Danton
126,67 85,17 12,37 2,58 0,67 2,18
125,00 90,25 12,93 2,57 0,65 2,21
96,67 90,75 12,42 2,57 0,58 2,21
66,67 89,58 11,97 2,84 0,71 2,43
Prosjek 103,75 88,94 12,42 2,64 0,65 2,26
Fred
131,67 90,25 13,08 2,47 0,80 2,17
125,00 89,58 12,93 2,36 1,06 2,26
95,00 82,75 12,55 2,60 0,91 2,34
68,33 80,42 12,42 2,76 0,61 2,40
Prosjek 105,00 85,75 12,74 2,55 0,85 2,29
Prosj.pokusa 105,00 98,06 12,49 2,64 0,74 2,15
Tablica 69. Tehnološke osobine korijena šećerne repe i prinos šećera po hibridima i broju
biljaka pri gnojidbi N3 u Vrbanji (Besek Zdenko), 2014. god.
Hibrid
Broj
biljaka
000/ha
AF Iskorište.
na repu
%
Iskorište.
na šećer
%
Biološki
prin.šeć.
t/ha
Prin. čistog
šećera
t/ha
Kvoc.
gustog
soka
Colonia
133,33 1,77 10,73 85,23 14,16 12,07 93,96
128,33 1,66 10,58 84,61 14,30 12,10 93,52
98,33 1,43 10,50 84,12 13,07 11,00 93,27
75,00 1,47 10,30 83,64 12,59 10,53 92,93
Prosjek 108,75 1,58 10,52 84,40 13,53 11,42 93,42
Serenada
125,00 2,09 10,64 84,90 14,15 12,01 93,53
120,00 1,74 10,45 84,14 13,62 11,46 93,12
95,00 1,70 10,29 83,46 13,27 11,07 92,61
70,00 1,76 9,96 82,56 12,81 10,58 91,95
Prosjek 102,50 1,82 10,34 83,76 13,46 11,28 92,80
Danton
126,67 1,49 10,38 83,88 10,54 8,84 93,10
125,00 1,46 10,93 84,56 11,67 9,86 93,37
96,67 1,43 10,43 83,99 11,27 9,47 93,20
66,67 1,46 9,88 82,54 10,72 8,85 92,23
Prosjek 103,75 1,46 10,40 83,75 11,05 9,26 92,97
Fred
131,67 1,51 11,08 84,77 11,80 10,00 93,43
125,00 1,51 10,89 84,27 11,58 9,76 93,08
95,00 1,50 10,47 83,41 10,39 8,66 92,53
68,33 1,41 10,36 83,42 9,99 8,33 93,05
Prosjek 105,00 1,48 10,70 83,97 10,94 9,19 93,02
Prosjek
.pokusa 105,00 1,59 10,49 83,97 12,24 10,29
93,05