SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/388.B.pdf · 2.1.1 Amortizacija dugotrajne imovine Amortizacija, kao izraz koji se koristi u računovodstvu, jest alokacija

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Jelena Gazda

ANALIZA POSLOVANJA PODUZEĆA PNP d.o.o.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA POSLOVANJA PODUZEĆA PNP d.o.o.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Upravljanje troškovima

Mentor: dr.sc. Branka Crnković-Stumpf

Student: Jelena Gazda

Poduzetništvo

0299000059

Rijeka, rujan 2013.

Sadržaj

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

2. ANALIZA POSLOVANJA PODUZEĆA ............................................................................. 2

2.1. Dugotrajna imovina ......................................................................................................... 2

2.1.1 Amortizacija dugotrajne imovine .............................................................................. 5

2.2. Kratkotrajna imovina (obrtna sredstva) ........................................................................... 6

2.2.1. Obrtanje kratkotrajne imovine (obrtnih sredstava) .................................................. 8

2.3. Analiza troškova .............................................................................................................. 9

2.3.1. Upravljanje troškovima i modeli upravljanja ......................................................... 10

2.3.2. Podjele troškova značajne za upravljanje troškovima ............................................ 11

2.4. Analiza financijskih izvještaja....................................................................................... 12

2.4.1. Osnovne skupine financijskih pokazatelja ............................................................ 14

3. PODUZEĆE PNP d.o.o. ....................................................................................................... 21

3.1. Bilanca – izvještaj o financijskom položaju .................................................................. 22

3.2. Račun dobiti i gubitka poduzeća PNP d.o.o. ................................................................. 24

4. POSLOVANJE PODUZEĆA PNP d.o.o. ............................................................................ 26

4.1. Analiza dugotraje imovine poduzeća ............................................................................ 27

4.2. Analiza kratkotrajne imovine poduzeća ........................................................................ 29

4.3. Analiza troškova poduzeća ............................................................................................ 35

4.4. Analiza financijskih izvještaja poduzeća ...................................................................... 38

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 53

LITERATURA ......................................................................................................................... 55

POPIS ILUSTRACIJA ............................................................................................................. 57

1

1. UVOD

Analiza poslovanja predstavlja skup zadataka i tehnika koje se koriste kao poveznica između

zainteresiranih strana (kupci, dobavljači, zaposlenici, menadžeri, kreditori…) u svrhu

shvaćanja strukture, politike i djelovanja pojedine organizacije koja se analizira. Uključuje

razumijevanje kako organizacije funkcioniraju da bi ostvarile svoje ciljeve. Analiza

poslovanja je posebna disciplina usredotočena na prepoznavanje poslovnih potreba, problema

i mogućnosti te na utvrđivanje odgovarajućih rješenja.

Cilj svake poslovne analize jest definirati ključne poslovne procese određene organizacije i

utvrditi moguće prijetnje koje nastaju zbog međuovisnosti, nedostupnosti resursa i drugih

utjecaja koji mogu prekinuti uobičajeno odvijanje poslovanja, te odrediti njihov učinak na

poslovanje ukoliko se dogode. Kako bi poduzeće opstalo i razvijalo se na tržištu, pretpostavlja

se upravljanje njegovim poslovanjem i razvojem. Pri tome se teži cjelovitoj analizi poslovanja

poduzeća koja obuhvaća vrijednosne i količinske podatke i informacije koje su nužne za

donošenje kvalitetnih upravljačkih odluka. Za siguran rast i uspješan razvitak poduzeća

neophodno je razumijevanje poslovanja i postizanje zadovoljavajućih poslovnih rezultata.

U ovom diplomskom radu temeljni je cilj analizirati poduzeće primjenom različitih

pokazatelja kojima će se utvrditi kako promatrano poduzeće posluje u razdoblju od 2010. do

2012. godine.

Poduzeće PNP d.o.o. osnovano je 1994. godine u Garešnici i nalazi se u 100% privatnom

vlasništvu. Osnovne djelatnosti poduzeća su proizvodnja radijatorskog i ovjesnog pribora te

trgovina na veliko i malo. Proizvodni dio opremljen je strojevima za tlačno lijevanje

aluminija, strojnu obradu i elektrostatsku plastifikaciju. U Garešnici, uz proizvodnju,

poduzeće ima organiziranu i veleprodaju te maloprodaju.

2

2. ANALIZA POSLOVANJA PODUZEĆA

Analiza poslovanja poduzeća predstavlja skup zadataka i određenih tehnika kojima se nastoji

utvrditi kako promatrano poduzeće posluje te koje su moguće prijetnje za poslovanje i kojim

metodama se te prijetnje mogu izbjeći, tj. ukloniti ako iste nastanu. U ovom diplomskom radu

analizirat će se imovina, troškovi te financijski izvještaji promatranog poduzeća.

2.1. Dugotrajna imovina

Za obavljanje svake aktivnosti potrebna su sredstva. Pojedino poduzeće moći će svoju

djelatnost obavljati samo ako raspolaže s potrebnim sredstvima, a ona mogu biti pribavljena

na razne načine i iz raznih izvora. Poduzeća svojim poslovanjem stvaraju sredstva potrebna za

trajno obavljanje djelatnosti. Tako stečena sredstva te sredstva koja su dobivena od osnivača

čine kapital poduzeća.

U svakodnevnom govoru često se spominje pojam „imovina“ a pod time se podrazumijeva

ukupna vrijednost svih sredstava kojima poduzeće upravlja.

Racionalno korištenje sredstava, pa i prirodnih bogatstava, značajan je zadatak i sadržaj

ekonomiziranja poduzećima. Budući da se sredstva troše ( i fizički i vrijednosno),

nadoknađivanje njihove vrijednosti jedan je od osnovnih zadataka i najznačajnijih problema

svakog poduzeća. Sredstva treba obnavljati a treba ih i povećavati jer je to uvjet za daljnje

povećanje obujma poslovanja.

Sredstva obuhvaćaju razna dobra a prema pojavnim oblicima mogu biti:

u obliku novca

u obliku stvari i

u obliku prava. (Jelavić i dr., 1993., p.129)

3

Sva sredstva, tj. imovina razvrstava se prema trajanju korištenja sredstava:

dugotrajna imovina (stalna ili fiksna imovina)

kratkotrajna imovina (tekuća ili obrtna imovina)

Dugotrajnom imovinom poduzeća smatraju se sva sredstva koja poduzeće koristi dulje od

jedne godine i to u nepromijenjenom obliku, nije namijenjena daljnjoj prodaji već se tijekom

poslovanja koristi i troši.

Za opisivanje dugotrajne imovine koja se nabavlja za upotrebu u poslovanju poduzeća i ne

namjerava se dalje prodati kupcima koristi se izraz postrojenja i oprema. Među najčešćim

primjerima su zemljište, građevinski objekti, strojevi, namještaj i inventar, uredska oprema i

automobili. Na shemi 1. prikazane su stavke dugotrajne imovine koje se svrstavaju u sljedeće

grupe: nematerijalna imovina, materijalna imovina, financijska imovina i dugoročna

potraživanja. (Meigs i Meigs, 1999.)

Shema 1. Oblici dugotrajne imovine poduzeća

Izvor: izrada studenta

Pod pojmom nematerijalne imovine podrazumijevaju se sve one vrijednosti koje je poduzeće

steklo na osnovu ulaganja u svrhu da ih u budućem poslovanju pretvori u materijalnu

imovinu, odnosno u prihode.

Prema HSFI 5 (Hrvatskom standardu financijskog izvještavanja) nematerijalna imovina je

nemonetarna imovina bez fizičkih obilježja koja se može identificirati. Obuhvaća sljedeće

vrste imovine: izdaci za razvoj, patenti, licencije, koncesije, zaštitni znaci, software, dozvola

za ribarenje, franšize i ostala prava, goodwill, predujmove za nematerijalnu imovinu i ostalu

nematerijalnu imovinu. (Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, 2008)

4

Materijalna imovina poduzeća je ona koja postoji u konkretnim materijalnim oblicima, a to

su:

zemljišta i šume,

građevinski objekti,

postrojenja i oprema (strojevi i instalacije),

alati, pogonski inventar, namještaj te transportna sredstva i uređaji,

materijalna sredstva u pripremi,

stambene zgrade i stanovi,

ostala materijalna imovina.

Materijalna imovina obuhvaća sva sredstva koja služe u poslovne svrhe ali i sredstva kojima

poduzeće raspolaže kako bi, na izravan ili neizravan način, ostvarivalo ciljeve svojeg

poslovanja. U takva sredstva spadaju objekti (i inventar) za odmor i prehranu zaposlenih,

ambulante i sl.

Materijalna imovina čini samo dio dugotrajne imovine, odnosno „stalnih“ sredstava poduzeća

a navedeni oblici materijalne imovine se u ekonomici poduzeća najčešće spominju pod

izrazom osnovna sredstva jer su to sredstva pomoću kojih poduzeće ostvaruje svoje učinke.

Osnovna sredstva su prema financijskom gledištu materijalna ulaganja dok s ekonomskog

gledišta obuhvaćaju stvari i prava s ciklusom korištenja dužim od 1 godine dana.

Financijska imovina su u novcu izražene vrijednosti prava koja je poduzeće steklo na osnovu

ulaganja u druga poduzeća, na rokove dulje od 1 godine dana.

Dugoročna potraživanja obuhvaćaju u novcu izražene iznose potraživanja s rokom duljim od

1 godine dana.

Potraživanja od povezanih poduzeća

Potraživanja po osnovi prodaje na kredit

Ostala dugoročna potraživanja. (Jelavić i dr., 1993., p.132)

5

2.1.1 Amortizacija dugotrajne imovine

Amortizacija, kao izraz koji se koristi u računovodstvu, jest alokacija troškova nabave

materijalne imovine na rashode u razdobljima u kojima se ostvaruju usluge od imovine.

(Meigs i Meigs, 1999.)

Dva su glavna razloga amortizacije, fizičko kvarenje i zastarijevanje. Fizičko kvarenje

materijalne imovine posljedica je njezina korištenja, njezine izloženosti suncu, vjetru i ostalim

klimatskim čimbenicima. Dobra politika održavanja može znatno produljiti korisni vijek

trajanja stroja, ali svaki stroj na kraju dosegne točku u kojoj mora biti stavljen izvan upotrebe.

Zastarijevanje se odnosi na proces starenja imovine.

Obračunavanje amortizacije svodi se na dva sustava:

sustav vremenske amortizacije (vremenska amortizacija)

sustav funkcionalne amortizacije (funkcionalna amortizacija)

Sustav vremenske amortizacije zasniva se na pretpostavci da trošenje sredstava ovisi o vijeku

njegova trajanja pa vrijednost pojedinog sredstva treba biti amortizirana kroz pretpostavljeni

mogući vijek trajanja. Za utvrđivanje godišnjeg iznosa amortizacije upotrebljavaju se:

linearna (ravnomjerna) metoda

progresivna metoda i

degresivna metoda. (Jelavić i dr., 1993., p.137)

Metoda linearne amortizacije je najjednostavnija i najčešće korištena metoda izračunavanja

amortizacije prema kojoj se u svakom razdoblju korisnog vijeka upotrebe imovine, priznaje

jednaki dio troška nabave imovine kao trošak amortizacije.

Metoda progresivne amortizacije polazi od pretpostavke da je vijek trajanja sredstva unaprijed

predviđen, ali za razliku od linearne metode, bit je progresivne metode da se amortizacija

obračunava na početku vijeka trajanja u manjem iznosu,a zatim progresivno svake godine sve

više i više.

6

Metoda degresivne amortizacije, za razliku od progresivne, sastoji se u tome da se

amortizacija na početku razdoblja koje je predviđeno kao vijek trajanja sredstva obračunava u

većem iznosu, a zatim sve manje i manje. (Jelavić i dr., 1993., p.139)

Funkcionalno amortiziranje vrijednosti sredstava temelji se na pretpostavci da se sredstva

troše ovisno o intenzitetu njihova korištenja. Značajna prednost primjene funkcionalne

amortizacije je u tome što se trošak amortizacije utvrđuje kao izravan trošak po jedinici

učinka. Funkcionalna amortizacija može biti obračunata:

prema količini ostvarenih učinaka i

prema satima rada. (Jelavić i dr., 1993., p.141)

2.2. Kratkotrajna imovina (obrtna sredstva)

Kratkotrajna imovina je ona imovina s kojom poduzeće raspolaže do 1 godine dana; za

razliku od dugotrajne imovine kratkotrajna imovina obuhvaća novac, stvari i prava koja

unutar jedne godine dana mijenjaju svoj pojavni oblik, prelaze iz jedne poslovne faze u drugu

te iz jednog pojavnog oblika u drugi; tj. „obrću se“ pa se stoga spominju i pod nazivom obrtna

sredstva. (Jelavić i dr., 1993., p.147)

Na sljedećoj shemi prikazane su stavke kratkotrajne imovine koje obuhvaćaju: novac,

potraživanja, financijsku imovinu i zalihe.

7

Shema 2. Oblici kratkotrajne imovine

Izvor: Žager, K. i dr.: Analiza financijskih izvještaja, 2.prošireno izdanje, Masmedia,

2008.,Zagreb, p.56

Novac uvijek predstavlja oblik kratkotrajne imovine. U tu skupinu ulazi gotovina u blagajni,

novac na žiroračunu, na deviznom računu, izdvojena novčana sredstva za isplatu čekova i

akreditiva, kao i sva ostala sredstva na novčanim računima u banci. Iznimka od pravila da je

novac uvijek kratkotrajna imovina jest situacija u kojoj je novac na nekom računu blokiran

dulje vrijeme, odnosno kad je njegova uporaba ograničena dulje od jedne godine.

Financijska imovina predstavlja plasmane novca na rok kraći od jedne godine. Plasman novca

kao kratkotrajna financijska imovina najčešće se ostvaruje davanjem kredita drugim

poduzećima te kupnjom kratkoročnih vrijednosnih papira.

Potraživanja za koja se očekuje da će biti naplaćena u kraćem roku (do jedne godine) obično

su potraživanja od kupaca za prodane proizvode ili izvršene usluge, potraživanja od

zaposlenih, potraživanja od državnih organa za određene premije, više plaćene poreze itd.

Zalihe predstavljaju materijalni oblik tekuće imovine. Kao najčešći pojavni oblici zaliha

pojavljuju se zalihe sirovina i materijala, zalihe proizvodnje, nedovršenih proizvoda, zalihe

gotovih proizvoda i zalihe trgovačke robe. (Žager i dr., 2008.,p.56)

Prema HSFI 10 zalihe su kratkotrajna materijalna imovina koja se drži zbog prodaje u

redovnom toku poslovanja, koja se drži u procesu proizvodnje za navedenu prodaju ili u

8

obliku materijala ili dijelova koji će biti utrošeni u procesu proizvodnje ili postupku pružanja

usluga. (Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, 2008)

2.2.1. Obrtanje kratkotrajne imovine (obrtnih sredstava)

Poduzeće obavlja svoju djelatnost ne samo unutar sebe već i u brojnim poslovnim odnosima s

drugima, tj. prometom roba i usluga.

Proučavanje obrtanja kratkotrajne imovine temelji se na formuli o „kružnom kretanju

novčanog kapitala“, odnosno prema izrazu:

N-R-P-R'-N'

Kratkotrajna imovina izražena u novcu (N) pretvara se u robu (R) koja se ulaže u proizvodnju

(P). Kao rezultat ostvarene proizvodnje javlja se ponovno roba (R') i novac (N') koji imaju

veću vrijednost jer su se u procesu proizvodnje i prometa oplodili.

S aspekta ekonomike i financiranja poduzeća veoma je značajno da se proces reprodukcije

odvija što brže, zbog čega se prati brzina obrtaja kratkotrajne imovine i u tu svrhu utvrđuje

tzv. koeficijent obrtaja.

Koeficijent obrtaja se može izračunati na način da se ostvareni ukupni prihod (C) poduzeća

podijeli s prosječno angažiranom kratkotrajnom imovinom (Ki):

Ovako utvrđen koeficijent obrtaja odnosi se na ukupnu kratkotrajnu imovinu poduzeća u

određenom vremenskom razdoblju. Međutim, koeficijent obrtaja može se utvrditi za svaki

pojedini pojavni oblik kratkotrajne imovine tako da se godišnji promet pojedinog pojavnog

oblika podijeli s prosječnim stanjem tog pojavnog oblika:

9

Koeficijent obrtaja je veličina koja je obrnuo razmjerna broju dana vezivanja kratkotrajne

imovine. Ako je koeficijent obrtaja poznat, lako se može utvrditi vrijeme trajanja vezivanja

kratkotrajne imovine, tj. koliki su dani vezivanja kratkotrajne imovine (d):

Za svako poduzeće značajno je da se proces reprodukcije odvija što brže, odnosno da je

koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine što veći, a dani vezivanja što kraći. Ekonomske

koristi od bržeg obrtaja kratkotrajne imovine su u sljedećem:

a) ako je koeficijent obrtaja veći, kao izraz kraćeg trajanja ciklusa obrtaja, tada je moguće

isti obujam poslovanja financirati manjim iznosom imovine. Manje imovine uzrokuje

manje troškove financiranja pa je moguće jednaki ukupni prihod ostvariti uz niže

troškove kapitala, tj. financiranja i tako postići povoljniji rezultat, ili

b) ako je koeficijent obrtaja veći, tada je moguće istom kratkotrajnom imovinom

financirati veći obujam poslovanja. U tom se slučaju uz nepromijenjene troškove

financiranja, tj. kapitala može ostvariti veći promet i veći prihod te povećani rezultat,

jer su se ista sredstva više puta oplodila u toku iste godine.

Koeficijent obrtaja izražava brzinu obrtanja, ali se zapravo brzina obrtaja ostvaruje duljim ili

kraćim trajanjem ciklusa reprodukcije, tj. kroz manje ili više dana vezivanja. (Crnković-

Stumpf, 2001.,p.63-65)

2.3. Analiza troškova

Trošak se sa stajališta ekonomike poduzeća definira kao vrijednosni izraz utroška proizvodnih

čimbenika: stalne i tekuće imovine, rada i usluga sa svrhom stvaranja učinaka. Trošak uvijek

nastaje s ciljem stvaranja učinka i njegove realizacije, odnosno stvaranja prihoda.

Rashod je kategorija financijskog računovodstva i podrazumijeva sve što se suprotstavlja

prihodima radi utvrđivanja financijskog rezultata.

10

Rashodi su definirani kao troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama, nabavna

vrijednost prodane robe i materijala, izdaci vezani za financiranje i drugi izdaci koji nisu

uzrokovani ostvarivanjem poslovnog učinka. (Jelavić i dr., 1993., p.186)

Izdatak je svaki odljev dobara ili novca, koji može biti povezan i nepovezan s troškom. Odljev

dobara može biti prijenos sirovina i materijala sa zalihe u proizvodnju, a odljev novca se još

naziva i isplatom. (Dimitrić, p.6)

2.3.1. Upravljanje troškovima i modeli upravljanja

Upravljanje troškovima može se definirati kao postizanje menadžerskih ciljeva na temelju

optimalnog angažiranja troškova. Šire gledano, upravljanje troškovima obuhvaća predviđanje,

planiranje, budžetiranje i kontrolu troškova te analize koje pokazuju ponašanje troškova

ovisno o promjeni okolnosti u kojima su isti nastali. Također, obuhvaća analizu uzroka

odstupanja od predviđenih veličina te osiguranje informacija menadžerima za izbor između

alternativa u cilju postizanja optimalnih ekonomskih rezultata. (Crnković-Stumpf, p.1)

Osnovnim ciljem upravljanja troškovima poslovanja nameće se ostvarenje dugoročne koristi

od nastalog troška ili ostvarenje određenog cilja poslovanja uz što niže troškove bez

dugoročnih negativnih posljedica na rezultat poslovanja i konkurentsku poziciju. Naglasak se

stavlja na dugoročno, a ne kratkoročno održivu poziciju poduzeća na tržištu. (Upravljanje

troškovima u malim i srednjim proizvodnim poduzećima, 2009)

Modeli upravljanja troškovima mogu se razvrstati u pet skupina:

Model tradicionalnog upravljanja proizvodnim troškovima – TPC

Modeli upravljanja troškovima temeljeni na procesu – PBC

Modeli upravljanja troškovima temeljeni na aktivnostima – ABC

Modeli utemeljeni na integraciji upravljanja troškovima proces/aktivnosti PBC/ABC

Modeli koji, pored kvantitativnih, uključuju i kvalitativne elemente kontrole troškova.

11

U okviru tradicionalnog modela troškovi se izravnog materijala i rada prate i kontroliraju po

jedinici proizvoda ili usluge, a troškovi se proizvodne režije pridružuju izravnim troškovima

na temelju udjela troškova izravnog rada. Tradicionalni model upravljanja troškovima ne vodi

računa o različitim troškovima aktivnosti proizvodne režije koji se javljaju kod svake vrste

proizvoda ili usluga, već ih prati u ukupnom iznosu što predstavlja glavno obilježje ovog

modela. (Crnković-Stumpf, p.3)

2.3.2. Podjele troškova značajne za upravljanje troškovima

Podjelu troškova moguće je izvršiti prema brojnim kriterijima. Uobičajeni i najpoznatiji

kriteriji podjele troškova su:

Podjela troškova prema prirodnim svojstvima

Podjela troškova prema njihovoj ulozi u bilanci

Podjela troškova prema mjestima i nositeljima

Podjela troškova u odnosu na promjenu razine aktivnosti

Podjela troškova s gledišta njihove usporedbe i predviđanja

Podjela troškova ovisno o mogućnostima njihove kontrole

Podjela troškova s obzirom na njihov kalkulativni obuhvat

Podjela troškova s aspekta donošenja specifičnih menadžerskih kontrola

Podjela troškova prema prirodnim svojstvima temelji se na porijeklu njihova nastanka. Ova se

podjela smatra temeljnom podjelom troškova, a omogućava utvrđivanje svrhe zbog koje su

određeni troškovi nastali. Također osigurava jednoobrazno evidentiranje i praćenje troškova

te oblikovanje troškova u bilanci i računu dobiti i gubitka, zbog čega je formalizirana

računskim planom svakog poduzeća.

12

U računskom planu glavne stavke troškova prema prirodnim vrstama su:

Troškovi sirovine i materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara

Troškovi usluga

Troškovi osoblja

Troškovi dugotrajne imovine

Nematerijalni troškovi

Troškovi financiranja

Podjela troškova u odnosu na promjenu razine aktivnosti jedna je od najvažnijih i najviše

korištenih podjela u upravljanju troškovima. U odnosu na promjenu razine aktivnosti troškovi

se dijele na :

fiksne ili stalne troškove

varijabilne ili promjenjive troškove

miješane troškove (sastoje se od fiksnih i varijabilnih komponenti)

diskrecijske troškove

Fiksni ili stalni troškovi su oni troškovi koji se ne mijenjaju prilikom promjene razine

proizvodnih aktivnosti, dok su varijabilni ili promjenjivi troškovi oni koji se mijenjaju u

odnosu na promjenu razine aktivnosti poduzeća. Miješani troškovi se često definiraju kao

fiksno – varijabilni ili varijabilno – fiksni jer u sebi imaju i fiksnu i varijabilnu komponentu

troškova.

2.4. Analiza financijskih izvještaja

Financijski izvještaji su izvještaji koji obuhvaćaju skup izvještaja sastavljenih za razdoblje

tijekom jedne godine. Sastavljaju se za razdoblja od jednog mjeseca, kvartala ili za

proračunsku godinu. Financijski izvještaji mogu biti pojedinačni ili konsolidirani.

13

Kod konsolidiranih financijskih izvještaja daje se pregled financijskog položaja i uspješnosti

poslovanja više pravno samostalnih subjekata koji djeluju kao grupacija. Izrada i prezentacija

konsolidiranih financijskih izvještaja od ključne je važnosti za formiranje i izražavanje

mišljenja o financijskom stanju i uspjehu poslovanja grupe poduzeća. Pojedinačni financijski

izvještaji odnose se na poduzeće koje samostalno djeluje i nije u sastavu grupe.

Cilj financijskog izvještavanja jest informiranje zainteresiranih korisnika o financijskom

položaju poduzeća i o uspješnosti poslovanja. Informirati korisnike znači predočiti im sve

relevantne i istodobno pouzdane informacije u obliku i sadržaju prepoznatljivom i

razumljivom osobama kojima su namijenjene. Te su informacije sadržane u nizu financijskih

izvještaja od kojih temeljne čine:

bilanca (izvještaj o financijskom položaju)

račun dobiti i gubitka ( izvještaj o uspješnosti poslovanja)

izvještaj o promjenama vlasničke glavnice

izvještaj o novčanom toku

bilješke uz financijske izvještaje. (Žager i dr., 2008.,p.52)

Promatrani zajedno, u međusobnoj interakciji, financijski izvještaji govore o „zdravstvenom

stanju nekog poduzeća.

Analiza financijskih izvještaja (eng. analysis of financial statements) je dio poslovne analize,

provodi se sa svrhom upoznavanja ekonomske i financijske snage i mogućih perspektiva u

pojedinom poduzeću. Postupak analize sastoji se od primjene analitičkih pravila i tehnika na

financijske izvještaje u namjeri da se kroz njihova mjerenja i međusobne odnose izvedu

značajne i korisne informacije za donošenje financijskih odluka.

Analizom se utvrđuje sadašnje stanje poduzeća, iznose se realni i objektivni podaci o

likvidnosti poduzeća, financijskoj stabilnosti, zaduženosti i rentabilnosti, definiraju se uzroci i

simptomi financijskih problema u poduzeću.

Zadatak analize financijskih izvještaja je u tome da se prepozna dobre osobine tvrtke, da bi se

ta prednost mogla iskoristiti, a isto tako da uoči negativne trendove koji bi se trebali na

vrijeme zaustaviti. (Muhar i Kolar Furjan, 2001.,p. 189)

14

Analiza financijskih izvještaja najčešće se provodi radi utvrđivanja je li poduzetnik čiji se

financijski izvještaji analiziraju ostvario sigurnost i učinkovitost poslovanja. Poduzetnik

ostvaruje sigurnost poslovanja ako može redovito plaćati dospjele kratkoročne i dugoročne

obveze te nije prezadužen, pa ne postoji mogućnost odlaska u stečaj. Poduzetnik posluje

efikasno ako ostvaruje zadovoljavajući dobitak. (Bešvir, 2008., p.85)

U procesu analize financijskih izvještaja moguće je koristiti se čitavim nizom različitih

postupaka koji su utemeljeni na raščlanjivanju i uspoređivanju.

Komparativni financijski izvještaji koji služe kao podloga za provedbu horizontalne analize

mogu se razmatrati u kontekstu uspoređivanja. Horizontalnom analizom nastoje se uočiti

tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvještaja. Na

temelju uočavanja tih promjena prosuđuje se kakva je uspješnost i sigurnost poslovanja

promatranog poduzeća. Suprotno tome, strukturni financijski izvještaji koji služe kao podloga

za provedbu vertikalne analize mogu se razmatrati u kontekstu raščlanjivanja. Vertikalna

analiza omogućava uvid u strukturu financijskih izvještaja. Problematika analize financijskih

izvještaja, sasvim sigurno, ne iscrpljuje se postupkom horizontalne i vertikalne analize. U tom

su kontekstu najznačajniji pokazatelji analize financijskih izvještaja, pa se obično govori o

pojedinačnim pokazateljima, skupinama pokazatelja, sustavima pokazatelja i zbrojnim ili

sintetičkim pokazateljima. (Žager i dr., 2008.,p.224)

2.4.1. Osnovne skupine financijskih pokazatelja

Pokazatelj je racionalni ili odnosni broj, što podrazumijeva da se jedna ekonomska veličina

stavlja u odnos (dijeli) s drugom ekonomskom veličinom. Financijski pokazatelji, s obzirom

na vremensku dimenziju, mogu se podijeliti na dvije skupine. Jedna skupina obuhvaća

razmatranje poduzeća unutar određenog vremenskog razdoblja (najčešće je to godina dana), a

druga skupina financijskih pokazatelja odnosi se na točno određeni trenutak koji se podudara

s trenutkom sastavljanja bilance i govori o financijskom položaju poduzeća u tom trenutku.

Pokazatelje obično promatramo kao nositelje informacija koje su potrebne za upravljanje

poslovanjem i razvojem poduzeća. Dakle, pokazatelji se formiraju i računaju upravo radi

stvaranja informacijske podloge za donošenje određenih poslovnih odluka.

15

Temeljne skupine pokazatelja koje se temelje na analizi bilance i računa dobiti i gubitka

prikazane su na sljedećoj shemi.

Shema 3. Temeljne skupine pokazatelja analize financijskih izvještaja


2008.,Zagreb, p.244

Pokazatelji likvidnosti (liquidity ratios) – mjere sposobnost poduzeća da podmiri svoje

dospjele kratkoročne obveze.

Pokazatelji zaduženosti (leverage ratios) – mjere koliko se poduzeće financira iz tuđih izvora

sredstava.

Pokazatelji aktivnosti (activity ratios) – mjere koliko efikasno poduzeće upotrebljava svoje

resurse.

Pokazatelji ekonomičnost – mjere odnos prihoda i rashoda, tj. pokazuju koliko se prihoda

ostvari po jedinici rashoda.

Pokazatelji profitabilnosti (profitability ratios) – mjere povrat uloženog kapitala, što se smatra

najvišom upravljačkom djelotvornošću.

16

Pokazatelji investiranja (investment ratios) – mjere uspješnost ulaganja u obične dionice.

Dobro upravljanje podrazumijeva da su u poslovanju zadovoljena dva kriterija, i to kriterij

sigurnosti (likvidnost, financijska stabilnost i zaduženost), i kriterij uspješnosti (profitabilnost,

tj. rentabilnost). U tom kontekstu pokazatelji likvidnosti i zaduženosti mogu se smatrati

pokazateljima sigurnosti poslovanja, tj. pokazateljima koji opisuju financijski položaj

poduzeća. Pokazatelji ekonomičnosti, profitabilnosti i investiranja zapravo su pokazatelji

uspješnosti (efikasnosti) poslovanja.

Shema 4. Kriteriji dobrog upravljanja poslovanjem


Kriteriji sigurnosti i uspješnosti u kratkom su roku, u pravilu, suprotstavljeni. Međutim,

dugoročno gledano, sigurnost uvjetuje uspješnost i obrnuto.

Usporedba kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza ukazuje na sposobnost poduzeća u

podmirivanju kratkoročnih obveza. Taj odnos naziva se kratkoročna likvidnost. Općenito

pojam likvidnosti (lat. liquidus = tekući, dospio) označava lakoću realizacije, odnosno

sposobnost da se sredstva mogu brzo i lako pretvoriti u novac. Likvidnost općenito

predstavlja sposobnost nesmetanog odvijanja poslovnog procesa i podmirivanja obveza.

Solventnost se odnosi na ravnotežu ili neravnotežu, između obveza koje se moraju podmiriti i

raspoloživih sredstava za pokriće tih obveza. Praktično solventnost podrazumijeva pritjecanje

dovoljne količine novca za podmirenje kratkoročnih obveza u određeno vrijeme tijekom

17

poslovanja. Solventnost je sposobnost pravovremenog udovoljavanja novčanim obvezama u

roku dospijeća pa se može govoriti i o likvidnosti na rok. (Popović i Vitezić, 2009., p. 424).

Pokazatelji likvidnosti su pokazatelji financijske snage poduzeća i pokazuju sposobnost

poduzeća za nastavak i rast poslovne aktivnosti. Utvrđuju se na temelju podataka obuhvaćenih

u bilanci.

U skupini pokazatelja likvidnosti najznačajniji su sljedeći pokazatelji:

koeficijent trenutne likvidnosti = novac / kratkoročne obveze

koeficijent ubrzane likvidnosti = (novac + potraživanja) / kratkoročne obveze

koeficijent tekuće likvidnosti = kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze

koeficijent financijske stabilnosti = dugotrajna imovina / (kapital + dugoročne obveze)

Pokazatelji zaduženosti odnosno pokazatelji financiranja dugoročnim sredstvima (vlastitim

kapitalom i kreditima) objašnjavaju financijsku strukturu i mjere dugoročni rizik koji proizlazi

iz takve strukture. Oni pokazuju ravnotežu između dvije vrste izvora dugoročnog financiranja:

sredstva investirana od strane vlasnika i onih koja su investirana od strane zajmodavca.

Najčešći pokazatelji zaduženosti su :

koeficijent zaduženosti = ukupne obveze / ukupna imovina

koeficijent vlastitog financiranja = glavnica / ukupna imovina

koeficijent financiranja = ukupne obveze / glavnica

Sva tri pokazatelja formirana su na temelju bilance i zbog toga se često ističe da oni

odražavaju statičku zaduženost. Ovi pokazatelji zaduženosti odraz su strukture pasive i

govore koliko je imovine financirano iz vlastitoga kapitala (glavnice).

Pored ova tri osnovna pokazatelja zaduženosti u literaturama se spominju još neki pokazatelji

koji ukazuju na odnos između sredstava i izvora sredstva.

Pokriće troškova kamata = dobit prije oporezivanja + trošak kamate / trošak kamate

faktor zaduženosti = ukupne obveze / zadržana dobit + amortizacija

stupanj pokrića I = glavnica / dugotrajna imovina

18

stupanj pokrića II = glavnica + dugoročne obveze / dugotrajna imovina

Pokazatelji pokriće troškova kamata i faktor zaduženosti ukazuju na dinamičku zaduženost jer

dug razmatraju s aspekta mogućnosti njegova podmirenja. Utvrđuju se na temelju podataka iz

računa dobiti i gubitka i bilance.

Pokazatelj pokriće troškova kamata ili pokriće kamata je pokazatelj kojim se sagledava

mogućnost poduzeća da iz bruto dobiti podmiri trošak s osnova kamata. Ovo je pokazatelj

koji upozorava da li će poduzeće moći osiguravati plaćanje kamata na posuđena sredstva u

budućnosti. (Popović i Vitezić, 2009., p. 440)

Za pokazatelj pokriće troškova kamata ponajprije će biti zainteresirani kreditori koji će na

temelju tog pokazatelja moći procijeniti sposobnost trgovačkog društva da im vrati glavnicu

duga i plati kamatu.

Pokazatelji aktivnosti poznati su pod nazivom koeficijenti obrtaja koji se računaju na temelju

odnosa prometa i prosječnog stanja. Oni ukazuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom

procesu. Najčešće se koeficijenti obrtaja izračunavaju za ukupnu imovnu, kratkotrajnu

imovinu i potraživanja. Navedeni pokazatelji utvrđuju se na temelju podataka iz bilance i

računa dobiti i gubitka.

Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari

po jedinici rashoda. Ovi pokazatelj se računaju na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka.

Podrazumijeva se da je bolje da koeficijent ekonomičnosti bude što je moguće veći broj.

Postupak izračunavanja ovih pokazatelja je sljedeći:

ekonomičnost ukupnog poslovanja = ukupni prihodi / ukupni rashodi

ekonomičnost poslovanja (prodaje) = prihodi od prodaje / rashodi prodaje

ekonomičnost financiranja = financijski prihodi/ financijski rashodi

ekonomičnost izvanrednih aktivnosti = izvanredni prihodi / izvanredni rashodi

19

Analizu profitabilnosti poslovanja poduzeća opravdano se svrstava u najvažnije dijelove

financijske analize. Pokazatelji profitabilnosti su odnosi koji povezuju profit s prihodima iz

prodaje i investicijama, a ukupno promatrani pokazuju ukupnu učinkovitost poslovanja

poduzeća. Oni mjere sposobnost poduzeća da generira profit na temelju uloženoga kapitala,

odnosno investirane imovine.

U kontekstu pokazatelja profitabilnosti uobičajeno se razmatraju pokazatelji marže profita te

rentabilnost ukupne imovine i rentabilnost vlastitog kapitala.

Postupak izračunavanja ovih pokazatelja:

neto marža profita = neto dobit + kamate / ukupni prihod

bruto marža profita = dobit prije oporezivanja + kamate / ukupni prihod

neto rentabilnost imovine = neto dobit + kamate / ukupna imovina

bruto rentabilnost imovine = dobit prije oporezivanja + kamate / ukupna imovina

rentabilnost vlastitog kapitala (glavnice) = neto dobit / vlastiti kapital (glavnica)

Marža profita računa se na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka, a pokazatelji

rentabilnosti računaju se na temelju podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka.

Edward I. Altman proveo je prvo multivarijatno istraživanje odnosa financijskih pokazatelja i

vjerojatnosti za stečaj, čijim je istraživanjima nastao model nazvan Altman Z-score. Z-score

je sintetički pokazatelj koji predviđa stečaj poduzeća u roku od jedne ili dvije godine.

Razvijen je na temelju američke privrede, proučavanjem 66 proizvodnih poduzeća od kojih su

formirane dvije jednake grupe: zdrava poduzeća i ona poduzeća koja su bankrotirala u

razdoblju od 1945. do 1965. godine. Za potrebe istraživanja primijenjena su 22 pokazatelja

koja su postupkom multivarijantne diskriminantne analize reducirana na 5 financijskih

pokazatelja koja su najbolje odražavala financijsku situaciju u poduzeću. (Žager i dr.,

2008.,p.270)

Na temelju navedenog postupka proizašla je sljedeća funkcija, odnosno model:

Z = 1,2 X1 + 1,4 X2 + 3,3 X3 + 0,6 X4 + 1,0 X5

Gdje je Z – zbrojni pokazatelj, a ostale su veličine prikazane u tablici 1.

20

Tablica 1. Altmanov Z-score model

NAZIV

POKAZATELJA

BROJNIK NAZIVNIK

X1 radni kapital ukupna imovina

X2 zadržana dobit ukupna imovina

X3 dobit prije oporezivanja ukupna imovina

X4 tržišna vrijednost glavnice ukupne obveze

X5 ukupni prihodi ukupna imovina


2008.,Zagreb, p.270

Problem ovog modela je u tome što nije bio primjenjiv za poduzeća koja nisu kotirala na

burzi. Zbog toga je Altman postavio novi Z – score model koji se mogao upotrebljavati i za

poduzeća koja ne kotiraju na burzi. Razlika u odnosu na prvobitni model je u pokazatelju X4

gdje je tržišna vrijednost zamijenjena knjigovodstvenom vrijednošću poduzeća.

Model koji je nastao izgleda ovako:

Z = 6,56 X1 + 3,06 X2 +6,72 X3 + 1,05 X4

21

3. PODUZEĆE PNP d.o.o.

Poduzeće je osnovano 1994. godine u Garešnici i nalazi se u 100 % privatnom vlasištvu.

Osnovne djelatnosti poduzeća su proizvodnja radijatorskog i ovjesnog pribora te trgovina na

veliko i malo.

Proizvodni asortiman poduzeća obuhvaća aluminijske radijatorske čepove i redukcije,

radijatorske čepove i redukcije od sivog ljeva, radijatorske spojnice i brtve, radijatorske

odzračne ventile, vijke za umivaonik, navojne šipke, ventile za pumpanje hidrofora te spojna

crijeva za vodu i plin.

Poduzeće PNP d.o.o je uvoznik i distributer pumpi za vodu talijanskog proizvođača Pedrollo

S.p.A. iz Verone te kupaonskog namještaja proizvođača Economic d.o.o. iz Viteza, BiH.

Osim proizvoda iz vlastite proizvodnje, pumpi za vodu Pedrollo i kupaonskog namještaja

poduzeće u asortimanu ima kotlove na kruta goriva, pocinčani i mesingani fitig (spojni

elemeti za vodovodne instalacije) i sanitarije.

Svojim proizvodima poduzeće konkurira na hrvatskom tržištu i tržištu susjednih zemalja; BiH

i Srbija, a ulaskom u Europsku uniju otvorena je znatno veća mogućnost tržišnog natjecanja

na jedinstvenom europskom tržišu kao i slobodna mogućnost izvoza na najveće integrirano

tržište na svijetu koje broji 500 milijuna potrošača.

Misija poduzeća je pružiti kupcima i poslovnim partnerima vrhunsku kvalitetu uz pristupačne

cijene te udovoljiti zahtjevima tržišta razvijanjem novih proizvoda i usluga.

U poduzeću je treutno zaposleno 14 djelatnika od toga 2 žene i 12 muškaraca. U obrazovnoj

strukturi najveći je broj zaposlenika sa srednjom stručnom spremom (6) i kvalificiranih

radnika (5), te 2 radnika sa višom stručnom spremom i jedna radnica sa visokom stručnom

spremom.

22

Grafikon 1. Zaposleni prema obrazovnoj strukturi


3.1. Bilanca – izvještaj o financijskom položaju

Bilanca se uobičajeno definira kao financijski izvještaj koji sistematizirano prikazuje stanje

imovine, obveza i kapitala u određenom vremenskom trenutku. Stoga je upravo bilanca

temeljni financijski izvještaj koji prikazuje financijski položaj poduzeća i koji služi kao

podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja.

Bilanca trgovačkog društva se sastoji od dviju strana koje uvijek moraju biti u ravnoteži.

Aktiva predstavlja sve oblike imovine trgovačkog društva, dok se u pasivi nalaze izvori

imovine koja se nalazi u aktivi. Aktiva je razvrstana prema načelu rastuće likvidnosti, a pasiva

prema načelu rastuće dospjelosti. (Bolfek i dr., 2011., p. 77).

0

1

2

3

4

5

6

7

VSS VŠS SSS KV

ŽENE

MUŠKARCI

23

Tablica 2. Strukturna bilanca poduzeća u razdoblju od 2010. do 2012. godine

POZICIJA 2010. % 2011. % 2012. %

Dugotrajna imovina 424.051,00 5,23% 783.127,00 9,66% 611.250,00 8,41%

Materijalna imovina 424.051,00 100% 783.127,00 100% 611.250,00 100%

Kratkotrajna imovina 7.680.486,00 94,77% 7.321.082,00 90,34% 6.656.381,00 91,59%

∑ AKTIVA 8.104.537,00 100,00% 8.104.209,00 100,00% 7.267.631,00 100,00%

Kapital i rezerve 2.839.950,00 35,04% 3.214.786,00 39,67% 3.400.220,00 46,79%

Kratkoročne obveze 5.214.587,00 64,34% 4.839.423,00 59,71% 3.817.411,00 52,53%

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 50.000,00 0,62% 50.000,00 0,62% 50.000,00 0,69%

∑ PASIVA 8.104.537,00 100,00% 8.104.209,00 100,00% 7.267.631,00 100,00%


Na prvi pogled možemo uočiti da se stanje imovine koje je iskazano u bilanci smanjuje u

2012. u odnosu na 2011. godinu. Kao posljedica toga ističe se smanjenje vrijednosti

materijalne imovine u 2012. godini odnosno prodaja građevinskog objekta. Isto tako, uočava

se i smanjenje kratkotrajne imovine a razlog tome je smanjenje zaliha gotovih proizvoda i

trgovačke robe što ukazuje na bolje cirkuliranje istih, te smanjenje potraživanja od kupaca.

U 2010. godini stanje ukupne imovine poduzeća PNP d.o.o. iznosi 8.104.537,00 kn s

kratkotrajnom imovinom od 7.680.486,00 kn kao najvećim udjelom u ukupnoj imovini

(94,77%). Dugotrajna imovina iznosila je 424.051,00 kn ili 5,23% ukupne aktive, a 100% iste

predstavlja materijalna imovina. Kapital i rezerve 2010. godine iznose 2.839.950,00 kn i čine

35,04% ukupne pasive. Kratkoročne obveze iznose 5.214.857,00 kn ili 64,34%, te odgođeno

plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 50.000,00 ili 0,662%.

Ukupna imovina u 2011. godini iznosi 8.104.209,00 kn. Dugotrajna imovina iznosi

783.127,00 kn što je 9,66% od ukupne imovine, a također kao i 2010. godine, 100% udjela u

dugotrajnoj imovini ima materijalna imovina odnosno građevinski objekti, alati, pogonski

inventar, transportna imovina te postrojenja i oprema. Kratkotrajna imovina 2010. godine

24

iznosi 7.321.82,00 kn što predstavlja 90,34% ukupne imovine poduzeća. Kapital i rezerve

iznose 3.214.786,00 tj. 39,67% ukupne pasive, kratkoročne obveze i dalje predstavljaju

najveći udio u pasivi poduzeća sa 59,71%, te odgođeno plaćanje troškova i prihod budećeg

razdoblja 0,62%.

Vrijednost ukupne imovine 2012. godine bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu te iznosi

7.267.631,00 kn što je 10,32% manje u odnosu na 2011. godinu. Iste godine dugotrajna

imovina iznosi 611.250,00 kn ili 8,41%. Kratkotrajna imovina iznosi 6.656.381,00 što

predstavlja 91,59% udjela u ukupnoj imovini. Kod kratkotrajne imovine također je zabilježen

pad u odnosu na prethodnu godinu i to za 9,08%. U okviru pasive najveći se udio, kao i

prethodnih godina, odnosi na kratkoročne obveze 52,53%. Kratkoročne obveze bilježe pad u

odnosu na prethodnu godinu za 21,12%

3.2. Račun dobiti i gubitka poduzeća PNP d.o.o.

Račun dobiti i gubitka predstavlja jedan od izvještaja opće namjene koji pruža podatke o

uspješnosti poduzeća raznim korisnicima prilikom donošenja poslovnih odluka. Obuhvaća

prihode, rashode, dobit ili gubitak ostvaren tijekom određenog obračunskog razdoblja. Osim

prihoda i rashoda poduzetnika račun dobiti i gubitka predstavlja i rezultat o poslovanju

poduzetnika, koji je jednak prihodima umanjenim za rashode i poreze u slučaju da ga je

poduzetnik obavezan platiti. Rezultat poslovanja može biti pozitivan ili negativan.

U sljedećoj tablici prikazan je račun dobiti i gubitka poduzeća PNP d.o.o za razdoblje od

2010. do 2012. godine.

25

Tablica 3. Račun dobiti i gubitka poduzeća za razdoblje od 2010. do 2012. godine

NAZIV POZICIJE 2010. 2011. 2012.

I. POSLOVNI PRIHODI 13.222.762,00 15.105.699,00 15.214.022,00

1. Prihodi od prodaje 13.222.762,00 15.105.699,00 15.214.022,00

II. POSLOVNI RASHODI 13.139.573,00 15.100.017,00 15.349.328,00

1. Promjene vrijednosti zaliha

proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda 146.820,00 -43.868,00 61.537,00

2. Materijalni troškovi 10.946.529,00 13.215.896,00 13.479.711,00

a) Troškovi sirovina i materijala 1.840.903,00 1.705.380,00 1.884.870,00

b) Troškovi prodane robe 8.871.141,00 11.258.216,00 10.727.110,00

c) Ostali vanjski troškovi 234.485,00 252.300,00 867.731,00

3. Troškovi osoblja 946.579,00 997.815,00 1.030.130,00

a) Neto plaće i nadnice 621.897,00 638.764,00 711.440,00

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 185.764,00 212.614,00 177.860,00

c) Doprinosi na plaće 138.918,00 146.437,00 140.830,00

4. Amortizacija 163.696,00 131.088,00 259.441,00

5. Ostali troškovi 396.208,00 356.167,00 289.464,00

6. Vrijednosno usklađivanje 539.741,00 442.919,00 229.045,00

a) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 539.741,00 442.919,00 229.045,00

III. FINANCIJSKI PRIHODI 16.609,00 27.716,00 19.834,00

1. Kamate, tečajne razlike,

dividende, slični prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama 16.609,00 27.716,00 19.834,00

IV. FINANCIJSKI RASHODI 23.944,00 16.987,00 11.100,00 1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama 23.944,00 16.987,00 11.100,00

V. IZVANREDNI - OSTALI

PRIHODI 214.897,00 502.036,00 460.948,00

VI. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 3.906,00 48.121,00 36.013,00

VII. UKUPNI PRIHODI 13.454.268,00 15.635.451,00 15.694.804,00

VIII. UKUPNI RASHODI 13.167.423,00 15.165.125,00 15.396.441,00

IX. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA 286.845,00 470.326,00 298.363,00

1. Dobit prije oporezivanja 286.845,00 470.326,00 298.363,00

X. POREZ NA DOBIT 69.276,00 95.490,00 61.634,00

XI. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 217.569,00 374.836,00 236.729,00

1. Dobit razdoblja 217.569,00 374.836,00 236.729,00

Izvor: Godišnji financijski izvještaj PNP d.o.o, Garešnica

26

Razdoblje od 2010. do 2011. godine bilježi rast poslovnih prihoda od 12,47 %. U 2012.

godini poslovni prihodi su neznatno porasli u odnosu na 2011, godinu, 0,71%. U poslovnim

prihodima u promatranom razdoblju, 100% udio imaju prihodi od prodaje. Poslovni rashodi u

2010. godini iznose 13.139.573,00 kn a najveći udio u poslovnim rashodima odnosi se na

materijalne troškove (83,31%).

4. POSLOVANJE PODUZEĆA PNP d.o.o.

Poslovanje poduzeća analizirano je na temelju podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka u

razdoblju od 2010. do 2012. godine. U nastavku ovog poglavlja bit će prikazani izračunati

pokazatelji analize financijskih izvještaja, kao i analiza dugotrajne i kratkotrajne imovine

poduzeća.

Na sljedećem grafikonu prikazana je struktura dugotraje imovine koja se može uočiti na

temelju podataka iz bilance poduzeća.

Grafikon 2. Struktura imovine poduzeća PNP d.o.o

Izvor: izrada studenta na temelju podataka iz bilance poduzeća

27

U strukturi imovine značajan udio čini kratkotrajna imovina. 2010. godine udio kratkotrajne

imovine u ukupnoj imovini poduzeća iznosi 94,77%, 2011. godine 90,34%, a 2012. godine

91,59%.

Dugotrajna imavina ima znatno manji udio u ukupnoj imovini poduzeća, odnosno manju

sadašnju vrijednost budući da se od osnutka poduzeća primjenjuje amortizacija imovine po

ubrzanim stopama.

4.1. Analiza dugotraje imovine poduzeća

Dugotrajna imovina poduzeća sastoji se materijalne imovine; u najvećem dijelu građevinskih

objekata, zatim alata, pogonskog inventara i transportne imovine te postrojenja i opreme.

Tablica 4. Dugotrajna imovina poduzeća PNP d.o.o.

DUGOTRAJNA IMOVINA 2010. % 2011. % 2012. %

MATERIJALNA IMOVINA 424.051 100,00% 783.118 100,00% 611.250 100,00%

*Građevinski objekti 360.986 85,13% 567.867 72,51% 467.566 76,49%

*Postrojenja i oprema 9.604 2,26% 14.078 1,80% 50.684 8,29%

*Alati, pogonski inventar i transportna imovina 53.461 12,61% 201.173 25,69% 93.000 15,21%

∑ DUGOTRAJNA IMOVINA 424.051 100,00% 783.118 100,00% 611.250 100,00%


Na sljedećem grafikonu prikazana je struktura materijalne imovine poduzeća u razdoblju od

2010. do 2012.godine.

28

Grafikon 3. Struktura dugotrajne materijalne imovine


Najveći udio u strukturi materijalne imovine poduzeća u promatranom razdoblju imaju

građevinski objekti (2010. godine 85,13%, 2011. godine 72,51% i 2012. godine 64,99%).

Slijede alati, pogonski inventar i transporta oprema (2010. godine 12,61%, 2011. godine

25,69%, 2012. godine 27,96%) te postrojenja i oprema (2010. godine 2,26%, 2011. godine

1,80%, 2012. godine 7,05%).

Dugotrajna imovina poduzeća podliježe amortizaciji, a amortizacija predstavlja proces otpisa

vrijednosti nematerijalne i materijalne imovine. (Utjecaj amortizacije a bilancu i RDG, 2013)

U sljedećoj tablici prikazan je obračun amortizacije promatranog poduzeća u 2012. godini.

Poduzeće obračun amortizacije provodi uz primjenu ubrzanih stopa.

29

Tablica 5. Obračun amortizacije za 2012. godinu

Nabavna vrijednost Stopa Amortizacija

Nadstrešnica 40.000,00 10,00% 3.999,96

Poslovno stambeni prostor 698.682,46 10,00% 69.868,20

Računalo INFINITY BASIC 3.781,02 100,00% 0,06

Bicikl HARO 2.548,78 17,00% 424,78

Ormar 800*700 3.500,00 50,00% 1.749,96

Ormar 800*700 3.600,00 50,00% 1.800,00

Stol sa ladicama 5.000,00 50,00% 2.499,96

Vitrina 1200*1200*500 1.684,55 50,00% 842,27

Stol bez ladica 800,00 50,00% 399,96

Vitrina 1100*600*500 3.577,24 50,00% 1.788,60

Olympus fotoaparat 1.907,70 100,00% 1.112,80

PC HP XP042EA 2.874,54 100,00% 2.275,69

Traktor 7.500,06 50,00% 3.750,00

Teretno vozilo Mercedes 208.845,44 50,00% 104.422,68

Stolica synchro 1.034,55 50,00% 517,32

Poslovni objekt 264.425,00 10,00% 26.442,48

Stolno računalo 6.340,10 100,00% 5.811,74

Monitor Asus 2.124,24 100,00% 1.947,22

Komplet opreme za trgovinu 68.000,00 50,00% 25.499,97

Reklamni pano 7.500,00 50,00% 2.187,50

Digitalni fotokopirni aparat 3.600,00 100,00% 2.100,00

AKUMULIRANA

AMORTIZACIJA

MATERIJALNE IMOVINE

1.337.325,68 259.441,15


Iznos ukupno amortizirane imovine u 2012. godini iznosi 259.441,15 kn. Taj se iznos

pojavljuje u računu dobiti i gubitka budući da amortizacija predstavlja trošak tijekom vijeka

upotrebe.

4.2. Analiza kratkotrajne imovine poduzeća

Kratkotrajna imovina poduzeća predstavlja imovinu kojom poduzeće raspolaže do jedne

godine dana.

30

Tablica 6. Kratkotrajna imovina poduzeća PNP d.o.o.

KRATKOTRAJNA IMOVINA 2010. % 2011. % 2012. %

ZALIHE 3.926.577 51,12% 3.671.912 50,16% 3.198.654 48,05%

Gotovi proizvodi 186.249 2,42% 230.117 3,14% 168.558 2,53%

Trgovačka roba 3.740.328 48,70% 3.441.795 47,01% 3.030.096 45,52%

POTRAŽIVANJA 1.651.622 21,50% 1.489.497 20,35% 1.061.545 15,95%

od kupaca 1.587.926 20,67% 1.472.586 20,11% 1.006.844 15,13%

od zaposlenika i članova poduzetnika 0 0,00% 0 0,00% 6.639 0,10%

od države i drugih institucija 18.518 0,24% 10.392 0,14% 46.302 0,70%

ostala potraživanja 45.178 0,59% 6.519 0,09% 1.760 0,03%

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 73.000 0,95% 0 0,00% 0 0,00%

Dani zajmovi, depoziti i slično 73.000 0,95% 0 0,00% 0 0,00%

NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 2.029.287 26,42% 2.159.673 29,50% 2.396.182 36,00%

∑ KRATKOTRAJNA IMOVINA 7.680.486 100,00% 7.321.082 100,00% 6.656.381 100,00%


U 2010. godini ukupna kratkotrajna imovina iznosi 7.680.486,00 kn od čega najveći udio čine

zalihe sa 3.926.577,00 kn (51,15% u ukupnoj kratkotrajnoj imovini). Potraživanja iznose

1.651.622,00 kn, od toga 1.587.926,00 ili 96,14% ukupnih kratkotrajnih potraživanja čine

potraživanja od kupaca. Novac u banci i blagajni iznosi 2.029.287,00 kn ili 26,42% ukupne

kratkotrajne imovine. Kratkotrajna financijska imovina u 2010. godini iznosi 73.000 kn ili

0,95% ukupne kratkotrajne imovine.

U 2011. te 2012. godini zabilježen je pad vrijednosti kratkotrajne imovine u odnosu na

prethodnu godinu zbog smanjenja vrijednosti zaliha i smanjenja ukupnih kratkoročnih

potraživaja.

U 2011. godini i dalje najveći udio u kratkotrajnoj imovini zauzimaju zalihe sa 50,16% te

48,05% u 2012. godini. U 2012. godini zabilježen je pad vrijednosti zaliha u odnosu na

prethodnu godinu što predstvalja pozitivan trend budući da se iste manje gomilaju odnosno

brže cirkuliraju. Time se i ostvaruju manji troškovi držanja zaliha na skladištu.

31

Novac u banci i blagajni bilježi rast u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu i to za 9,87%, a

istovremeno kratkotrajna potraživanja bilježe pad za 28,73%.

Na sljedećem grafikonu radi bolje preglednosti prikazana je struktura kratkotrajne imovine.

Grafikon 4. Struktura kratkotrajne imovine poduzeća


Koeficijenti obrtaja imovine utvrđuju se u svrhu praćenja brzine obrtaja kratkotrajne imovine

budući da je s aspekta ekonomike i financiranja poduzeća vrlo značajno da se proces

reprodukcije odvija što brže.

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine je pokazatelj koji nam govori koliko se puta

kratkotrajna imovina obrne u godini dana. Daje informaciju o tome koliko kuna prihoda

poduzetnik stvara iz jedne kune kratkoročne imovine. Pokazatelj je bolji što mu je vrijednost

veća, jer to znači da je manje dana potrebno za obrtaj kratkotrajne imovine. (Bešvir, 2008.,

p.96)

32

Tablica 7. Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine poduzeća

2010. 2011. 2012.

Ukupni prihod 13.454.268,00 15.635.451,00 15.694.804,00

Kratkotrajna imovina 7.680.486,00 7.321.082,00 6.656.381,00

KOEFICIJENT OBRTAJA KRATKOTRAJNE IMOVINE

1,75 2,14 2,36


Iz navedene tablice vidljivo je da koeficijenti imaju tendenciju povećanja što znači da

poduzeće sve bolje koristi imovinu; raste koeficijent obrtaja od 1,75 na 2,36, a skraćuje se

vrijeme zadržavanja imovine (dani vezivanja).

2010. 2011. 2012.

KOEFICIJENT OBRTAJA KRATKOTRAJNE IMOVINE 1,75 2,14 2,36

DANI VEZIVANJA KRATKOTRAJNE IMOVINE 209 171 155

Vrijeme zadržavanja imovine postepeno se skraćuje kao posljedica rasta koeficijenta obrtaja,

2010. godine broj dana vezivanja kratkotrajne imovne iznosi 209 dana, 2011. godine 171

dana, a 2012. godine 155 dana.

Koeficijent obrtaja zaliha je pokazatelj koji nam govori koliko kuna prihoda poduzetnik stvara

iz jedne kune zaliha te koliko se puta zalihe obrnu u nekom periodu. Broj dana vezivanja

dobijemo kada broj dana u godini (365) podijelimo s koeficijentom obrtaja.

Tablica 8. Koeficijent obrtaja zaliha

2010. 2011. 2012.

Ukupni prihod 13.454.268,00 15.635.451,00 15.694.804,00

Zalihe 3.926.577,00 3.671.912,00 3.198.654,00

KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA 3,43 4,26 4,91


33

Koeficijent obrtaja zaliha ima tendenciju rasta u promatranom razdoblju, raste od 3,43 u 2010.

godini do 4,91 u 2012. godini.

2010. 2011. 2012.

KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA

3,43 4,26 4,91

DANI VEZIVANJA ZALIHA 106 86 74

Za 2010. godinu broj dana vezivanja zaliha iznosi 106 dana, za 2011. godinu 86 dana, a za

2012. godinu 74 dana. To je vrijeme koje prosječno protekne od nabavke materijala za proces

proizvodnje do konačne prodaje gotovih proizvoda. Za ovaj pokazatelj također vrijedi pravilo

da što je koeficijent obrtaja zaliha veći, to je broj dana vezivanja manji, a pokazatelj je time

kvalitetniji.

Koeficijent obrtaja potraživanja stavlja u odnosu prihod od prodaje i stanje potraživanja. Na

temelju tog koeficijenta moguće je utvrditi prosječno trajanje naplate potraživanja.

Tablica 9. Koeficijent obrtaja potraživanja

2010. 2011. 2012.

Prihod od prodaje 13.222.762,00 15.105.699,00 15.214.022,00

Ukupna potraživanja 1.651.622,00 1.489.497,00 1.061.545,00

KOEFICIJENT OBRTAJA UKUPNIH POTRAŽIVANJA

8,01 10,14 14,33

Potraživanja od kupaca 1.587.926,00 1.472.586,00 1.006.844,00

KOEFICIJENT OBRTAJA POTRAŽIVANJA OD KUPACA

8,33 10,26 15,11


Koeficijent obrtaja potraživanja ima tendenciju rasta u promatranom razdoblju što rezultira

kraćim razdobljem naplate potraživanja. Koeficijent raste od 8,01 u 2010. godini do 14,33 u

2012.godini.

Koeficijent obrtaja potraživanja od kupaca pokazuje koliko se brzo potraživanja od kupaca

pretvaraju u novac. I ovaj koeficijent ima pozitivnu tendenciju, 2010. godine iznosi 8,33,

2011. godine 10,26. a 2012. godine 15,11.

34

Trajanje naplate potraživanja pokazuje brzinu priljeva gotovine iz prethodno odobrenih

robnih kredita. Što je vrijeme naplate kraće, društvo brže dolazi do gotovine iz svojih

potraživanja i manje je sredstava potrebno za premošćivanje razdoblja nelikvidnosti. (Žager i

dr., 2008.,p.413)

Prosječno vrijeme naplate potraživanja smanjuje se sa prvotnih 46 dana u 2010. godini na 25

dana u 2012. godini.

2010. godine potraživanja od kupca se naplate za 44 dana, 2011. za 36 dana, a 2012. godine

za 24 dana. Budući da analizirano poduzeće odobrava rok plaćanja od 30 dana možemo

zaključiti da se potraživanja od kupaca u 2010. godini teže naplaćuju i kupci u prosjeku kasne

s plaćanjem 14 dana (44 – 30) što znači da poduzeće za to vrijeme koristi svoj vlastiti ili

posuđeni kapital za tekuće poslovanje. U 2011. godini kupci u prosjeku kasne 6 dana, a u

2012. godini potraživanja se naplate u zadanom roku.

2010. 2011. 2012.

KOEFICIJENT OBRTAJA UKUPNIH POTRAŽIVANJA

8,01 10,14 14,33

DANI NAPLATE UKUPNIH POTRAŽIVANJA 46 36 25

KOEFICIJENT OBRTAJA POTRAŽIVANJA OD KUPACA

8,33 10,26 15,11

DANI NAPLATE POTRAŽIVANJA OD KUPACA 44 36 24

35

4.3. Analiza troškova poduzeća

Poduzeće PNP d.o.o. primjenjuje tradicijski model upravljanja proizvodnim troškovima koji

predstavlja najstariji model obračunavanja i upravljanja troškovima poslovanja. Ovaj se

sustav temelji na podjeli proizvodnih troškova u sljedeće osnovne skupine:

Troškovi izravnog materijala,

troškovi izravnog rada,

troškovi proizvodne režije.

U sljedećoj tablici navedeni su troškovi poduzeća PNP d.o.o. prema prirodnim svojstvima i

njihovi verižni indeksi.

Tablica 10. Troškovi prema prirodnim svojstvima

VRSTA TROŠKA

2010.

2011.

2012.

Indeks

2011.

Indeks

2012.

Troškovi sirovine i

materijala, energije,

sitnog inventara

1.840.902,00

1.705.380,00

1.884.870,00

92,64

110,52

Troškovi usluga

234.485,00

252.301,00

867.731,00 107,59

343,93

Troškovi osoblja

946.579,00

997.815,00

1.030.130,00

105,41

103,24

Troškovi dugotrajne

imovine

163.696,00

131.088,00

259.441,00 80,08

197,91

Ostali troškovi 396.208,00

356.167,00

289.464,00

89,89

81,27

Troškovi financiranja 16.609,00

16.987,00

11.000,00 102,28 65,34

Izvor: izrada studenta na temelju prikupljenih podataka

36

Prema izračunatim podacima može se uočiti da su troškovi sirovina i materijala, energije,

rezervnih dijelova i sitnog inventara u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu smanjeni za

7,36%, a u 2012. godini su u odnosu na 2011. godinu porasli za 10,52%. Troškovi usluga u

2012. godini u odosu na 2011. bilježe izuzetno velik porast od čak 243,93% a posljedica tog

porasta očituje se u porastu troškova održavanja (održavanje dugotrajne materijalne imovine)

koji 2012. godine iznose 633.714,00 kn dok u 2011. iznose 28.123,00 kn. Troškovi osoblja u

2011. i 2012. godini bilježe porast za 5,41% odnosno 3,24%. Iako je u 2012. godini došlo do

smanjenje broja radnika vidljivo je da je u 2012. godini unatoč velikoj gospodarskoj krizi

došlo do povećanja neto plaća i nadnica što predstavlja pozitivan primjer u odnosu na druge

gospodarstvenike. Troškovi dugotrajne imovine, odnosno troškovi amortizacije u 2012.

godini u odnosu na prethodnu godinu bilježe porast od 97,91%. Posljedica tog porasta je

kupnja teretnog vozila nabavne vrijednosti 208.845,44 kn koji je u 2012. godini amortiziran

po stopi od 50%.

Na sljedećem grafikonu prikazano je kretanje prirodnih troškova u promatranom razdoblju.

Grafikon 5. Kretanje prirodnih troškova poduzeća


U protekle tri godine najveći iznosi odnosili su se na troškove sirovina i materijala, energije,

rezervnih dijelova i sitnog inventara te troškove osoblja. Troškovi usluga zabilježili su veći

porast u 2012. godini dok su ostali troškovi bilježili poprilično jednako kretanje u

37

promatranom razdoblju. U 2012. godini zabilježen je značajan pad troškova financiranja

(34,66%) kao posljedica nižih kamata i tečajnih razlika.

Budući da troškovi sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara

zauzimaju najveći udio u ukupnim troškovima prema prirodnim vrstama, njihova struktura će

biti prikazana u slijedećoj tablici.

Tablica 11. Troškovi sirovine i materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara

2010. 2011. 2012.

Osnovni materijali i sirovine 1.603.417,00 1.465.966,00 1.675.053,00

Neodvojiva ambalaža 16.887,00 40.155,00 20.945,00

Pomoćni materijal 7.534,00 6.567,00 4.762,00

Materijal za čišćenje i održavanje 47.470,00 29.593,00 25.472,00

Potrebni materijal za zaštitu 14.253,00 1.858,00 1.961,00

Uredski materijal 25.396,00 27.363,00 20.461,00

Troškovi sitnog inventara ambalaže 10.368,00 2.664,00 9.579,00

Električna energija 23.270,00 26.463,00 26.381,00

Plin, para, ugljen i drva 26.134,00 26.399,00 26.630,00

Dizel gorivo za motorna vozila 64.613,00 76.369,00 69.772,00

Priznati troškovi goriva 1.560,00 1.983,00 3.854,00

UKUPNO 1.840.902,00 1.705.380,00 1.884.870,00


Fiksne troškove poduzeća PNP d.o.o predstavljaju troškovi osoblja, troškovi amortizacije te

troškovi najamnina i zakupnina, dok varijabilne čine troškovi sirovine i materijala, energije,

rezervnih dijelova i sitnog inventara, troškovi raznih usluga (prijevoza, poštanskih i

telefonskih usluga ...) i ostali troškovi.

Fiksni troškovi u ukupnoj strukturi troškova u 2010. godini sudjeluju s 32,19%, u 2011.

34,02% te u 2012. godini s 30,71%. Varijabilni troškovi u 2010. iznose 2.440.204,00 kn

odnosno 67,81%, u 2011. 2.282.835,00 kn (65,98%) te u 2012. godini 3.009.165,00 kn ili

69,29%.

Na sljedećem grafikonu prikazano je kretanje fiksnih i varijabilnih troškova u promatranom

razdoblju.

38

Grafikon 6. Kretanje fiksnih i varijabilnih poduzeća

2010.2011.

2012.

0,00

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

3.000.000,00

FIKSNI TROŠKOVI

VARIJABILNI TROŠKOVI


4.4. Analiza financijskih izvještaja poduzeća

U procesu analize financijskih izvještaja moguće je koristiti se čitavim nizom različitih

postupaka koji su temeljeni na raščlanjivanju i uspoređivanju. Temeljne skupine pokazatelja

koji će se primijeniti u analizi ovog poduzeća objašnjene su u poglavlju 2.4.1. Osnovne

skupine financijskih pokazatelja, a u nastavku slijedi primjena istih na promatranom

poduzeću. Potrebni podaci za ovu analizu preuzeti su iz bilance i računa dobiti i gubitka

poduzeća koji su prikazani u poglavlju 3.1. te 3.2.

4.4.1. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti (liquidity ratios) mjere sposobnost poduzeća da podmiri svoje dospjele

kratkoroče obveze.

39

2010. 2011. 2012.

Novac 2.029.287 2.159.673 2.396.182

Kratkoročne obveze 5.214.587 4.839.423 3.817.411

Koeficijent trenutne likvidnosti 0,39 0,45 0,63

Koeficijent trenutne likvidnosti ukazuje na sposobnost poduzeća za trenutačno podmirenje

obveza. U praksi se smatra da ovaj koeficijent ne bi trebao biti manji od 0,10, odnosno 10% .

Koeficijent promatranog poduzeća kreće se u rasponu od 0,39 u 2010. godini do 0,63 u 2012.

godini. Možemo ga tumačiti na način da poduzeće na jednu kunu kratkoročnih obveza ima na

raspolaganju 0,39 kn, tj. 0,63 kn novca. Ovaj pokazatelj korisnika informacija o likvidnosti

lako može dovesti u zabludu. Ako je na dan utvrđivanja ovog koeficijenta na žiroračun stigla

značajna uplata, taj koeficijent može biti relativno visok i korisnik može zaključiti kako

poduzeće nema problema s likvidnošću. Nešto bolja mjera likvidnosti je koeficijent ubrzane

likvidnost prikazan u nastavku.

2010. 2011. 2012.

Novac + potraživanja 3.680.909 3.649.170 3.457.727


Koeficijent ubrzane likvidnosti 0,71 0,75 0,91

Uobičajeno se ističe kako bi vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti trebala biti 1 ili veća

od 1, što znači da bi poduzeće koje želi održavati normalnu likvidnost moralo imati brzo

unovčive imovine minimalno toliko koliko ima kratkoročnih obveza. Izračunati koeficijenti

ubrzane likvidnosti u promatranom razdoblju ne zadovoljavaju postavljenom kriteriju.

U 2012. godini uočen je porast navedenog koeficijenta kao posljedica smanjenja kratkoročnih

obveza.

U razmatranju i mjerenju likvidnosti najznačajniji su pokazatelji koeficijent tekuće likvidnosti

i koeficijent financijske stabilnosti.

40

2010. 2011. 2012.

Kratkotrajna imovina 7.680.486 7.321.082 6.656.381


Koeficijent tekuće likvidnosti 1,473 1,513 1,744

Koeficijent tekuće likvidnosti u pravilu bi trebao biti veći od 2 (prihvatljiv i odnos 1,8: 1) što

znači da kratkotrajna imovina mora biti barem dvostruko veća od kratkoročnih obveza. Ako

poduzeće želi održavati tekuću likvidnost na normalnoj razini i izbjeći situaciju

nepravodobnog plaćanja obveza, tada na raspolaganju mora imati, u pravilu, minimalno

dvostruko više kratkotrajne imovine nego što ima kratkoročnih obveza. Za ovaj pokazatelj je

karakteristično da je veća sigurnost da će kratkoročne obveze biti podmirene na vrijeme ako

je on veći. Ako je pokazatelj tekuće likvidnosti manji od 1 to znači da su tekuće obveze veće

od tekuće imovine i u tom slučaju može doći do problema u podmirivanju tekućih obveza.

U promatranom razdoblju koeficijenti tekuće likvidnosti ne zadovoljavaju kriterij prema

kojemu kratkotrajna imovina mora biti dvostruko veća od kratkoročnih obveza. Koeficijent

ima tendenciju rasta, ali nije zadovoljavajući iako se u 2012. godini uočava veća tekuća

likvidnost koja se približava kriteriju 1,8:1 što znači da bi poduzeće moglo pravovremeno

podmirivati tekuće obveze.

2010. 2011. 2012.

Dugotrajna imovina 424.051 783.127 611.250

Kapital+dugoročne obveze 2.839.950 3.214.786 3.400.220

Koeficijent financijske stabilnosti 0,15 0,24 0,18

Pokazatelj financijske stabilnosti trebao bi imati vrijednost manju od 1 kako bi se zadovoljilo

zlatno pravilo financiranja. Smanjenje koeficijenta financijske stabilnosti, za razliku od

ostalih pokazatelja likvidnosti, pozitivna je tendencija. Ako se koeficijent financijske

stabilnosti smanjuje to znači da dolazi do povećanja neto radnog kapitala.

41

Pokazatelji financijske stabilnosti promatranog poduzeća su manji od 1, što znači da se

dugotrajna imovina financira iz dugoročnih izvora sredstava. Što je vrijednost ovog

pokazatelja manja, to je likvidnost i financijska stabilnost veća, tj. povećava se učešće radnog

kapitala.

Da bi se održala normalna likvidnost poduzeća, dio kratkotrajne imovine mora biti financiran

iz kvalitetnih dugoročnih izvora. Taj dio kvalitetnih dugoročnih izvora naziva se radni kapital

i utvrđuje se kao razlika kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza. Radni kapital pokazuje

koliko je kratkotrajne imovine financirano iz kvalitetnih dugoročnih izvora. Ako poduzeće

ima više radnog kapitala, tada to znači da je njegova likvidnost i financijska stabilnost veća.

(Žager i dr., 2008.,p.245-250)

2010. 2011. 2012.

Kratkotrajna imovina 7.680.486 7.321.082 6.656.381


Neto radni kapital 2.465.899 2.481.659 2.838.970

Prema prethodno izračunatom pokazatelju vidljivo je da je radni kapital pozitivan što znači da

kratkotrajna sredstva premašuju kratkoročne obveze. Pozitivnim radnim kapitalom ostvaruje

se veća likvidnost i financijska stabilnost.

Na sljedećem grafikonu prikazan je odnos kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza.

42

Grafikon 7. Odnos kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza


Na sljedećem grafikonu prikazani su izračunati pokazatelji likvidnosti.

Grafikon 8. Sumarni prikaz pokazatelja likvidnosti

Izvor: izrada studenta na temelju prethodno izračunatih pokazatelja likvidnosti

Prethodno su iskazani zahtjevi da koeficijent ubrzane likvidnosti treba biti 1 ili veći od 1, dok

koeficijent tekuće likvidnosti treba biti 2 ili veći od 2. Ako su ti koeficijenti manji od zadanih

granica to ne znači da je promatrano poduzeće nelikvidno ili nedovoljno likvidno. Poduzeće

43

svoju likvidnost može održavati i s koeficijentom tekuće likvidnosti koji je manji od 2 (npr .

1,4), dok neko drugo poduzeće koje ima visok koeficijent tekuće likvidnosti (npr. 2,2) može

doći u probleme zbog nepravodobnog izvršavanja obveza.

4.4.2. Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelj zaduženosti dobije se dijeljenjem ukupnih obveza s ukupnom imovinom. Pokazuje

koliko je ukupne imovine financirano iz tuđih izvora. Manji udjel tuđih izvora povećava

sigurnost kreditorima da će naplatiti svoje potraživanje. Ako vrijednost ovog pokazatelja

raste, dugovi rastu u istom omjeru prema ukupnim sredstvima, što povećava poslovni rizik.

Kao uobičajeni standardni odnos smatra se da ukupne obveze ne bi smjele biti veće od 50%

vrijednosti ukupne aktive. (Popović i Vitezić, 2009., p. 439)

2010. 2011. 2012.

Ukupne obveze

(dugoročne +kratkoročne ) 5.214.587 4.839.423 3.817.411

Ukupna imovina 8.104.537 8.104.209 7.267.631

Koeficijent zaduženosti 0,65 0,60 0,53

Pokazatelj vlastitog financiranja ili samofinanciranja pokazuje koliko je poduzeće vlastitim

sredstvima sposobno financirati poslovanje. Ovaj pokazatelj nadopunjava pokazatelj

zaduženosti i ukazuje na sposobnost poduzeća da vlastitim sredstvima financira dio

potencijalnog zaduženja.

2010. 2011. 2012.

Glavnica 2.839.950 3.214.786 3.400.220

Imovina 8.104.537 8.104.209 7.267.631

Koeficijent vlastitog

financiranja 0,35 0,40 0,47

44

Koeficijent zaduženosti i koeficijent vlastitog financiranja pokazuju da se poduzeće u 2010.

godini financiralo 65% iz tuđih izvora financiranja i 35% iz vlastitih izvora, 2011. 60% iz

tuđih a 40% iz vlastitih izvora financiranja, te 2012. godine 53% iz tuđih i 47% iz vlastitih

izvora financiranja. Uočava se lagano povećanje mogućnosti samofinanciranja.

Navedeni podaci radi bolje preglednosti prikazani su u sljedećem grafikonu.

Grafikon 9. Odnos tuđih i vlastitih izvora financiranja


Koeficijent financiranja ili pokazatelj odnosa duga i glavnice najčešće je korišten pokazatelj

financijske zaduženosti i on se nadovezuje na prethodna dva pokazatelja. Predstavlja odnos

između ukupnih zaduženja poduzeća i kapitala i rezervi (glavnice). Odnos duga i glavnice je

vrlo važan pokazatelj financijskog rizika poduzeća, jer kada vrijednost pokazatelja raste,

financijski rizik se povećava.

2010. 2011. 2012.

Ukupne obveze 5.214.587 4.839.423 3.817.411

Glavnica 2.839.950 3.214.786 3.400.220

Koeficijent financiranja 1,84 1,51 1,12

45

Uobičajeno je praktično pravilo da ovaj odnos ne bi smio biti veći od 40 %. Zaduženost veća

od 50% prisutna je kod poduzeća koja imaju veliki dio imovine u zemljištu i zgradama, pa je

normalno da takva poduzeća imaju veću stopu zaduženosti. Maksimalno bi ovaj odnos trebao

biti jednak 1, pa se to uobičajeno smatra za normu ili standard.

U 2010. godini na jednu kunu glavnice dolazi 1,84 kn obveza, 2011. 1,51 kn te 2012. 1,12 kn

obveza. Prema zadanim normama promatrano poduzeće ima visok koeficijent financiranja

koji ima tendenciju pada.

Sva tri razmatrana pokazatelja upućuju na lagano smanjenje zaduženosti i povećanje udjela

vlastitog financiranja.

2010. 2011. 2012.

Dobit prije oporezivanja

+ trošak kamate 310.789 487.313 309.463

Trošak kamate 23.944 16.987 11.100

Pokriće troškova kamata 12,98 28,69 27,88

Na temelju povećanja pokazatelja pokrića troškova u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu,

moguće je zaključiti da u promatranom poduzeću dolazi do smanjenja zaduženosti i da

kreditori imaju sigurnost za naplatu svojih kamata.

Faktor zaduženosti koristi se za mjerenje vremenskog trajanja zaduženosti, a dobije se kao

odnos ukupnih obveza i zadržane dobiti uvećane za amortizaciju.

2010. 2011. 2012.

Ukupne obveze 5.214.587 4.839.423 3.817.411

Zadržana dobit+amortizacija 2.768.277 2.953.238 3.405.133

Faktor zaduženosti 0,53 0,61 0,89

Rezultat ukazuje na broj godina potrebnih za pokriće ukupnih obveza iz zadržane dobiti

uvećane za vrijednost amortizacije. Niži faktor znači veću sigurnost i obrnuto. U 2010. godini

46

faktor zaduženosti iznosi 0,53 što znači da se ukupne obveze pokriju za 5 mjeseci, 2011.

obveze se pokriju za 6 mjeseci, a 2012. godine za 9 mjeseci. U promatranom razdoblju faktor

zaduženosti je nizak što predstavlja sigurnost za potencijalne poslovne partnere i investitore.

4.4.3. Pokazatelji aktivnosti

U poglavlju 4.2. Analiza kratkotrajne imovine poduzeća prikazani su koeficijenti obrtaja

kratkotrajne imovine. U sljedećoj tablici prikazani su koeficijenti obrtaja ukupne imovine u

razdoblju od 2010. godine do 2012. godine.

Tablica 12. Koeficijent obrtaja ukupne imovine

2010. 2011. 2012.

Ukupni prihodi 13.454.268 15.635.451 15.694.804

Ukupna imovina 8.104.537 8.104.209 7.267.631

Koeficijent obrtaja ukupne

imovine 1,66 1,92 2,16


Koeficijent obrtaja ukupne imovine prikazuje učinkovitost upotrebe kapitala u ostvarivanju

prihoda odnosno govori koliko puta se ukupna imovina tvrtke obrne u tijeku jedne godine,

odnosno koliko uspješno tvrtka koristi imovinu s ciljem stvaranja prihoda.

4.4.4. Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda, tj. pokazuju koliko se prihoda

ostvari po jedinici rashoda.

47

2010. 2011. 2012.

Ukupni prihodi 13.454.268 15.635.451 15.694.804

Ukupni rashodi 13.167.423 15.165.125 15.396.441

Ekonomičnost

ukupnog poslovanja 1,022 1,031 1,019

Ekonomičnost ukupnog poslovanja u dijeli ukupne prihode s ukupnim rashodima. Što je

omjer veći to je stanje u poduzeću bolje.

U razdoblju od 2010. do 2012. navedeni pokazatelji iznose 1,022, 1,031 i 1,019 što se može

protumačiti da 1 kuna ukupnih rashoda generira 1,022 kn ukupnih prihoda, odnosno 1,031 kn

te 1,019 kn ukupnih prihoda. Ovaj pokazatelj upućuje na ostvarivanje dobiti poduzeća.

2010. 2011. 2012.

Prihodi od prodaje 13.222.762 15.105.699 15.214.022

Rashodi od prodaje 13.139.573 15.100.017 15.349.328

Ekonomičnost

poslovanja –

prodaje 1,006 1,000 0,991

2010. 2011. 2012.

Financijski prihodi 16.609 27.716 19.834

Financijski rashodi 23.944 16.987 11.100

Ekonomičnost

financiranja 0,694 1,632 1,787

48

2010. 2011. 2012.

Izvanredni prihodi 214.897 502.036 460.948

Izvanredni rashodi 3.906 48.121 36.013

Ekonomičnost

izvanrednih

aktivnosti 55,017 10,433 12,799

Na temelju prthodno izračunatih i prikazaih pokazatelja uočava se zadovoljavajuće stanje

ekonomičnosti. Pokazatelji ekonomičnosti moraju biti veći od 1. Prema tom kriteriju svi

pokazatelji ekonomičnosti su zadovoljavajući, izuzev pokazatelja ekonomičnosti financiranja

u 2010. godini koji iznosi 0,69. Budući da je udio financijskih prihoda i financijskih rashoda u

strukturi ukupnih prihoda i rashoda malen, to ne utječe bitno na ukupnu ekonomičnost.

U nastavku su prikazani pokazatelji profitabilnosti koji su izraženi u postotku.

2010. 2011. 2012.

Neto dobit + kamate 241.513 391.823 247.829

Ukupan prihod 13.454.268 15.635.451 15.694.804

Neto marža profita 1,80% 2,51% 1,58%

Navedeni pokazatelj u 2011. godini bilježi porast u odnosu na prethodnu godinu, a u 2012.

godini pad vrijednosti u odnosu na 2011. godinu. Pokazuje koliki postotak prihoda ostaje u

vidu dobiti kojom se može slobodno raspolagati.

2010. 2011. 2012.

Bruto dobit+kamate 310.789 487.313 309.463

Ukupan prihod 13.454.268 15.635.451 15.694.804

Bruto marža profita 2,31% 3,12% 1,97%

49

2010. 2011. 2012.

Neto dobit + kamate 241.513 391.823 247.829

Ukupna imovina 8.104.537 8.104.209 7.267.631

Rentabilnost imovine 2,98% 4,83% 3,41%

Ovaj pokazatelj pokazuje sposobnost poduzeća da korištenjem raspoložive imovine ostvari

dobit. Na jednu kunu ukupne imovine poduzeće u 2010. godini ostvaruje 0,0298 kn neto

dobiti, u 2011. 0,0483 kn te u 2012. godini 0,0341 kn neto dobiti.

2010. 2011. 2012.

Neto dobit 217.569 374.836 236.729

Vlastiti kapital (glavnica) 2.839.950 3.214.786 3.400.220

Rentabilnost vlastitog

kapitala 7,66% 11,66% 6,96%

Dobiveni rezultati mogu se tumačiti na sljedeći način : na jednu kunu uloženog vlastitog

kapitala u 2010. godini poduzeće ostvaruje 0,0766 kn dobiti, u 2011. 0,1166kn dobiti te 2012.

godine 0,0696 kn dobiti. Stope rentabilnosti vlastitog kapitala pokazuju koliko se novčanih

jedinica dobiti može rasporediti na rezerve, isplate dividendi ili poslovnih udjela i zadržanu

dobit.

Na sljedećem grafikonu prikazani su prethodno izračunati pokazatelji profitabilnosti.

50

Grafikon 10. Pokazatelji profitabilnosti za razdoblje 2010. – 2012.


4.4.5. Altmanov Z – score model

Altmanov Z – score model koji će se primijeniti u analaizi ovog poduzeća glasi:

Z = 6,56 X1 + 3,06 X2 +6,72 X3 + 1,05 X4

Vrijednost ukupnog pokazatelja Z – score modela kreće se u granicama od -4.0 do +8.0.

Altman je zaključio da poduzeća sa omjerom Z ispod 1.81 za originalni model, odnosno 1.10

za model B (uključujući i negativne iznose) uvijek bankrotiraju, dok Z omjer iznad 2.99,

odnosno 2.6 predstavlja zdrava poduzeća. Poduzeća sa Z omjerom između ova dva ponekad

su krivo klasificirana, pa to predstavlja sivo područje. Na temelju ovih predviđanja Altman

pretpostavlja da se može predvidjeti hoće li poduzeće bankrotirati ili ne u skoroj budućnosti.

(Van Horne, 1993.,p.783)

U nastavku su prikazani izračunati pokazatelji.

51

2010. 2011. 2012.

Radni kapital 2.465.899 2.481.659 2.838.970

Ukupna imovina 8.104.537 8.104.209 7.267.631

X1 0,30 0,31 0,39

6,56 * X1 1,97 2,03 2,56

2010. 2011. 2012.

Zadržana dobit 2.604.581 2.822.150 3.145.692

Ukupna imovina 8.104.537 8.104.209 7.267.631

X2 0,32 0,35 0,43

3,26 * X2 1,04 1,14 1,40

2010. 2011. 2012.

Dobit prije

oporezivanja 286.845 470.326 298.363

Ukupna imovina 8.104.537 8.104.209 7.267.631

X3 0,04 0,06 0,04

6,72 * X3 0,27 0,40 0,27

52

2010. 2011. 2012.

Knjigovodstvena

vrijednost glavnice 2.839.950 3.214.786 3.400.220

Ukupne obveze 5.264.587 4.889.423 3.867.411

X4 0,54 0,66 0,88

1,05 * X4 0,57 0,67 0,92

1,97 + 1,04 + 0,27 + 0,57 = 3,85

2,03 + 1,14 + 0,40 + 0,67 = 4,24

= 2,56 + 1,40 + 0,27 + 0,92 = 5,15

Prema dobivenim podacima može se zaključiti da je promatrano poduzeće financijski vrlo

stabilno i da ne postoji objektivna opasnost od stečaja. Što je vrijednost Z – score pokazatelja

veća, to je manja vjerojatnost odlaska u stečaj, pri čemu je referentna granica 2.6.

53

5. ZAKLJUČAK

Analiza poslovanja uključuje razumijevanje kako organizacije funkcioniraju da bi ostvarile

svoje ciljeve. Kako bi poduzeće opstalo i razvijalo se na tržištu, pretpostavlja se upravljanje

njegovim poslovanjem. Cilj svake poslovne analize jest utvrditi prijetnje koje nastaju zbog

međuovisnosti, nedostupnosti resursa i drugih utjecaja koji mogu prekinuti uobičajeno

odvijanje poslovanja te utvrditi rješenja za sprečavanje nastalih prijetnji.

Poduzeće je osnovano 1994. godine u Garešnici. Osnovna djelatnosti poduzeća je proizvodnja

radijatorskog i ovjesnog pribora te trgovina na veliko i malo. Poduzeće sa svojim proizvodima

konkurira na hrvatskom i tržištu susjednih zemalja. Pristupanjem Republike Hrvatske

Europskoj uniji poduzeću se otvorila mogućnost konkuriranja na jedinstvenom europskom

tržištu te je olakšana komunikacija s kupcima ili korisnicima usluga i protok robe i usluga.

Poslovanje poduzeća PNP d.o.o. razmatrano je na temelju financijskih izvještaja i obuhvaćeno

je razdoblje od tri godine.

Analiza financijskih izvještaja je dio poslovne analize koja se provodi sa svrhom upoznavanja

ekonomske i financijske snage i mogućih perspektiva pojedinog poduzeća. U postupku

analize formirano je pet skupina pokazatelja i jedan sintetički (zbrojni) pokazatelj. Svi

navedeni pokazatelji upućuju na relativno dobro poslovanje promatranog poduzeća.

Prilikom analize likvidnosti uočeno je da ista bilježi tendenciju rasta. Može se zaključiti da

poduzeće nema problema sa likvidnošću te se nesmetano odvija poslovni proces i

podmirivanje obveza.

Tijekom promatranog razdoblja povećava se udio vlastitog financiranja i smanjuje se

zaduženost. Na razini ukupne imovine dolazi do povećanja koeficijenta obrtaja, a odnos

ukupnih prihoda i rashoda je zadovoljavajući. Navedeni pokazatelji upućuju na dobro

poslovanje poduzeća.

Analizom troškova utvrđeno je da poduzeće primjenjuje tradicionalni model upravljanja

proizvodnim troškovima. Troškovi su podijeljeni prema prirodnim svojstvima. Najveći udio u

strukturi prirodnih troškova zauzimaju troškovi sirovine i materijala, energije, rezervnih

dijelova i sitnog inventara, a slijede troškovi osoblja i troškovi usluga. Fiksni troškovi

54

poduzeća sastoje se od troškova osoblja i troškova dugotrajne imovine, dok se varijabilni

troškovi sastoje od troškova sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog

inventara, troškova raznih usluga (prijevoza, poštanskih i telefonskih usluga),troškova

najamnina i zakupnina te ostalih troškova. Fiksni i varijabilni troškovi su se u promatranom

razdoblju kretali u skladu s kretanjima pojedinačnih troškova koji čine njihovu strukturu.

Primjenom Altmanovog Z – score modela dobiveni su podaci koji govore da je promatrano

poduzeće financijski vrlo stabilno, zdravo, te da ne postoji opasnost od stečaja.

55

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Bešvir, B.: Kako čitati i analizirati financijske izvještaje, RRIF, Zagreb, 2008.

2. Meigs, R.F., Meigs, W.B. : Računovodstvo: Temelj poslovnog odlučivanja, Mate, Zagreb,

1999.

3. Muhar, J., Kolar Furjan, I.: Završni račun s analizom, Poslovni zbornik, Zagreb, 2001.

4. Van Horne, J.C.: Financijsko upravljanje i politika (Financijski menadžment), Mate,

Zagreb, 1993.

5. Žager, K. i dr.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb

2) ČLANCI

1. Bolfek, B. i dr.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke,

Ekonomski vjesnik, No. 1, p. 164, 2012.

2. Mikić, M. : Upravljanje troškovima u malim i srednjim proizvodnim poduzećima,

Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.7, No.1, 2009.

3) OSTALI IZVORI

1. „Ekonomski portal“, Utjecaj amortizacije na bilancu i RDG, pogledano 31.07.2013.,

online: http://www.ekonomskiportal.com/utjecaj-amortizacije-na-bilancu-i-rdg/

2. „Udruga računovođa i financijskih djelatnika Rijeka“ Hrvatski standardi financijskog

izvještavanja - okvir za primjenu hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, 2008.,

pogledano 07.07.2013., online: http://www.rif-

ri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=27:hsfi&catid=12:financije&Item

id=13

http://www.ekonomskiportal.com/utjecaj-amortizacije-na-bilancu-i-rdg/

http://www.rif-ri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=27:hsfi&catid=12:financije&Itemid=13



56

3. „Zakon.hr“, Zakon o računovodstvu, pogledano: 16.07.2013., online:

http://www.zakon.hr/z/118/Zakon-o-ra%C4%8Dunovodstvu

4. „Wikipedija“, Bilješke uz financijske izvještaje, 22.10.2011., pogledano 16.07.2013.,

online: http://hr.wikipedia.org/wiki/Bilje%C5%A1ke_uz_financijske_izvje%C5%A1taje

5. „Poduzetna.hr“, Razumijevanje financijskih pokazatelja i analize poslovanja pomoću

financijskih pokazatelja, 07.02.2008., pogledano 20. 08.2013., online:

http://www.poduzetna.hr/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=294

4) NEPOPISANI IZVOR

1. Crnković-Stumpf, B.: Ekonomika poduzetništva, Rijeka, 2001.

2. Dimitrić, M.: Računovodstvo troškova skripta za internu uporabu

http://www.zakon.hr/z/118/Zakon-o-ra%C4%8Dunovodstvu

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bilje%C5%A1ke_uz_financijske_izvje%C5%A1taje

http://www.poduzetna.hr/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=294

57

POPIS ILUSTRACIJA

Popis tablica

Tablica 1. Altmanov Z-score model ......................................................................................... 20

Tablica 2. Strukturna bilanca poduzeća u razdoblju od 2010. do 2012. godine ...................... 23

Tablica 3. Račun dobiti i gubitka poduzeća za razdoblje od 2010. do 2012. godine ............... 25

Tablica 4. Dugotrajna imovina poduzeća PNP d.o.o. .............................................................. 27

Tablica 5. Obračun amortizacije za 2012. godinu .................................................................... 29

Tablica 6. Kratkotrajna imovina poduzeća PNP d.o.o. ............................................................ 30

Tablica 7. Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine poduzeća ................................................ 32

Tablica 8. Koeficijent obrtaja zaliha ........................................................................................ 32

Tablica 9. Koeficijent obrtaja potraživanja .............................................................................. 33

Tablica 10. Troškovi prema prirodnim vrstama ....................................................................... 35

Tablica 11. Troškovi sirovine i materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara ..... 37

Tablica 12. Koeficijent obrtaja ukupne imovine ...................................................................... 46

Popis grafikona

Grafikon 1. Zaposleni prema obrazovnoj strukturi .................................................................. 22

Grafikon 2. Struktura imovine poduzeća PNP d.o.o ................................................................ 26

Grafikon 3. Struktura dugotrajne materijalne imovine ............................................................ 28

Grafikon 4. Struktura kratkotrajne imovine poduzeća ............................................................. 31

Grafikon 5. Kretanje prirodnih troškova poduzeća .................................................................. 36

Grafikon 6. Kretanje fiksnih i varijabilnih poduzeća ............................................................... 38

Grafikon 7. Odnos kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza .............................................. 42

Grafikon 8. Sumarni prikaz pokazatelja likvidnosti ................................................................. 42

Grafikon 9. Odnos tuđih i vlastitih izvora financiranja ............................................................ 44

Grafikon 10. Pokazatelji profitabilnosti za razdoblje 2010. – 2012. ........................................ 50

58

Popis shema

Shema 1. Oblici dugotrajne imovine poduzeća .......................................................................... 3

Shema 2. Oblici kratkotrajne imovine ........................................................................................ 7

Shema 3. Temeljne skupine pokazatelja analize financijskih izvještaja .................................. 15

Shema 4. Kriteriji dobrog upravljanja poslovanjem ................................................................ 16

59

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ANALIZA POSLOVANJA

PODUZEĆA PNP d.o.o. izradila samostalno pod voditeljstvom dr.sc. Branke Crnković-

Stumpf. U radu sam primijenila metodologiju znanstveno – istraživačkog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke,

teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na

uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama.

Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Studentica

Jelena Gazda

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/388.B.pdf · 2.1.1 Amortizacija dugotrajne imovine Amortizacija, kao izraz koji se koristi u računovodstvu, jest alokacija