SVJETSKI DAN VODA 22. OŽUJKA

AUTOR: MARKO ĆORIĆ, DIPL.ING.POLITEH. I ING. GRAĐ.

OPATIJA, 22. OŽUJKA 2018

OPĆENITO O VODAMA

Vode su opće dobro i one imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske.

Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijeđe (prirodni resurs) koje treba čuvati, štititi i mudro s njome upravljati i istu koristiti.

Vode u tijelima površinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava (Zakon o vodama).

KOLIČINA I BOGASTVO VODA

Prema istraživanjima UNESCO-a, naša domovina Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vode na vrlo visokom 4. mjestu u Europi, a na 42. mjestu u svijetu. Razlozi ove visoke pozicije Hrvatske po bogastvuvoda, zasigurno je u tome jer se radi o velikim količinama obnovljive pitke vode iz podzemlja, a tu su još i naše velike rijeke i jezera. Naravno, naše veliko vodno bogastvo je i naše Jadransko more.

Naše stanovništvo koristi 90 posto vode za piće iz zaliha podzemlja, dok 10 % koristi površinske zahvate (rijeke i jezera).

Vodom iz javne vodoopskrbe u Hrvatskoj danas koristi preko 90 posto stanovništva.

UPOTREBA VODA

Najveći dio ove vode za kućne potrebe troši se u EU i Sjevernoj

Americi.

Od ukupne površine Zemlje, kopno pokriva 29 %, a oceani i

mora pokrivaju 71 % zemlje.

Od ukupne količine vode na Zemlji, 97 % je slana voda.

Gdje se nalazi slana voda?. Naravno, to su mora i oceani.

Samo 3 % je svježe vode, od čega je većina smrznuta u

polarnim krajevima, što ispada da je manje od 1 % zemljine

vode dostupno za našu kućnu upotrebu.

HRVATSKE VODE

Koja je djelatnost Hrvatskih voda?

Najveći dio ova državna tvrtka posvjećuje obrani od

poplave, zatim zaštiti voda od onečišćenja,

korištenju voda, navodnjavanju, projektiranju, gradnji

i nadzoru izgradnje hidrotehničkih objekata, te

izdavanju vodopravnih uvjeta, mišljenja i dozvola te

koncesija za korištenje izvorišta i vodozahvata.

S tim upravnim aktom štite naše izvore da ne dođe

do njihovih zagađenja, a to znači da oni koji dobiju

upravljanje nad izvorištima, iste moraju stalno

nadzirati, fizički ograditi, kako ne bi neovlaštene

osobe ušle u taj prostor i ne daj Bože da ga zagade.

DOSTUPNOST PITKE VODE Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije

(WHO), od 7,4 milijardi stanovnika, njih 1,5 milijarda danas

nema adekvatno opskrbu pitkom vodom. To je uglavnom

stanovništvo koje živi u siromašnom dijelu Afrike, Azije i

Latinske Amerike.

Prema UN, godišnje umire više od 5 milijuna ljudi zbog

nedostatne količine pitke vode, a od toga umire 2 milijuna

djece od bolesti prouzročenih nezadovoljavajućom

opskrbom pitkom vodom

DNEVNA POTROŠNJA VODE PO

STANOVNIKU

Prosječna potrošnja vode iz javnog vodoopskrbnog

sustava u Hrvatskoj iznosi 140 litara po stanovniku/dan.

Amerika, kao i neke nama susjedne zemlje u EU imaju

prosječnu dnevnu potrošnju i preko 300 litara po

stanovniku na dan.

LIBURNIJSKE VODE - OPATIJA

VLASNIČKA STRUKTURA LIBURNIJSKIH VODA

Grad Opatija, 41 %

Općina Matulji, 37 %

Općina Lovran, 6 %

Općina Mošćenička Draga, 16 %

Tijela društva su:

- Skupština

- Nadzorni odbor

- Uprava: dir. Ervino Mrak, dipl. ing.

POVIJEST LIBURNIJSKOG –

OPATIJSKOG VODOVODA

Opatijski vodovod jedan je od najstarijih vodovoda

na našem širem području, skoro 140 godina

organiziranog javnog vodovodnog sustava.

Kaptiran je prvi izvor Klara 1884. godine u Ičićima

Danas Liburnijske vode održavaju sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Opatija, Općina

Matulji, Općina Lovran i Općina Mošćenička Draga,

sa ukupno 29 tisuća stanovnika

Opatijsko stanovništvo najveći dio vode za piće

dobiva s naših učkarskih izvorišta, drugim dijelom iz pravca Rijeke, a manjim dijelom iz Slovenije.

OPSKRBLJENOST VODOM NA

PODRUČJU LIBURNIJE

Komunalac Opatija, sada Liburnijske vode pružaju uslugu vode za piće skoro svim našim građanima. Kad kažem svima, to znači da je voda za piće dostupna skoro svakom našem kućanstvu i to 99 %, znači da samo 1 % građana nema vodu iz izvorišta, već to koriste iz svojih šterni.

Ova voda se distribuira ne samo za Opatiju, već i za Matulje, Lovran i Mošćeničku Dragu.

Za vrijeme špice turističke sezone, potrošnja vode se povećava i do nekoliko puta, kao što je to bio slučaj prošle godine.

KVALITETA VODE UČKARSKIH

IZVORIŠTA

Voda iz vodoopskrbnog sustava Liburnije zadovoljava svjetske kriterije kvalitete, za što je Komunalac d.o.o. Opatija već 2005. dobio ISO standard 22000 u okviru kojega je uveden i HACCP sustav kontrole kvalitete

Voda Liburnije i zaleđa je po svojim fizikalno-kemijskim svojstvima izuzetne visoke kvalitete te ne nalaže nikakvu preradu osim dezinfekcije. Dezinfekcija se provodi klornim sredstvima i UV zračenjem.

Ispitivanje kvalitete izvorišta i zdravstvene ispravnosti vode u vodoopskrbnom sustavu Liburnije i zaleđa te kontrola dezinfekcije, osnovne su mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti.

Voda koju pijete, ona se redovito ispituje u Županijskom Zavodu za javno zdravstvo u Rijeci te u laboratoriju Liburnijskih voda, dok se telemetrijskim sustavom upravlja izvorištima i neprestano se ista nadziru.

KVALITETA VODE UČKARSKIH

IZVORIŠTA Ispitivanja se provode na izvorištima i u samoj mreži prema

Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (Narodne novine br. 56/2013.

64/2015., 104/17.), putem unutarnjeg i vanjskog nadzora

Zdravstveno ispravnom vodom za ljudsku potrošnju smatra se

voda koja ne sadrži mikroorganizme, parazite i njihove razvojne

oblike u broju koji predstavlja opasnost za zdravlje ljudi

Interna analiza vode za piće obuhvaća slijedeća određivanja:

ORGANOLEPTIČKE I FIZIKALNO-KEMIJSKE PARAMETRE:

temperatura, boja, rezidualni klor, mutež, miris, pH i

elektrovodljivost

KEMIJSKE PARAMETRE: alkalitet, tvrdoća, amonij, kloridi, nitriti,

nitrati, fosfati, oksidativnost

BAKTERIOLOŠKE PARAMETRE: ukupne koliformne bakterije, E.coli,

P.aeruginosa, fekalne koliformne bakterije, enterokoki,

sulfitoreducirajuće klostridije, aerobne mezofilne bakterije

ORGANOLEPTIČKI, FIZIKALNO-KEMIJSKI I

MIKROBIOLOŠKI POKAZATELJI (MDK)

Organoleptički i Fizikalno-kemijski pokazatelji

Boja 20 mg/PtCo skale

Mutnoća 4 NTU (Nefelometar)

Okus bez -

Miris bez -

Koncentracija vodikovih iona (pH vrijednost) 6,5-9,5 pH jedinica

Vodljivost 2500 μS/cm/20OC

Amonij3 0,50 mgNH4/l

Nitriti3 0,50 mgNO2/l

Nitrati 50 mg NO3/l

Kloridi 250 mg/l

Utrošak KMnO44 5,0 mgO2/l

Slobodni klor 0,5 mg/l

THM – ukupni 100 μg/l

Klorit, klorat 400 μg/l

Temperatura 25 oC

Aluminij1 200 μg/l

Željezo1 200 μg/l

Arsen1 10 μg/l

Mangan1 50,0 μg/l

Mikrobiološki pokazatelji

Escherichia coli 0 broj/100 ml

Ukupni koliformi 0 broj/100 ml

Enterokoki 0 broj/100 ml

ZONE SANITARNE ZAŠTITE

UČKARSKIH IZVORIŠTA Ovom Odlukom utvrđuju se zone sanitarne zaštite i mjere

zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu na području Liburnije i zaleđa: Vela Učka, Mala Učka, Sredić, Rečina, Srednja voda i Tunel Učka.

Mjere zaštite izvorišta propisuju se radi zaštite od onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju ili na izdašnost izvorišta.

Za naša učkarska izvorišta određene su slijedeće zone zaštite (Odluka - S.N. PGŽ-a, br. 39, 18. prosinac 2014.):

- IV zona ograničenja

- III - zona ograničenja i nadzora

- II - zona strogog ograničenja i nadzora

- I - zona strogog režima zaštite i nadzora

ZAHVAT siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac ukupno (m 3 )

TUNEL UČKA 60.813 30.231 34.966 73.758 86.414 71.227 41.122 32.612 66.815 83.979 56.184 39.030 677.151

VELA UČKA 61.741 91.168 80.586 60.289 49.050 42.124 30.064 27.533 32.521 31.367 46.630 76.389 629.462

MALA UČKA 46.025 49.735 46.012 47.710 44.681 41.805 28.228 24.884 34.698 37.354 50.506 56.099 507.737

REČINA 9.533 5.617 4.828 8.362 14.100 8.259 3.527 2.603 9.499 10.893 8.433 12.788 98.442

SREDIĆ 7.975 7.447 6.412 10.380 10.028 20.592 11.226 10.544 10.456 978 8.664 6.399 111.101

ukupno

zahvaćeno iz

vlastitih

izvorišta

186.087 184.198 172.804 200.499 204.273 184.007 114.167 98.176 153.989 164.571 170.417 190.705 2.023.893

kupljena voda

od ViK

RIJEKA

3.447 6.271 3.369 26.150 8.273 108.084 213.295 279.211 123.791 27.817 19.793 2.897 822.398

kupljena voda

iz ILIRSKE

BISTRICE

16.989 3.678 2.811 10.671 5.305 19.803 20.942 21.580 10.779 15.457 6.343 2.533 136.890

ukupno

kupljene vode

od Rijeke i

Ilirske Bistrice

20.436 9.949 6.180 36.821 13.578 127.887 234.237 300.791 134.570 43.274 26.136 5.430 959.288

prodana voda

KLANI11.134 8.893 11.086 10.234 12.539 13.143 16.163 15.398 10.701 9.626 11.963 10.702 141.582

ZA OPATIJU

OD ViK

RIJEKA (nakon

prodaje Klani)-Atena

-7.687 -2.622 -7.717 15.916 -4.266 94.941 197.132 263.813 113.090 18.191 7.830 -7.805 680.816

UKUPNO

ZAHVAĆENO

(u RH)

189.534 190.469 176.173 226.649 212.546 292.091 327.462 377.387 277.780 192.388 190.210 193.602 2.846.291

SVEUKUPNO

ZAHVAĆENO

(RH + RSlo)

206.523 194.147 178.984 237.320 217.851 311.894 348.404 398.967 288.559 207.845 196.553 196.135 2.983.181

mjesec količine (m3)fakturirana

naknada

naplaćena

naknada

količine

(m3)

fakturirana

naknada

naplaćena

naknada

količine

(m3)

fakturirana

naknada

naplaćena

naknada

siječanj 98.206 41.160 139.366veljača 81.522 26.031 107.553ožujak 81.052 31.099 112.151travanj 106.519 56.488 163.007svibanj 97.751 54.910 152.661lipanj 130.424 113.383 243.807srpanj 163.453 102.616 266.069kolovoz 203.392 123.276 326.668rujan 140.229 91.776 232.004

listopad 92.757 60.337 153.094studeni 87.732 46.167 133.899

prosinac 79.585 33.495 113.081

Ukupno: 1.362.621 0,00 0,00 780.738 0,00 0,00 2.143.359 0,00 0,00

ZAHVAĆENO gubitak %

m3 Domaćinstvo Gospodarstvo drugim ispor. Ukupno

2.846.291 1.362.621 780.738 11.134 2.154.493 24%

LIBURNIJSKE

VODE

OPATIJA

ISPORUČENO

LIBURNIJSKE VODE OPATIJA

ZAHVAĆENE KOLIČINE VODE U 2017. g. (OČEVIDNIK)

ISPORUČENE KOLIČINE VODE U 2017. g. (Naknada za korištenje voda)

DOMAĆINSTVA GOSPODARSTVO UKUPNO

UČKARSKA IZVORIŠTA

Tunel Učka

Mala Učka

Vela Učka

Rečina

Sredić

IZVOR TUNEL UČKA

Izvorište "TUNEL UČKA" sa izdašnošću od 10 - 80

l/s, nalazi se u masivu Učke na 481 m.n.m., bolje

rečeno u tunelu Učke i to kada autom ulazimo s

ove naše Kvarnerske strane prema Istri, te ima

jedan otvor nakon pređenih 1,6 km s lijeve strane

tunelske ceste.

Izvor je u eksploataciji od 1983. god.. Kao takav

priključen je javni vodoopskrbni sustav Opatije,

gdje se iz njega uglavnom opskrbljuje područje

grada Opatije i općine Matulji. On je najveći

učkarski izvor po količini vode.

IZVOR TUNEL UČKA

Prilikom miniranja 22. srpnja 1977. u cestovnom Tunelu

Učka, na stacionaži 1+632 s kvarnenrske strane

neočekivano se otvorila šupljina (kaverna) u lijevom

boku, na kontaktu fliša i vapnenca, te je iz dna tog

otvora krenula znatna količina vode, poplavljujući tunel

do samog izlaza.

Ulaz u špilju ubrzo je pregrađen armirano-betonskim

zidom, u kojemu je pušten uski prolaz za ulaz u kavernu.

Zbog sigurnosti daljnje gradnje tunela, ali i same prirode

prostora, izvršena je speleološka i hidrogeološka

istraživanja koja je proveo Geološki institut iz Zagreba

(dr. Srećko Božičević).

PRESJEK KAVERNE ZAHVATA

VODE U TUNELU UČKA

ULAZ U TUNEL UČKA S KVARNERSKE

STRANE

SILAZAK OD 20-TAK METARA DO

ZAHVATA VODE

UNUTARNJI IZGLED KAVERNE I

ZAHVATA VODE IZ TUNELA UČKE

IZVOR MALA UČKA

Izvor "MALA UČKA" sa izdašnošću od 6-25 l/s, nalazi

se sa zapadne strane Učke, 982 m.n.m, kaptiran je

1910. god..

Novi kaptažni objekt "Mala Učka" kaptiran je 1992.

godine, udaljen je 70-tak metara od postojeće stare

kaptaže. Ovaj vodozahvat se gradio sustavom

galerije, dužine 55 m., s ciljem da presječe zonu

istjecanja podzemne vode i uključi je u postojeći

vodopskrbni sustav. Voda se sa ovog izvorišta koristi

za Lovran, Veprinac i Matulje.

IZVOR MALA UČKA

IZVOR VELA UČKA

Izvor "VELA UČKA" kapaciteta 6 – 40 l/s, također se

nalazi sa zapadne – istarske strane Učke na nižoj koti

od Male Učke, 926 m.n.m. Stari izvor kaptiran je

1912. god. ali zbog lošeg stanja nije bi u mogućnosti

prihvaćati svu vodu.

U blizini ovog 1990. g. izgrađen je novi tunelski

zahvat u duljini od 64 m., koji prihvaća sve vode

stare kaptaže. Vode se iz Vele i Male Učke

sakupljaju u sabirnu komoru "Poklon", odakle se

voda distribuira u Poljane, Veprinac, Bregi i prema

Lovranu.

IZVOR VELA UČKA

IZVOR REČINA

Izvorište "REČINA" sa izdašnošću od 1,5-12 l/s.,

kaptiran je 1897.god. s četiri male kaptaže, nalazi se

na 707 m.n.m., s kvarnerske strane Učke i najstariji je

vodozahvat opatijskog vodoopskrbnog sustava.

Služi kao izvor za vodoopskrbu šireg područja

Opatije Lovrana i Matulja, a spojen je na vodovod iz

izvora Vele i Male Učke.

IZVOR REČINA

IZVOR SREDIĆ

Izvor Sredić (8 kaptaža), kapacitetta 2 l/s –10 l/s, nadmorska visina: 860 m.n.m., nalazise kao i Rečina s kvarnerske strane Učke. Ovdje se više malih izvora, od koji su važniji „Srednja voda”, "Velan Ravan" „Griža” i"Bukvina„, sabiru u kaptažu Sredić.

Kaptiranje je izvedeno 1937. god., a isto je obnovljeno 90-tih godina sa svrhom opskrbepitkom vodom Moščenica, Brseča iMoščeničke Drage.

IZVOR SREDIĆ

DOVOD VODE IZ PRAVCA RIJEKE

I SLOVENIJE

Drugi dio opskrbe Opatije je dovod vode iz

pravca Rijeke, sa izvora Rječine i izvora Zvir –

odnosno preko VS Plase - kapaciteta 140 l/s – 240

l/s, nadmorska visina: 62 m.n.m., a jednim svojim

dijelom i preko VS Kastva – kapacitet: 20 l/s

Treći dio opskrbe visoke zone Matulja je dovod

vode iz Ilirske Bistrice, odnosno iz Slovenije (VS Starod) - kapaciteta 29 l/s, nadmorska visina: 755

m.n.m.

IZVOR RJEČINA - GROBNIK

IZVOR ZVIR - RIJEKA

MORA I NJEGOVI FENOMENI

Prosječna dubina mora iznosi 3.700 m, dok recimo prosječna visina kopna iznosi samo 840 m iznad razine mora.

Mora su prosječno puno dubljanego je kopno visoko. Reljef morskogdna također je mnogo nepravilnijinego što je onaj na kopnu, s brojnimvelikim planinama i dubokimbrazdama.

BOĆATOST - SLANOST MORSKE

VODE

Vodu iz mora ili oceana zovemo slan,

odnosno boćata voda, s kojim nemamo

svakodnevno doticaj kao sa slatkom

vodom.

U prosjeku voda u svjetskim oceanima

ima salinitet od 3,5 %. To znači da na

svaku litru morske vode dolazi oko 35

grama različitih soli (uglavnom,

natrijevog klorida) rastvorenih u njoj.

MRTVO MORE

Iako većina morske vode u oceanima ima

salinitet oko 3,5 %, taj salinitet nije svugdje isti,

pa tako Mrtvo more, ima salinitet od 33 %, što

znači da je deset puta slanije od drugih mora i

oceana.

MRTVO MORE Mrtvo more je slano more - jezero iz koje voda ne otiče. Ima

površinu od 600 km² koje je niže od našeg mora, čak za -400 m i

onda kažemo da je u jednoj vrtači, odnosno leži u depresiji kore

zemlje.

U stvarnosti se razina, radi značajnog isušivanja, već nekoliko

godina nalazi na više od -400 metara. Najnovije izraelske karte

(2005) već označavaju razinu s -418 m. Time su obale Mrtvog

mora najdublja slobodno pristupačna površina na Zemlji. Mrtvo

more je najniže smješteno more na Zemlji, nalazi se u južnom dijelu

polupustinje Izraela, ali nije istovremeno i najdublje. Dno jezera je

na -794 m nadmorske visine, što znači da mu se dubina kreće oko

400 m.

DUBINE MORA I OCEANA

Danas imamo puno dubljih mora, recimo Tihi

ocean ima prosječnu dubinu oko 4.500 m., a u

jednom svom dijelu dubina Tihog oceana je

preko 11.000 m.

Poznata Marijanska brazda ima dubinu 11.035 m.

Proteže se od otoka Guam te dalje prema

Japanu i sjeveru.

MARIJANSKA BRAZDA U TIHOM

OCEANU

ODNOS VISINE MARIJANSKE

BRAZDE I MOUNT EVERESTA

Kad bi najvišu planinu na Zemlji, Mount Everest,

(visina 8.848 m), stavili na dno Tihog oceana,

odnosno u Marijansku brazdu, ona bi cijela bila

potopljena, odnosno vrh te planine bi se nalazio

više od dva kilometra ispod površine Tihog

oceana.

Naše jadransko more ima prosječnu dubinu

samo 170 metara i to je jako plitko more u

odnosu na neka druga mora i oceane.

ODNOS VISINE MARIJANSKE BRAZDE I

MOUNT EVERESTA

JADRANSKO MORE

Površina Jadranskog mora iznosi 138. 595

km2, duljina mu je 870 km, prosječna širina

160 km, dok mu je prosječna dubina 173 m.

U svom južnom dijelu izmjerena mu je jedna

udubina od 1.233 m.

Naše Jadransko more s ovom prosječnom

dubinom od 173 m., spada u plitka mora u

odnosu na neka druga mora i oceane

JADRANSKO MORE-KARTA

PAR SAVJETA KAKO ŠTEDJETI I KORISTITI VODU

Otvorite špinu nakratko da navlažite svoju četkicu za zube i zatvorite je sve dok ne dođe vrijeme za ispiranje četke.

Kada želite oprati posuđe u sudoperu, prije punjenja vodom, stavite čep na odvod od jedne strane korita sudopera, napunite voduu to korito gdje namjeravate oprati suđe.

U ljeto “ne čekajte” da vam u čašu dođe hladna voda iz slavine, već stavite hladiti vodu u hladnjak.

Tuširajte se 5-10 minuta, umjesto da se kupate i tuširate po pola sata i više.

Isključite tuš dok sapunate kosu i tijelo.

Kad odlazite od kuće na duže vrijeme, zatvorite glavni kućni ventil.

Svaki puta kada želite oprati automobil, odgodite to za jedan dan,možda padne kiša.

Koristite posudu umjesto šmrka za pranje automobila.

Stavite posudu, ispod okapnice od kuće kako bi zahvatili kišnicu, jer vam poslije ta vodamože koristiti za razne kućne potrebe.

Rublje prati samo kada su perilice pune robe.

U vodokotliće stave visinu “vodnog stupca” na minimum.

Svi vi koji doma imate šterne, vodu što više koristiti iz njih za zalijevanje travnjaka, vrtova, voćnjaka i pranja auta.

Ne zalijevajte travnjak, ako znate da će sutra pasti kiša.

Kada trošimo vodu za piće bez kontrole, sjetite se da u tom trenutku u svijetu mnogi nemaju mogućnosti vidjeti tu vodu danima imjesecima.

MISLITE NA ŠTEDNJU VODE OVAKO:ŠTO BI BILO DA MORAM SVAKOGA DANA U POSUDI NA SVOJOJ GLAVI ILI LEĐIMA, NOSITI DNEVNE KOLIČINE VODE KOJE NISAMSMIO POTROŠITI DANAS?

HVALA NA POZORNOSTI !