tehnical drawing, tehničko crtanje, tehnička dokumentacija, sato olevic ch 16

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

183

16 PRIKAZIVANJE MAINSKIH DIJELOVA NA CRTEU

Ortogonalni nain projektovanja primjenjuje se na crteima svih tehnikih oblasti (mainstva, elektrotehnike, arhitekture, graevine, itd.). Detaljna razrada i specifini zahtjevi za pojedine tehnike oblasti dati su posebnim standardima u okviru odreene tehnike grane ili grupe. Opi principi prikazivanja koji se koriste za tehnike crtee izraene po principu ortogonalnog projektovanja definisani su sljedeim standardima:

- BAS ISO 128 20 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja - Dio 20:Osnove za linije

- BAS ISO 12821 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja - Dio 21:Pripremanje linija CAD sistema

- BAS ISO 12822 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja - Dio 22:Osnovna pravila i primjena pokaznih i referentnih linija

- BAS ISO 12824 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja - Dio 24:Linije na mainskim crteima

- BAS ISO 12830 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja - Dio 30:Osnovna pravila za poglede

- BAS ISO 12834 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja - Dio 34:Pogledi na crteima u mainstvu

- BAS ISO 12840 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja - Dio 40:Osnovna pravila za presjeke

- BAS ISO 12844 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja - Dio 44:Presjeci na crteima u mainstvu

- BAS ISO 12850 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja Dio 50: Osnovna pravila predstavljanja povrina na presjecima

16. PRIKAZIVANJE MAINSKIH DIJELOVA NA CRTEU

184

16.1. POGLEDI

Svaki predmet koji se prikazuje na tehnikom crteu posmatra se sa vie strana ( slika 16.1, 16.2, 16.5 i 16.6), i projicira se na ravan projiciranja. Pravac posmatranja predmeta je uvjek upravan na projekcijske ravni. Svi pogledi ine izmeu sebe uglove 90 ili umnoke od 90. U ortogonalnom projiciranju ima est osnovnih pogleda, od kojih se pogled sprijeda (a) bira kao glavni pogled, a nazivi i oznake osnovnih pogleda su sljedei:

- pogled u pravcu a- pogled sprijeda (glavni)

- pogled u pravcu b- pogled odozgo

- pogled u pravcu c- pogled slijeva

- pogled u pravcu d- pogled s desna

- pogled u pravcu e- pogled odozdo

- pogled u pravcu f- pogled straga.

16.1.1. Raspored osnovnih pogleda

Prema metodi prvog dijedra, glavno mjesto na tehnikom crteu zauzima pogled sprijeda (glavni), koji je u pravcu (a), a ostali osnovni pogledi u odnosu na glavni dobijaju svoj poaj na sljedei nain:

- pogled odozgo (b) - dole - pogled odozgo (e) - gore - pogled s slijeva (c) - desno - pogled s desna (d) - lijevo - pogled straga (f) - lijevo ili desno (kako je zgodnije).

Raspored osnovnih projekcija po metodi prvog dijedra prikazan je na slici 16.1. (evropski nain prikazivanja ili metoda E). Simbol za oznaavanje projiciranja po metodi prvog dijedra prikazan je na slici 16.3. Stavlja se u blizini zaglavlja tehnikog crtea samo u sluaju kada moe doi do zabune u odnosu na nain projiciranja.


185

A'''A''

A'

A

23

1

nacrt

bokocrt

tlocrt

-X

Slika 16.1. Raspored osnovnih pogleda po metodi prvog dijedra (evropski nain prikazivanja)


186

pogled odozdo

drugi tlocrt (e)

pogled sprijeda

nacrt (a)

pogled odozgo

tlocrt (b)

A''

pogled zdesna

drugi bokocrt (d)bokocrt (c)

pogled slijeva

U sistemu ortogonalnog projiciranja postoji i metoda treeg dijedra (ameriki nain prikazivanja) (slika 16.4 i 16.5). Po ovoj metodi pogled sprijeda je glavni, a ostali osnovni pogledi u odnosu na glavni imaju sljedi raspored:

- pogled odozgo (b) - gore - pogled odozdo (e) - dole - pogled s slijeva (c) - lijevo - pogled s desna (d) - desno - pogled straga (f) - lijevo ili desno (kako je zgodnije).

Simbol za oznaavanje crtea po metodi treeg dijedra (amerika metoda-A) data je na slici 16.6.

Slika 16.2. Raspored osnovnih pogleda po metodi prvog dijedra (evropski nain prikazivanja)

Slika 16.3. Simbol za evropski nain prikazivanja


187

B'''

nacrt

bokocrt

tlocrt po

gled od

ozgo

pogled

straga

pogled slijeva

pogled zdesna

pogled

odozdo

B''

B

B'

Slika 16.5. Nain oznaavanja pogleda, kada se odstupa od metode projiciranja po prvom dijedru


188

pogled odozdo

tlocrt (b)

pogled sprijeda

nacrt (a)

pogled odozgo

tlocrt (b)

B''

pogled zdesna

drugi bokocrt (c)bokocrt (d)

pogled slijeva

B'''

B'

drugi nacrt (f)

pogled straga

Ako se iz bilo kojeg razloga (npr. prikazivanje predmeta sa kosim povrima, nedostatka mjesta i slino) mora odstupiti od principa ortogonalnog projiciranja po metodi prvog dijedra, obavezna je primjena referentnih strelica i slovne oznake pravca posmatranja. U takvim sluajevima, izuzimajui glavni pogled, svaki pogled se oznaava velikim slovom, koje se postavlja uz strelicu koja pokazuje pravac posmatranja za odgovarajui pogled. Velika slova koja oznaavaju pogled smjetaju se odmah ispod ili iznad odgovarajueg pogleda. Na jednom istom crteu ova slova se razmjetaju na isti nain, te se ne stavlja nikakva druga oznaka (slika 16.6).

Slika 16.7. Simbol za amerikinain prikazivanja

Slika 16.6. Raspored osnovnih pogleda po metodi treeg dijedra (ameriki nain prikazivanja)

Slika 16.6. Nepravilan raspored projekcija


189

16.1.2. Izbor pogleda

Kao pogled koji daje najvie informacija upotrebljava se najee pogled sprijeda ili glavni pogled. Ovaj pogled obino pokazuje dio u poloaju funkcionisanja. Dijelovi koji se koriste u bilo kakvom poloaju crtaju se u glavnom poloaju izrade ili montae.

Kada su potrebni drugi pogledi (ukljuujui i presjeke), oni se odabiru prema sljedeim principima:

- ograniiti broj pogleda i presjeka na minimum potreban i dovoljan za potpuno prikazivanje predmeta bez nejasnoa;

- ne predstavljati zaklonjene ivice i konture;

- ne ponavljati detalje.

16.2. LINIJE ZA CRTANJE

Zamjena standarda BAS ISO 128 se poziva na koritenje sljedeih njegovih dijelova koji su vezani za linije na crteu:

- BAS ISO 128 20, Tehniki crtei Opi principi predstavljanja Dio 20: Osnove za linije

- BAS ISO 128 24 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja Dio 23: Linije na mainskim crteima.

16.2.1. Tipovi linija

Koriste se samo tipovi i debljine linija prikazani u tabeli (16.1). U sluajevima kada se za specijalne oblasti ( npr. za elektrine i cjevovodne eme), koriste drugi tipovi linija ili druge debljine linija ili kada se linije date u tabeli koriste u druge svrhe drugaije od onih koje su navedene u posljednjoj koloni tabele (tabela 16.2), moraju se dati objanjenja na crteu. Tipina primjena razliitih tipova linija predstavljena je na slikama 16.8 do 16.17.


190

Tabela 16.1. Vrste linija

Vrsta i tip linije Vrsta i debljina crte

A

puna debela

B

puna tanka

C

prostoruna tanka

D

cik-cak tanka

E

isprekidana debela

F

isprekidana tanka

G

crta taka tanka

H

crta taka na krajevima i na mjestima promjene pravca debela

J

crta taka debela

K

crta dvije take tanka


191

Tabela 16.2. Upotreba linija Upotreba

osnovna dodatna

A 1. vidljivi bridovi 2. vidljive konture 3. krajeve navoja 4. granicu i duinu navoja 5. krivulje u dijagramu 6. nosee crte pozicionih brojeva

B 1. linije imaginarnog prodora 2. kotne linije 3. pomone kotne linije 4. pokazne linije 5. afuru 6. kontura zaokrenutih

presjeka 7. kratke osne linije

8. granice navoja 9. granica obrade 10. dijagonalni presjeci ravnih povrina 11. granica krivljenja 12. konture pojedinanih elemenata 13. osnovni krug kod zupanika 14. mree

C D

1. granine linije djeliminih ili skraenih pogleda i presjeka, koje nisu osne linije1)

E 1. zaklonjene konture2)

2. zaklonjene ivice2) 3. oznaavanje postupka obrade

F 1. zaklonjene konture

2. zaklonjene ivice

G 1. osne linije 2. simetrale 3. trajektorije

H 1. ravni presjecanja

J 1. oznaavanje linija ili povrina kojima se postavljaju spcijalni zahtjevi

2. oznaavanje ravnina presjecanja

K 1. konture susjednih djelova 2. alternativni i krajnji poloaj pokretnih dijelova

3. teine linije

4. polazne konture prije oblikovanja 5. dijelovi koji se nalaze ispred ravni

presjecanja

1) na crteu se upotrebljava jedna vrsta linije; 2) za crtanje zaklonjenih ivica i kontura koristi se linija tipa E ili F

16.2.2. Debljine linija

Koriste se dvije debljine linija debela i tanka. Odnos izmeu debele i tanke linije ne smije biti manji od 2:1. Debljine linija se biraju, u skladu sa veliinom i tipom crtea, iz sljedeeg niza:

0.18; 0.25; 0.35; 0.5; 0.7; 1; 1.4; 2. Za sve poglede jednog dijela u istoj razmjeri debljine linija moraju biti iste.


192

Slika 16.7. Prikazivanje primjene razliitih tipova linija na crteu (oznaka crte i broj je dat u tabeli 16.1)

Debljine vee od 1.4 mm dobijaju se mnoenjem posljednje debljine vrijednou 2 pa se dobiju debljine 2; 2.8, 4.5, i 6.

Razmjera meu debljinama je 2:1. Grupa 0.5 i 0.7 imaju prednosti pri upotrebi.

Tabela 16.3. Skupine i debljine linija

Debljina linije u mm Vrsta linije Linijska skupina

A J E H

B C D F G K

Tekst i grafiki simboli

0.25 0.25 0.13 0.18 0.35 0.35 0.18 0.25 0.5 0.5 0.25 0.35 0.7 0.7 0.35 0.5 1 1 0.5 0.7 1.4 1.4 0.7 1 2 2 1 1.4


193

Slika 16.8. Primjer primjene tipova linija A,B, D,E,F i I

Slika 16.9. Primjena tipova linija A, B, C, E i F


194

Slika 6.10. Primjeri primjene razliitih tipova linija a) prikazivanje polaznih kontura prije oblikovanja tip linije K;

b) prikazivanje kontura susjednih dijelova tip linije K

Slika 16.11. Primjeri upotrebe linije tipa A, B i K

a) b)


195

Slika 16.12. Primjeri upotrebe linije tipa C i D ( na crteu se primjenjuje jedan tip linije)

Slika 16.13. Primjer primjene linije H linija ravni presjecanja

16.2.3. Redosljed prioriteta podudarnih linija

Kada se dvije ili vie linija razliitog tipa podudaraju, primjenjuje se sljedei redosljed prioriteta (slika 16.14):

- vidljive konture i ivice (puna debela linija, tip A),

- zaklonjene konture i ivice (isprekidana linija, tip E ili F),

- ravni presjecanja (crta-taka-crta, tanka linija, zadebljana na krajevima i na mjestima promjene ravni presjecanja, tip H),


196

- osne linije i simetrale (crta-taka-crta, tanka linija, tip G),

- teine linije (crta-dvije take-crta, tanka linija, tip K) i

- pomone kotne linije (puna tanka linija, tip B).

Susjedne konture sklopljenih dijelova treba da se poklapaju, izuzimajui tanke tamne presjeke.

Slika 16.14. Primjer primjene prioriteta kod podudaranja vie linija razliitog tip

16.3. ZAVRETAK POKAZNIH LINIJA

Pokazna linija tj. linija koja upuuje na sliku (mjeru, predmet, konturu itd. ) moe da se zavri:

- takom, ako se zavrava u okviru konture nekog predmeta, slika 16.15a;

- bez take ili vrha strelice, ako se zavrava na nekoj kotnoj liniji, slika 16.15b;

- vrhom strelice, ako se zavrava na kraju nekog predmeta, slika 16.15c.

Slika 16.15. Zavretak pokaznih linija a) takom; b) bez take ili vrha strelice; c) vrhom strelica

a) b) c)

Documents

tehnical drawing, tehničko crtanje, tehnička dokumentacija, sato olevic ch 16