tehničko crtanje, Kovač_New__New0006.PDF

7/25/2019 tehniko crtanje, Kova_New__New0006.PDF

1/442

KOVAC

. i i OLS{ A XNJ I GA

ZACNEs


2/442


3/442


4/442

PREDGOVOR I. IZDANJU

Dasad

je

.r

nakladi

"Skalske

knjise.

izdllo Sest

t:ddnjd

knjise

aEHNICi


5/442

SADRZAJ

I

l l

1 .2

1.201

1202

1203

1 2 0 1

1.205

1206

Ll0?

r.200

1209

1.210

1,211

1 . 2 t 2

1.2t3

1.214

1 2 1 5

1.3

PRIBOR

Pribo. za tehniako c arjc

opis i odrzavanje

pribora

(utija

sa lcslarom i

lribofom

X{jerilo

Otorkc

'l

uE

3 . 2 t

z n a a e n j e

o j e d i n i h

' r s t a

c r t a

J.211

Namlcna

3 . 2 2

P o s i , u D r k

p r i

c r t a n

j u

o l o v h o m

:

l L : ' r n

. r - i l

. r ' t

j

" o m

u s k . i i . u : ' r a n j '

3 .2 : :

Pos luprk

u

pro lek tno

kon

r ruk '

i i sk im

STA\-D^RDi

ZA IZRADU TEITNICKIH

CRTEZA

Siandardizacijt

i stlndarali

uredrma

Popravak i kontrola cfieZa

s a v j c s n o s r

p r i

i z v l a a e n j u

3.231 savjesnosl

pri

izvlarenju

puib

qta

3.232 Savjcsnost

Dri

izvlaaenju crtkanih

crta

3.233 savj.snos

Dri

izvlaaenju

sredi3njica

3.2114

savjcshosi

pri

izvlancnju

crta loma

Itjerila

3,1

3.2

I

I

10

10

10

1 1

l l

r7

la

1 9

20

20

21,

2l

21,

2L

2l

2 l

2 I

28

2A

29

30

xL

33

36

39

39

45

Gumice

Struzna

pcra

: "

.

' ' . ' " .

' ' '

t ,223

3 2 3

49

49

50

5l

5?

5?

61

6l

6t

6 l

62

63

63

66

65

66

68

60

69

72

11

1 7

a2

83

84

85

88

9l

95

96

103

103

104

1 . 3 1 S m j

e r s v j e t l o s r i

L 3 2 P r i i v r i a e n j c p a P j r a

1 . 3 3 D r Z a n j c

p r i b o r a

p r i

n l u c r t . .

1.331 Dfzanje

olovke

1.332 Drianle

D.ra

za izvhienjc

1.313 Drianje

pcla

za opisjvanjc

1.334 Drzan je

scs tara

r . 1 I z l a a e n j e

c r t a

r 3 5 I z v l a n e

n j e k r i u l j a

r i 6 R r : s r n i c

c r t e Z a

r i ? O b e z i v a n j

e c r t e Z a

F o r m a i

c r l e Z a

P r c v i j a n j e c r t c t a

R a s D o r e d

p r o j c k . i j a

n a f o i -

h a l u

Pros{orno

pretloaavanie

P c r s D c k t i v n a

s l i k a

- 4 k s o D o m e l r i l

a

3 , i r .hn i iku

p iqmo

3 5 1

o p a i

p o d a c i

' . . , :

< 1 . r L k . i j "

3 . 5 3

S m j . r h i c e

z a

r r r j n j e n u

r .6

lz r rJ r c r lcza

?a k l i ( r j r

4

PItntUttr_JENA

N:ICRlN,A GEOME-

f(rJ-l

t . l

P ro j i . i r rn jo

4 . 1 1

P o j m o v i

P r o j i c j r a n j a

4 l :

n r 1 t o l : u I n i

l ' o . ' o g o D a i _ 2

p - o i . k c ' i J

{ t 2 r

'

r o r i r r " n , "

n "

i ,

d - ' r r J r n ' n u

.1.122

Projiciranjc

na dvijc

ravnine

,1.123

lrojiciranjc

na tri mvnine

,1.124

Smicr

poglcda

i nazivi

projekcija

4 I15

cna r r ' ,

I

ro

Fl .

j .

. t

I :0

Dim, nzr j .

i . rpo i r r t 'cc

pFd.nc ' r

4 127

VJ" / I , . u ih \ - .

n

u

nr

" ' l

i i "

4 i 8

t i r o . k . i r a ^ t ' : k

n a i r

D _ o " ' : ' ' j J

22

22

23

23

23

2t

26

26

2 1

3,3

3,,1

3.+l

:1.43

IILENIDN'II KONSTRUIIIANJA

2,1 ceomelrijskieleoenti

2,2 Dijcljenje duzina

?,3 Okobicc i

Dai.lere

80

80

8C

utovi

2,6

2,1

2.3

Viiekuti .

A r h i m r d o v a

s D j r a l a

S i n u s o i d a

z a o j n i c a

E r o l r e n t a

c i k l i a k c k r t v u l j c

2 3 t

2 .32

2 3 3

2.a t

2 .85

2.36

2.47

2 8 8

2.89

45

46

4 1

41

.M

4.22


6/442

4.3 Del r lp l ivn ipo jDov i

4 3 1 O b : l j e z a v " n j e

c e o m e t i j s k i n

e l e m e n a t a

4 . 3 2 K v a d a n t i i k o o r d i D a i e

^

4 , 3 3

P r e d o a a v a n j e r a v n i n a

4 . 3 4

S u

t r a r n : c

a

4 - 2 5 P i k l o n i c e i p r i k l o n i k u t o v l

4 . 3 6 P r e s J e i n i c p

4 . 3 1 P r o b o d , :

I

a

4 . 3 8 P r a v a , a l i r n a

4 . 3 9 K o m b i n i r b i z a d s c r

4.4 Ardiza

seoEetri.jstih

tijela

P l i z m a i k o c k a

Postanak i kalaktlistike

Projekcije

Plesjci i mreZe

Plobodista

P i . a m

i

d a

i k n j a

p j r a m i d a

Postanak

i

ka.aktedstik

Projekcije

Presjeci

i Drete

hobodiSta

V a l j a k

Postanak i karakteristike

113

113

113

r15

116

11?

11?

118

r20

124

\U

124

724

724

126

126

126

727

t21

129

130

130

130

130

133

133

13,1134

13.1

134

138

139

139

139

139

140

141

142

146

15?

15?

15t

15?

160

160

162

166

166

166

16?

169

171

11\

1?5

t11

t17

1?9

1?9

193

193

195

5.4 Predoiivarje

oblili& s oilstuDdiem

od

deskriptirne

erometrije

5.401

Nepravilan smjeltaj

projekcije

189

5.402 Djelomiine

projekcije

.

201

5.403 Zaokrenute

pmjekclje

203

5.404 zaokreianje u ravninu

ctanja 203

5.405 Razvijeni pogledi 205

5.406

Prekidi i zav*eci

206

5-40?

Ozraaivanje ravnin

ploha

208

5-408 Predoalvanje

okolnih

i

pomiEnih

dijelova 209

5.409

Pojedaosiavnjenj

209

5.410 Ustede na

broju

projekcija

. . 214

5.411 citkanje

nevidljivih bridova

216

5.412 Upute

i

podaci

lijeaiha

217

199

4.41

4.411

4,4\2

4,413

4,4t4

4.42

4.421

4.423

4.424

4.4it

4.431

4.432

rr.433

4.434

4.435

4.44

4.441

4.443

6

6,2

6,425

6.426

6.5

4.5

4.6

7

7,2

7.3

7.5

7.4

6.21

6.22

6.23

6.24

218

218

220

236

2,47

239

240

240

240

241

242

245

2M

216

241

KOTlRANJE

4.444 Probodista

4.445 Prihjena

prsjeka

ko4usa

4 . 4 5 K u g l a

4.451 Postanak

kamkteristike ,

4.452 Projekclje

4.453 Presjeci i hreza

pri

savijanju I kovanju

pri

lijevanju

p

isjjecanju

(3lancanju)

i

pri

spojevima

pri

zav.rivanju

i lemljenju

ProbodiSta

S i o r a c i

k r h j i

s i o Z a c

( k o n u s )

Posianak karakterisiik

Projekcije

Presjeci i hreze

PREDOCAYANJE

OBLIXA

B r o j k e

6.3 Znakovi za kotiranje

225

6.4 OpCe sDjernice

. 230

6 . 4 1 o s n o v a z a

k o t i r a n j e 2 3 0

6 . 4 2 K o t i r a h j e

z a a z l i i i e n a d i n e

o b r a d e

2 3 1

6.421 Koti.anje

Fri

obradi skidanjem

stru-

220

220

222

223

231

234

234

234

235

236

CtteZ

6.6 zahtjevi za smicitrj kota

6 . 6 1 G r e i k

p o a e n i k a

6.?1

6,72

6,73

h e n a c r i a n

d i h e n -

Skrr,ero koiireje

5.2 O8novna

pEvila

za

rrredoaavanje

oblika

5 . 2 1 P o l o Z a j

p r e d m " r a

z a c r l a n j e

5 . 2 2 B r o j i i z b o r

p r o j e k c i j a

5 . 2 3 z a m i S l

j

e n o r a s a v r j a n j

e

p r

e d -

m e t a

5 . 2 4 P o v e z i v a n

j e

p r o s l o r n e

p r e d o -

d r b e i

p r a v o k u t r e

p r o j e k c i j e

5 . 2 5 S k i c i r a n j e

5251 Ski .e i n j ihov- nemjpna

5.252 Izvla i .n jc

. r

la

pr i

ski . i r "n j -

5,253 ]zvlai"nJ- kru:nj.a

5,254 Pos'upal ,

r i

s l , c i ranju

5 255

cki . i ranje

pros'oni \

cr iPia

K o t i r a n i

e a e I i e n i h

k o n s t r u k -

c r l a

OBIIADA

5 . 3 1 C r i a n j e

p e s i e k a

5 . 3 2 o z n a e i v ; n j e - i r a c o v a p e s j e -

t n

h

. . \ n i n a

5 . 3 3 o z n a a i v a n j e

p e s j e k a

i m a t e -

Povrainske neravninc i

sreske

objasnjenje

lojmova

Vrueilnosti

parametari

klasa hrapavosii

i njihovo mjerenjc

P.imjena klaia brapavosti

Stalilaitni

znakovi

klasa

hraptvosii

Pravila za unolenje antkova

n .riet

Oblikovrnje

saiojrth dtjelova

Dleha

teh'

Lorelacija izmedu

pov.iinske

h.apavodti

i ve fi i i ra fo lerarc f ia

249

249

253

253

7.1

5.331

Srai'Ion

5.332

Oznaaivanje tojon .

5

333 Ozr. l :v. ' re r : -c i

5 . 3 4 P o l o v i d n i

p e s j e c i

5 . 3 5 D j e l o m i a n i

p r e s j e c i

5 3 6 z a o k r e n u ' i

p r p s j F . l


7/442

3

3,1

3.2

3 3

3.1

8,5

269

269

21L

2i5

2?6

280

348

348

348

349

349

349

350

352

353

353

353

360

364

364

365

36,

365

S'IANDARDNI BROJEVI

Izbor brojeve zr i2hjerc

Slanilrrilni Droje i

os.atrii.Dje i izlor rei lolr

llairnlnje sa standlrdnih brojcvima

Sfrjcrnice za

primjen

saualardnih bro-

TOT,FJRANCIJD

Toinosl

u

proizloalnji

I)rinicije i

Dojmovi

IinoleDjc iolcrancija brojkama

Osnov. ISO-susta a

P o d r u a j

a n a z i v n i h m i e r a

' r c m e l

j n c

t o l e r a n c i j c

' r o l r a n c i j

s k o

o l i

c

P f o t o r u i l j i

j

d o s j

c d i

Izbor lole.lncija

S D o n c

T . h n o l o 3 k i

o s t u t r k

r a d a

o l c r a n c i j e

a.c

TDlerrncijc slolodnilr

rnj.rt

C, l Io l , . rcn , i jp ob l 'kd

i

DUlo t r . i l

9 . 7 1 o b i a n j c n j e

z o n a t o l e r a D c i j a

3 . : 2

t

n '

r ' i i ,

C - 3 U

r I F

p o d 1 l j l ' '

- r ' " i

e . ? + S j n r D o l i

z a v r s i c r o l c r a n c i j a

9 - i I r '

I o - r a n . . j , ' L , l . k i

I

o l o :

.

a

C . : C L r " r r c . t e . ' l - r J . . - j :

n '

i m j " r i

o r ' ' t

339

345

11.2

t t ,3

tijel

STfIROT,I

1 2

12.1

l : . 1 I

t2.t2

12.13

12.1.1

t2.2

12..1

12..11

t2.,12

12,5

12.6

1 .01

1 2 . 0 1 I

1 2 . 0 1 2

t : .6 t3

12611

l : 6 1 4

t t .616

l : 6 t ?

12.618

12.62

12.63

t2 .64

t2.i

t : i 1

I t i 2

l :

? 3

1 2 7 1

12.?5

12.?G

t2 ?61

t : ?6:

l l 7e3

t2.i7

12 '1 i1

12 i12

t : .7?; l

YRSTE

I OPREITA

CRTEZA

242

242

242

236

28?

247

2B?

2ll9

:80

t00

291

29.r

20t

298

298

299

299

3lt0

302

3 1 1

312

314

3 t 5

3 1 6

3 1 ?

3 1 8

326

328

332

332

I

9.1

9.3

9.{

9 .11

9.,I2

9.41

9.5

I

9 1 2

t0

10.1

10,2

t l

11.1

R a z d i o b a

p r e m a

s a d r Z a j u

R a z d i o b a

p r e m .

n a h j e n i

R a z d i o b a

p r e m a

n a a i n u

p r i -

k a z i v a n j a

R a z d i o b a

p e m a

t e h n i c i r a d a

Iz.ada i

pdmjenr

qlez

Pozicioniranje

Sast3mice

Z a d a l a k s a s t a v n i

O b l i c i s a s t a v n i c a

Oznaaavanje craetr

Itonhola crl.Za

P o t r e b a

k o n l r o l c

Primjena

stan.tarda

Oblik

predmcti

1


8/442

PRIBOB

I.I PRIBOII,

ZA TEIINIEKO

CRTANJtr

Pribor

pol.reban

crtaiima

ovisi o

prihijenjenoj

tch-

nici mda

i o

predmctu

koji

se

prcdoauje

na crte;u.

Za

skiciranjc treba

mnogo manje pribora

neso

za

izradivanje

osialih

vrsta crteza otovkom

iii r.usem.

Za skiciranje

je

polreban

ovaj

pribor:

papir,

dvije

ololke razliiiie

lvrdoae,

gumica

i

p.iborua

mjere-

nje. Skice

su

pNi

oblik crte:a,

preha

kojima sc

kasnije

izraduju

dolieruniji cfiezi,

za koje treba

nnogo

vise

pdbora.

Pribor

sc ne obnavlja

iesio,

pa

najobianiji

jeftini,

neae zadovoljitl

u radu. Zbog

toga

lreba

paziii

na maierijal

i kvalitetu p

bora i

nasiojati da

buda iio

bolji,

pa

ee

i rad biti bolji,

laksi

i ljepli.

I 'ob ' ia l "n.

^r l

. , p"

oo.

pr i l , . - r1

e

na st . L

i o/na-

1

-

lruiija Seslara

4 * ? o l o r k e i n a s t a v a k

I

-

daitica za osirenjc

mina

13

-

logalil,amsko raiunalo

1.1

crtaiki notia i

strlzna

pcra

15

-

pladrjia

i

lribodnjce

rC

-

razliaita

pcra

i dtalo

l?

pdtrona

za

ius

t8 boaica s rurijcdcnih iuien

19 susilo a

uliiaiem

0 olovke

u bojama

:1

-

vodene

boje s kistom

22 heliana netka

23

prehjerai

(pomieno

mjerilo)

25

garhiiura

nalir-pcra

Craphos i1i

tusi -pera

26-c

aaa dasLa

s

pr i lozDikom

:7

-

lazlieiie Sablone

r Uobiaalenl

ati

pribo.


9/442

Najnuzniji

pibor

za

uspjeSanmd c aaa

est:

1

-

crtaaa daska, ako ne

postoje

crtati stolovi;

za

gkolske

vrhe,uz format crtezaA

2,

potrc-

bna

je

veliiina ?50X 450,a format A 1 veri

i ina 1000X 6?0

2 - priloznik duzine kao daska

3

-

trokuti :1kom.

od

45'du;iDeoko 250.2kom.

30" 60",

prvi

duzrne125 150, rugr dLZine

300--400mm

4

-

kJIi ja

"a

estar jmaper ima za zvlaaen.e

5

-

mjerilo s ostrim b dovima duzine 300

6

-

olovke, najbolje tehniake s minama, vrdoae

6H, 4H,

2H,

HB, 2B

7

-

daSiica sa smirkovim

papirom

za ostrenje

I - patrona li boaicacrnog tuSa

I

-

crta6i

papir

l0

-

pnbodnicc, Jmirana

rpca

l i selolejp

11

-

pera:

nekoliko kotir-pera s drialom, obiina

pera

i redis-pera

,

-

v.

-

L

-

lti.

-

l1'

-

rr/r-2 mm s odgovarajuaimdrzalom.

Bolja

od

redis-pera

esu

G.aphos 0-pera,Technos,

Ma$, Castell Rotrine

tuiiFpera.

12

-

gumice:

barsunastomeka,

srcdnja i tvrda za

1uS

13 - stru;na pera, li u nedostatkuperabrrivrce

14

-

premjeraa

pomitno

mjerilo)

15

-

limeni

metar

16

-

krpica za diaaenje

era

i

pdbora.

Pdbo. koji se dalje navodi nije neophodno

otre-

ban, ali se

prepomiujc:

1?

-

krivuljad

18

-

Sablone a slova,znakove,elipse,matice,

po-

I m i a r a r " t n i . o i . l r , ' d n

19

-

vodene boje za oznaiivanje

matedjala, sa

20

-

olovkeu bojama

21

-

crtalki nozi6 ti drugi not za Siljenjeolovaka,

22

-

kutomjer

23

-

mekana etka za tistenje mrvica

24

-

pladnji6

za sitan materijal

25

-

naliv-pera Graphosza tus s

perima

A, T i

0

do 2 rnm, HB

perom

za

pisanje,

ii

kakva

dnrea specijalna

pera,

npr. Caste[, MaB,

Rotring

2tj

-

c.ta6i stolovi

s crtaaim

aparatima

u razliai

toj izvedbi.

1,2 OPIS I ODRZAVANJE PRIBORA

1 . 2 0 1

r t a 6 a

d a s k a

Crtaaa daska sluzi kao podloga crtatem papjru.

Izradena

e

od sasvim

suhih

daiiica od mekanog

d eta

ednake

eustote tipova,

alseva

li topolova),

a na krajevima su letvice od istog li tvldog d eta

(kuhane

bukovine). Povr;ina mora biti ravna i

glatka.

S vanjske strane etvice moraju biti

poipu-

no ravlr

i

glatke

jer

po

njima

klizi

glava pri-

loznika.

Pravocrtnost

botnih st.ana ispituje se lavnim

pri-

seuz bornu stranu daske,

pa

se

Cleda

protiv

svje a

postoji

li raspor.

Uz

dobru dasku

pdldnik

nalijeze

u cijeloj dutini bez raspora.

Povrsina daske spituje se na isti naiin,

postavlja-

njem

prilo;nika

u oba dijaeonalnasmjera.Na

stolu

ih na &ugoj ravnoj podlozidaskamo.a leiati svo-

jom

cr jplom

ovrsinom.

skr iv l jena

aska

nije

pr i-

kladna za md. Uzroci iskrivljenja mosu biti vlaga

drveta, koso ezanjedaiEica ]i vlaznost

prostofja.

Za lad sLuzisamo

ijeva

strana

daske,

pa

se 2bog

toga ne ispituje

jesu

li boane stranice usporedne

a druge dvije na Djih okomite.Papir se

prilvrstuje

na mekanon dijelu daske,

pa

se tai

dio mora au-

vati od oiieaenja. Papir se rete na tvrdoj letvici

daske,

na

posebnoj

dasci

li da

cinkovu

limu. Za-

prljana daskaaisti se inim shirkovim i shklenim

papirom,

ali se boanestranene diraiu.

1 . 2 0 2 r i l o i n i k

Pdloznik sruzi za

povlaaenje

vodorawil

c.ta,

po

njemu se vode trokuti, a sastoji se od ravnala

i

c lave,

koj i su mpdusobnokomil i ,s l i jepl jeni osr-

guran:vi jc ima.

Spoj

*ora

bih avrsl

jer j"

s

po-

miinim dijelovima nemoguae adili. Borji su prF

lo)ni. i koj imJ ravnaloni jp up'r l tcnou

qI. u

jer

se

u tom stuaaju moze

povlaaiti trokut

preko glave.

Glava

prilo;nika prislanja

se uvijek samo

o lijevu

boanu stranu daske, a

radi sc

eomjom

stranom

ravnala. Zboe toga ravnalo moze imati oblik

tra-

peza,

da s. bol je spoj i s

glavom

minJe savi ja.

l'akvi su

prilo;ni.i

trajniji. Gornja strana

priloz-

nika mora se iuvati od

zareza od udalaca,

pa

se

s

pomoau

nje crte, nikada

ne

obrezuje-

Materijal za pdloznik i za trokute je tvrdo drvo

(mahagoni, kruskovina, bukovina), tvrdo dlvo s

uloSkom

od ebanovlne

cmi

rub) koja

je

neosjet-

ljiva na

ius,

a

jo

bolje s ulolkom od celuloida

umetnutim u sredinu

pdloinika

uzdut

cijeloe

gor-

njeg ruba. Ulozak ne lezi na

pousini papira

pa

je

tusi.anjc aksF. zboe

prozirnosl i

ide se spoievi

i susjedne

crte. Pol.sina

priloznika

koja lezi na

papiru

mora biti Sto

glada

i

politirana

da

se na

njoj ne

talozi

prasina

i ne maze

papir.

PriloZnik,

a osobito rokuti, izraduju se i od mnogih drugih

mate

jala:

celuloida,

rozirnih

i neprozirnih

umjet-

nih

masa

pa

i od kovina. Takav

pdbor,

a osobito

kovina,

mate

papir.

Da se to sp.ijeti, dobro

je

da

se nerto dalje od ruba

priloznika

ili

trokuta

prili-

jepe

vrpce

papira, pa

da

papir

klizi

po papiru.

Za

izvlaaenje ulem, ako

nema

ulozaka,

prikladniji

j

deblji

pritoznik.

Ima

pdloinika

s dvostrukom

gla-

vom,

pa

je jedan

od dijlova

pomitad

i

mo;e

se

ulvlstiti u

razliaitjm

polotajiDa

za

zvlaaenjkosih

P.avocrtnost

priloznika

ispituje se tako da se

po-

vuie

crta cijelom ddinom stranice A-B, a zatim

okrene

p

loznik oko toe brida i

polozi

na leda,

pa

se

ponovno povuie

crta istom stranicom

(sl.

2) .

Obje crte

moraju

se

potpuno pokrivati.

Ako

se

ne

pokrivaju, priloznik

nije mvan.

P.iloZrik

treba

da cijelom svojom

povlsinom

lezi

povrsini papira.

oqa na


10/442

prislanja

o zid

(s1.

3), tlajno ae

se

iskdviti i

pr i

radu 6e se ravnalo odizati. Na isti

naain odla;u se

Prije rada treba

sav

pdbor, pa

i

priloznik,

obrisati

i ukloniti

prasinu.

Ako

pdloznjk maze,

mora

se

oprati,

ali ne vodom

jer

bi

pokva

la dlvo. Pere

se krpicom naioprjcnom lako hlapljivom tekuai-

nom, npr. benzinom.

1 . 2 0 3 r o k u t i

Trokutima rr]lemo okomlte c e. voddi ih

po

p

lo;niku,

mzlitiie kosc cfie,

usporednice i

okomice.

Svi bridovi siranica trokuta

poirebni

su u radu,

pa

ih treba auvati da se ne ozlijede. Ako

je

b d o te-

6en, bit 6e kriva svaka crla koja se vuae uz tu

Stmnice

trokuta

slijepljene su tako da izdanak

jedne

ulazi u udubinu druge, a kaikad su ti spo-

jevi

osiguDi zatikom. Izraduju

se i

trokuti

od

jednog

komada, katkad u kombinaciji sa tablona-

ma ili kutomjrom. Mat rijal t.okuia

isti

te

kao i

za

priloznik.

Sve sirDice irokuta

moraju biti ravne. Njihova se

pravocrtnost

spituje

prislanjanjem

uz stranicu

p

-

loznika iti trokuia za koju sno sieurni da je ravna.

Izmedu obiju

pdslonjenih

bolnih strana ne smije

biti raspor, a to se najbolje vidi

eledanjen

prema

sv-el lu.CF" lo

p

grFlkr

nr { ra jevi r ra I roku

a. Ma-

nje

neioanosti

moeu

se

popraviii

ako se trokut

povlaai po

linom smirkovu

pipiru

smjesienom na

potpuno

ravnoj

pov$ini

(sl.

4). Da

bddovi ostanu

ispra\qi, tmkut treba

pomicati

izmedu dviju vodi-

lica obldenil

papirom.

Time 6e se sprijeaiti nagi-

njanje u stranu. Okomitost st.anica

ispituje se

prema

sl. 5: irokut se

pdsloni

uz

p

loinik, ravnalo

ili

drugi irokut

u

porozaj

I i

povuae

z toake A

crla

(1),

zatim se

preokrene

rokut za 180"u

polo-

Zaj 2 i

ponovo

z iste toake

povuEe

lta

(2).

Ako se

obje crte

pokrivaju,

kut

je

pravi.

Trckuli se aiste

ednako

kao i

prilo;nik:

kryicom

natopljcnom ako hlapljivom tekutinom ako su od

drva,

a sapunicom

vodom

ako su od celuloida

iti

od umjelnih

masa.

Brisanje

gumicom

oltetuje

povrlinu,

aini

je

hrapavom,

pa

se neaistoea ve

viie

i

lakse

prima-

1 . 2 0 4K u t i j a s a S e s t a r o m

i

p r i b o r o m

Sestarisluzeza zvlaaenje azlitito velikih krutnica

i lukova olovkom i tulem

prema poznatom polu-

mjeru i za prenosenjemjera, a pera za izvlaaenje

clta tuiem. Ima ih razliiiiih kvalitela u kutijama

5 rdzl i t j r imbrojpm

pnbora.

To

je

najskupocjeni j i

alat crtaia, ali za uspjetan rad najvazniji. Bolji

lestari treba da budu izradni

od

tvda

ielika

da

sc ostr'ce brzo ne otupe. Zglobovi moraju biti

s

vodicamada se oba kraka

pomitu

ajedno, a kra-

kovi

s

mogu6nos6u

regiba.

Krakovi pera

za izvla-

ienje moraju se datl razmaknuti radi boljeg iis-

Za tehnieke potrebe imamo kutiju s uobiaajenim

priboroE (s1.

.a) suvremenukutiju za novi

pdbor

bez

$ta6ih

pera (sl.

6.b).

U staroj

kutiji

(sl.

6.a)

na-

lazi se ovaj

pribor:

2 Ako

je

pliloznik

dobar,obje se crte

poklapaju

3 Bolje

je

da

pdloinik

i frokuri lise

da

se ne Gklive

-

4 Pravocdnost stranjca lrokula

popravlja

se

povla-

aeDjem

po

smirkovu

papiru

5 Ako

je

lrokuL

p.avo-

kutan, crte 6e

poklapaju

ln

B

l#

2d

I--

Le.cl

F

'I

l

ooo

t-

.l

L.

l":

2

tid

pniatnkoje

k,;v

o

o

,r

It

N[^

lD\','['


11/442


12/442

Dijelori i

presjek

lui-pcfa,

re

poloiaj

cjev-

iicc

pri

rldu

&&&&

8 Presjek i

izmjenljiva

lcra

Graphos-Technos

Rad

s

naliv-perima za

tus mnogo

je

pogodniji,

brzi,

lakii, iiiai,

pri

spaianju

vidi se cfia

od kuda

treba

vu6i,

crte su uviiek

iednake

Sidne

i mogu se

vuai u

svim smjerovina.

Zato su takva

naliv-pera

priktadna

za sve

tehnike rada: sloboCno

skiciranje,

olisivanje rukom i Sablonama,

vuaenje

ota troku-

tima, ravnalima,

priloznikom i krivuljarima

(ne

treba

postavljaii

pero

iangencijalno

na krivulju)

Sva ta

pera

imaju

poseban

zelob za crtanje

lesta-

rom Gl. 9). Posioje i posebni nul-lestari s nomal-

nin tui-perima

(sl.

9).

NJ\edera

pera

,ahl i " , a .u

poseban u ko j i ono '

gu6uje

ednoliaan

tok,

ne najeda mehrne

povrsine

i ne zaiepljuje uske cjeviice.

Takve tuseve dobrv-

l ta lu

pro jzvodl i i

s

pr r ima.

a zadovol javaju

uve-

dene vrsie boljih tuieva

Pelikan Giintner-Waener.

Prozimu cijev za tui zvanu

,tank(

ne treba

prc-

puniii

(4/5

do

3/a

visine), a nadolijevati

treba

kad

se ui

jo

nije istroiio do zadnje

kapi. Nakon

200-

-250

saii rada dobro

je

cjeviicu

s iglom isprati

\odom.Posl je rad"

val ja

ppro

a ' rq lo z. rvo. : t i

ka-

picom

da

bude sposobno za rad

kod slijedece

po-

trebe, a ne da se tui u

cjevtici sasu:i. Dobro

zatvo-

reno

pero

je

nakon nekoliko mjeseci sposobno

za

rad. Osusi i se tu , treba i zvaditi

cjeviicu i

osta-

v: l r

je

preko r o i i u

vodi

da

qe

raslopi i l i

pr ;mi je-

cjevaica

i cijeli

prednii

dio spojen

je s drskom

navojem ili

konusom. Posioje

kuiije s

navta;enom

p u 2 v o ^ . - k o d C . 5 l p l l - p " r "

e

s p u ; \ a u

k a p c i

svakos

pera, pa

vlasa spreiava

suienje

tusa

u

F o o o v i *

a n d a . o . m r

a

, - b o r : r - : n a

c r l a

: v i . i n a

slova

po

redu

1

(v.

slijedeie

poglavlje) sluzi isto

lus-pero

za crlanje i

opisivanje Sablonama.

Takva

pcra

nose

oznaku n1 i

treba im davaii

prednost

Slare izvedbe za crte i slova reda 2 omogueuju

takvu

primjenu samo djelomiino,

pa

obiano

treba

naruiiti

posebna

pera

za opisivanje

Sablonama

(Varioscdpt-roiring, D nastavci Pelikan).

Jedino

Staeduer-pera

rcda 2 sluze za

crianje i

opisivanje

Neae biti

naodmet

pregled

danasnje

proizvodnje

takvih

pera,

pa

da ko snici

odaberu upravo

ono

Te.hnos.

prozvoo P. l i l tana.

qa

I

'

dr ;a la i

pro

mjenljivim

nastavcima za

svaku iirinu crte

(sl. 10)

B u 13 Sirina

reda 2 od 0,1 do

2,5 mm

-

za

crta-

C u 4 Sirine reda

2

od

0,3 do 0,6 mm

-

za

prosto-

ruino opisivanje

i skice

D u l2

s i r i la .cda 2 od 0,3 do

2.5 mm

7 opisF


13/442

9 Sestari s nastavkom

nul-Sestar za

tus-pera

10

Slog

Grapho -Technos

a 12 Sirina

qr

u 8 tirina rcda 1 od 0,18do 2 rnm

-

za crtalje i

opisivanje

Bablonama.

Mars

proizvod

Staedtler,kompletno

pero

sa dda-

lom za svaku Sirinu crte. Raspoznavanje

sirine

e

lako

po

oznaci standardiziranombojom na vrhu

pera,

na drsku i oa kraju

kape, a osim toga

e

bro-

700

?50 s cjevaicom iglom

u

Mrina

rcda 2 od

0,1

do 1,2mm za ctanje

i opisivanjesta m

gablo-

720

sto, ali sa stapom

za uvlaaenje usa

pri pu-

ntenJu

700M

i 750M u I 3iriDa reda 1

od 0,13 do 2 Irun,

za crtanje i opisivanje

novim Sablonama. log sa


14/442

Duranite sa Siljkom cjcvlice

od

karbida

Wourama

u 9 Sirina reda 2,

a

za otanje

i

pisanje

na o;irjm

folijama. U

pripremi

je

izvedba za crt reda

l

Botring ltiepe-Werk proizvodi

koDpletna

izmjen-

ljiva

pern

koja

se stavljaju na zajedniaki

drzak,

il i

Rapidograph e kompletno pcro u 10 lirina rcda 2

od 0,1

do

1,2

mm za cdanje, Variant

s

jednim

dr-

zalom

izmjenljivim

perima,

u l0 iirina reda 2

od

0,1 do 1,2 mm za

crtanje. Postoje slogovi

za odr-

denu namjenu,

npr. za slrcjarsivo

(sl.

12).

Vadoscdpt,

kompletna izmjcnljiva pera

s

jednim

nastavkom za

opisivanje starim

Sablonama

u

13

iirina ota

rcda 2 za 16

vilina slova od'1,4

do

Mikromorm

E,

kompletna

izmjenljiva

pe.a

u M-

nnd

cr la

reda 1

od 0.13do 2 mm, za cr ranj i

op i -

sivanje novim Sablonama

Foliograph, kompletna

izmjenljiva

pIa

u ? Sirina

clia reda

2,

od 0,2 do 1 ,2 mm

za crtanje na ostrim

folijama

C"sle l t Fiber

pro-zvodi

komplerna

zmjenl j iya

pera

koja se stavljaju na

poseban

ddak i1i

je

driak s

Casteu TG

rcda 2 u I veliaina od

0,1 do

1,2

mm

Casiell TG n

reda r

u

I

veliiina od 0,13 do 2,0 mm.

Radi lakieg snalazenja

svaka

debljina

pera

u

oba

rcda

oznaiena

jc

odeovaraju6om

bojom.

tui-pera

Slacaliler-Mars

i r ina

cf1 .

11

Slog

-.i-laag rrr3**3'

t

'*II

tl


15/442

F$ene&fiengtr

13

Slog

lui-pera FJber-CaslcU za I slandardnih Sirina

crlr

Kako se vidi iz slike 13, u kapici pera posioji

h igro, lcmpnt kol r odrZavJvla;nu . imosferu u zorr

c.evi i .e krd

te

p(ro

z.

vorcno

r spre(1avd

u;er. .

U sluiaju

ako

je

boja

hieroelemenra

posiara

svjet-

lija, treba obnoviti vlasu u kapici. Vizuelna kon-

rro la provod:

s- kroz

proTi rnu

kap: .u

pFrx.

Treba

pazili

na konstrukciju, kvalltelu

i

izvedbu

restara. Ispitivanje

je

teSko

provesti.

Svi nastavci

moraju ivrsto

prjsjedati,

a Siljci

savinutoe

iesrara

horaju se :io bolje podudaraii (s1.14). Kod vcaih

sestara

dopusieno

je

nalo odsiupanje do ispod

I

Posrije

tusiranja lreba crtaae

pero

odmah oiistiti

o d L u : a k r p . c o m : v l i i F nj p m J o m . r a l n o E

" j 1 r r .

Kryica ne smije

pustati

dlaaice,

a

naibolja

je

u tu

sv.hu

jclenja

koza.

Cijeli

p.ibor

mora

se poslije

rada obrjsaii da se

oaisti od

znoja

i vlaee

koji na-

jedaju

mclal, a tui-pera zalvoriti kapicom.

Tvomice izraduju crta6a

pera

za izvlaaenjc serijski

pa su obiino tupa i rijeiko sc njima mogu iz\laiiti

tanke crtc. Siljci

pera

tupe se upoifebom, osobilo

p c anju na lvrdom prozirnom papiN. Zboe toga

ih valja brusiti.

Dobro

je

da

poaetnik pNo brule-

nje izvede

polako

na kojem starom

peru. Za bru-

senje

je

potreban

brus sitnog

zrna, koii inaie

sluzi

za bruSenjc

brilvi, komad tvrde kote

i

poveaalo.

B.us sc maze vodom

ili sapunicom.

oba kraka

pera mo.aju biti

pfavilno

i

jednako

zaobljena,

jednaho

oltra i

jednako

dusa

(sl.

15).

S unulrasnjc stranc

pero

se nikad

ne

dira

da se

nc

pokvari

kapilarnost.

I kad se ono nisti, moramo

oj i opreznj : no rf .br st r rEr ' , . vcc aj . l . r : v la:enj .m

Pd dotjedvanju

pefa

trcba

najprijc

poveaalom

ulvrdlti

jesu

li siljci

jednako

zaobljeni i

jednako

dusi. Nejednaho

zaobljeni i nejcdnako duei

siljci

b se sc

polaganjm

vuienjcn

uz lak

pritjsak,

a

pem

se ddi stisnuto

okomito nr brus. Pritom

se

mi ienja

polozaj

otpr i l ike

za 00"- ,15 ' I i jevo

i 45 '

desno od

verlikale

(s1.

16)

da se siljci izjednaae.

'Inkvim

bruscnjem

izdube sc

povriina

brusa

pa

se

to obitno iini na njesovoj boinoj strani.

eesae

jc

potrcbno

zao;tdti

siLjke koji su

tupi.

osirica se dobro vidi

povcaalom

alio

pro

okrcncmo

da

svjctlost

pada

na iiljke

(sl.

1?). Nejednako

oitri

iiljci imai ae osvijeujcne

plohe

razliiil.e veliiine.

Osirina

S

jaka

postizava

se brulenjem

svakog kra-

ka

poscbno

u

polozenom

polo;aju pera pod

kutom

oko 20'- Uz

pravocrtno gibanje pera istodobno se

pokrcae

i

naginje u luku ulijevo i udesno otprilike

za 120"

(sl. 18).

Kad

jc

Siljak

priliino

oitar, brusc-

njc se dovrsi uz veai nasib oko 40'. Rad lreba

aeiac

prekidali. prc

obrisati i

poveaalom

proma-

trati svijetle

plohe

iiljka

prcma

sl.

17.

Veliiina

svijeile

ploho

mora biti

jedva

vidrjiva

-

mala

toakica.

Ako mislimo da

su

Siljci dobro nabruseni,

treba da

pokusamo

iz\'laiili

.ite

tusem.

crtaaa

pera

za sestar te;e

jc

brusiti

jer

su zaob-

tiena u uzduznom smjeru,

pa

o

ioj zaobljenosti


16/442

Ury

b,7

15 Siljci

per.

moraju biti

plavilno

zroblje.i

i

jednaki -

rG lzjednaarnj. ii l jaka l7 Promalra.jc dltrin Siljaka

lod

drugim nagibom d.L kut od

20"

i

10 bude odr-

2:n

' { '

amoesi l j l


17/442

moEju

leiati na

papiru

s ostrim bridovima

(sl.

21),

a ne valjaju ona koja leze na

pov*ini

svojom cije-

Za n?l i i i te mjere

umanj ival ja i

povecavanja

na-

pose

su

prikladna

trokuina mjerila

jer

su mogu6e

kombinacije

od Sest razliaitih ljestvica na istom

mje tu. Te se ljestvice izraduju prema potrebama

u

pojedinoj

struci. Iako

je

obiano svaka ljestvica

na krajevima

oznaaena drugom bojom, mjerilo

treba

prevtati

da se nade tra;ni omjer. Praktiino

je

da se upotrbljavana ljestvica

oznaii

(prema

sl .

22) Iimenim

jahaEem.

22 Limeni

jahae

oznaaujenamjestenu jestvicu

Treba paziti da se ne ozlijede o:ti bddovi mjerila

i da ljestvice

budu uvijek aiste.

Kad se mjere

pre-

nose, Sesta se ubada u

papir pokraj

ljestvice, a

mjeilo

pdsianja prema

silj.ima

(sl.

23).

Po crtama

rjestvice

ne

prclazi

se ni olovkom ni Sil jkom lesta-

ra. Mjerilo se disii

prema

materijalu:

dryeno

-

kryicom

koja

je

natopljena

benzinom, a ono

koje

podnosi

vodu

-

vlaZnom krpicom.

1 . 2 0 6 O l o v k e

olovke

slute za

povlaaenje

crta. One moraju biti

svuda

jednako

tvrde i tleba

da ostavljaju

Cist i

lagan

trag bez veaee

pritiska.

Ne smiju

erepsti.

Bolje

vlste olovaka i mina oznaduju se slovima,

a

jeftine

brojevima, no takve olovke ne dolaze

u

obzir za izvodenje clieza. Srovo

B oznaauje

stupmj

mekoae, a H stupanj tvldote. Postoje

ove

skupire:

I H do 6 H vrlo tvrde H i F srcdDje mekane

5 Hi 4 H

srednje tvrde HB i B mekane

3 H i 2 H s r e d n j e

2 8

d o 6 8 v . I o m e k a n e .

Primjena olovaka zavisi od vrste

papira.

Za crtanje

u stroja$koj struci najaeste su potrebne olovke

.I

II-2 H i1i H za rad na

prozirnom papiru,

a

Desto

mekanije za rad Da tvrdom crtaaen

papiru.

Za skF

ciranje

potrcbna

je

olovka

H 2 B.

Najprikladnije su tehniake olovke s minama

zbog

lakog oitrcnja. Dryo normainin olovaka mora biti

mekano da se lako kala. Pri Siijenju se odstrani

drvo tvdih

olovaka u visiDi

od najmanje 30 rnm,

a

mina

je

dugaaka oko 10 Ilurl

(sl.24).

Mina

meka-

nljih olovaka

je

krata. Silji se na suprotnoj strani

oznake da oznaka ostane viilljiva i na maloj olov-

tici. ostrica moze

biti drjetasta ili iunjasta.

za iz

vlaaenje crta u svim smjerovima, Dpr. za opisiva-

nje, skiciranje, male krdnice, slu;i auDjasta ostrica,

a

za izvraaenje

crla u

jednom

smjeru dljetasta

(sl.

:4). Tako naoltrenim olovkama izvlatit 6e se c$e

jednolianije

debrjine,

a

liljak 6e

dulje trajati.

Na

istoj

srici

navedeni

su

primjed

nevaljalog Siljenja

Mina olovke oSt

se u

ieljenu oStdcu na

smirkow

papim i na turyiji. Ako je ostrica dljetasta, moze

sc

gralit

naoitriti na

potrebnu

Siliru, a s vise olo-

vaka razliaite tvldote

postiei

6e se svi

potrbni

siupnjevi sidna. Danas

se

proizvode

tehniake olov-

ke s mlnama 0,5-0,7-0, 9 mm

(Staedtter,

I'abe ),

pa

takav slog uop6e ne zahtijeva

ostrenje, a svaka

od olovaka daje

propisanu

Sidnu crte za strojarske

1 . 2 0 ? S m i r k o v p a p i r

Za siljenje

mina najpfikladniji

je

lini smirkov

pa-

pir

nalijepljen na usku daslicu

(s1.

,

br. 8)

ili mala

plosnata

turpija

s vrlo

linim nasjekom.

Upotreb-

ljava se

jos

i kamen

plovuaac.

Na kraju da3lice,

kod draka, uz smirkov

papir

treba da

je

nalijepljen

komadi6 suk.a Sirok

oko

10 mm,

o koji se bri-Ee

t'j

?

v-,-'"-------

23 Prcnoienje mjera hjeri lom


18/442

lffi$

ti]

IYY

;V

24 siljenje otovakd u aunjasiu ili dljetastu oifuicu

ololka

poslije

oitrenja. Smirkov

papir

mora

na

slrirn

njesiima nalijegati na dasiicu a ona se ne

5mr.p a\rJdrr .S zar"dno .rebr da

:F

u10'e o

u

korice

od

ivrda

papira

da ne maie ostale stvarr.

opisanih

sredsl.ava za osirenje

suknom nema u

trgolinama, no moZe ih naainiti svaki

pojedinac

1 . 2 0 8 U S

TuSernse izvlaie crie vatnijjh i lrajnijih crteza.

On mora biii intenzivno cm, mora se buo susiti,

lodnositi

pranje

vodom, a ne smije se ljustlti

n i

saddaval.ikemikalije koie bi naltri,ale

pribor. Zbog

kopiranja u kopijc upotrebljava sc :amo cni tu;

jer

se druge boje ne

prenose

na kopije.

25

Stalak

za

boaicu s tusem

Prodaje se u boaicama

ili

paironama,

a

postoji

i u

l


19/442

ne

podnosi

vodu.

zbog kopiranja crta se saDo

cr-

nim tusem

er

se druge boje

ne

prenose

na kopije.

Folije od

ptastidnih

masa

otpomije

su

na lom, ne

podlijetu promjenama

atmosferskih

prilika pa su

stalnije s obzirom

na mjere, a mogu se i

prati.

zahtijevaju posebneolovke za c$anje (npr. Mars-

Duralar)

i

osobito tvrde krajeve cjeviica naliv-

-pera

za tusiranje.

Transparent-papf

je

vrsta

prozirnog papira

koji

je

prikladan

za kopiranje.S origrnalana

prczirnom

papiru

kopira se crtd

na transparent, a s ovoga

na kopije kao s normalnog

prozimog papira. Pri-

mjenjuje

se kad

treba izradivati

mnogo

kopija kod

alternativnih izvedba dijetova, sklopova,

strojeva

i

cijelil

postrojenja.

Osnovni crte;, id.tiaan za

sve alternative, crta se na prozirnom papiru i ko-

pira

na transparent za svaku alternativu. Nakon

toga

se na transparent-kopiji dovtava

pojedina

allernativa. Tako se npr. na dispoziciju

slroja ucr-

iava odvojeno sustav

podmazivanja,

hradenja, si-

gnalizacije,

elektro-uredaja, hidrauiiakih uredaja,

komandnih

ploia,

transporti dr.,

pa

se onda kopira

na diazokop-papir i ledjelose na vremenu

iz-

bjeele

Crelke

pri

precrtavanju

osnovnosdijera.

Diazokop-papt

je

kemijski

preparirani papir za

kopije c eta. Obiano daje c.vene ili cme crte na

Ako se tus razlijeva

po

bijelom

tvrdod

paphl

dobro

je

papil

krpicom malo navlaziti i

natrti

slipsom. Kad se tus

(nakon 16 safl) osusi neae se

razlijevati.

Dobro brisana ili strugana

mjesla

glada

su

od

ostale povrsine papira pa se na niima tu razlijeva.

Takva se

mjesta

dobro

prebrisu

Sumicom

za

tu; ili

pocrne

mekom olovkom,

pa

se crta

preko

olovke.

Poslije se olovka obrise, a

crla ostaje normalna

kao i

na nebrisanom mjestu.

1 . 2 1 0

P r i b o d n i c e

Pr ibodnicama

sI

26, se

pr iav*6uje cr tat i

papj r Da

dasku. Dobre pribodnice moraiu imati tanak au-

njasti S

jak,

usaaleD

u leiastu

Clavu

koia

nema

tupil rubova da

pdloznik

i tmkuti klize

prcko

elave

bez zapinjanja. Debeli

tupi

Siljak

suviie

ozljduje dasku

jr

pravi

veliku

rupu. opasne

su

pdbodnice

sa Siljkom zakovanim u

glavu

jer

kad

se

pritiste,

liljak

lako iskoai i zabode se u

prst.

Glave valjkastog oblika

smetaju

je.

o

njih zapiEju

trokuti i

priloznik.

NajaeSae

su stancane

p.ibodnice

od

okruglog lima sa savijenim Siljkom, a

za

pdavrs-

aenje papira bolje su sa Sto manjom glavom. Ina

+=rTm

Yr -zY

/ { \ . z | l /

t9t)

@

v

26 Bolja

je

pdbodnica

s oatl|m Siljkom

aobljenom

clavom

bijelom

polju (crvenkastu

li

plavkastu).

Umozava

se suhim

pulem.

.pod c.reia na

prozirnom apiru

stavi se diazokop-papir,

podvrgne

uainku

svjetla

i time

prenese

crie: s originala na drazokop-papir.

Svjetlost te

probijati

kroz

prozirni papir

i djero-

vati na kemijski sloj diazokop-papira,

u mjestima

gdje

su clte c.ne svjetlost neae

probiti pa

6e

te

crte ostati na kopiji.

Nakon

uninka

svjetlostic$ez

se ustali u

parama

amonijaka,

pa

c e na diazokop-

-papi{r postaju tame, stalne otpome protiv at-

mosferskih

utjecaja.

Ako

je

potrebna

obojena

ko-

pija,

valja bojiti svaku kopiju

jer

se boje

ne

prenole

s originala. Diazokop-papirs duljim sta-

janjem

kvari.

Na svjetlost nije tako osjetljiv kao

foto-papir,

pa

moze biti bez Stete

pod

utjeajem

neizravne svjetlosti za vrijeme rezaDja ulagalja

za kopiranie.

Neki su

prozirni papiri

preglatki

i masni

pa

s

tus

ne

pr ima.

S takvih

papira

reba uklonihmasnoiu.

a to se IiDi parjenjemmagnezijem vlpca magne-

zija izgod u sitnu suhu

praainu),

alkom, ili, ako

tih nema,

pralinom

obiane krede. Ne smije osiati

ni j .dDo

zrnce

koje bi ozl i jedi lo

povr i inu papira.

Prasira se trlja suhom rukom ili

papnom

po povr-

Sini

prozirnog papira

dok kreda ne

pokupi

masno-

6u. PraSinu treba kryom

i ietkom dobro

oaisUti

5

prozinog

papira

da

ostaci

ne zaaepljuju

pri

radu

i dlugih

izvedaba, npr. Stancane

trokutasta

oblika

sa tri Siljka i utisrutim

uglovima da trokuti ne

zapinju

pri

radu.

Danas se umjesto

pribodnica mnogo

upotrebljava

selotejp,

gumirana prczima

vrpca.

r . 2 1 1 P e r a

Perima se opisuje c$ez i

izvode

popravci.

Za tante

crte i sitna slova sluzi kotir-pero s malim drialom.

Bol je

je

tvrdo

pero

jer

ce

pisdr i

ednol i inr jom

sir i -

nom.

Tvrdota

pera

tpisuje se

pritiskom

o nokat.

Uz isLi

pnrrs3k

krakovi

se

rvrdFg pera

manje at {e.

Poslije lada

pero

se obdie do

metalnoe sjaja.

Od

obiinih

pera

bolja

su kuglasta

jr

pisu

jedno-

lianije i vrsak bolie klizi

po povrlini papira.

Ako

su

pera

nova, tus se ne

pruna

za metal

jer

su

masna. TrFba

ih

obrisa{i i navlariti. Kolir-pera i

obiana

pra pune

se

jednostavnim

umakanjem

u

boiicu i1i istiskivanjem tusa iz patrone na unuts-

Redis-pera izraduju se u razlititim debljinama s

porastom

od

r/.

mm, a kod veaih

j

porast

1/r

mm.

Najtanje

je

redis-pero

1/,

mm. Jeziia mora biti do

stopice,

a ako

se

podigne wi-ie,

c a 6e biti nesto

tania. Tako se regulira Siina. Redis-pera

pune

se

kao i crtaca

pera,

ali se ne umaau

u

tuS. Poslij


20/442

1 . 2 1 2G u m i c e

Guhi.om se brisu cfl., i mrl.je. Gumica za

lu

slut i za br isrn.J-"

fh i / icnih 1rr ;ern,ona src

dnje tuctoic za bf jsan.c cr la o lovkom. a baf ' -

rs lo

mekana

za

k. , ran,) i i i ie)) je c i te le

povrsrnc

cl l . i r . r_ j iedna u, i , icr nc J, i ic nrzat i i o\1.vl j 1 i

i r .q n, rz

ja i i

pr i l isalr

upoircbljavaju se cijele.

Brilvice

slu;c i za

obrezi-

vdnjc cr i . ta. Nj ima se reze uz

'nclr lno

ravnalo

je.

, dfveno moze zarczal i . )a sc ne ozl i jedi ruka.

,

, I

' l ' - \ ' c u o b i

'

i : - . l :

. , . .

" 1 , m

p - p i , u n ,

j l i

u l isnut i u aep.Postoje

fuzl i i , l i

dr ic i za

bdtr ice

( s l . : 8 ) .

:7

Gumica

zx brisrnje r

thslianom

dr;ah

Ako

jc

zaprllrna olovkom, oaisl,i

se trljanjem o

plalno (radDoo.li.tcLo) ll o aist papir.

D .

- p . o

\ . .

.

r . L . . .

i i n . -

i .

koje

ne sr . .

(osl Iu

u j r . l i r r k r ' ) i a i je sc

rn -

cc lanSc

,\1f

t . r

nt

l ) f , f i , i r i r

?: i

apir .

Su f

meDe

unicr

zai i r ( f r )c

,

( l

pr l ia ; t i :c

s ruku

(\1.

rr;1.

Kad sc bf i iu

r( i r r r

l feba dr2r t l

r a k od a s e

1 ) i . r

{ ) , i , ,

r . \ r L t r r

L : I i . r

p o t f c b n r

j e

z a b r i s a n j e

, i l i , \ . . t , r , L l , , i ) , : , , : . s b j a t i a

: ,

,

. ,

r r :

\ , 9 .

1 . 2 1 3

i r u U

n a

p . r r

Struznim

perima

jzvo.le

s(' isprarci tusiranih clte-

Z . .T n a

I

. . :

1

, i .

'

P ' . a

d d ' ,1

.

drzalo kao,, l i i i , r

r rorr .

Za

popral l ja l r je uglo

pr ik ladno

c

l f . i tn l rs lo slNZno

pro,

a za slrugaDl i l

ie i lh

pousi .A

i dul t ih c, t

p( , ,o

sabl jasiogobl ika.

Za slrug$je

sl tL

r

( f1 l( i

n, , i i i

(s i .

l i l ) ,q ruUr,a

pc.a

trcba aclac brsi l t

r ( , r

b

pepir

hro iupi . Zr

1 . : 1 4 K u t o m j e r

l iu lonjcrou

se

prcnosc

slul)njcvi , dok sc

minute

prosuduju

odoka.

Kutonjcfi inrju oblik

polrLkruz-

r i icc s l jesi l icotn i oznai . , , iD

srodiSlem2a toaDo

rrrmj l i lanje u r r i r

kula. l , : r i r ( l lu se ud l ima i l i

cc-

lu loidi . a aiste se

prema nr i . f ) l r lu

' loanLje

se

kutol i nanose

pNhocu

t lngensa

(omjer

f fo luL. ; :c ie

i

pr i iezeac

kalcl . u

pravokuinom

tro-

kutu). Za

prile;eau katetu nrnesc r{

jedinica

duzi

rx,.

a za

proilrlczeeu

vrijedDosl tangcnsa

rz tabtica

t) f rodnih v. i . iednost i r igoDom.tr i js l t ih lunkci ja.

l 1 5

l { f L v u l j a r i

l \ r . \

. . i .

. u 2 . ? " , / \ l ' . ' , , 1 J , . v . 1 - , k " l e s e

n "

i t r , ' u iz luai icsla.om.

Oni su i r ( )Dibinaci ja

pirala,

l , l ) , in,

)xrabola

hjperb,n. . n zr

f r l l l reba slog od

i . f r / l i iL l ih kr i ru j jaru. Zr

str l , j r rske slrhe naj-

bolr i

jc

slog od 3 krnr l lafr

t ) , rmr

sl .

1. br . 12.

1z . lufmestero\ i

kr \ ' rL l jar i Lrrduju se od dr leta,

r bol j r su oni pror idni od .elul(ndr Postoje ela-

. r r in i loxul ja. i

.d

gumc

i

pumiaDrh

alanaka.

Za

, . 1 ( l u b r i j i d c b l j i k , r \ u l j i i L

I.] NUK{)VANJE

PAIBOIiOI}I

l . n r . \ r - . | '

1 .

( l . b r '

L l ' o z - .

s

p |

l r i r t iDr s njeeovjn

rukolrni fm

i

d. iskodsl . isve

r . ;

j

d p r . ) . J . 1

I .3r Smjcr sYjet lost i

sni ,c i t j

cJlaie

daskc u

p.os1,)rui

mofa

bi t i iakav

(1, ,

\ jet lost dolnzi s

l i jevc

Aofnj .

st fanc. dok

je

za

I

s ai s l .oL

ogodni j i

smjcf

s ic i losl i

s

l i ie le donje

r l f lDc

(sl . :9) .

U lakvtr

polot i r ju

ncac siene smetat i

zr c anic jc posodni jasjc . f i )u s i la.r jer je svlet-

l , ,s l c j je l i dan

i . ,dnol i in i ja.

Al to

sc c, l rotr ica

nalazi

. r

iuZnoj

slrani , moraju l jc l i za Daj iaaes sunci

pfozor i

b i i . i

zal l i ieni

pomoanim

2.s1or inia.

rj

23Pr iLorzir s l r rAr f ic i rezrnje

kratkecr tc kojc i r .L, , , . r , , i in l u

gusi im

pr ik lad.e

lablon. , r l 1, ,ok)g

eluloida

l im

lrorezimr

Pf, \hdrr 01\or ramjcsi i

d le l io ju t reba nrqaLi ,

. c lh loid St i t i

p.r r

1. :12

P avr i ienje

papira

je

r

:"-;*rnn-t:;' :J:i:.

-

:::.:,,1,*i,


21/442

29

Svje o mor.

crhee

da6ke

na lijevi

gornji

usao

ae se

provjerili

da

li

je

ravan.

Papir mora

potpuno

pdlijesati

na

cdaau dasku,

bcz ikak\,ih

valova_ To

je lakae postlai l.vrdim crtaaim papirom. papir se

sa straznje

strane

dobro nallazi

i

poloii

na dasku

pd

iemu se aistom

suhom

rukom ili k,pom portaai

od sredine

prcma

kfajevina.

Nakon toga se

uz ru-

boye iii

samo ugtove prii .sri

gumiranom

lrakom,

' - 1 , ' p ' p o m

i l i D - b o d n i , " m . r

\ -

J l o l t , o -

p a p . i L

ne s'nije

se niita riditi

dok se ne

osuli. Za ro rreoa

Proziran papir

ne smijc

sc vlazitj

da se nc

unisri.

Ispod njega

sc sinvi lvrdi

crlaai ili kakav

drugi

b i jc l i g latk i papi r kao podloga, l i je na daski pr i -

lijepliena

folija iz plastiane

mase, odnosno ptastF

Pribodnice

sc priivrsauju

redom

prema

st. 30.

Treba

zrbosti p

bodnicu

1, napei.i prpir

i zabostt

pribodnicLr

2, zaiim

napinjati

Lukorn

od sreohc

p . '

r r k r . . . \ j n a

i r , d o n

- u a d " r ' f , , L u d n i c p .

smL'raju

li

pribodnicc

na lijevom

kfaju kad sc

vuae

priloznjkom,

mozc se

jspod

lijevog

ruba

pa

prla

stavLli

vrpca od tvrda papjra, priavNtiti

za-

j "Jno . c. r , f :m p:pi .om. 3 7ar.n

se

rzouznu pr. -

vijc tako da

prckrije

Clave

pribodnica.

Duzina

\ rpce mnr.

b i r j

.n ia

rd

vr.

-e

d-sk-

da

s.

n-o2n

podviti

i

priavrslili

pribodnicom

s donje

strane.

T . k v o p r i i

. s . e . j c

p

i u z

r i c s l

3 . D r n " s z a

p r i

avrsaenje

papira

sluzi veninom

sclotejp.

30

lisaaeg

stoh na rijcvj

donjj

ugao

1.3:l DrzaDjc plihora

pri povlaaenju

clta

1 . ; J 3 1

D r Z a n j c

o l o v k c

Olovka

se

dl;i

uz trokut

ili

prilotnik

rako

da oit.i-

ca bude polpuno

priljubljena

uz

debljinu

rmkuta

(sl .32),

a nea|o

naenuta

u

smjeru izvraaenja

j .

slilcva

nadesno

(sl.

33).

poercSno

je

dr;ari orovku

odnaknuto

i

povlaiiti

gornjim

rubom

trokuta,

it i

kad

ostlica

,kopa.

pod

trokur

{s1.

34). Takode.

je

pogrelno

ako

se crta

vude zdesna

naUjevo,

i ako

se ona he

rzvu.c

jednim

potezom

bez odizanja

ololike.

Ako

je

ostrica

koniana,

okreae

se

polako

oko

svoje

osi uz

prar-ocltno

krcranje

tako

da okrer

svrsi na

kraju otc.

Okretanjem

olovke

postuava

se

jednaha

debljiDa

svih

c a.

Olovka

s dtlerasron

oslricom

ne okreae se.

Dok se

vuie crta,

olovka

je

na slakom mjesiu

usporedna

s'om

prvotnom

polozaju,

a

povlaai

se

jedrolikim

priiiskom

Toike

sc

oznaauju okomitim poloiajem

olovke

prema pa-

piru.

Za

vjczbu

je

dobfo oznaaiti

tonku,

odmaknuti

ruku i

ponolo

upfijeti

ololku u istu toaku. P tom

se pomazemo prsiima

desne

ruke, koji se

podupiru

o

papi r

(s i .35).

Za opjs ivanje

crtaa

drzi o lovku

izmc.h

tfi

prsta

i nagnutu

oipilike

za 454

prema

scbi i

nel to udesno

(sl .36).

Olovka mora

bi t i do-

volino dugaaka

da sc odupirc

o dlan iznad plstiju.

Ako

je

krEaa.

1reb. ufo l r ' jnbrrr produZak.

3


22/442

i i2 OLo\ a .

D l tpuno f r i l ju l i

uz bo iDu s t fanu l rcku ta

-

33 Olor -ka

f c r r

nagnu l r su u smr cfu iz r taaen ia

cr le

-

34 P.Arclni

polot.ji

otovkc

35 Prst i sc odup i ru o pap i f pd stav l jan ju Si l jka u odred t r , p . loz l j 36 Olovka se pd opL l r \dn lu

pr i la

i l 7 Po lo r r j

Dera

7a

izv laaen je

, i i . r r j t r p fc

br iCu l rDku ia

1 . 3 3 2

D f Z a n j e

p e f N

z a i z v l a a e n j e

Pcfo ,a tzvlaacnje ne smije se

prisloniti

uz cijelu

debljinu trokula

jer

bi se

tui

slio

s donjim

bddom

j

pomakom

lrokuta sliha bi sc zarrazala. V$ak

p . r a

m o , - b j r . n , r r o v d n , , k n . l .

p r . .

c , t a v u i

pomicanjem oa

uz

gornj i

bf id t rckuta

{sl .3?) .

Pero

e

nagnulo u smjcru

povtanenja

prema

sl.

33,

J o b d , , : k i

I ) ' , "

n o ' ) j -

j

d ' i k o d , d ' . . \ " r

p d p , r

da

luboli

clic budu o t|i. Pero za izvlaienje oslajc

uspo.ednosvom

prlolnom polozaju,

inaae ae crta

b i r . d - l r i . r c

1 . .

.

P , L r - n . u

'

r r p o . l o n - c

p

mali

prsl,

loji klizi

po povliini

trokuta.

Pero

se

ne sndje

prcpuniii

tuiem da

poacllk

crte nc bude

odebljan

do

5 mm

lisinc

tusa).

Tuslr

pera

drie se

got() o

Lrspfavno. Crte tc biti

joSdob.c ako jc otkion do 10. Nema opasnoslr a

1ui

podl i je

fokut.

L J 3 3 D r l ' , ' 1 "

p

, , z a

o p . v 1 n l ,

Kotir-pe.o

i huglasio

pcro

drze

sc

rlormalno, hao

i olovka

pri

opisivaniu. Stopica

rcdis-pera i sliinih

pefa

mora ieixti svojom cijeronr

povrsinom

na

pa-

, . i r u

I

l 3 8 1 P

' o

s c

d

Z e

o k o m . l o

D o \ r s , r . p a

pira.

Pod drugim

nagibom

pera

ne bi crta bila

' i r ' . h

r . b o \ , .

p .

o u o p L i n e b i v u k l o .T u : j r

p a , a

d

z .

r

p r i

o p r .J a , j u o k o m ' l o

d a

. i l e l i

p o \ r s r - a

cjevaicc

pf i l i jeze

na

papir .

, 1 1 3 , 1 r Z a n j e S e s t a r a

Kld

s. s i l jak stavl ja u srediste,manj i

Sestar

drzi

sc ze .irzrk

p3lcem

i

kaziprstom,

a donji

prsti

pri-

sloDe

se na

llak

lcstaf.r i

povrSinu papira.

Cde se

irv laae

dlrol j ino

Lr

s

jeru

kazal jke na salu , a drzi

sc za drzah

p 1cm

i

tQziprsiom

dcsne

ruke

(sl.

39)

\ nezrahrinr

nagibom u smj$u izvlxaenja. Za veae

kruZnice krakol i se pregibaju u zglobovima da

bucLu sto olrcmitiji na

papir

{sl.

40). U

prctivnc,h

sluiaju

;iljak

te iskoaiti iz

srediita

ili izdupsii su

liic liku fupu, a obr uha criaaeg

pera

neae do-

l icat i

papir . Kad

su kruznice

jo

eie, s lavl ja

se

produ;ak,

ali sc

pd

nlmjestrnju ;estar dr;i s

dvi-

jc

fukc

za

oba

svinuh

kraka.


23/442

.u

39 Sestar

sc d.Zi za drZak, a crlc

se vuku u sjcru

kazailk

Da 6rtu

-

ilo Krakovi

moraju bili oko'niti

a

l

. . r . n u

. p

'

- , l l

D r z . n ' L ; c . L a

p t

_ " n . "

i t r . iu

t r r lumir l ,

r.3l Iz laicnje

ot '

Siljak

ololke mora bili naoltren

da cfle

budu

jeddoliine i tanke. Prve crte vuku se lagano da se

laklc briiu. Kasnije

se

p.eko

istih clta

podcblja-

vaju

crle I i II slupnja debljine

mkanjjim olovka-

mr da se vide

razlike u debljini

pojedinih crta

prcmu

njihovu znaacnju.

Sve se cfie

povlaae

uvijek

slij.va

nadesno. Mora li

sc

poruaj

cria kroz odre-

denu toiku, stavi

se na tu toaku olovka, do

olovke

sc

pfisloni

tr'okut

ili

priloznik

i onda

povute

crta.

Ilorizodtalc sc vuku

priloznikom.

Lijevon

rukom

prlhvali

sc

slala

pfiloznika

i

pomakne

uz lijevi rub

daskc do zcljena polozaja. Zatim se pomakne lijeva

ruka i njonc

prjdrzi

ravnalo

priloznika

na mjestu

sdjc

se

ota

(sl.

1i). Crte sc lLrku desnom

rukom

slijlva nadcsno,

a mali

prst

klizi

po

ravnalu

p i-

Vertikalc e uku tlokutom

prislonjenim

o

prilo;

n,k

(sl.

45). Palcem i m lim

prsiom

lijeve ruke

dr; i sc

pr j loznik,

a

ostal im

p$t ima

irokut . Pada

l i s j . t losi s l i je e

st rane,

mora

t fokut b i t i nadesno

, )d buduac cr le koja se vua. od

pf i loznika prema

eore. tj. opct slijcva nadesno. Dolazi li svjerlost

ncpuvilno s dcsnc siranc. trokltt se namjeata

s

l i jcvo st ran. cr1c,x cd vuac

prema

pl i tozniku,

t j .

12 lt.d s ..zdjelninr iostarom

-

13 Rad s

nul-lcstarorn 4l lrfcnoicnje

njcra

bodnim

i 1a/d i r lnnn i ( s1aro t r :

Krakovi;estara namje;taju se na odredeDi

polu-

mjer samo

jednon

rukom, i to

dcsnom. Jedan kfak

drZi sc pa]em i ictvriim prslom pd Clavi, a dru-

gjm

i trc6im

prstom

namjeata drugi krak

(sl-

41).

Pri

izvlaienju

pfihvati

se za drzak Sesiara. Rrz-

djelni Sesta dl;i se za

glavu palcco

i kaziprslom,

a aetvltim

plstom pomiae

se

vijak

i

tako odredujc

polumjer (sl.

42). Nul-sestar

drzi se

palcem i

sred-

njim

prsiom

za

glavu,

a hazjprstom se

podize

i

spuita siljak

(sr.

43). okrcae se srednjim

p$tom po

nareckanoj

glavi

i

pri

tom

prii'iie

ka:iprstom. Re-

Bodnim i razdje ln ih sestarom mjere sc prcnose

naizmienidnim

okrctanjem esl -afa a

180'

na

jednu

i drugu strrnu

(sL

41).

, , ) .

i . .

\ , ,

r"

-''."1'-

\i'-

\

,'--\

I _ I I -

-


24/442

{5

se

ridrZavr ])filo:nik,

lo/.nik

14

a dcsnom vua. cria slijeva nldc trl) 46 Ljjevom rukom dDi se

pn

i l fok r l , r d .s rom se r ' uae c r t r

opet slijela nadesno. Vertikale se vuku trokutom

30'-60' je f on ima dul jc l l ranice.

Cr te

pod

uobiaajenim kuiovimn koj i se

posi izu

trokutnna

vuku se

prilozriko'l1

i s

jednim

ili

sa

dva ifokuta S

j.dnim

lrokutorn vuku se crtc

pod

30' 45" 60" 120'

(sl.

4?). Sa dva

irokuta

mogu

se postiii razliiile kombinacije kutova (sl. a8), a

DajaeSai u u

praksi

15" i 75"

P.falele se mogu vuai

pfiloznikom, pdloznikom

i

trokutima ili sa dva trohuta. Jednu stranicu bilo

kojeg trokula ltcba namjestiti uz radani

pravac

(sl.

,19),

a uz drugu

stranicu

pdsloniti

drusi

trokut.

' 17

cdn in i roku lon l uk f so k t r l o \ i od 30 i

.15 01 r " - .120 '

I

-

\

l - 1

j \ " -

_ _ .- a,__-

i

I

d,-


25/442

50

lzvlaacnic okomice

sr dvlie siranice

tfokuia

5l

okomice okretanjem

Izmjenianim

pomicanjem jednoga

trokuta,

a

pridr

zavanjem

drugoga dovcst

ie se isra slranica

koja

jc

postavljena

uz zadani

pravac

do

polozala

da se

moz'

po

ua cf lq.

Pf :v, i su

p.

r lc lnr

ter

.u

vuapni

isiom

stranicom i.rokuta,

a za vrijcmc

pomicanj.

ostala

je

radna slranlca

lrokuta

sama sebi uvijek

Okomice se mogu vuai na dva naiins. Svaki trokul

ima dvije

kaiete

pod pravim

kutom. Ako se

jedna

kateta namjesti

uz zadani

pravac (sl.

50), a drugi

trokut

p.isioni

uz hipotenuzu,

to 6e sc

pomicanjem

prvog

trokuta

do icrjenoe polozaja

moai

povuti

pravac

uz drugu

katelu, a taj

je

okomit na

pra-

Drusi

je

naain

da se hipotehuza

irokuta namjesti

uz zadani

pravac

p

(sl.

51),

drugi se tfokut pdsloni

uz katetu pa

se

onda

prvi

zaokrene

oko

pravog

kuta a da se ne di;e s papira. Pralac povuien istom

hipotenuzom

bit 6e okomit

na zadani

pravac

p.

Pri

pomicanju

lrokuta, bilo

za

paralele,

bilo za

okomice, treba paziti

da

se doiiiu bar

polovica

. t r in jc"

oba i ro l


26/442

Postoje

gumica

poput

mina u olovke

kojima se brile

vrlo

lako

i dobro.

Isto tako slute u

tu svrhu i fulci

s

unetkom

gumica

za

tus

Poput

mina.

Posljednja

aza

rada na crtezu

e

konaanobrisMje

i obrczivanje.

U zavrsDoj

fazi b Su

se tusirani

clteri mrvicama krula koje se taru po povlBini

aistom

suhom rukom i se

ispod ruke stavi

aisti

arak

papils. Poslije aisaenja mryice

se uklone,

jo

se

eilnom

sve

pregleda

eventualno

popravi, skide

l istsdaskeiobreie.

1,37 Obrozivanje

rtta

U

pogonlia

gdje

se obrezuje

mnogo crteia

postoie

posebni parati (vidi 12, ?5) ili telitno ravnalo i

plota

od mekaDog

cinka za

podlogu.

No; mora

inati

zaobljllu oatricu, a vatja

ga

aesto brusiti

Cinkova

ploaa

traje

onogo

godina.

Ni najlvrsae

drvo

ni je

pr ikladno

za

podlogu

er

se rezanjem

lzbsrda.

OsiE toga,

aesto se rcZe

i britvicama

koje

pucaju

i dijelovi ostaiu u drvu,

pa

je

zbog

toga

blanjanje takv

podloge

veoma otezano

Povremeno e

Ezanje

(za

Skolske svrhe)

izvodi na

gomjoj strani tvrde ltvice crtade daske, ali nikad

s mdnom st.anicom

prilornika

ili

trokuta.

Da se

ta

stranicane

ozlijedi, najbolje

je

da

se

pr

oznik

nanjesti

na crtu

po

kojoj se

ide, a zatim

pomakne

za

irinu stranice

rokuta ili Sirinu olovke.

Trckut

se

prisloni

uz

priloZnik,

a s

unutrasnje stlanice

trokutakoja

je

paralelna

s

prjlo;nikom

pdtisne

se

noz li b tvica desnom

rukom da donji

p$ti

ruke

uliru

na donju stranicu

trokuta, a lijevom

se

ru-

tom

priddava prilotnik.

Noz

ili

b.itvica

pomiau se

zajedno tokutom po prilo;niku kao da se zvlaai

5:t crtez se

obrezure

pomicanjem

trokut

po plilot-

Diku, a not

6e

prisroni

s unutrasnje

strane okutg

paralela

(sl.

53). Na taj se naiin noz uopee

ne

po-

mite

po

trokutu

pa

ga

ne6eni zarezati.Trokut se

aesto

zamjenjuje Sestostranom lovkom;

postupak

rezanja e isti.

Pryi se rez

izvede manjim

pritiskom da se utini

brazda u

papiru,

a

drugim rczom uz ve6i

pritisak

papt

se

odrZe

ako

je

noi dovoljno

ostar. Kad

ie

papir

deblji

ili

je

noz tup, valja rezati vi:e

puta.

Prilornik se ne smije odmaknuti

dok s odrezani

dio

papira

ne odmakne,

jer

bi

tsko bilo namjestiti

priloznik

i

Lrokut na isto mtesto alo

papir

nije

prorezan

u cijeloj duljini.

Rezanje Skarama nije strutDo

jer

rez neae

biti


27/442

ELEMENTI

KONSTRUIRANJA

2.1

GEOMETRIJSKI EI,DIIENTI

Pri

konstruiranju

primjenjuju

se mnogi

elenen-

tami

geometdjski

zadaci

i odnosl osnovnih

eeo-

melrijskih

elemenata: todaka, duzina

i

pravaca,

kutova,

ploha

i

ravnlna.

Strojni dijelovi sastoje se

od takvih

seometrijskih

elemcnata

(plohe,

b dovi,

uslovi, krivulje)

pa

se

pri

odredivanju njihova

oblika istodobno pojavljuje

niz zahtjeva, koji

se

mogu raiilaniii u elemenlarnc odnose geometrij-

raDja

ili

promctalicc

koje

jzlaze

iz

jednog

sredista,

zrake svjetlosti i dr.

Iiavnina nastaje

opacnito

sibanjem

pravca

u istom

snjeru

(sl.

5). K va ravnina koja nastaje

sibanjem

pravca

u

raznim smjorovima

niie za nas zanimljiva

Duduei

da

pralac

nije omeden, i ravni na

je

neome-

dena, a ima dvije dimcnzije duzinu

i Sirinu

(vi-

sinu).

obiljezuje

sc

vclikim

srakim

slovimc.

Dio rawine onedcn zatvorenom

crtom

(krivuljoh)

ui duzinama (visckuli) zove se ploha (sI. 6), i njene

dim"n/ i je su k n, in. .

U

p-al l i i lo .

pnmJFni

vazne

OsDovni

geometrijski

elemenri

jesu

toaka

pravac,

zraka ' dLi rna-ku1' raz '

e

p

ohc

(\ rug.

el

psa,

vrs

-

kuti)

i

ravnina-pravilne

krivulj.

Toaka

nema dimenzija, obiljezuje se

velikim

slo

vom, a zamislja se kao

samostalan element u

pro-

sioru,

ili u

lavnini,

ili u sjeciltu dvaju

pravaca,

il i

u

probodistu

pravca

s ravninom. Razni

porozaji

il i

znaaenja istc ioake

obiljezuju se indeksom uz isto

veliko

slovo,

npr.

P3.

cria

je

niz toiaka, a nastaje kad se toika giblje

j

ostavlja za sobom

tras

{s1.

1). To

gibanje

moze biti

u

prostoru

ili u

ravnini.

Ako se toaka

eibrje

uvijek

u

islom smjeru, nastaje

pravac (sl.

2).

Ima

jednu

dimcnziju

-

duiinu,

a obiljczuje sc malim slovom.

Pravac

je

neomeden

(neiznjerne

duzine);

omedeni

dio

pravca

s obje sirane,

daklc sa dviie toake, zove

se ddina

(s1.3) ,

a

pravac

omcden sano

s

jedne

sl rane.

Jcdnom

oikom.

z^.c

sc

zraka

l i l .

4) f t i

mi jenjenc zrake

iesu

v,dn" zrJk" . z 'ake

proJ, ,

-

b a

A . - B

1

----2-

5

7r/

I C r t a

2

P r a v a c

3 D u i i n r - 4 Z r a k a 5 R a h i n a

su horizontarne,

(u

razini mirne

vo-

de), i vertikalnc, zvane

frontalne

(u

smjeru viska)

ravnine; svi ostali

poloiaji

ravnina daju

se u od-

nosu

prema

tim osnovnim

polozajima:

horizonialni

'

e - r k o n i N r

p - p ' , u

(

j .

u

" a v n i n i l

p r n d

i u . F

s

ravnina tragovima ili

presjeanicama

koji su u

svo-

joj

biti

pravci,

jer

se dvije

ravnine sijeku u

pravcu.

Zaio se ti tragovi oblljezuju malim slovima

(sr.

?) .

Neomealenost avnina zorno se

predoiuje

krlvuda-

Kul

je

djeromiano

omeileni dio ravnine sa dva

pravca

koji se sijeku

(sl.

8). Veriaina kuta mjer i se

olvorom

pravaca

ili krakova i daje se u stupnje-

vima ili radijanima. Sjeciste

pravaca

zove

se

vih

kuta . r

pr" \c i krakovi kura. Ku se obi l jezJte nar

ics6. malim

grnkim

slovom, a rjede

toakama na

kraku

i vrhom

(sl.

9), npr.

98 Plava veliiina

plelaganje

-

99

Plava veliEiDa lazlikom

udaljenosti od laEine 2


118/442

9 8 t

ralnine. Ako ietverokut AATBTB preloZimo oko

p

ih

ie lvp 'o


119/442

Naravno da se moze

primijeniti

jedna

od metoda

za sve tri slranice.

4.39 KombiniraDi zadaci

1. Predoiile u aksonomet

ji

cjelovod zadan

ko-

ordinatana

(sl.

10,1):

A y

105 Pohoau karlona

predoaite

racltane rarmne

i , . D.uga r-vn:n"

promeial

ca P zatva.a s ravni

nom 2

p

kloni kut od 75'. U ravnini

prome-

talici zadana

je

po

volji duiina ArCr. Od ie

duzine Lreba konsiruiratl

istostraniian

trokut

i odrediii objc ortoeonalne

projekcije (sl.

106).

Odrcdimo drugi trag

ravnine

pod

kutom

15'

prema

x

iti ?5'

prema

vertikali. Zadajmo ilocrt

du:ine AiCr, nacrt

je

u iragu

I?,

pa

odrcdimo

pravu

veriiinu A{Co. Istom stranicom konstru-

irajmo irokui. Projicirajmo

na trag r:) vrh B0,

a u

okomici na udaljenosti Borj) BrB0

od

osi

x

je

pmjckcija

toake Bj. Spajanjem stranica

odredimo tlocdnu projekciju

irokuia.

10d Zadana

je

druga

prcmetalica pod

kutom ?5'

i

u

njoj

p.ojckcija

stranice ArCr istostraDianog rokuta.

4 o d r .d r ' p

p r o b o d i : l 'p r a \ f a a ( r r ,

s . a r 1 j - o n

/

(d idt

s l . 107.

Zadatak se rjelava ra\,ainom

promeialicom.

Presjeinica tih ravnina odreduje na a2,

pro-

bodiste

P:

i u

ordinaii

je

probodisie

Pr .

B

c

D

E

F

G

2

- 2

0

0

0

t

3

- 2

A_B

B C

c-D

D E

E F

T G

Rje:cnje

je

mosuae

odredivanjem odsjeaaka

na osama

:

y-z

za s\-aku

toaku

ili,

pogod-

n ' .e. u - , : "n, ,m sl ' F" .F\ m", n ' lnoie_j 'm

razlika

koordinata za svaku dionicu.

Razlika

n o o . d . " - . " s ' j e o r

' z

r . - i k . - . ^ f r h

b o " e \ a

za svaku

pojcdinu

os.

2 . J . r e a r e o v e

( a r r o

a

p r i

m a . a . n i n r - - r "

? " d . -

nim na s]. 105. te

pomotu

knjiee i hartona

pokazite pribliine polotaje

naotanih opaih

2

4

4

2

2

2

2

0

0

0

0

4

4

6

1

1

4

4

4

2

0

0

0

0

4

0

2

104 Predotenje cjevovoda

prema

zadrnjh kooldjna-

lama u aksonometriji

107

Od.edite

probodiste

ll

a

(ar,

at, s mvninoh

110

Odlediie tragove mvnine P zadane

uklStnim

pravcima

a

(a

a, i b

(b ,

bt


120/442

108 odredite nacrinu

projekciju

pravca p

{p1)

koji leii

u ravhihi

.I

(1r,

r)

Zadana

je

ravnina @

(frft

i

pravac p (p,)

koji

leZi u toj ravnini. Tleba odrediii nacfinu pro-

jekciju

pr (sl.

108).

Rjeienie

je

moeue 1. rav-

nr1om

prom-jal icom polo)enom projekL: jom

p

i odrediva- je- presjeanice

/medu .avnina

@

i 1.

prcmeialice.

Druea

projekcija

pravca

p3

je

u

presjeanici

izmedu tih ravnina.

DIuCi

je

nanin da na

projekciji pravca

ft

oda-

bercmo dvije

povorjne

toike i sutraznicama

odredimo niihove

druge

projekcije,

a time

i

drueu projekcijLl pravca p.

zadana

je

ravnina P

(r1rt

i

pravac p (p),

koji

leii Ll ravnini. Treba

odrediti

pr

sl. 109. Na-

otnon projekcijom pravca posiavimo

2.

pro-

mFlal :cu,od.edimo probodista pravca p

koja

le;e na tragovima ravnine P. Spajanjem tro-

crtnih toiaka

prcbodista

odredena

je

ilootna

projekcija p1

pravca p.

100 zadana

ravnila P(r1.r,

i

plavac p(pt.

Odrediie

rlocrr

p1

probodilia

odreduju

tragove ravnire r1

i

re.

Pri toanom

radu bi t ae sjeci*te baeova

R

na

8. Zadan

je

naoi

trokuta ABC, koji leti u ravnini

P

(r1,

&).

Odredite tlocrt

i

pravu

veliainu

tro-

kuia

(s1.

111).

Tlocrtnu projekciju

odredimo

pomo6u

2. su-

traznice. Prava

veliaina

poiedinih

straDica

moie

se odredi l i b j lo kojom

melodom

i

on-

da

konstruirati trokut.

Drugi nabin:

prelaga-

(8")

lu zadan

je

nacrt

trokuta ABc koji

lezi u ravnini

P

(h,rr,

Odredite

Uocrt i

pravu

veliainu

tlokuta,

niem

oko traea 11 odredivanjem

sredista

i

polumjera

rotacije

za toaku C i

produziva-

njpm

tloL. ln ih stranica do l raga r . , spaja-

njem tih toiaka s

(c), pa

su u okomicama

na 11

prelozene

toake trokuta

(A) (B) (c)

u

pravoj

veliaini.

9. Zadana

je

ravnina P

(2,

2,

3). Konstruiiajte nj-

ne

priklone

kutove

s

glamim

ravninama c a-

I

- - -

J ' \

'i':I"-)ri

l l2 l ions lN j ra j lc

l r ik lone

kutove, r ' i o r ' zadane

ravnine P

{2,

2, 3)

pj

ohomito

na trag rr, projckciju

nom.J

paralelnom

s

ralninom

1. Ta ravniDa

sijeae obje zadane ravnine u sut ra;nicama

prve

skupinc

i

one se sijeku

u toiki A. Ta toaka

pripada

lrazenoj

presjeinici.

Da

bismo odre-

115 P.cs jc . ica

r .vh ina

p

( r r_

: ) i

:G1.s r ) a i j i se

trasoli ne

siieku na

papi4


121/442

l l 3

odredjmo

pr

i

pfevrlimo

tu

prikloDicu,

pa

dobijemo

prF

kloDi kut ,)r'.

Islo uainimo 2.

prjklonicom

q

i dobijemo prikloni kul. r,jo.

djli smje

Documents

tehničko crtanje, Kovač_New__New0006.PDF