Tehnika i duša - hrfd.hr · Tehnika i duša José Ortega y Gasset i pitanje o smislu umjetnosti Sažetak Autor u razmatranju polazi od postavke da je svrstavanje Ortege y Gasseta

IzvorničlanakUDK[11:62]:7.01OrtegayGasset,J.Primljeno13.10.2015.

ŽarkoPaićSveučilišteuZagrebu,Tekstilno-tehnološkifakultet,Savskacesta24,HR–10000Zagreb

[email protected]

Tehnika i dušaJosé Ortega y Gasset i pitanje o smislu umjetnosti

SažetakAutor u razmatranju polazi od postavke da je svrstavanje Ortege y Gasseta i njegove filozofije života u mislioce konzervativne kritike kulture izgubilo svoju vjerodostojnost. Radi se o autentičnome nastojanju rehumaniziranja svijeta polazeći od ideje o kraju modernosti i napretka zapadnjačke civilizacije. Ortega y Gasset je pitanje o smislu umjetnosti izveo u svezi s razmatranjem o biti tehnike. Pritom je autonomija djela moderne umjetnosti i suverenost događaja suvremene umjetnosti ono što više ne odgovara na izazove tehničke samofabrikacije svijeta. Čovjek nije u središtu svijeta, kao što svijet nije više predmetom neutralne filozofije izvan onoga što određuje postajanje života samoga kao projekta egzistencije. U iscrpnoj analizi dehumanizacije umjetnosti i tehničke konstelacije bitka u 20. stoljeću, autor pokazuje da je Ortega y Gasset uz Heideggera dalekosežno shvatio kako se drama ljudskoga života ne može više razumjeti drukčije negoli iz iskustva vitalnoga uma s onu stranu racionalizma i psihologizma modernih znanosti. Povijesnost slobode otvara mogućnost da umjetnost otvori drukčije razumijevanje života od metafizičkoga razlikovanja uma i tjelesnosti. No, kada se u doba posthumanoga stanja tehnički karakter egzistencije stvara iz logike »umjetnoga uma« (A-intelligence) tada je ravnodušnost prema umjetnosti postala druga strana ljudske sudbine. Stoga je potrebno iznova promisliti alternativu metafizičkome mišljenju Zapada u onome što dolazi s pojmom duše i njezine nesvodljivosti na bilo kakvu tehniku i tehnologiju.

KljučneriječiJoséOrtegayGasset,dehumanizacija,umjetnost,tehnika,metafizika,vitalnium,egzisten-cija,duša

Uvod

Usljedećemrazmatranjuanalizaćeseusmjeritinaproblemdehumaniziranja umjetnosti inapitanjeotehniciunutarmetafizičkogasklopasvijetakakvimgamisliOrtegayGasset.Obaspisaukojimaserazvijajuoveidejesudanasjošvišeizazovnijimzatumačenjenegoliucijelom20.stoljeću.Razlogležiutomeštosesuvremenaumjetnostrazviladoposvemašnjedehumanizacije.Dospjelajeuposthumano stanje.1Sadaproblemestetskogasudaodjelu/do-gađajunitikonstrukcijatijelakaoestetskogaobjektavišenisuusredištupo-zornosti.Umjesto toga,susrećemosespitanjemoprelaskuestetskogakaotehničkogaunovopodručjeproizvođenjasamogaživota.Sonustranu»pri-rode«ibiološkihuvjetaegzistencijenalaziseiskustvopulsirajućegaživota.

1

ŽarkoPaić,Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti,Litteris,Zagreb,2011.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA140God.35(2015)Sv.4(657–672)

Ž.Paić,Tehnikaiduša658

VećjeizovogabjelodanodajeOrtegayGassetnaspecifičannačin,katkadinamjerno»populistički«sobziromnadiskursnjegovihdjelanamijenjenihmasovnojpublici,biomožda jedinimislilackoji jeprijeHeideggerau20.stoljećuotvoriomogućnostmišljenjaizvanmetafizičkihokviratradicionalnefilozofije. Izveo je to takošto jeuumjetnosti i tehnici razabraobudućnostljudskogaživljenjakaostvaralačkedramebitkasneskrivenimpotencijalimapovijesnostimišljenja.Govoriti odehumaniziranju umjetnosti bez »razmi-šljanjaotehnici«značineorijentiratiseuvlastitomevremenu;značiistotakoizgubitimogućnoststvaranjaalternativekojesudanaspotrebnijeod»kruhanasušnoga«;znači,naposljetku,nevidjetionoštosespremavećodsamogapočetkanovogavijekaiumodernostioduzimadahsvojomčudovišnomsve-zomudivljenja iagonijeonogazbiljskoga.Što,dakle,akosesvezaumjet-nostikaotehnikeunovomerazumijevanjuovihstarihpojmovaodGrkadosuvremenosti,poiesisa itéhne,višenemožemislitiizmetafizičkogasamora-zumijevanjanjihovaodnosa,negozahtijevaobratusamojbitiodnosaionogaštoseutojkonstelacijizbivasbitiumjetnostiibititehnikekadačovjekvišenemasvojuidejuikadaseidejanapretkazapadnjačkecivilizacijevišenepo-kazujesmislenimputokazompremabudućnosti?Krajideječovjekaoznačavaujednoikrajhumanizma.IakoseovodvojetekuHeideggerraizričitodovodeusvezuunutarpitanjaokrajumetafizikevaljapokazatikolikojeinakojina-čintobilaipreokupacijaOrtegeyGasseta.Pojamideječovjekapretpostavljasmislenostunutarmetafizičkogasklopabitka–Boga–svijeta.Kadasetajskloprazara,čovjekunatočsvojemupovlaštenomepoložajuvladateljanadbitkomilisubjektavišenemasvoje»mjesto«i»boravište«usvijetu.Jelisuvremenaumjetnostupravopokazateljtakvogastanja?

1. Bitumjetnostiinjezinasudbinautehničkomesvijetu1.1.

AutonomijamoderneumjetnostijestonoštoArthurRimbauduSezoni u pak-lu (Saison en enfer) neopozivozahtijevaodnovogadobaslobodeinapretka:Treba biti apsolutno moderan! Autonomija je negativna sloboda djela kaotijelaumjetničkogaeksperimentasaživotomuopće.Usingularnomeprojek-tu pojedinca zbiva se preokret.Granica se nalazi u tome što umjetnost nemožebitiautonomnabezvoljeiliželjezaživotomkaomodernomkonstruk-cijom»noveprirode«.Zbogtogauvodimurazumijevanjeaporijacjelokupnesuvremeneumjetnosti sljedeće.Autonomijakao idejapripadamodernosti snjezinimkultomnovogausmislulinearnoga»razvitka«i»napretka«.Suverenostkaoidejapripadajazuilibezdanuusamojpovijesnojavangardi.AonaseraspadaonogčasakadaumjestodruštvainjegovekonstrukcijeusredištedolaziproblemštogaupravoOrtegayGassetsvojom»filozofijomživota«definirakaostvaralačkiprojektosmišljavanjaegzistencije»odozgo«.OtudauputstvoumeditacijamaoDonQuijoteuonužnostidrukčijegapristupaza-gonetciživota.Onasenemožerasključatibezsposobnostivitalnogaumauprolasku kroz kristale vremena.Život je u svojoj suverenosti izvan logikeautonomijeumainjegovihpravila.Stogasevladavinanadživotomnemožerazvitiizidejanitiiznačela,odPlatonadoLeibniza,većizpovijesnogavod-stvasamogaživotakaodrame bitka.2

Modernasekonstrukcijamorapojavitiulikunečegaštovećnapočetku20.stoljećaizazivadihotomijeiparadoksalneučinkeprijemaumjetnostiuproma-trača.Radiseoidejipovijesneavangardekojaimasvojadvalica:(1)estetskuformumasovnekulturenovogaindustrijskogadruštvai(2)kritičkipotencijal



elitekojanasljeđujepaideiuhumanizmaizdobarenesanseiprosvjetiteljstvatakoštomodernojumjetnostipodarujejezikvisokastila.UtolikojeupravuGiorgioAgambenkadagovoriodvijestrategijeestetikenastaleizavangardne(de)konstrukcijemoderneumjetnosti.PrvajeDuchampovaionaumjetnošćunastojipromijenitiživot.Drugaje,pak,Warholovaionaživotnastojiupisatiuestetskuformuumjetnosti.Uobaslučajasuočavamosesaporijomutemeljenjailirastemeljenjabitiumjetnosti.3Kadaseumjetnostutiskujeuživotondaobojegubevlastitubit.Akadaseživottransformiraudjelo/događajumjetnostitadasezbivapseudo-sintezaživotaiumjetnostiuformiestetskogaobjektabezdub-ljegaznačenja.Drugimriječima,značenjeumjetničkogadjelajepoputjezikaupragmatičnomestanjuknow-how.Onojekontekstualno,ovisnooduporabeikorisnika.Ukrajnjemslučajusamjezikpokazujenemogućnostrazumijevanjasuvremeneumjetnostibezrefleksijeilikomentaraonogašto»sedogađa«.AkoseprihvatipostavkaKonradaPaulaLiessmannadaOrtegayGassetuanaliziovogproblemanepolaziizestetskoga,većiz»sociologijskogagledišta«,kakoto izričito stoji većnapočetkunjegovanastojanjadapružiokvire za jednudrukčiju»sociologijuumjetnosti«,4onda jeočitodanjegovorazvijanjepoj-madehumaniziranja umjetnostiupozadiniimaneštoparadoksalno.Masovnapublikailipuk,naime,neuživautoj»novoj«umjetnosti.Uskraćujejojgotovoposvesvojepovjerenje.Površanpogledurazvitaksuvremeneumjetnostiovubiprosudbumogaouistimahpotvrditiinepotvrditi.Ovdjeseneradionor-mativnomesudu,većofaktičnomestanjusodnosomumjetnostiipromatračautradicionalnomeestetskomesmisluodKantadoBourdieua,primjerice.NezaboravimodanajznačajnijiumjetnikruskeavangardeKazimirMaljevičusvojemManifestu suprematizmatvrdida»nova«umjetnostkojadolaziside-jomradikalnogaraskidasprošlošćunijedrugonegoli»nova«,štosamoznačidajedrukčijaunačinuvlastitautemeljenjaodklasičneimoderneumjetnostikojajojjeprethodila.Onanijeniboljanilošija,jersutotekestetskekatego-rijenormiranjailivrijednosti.5Umjestotoga,umjetnostkojuOrtegayGassetnazivamodernom,avidjetćemodajetoujednoiavangardnaisuvremenaumjetnost,onakojasenezasnivatekuautonomijiumjetničkogadjelanegousuverenostiživotnogaprojektaegzistencije,imasvojaishodištauonomeštopripadafilozofijiiznanostinovogavijeka.Obojesu,pak,kaoiuHeideggera,ništadrugonegolivećubačeniustrojsubjektivnostičijasemetafizičkazago-netkarazotkrivasprodoromtehničkogarazumijevanjabitka.6Dvoznačnostmoderne umjetnosti pokazuje se u tome što je ona i pokret pobune protivpostojećegadruštvenogaporetkaliberalno-demokratske»dosade«kapitaliz-maranemoderne,ali isto tako iopravdanjenjegovihznanstveno-tehničkihinovacija.UmbertoEcoskovaojepojamzaestetskumodernuinjezinkorakdosuverenostiradikalnogadogađajaživotasobziromnapovijesteuropskeavangardeprvepolovine20.stoljećaionogaštoćesedogoditisneoavangar-

2

JoséOrtegayGasset,»La ideadeprincipioenLeibniz«,u:Obras completas,sv.IX,Re-vistadeOccidente–AlianzaEditorial,Mad-rid,1983.,str.929–1177.

3

GiorgioAgamben,The Man Without Content,StanfordUniversityPress,Stanford,1999.

4

KonradPaulLiessmann,Philosophie der modernen Kunst: Eine Einführung,WUV,Beč,1999.,str.160.

5

Vidi o tome: Boris Groys,Über das Neue: Versuch einer Kulturökonomie, 3. izd., S.Ficher,Frankfurt/M.,2004.

6

Vidi o tome: Antonio Diéguez Lucena,»ThinkingAboutTechnology,But…InOrte-ga’sOrHeidegger’sStyle?«,Argumentos de Razón Téchnica,br.12/2009,str.99–123.



dom1960-ih i1970-ihgodina.Umjetnicikojipripadajutomdvoznačnomepokretusustogai»apokaliptičari«i»integrirani«.7

Bez obzira na »sociologijsku« pozadinu analize biti umjetnosti umodernodobaokojempišeOrtegayGasset,budućidajeoglednaslovljenDehumanizacija umjetnosti (La deshumanizatión dell Arte) objavljen1925.godine,valjapodsjetitidapojamdruštvaskojimovdje imamoposlanijedalekoodHei-deggerovauvidadajeindustrijskodruštvorezultatmodernesubjektivnosti.8

SamojerazlikaspramHeideggerautomeštoOrtegayGassetnerazvijaidejusubjektivnostiiotudaobjektivnostiiztehničkekonstelacijenovogavijekakaouvjetamogućnostinastupanjamoderneindustrijeuopće.Dapojednostavimo:Heideggerubititehnikerazabirepovijesno-epohalnukonstelacijuizkojesesvedrugouvjetujeiodređuje.Toistotakovrijediizaumjetnostkojaseodnovogavijekaestetskiutemeljujeu»doživljaju«i»ukusu«.OrtegayGassetdopuštamogućnostinterakcijeizmeđutehnikeiljudskesubjektivnosti.Sto-gamusepojamdruštvapojavljujeuznakuslobodeprolaza izmeđutehno-determinizmaisocijalnogaindeterminizma.Uslučajuanalizeumjetnostiiz»sociologijskogagledišta«radiseoprelaskuizjednogastadijapovijesnoga»razvitka«i»napretka«udrugi.Tojeonajskojimotpočinjerazdobljena-silnepolitičketransformacijemodernoggrađanskogadruštva.Ulazakuovorazdobljeoznačavavladavinumaseuznačenjučistekontingencijesnagekaokvantitetainjemupridruženogapojmajednakosti.Masapostajestvaralačkimnačelomrazaranjaelitarnogashvaćanjapovijesti.Modernojedruštvostoga,iakorascijepljenonadvapola,ubitijednoznačnoijednosmjerno.Njegovajetemeljnaznačajkamasovnaproizvodnjaunificiranogaživotapremamodelutehnički organizirane racionalnosti.Masa ne predstavlja fizikalizam životaprenijetukolektivnudimenzijuljudskeegzistencije.Umjestotoganadjelujenačelobeztranscendentalnogauporištaupovijestimetafizike.Bezmjernostikvantitet,golasnagaidinamizammoćineproizlazevišeizbožanskiusmje-renastvaralaštvakaocreatio ex nihilo.Moćmase,posvesuprotno,zasnivaseunjezinojposvemašnjojmogućnosti»razvitka«i»napretka«izlogikeznan-stveno-tehničkeracionalizacijesvijeta.Gotovosemožekazatidajemasabrojplusuvećanjesnagenakvadrat.Ovaformulasjedinjujeajnštajnovskuopćuteorijurelativnostisvemirasmekluanovskomimplozijominformacija.UmnogočemupostojedodirnetočkeizmeđuOrtegeyGassetaiMartinaHei-deggera,patakoiushvaćanjumasovnoganačinaljudskeegzistencije.Dok,naime,OrtegayGassetsvojuteorijumoćičovjeka-maseizvodiizantropolo-gijsko-sociologijskihizvora,pokazujućipromjeneuznačenjuodnosasnagapojedincakaosubjektaidruštvenekolektivnosti,zaHeideggeraseradioon-tologijsko-egzistencijalnomenačinukojimse tubitak (Dasein)kaobitak-u-svijetu(In-der-Welt-Sein)pojavljujeuneautentičnojformionoga»bezličnogase«(das Man).Kaoiusvemudrugome,avidjetćemodajetoosobitoprisut-noupromišljanjutehnike,izmeđuOrtegeyGassetaiHeideggerapostojiunu-tarnjidijalog,upadljivablizinastrujanjamišljenja,aliinepremostiverazlike.UdrugimrazgovorimanakonferencijiuDarmstadtu1951.godine,gdjesuobojicaimalaizlaganjaopojmuprostoraibitičovjekauproizvođenjusvijeta,pokazalaseupravotablizinairazmakushvaćanjuvremenaitehnike.9Akočovjek-masajestproizvodmodernogadruštva,ondajenjegovasubjektivnostposvjedočenaumodernoj umjetnosti kao apstrakcija i kaodehumanizacijaprostora-vremenaukojemsedogađasvijetuopće.

1.2.

UPobuni masa iz1930.godine,petgodinanakonobjavljivanjaogledaDehumanizacija umjetnosti,Ortegaiznosineštoštosečinipresudnimzasvako



daljnje shvaćanjeodnosaumjetnosti i tehnikeumodernodoba.Štoviše, iztogasetekmoževidjetizaštovišenemamoidejučovjekakojabimoglabitiprihvatljivomidostatnofluidnomzabudućeradikalnepromjenesvijeta.Bu-dućidaseu19.stoljećuzbivasklopdogađaja,kojićepridonijetinastankučovjeka-maseusvojemozbiljenjukao»brutalnečinjenice«,ondajerazvidnodaseistodobnostvaraipojamsvijetaiživotaskojimseoperabilnopostupajošidanas.OvojeiznimnovažnojerocrtavaodnosOrtegeyGassetasprammogućnostidaseumjetnostitehnikarazumijuizjednedrukčijeperspektivenegolijetoprisutnouHeideggerovupovijesnomemišljenjubitkakaodoga-đaja:

»Tajnovisvijetomogućilasutrinačela:liberalnademokracija,znanstvenoeksperimentiranjeiindustrijalizam.Dvaposljednjamogusesvestinajedno:tehniku.«10

Ako jošpojednostavimoonoštoOrtegayGassetovdjepostavljakaocredo radikalne modernosti s nastankommasovnoga društva, možemo reći da supolitika,znanost i tehnikatri temeljnemoćioblikovanjasvijeta.Unjemusepojavljujenovisubjektkaočovjek-masa injegovaželja ilivoljazaživotomprimjerenim dinamizmu akcije. Podrijetlo riječi ‘pokret’ kojim označavamoavangardnuumjetnost20.stoljećavaljapotražitiudinamizmuiaktivizmupo-litičkihpokreta19.stoljećaodanarhosindikalizmadoradničkihpokretaipo-kretazapravažena.Društvenaangažiranostiziskujetotalnogačovjeka-mase.Pojedinac,doduše,činibitmodernogadruštva.No,njegovaje»funkcija«dabudenausluzikapitalističkomeporetkuprofitasamokaoornamentformalneslobodeizbora.Stogajegotovonužnodasemodernaumjetnostkojausebinosidvoznačnostvlastitapodrijetlasfurioznimpokretimapovijesneavangardedoživljavaistodobnokaopobunaprotivporetka»starihvrijednosti«ikaouspo-stavljanje»novihestetskihpravila«.Umjetnostnemavišeutemeljenjeumituireligiji.Njezinanadomjesnareligijapostajeestetikakojaseuvijeki jedinomožerazumjetikaopolitičkakonstrukcijadogađajaikaoznanstveno-tehničkidizajn okolnoga svijeta. Problem s kojim se hvata ukoštacOrtega yGassetnijeotudatzv.društveniproblemstatusaumjetnosti,iakojenjegovopolazišteuvjetnoonokoje i samnaziva»sociologijomumjetnosti«.Kada se estetskoozbiljenjemoderneumjetnostipojavljujeuvidupolitičkogaprodoramaseusredištesamogaživota,posrijedijeopasnostnestankaupravoonogaštojeprvaiodlučujućapretpostavkanastankanovogasvijeta–liberalnademokracija.ZarazlikuodHeideggera,kojidokrajaživotanijeudemokracijividiomo-gućnostistinskogapolitičkogasuočenjasbititehnike,OrtegayGassetsmatraliberalnuidejuslobodeuvjetommogućnostiznanstveno-tehničkoga»razvit-ka«i»napretka«.Obranatognačelazanjegajenaprostoobranadostojanstvaživotaprednezadrživimprodorombrutalnelogikemasovnihpokreta.20.sto-ljećebitćeuznakuvladavine ideologije ipolitike totalitarizmau fašizmu,nacizmu ikomunizmu.Utoliko jeneodrživomoznaka»kulturnogakonzer-

7

UmbertoEco,Apokaliptiker und Integrierte: Zur kritischen Kritik der Massenkultur, 5.izd.,S.Fischer,Frankfurt/M.,1994.

8

MartinHeidegger, »DieHerkunft derKunstund die Bestimmung des Denkens«, u: Pe-tra Jaeger iRudolfLüthe (ur.),Distanz und Nähe. Reflexionen und Analysen zur Kunst der Gegenwart, Königshausen i Neumann,Würzburg,1983.,str.18;iMartinHeidegger,

Vier Seminare, GA, sv. 15,V. Klostermann,Frankfurt/M.,1976.,str.125.

9MartinHeidegger,»BegegnugenmitOrtegayGasset«,u:Aus der Erfahrung des Denkens: 1910–1976, GA, sv. 13, V. Klostermann,Frankfurt/M.,1983.,str.127–130.

10JoséOrtegayGasset,Pobuna masa,Goldenmarketing,Zagreb,str.90.



vativizma«koja se pripisuje njegovumišljenju o biti umjetnosti.Ortega yGassetnijeumjetnostshvaćaoiznekeprimijenjene»ontologijedruštva«,većiz imanentnoga samorazvitka ideje njezine (de)humanizacije u tehničkomesklopukrajapovijesti.Dajetometakosvjedočiprogramatskamisaootemelj-nimnačelimamoderneumjetnosti.Aonasusljedeća:

1)umjetnostjeoslobođenaljudskihsadržaja;2)onaizbjegavaživeforme;3)umjetničkodjelosamojeumjetničkodjelo;4)onojeigrailinijeništa;5)ironijapostajetemeljnimumjetničkimsredstvom;6)težisečistoćiapstraktnogaprikaza;7)umjetnostzanoveumjetnikevišenemanikakvatranscendentalnogazna-čenja.11

Sadasemože razabrati zaštoOrtegayGasset iznosipostavkukoja sečiniradikalnočudovišnomkonstatacijomdijagnozestanja.Riječjeoonojzačud-noj situacijiukojoj se cjelokupnakultiviranapublika, ane tekpromatračičovjeka-mase,nalaziustanju»ravnodušnostipremaumjetnosti«.Odakledo-lazi takvorazočaravajućestanjestvari?Možda iznezadovoljstvaskvalite-tomsadržajamoderneumjetnostikojavišeuistinunemaheroje,negosamomoderneinačiceDonQuijotea?Udobasubjektabezsupstancijeumjetnostusredištenepostavljavišesadržajosjetilnespoznajesvijeta.Umjestotogasamjestvarateljpostaoformomodnosaizmeđudjelainjegovepublike.Zbogtogasemožeuistinugovoritiorazdobljukojepoprviputupovijesti(umjetnosti)zasvojpredmetnemavišezbiljskiživotljudiusvijetu.Predmetpostajesamaformaumjetnosti.Unjezinojkonstrukcijitehničkezbiljeumjetnostnadilazirazlikovanjesadržajaiforme.Dehumanizacija umjetnostineznačiništadru-gonegoliprocesdesupstancijaliziranjačovjekakojijeostaobezrazlogasvojeopstojnosti.Nijenipoštostvarunekojmanjevrijednojkvalitetiumjetničkihdjela.Uostalom,OrtegayGassetplastičnopokazujedajesrazmjernorazvit-kuestetskogaukusaumodernomedruštvusvevećibrojdjelaitoupravoonihkojiu svimrodovima (poeziji,drami, romanu, slikarstvu,kiparstvu, filmu,glazbi,arhitekturi)nadilazeprosječnupredstavuoužitkuinjegovojdisemi-nacijiukulturnooblikovanimsredištimaEuropeisvijeta.Proustovaknjižev-nost,glazbaStravinskoga,apstraktnoslikarstvoKandinskoga iMondriana,svesutovrhunciidejedamodernaumjetnoststvaranovuelituisuverenostjezikapripadnanovome»duhuvremena«.Akoseumjetnostusmjeravanasebesamu,tadasesusrećemosproblemomnjezine»čistoće«i»bezbitnosti«.Odlarpurlartizmadopolitičkiangažiraneavangardenadjelujeprijeporoodnosuizmeđuestetskeautonomijeizahtjevazaprevladavanjem»čistoće«uslužbisekulariziranomebožanstvukaoštojetopolitika.Nemanikakvedvojbedajenadomjesnafunkcijaumjetnostipo-stalanevišedruštvenomulogomutehničkiodređenomedruštvuvladavinemase.Namjestodruštvaunjegovudemokratiziranjusvedodanasuspostavljaselogikasmjeneestetsko-političkihstrategijanadomjeska.Oduzvišenostire-volucijeiteroradobanalnostisvakodneviceuproizvodnjiestetskihobjekatakrećesesuvremena raspravaobiti suvremeneumjetnosti injezinesuvere-nostidogađaja.12Jošjednomvaljaistaknuti:autonomijamoderneumjetnostioznačavanjezinuemancipacijuodizvanjskihoznačitelja(Boga,supstancije,ljepote,uzvišenosti).Usmjerenostksebisamojdovodimodernizamuumjet-nostisfiguromBaudelaireakaoparadigmatskogapjesnikanovogavremenadosamoreferencijalnosti.Toznačidanastajeneizbježanbezdanilijazusa-



mojumjetnostiunjezinurazdoruna»praznutranscendenciju«,kakotofor-muliraHugoFriedrichzabitpjesništvaodMallarméadoSt.JohnPersea,13i »praznu imanenciju«, jer sepovijesnaavangardanemožeutemeljitiniučemudrugomenegoliusekulariziranojvjeriu»napredak«.Povratakumjet-nostičistoćinjezineformeionomepred-slikovnomeukaosustvaranjazaOr-teguyGassetapredstavljasimptomradikalnedehumanizacije.Umjestosvije-takaohorizontasmislaupovijesnomesklopubitka,Boga,čovjekaisvijetasadaseradioiživljavanju/oživljavanjusamogaživotaizsuverenosti»ludilaslobode«.Utolikojeparadoksoveanalizemoderneumjetnostidajeonaza-pravouvidubitsuvremeneumjetnostikaoigrebinarnihoprekadekadencije(nazatka) i avangarde (napretka).14 Jednonemožebezdrugoga.Oboje su,pak,samonačinikojimaseumjetnostpojavljujeudobatehničkeegzistencijekrajačovjeka.Otudaihtrebarazmatratiupovijesnomesmislunesvodljivostinabiloštopredmetno,objektno,beživotno:

»Čakakočistaumjetnostmoždaijestnemoguća,ipak,nedvojbeno,možeprevladatitežnjazanjezinimpročišćavanjem.Takvabi težnjamoglapotaćipostupnouklanjanje ljudskih,odvišeljudskih, elemenatakoji supretezaliu romantičkoj inaturalističkojproizvodnji. Iu tomeseprocesumožedosegnutitočkanakojojseljudskisadržajtakoistanjiodajepostaozanemariv.Kadimamoumjetnostkojumogushvatitisamoljudisosobitimdaromumjetničkesenzibilnosti–umjetnostzaumjetnike,anezamase,za‘vrijedne’,anezahoi polloi. (…)Novaumjetnostjestumjetnostzaumjetnike.(…)Uumjetnostijeponavljanjeništa.«15

Suverenostsuvremeneumjetnosti,pak,otpočinjesnultimstupnjemnjezine»povijesti«.Akojetopostavkadaumjetnostnepripadavišenekome»gore«,aliistotakonitinikome»dolje«,ondapreostajekrenutiodonogaštoOrtegayGassettvrdigotovoaksiomatski,ananjegovutragumnogiteoretičarisu-vremeneumjetnostičakikadaganenavodekaoizvorištenadahnućazadalj-njapromišljanja.Prvo,daječistoćaumjetnostitežnjakojavladaumjetnošćuodnjezinapočetkadokraja.Sabire seuMallarméovuapsolutnomepismui idejiKnjige koja nadilazi prikazivanje zbilje i predstavljanje prirode (odromantizmadosimbolizma).Drugo,dajeponavljanjesmrtumjetnosti.Ideja»novoga«kojasenužnopojavljujeuideji»razvitka«i»napretka«povijestičovječanstvaodTurgotaiCondorcetadoHegelaiMarxajestimanentnabitiumjetnosti.Novostproizlaziizproizvođenja(poiesis).VećseuGrkaradiospoznajidasamoumjetnikkaoobrtnikmožedovoditiuzbiljuonočeganemajerumjetnikpostupakaodemijurgikaoteourg –oslobađamogućnostibitkaizsuočenjasNišta.PoputBogakojistvaraizništavila,aneniizčega,takoseisuvremeniumjetnikusvojojapsolutnojsuverenostinalaziupoložajudaiskustvo»praznetranscendencije«i»prazneimanencije«dovededokoncepta

11

JoséOrtegayGasset,»Dehumanizacijaum-jetnosti«,u:Dehumanizacija umjetnosti i dru-gi eseji,Litteris,Zagreb,2007.,str.81.Vidiotome:ŽarkoPaić,Slika bez svijeta,Litteris,Zagreb, 2006., str. 221–227 i Posthumano stanje,str.68–84.

12Vidiotome:OdoMarquard,»Kompensation– Überlegungen zu einer Verlaufsfigur ge-schichtlicheProzessen«i»KunstalsKompen-sationihresEndes«,u:Aesthetica und Anaesthetica: Philosophische Überlegungen, W.Fink,München,2003.,str.64–81i113–121;Žarko Paić, »Nesvodljiva moć umjetnosti:Izmeđutotalnepolitikeiestetskogaporetka«,u:Sloboda bez moći: Politika u mreži entro-pije,Bijelival,Zagreb,2013.,str.522–568.

13

HugoFriedrich,Struktura moderne lirike: Od Baudelairea do danas, s njemačkogapreve-li Ante i Truda Stamać, Stvarnost, Zagreb,1969.

14

Matei Calinescu, Five Faces of Modernity: Modernism, Avant-garde, Decadence, Kitsch, Postmodernism,2.izd.,DukeUniversityPress,Durham,1987.

15

J.OrtegayGasset,»Dehumanizacijaumjet-nosti«,str.80i81.



skojimMallarméovopjesništvo,apstraktnoslikarstvoiSchönbergovamu-zikaupućujuna(ne)mogućnostutemeljenjaumjetnostivišeniučemuizvanumjetnosti same.Čistoća kao autonomija umjetničkoga djela i novost kaosuverenostdogađajakojimseperformativno-konceptualnodogađaumjetnostudjelu i izvannjegasvjedočio jednome-jedinstvenomiujedno jednokrat-nomeputukojimjeumjetnostudoba tehnikepostaladrugo lice filozofije,njezinoslobađajućiporivzaapsolutombezredukcijenapozitivizamznanostiitehnologizamživota.OrtegayGassetnije,dakle,nikakav»kulturnikonzer-vativac«kojiseuimeslavneprošlostimitaireligijedaozavaratisirenskimzovomtradicije.Takveplemenitenostalgijenemožemopronaćiunjegovimspisima. Jednako tako niti melankolije kao figure modernizma s kojom jeWalterBenjaminstupioudijalogstehničkomslikomdobareproduktivosti.Onoštoje,međutim,posveizvjesnouanalizibitiumjetnostiuOrtegeyGas-setajestdaseumjetnostnemožeinesmijesvoditininaštoizvannjezineautonomno-suverenemoćiproizvođenjanovoga.Ibašstogaštojojje»sud-bina«vezanauzčistoćusamostojnostiodsamogapočetkamodernosti,atojeuknjiževnostibiloočiglednovećsprvimromanomMigueladeCervantesaDon Quijote,ondajesamorazumljivodaje»ludiloslobode«kao»slobodaludila«usmislueksperimentiranjasasamimživotomuvjetmogućnostisuvremenogadobauopće.NakrajuDehumanizacije umjetnostinalazisemisaokojajasnoopravdava i zapečaćuje umjetnost kao singularnu kontingenciju života. Izoveperspektivevišenemanikakvapovratkauprošlost.Aktualnostmoderneumjetnostipostajefatalnom»sudbinom«isuvremeneumjetnostiupravosto-gaštojojje,kakozaOrteguyGassetatakoizaHeideggera,istinskiprostoronaj koji pretpostavlja otvorenost slobode, a autentičnovrijeme sedogađakaoegzistencijalninabačajmogućnostičovjekaunadolazećojbudućnosti:

»Težnjapremačistojumjetnostinijeizrazarogancijenegoskromnosti.Umjetnostkojaseoslo-bodilaljudskogapatosapostalajeneštobezikakvihposljedica–naprostoumjetnost,bezika-kvihdrugihpretenzija.«16

Kada umjetnost postaje »samo« to i ništa više, naime umjetnost u svojojapsolutnojautonomiji (djela) i totalnojsuverenosti (događaja),nalazimosenabrisanomeprostoruestetskoga nihilizma.Svepostajemogućeiništavišenijenemoguće.Osimštoovopodsjećanalozinkupostmodernogaanarhizmaanything goesuPaulaK.Feyerabendasobziromnaredukcionizamznanstve-nemetode,jošvišesečiniizvedenimizbitiumjetnostiudobatehnike.17Para-doksjeutomeštoseumjetnostsvojimoslobađanjemodjednog»gospodara«dodvoravadrugome.Takosenjezina»čistoća«bezprikazivanja/predstavlja-njazbiljepokazujerezultatomjedneposvedrukčijeidrugesubjektivnostiodsebesame.Bitjemoderneumjetnosti,aotuda,dakakoisuvremeneumjetno-stiinsceniranjadogađaja,ubezbitnostivlastitamjestaivremena.Mjestokaotoposjeprazno.Avrijemekaonabačajbudućnostisvagdasezbivauodgodionoganadolazećega.Natajsenačinmožerazumjetipostavkaodehumanizaciji umjetnostikaoestetizacijikonstruiranogasvijeta.UtomsvijetuslikaPablaPicassaizvukIgoraStravinskoganisuništavišeosimslikeizvukate»praznetranscendencije«.KaoštosueksperimentalnifilmoviGuyaDebordaiperformativnoludilo»kazalištaokrutnosti«AntoninaArtaudakretanjesli-ke/zvuka»prazneimanencije«doposljednjetočkenestankačovjekaizumjet-nostiuopće.Gdjejetatankanevidljivacrtakojarazdvajaumjetnostodživotanapragunjihovepseudo-sintezekoja jeumjetnostostavilabez subjekta, aživotbezsupstancije?Uogleduukojemsenalazitačudovišnapostavkao»ravnodušnostipremaumjetnosti«OrtegiyGassetupostalojejasnodapre-obrazbaumjetnostiu»unutarnjidoživljaj«morapolučitiuizvanjskomesvije-



tusamogapogonaumjetnostineštozapravozastrašujuće,noneimogućnostbilokakvepromjenetogstanjajerbitobioanakronističkipovratakuiluzijumirnekontemplacijeprošlosti.18Nemavišeiluzijepovratka»natrag«.Imali,međutim,jošsuvisloodređenetežnjekretanjaumjetnostiprema»naprijed«?

1.3.

Akojeidejačovjekauvjetmogućnostijednezaokružene»kulture«kaonovepaideie,ondajepitanjekojemučiOrteguyGassetazapravogorućepitanječitavemodernehumanistikeisamorazumijevanja»humanosti«uopće.Nietz-schejekazaodaje»umjetnostveliki stimulans zaživot«.No,tajstimulansnemožebitidjelotvornimbezživotnemoćikojasesamaodsebeorganizirau poretku uzdizanja prirode do načela produktivnemoći fantazije.Čovjekunutarživotakaoumjetnostiproživljavaioživljavavrijemekojenikadnijeprošloakopostojiuživomesjećanjusadašnjosti.Postavkaoumjetnostikaonačinuosmišljavanjaživotakojinepostojiuciljevimaisvrhamaprirodenanajuzvišeniji je način ostvarenau slikarstvu referencijalnogadoba»visokastila«.Tojeonovrijemeslikekojeomogućujeujednočovjekudabudespo-kojnimpromatračemdoživljenavremenaprošlostiioživljenavremenasadaš-njosti.Takvovrijemeneprotječepoputmehaničkeurenitipijeskauklepsidri.SlikarstvoDiegaVelásquezačinisenajsjajnijimprimjerombaroknogadobareprezentacije. I nećebiti nimalo slučajnoda jekakozaOrteguyGassetatakoizaMichelaFoucaultaslikaLas Meninas izVelásquezovaopusanaj-zagonetnija slikauopće.19Snjomnovivijekpredstavlja slikuo sebikao islikukojapokazujedajezbiljanaprostofikcijomiiluzijom.Zbiljanepostojibezdvojnika,simulakruma,kopije.Uzrcalu»prirode«ukojojjeonoljud-sko-odviše-ljudskodonajvećemjerezapravovećodavnopostalotehničkimmedijem dehumanizacije, sve se čini nedovršenim.No, i još nešto uistinuzagonetnijeodsvegaštojerečenooVelásquezuskrivaseutojriječi–nedovršenost.OrtegayGassetsmatragaslikaromprotivsvojegavremena.Stogaimapovlasticubiti prethodnikommoderneumjetnosti više od svihdrugih.Razlogležiu tomešto jepostao»slikaromzaslikare«iprethodnikomonebolestikoju suvremeni čovjekosjećau»ravnodušnostipremaumjetnosti«.Naime,zaOrteguyGassetapredstavljaDiegoVelásquezparadigmatskogaslikara»nedovršenihdjela«:

»JeliVelásqueztakvoplatnosmatraozavršenomslikom?Naovopitanjemožemojasnood-govoritičimsamoovlašbacimopoglednanjegovostvaralaštvoucjelini,iustanovimodasugotovosveVelásquezoveslike,naovajilionajnačin,zbogovogilionograzloga,zapravo‘ne-dovršenadjela’,ilibiihbarem,nejošdavno,svitakvimasmatrali.(…)UprošlomsustoljećuVelásquezačestonazivali,posebiceEngleziiFrancuzi,‘slikaromzaslikare’,neuviđajućiko-likojetobilazbunjujućaisablažnjivatvrdnja.Slikarstvozaslikare,naprimjerumjetnostJuanaPalome,nijeništanaročitoneobičnouvremenukakvojeovonaše,kojeimaifizikuzafizičare,nepristupačnuzaostalesmrtnike,pravozapravnike(Kelsen),politikuzapolitičare(profesio-nalnirevolucionari),alineznamoštojetakoneštomogloznačitioko1640.godine.«20

16J.OrtegayGasset,»Dehumanizacijaumjet-nosti«,str.103.

17PaulK.Feyerabend,Against Method,4.izd.,Verso,London–NewYork,2010.

18José Ortega y Gasset, »Apathie vor derKunst«, u:Gesammelte Werke, sv. 1, DVA,Stuttgart,1978.,str.236.

19

MichelFoucault,Riječi i stvari: Arheologija humanističkih znanosti, Golden marketing,Zagreb,2002.,str.21–34.

20

José Ortega y Gasset, »Oživljavanje slike«,Europski glasnik,br.7/2002.,str.376i377.



Humanističkesuznanostiudobatehnikemnogovišenegoli igraretorike iknjiževnogastilaufikcionaliziranjusvijeta.Budućidaimnedostajeonestro-gostikojujejošDescartespostaviopravilomjasneirazgovijetnespoznaje,morajuseorijentiratiudrukčijemmedijumišljenjanegolijetoslučajsma-tematikomifizikom.Neradisesamoostanjupozitivnihznanostiočovjeku.JošodDiltheyaone,naime,morajuproizvestivlastitumetoduistraživanjapo-vijestiadatonebudepreslikametodeprirodnihznanostikojenemoguistra-živatipriroduukolikonjezinpredmetnepostaveustatusobjektaneutralnogaodpoložajasubjekta.Ovudugovjekuiluzijusrušilajeparadigmaneodređe-nostiukvantnojfizici.ČinisedajetoponukaloOrteguyGassetadaupravonačeloneodređenostiuspostavipovijesnommetodom»biografijskoga«uvidausingularnostsamogaživota.Akonamjedarovanživotuontologijskojper-spektiviuvjetamogućnostiegzistencijekaoslobode,nijenamdanamoguć-nost da ne živimo kao ljudi dostojni vlastita projekta budućnosti.21 Što iztogaproizlazi?Ponajprijedaseshvaćanjevitalnogauma(Razón Vital)moraizvestinapodlozikoegzistencije»Ja«isvijeta,mišljenjaibitka.Životvaljarazumjetipolazećiodonoga istogaštopredležiu jezgri ili srcuumjetnostisame.Ovojepostavkakojauistinuodgovaranečemukrajnjesuvremenome,aliuistinu»mediteranskome«uiskonskomeznačenjugrčkepredajetragičkevizijesvijeta.Životsevodikaodrama,anekrozorgijeracionalnostimasov-nogadruštva.Izatogauvijekstojičudovišnonasiljeiiracionalnostjednogaporetkanesukladnogaidejičovjekakojabitrebalaimatinasljeđeibudućnostotvorene»kulture«kaopaideie. AkojezaOrteguyGassetačovjekubitnomeprojektotvorenosti,njegovajesudbinapostati»nomadombitka,lutalicom«kojinigdjenemožeimatifiksnoobitavalište.Tajdonkihotskiporivtraganjuza novim avanturama unatoč nesvikloga vremena za herojsku egzistencijuumjetnikazahtijevastoganeštogotovojošvišenemoguće.No,upravostogatonemogućečinisejedinoobvezujućimnačinommišljenjaconditio humanausloženomtehničkomesvijetu.Nijetofilozofijskaantropologija,anitičaknekanova fenomenologija života izvedenana traguNietzschea iDiltheya.Onoštojepotrebnozakonačnoprebolijevanje»ravnodušnostipremaumjet-nosti«jestrehumaniziranje svijeta.Iliiskazanogovoromnadahnućakojikra-siOrteguyGassetakaovjerojatnonajvećegstilistaufilozofiji20.stoljeća–»čovjekpotrebujejednunovuobjavu«.22

2. Aporije»noveobjave«

2.1.

Kakogoduzeli,potrebačovjekaza»novomobjavom«neodnosisenare-ligioznoiskustvoživota.PitanjeouvjetimamogućnostibožanskogaiBogaunutarzapadnjačkemetafizikekaoonto-teologije,daseposlužimopoznatomHeideggerovomsintagmom,zaOrteguyGassetanepredstavljapitanjeopr-vomeuzrokuiposljednjojsvrsibitka.Životkaovitalniumupromišljanjupo-vijesnoganačinaegzistencijesvijetaodređujegranicesvijetasamoga.Nijetoništanalikvitgenštajnovskomezaokretuspramzamuknućakadasevišenemašto rećioonomešto jest.To jeoblikegzistencijalnogaprojekta.Asnjimesepostavljaupitanjeprirodno-racionalnajezgrateologije.Uostalom,kritikaDescartesovaracionalizmaipozitivizmamodernihznanostimorabitiradikal-noizvedenadoposljednjetočkeautonomijetranscendentalnesvijesti.Prirodairazumuokviruteologijenovogavijekačinepritomsamustrukturumišljenja.Iztogmišljenjaživotsenemožedohvatitipolazećiodnjegovesingularnostikojajenesvodljivanabiloštoapstraktnoipostvarujuće.Čovjeknijeodređen



gotovoničimeštobigamoglopretvoritiurobanatpovijesnogaudesa.Slobo-daipovijesnostnjegove»sudbine«omogućujumudaseigrasbogovimakaoštoimaslobodudatehničkomesvijetuotkažepovjerenjeuposljednjojinstan-cijivlastiteodlukedaslijediputsvojeduše.»Metafizikahumanogaživota«,kakočitavunjegovufilozofijuodređujeAntonioRodriguezHuéscar,23usmje-ravasenanesvodljivost,emergencijuikontingencijupovijesti.Aupravoovo»svetotrojstvo«kategorijapredstavljaotvoreniprostor-vrijemezaispunjenjeljudskogaprojekta.Štooznačavatajgotovosamorazumljivpojamživota,daga sečestonedostatnoprecizno rabina raskrižju između filozofiježivota ifilozofijskeantropologije?OrtegayGassetnedvosmislenotvrdidaje

»…ljudskiživotuistinurijetkazbiljaokojojponajprijevaljakazatidajesttemeljnomzbiljomiutolikosesvedrugezbiljeodnosenanjega,jerseovazbilja,bilaonaučinkovitailitekvjero-jatna,morapojavitinaposvedrukčijinačin.«24

Mišljenjeiživotkaostvaralačkipojambitka,kadagaseontologijskipročistiodrazličitihinačicafilozofiježivotaifilozofijskeantropologijeuistinuserazu-mijenaspecifičannačinaktivnogaodnosaspramsvijeta.No,svijetnijeprirodanitisveukupnostbićausmislubitkakaocjelinebića.Životsonustranuoprekaorganskeprirodeiduhovnogasklopapovijesnostiimasvojuvlastitunesvod-ljivost.Ona jeuprelaženjugranicaprirode,podarujući joj istodobnopojamnužnostiiotvorenostimogućnosti.Odsvegaćeseozbiljitiuvijekononeoče-kivanoukolikojeriječoljudskojinventivnostiistvaralaštvu.Životse,dakle,mora razumjetiuvjetommogućnostiegzistencije. Izato je riječo»nužnostinužnosti«.BudućidaOrtegayGassetnijebašvoliorabititemeljnuriječ/pojamsuvremenefilozofijeodKierkegaardadoHeideggera–egzistenciju–odlučiose za spoj nespojivoga, dekartovski racionalizam i onaj svoj donkihotovski»idealizam«uidejikonstelacijeodnosa»Ja«i»okolnogasvijeta«.Subjektisvijetnisuponoromodvojeni.Svijetnijeučinakmišljenjausmisluidealizma,kaoštojejošmanjemogućesvestiganamaterijalističkipojamobjektivnostiprirodeneovisnoodljudskogamišljenja.SvejetonužnoiznijetinavidjelouovomekratkomeizvođenjumisaonapoložajaOrtegeyGassetaizmeđudvijuvodećihorijentacijaufilozofijiodDescartesadoHusserla.Metafizičkashe-manijepritompromijenjena.RadiseoobratupretpostavkikojimHusserlovafenomenologijapropituje intencionalnečinovesvijestiudvojstvusubjekta isvijeta.Onoštonas,međutim,usvemutomeosobitozanimajestpokušajdaseizOrteginamišljenjaosveziumjetnostiitehnikeotvorimogućnostrazumije-vanjaposthumanoga stanjaentropijesvijetausuočenjusnjegovimposljed-njimmogućnostima.Je li takvomišljenje,kojeoscilira između»aktivizma«ljudskogadjelovanja,aunutarkojegvaljasmjestitiitehničkisklopumetafi-zičkomesmislupovijesnogaodnosabitka,bićaibitičovjeka,alternativomzaonoštosevećposvudadogađa–zakibernetičko-informacijski,autopoietičkisustavproizvođenjaživotasonustranubinarnihopreka»prirode«i»duha/kul-ture«izkojegproizlazijednadubljaičudovišnijaapatijaodonekojujeOrtegayGasset1925.godineprepoznaou»ravnodušnostipremaumjetnosti«?

21

JoséOrtegayGasset,»HistoryasaSystem«,u: History as a System and Other Essays toward a Philosophy of History,W.W.Nor-ton&comp.,NewYork,1941.,str.165–233.

22

JoséOrtegayGasset,Gesammelte Werke,sv.IV,DVA,Stuttgart,1978.,str.385.

23

Antonio Rodriguez Huéscar, La innovación metafisica de Ortega. Critica y superración del idealismo,ServiciodePublicacionesdelMinisteriodeEducaciónyCiencia,Madrid,2002.

24

J.OrtegayGasset,Gesammelte Werke,sv.IV,str.340.



2.2.

CarlMitchamustudijiomisaonimzasadamatehnologijeufilozofiji,antropo-logiji,sociologijitekiberneticitvrdidajeOrtegayGassetbiovjerojatnoprvi»profesionalnifilozof«kojiseintenzivnobaviopitanjemtehnikeitehnologijeumodernodoba.25Otpočeojenizpredavanja1933.godineuŠpanjolskoj,dabineštoodtogaobjavio1935.godineuargentinskimnovinamaLa Nación.KnjigaotomproblemupodnazivomRazmišljanja o tehnici (Meditación de la Técnica)pojavilase1939.godine.26VećnapočetkuovemoždainajznačajnijeknjigeOrtegeyGassetapokazujesedamišljenjeotehnicinastajeusuočenjusnjezinimopasnostima.NijeteškozapazitidajetoistodobnoiunutarnjiporivHeideggerovamišljenjapostava(Gestell)kaobititehnike.27Uobaslučajapod-rijetlojeiozračjeodnosamišljenjaitehnikeonočudovišnoprijetećeštodolaziizneposredneopasnostizaljudskuegzistenciju.Podrijetloiozračjetvoripo-etskomišljenjeHölderlinaiznjegoveelegijePatmos.Prijenoštopokušamoprotumačitinačin iputOrteginamišljenjaoodnosučovjeka i tehnikevaljaukratkoobjasniti terminologijskepoteškoćekojeproizlazeizbiti jezikami-šljenjaOrtegeiHeideggera.Naime,ušpanjolskomeinjemačkomejezikuriječ‘tehnika’ (tecnica, Technik) sinonimno se koristi i za riječ novijeg datuma.Činisedaonaboljeodgovaramodernomenačinuljudskogaodnošenjaspramprirode.Ta je riječ,dakako, tehnologija.Uengleskome jeziku (technology)onaobuhvaćaznanjeosustavudjelovanjaaparata,bezobzirajeliposrijedimehanička ili električna, da se ne govori o suvremenoj informacijskoj teh-nologiji.Tehnikauengleskome jeziku(technique) jestznačajkasredstvazaradkaometode.Pritomsemislinaalatkojislužizadjelovanjeuoblikovanjunečeganovoga.Bezdaljnjega,alatstojiupotkisvakemodernetehnologije.Alinevišekaonjezinaosnovanegokaodalekiizvorusmislukauzalno-te-leologijskogamodelamišljenja.Pomoćunjega još jeKantmisliopriroduumetafizičkomesmislu»tajnogaplana«.Sciljevimaisvrhamakojenadilazeempirijskoiskustvoumutemeljujesmisaopovijesti.KadaOrtegayGassetiHeideggerušpanjolskomeinjemačkomejeziku,unatočvelikimrazlikamaumogućnostimametafizičkogakazivanja,razmatrajuili razmišljajuotehnici,tadasetajpojampojavljujeusmisluiskonskogajezičnogaadekvatazaonoštojetijekompovijestiodgrčkogatéhnepostalotehnikomkaoalatom.No,riječpreostajeikadavišeizravnoneupućujenabitstvari.Naime,problemjejezikaštonasljeđujesvojepodrijetloikadasemetafizikapreobražavauneštoonkrajnjezinihgranica.Drugimriječima,kadajezikpostajetehničkimnačinomka-zivanjabitkakaoinformacije,tadaimišljenjevišenijeiskonskamogućnostrazabiranjaonogaštonijesvedivoteknaračunanje,planiranjeikonstrukciju.Sastajalištajezikatehnikase,dakle,niuOrtegeyGassetanitiuHeideggeranepojavljujenipoštodrukčijeod»sudbine«riječiumjetnosti(arte,Kunst).Uobaslučajariječjenečemuštonijeviše»prirodno«niti»životno«.Aliipakimausebipriroduživotailiživotnostprirodesamoudrukčijemnačinubitka.Tehnikaoznačavaono»umjetno«,onoštoviše-nije-priroda.Međutim,prirodaneiščezavaiztehnike.Naprotiv,onasepreoblikujenatajnačindaomogućuječovjekudabudenešto»više«odpukeprirodeinjezinihprirodnihzakonitosti.UmišljenjuOrtegeyGassetakaoiukasnogaHeideggeraodkraja1940-ihgodinatehnikavišenemaništasonimštotariječoznačavausvakodnevnojuporabi.Radiseotehnologijikaosustavuupravljanja.Natemeljuznanstve-nogaeksperimentiranjasamimživotomkao»drugomprirodom«funkcioniramodernodruštvo.UtompogledumožesezaključitidajezaOrteguyGassetapitanjeotehniciustvaripitanjeomogućnostimaumjetnostinakrajupovijesnouspostavljeneidejenapretkačovjeka.Kadaserazmatrabittehnike,tadaseveć



ulaziurazdobljekojeistodobnopretpostavljadehumanizaciju umjetnosti,aliineštomnogoopasnijeičudovišnije.Nijetovišesamo»ravnodušnostpremaumjetnosti«.Posrijedijeposvemašnjaravnodušnostprematehničkojegzisten-cijičovjeka-mase.Njemusesvjetsko-povijesnosuprotstavljaparadigmatskaegzistencijamodernogaindividualizmaulikugentlemana,ali iarhajskiod-nosnone-moderninačinsuočenjas ljudskombitiuopće.OrtegayGassetgaocrtavakrozlikoveistočnjačkogamudracabodhisattveišpanjolskogahidalga(plemenitogavitezapoputDonQuijoteaodManche).Štojetehnika?Ponajprije,OrtegayGassetshvaćatehnikukaokonstitutivnuznačajkuljudskogaživota.Izbjegavamoovdjeuporabitiriječbitak.RazlogležiutomeštosenatraguNietzscheaiDiltheyabitaksvagdashvaćakaobivanjeilipostajanje(Werden).28Tosamoznačidabitakkaozbivanjeuprocesualnostiuključujeprednostili,ontologijskigledajući,primatpromjenenadpostojanoš-ću.Povijesnostsesuprotstavljakaootvorenostmogućnostisvakojprirodnojfaktičnosti.Štoviše,uRazmišljanjima o tehnicinailazimonaformulacijekoječakdovodeupitanjekategorijalnuimetafizičkuuporabumodalnogapojma»nužnosti«.S jedne jestraneriječopodručjuprirodnihnagona,ali sdrugestranejejasnodapojavačovjekakaodogađajauprirodipretpostavljarezsra-zumijevanjemvremenakaokontinuitetaorganskoganačinabitka.Čovjekseunizu»drugihnužnosti«možerazumjetislučajem(kontingencijom)povijesnooblikovaneslobodevlastitaživota.Sonustranuprirodne»nužnosti«njegovjedom.Ortegaidejošidalje.Ontvrdidanasuprotpojmu»objektivnenužnosti«bitkakaoprirodnogatijekapostojanostiupromjeni,ljudskuegzistencijutrebashvatitiiz»subjektivnenužnosti«inteligencije.Pomoćunjeseradikalnomije-njajupojmoviobjektivnostiinužnosti.Voljazaživotomilisubjektivnaželjazapovijesnimpreoblikovanjemsvijetadovodičovjekadopronalaskatehnike.Tehnikanijestogateknekosredstvozadrugusvrhu–ljudskogapreživljava-njauokolnostimaprirodekao»nužnosti«.Umjestotoga,potrebnojegovoritionečemuonkrajlogikesredstva-svrhe.Čovjekujeuskraćenokolnisvijetzarazlikuodživotinje(Umwelt)kojeg»nosi«posvudasasobomkaoštokornjačanosisvojoklop.Nasuprottome,čovjekimamogućnostioblikovanjatehničkihsvjetovamašteizbiljebezobziraštonemožebitii»ovdje«i»tamo«.29

2.3.UčemujenavlastitostOrteginarazmišljanja(meditacije)otehnici?Zahva-ljujućitehniciljudskabićastvarajuonoštoutekstunaziva»nad-prirodom«(sobrenaturalezza).UmjestoradikalnogastavakojizastupaHeideggeru»Pi-tanjuotehnici«(»DieFragenachdemTechnik«)kakosekrozpostav(Gestell)nerazotkrivavišebitakuznačenjučuvanjaprirode,negonjezinetransforma-

25

CarlMitcham,Thinking through Technology: The Path between Engineering and Philosphy,The University of Chicago Press, Chicago,1994.,str.45.

26

JoséOrtegayGasset,Meditación de la Técnica y Otros Ensayos Sobre Ciencia y Filosofia, Alianza Editorial, Madrid, 2004. Vidiengleskiprijevod:»Man theTechnician«,u:Toward a Philosophy of History,str.87–161i njemački:Betrachtungen über die Technik – Der Intelektualle und der Andere, DVA,Stuttgart,1949.

27

Martin Heidegger, »Die Frage nach demTechnik«,u:Vorträge und Aufsätze,GA,sv.7,V. Klostermann, Frankfurt/M., 2000., str.5–36.

28

Vidio tome:HowardN.Tuttle,Human Life is Radical Reality: An Idea Developed from Conceptions of Dilthey, Heidegger,and Orte-ga y Gasset, Peter Lang Publishing, NewYork,2007.,str.1–21.

29

JoséOrtegayGasset,»MantheTechnician«,u: History as a System and Other Essays toward a Philosophy of History,str.94.



cijeuenergijuiinformaciju,atoznačidajeprirodaustanjubiti-na-dispozicijizaiskorištavanje(Bestand),ovdjesususrećemosmišljukojapokazujeipakstanovitoblik»vjereubudućnost«čovjekakaotehničkikonstruiranogabića.Akojetehnikaneštosonustranuprirode,onautovaljasvrstati»nad-priro-du«ionoštoje»izvan-prirode«.OscilacijaizmeđutemeljnihpostavkiobitičovjekakakogajeizložioMaxSchelerufilozofijskojantropologijiionogaštoćekrajem1940-ihgodinaradikalnounijetiHeideggerupromišljanjebit-kakaodogađaja, uOrtegeyGassetaneprestano seodvija u svojevrsnomeprolazuizmeđučekića»antropologijskogasubjektivizma«inakovnja»onto-logizmaživota«.Budućidajetehnikauvjetmogućnostiopstankačovjekausvemiru,postavljasepitanjeonjezinomeontologijskomestatusu.Usto,pita-njeotehnicizaOrteguyGassetanijebilokakvousputnopitanjeunjegovimrazmišljanjima(meditacijama)ofenomenimasuvremenogasvijeta,kaoštosuprodormasovnekulture,dekadencijazapadnjačkecivilizacije,dehumaniza-cijaumjetnosti.Ovdjeimamoposlasosebujnomfilozofijomtehnike.Onasekrećeizmeđu»vjereurehumaniziranje«svijetaiuvidaunjegovoplanetarnorazdoblje.Modernatehnologijaodređujegatakoštoizjednačujeprostorivrije-me.Timesvodisvijetnafabrikacijuproizvoda,ačovjekanasamofabrikacijuskojomumjestoumjetnikaifilozofa(hidalgaibodhisattve)namjestolibe-ralno-demokratskefiguremodernogagentlemanadolaziplanetarnobezličnaiotudasavršenafiguradehumanizacijesvijeta–inženjer.30

Tehnikakaotehnologijanijeviše,doduše,sredstvozanekudrugusvrhugle-dajućisastajalištaaparata.Umjestotogapotrebnojeizaćiiznovovjekovnemetafizičke sheme stvaralaštva i stvorenoga (onto-teologije) i otvoriti pro-blem konstrukcije svjetova bez izvanjskoga ili unutarnjega smisla njihove»svrhovitosti«. Iako ječovjekhomo faber, a samofabrikacijaza razlikuodtradicionalnoshvaćeneAristotelovediobeumijećana teorijsku,praktičnu ipoietičku,određujenjegovubitumodernodobatehnologije,anerefleksivno-praktičnadjelatnost,ovdjejošneštovaljadodati.OrtegayGassetsmatradasetehnikommožeupravljati,dajeonauvlastikibernetičkogamodelarazu-mijevanjabitka.Iakousvojimpredavanjimanekoristituriječ/pojam,kojaće1960-ihgodinabitiključnomzaHeideggerazbogtogaštoupredavanju1964.godineuParizunakolokviju»ŽivećiKierkegaard«(»Kierkegaardvivant«),naslovljenom»Krajfilozofijeizadaćamišljenja«(»DasEndederPhilosophieunddieAufgabedesDenkens«)tvrdidafilozofijakaometafizikaokončavaukibernetici,31mogućejeizvestipostavkudaOrtegaproblembudućetehnolo-gijevidiutomeštoona»stvara«samaizsebesveštojest.Drugimriječima,problem je tehnologijebudućnostiu tomešto senemožeobuzdati»razvi-tak«i»napredak«čovjekakaotehničkogabićaukolikosebititehnikepriđetekizklasičnehumanističkeperspektive.Kontrolunadčudovišnimstanjemmodernetehnologije,kojajeistodobno»šansa«,»mogućnost«i»opasnost«uprojekturehumaniziranjasvijetanemožeseozbiljititakoštoćesesustavstrojnetehnikepretvoritiunadomjestakzaradnike,anjihkaosuvišneutomautokibernetičkomemodelu života čarobnim štapićem revolucionarne pro-mjenekapitalističkoganačinaproizvodnjepreobrazitiuumjetnikeifilozofeunovomeruhu.Kritikasvakogoblikakolektivizmaimesijanskeapokaliptikemarksizma,kojisepouzdajeumoćiinventivnostčovjeka-mase,uOrtegeyGassetanedvojbenojevišeodpitanjasmislavodećepolitikeusvijetu.32

Bit tehnike uistinu se skriva u nečemu što nije ni prirodno niti ljudsko, aponajmanjepripadasamojtehnici.Toštonijeništaodređenoidovršenojestnekipreostatakčudovišnogadogađajakojimsečovjekuspostavlja»subjek-tom«bez»supstancije«čitavogaprocesasamostvaranjaupovijesti.Kentaur-ska»priroda«njegovaprojektabitnojehibridnogakaraktera.Gdjeseskriva



bittehnikezaOrteguyGasseta?Jeliuistinu»vjeraurehumanizacijusvijeta«onoštoimaopravdanjeutehno-estetskomeinženjerstvuposthumanoga stanjakada se»danas«ne samoproizvodenove formebitka iz ideje»umjet-nogauma«(A-Intelligence)negosetasamoproizvodnjajošktomeestetizi-radotogadajedanodnajnovijihpravacasuvremeneumjetnostinosinazivznanstvenoga eksperimentiranja s nastankom »umjetnoga života« (A-Life)–postgenomikailitransgenskaumjetnost?33Nedovršenostsečovjekapoka-zujenjegovompovijesnomkontingencijom.Beznjesvijetnemožeizstanja»bitka«(quiddittas)dospjetidomogućnostipromjenebićaucjeliniičovjekanavlastito (quoddittas).UOrtege nema nimalo tehnofobije niti bilo kakvaostatka tehnodeterminizma.Kraj razmišljanjao tehnici tomevjerodostojnoideuprilog.34Hidalgoibodhisattvanisuzauvijekprohujalefiguremisaoneavanturepovijestikaosvjetskogadogađanjaonogaistogaurazlikama.

Epilog: O iskustvu praznine

Pitanjejetehnikeukonačnicipitanjeosmrticivilizacijekojaseuzdajućiuhimerenapretkaolakoodreklajednostavnostiživljenjakaoiskonskedrame.Ludiloslobode jednogneshvatljivogahidalgauistinu jestneštokrajnjeza-starjeloumodernojtehnomorfnojkulturi.Njezinaumjetnostsvevišeposta-jeeksperimentombezsvijeta,asvemanjeotvaranjemsvijetakaohorizontasmisla.DonQuijotejeusvojojbitnojneprilagođenostisvijetukaotehnosferitekjedanod»stilovaživota«.Imatipremaumjetnostiravnodušnostmožesamoonajkojiznadaniumjetnostnitiznanostvišenestvarajuinepronalaze»novo«.Umjetniciiznanstvenicisupostalikolektivnimsubjektominženjer-sketehnologijeukonstrukcijisvijetakaomreže.Unjojjesveraspoređenoukaotičnomeporetku.Bezsredištaibezrubovazbivasesamoorganiziranjenovecjeline.Svepovijesnefigureodstoikadogentlemanautomesuanakro-nizmomvećčinjenicomštonikoganinaštoneobvezuju.Njihovojemjestoumuzealiziranojpovijestitvorevinaifiguranaputuapsolutnetehničkesamo-fabrikacije.Ali, ipakimaneštoizvanovezapadnjačkemetafizikeništavila,kojaotpočinjesgrčkomriječjutéhneiokončavasriječjutehnosfera.OrtegayGassetjesvojspisotehnicizavršiosriječjuduša(psyhé)kadjegovoriootomedaseistočnjačkibodhisattvanemožeuklopitiniujedanporedakteh-ničkogasklopaodiskonasvijetadonjegovakraja.

»No,ljudskiživotnijesamoborbasprirodom;onjetakođerborbačovjekasasvojomdušom.Čime je toEuroamerikapridonijela razvitku tehnikaduše?Možda jeuovomepodručjuonauistinuinferiornomuodnosunaneshvatljivuAziju?Zaključimonašerazlaganjesotvaranjemavistabudućihistraživanjakojabinamtrebalasuprotstavitiazijsketehnologijesonimazapad-njačkecivilizacije.«35

30

Isto,str.121–123.

31

MartinHeidegger,»DasEndederPhilosophieunddieAufgabedesDenkens«,u:Zur Sache des Denkens,2.izd.,M.Niemeyer,Tübingen,1969.,str.61–80.

32

Vidi o tome: StephanGünzel, »Der Begriffder ‘Masse’ in Philosophie und Kulturtheo-rie« (I),Dialektik: Zeitschrift für Kulturphilosophie,br.2/2004,str.117–135.

33

IngeborgReichle,Art in the Age of Technoscience: Genetic Engineering, Robotics, and Artificial LIfein Contemporary Art,Springer,Beč – NewYork, 2009. i Claudia Gianetti,Digitale Äesthetik: Einführung, http://www.medienkunstnetz/de/themen/aesthetik_des_digitalen.

34

J.OrtegayGasset,»MantheTechnician«,str.160–161.

35

Isto,str.161.



Tehnologijakaoiskustvobezuvjetnoiskrslepraznine?Aštoakojetokrajnjirezultatonečudovišne»ravnodušnostipremaumjetnosti«danamnepoda-stire više traganje za ništavilom i prazninomkaodramu ljudskoga života?Umjestotoganištaviloiprazninapostajuiskustvonadomjesne»ljudskepriro-de«štosesamastvarairazara.Onopraznoproizlaziizbititehnike.Usvojojsemoćnojništećojprazniniobavijauznaspoputnovogaiskustvamišljenja.Ananjegovutraguusveopćem»ludiluslobode«okončavasvojuneponovlji-vudramuegzistencije.Udobakadaonopraznosuverenovladasvijetomodumjetnostimoždavaljaočekivatisamojošnovu»tehnologijuslobode«kakouotporusprambijegaizvansvijetatakoiusubverzijiporetkametafizikeskojomzaključujemoovo izlaganjeo ravnodušnosti sameumjetnostipremaonomeštojejošpreostaloodideječovjeka.OtomenamOrtegayGassetvišeništabitnonemožereći.

ŽarkoPaić

Technology and the SoulJosé Ortega y Gasset and the Question about the Meaning of Art

AbstractThe author tries to explore the problem of articulating the metaphysical issues made by Ortega y Gasset from the premise that classification of his philosophy of life in the manner of conservative cultural critique has lost its credibility. It should be useful to underline the efforts of rehumanization of the world starting from the idea of the end of modernity and progress of Western civilization. Ortega y Gasset has opened the question about the meaning of art deeply brought in close connection to a review of the modern technology. It is the autonomy of works of modern art and sovereingty of contemporary art events that is no longer responding to the challenges of technical world. The human is no longer the center of the world, as the world is no longer the subject of a neutral philosophy beyond what determines the becoming of life itself as a project of existence. In detailed analysis of dehumanization of art and technical constellation of Being in the 20th century, the author shows how clearly Ortega y Gasset along with Heidegger realized far-reaching way beyond the drama of human life and can no longer be understood otherwise than by experience of vital mind on other side of the rationalism and psychologism. Historicity of freedom opens the possibility that art should be an dispositif of different understanding the life from the metaphysical distinction of mind and body. But in the core of the posthuman condition, the technical character of existence created by the logic of “artificial mind” (A-intelligence) has produced some kind of uncanny apathy to the art as the other side of human destiny. Therefore, it is necessary to rethinking the alternative to metaphysical thought of the West in time to come with the term ‘soul’ and its irreducibility to any kind of modern technology.

Key wordsJoséOrtegayGasset,dehumanization,art,technology,metaphysics,vitalmind,existence,soul

Documents

Tehnika i duša - hrfd.hr · Tehnika i duša José Ortega y Gasset i pitanje o smislu umjetnosti Sažetak Autor u razmatranju polazi od postavke da je svrstavanje Ortege y Gasseta