TEMA: DOM MLADIH novine 19.pdfBranimir Johnny Štulić, jedan od najvećih rokera svih vremena u Hrvata pa i šire, pjevao je prije nekih dvadesetak godina „Grad bez ljubavi, sumrak

SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE

1

prosinac 2011.g. broj 19 cijena 8,00 kn

TEMA: DOM MLADIH

EKSKLUZIVNO: REGISTAR UDRUGA GRADA SINJA

INTERVJU: IVICA GLAVAN

SPORTSKA INVENTURA GODINE

NAŠ SVIT: DARKVUD I BORE LEE


2

S A D R Ž A J 02 UVODNIČKA

04 UKRATKO KROZ PROSINAC

12 RAZGOVOR S POVODOM

15 UDRUGE

19 DOBRI DUH

22 VREMEPLOV

24 SINJ KROZ PROŠLOST

18 MLADI I BIZNIS

21 KRITIČNO OKO

26 TEMA

32 NAŠ SVIT

36 KULTURA

38 PRIČA

40 SPORT

IMPRESSUM

Sinjske novine broj 19 prosinac 2011.g.

Izlaze jednom u mjesecu (a po potrebi i kao dvobroj).

Cijena 8,00 kuna

Godišnja pretplata 160,00 kuna(u cijenu uračunata poštarina)

Nakladnik: Grad Sinj

Izdavač: Kulturno umjetničko središte Sinj, Glavička 29 Sinj 21230

Glavni urednik: Vito Perić, telefon: 824-049, GSM: 099/217 09 31

e-mail: [email protected], [email protected]

Grafička obrada: KUS

Lektura: prof. Tatjana Kovač Lovrić i KUS

Tisak: Kerschoffset Zagreb

Novinari u ovom broju: Vito Perić, Žarko Kodžoman, Klaudija Krajina, Božena Romac

Suradnici u ovom broju: Slaven Kardoš, Ani Nikolić Malora, Boris Filipović Grčić, Dragana Modrić, Jerko Blajić, fra Bože Vuleta i fra Pavao Norac Kevo, Mate Maleš

Zahvaljujemo na pomoći portalima www.Ferata.hr i Sinj.com.hr

UVODNIČKA 19Branimir Johnny Štulić, jedan od najvećih rokera svih vremena u Hrvata pa i šire, pjevao je prije nekih dvadesetak godina „Grad bez ljubavi, sumrak ideja“. Čini se, na prvi mah da taj stih oslikava stanje u našem gradu. Ali, nije baš sve tako bezidejno i bez ljubavi. Barem pred kraj godine Sinjanke i Sinjani su još jednom iskazali humanost. Na sve strane akcije darivanja i prikupljanja novca i drugih potrepština za siromašne. Sajmovi, prigodne prodaje, humanitarni programi i ostalo, sudeći prema odazivu, pokazuju da imamo još mrvu duše. A što se tiče ideja, i njih ima, ali da bi se ostvarile treba imati sredstava (čitaj kuna). Gradski proračun će biti tanji za nekih desetak milijuna kuna, ali u zoni Kukuzovac će biti nekoliko objekata više. No, to još uvijek nije dovoljno da bi se riješio gorući problem nezaposlenosti. U intervjuu našim novinama gradonačelnik je najavio četiri strateška pravca po kojima vlast namjerava djelovati kako bi se smanjio broj nezaposlenih. Koliko će imati uspjeha, ostaje nam da vidimo u 2012. U svakom slučaju uz Kukuzovac, tu je i gradnja staračkih domova u vojarni, potom rješavanje Dalmatinke i Sinjsko polje. Čini se da je to u ovom gospodarski devastiranom gradu jedino što je objektivno moguće, ali poželimo da oni koji su na vlasti uz poduzetnike na kojima leži velika odgovornost, jer u konačnici oni najviše riskiraju, uspiju u ostvarenju svojih ciljeva. Što se tiče 2012. Godine, biti će teško. Nama u manjim mjestima koja su gospodarski i socijalno, u težoj situaciji, pogotovu. Nadajmo se da će gradski vijećnici imati razumijevanja prilikom donošenja proračuna za 2012.g. i zajednički pokušati ublažiti najavu lošeg stanja. Dok budete držali ovaj broj u rukama, već će biti održana sjednica Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati o proračunu koji će, kako je najavljeno biti manji za 5-10% od lanjskog. Kresati će se udrugama, kresati će se i po drugim stavkama, ali prema najavama ulagati će se najviše u zonu. Hoće li i kako će proći novi proračun, te hoće li vijećnici uložiti maksimum truda kako bi postavili dobar obrambeni sustav protiv najavljene krize, o tome ćemo detaljnije u prvom broju po novoj godini. Uz intervju s gradonačelnikom u ovom broju nudimo reportaže sa humanitarnih događanja, inventuru sportske godine te zanimljivosti iz prošlosti našeg grada. Za temu smo izabrali priču o Domu mladih. Razlog je što smo uvidjeli da je izložba iz arhive Doma mladih izazvala veliki interes u javnosti, pa smo odlučili svima onima koji je nisu posjetili prepričati povijest objekta, nekada bio kultnog okupljališta mladih i u kojem se unatoč nizu objektivnih i subjektivnih problema odvijala i gajila urbana kultura. Sritan Božić i što manje stresnu, a što više uspješnu 2012.godinu želi vam,

Glavni urednik Sinjskih novinaVito Perić


3

NOVO U PONUDI

Prodaja i ugradnjagaražnih vrata

ROLO I

SEKCIJSKIH

ČESTIT bOžIć I SRETNU NOVU 2012. GODINU žELE VAM pOSLOVNI pARTNERI SINJSKIH NOVINA

UKRATKO KROZ PROSINAC SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE UKRATKO KROZ PROSINAC

4

Sjednicu sa samo četiri točke dnevnog reda obilježila rasprava o Zoni Kukuzovac

Piše: Božena ROMAC

Zadnji dan mjeseca studenog održana je 24. sjednica Gradskog vijeća. Sjednica je počela sa 35 minuta kašnjenja jer se čekalo na SDP -ove vijećnike Jelenu Kekez Poljak i Slovena Poljaka. Za to vrijeme u oporbi su se mogla čuti nagađanja kako je koalicija između Nezavisne liste dr. Jadrijevića i SDP-a samo formalno raskinuta, zbog izbora. Na dnevnom redu bile su četiri točke. Tako su vijećnici prihvatili Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Gospodarskoj zoni Kukuzovac za provođenje pregovaračkog postupka javne nabave–dodatni javni radovi na izgradnji I. faze GZK. Za realizaciju tog projekta potrebno je osigurati sredstva u Proračunu Grada Sinja u 2012. godini u iznosu od 2.060.000,00 kuna.Rasprava na ovu temu je trajala dugo, a bilo je i spornih momenata koje je pokušala razjasniti direktorica GZK, Dijana Breko. Vijećnici su spornim smatrali izostavljanje troškovnika dodatnih radova kao i grafički prikaz predviđenih priključaka i cestovnih rampi, kako je bilo

navedeno uz materijale za ovu točku dnevnoga reda, te ih je zanimalo zašto se ne ide na raspisivanje javnoga natječaja. Breko je istaknula da je došlo do greške u pripremi materijala za sjednicu, te pojasnila da je riječ o troškovniku iz osnovnog ugovora koji se može dobiti na uvid. Kazala je kako je napravljen samo troškovnik prema kojem je procijenjena vrijednost nabave dodatnih radova i pojasnila da je ovakav postupak puno ekonomičniji nego raspisivanje javnog natječaja. Direktorica GZK je također napomenula da istječe rok za upućivanje poziva ponuditelju za početak pregovaranja, što bi moglo dovesti do toga da investitori koji su započeli s gradnjom objekata ne dobiju na vrijeme uporabnu dozvolu. Većina vijećnika izrazila je negodovanje činjenicom da tek na sjednici dobivaju informaciju o skorom isteku roka ponuditeljima, a ne prije. Iako je bilo različitih mišljenja i stavova Prijedlog je prihvaćen sa 9 glasova za i 8 suzdržanih glasova. Prijedlog je podržalo 6 vijećnika NL dr. Jadrijevića, nezavisni vijećnik Miroslav Barać i dva vijećnika SDP-a, Jelena Kekez Poljak i Stipe Jadrijević Cvrlje, a suzdržani su bili vijećnici HDZ-a, HSLS-a, nezavisni Miro Bulj te SDP-ov Sloven Poljak. Na izglasavanju ove točke nisu bili HDZ-ovi vijećnici Hrvoje Markulin i Stipe Jukić jer su prije rasprave napustili vijećnicu.

Kao gradskom vijećniku dužnost mi je očitovati se o Prijedlogu rebalansa proračuna za 2011. koji iznosi 66.011.000 kn ,tj .manji je od planiranog za 10.768.000 kn .Proračun za 2011. nazvao sam 4 N (netransparentan, nepravedan, neostvariv,nesocijalan ) što se argumentirano vidi iz ostvarenog u prvih 9 mjeseci a to je 57%, a svi planirani kapitalni objekti kao što su vodovodne mreže kanalizacijski kolektori, izgradnja nogostupa itd. izvedeni su uglavnom 0%, iako vladajući govore suprotno. U razvitak gospodarstva i kapitalnih objekata ostvaren je manjak oko 30% ili 6.130.000 kn. Usprkos navedenim činjenicama predloženim Rebalansom proračuna tekuće donacije sportskim udrugama i klubovima podignute su za 300.000 kn odnosno za oko 8% više od predviđenog, bez odluke Gradskog vijeća. Ovo je dokaz da u sportu vlada faraonski sustav jer se gradonačelnik osobno pojavljuje u 3 funkcije (predsjednik NK Junak, Športske zajednice grada Sinja i gradonačelnik) te dijeli novac klubovima iz Trogira kao i plivačkom klubu koji je tek osnovan. Svi njihovi proračuni bili su isključivo trgovački, građani

su se naslušali obećanja i hvale ove vlasti kako nam je 500% povećan izvoz, 160 mil. kn ulaganja u 2009., kako nam nisu potrebna sredstva od posebne državne skrbi, vojska je u vojarni, Zona Kukuzovac puna multinacionalnih kompanija, itd. Po svemu navedenom građani i vlast ne žive u istom gradu. Činjenice su drugačije; 40 % više nezaposlenih u zadnje dvije godine, 3 000 manje stanovnika u našem kraju, što govori da se mladi ne vraćaju jer jedini kriterij zaposlenja je politička podobnost. Uništene tvrtke, zdravstvo i sve što je nekada bilo na ponos našeg kraja. Prijedlog proračuna za 2012. koji iznosi 68.320.000 kn je ogledalo katastrofalne situacije u koju nas je dovela bahatost i nesposobnost ove vlasti. Isti mogu nazvati 5N,uz dodatak nerazvojan i na kvadrat. Proračun ne mogu podržati iz navedenih argumenata ali kako sam i do sada radio sve za boljitak našeg grada raditi ću i dalje kao vijećnik ali i kao čovjek.

ODRŽANA 24. PO ReDU SJeDNICA GRADSKOG VIJećA

NeZAVISNI GRADSKI VIJećNIK MIRO BUlJ UPUTIO Je JAVNOSTI PRIOPćeNJe VeZANO ZA PRORAČUN GRADA SINJA


5

Pučko otvoreno učilište Sinj dodijelilo svjedodžbe za 45 polaznika tečajeva iz programa Obrazovanja nezaposlenih

Piše i foto: Klaudija KRAJINA

Za 45 polaznika tečajeva Pučkog otvorenog učilišta održana je dodjela svjedodžbi 16. prosinca 2011. Svjedodžbe su dodijeljene za zanimanje samostalni knjigovođa, poslovna tajnica i uzgajivač goveda – proizvođač mlijeka. Polaznici koji su nezaposleni su navedena zvanja stjecali tijekom tri mjeseca uz pomoć HZZ –a koji im je u potpunosti platio troškove školovanja kao i putne troškove te im osigurao financijsku pomoć tijekom školovanja. Direktor POU –a Sinj, Jerko Ivandić pozdravio je okupljene polaznike i pohvalio njihovu marljivost i želju da steknu nova znanja. Zatim im je čestitao voditelj odsjeka posredovanja zapošljavanja područne službe u Splitu Miro Burazin te je izrazio zadovoljstvo što su uspješno završili obrazovni ciklus koji će im omogućiti bolje zapošljavanje. Obrazovanje nezaposlenih HZZ provodi u sklopu Vladinog Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu. Ovim programom pomaže se nezaposlenim osobama s evidencije Zavoda kako bi bili što konkurentniji na tržištu rada te kako bi se smanjio nesrazmjer između ponude i potražnje na tržištu rada. Gordana Barać iz područne službe HZZ –a Sinj je napomenula okupljene da ne zaborave upisati stečena zvanja u radnu knjižicu te da se ponovno

upišu u evidenciju HZZ -a i nastave redoviti javljati.Za učenje nikad nije kasno, svjedoči nam primjerom pedesetdvogodišnja polaznica Nevenka Poljak koja je dobila svjedodžbu za zanimanje uzgajivač goveda i proizvođač mlijeka. „Motivacija za daljnje učenje mi je u prvom redu bila to što tečaj u cijelosti pokriva HZZ – o, naravno i naknada koju smo dobivali za vrijeme tečaja, a uz sve to i kolege uz koje je učenje bilo lakše.“

U grupi uzgajivača goveda i proizvođača mlijeka Nevenka je najstarija polaznica, a najmlađi je polaznik dvadesetogodišnji Ivan Vukasović koji nam je rekao : „Tečaj sam polazio s nadom da ću se nakon što dobijem svjedodžbu uzgajivač goveda i proizvođač mlijeka naći lakše zaposlenje.“

ZNANJeM DO ZAPOŠlJAVANJA

U akciji potpisivanja prigodnih božićnih čestitki osuđenim hrvatskim generalima u Haagu Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kao i braniteljima HVO-a Herceg – Bosne koja se odvijala od 8. do 14. prosinca u organizaciji braniteljskih udruga s područja Cetinskog kraja, kojima je u provođenju akcije pomogao Župni ured Svetišta Gospe Sinjske prikupljeno je i potpisano 804 čestitke. Osim potpisanih čestitki, generalima će biti uručena i posvećena slika Čudotvorne Gospe Sinjske. U potpisivanju su sudjelovali branitelji, čelništvo Grada Sinja, Viteškog alkarskog društva, Svetišta Gospe

Sinjske, predstavnici raznih institucija te građani.Čestitke su generalima u Haagu uručene u utorak, 20. prosinca, a uručio će ih fra Ivica Jurišić, svećenik u Rotterdamu. Čestitke je do Rotterdama prenio hrvatski branitelj Mirko Putnik, član sinjskog ogranka Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata. Iz organizacijskog odbora zahvaljuju svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj akciji, te poručuju: ‘Neka Bog čuva naše vitezove, Domovina ih čeka kao istinske heroje!’Izvor: www.ferata.hr

ČeSTITKe ZA GeNeRAle

Gradonačelnik ivica glavan donio je odluku o dodjeli studentskih stipendija za akademsku godinu 2011/12.Stipendije u iznosu od 600,00 kuna mjesečno će se dijeliti od siječnja do listopada iduće godine. Ukupno 160 studenata dobilo je stipendije i to po kategorijama; redovni studenti koji su prošle godine primali stipendiju

i zadržavaju to pravo ukoliko nastavljaju studij bez ponavljanja, uspješni i daroviti studenti prve i ostalih godina studija, studenti iz obitelji lošijeg imovnog stanja i studenti deficitarnih zanimanja.

Izvor: www.sinj.hr

STUDeNTSKe STIPeNDIJe


6

Propalu sinjsku tvornicu konca Dalmatinku Novu d.d. u stečaju nitko ne želi, barem ne po uvjetima sedmog javnog natječaja za prodaju tvornice kao jedinstvene tehnološke cjeline. Naime, stečajni sudac Ivan Basić, stečajni upravitelj Vedran Šeparović i predstavnici Odbora vjerovnika jučer su na Trgovačkom sudu u Splitu zaključili kako se nitko nije javio na posljednji natječaj za prodaju tvornice, te je odlučeno da se raspiše novi po istim uvjetima. To znači da se tvornica i dalje prodaje kao tehnološka cjelina za cijenu od 27 milijuna kuna, uz jamčevinu od 500 tisuća kuna. Otvaranje ponuda, ukoliko ih bude, bit će 21. veljače iduće godine. Trgovački sud prihvatio je ponudu tvrtke ‘Bilić gradnja’ sinjskog poduzetnika Ivice Bilića koji je za kupnju 140 tona zaliha konca i prediva ponudo 500 tisuća kuna. ‘Bilić gradnja’ podnijela je i ponudu za zakup dijela prostora unutar tvornice u kojem bi se kupljeni konac i predivo prepakirali, no ponuda je ocijenjena nepotpunom. Uz sve ovo, Vedran Šeparović zatražio je da ga se razriješi dužnosti stečajnog upravitelja Dalmatinke Nove zbog preopterećenosti. Njegovom zahtjevu je udovoljeno, a na mjesto stečajne upraviteljice bit će imenovana Natalija Mladineo, koja je već bila stečajna upraviteljica Dalmatinke Nove.Iako se očekivalo da bi stečajni sudac mogao donijeti

nove uvjete prodaje, prema kojima bi se Dalmatinka Nova mogla prodati za nižu vrijednost, to se ni ovaj put nije dogodilo. ‘Mislim da se sada došlo do daha jer postoji mogućnost da se prodaju zalihe konca i prediva, tako da će biti novaca da se sačuva imovina Dalmatinke Nove dok se ne javi kupac. Interesa poduzetnika za kupnju tvornice ima, no trebaju se poklopiti okolnosti. Krizna su vremena i teško da se u stečaju nešto može prodati. Odbor vjerovnika se složio da se i na novi natječaj ide s jednakim uvjetima, jer je mišljenja da ispod te cijene ne bi trebalo ići. Teško da će Dalmatinka u budućnosti obavljati djelatnost koju je obavljala sada’, kazao nam je stečajni upravitelj Vedran Šeparović. Nova upraviteljica Dalmatinke Nove d.d. u stečaju Natalija Mladineo novu dužnost preuzet će već idućega tjedna.’Upoznata sam sa situacijom u Dalmatinci Novoj. Nastavit ćemo s tempom kao i do sada kako bi se pokušali namiriti vjerovnici. Kakav će biti odaziv ovisi naravno o ponudi i tržištu. Tvornicu treba prodati, a o vjerovnicima i njihovom stavu ovisi hoće li se oglašena cijena snižavati. Oni moraju biti odgovorni i odlučiti hoće li se tvornica i dalje prodavati po cijeni od 27 milijuna kuna ili ju treba diskontirati’, kazala nam je Mladineo.Izvor: www.ferata.hr

DAlMATINKU Neće NITKO. I SeDMI NATJeČAJ ZA PRODAJU BeZ PONUĐAČA

POlICIJA PROVODI AKCIJU MIR I DOBRO

Kao i proteklih godina, s ciljem povoljnog održavanja stanja javnog reda i mira, te opće sigurnosti građana povodom božićnih i novogodišnjih blagdana i ove se godine na nivou Ministarstva unutarnjih poslova, provodi utemeljena operativna akcija «MIR I DOBRO», a koju će ova Policijska uprava na svom području provoditi u vremenu od 12. prosinca 2011.g. do 8. siječnja 2011.g., a sve u cilju sprječavanja zlouporabe oružja, eksplozivnih tvari te ostalih ubojitih sredstava.Stoga, prije samih božićnih i novogodišnjih blagdana, kao i ranije apeliramo na roditelje, nastavnike i odgajatelje na opasnost od čestih zlouporaba oružja, eksplozivnih naprava i rasprskavajućih sredstava, koji su nažalost neizostavan dio pred prazničkog raspoloženja, kako bi utjecali na djecu sprječavajući ih, a ne potičući ih na upotrebu raznih pirotehničkih sredstava za zabavu, a posebno improvizirajućih sredstava kućne izrade i na taj način spriječili tragične posljedice.

Za prekršaje nedozvoljene prodaje pirotehničkih sredstava (kao i prodaje pirotehničkih sredstva za zabavu razreda II. izvan odobrenih prodavaonica ili prodavaonica oružja i streljiva te ako prodaje ta sredstva u razdoblju od 2. siječnja do 1. prosinca ili ta sredstva prodaje osobama mlađim od 18 godina) propisana je novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 20.000 do 40.000 kuna, te odgovornu osobu u pravnoj osobi od 4.000 do 8.000 kuna (članak 53. Zakona o eksplozivnim tvarima). Za prekršaj nedozvoljene uporabe pirotehničkih sredstava kazniti će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 kuna (članak 54. Zakona o eksplozivnim tvarima).Molimo građane da u zajedničkom interesu sprječavanja nezakonite prodaje i uporabe pirotehničkih sredstava za zabavu, a s tim smanjenja mogućnosti ozljeđivanja građana, a posebice djece, obavijeste najbližu Policijsku postaju ili pozivom na broj telefona 192.IZVOR: PU SD


7

Planinarsko društvo Svilaja Sinj organiziralo je tijekom studenog i prosinca planinarsku školu. Predavači su bili instruktori HGSS-a Split, a školu je pohađalo četrdesetak polaznika. Oni su imali multimedijalnu nastavu u gradskoj vijećnici te obuku i terensku nastavu po vrletima Svilaje, Kamešnice, Dinare, Kozjaka, Vrdova… Tijekom obuke polaznici su učili o sigurnosti u planinarskim pohodima, pružanju prve pomoći, orijentaciji, očuvanju

prirode, osnovama alpinizma i speleologije,povijesti planinarstva i još niz drugih korisnih stvari za bavljenje ovim atraktivnim sportom. Završna vježba održana je na Vrdovu, a polaznicima će početkom slijedeće godine biti svečano uručene diplome u planinarskom domu Orlove stine.

Izvor: PD Svilaja Sinj

PLANINARSKA ŠKOLA

SRETAN BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU 2012. GODINU ŽELE VAM SINJSKE NOVINE


8

U tijeku su radovi na izgradnji četiri objekta, Olasagasti, Pirson montaža, C-Mont i Delicije Marović. Za izgrađeni objekt Kalup d.o.o. iz Bitelića obavljen je tehnički pregled i uporabna dozvola se očekuje za koji dan. Dio strojeva je već u objektu, tako da će s radom započeti odmah nakon

dobivanja uporabne dozvole. U objektu će biti zaposleno 5 radnika. Za još jedan objekt u tijeku su pripremni zemljani radovi.

Izvor: GZK

NOVOSTI IZ GOSPODARSKe ZONe KUKUZOVAC

Delicije Marović C-MontOlasagasti

Priredio: Vito PeRIćIzbori za Sabor su prošli. Dok budete držali u rukama ovaj broj Sinjskih novina, vjerojatno će i nova vlada RH već biti sastavljena. No, svakako je zanimljivo pročitati kako su u našem gradu glasovali birači. Ovo su službeni podaci koje smo dobili od DIP-a pa ih objavljujemo.U gradu Sinju ima, prema službenoj evidenciji ukupno 21.279 birača. Od toga je glasovalo 12.588 birača, a

po glasačkim listićima njih 12.561. Ova razlika od 27 birača znači da su se oni pojavili na biračkim mjestima, registrirali se za glasovanje, uzeli listić ali ga nisu ubacili u kutiju nego su ga vjerojatno ponijeli sa sobom. Od onih koji su glasovanje izvršili do kraja, važećih je glasova 12.356, a nevažećih 205.Na listama je bilo ukupno 26 stranaka. Evo kome su birači dali svoje glasove:

KAKO SU SINJANI GlASOVAlI NA IZBORIMA ZA SABOR RH 4. PROSINCA 2011.G.

HDZ 4.002SDP-HNS-IDS-HSU (Kukuriku) 3.251Nl dr. Stipislava Jadrijevića 1.563Nl don Ivana Grubišića 896HSlS 791HČSP (Ruža Tomašić) 395HSP (Mirko Čondić) 314Blok umirovljenici zajedno (ljubo Jurčić) 180laburisti Hrvatska stranka rada 146HRAST (Zdravko Roško) 143Nl Stipe Petrina 123HSS (Zoran Smolić) 118HDS Jedino Hrvatska (Josip Jurčević) 88DeMOKRATSKA STRANKA ŽeNA (Marija Jelinčić) 39ASH-SSU blok umirovljenika zajedno SUH (Ivan Špika) 37Abeceda demokracije (Jure Grubišić) 31SDSS (Slobodan Uzelac) 30A-HSS Savez za promjene (Ivan Pernar) 29


9

Caritasove volonterke na humanitarnom sajmu : „Ovdje smo zbog ljubavi prema Bogu “


Božićni humanitarni sajam u organizaciji Caritasa Župe Gospe Sinjske održava se već šesti put, ove godine od 10. do 18. prosinca. To je središnji događaj župnog Caritasa koji najveći dio sredstava potrebnih za djelovanje prikupi upravo tijekom sajma. Od tih sredstava tijekom cijele godine pomažu 70 do 80 obitelji. Ove godine novost je prigodni kafić, koji se pokazao pogotkom, jer svi oni koji su došli na sajam nešto kupiti usput su posjeli u kafiću te popili čaj, kavu ili sok. Novost na sajmu bila je humanitarna večera za koju su prodavane ulaznice po cijeni od 20 kuna kao i prodaja kolača koje su darovale sinjske domaćice. U dvorištu smo sreli i gvardijana fra Božu Vuletu na čiju se ideju sajam i počeo održavati .Što ljude motivira da pomažu nesebično drugima saznali smo od Caritasovih volonterki. „Ovdje smo najprije zbog ljubavi prema Bogu, on nas uči da smo svi braća i sestre što znači da moramo nesebično pomagati jedni drugima. Ako smo zaposleni, pristojno živimo moramo biti zahvalni Bogu, jer jednako tako smo mogli biti mi oni kojima je potrebna pomoć. Kad pomažemo drugima kaže se da činimo dobro djelo, mi mislimo da je to naša dužnost a ne dobro djelo. Važno je da ljude primimo bez ikakvih predrasuda. Danas je lako ostati bez svega i naći se na prosjačkom štapu. Zbog ekonomske krize sve je više obitelji koje nam se obraćaju za pomoć, često dugo čekaju dok se odluče zatražiti je,“ rekle su nam volonterke koje su ponedjeljkom uvijek u prostorijama Caritasa kako bi pomogle potrebitima ne samo materijalno već i duhovno, saslušavši njihove probleme i potrebe. Tako je bilo i u ponedjeljak kada je ekipa Sinjskih novina obilazila sajam. Dok se u nedavno natkrivenom klaustru održavao sajam, volonterke su primale one kojima je pomoć potrebna. Mnogi su se došli raspitati kad će biti tradicionalna podjela božićnih paketa. Volonterke su ih obavijestile

da će se podjela održati 20. prosinca za 70 do 80 obitelji o kojima se stalno skrbi Caritas ali i za sve druge koji dođu i obrate se. Ove godine je Caritas prilikom podjele paketa upriličio i skromni domjenak na koji su pozvali i donatore, da ljudi vide od koga dobivaju pomoć i osjete zajedništvo. „Evo ovo je naš šef “, uzviknule se volonterke kad je došao župnik fra Pavao Norac Kevo.

Caritas = ljubav

Za vrijeme humanitarnog sajma puno je posla, pa netko mora sve voditi. U razgovoru sa župnikom doznali smo kako djeluje Caritas u Sinju. „Sama riječ Caritas znači ljubav , prava kršćanska ljubav, prije bi se reklo dobrota. Ustanovljen je jer su ljudi bili u različitim potrebama u svemu i svačemu. Dobro je da ljudi pomažu jedni drugima jer ako je društvo tako izrađeno, onda ćemo funkcionirati bolje. Nitko nije rođen sam, nitko nije otok. Svi ljudi žive u zajednici ,rađamo se u zajednici i iz toga je nikla potreba za Caritasom. Ne radi se tu samo o materijalnoj pomoći iako se ona najviše očituje, jer kako ćeš gladnom govoriti o kršćanstvu. Na drugom mjestu Caritas je osnovan i zbog potrebe da ljudi osjete da nikad nisu sami, u svim životnim situacijama, bile one dobre ili loše. Tu smo da budemo uz ljude kad ih pogode iznenadne nesreće i teške bolesti. Na svijetu smo ne samo da upoznamo Boga već da dijelimo dobro i zlo, radost i tugu. Ako će se netko veseliti tu smo da se veselimo, ako netko plače plakat ćemo. Tu smo da posjetimo ljude, da nisu usamljeni. Iz teških životnih situacija javljaju se kod ljudi depresije. Ljudi ostaju bez posla, ili imaju novac kojim im je blokiran pa traže da od nekog osjete povjerenje. Ponekad materijalna pomoć ljudima može biti dvosjekli mač jer to nije pravi Caritas. Caritas je zapravo pomoć čovjeku da iziđe na pravi put, ukazati na njegove vrijednosti, da ne ide samo od ustanove do ustanove. U našem djelovanju vodi nas misao da nikoga ne osuđujemo. Uza sve državne institucije ludost je da postoji Caritas jer da institucije rade svoj posao naše djelovanje ne bi bilo potrebno. Mi smo uveli Caritas kao dio naše pastorale, preko Caritasa župnik bolje upoznaje sve svoje župljane. Caritas zapravo

OD 10. DO 18. PROSINCA U KlAUSTRU FRANJeVAČKOG SAMOSTANA ODRŽAN 6. PO ReDU CARITASOV BOŽIćNI HUMANITARNI SAJAM


10

Piše: Slaven KARDOŠ-UČITelJ

Foto: Davor RATKOVIć-RICA

I ove će godine u svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske zasvijetliti Betlehemsko svjetlo. Već devet godina zaredom članovi odreda izviđača porječana „Malin“ donose Svjetlo mira u naše svetište. Tako su i ove godine tridesetak njihovih članova 11. prosinca išli u Zagreb, u katedrali preuzeli Svjetlo i donijeli ga u naš grad. Akcija „Betlehemsko svjetlo“ krenula je 1986. godine iz Austrije. Na božićnu večer te godine austrijska televizija je emitirala emisiju „Svjetlo u mraku“ u kojoj ljudi pomažu jedni drugima. Jedna je gledateljica poklonila svijeće umjesto darova. Svjetlo je simbol mira, svega lijepog, dobrog i poštenog, a gdje naći takvo mjesto za upaliti svijeću nego u „Spilji rođenja“. Svijeća je upaljena u Betlehemu i donesena u Beč. I od tada svake godine jedan izviđač iz Beča uoči božičnih dana odlazi u „Spilju rođenja“ u Betlehem i zapali Betlehemsko svjetlo mira. Svjetlo se avionom dopremi u Beč. Tamo se okupe predstavnici europskih izviđačkih organizacija i Svjetlo odnose u svoje prvostolnice odakle ga izviđači raznose po biskupijama, župama, bolnicama i domovima, a sve u želji širenja često zaboravljenih vrijednosti: strpljenja, tolerancije, prijateljstva i razumijevanja. Betlehemsko svjetlo je u Hrvatsku doneseno 1991.g. Prvi donositelj Svjetla iz Beča je bio tadašnji predsjednik Vlade, Franjo Gregurić, a od 1993.g. Svjetlo donosi delegacija Saveza izviđača Hrvatske. Odred izviđača porječana „Malin“ u ovoj akciji sudjeluje od 2002. Te godine su po Svjetlo u Beč išli Davor Ratković –Rica i Slaven Kardoš – Učitelj. I slijedeće dvije godine se išlo u Beč (Ivana Ratković - Bruno Bareza, Ana Cvitković – Darija Alebić). Nakon toga svake godine autobusom idemo u Zagreb kako bi prisustvovali svečanosti u katedrali i Svjetlo prenijeli u naše svetište. Svjetlo je apsolutni simbol svega lijepog. Paljenjem tog

svjetla u božićne dane šaljemo poruku mira i ljubavi svim ljudima dobre volje, ma kojeg god svjetonazora bili. A to dobro i plemenito pokazuju naši Sinjani u Zagrebu koji

nas svake godine dočekaju i u svome klubu, pripreme okrepu za sudionike akcije „Betlehemsko svjetlo“.

BeTleHeMSKO SVJeTlO DeVeT GODINA ZAReDOM U CRKVI GOSPe SINJSKe

djeluje kao most između bogatih i siromašnih. Iako je nekada manja donacija osobe koja se nečeg odrekla da bi pomogla drugom veća od silnih novaca nekoga bogataša. Ovaj Božićni sajam pokazao je da Sinj ima senzibilitet, stvarno ima osjećaj, ljudi jedva čekaju pomoć, ostavljaju nam krumpire, razne druge donacije čak i anonimno. Kupuju stvari na sajmu koje poslije neće uopće koristiti samo kakao bi pomogli. Naravno da nam

je drago da sajam ostvari što veću zaradu, ali ono što je najvažnije je sve veći broj volontera i zajedništvo koje se osjeća,“ rekao je župnik. Volonterke s kojima smo razgovarali ne žele istupati imenom i prezimenom. One žele da umjesto njih govore njihova djela. Jedno od tih djela za koje žele da se što prije ostvari jest otvaranje pučkog blagovališta u Sinju. „Već dugo se osjeća potreba da se blagovalište otvori, jer jedan šećer, ulje ili brašno nije dovoljno da prehrani obitelj, potreban im je topli obrok. Nismo naišli na potporu Grada u našoj zamisli te stoga nismo još ostvarili projekt ali ne odustajemo u našoj nakani,“ kažu nam volonterke koje djeluju u Caritasu župe Gospe Sinjske od njegovog početka kad je osnovan 2000. godine na inicijativu tadašnjeg župnika fra Tomislava Dukića. U njihovu radu vodi ih geslo osnivača Caritasa u Hrvatskoj, kardinala Alojzija Stepinca. „U Tebe se, Gospodine, uzdam!“ „Ovogodišnji sajam je bio uspješniji od lanjskog, kada smo mislile da će se možda i ugasiti. Premjestili smo se u klaustar i mislimo da je i to pridonijelo boljoj posjećenosti, a sve uz Božju providnost koja je uvijek uz nas, “ za kraj su rekle vrijedne volonterke.


11

GVARDIJANOVA I ŽUPNIKOVA BOŽIćNA „RAZGleDNICA“

fra Bože Vuleta, gvardijan

fra Pavao Norac Kevo, župnik

Božić je riječ i blagdan koji pobuđuje najveće i najveći broj nostalgija: djetinje radosti oko božićnih jaslica, radosti zbog dječji radosti kad prime darove, susrete s onima s kojima se više ne možemo susresti, razglednice, čestitke. Mnogo toga iz naših dubina Božić izvuče na površinu. Nostalgija! Sve to ipak nije više od znakova koji nas upućuju na našu najdublju čežnju – posve „biti doma“! Jer u sebi, u drugima i u svijetu neprestano tražimo ono što nikada posve ne nađemo. Cijeli život tražimo nešto što izgleda da postoji „samo u djetinjstvu, nešto u čemu još nitko nije bio: domovinu“ (Ernst Bloch, Princip nade). Jer, „svi mi znamo – i onda kad to ne želimo priznati – da ovdje na zemlji nismo kod kuće, nismo posve doma“ (H. Böll).

Ako na ovoj zemlji nismo i ne možemo „posve biti doma“, ako nam je „domovina“ kakvu zamišljamo moguća samo u dječjoj mašti, očito je da i „dom“ i „domovinu“ tražimo negdje drugdje. Rado podignemo pogled beskonačnom zvjezdanome nebu. A Božić je

blagdan kojim slavimo „spuštanje neba na zemlju“, rođenje Isusa, dolazak Boga na svijet. Nije li nam u tom „Spuštenome Nebu“ tražiti i dom i domovinu?! Jer na Božić slavimo spomen kada se „nebesko sa zemaljskim i zemaljsko s nebeskim združilo“.

„Nebo“ se rodilo u „jaslicama“, tj. u ovozemaljskom siromaštvu. Nebo se „rađa“ u svim oblicima siromaštva,

materijalnoga i duhovnoga. U svim oblicima bijede – materijalne i duhovne. „Nebo“ poziva da se beskućnici „udome“ u „Nebeskom Domu“ – u Isusu. Da „izbjeglice“ uđu u „Nebesku Domovinu“ – u Kraljevstvo Božje koje je već među nama. Da se bogataši obogate Bogom a s drugima dijele svoje materijalno bogatstvo potrebno i namijenjeno za život svima. Kakav je to dom i domovina? On sam, Isus Krist, „svojima dođe a njegovi ga ne primiše“, i nije imao gdje „glavu nasloniti“. Sam je prošao izbjeglištvo. „Njegovi“ ga osudiše. Ali odlazi s porukom: U Oca moga na nebesima ima mnogo stanova. Ja ću vam pripraviti mjesto!

Trudili smo se u našoj Župi i ove godine u predbožićno vrijeme upriličiti mnoge sadržaje kojima će djeca „dohvatiti zvijezde s neba“ a mi dati oduška svojim nostalgijama: upriličili smo Tjedan djeteta s brojnim, vrijednim i lijepim sadržajima. Upriličili smo Božićni humanitarni sajam kako bismo dopustili da se na zemlju spusti barem tračak svjetla s neba. Pokušali smo „biti glas koji viče u pustinji“ pripravite put Gospodinu, uklonite nepravde, obratite se. Imat ćemo raspjevano liturgijsko slavlje. Slavit će se u domovima i na trgovima. Ničim time ne možemo „spustiti nebo na zemlju“, ali sve je to u službi priprave da možemo prepoznati „spuštanje neba na zemlju“ – Boga na Zemlji na koju nas je privremeno nastanio i na kojoj nas je privremeno udomio.

Osjećaš se kao onaj koji je došao na ovaj svijet kao „stranac“? U svom „domu“ i „domovini“ osjećaš se kao „stranac“, „beskućnik“, „izbjeglica“, „siromah“, „osuđenik“, prezren, odbačen od ljudi? Ne brini! K tebi se spušta Nebo. U sebi imaš prostora za nebo! To je djetinja čežnja za udobnim „domom“, za vječnom domovinom“. Neka se susretne Nebo s tvojom čežnjom! Neka Božić zauzme sva prostranstva tvoga duha i duše, koja su beskonačna kao svemir. Sretan Božić i blagoslovljena Nova godina!

fra Bože Vuleta, gvardijan

fra Pavao Norac Kevo, župnik

RAZGOVOR S POVODOM SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE RAZGOVOR S POVODOM

12

Razgovarali: Vito PeRIć i Božena ROMAC

Foto:Vito PeRIć

Za početak Vaš osvrt na godinu koja je na izmaku?

U ovoj godini, bez obzira što je bila najteža koju pamtim, zaživjela je Gospodarska zona Kukuzovac,vojarna Ivaniša Nelipića vraćena je Gradu te mogu zaključiti da je bila u skladu sa planovima. Na Zoni je pet objekata u izgradnji, dok su dva već sada u funkciji, najave idu u tom smjeru da će u skoro vrijeme početi gradnja još četiri objekta. U ovoj godini morali smo smanjiti i cijene zemljišta kako bi se prilagodili tržištu, jer smo sa zainteresiranim poduzetnicima ustanovili da je tako najbolje.

Kakva je budućnost tvrtke Gospodarska zona Kukuzovac d.o.o?Planirali smo, dok ima većih investicija, tvrtka će biti otvorena. Nakon završetka izgradnje objekata i završetka većih investicija, firma će se zatvoriti, a zaposlenici povući u gradsku upravu.

Kakvi su planovi za vojarnu Ivaniša Nelipića?Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) poslala nam je ugovore koji će potpisati Grad Sinj i Vlada RH, a onda će se krenuti sa natječajem koji je snazi. Čim se taj ugovor ostvari napravit će se međunarodni tender kojim će se pokušati privući i strani ulagači.Tamo će se graditi starački domovi.

Što je s Autoprijevozom i kako komentirate nedavne događaje u toj tvrtci ?Imamo tvrtku koja uredno ispunjava svoje obaveze prema Gradu i svojim zaposlenicima. No, moram naglasiti, kako je jednako tako riječ o tvrtki koja nije ispunila ugovorene obveze te nije uspostavila dobar dijalog sa lokalnom zajednicom.

Kakvi su planovi sa Dalmatinkom?Ja moram biti iskren i reći kako Grad Sinj u ovom trenutku ne donosi nikakve odluke koju su vezane

uz Dalmatinku. O budućnosti tvrtke odlučuje Odbor vjerovnika i stečajni upravitelj Vedran Šeparović. Ipak, intenzivno tragamo za ulagačima. Podsjetit ću da smo u obadva slučaja bili oni koji su našli investitore, tvrtka Unitas koja je ponudila 7 milijuna kuna, a bila je u obvezi zaposliti 200 radnika ali nije prošla na natječaju. Drugi zainteresirani, tvrtka Frigus Lumen, uplatila je jamčevinu ali su, nažalost, odustali od projekta. Dalmatinka je prioritet u našim željama ali, na žalost, mi ne odlučujemo o tome.

Činjenica je da Sinj ima veliki broj nezaposlenih osoba, imate li možda nekakvu strategiju kojom bi broj nezaposlenih u našem gradu bio manji?Kroz naš socijalni program ove godine zaposlili smo 320 radnika kroz sustav javnih radova kako bi bar privremeno ublažili nezaposlenost. Grad Sinj sudjelovao je u tom programu sa 25 postotnim sufinanciranjem. Smatram kako je riječ o iznimno dobrom projektu te ćemo ga nastaviti i ubuduće.Također smo primili umjesto pet, čak jedanaest pripravnika sa visokom stručnom spremom koji će za godinu dana položiti državni ispit te tako biti konkurentniji na tržištu rada. Moram naglasiti kako su neki od naših prošlogodišnjih pripravnika već i zaposleni u gradskim tvrtkama. Razvili smo strategiju, odnosno pravce djelovanja u sljedećoj godini kako bi smanjili broj nezaposlenih i to kroz zapošljavanje u GZK , vojarni Ivaniša Nelipića, Dalmatinki i kroz poticanje poljoprivrednika u sinjskom polju. Naglašavam, kako je Grad putem javnog natječaja podijelio 400 hektara zemljišta, a gradnjom mljekare MILS, nadamo se, početi će se razvijati i stočarstvo i broj grla u stočnom fondu. U 2012. Sinjani će se zapošljavati na GZK, benzinskoj stanici, Taho-St, Stanici za tehnički, trgovini a ako bog da i na prostoru Dalmatinke. Mi ćemo kao rijetko koji grad subvencionirati zapošljavanje sinjana na neodređeno vrijeme. To su uvjeti koje smo mi stvorili i omogućili.

RAZGOVOR S POVODOM, GRADONAČelNIK SINJA IVICA GlAVAN„Za slijedeću godinu razvili smo strategiju po kojoj ćemo djelovati u četiri pravca da bi smanjili nezaposlenost. To je zapošljavanje u zoni Kukuzovac, vojarna Ivaniša Nelipića, rješavanje sudbine Dalmatinke i pomoć poljoprivrednicima u Sinjskom polju.“Gradonačelnik Grada Sinja Ivica Glavan u godini na izmaku za Sinjske novine govori o planovima za gospodarski razvoj Grada, strategiji zapošljavanja, odnosima sa svojim najbližim suradnicima i bivšim koalicijskim partnerima SDP-om. Dotaknuli smo se i pitanja vezanih uz Autoprijevoz, Dalmatinku ali i ustroj gradske uprave.

RAZGOVOR S POVODOM SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE RAZGOVOR S POVODOM

13

RAZGOVOR S POVODOM, GRADONAČelNIK SINJA IVICA GlAVAN„Za slijedeću godinu razvili smo strategiju po kojoj ćemo djelovati u četiri pravca da bi smanjili nezaposlenost. To je zapošljavanje u zoni Kukuzovac, vojarna Ivaniša Nelipića, rješavanje sudbine Dalmatinke i pomoć poljoprivrednicima u Sinjskom polju.“

Kakvi su planovi Grada Sinja po pitanju komunalne infrastrukture?Trenutno se radi na izgradnji kanalizacijskog sustava u ulicama A. Starčevića, Put Šimaca, Brekin put i ulici Kneza Mislava. U tu investiciju uloženo je 3 milijuna kuna. U ovom trenutku u izgradnji je šetnica u gradskom parku koja će biti završena za nekoliko dana. Imamo preko 20 milijuna kuna gotovih projekata s dozvolom u komunalnoj infrastrukturi za 2012. Najavljujem, da sam predložio uređenje ulica u centru grada, te se nadam kako će biti i prihvaćen prijedlog da se Trg kod socijalnog nazove Trgom grada Vukovara. Očekujemo otvaranje radova na vodoopskrbnom sustavu zone u Čačijinom dolcu, a za projekt je novac već osiguran. Napravljena je i posebna geodetska podloga Zelovskog platoa kako bi se uskoro krenulo i sa izgradnjom tog sustava. Nakon realizacije ovih projekata svi stanovnici našeg kraja biti će opskrbljeni vodom .Također smo dobili dozvolu za natkrivanje Baraćeva potoka . Završen je projekt a novu sportsku dvoranu, ali neće u Proračun za 2012. jer su nam sredstva ograničena. U planu nam je i semaforizacija na križanju Splitske ulice i Kneza Branimira, a također je u izradi kanalizacijski kolektor dijela Bazane na sakupljač otpadnih voda . Očekujem i nastavljanje proširenja ceste na Križicama, nadam se da će se Ministarstvo i Županija dogovoriti, a projekt nastaviti, u ovom slučaju, s promijenjenom trasom koja bi trebala ići preko Sinjskog polja.

Koliko će po vašim procjenama iznositi Proračun Grada Sinja za 2012. godinu?Proračun za 2012. godinu trebao bi iznositi 69 milijuna kuna, smatram da je riječ o realnom proračunu. Oko 10 milijuna kuna izdvojiti će se za Gospodarsku zonu

Kukuzovac, moram naglasiti kako će u ovom Proračunu biti i rezanja financijskih sredstava svim udrugama jer je proračunski kolač manji. Sredstva će biti smanjena između 5 i 10 posto.

Često su Vam zamjerali da previše sredstava izdvajate za sportske udruge i klubove, kako to komentirate, evo i nedavno ste prozvani zbog gradskog bazena?Ja moram reći kako je čak 7 djelatnika, trenera, ovo ljeto radilo kroz sportske programe te su obučili 130 djece u školi plivanja kroz obuku neplivača i 30 djece plivača. Za 3 i pol mjeseca koliko je radio gradski bazen oni su dobivali honorare u prosjeku od 2 tisuće kuna na mjesec. Sredstva za njihovo financiranje nisu uprihodovana iz Proračuna pa građane nisu koštali ni jedne kune, čak štoviše ministarstvo prosvjete sufinanciralo nam je program obuke neplivača s 55.000 kuna i što sada reći onima koji su me napali, mogu samo poručiti da sam kao građanin i gradonačelnik žalostan jer tolika je medijska moć onih koji se kriju iza pozornice da sebe prikazuju junacima a oni su razlog neuspjeha sinjske politike sve ove godine.Onima koji mi podmeću, poručujem da ću do kraja mandata pratiti tu djecu i njihove trenere. I naglašavam, mi bolje upravljamo sustavom sporta nego ijedna vlast do sada.

SINJSKE NOVINE UDRUGe

RAZGOVOR S POVODOM SINJSKE NOVINE

14

Prozivaju Vas da ste zatražili 300.000 kn rebalansa za sport?U igri mačke i miša neznanje i laži gode onima koji prozivaju (Bulj) i onima koji kreiraju (uvijek isti novinar). Upravo me Bulj na Gradskom vijeću tražio da pomognem ŽRK Sinj za ulazak u prvu ligu a sada me napada nakon što sam mu ispunio želju.Ja nisam potrošio ni kune više nego je gradsko vijeće odobrilo udrugama, a rebalans sporta bit će 100.000 kuna za ženski rukometni klub dogovoren na razini postojeće tadašnje koalicije. Tko će meni i mojoj obitelji vratiti živce i strpljenje za laži napisane u Slobodnoj Dalmaciji? Međutim ja se ne ljutim jer oni upravo žele da me vide ljutog nekontroliranog. Interesantno da nitko ne proziva one koji su sinjski sport zadužili za milijune a prozivaju one koji su ga spasili od propasti. Moje je da radim pošteno kao i dosada a vrijeme će pokazati tko je tko u ovoj priči. Dakle ja nisam tražio rebalans za 300.000 kuna i što sada. Na kraju namjera je mene prikazati kao nekoga ko nema pojma o gospodarstvu nego se samo bavim sportom, međutim činjenica je sasvim drugačija i neki je nemogu podnijeti a to je da jedan sportaš može uspješno pratiti gospodarske tjekove i ravnopravno učestvovati u njihovim procesima. To je konačni cilj, mene spustiti na razinu ispod svakoga razuma, dakle veliki je broj onih koji imaju namjeru zauzeti moje mjesto i to sam prihvatio ali istinu ću nazivati pravim imenom i nadalje.

Na ovim parlamentarnim izborima kandidirali ste se kao član Nl dr. Stipislava Jadrijevića na listu za Hrvatski sabor, kako komentirate taj ‘izlet’ u visoku politiku?To je bilo jedno fantastično iskustvo. Konačni cilj nam bio nam je da Grad Sinj ima svoje istinske predstavnike u Saboru. Moj motiv je bio da pomognem našim sugrađanima jer u 20 godina nisam vidio nikoga tko je osobno doprinio velikim projektima u Gradu.

Prije više od dva mjeseca SDP je najavio izlazak iz koalicije sa Nezavisnom listom dr. Stipislava Jadrijevića, kako Vi komentirate razloge raskida?

Nije riječ o raspadu koalicije, SDP nije mogao biti pod skutima Nezavisne liste koja različito funkcionira od stranke. Važno je naglasiti da nema nekog posebnog razloga za taj raskid. Mi smo, ipak jako slični u razmišljanjima. Također, moram reći kako imamo razumne vijećnike SDP-a. Što se tiče rada na sjednicama Gradskog vijeća nema istine u tome da se njihove vijećnike čeka kako bi Vijeće počelo s radom, nego su ljudi zaposleni kod privatnika i ne uspijevaju doći u točno vrijeme.

Postoji li mogućnost prijevremenih izbora ukoliko se ne prihvati Proračun za 2012. godinu?

Može se dogoditi, ali ja vjerujem da neće biti razloga.

Kako komentirate rad nezavisnih vijećnika u Gradskom vijeću Mira Bulja i Miroslava Baraća?

Miroslav Barać je čovjek koji je potpuno nepravedno optužen da je kupljen od NL dr. Jadrijevića. Istina je, kako mi uvažavamo njega i njegove prijedloge koji su uvijek konstruktivni. S druge strane vijećniku Miru Bulju je važniji populizam od stvarnosti što i nije loše jer se o jednom problemu može razgovarati iz više kutova. Moram reći i da Bulj svjesno oduzima vrijeme konstruktivnog rada Gradskog vijeća. Toliko često istupa u javnosti da ja više i ne komentiram njegove izjave. Na kraju, ne zaboravite da je to čovjek koji je sam predložio cijeli Proračun što je raritet u političkom životu.

Kakvi su odnosi između Vas i vaših dvoje dogradonačelnika u posljednje vrijeme, šuška se, kako su Vam odnosi malo ‘zahladili’?Činjenica je da kao pojedinci nemamo uvijek isto mišljenje, no riječ je o osobama koje uvažavaju različita mišljenja i konstruktivno donosimo odluke vezane za život Grada. Ja sam ipak jedini odgovoran za sve što se događa u ovom Gradu (mislim u zakonodavnom smislu), uvažavam svoje suradnike i njihova mišljenja, a samim tim mislim da sam bolji čovjek.

Što očekujete vezano uz suradnju Grada Sinja i državne vlasti u nadolazećem razdoblju?

Ja imam vrlo korektne odnose sada sa vrhom vlasti, da ne kažem i na osobnoj razini te očekujem obostranu korektnost. Siguran sam da će Grad biti u dobrim odnosima sa Vladom.

Kako komentirate tekst iz jednog dnevnog lista o uklanjanju nepropisno parkiranih vozila člana SDP-a od strane gradske pauk službe?

Smeta me ta laž koja je plasirana u medijima, ona je imala za cilj da se poremete odnosi između mene i SDP-a kako bi se otvorio prostor za neke druge ljude. Ja imam dva brata, obojici je pauk ‘dignuo’ automobile i obojica su, bez da su mene nazvala, platila kazne. Tako nas je tata učio.

Vaš odnos sa Viteškim alkarskim društvom?

Viteško alkarsko društvo je zatvoreno društvo, no bez obzira na to ja kao gradonačelnik očekujem korektnu suradnju sa što manje politiziranja, a što više rada na očuvanju kulturnih i tradicijskih vrijednosti Alke.

Napravili ste novi ustroj gradske uprave hoćete li još što mijenjati do kraja ovoga mandata?

U sljedeće dvije godine ponudit ću nekoliko otpremnina zaposlenicima koji imaju uvjete za mirovinu. Ono što je važno naglasiti, zbog dodatnih ušteda, neću primati druge ljude.

Što očekujete od 2012. godine?

Biti će izuzetno teška godina ali uvijek moramo raditi kad je najteže. Svim građanima želim da se izdignu iznad loše slike društva te da uz tradicijske vrijednosti života opstanemo.

SINJSKE NOVINE UDRUGe

15

UDRUGA CJelOVIT ŽIVOT I OVe GODINe USPJeŠNO ODRADIlA PROGRAM DJeČJeG TJeDNA

Niz predstava, predavanja, radionica za djecu. U udruzi razmišljaju o cjelogodišnjem održavanju ovakvih i sličnih programa

Piše: Božena ROMAC

Udruga za promicanje cjelovite dobrobiti čovjeka, društva i prirode “Cjelovit život” i ove godine od 5. do 13. prosinca organizirala je niz događaja kojima je obilježila projekt “Dječji tjedan”. Suorganizator programa bila je Udruga “4+”. Otvaranje programa započelo je predstavom Nikolina pisma, triljske dramske udruge Most. U galeriji Galiotović održane su likovne radionice za djecu i odrasle, a u svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske edukativna radionica na temu Važnost dojenja za zdravlje djece, na kojoj su govorili prof. Dr. sci. Vjekoslav Krželj i Mira Talaja, bacc.sestrinstva.

Za djecu su organizirane projekcije crtanih filmova dok je u dvorani svetišta održan i okrugli stol o odgoju i zdravlju mladih na temu Depresija. O ovoj temi govorili su spec. psihijatrije dr. Vesna Krolo Jurković, dr. Anita Strujić Vladović iz Obiteljskog savjetovališta splitske nadbiskupije koja je govorila o duhovnoj metodi liječenja depresije - hagioterapijom, psihologinja Slavenka Maršić, spec. školske medicine dr. Ivna Tomašević Runje, spec. obiteljske medicine dr. Ante Prolić, dr. teologije fra Ante Čovo voditelj Savjetovališta za duhovnu pomoć i dr. Sanja Martinović Čikara. Kroz dječji tjedan

predstavili su se i učenici OŠ. Ivana Mažuranića sa Hana predstavom Pobuna igračaka, kao i nadareni glazbenici OGŠ Jakova Gotovca, OŠ Ivana Mažuranića – Han i Hrvatsko folklorno društvo Jadro. Kazalište lutaka iz Splita izvelo je dramu Mira Gavrana Zeko traži mamu. Sinjani su mogli uživati u nastupu dječjih klapa i klape Sinj u crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske. Pred sam kraj’Dječjeg tjedn’ izvedena je predstava enesa Kiševića Ružno pače, te predstava djece vrtića Vrapčić iz Brnaza. Nažalost, planiranu promenadu dječjih vrtića omela je kiša tako da je program u kojemu je sv. Luca sa anđelima trebala dijeliti poklone djeci propao. Kako nam je rekla predsjednica Udruge Tanja Križanac Kodžoman tijekom svih programa dvorane su bile pune, a tražilo se i mjesto više: “Uspjeh svih naših programa bio je na vrlo visokoj razini, nakon ovoga mi zbilja mislimo raditi puno više,“ rekla je predsjednica te istakla da su sretni zbog velikog odaziva ali i naglasila da je to pokazatelj kako su i potrebe sugrađana veće od očekivanog. „Razmišljamo o tome da i preko cijele godine radimo nove i zanimljive projekte,“ rekla je Križanac Kodžoman. “Ovo je volonterski rad, želja nam je bila pokazati da možemo i sami uljepšati život u Gradu i mislim da smo u tome uspjeli. Najvažnije je da ima interesa, potencijal je tu, a mi nastavljamo raditi”- zaključila je na kraju Križanac Kodžoman.

UDRUGe SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE UDRUGe

16

Priredio: Vito PeRIć

U našoj stalnoj rubrici donosimo popis svih udruga koje su registrirane za djelovanje na području grada Sinja. Udruga je ukupno134. Neke od njih su stare stoljećima, za neke možda niste niti čuli, neke su aktivne, a neke su ugašene te postoje samo na papiru. Možda je i ovo dobar

način uštede novca iz gradskog proračuna da se napravi inventura rada udruga, pa da nadležni dokinu sredstva onima koji malo ili ništa ne rade. Naravno, među ovim udrugama ima onih koji zaista rade, i pače potrebne su u našoj lokalnoj zajednici, ali zasigurno ima i onih koje se, narodski rečeno, „švercaju“. U svakom slučaju, pročitajte i otkrijte bogatstvo društvenog života našeg grada.

1 Aeroklub “Sinj” 2 ASTRONOMSKO DRUŠTVO SINJ 3 ATLETSKA BORILACKA UDRUGA ANTE TOMAŠEVIĆ-KUKA 4 Atletski klub “Sinj” Sinj 5 AUTOKLUB “DALMACIJA” 6 AUTOMOTO OLD TIMER KLUB SINJ 7 BILJAR KLUB “LION” 8 BOĆARSKI KLUB “MACKULA” 9 BOĆARSKI KLUB “SINJ“ 10 Boksački klub Sinj 11 CENTAR ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA “SIGNUM” 12 CENTAR ZA RURALNI RAZVOJ - CERURA SINJ 13 Dječja alka Bazana Sinj 14 Dobrovoljno vatrogasno društvo “Dalmatinka” Sinj 15 Dobrovoljno vatrogasno društvo Sinj 16 DRUSTVO ZA EKOLOGIJU, TURIZAM, ODRŽIVI RAZVOJ I TEHNOLOGIJU VERUS 17 Društvo za esperanto “Dinko Simunović” Sinj 18 DRUŠTVO ZA SPORTSKU REKREACIJU, FITNESS I KOREKTlVNU GIMNASTIKU “TEMPO” 19 DRUŠTVO ZA SPORTSKU REKREACIJU SINJ 20 FILMAŠA SINJ 21 Foto-video udruga “Sinj” 22 GALOPSKI KLUB “BLAŠKAN” - SINJ 23 GIMNASTICKI KLUB SINJ 24 GLAZBENA ROCK UDRUGA GRADA SINJA 25 GLAZBENA UDRUGA “SINJ” 26 GLAZBENI ZBOR SINJSKI SLA VUJI 27 Gradska glazba Sinj 28 Gradsko društvo Crvenog kriza Sinj 29 Judo klub “Sinj” 30 Južnohrvatski i dalmatinski ornitološki savez31 Kazalište lutaka “Malik Tintilinić”32 KICK BOXING KLUB “SINJ” 33 Kinološko društvo “Sinj” 34 Klapa Sinj 35 KLUB AVANTURISTlČKIH SPORTOVA “CETINA ADVENTURE” 36 Klub liječenih alkoholičara Sinj 37 Klub likovnih stvaralaca “Duga” Sinj38 KLUB NAVIJAČA “SINJSKI MALIGANI” 39 Klub roditelja “Ruka pomoći” djece sa smetnjama u psihofizičkom razvoju Sinj40 KLUB UZGAJIVAČA PTICA EUROPE I KRIŽANACA 41 KLUB ŽENA LJEČENIH NA DOJCI SINJ 42 KONJIČKI KLUB EPONA

43 KONJIČKO GALOPSKI KLUB ‘’ALKAR’’ SINJ44 Košarkaški klub ‘’Alkar’’ 45 Krnjevalska udruga grada Sinja 46 Kuglački klub “Sinj” Sinj 47 Kulturno umjetnička udruga “Sinjske mažoretkinje” Sinj 48 KUL TURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO ALKAR - DALMATINKA SINJ49 KUL TURNO UMJETNICKO DRUSTVO “OSINIUM” SINJ 50 KUL TURNO-UMJETNIČKO DRUSTVO SINJ 51 LOVAČKA UDRUGA “DRAGOVOLJAC” 52 Lovačka udruga “Veteran” Sinj 53 Lovačko društvo “Sinj” 54 Matematičko društvo Sinj 55 Moto klub “Sinj” 56 MOTO KLUB “ULIČNI TRKAČI” 57 Nogometni klub “Junak” 58 Nogometni klub “Tekstilac” Sinj 59 ODRED IZVIDAČA PORJEČANA “MALIN” - SINJ60 ODRED IZVIĐAČA “VITEZOVI” SINJ61 OGRANAK MATICE HRVA TSKE U SINJU62 “PILATES”-SINJ 63 Planinarsko društvo “Svilaja” Sinj64 PLANINARSKO DRUŠTVO “VRDOVO” SINJ 65 Plesni klub “Korak po korak” Sinj 66 PLIVAČKI KLUB ALKA SINJ 67 PLIVAČKI KLUB “SINJ” 68 PLIVAČKI VATERPOLO KLUB “SINJ” 69 Ragbi klub “Sinj” 70 RUKOMETNI KLUB “CETINA “ SINJ71 Rukometni klub “Kamičak” Sinj 72 SADRA 73 SINJSKA UMJETNIČKA KOMUNA 74 SINJSKI KUL TURNI URBANI POKRET 75 Sinjsko dijabetičarsko društvo Sinj76 Sinjsko pučko kazalište 77 SKIJAŠKI KLUB “SINJ”78 STOLNOTENISKI KLUB “SINJ” 79 Šahovski klub “Sinj” 80 ŠKOLA KOŠARKE “ALKAR” SINJ81 ŠKOLA NOGOMETA “SINJ” 82 Sportski klub uzgajivača golubova listonoša “Sinj 1996” 83 SPORTSKO REKREACIJSKI DIZAČKI KLUB “BIORITAM” SINJ84 SPORTSKO RIBOLOVNI SAVEZ SPLITSKO-DAL MATINSKE ŽUPANIJE85 Sportsko ribolovno društvo “Cetina”-Sinj 86 TENIS KLUB ‘’ALKA SINJ” 87 TENIS KLUB ‘’ALKA 2007. SINJ”

UDRUGe GRADA SINJA

UDRUGe SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE UDRUGe

17

88 “TREĆA DOB” SINJ 89 “UDRUGA OBITELJI S ČETVERO I VIŠE DJECE CETINSKOG KRAJA”90 UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFASISTA CETINSKE KRAJINE 91 UDRUGA AUTOŠKOLE DALMACIJE 92 UDRUGA BALOTAŠA “BULlN”-SINJ 93 UDRUGA ĆOSIN POTOK SINJ 94 Udruga dioničara “Konkurent” d.d. Sinj 95 Udruga dioničara Sinj d.d. Sinj 96 UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA LJEČENIH OD POSTTRAUMSKOG STRESNOG POREMECAJA SPLI TSKO-DAL MATNSKE ZUPANIJE 97 UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA “VETERANI 126 BRIGADE” SINJ 98 Udruga hrvatskih dragovoljaca 2. bojne 4. brigade ZNG “CRO ANGELS” 99 Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Sinj 100 UDRUGA KORISNIKA BEZIŽNIH I MREŽNIH SUSTAVA WIRELESS - SINJ 101 UDRUGA “MALI TALENTI” SINJ 102 UDRUGA MALIH DIONICARA CETINA D. O. O. SINJ 103 Udruga malih dioničara “Dalmatinka” d.d. Sinj 104 UDRUGA MLADIH GRADA SINJA I CETINSKE KRAJINE “HIPPUS” 105 UDRUGA MOTO ROCK SINJ 106 UDRUGA MUŠIČARA IMAGO - SINJ 107 UDRUGA NATJECATELJA U ORANJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE 108 UDRUGA NAVIJAČA DINAMA SINJA I CETINSKOG KRAJA 109 UDRUGA NAVIJAČA DINAMA DOBRI DINAMOVI DEČKI SINJA I CETINSKOG KRAJA 110 UDRUGA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA - SINJ 111 Udruga pčelara “Vrisak - Sinj

112 UDRUGA RACUNOVOĐA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA SINJ 113 UDRUGA RODITELJA I UDOVICA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA GRADA SINJA I CETINSKE KRAJINE 114 UDRUGA TJELESNIH INVALIDA GRADA SINJA 115 Udruga umirovljenika Sinj 116 UDRUGA VETERANA I POŠ TOVA TELJA SINJSKE ALKE 117 UDRUGA ZA BALOTE SINJ 118 Udruga za mali nogomet Sinj 119 UDRUGA ZA OČUVANJE BAŠTINE CETINSKOG KRAJA 120 UDRUGA ZA POMOĆ STARIM I NEMOĆNIM “KAP LJUBAVI” SINJ 121 UDRUGA ZA POMOĆ STARIM I NEMOĆNIM OSOBAMA “VELIKO SRCE” SINJ 122 UDRUGA ZA PREVENCIJU I POMOĆ U RJEŠAVANJU PROBLEMA OVISNOSTI “NOVI PUT” 123 UDRUGA ZA PROMICANJE CJELOVITE DOBROBITI ČOVJEKA, DRUŠTVA I PRIRODE “CJELOVIT ŽIVOT” 124 UDRUGA ZA RAZVOJ I JAČANJE CIVILNOG DRUŠTVA I POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA SRMA 125 UDRUGA ZA UZGOJ I ZAŠTITU PTICA “SINJ” 126 UDRUGA ZA ZAŠTITU RIJEKE CETINE SINJ 127 VATERPOLO KLUB “SINJ” 128 Viteško alkarsko društvo Sinj 129 ZAJEDNICA AMATERSKIH KAZALIŠTA SPLI TSKO DAL MAT1NSKE ŽUPANIJE 130 Zajednica sportskih udruga grada Sinja 131 “ZDRAVA ŽENA CETINSKOG KRAJA” SINJ 132 Ženski košarkaški klub Sinj 133 ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLUB “SINJ” 134 Ženski rukometni klub “Sinj”

Piše i foto: Ani NIKOlIć MAlORA

Pedesetak motorista iz cijele Cetinske krajine vlastitim donacijama sakupili su oko 5000 kn i za blagdan Sv. Nikole darovali su djecu iz Centra Juraj Bonači i iz dječjih vrtića Maslačak i Alkarić. Na dan Sv. Nikole njih tridesetak okupilo se u Vrličkoj ulici odakle su na motorima krenuli do igrališta ispred OŠ Ivana Lovrića gdje su djecu darovali sa 200 poklona. Akciju su svojim donacijama podržali Kaufland i pekare Toni i AS Panino. Bajkerima ovo nije prvi puta da organiziraju humanitarne akcije. Naime, od svog osnutka svi moto klubovi u Cetinskom kraju osim dobre zabave i ljubavi prema svojim limenim ljubimcima uvijek organiziraju akcije i pomažu gdje god mogu i stignu. Osim djeci iz Bonaćija, djeci iz vrtića i škola, često s pomagali i djeci koja su imala ozbiljnih zdravstvenih problema, donirali bolnice i ustanove, donirali siromašne obitelji i na niz drugih načina pokazivali svoje pravo humano lice.

BAJKeRI PONOVO U HUMANITARNOJ AKCIJI

ANKeTA SINJSKE NOVINE

18


Na izmaku 2011. godine upitali smo naše sugrađane što misle o proteklog godini koju je obilježila recesija, ali i kakva su im očekivanja od Nove 2012. kao i od nove Vlade. Na kraju smo ih upitali gdje će dočekati Novu Godinu jer ipak to je najvažnije pitanje ovih dana.

ANKeTA: GDJe će SINJANI ČeKATI NOVU GODINU? A USPUT SMO IH PITAlI ŠTO OČeKUJU OD NOVe VlADe.

Franka Milardović (studentica)

„Čini se da godina brzo prođe, ali kad se osvrnem vidim da se puno stvari dogodilo. Mogu je nazvati uspješnom, živim u sretnoj obitelji, imam prave prijatelje, studij je priveden kraju. Za neke situacije bih voljela da se nisu dogodile ili da su se drugačije odigrale, ali uvijek se sjetim: “Život se može razumjeti samo gledajući unatrag, ali se može živjeti gledajući samo naprijed.” Što reći o novoj Vladi i očekivanjima u Novoj 2012? HDZ, SDP, HSS, ... ne bio smio postojati ‘rat’ između navedenih, ako je cilj svake bolji život, zadovoljni građani. Ali, sto ljudi, sto ćudi. Možda nisam realna, ali svojim optimizmom nastojim i nastojat ću bar sebi i bliskim ljudima učiniti dan veselijim. Zasad ne znam gdje ću za Novu Godinu, nekako uvijek osjećam pritisak gdje, kako, s kim, jer se na taj dan ‘mora’ negdje. Ja kažem šta bude bit će, ako nam se bude zabavljalo zabavljat ćemo se, u protivnom uvijek postoji ‘lipi, topli dnevni boravak i reprize repriza repriziranih filmova.“

Inga Vučković (upravni referent)

„Proteklu bi godina ocijenila dobrom. U Novoj 2012. ne očekujem ništa nova, isto stanje, od nove Vlade ništa pametno.... Za doček Nove Godine ću biti u Splitu.“

Marino Gusić ( fotograf)

„Protekla godina je bila prava katastrofa u poslovnom smislu. Mislim da gore ne može. Jedino zbog čega sam nastavio raditi je vjera da će novoizabrana Vlada donijeti promjene na bolje i da će voditi više brige o malim poduzetnicima. Novu Godinu ću dočekati kod kuće jer sam nedavno dobio dijete pa izlasci ne dolaze u obzir.“

Viktor Vitić (konobar)

„Za mene je protekla godina dobra jer čim radim dobro je. Od nove Vlade očekujem promjene nabolje. Novu Godinu ću s društvom dočekati u sušari kod rođaka Ante Milanovića. Domaća je atmosfera najbolja.“

SINJSKE NOVINE DOBRI DUHOVI

19

ANKeTA SINJSKE NOVINE

Piše: Vito PeRIćFoto: Arhiva obitelji Vučković

Otiša je i naš šjor Miro. Mi iz srednje generacije i oni stariji znali smo ga pod nadimkom Kero, ali nije se on nikad ljutio na taj nadimak, kao što se nije nikad ljutio ni za puno drugih stvari. Jer jednostavno bio je takav čovik. Rođen u Imotskom 27. kolovoza 1935.g. a umro u Splitu 3. prosinca 2011.g. a cili svoj život živio je sinjski. Pokojna majka Anđelka je bila rođena Imoćanka, a otac Ante kojeg su zvali fra Jere je zajedno sa obitelji jedno vrijeme službovao u Makarskoj. On je završio sinjsku franjevačku gimnaziju što je u ono vrijeme bilo ravno visokoj naobrazbi. Stoga je dobio posao u javnoj upravi pa je tako u Imotskom obnašao visoku funkciju u kotaru (predsjednik ili tajnik op. V.P.). No, 1943.g. Ante dobiva premještaj u Sinj gdje se seli sa obitelji. U obitelji Vučković osim Mira bila su još dva brata i sestra. Miro u Sinju završava osnovnu školu, a potom ga životni put vodi u Zagreb gdje završava tehničku školu. Prema sjećanju i priči njegovog brat Gorana , Miro je u Zagreb u slobodno vrijeme pohodio čuvene plesnjake. Obzirom da je bio glazbeno nadaren, odnosno imao je sluha, a i svirao je pomalo gitaru, Miro je vrlo brzo na plesnjacima postao poznat kao vrsni plesač. Čak je jednom zgodom u novinama izišao tekst pod naslovom „Miro Vučković iz

Sinja, kralj čage“ ( zagrebački sleng izraz za ples op V. P.) U Sinj e vraća negdje početkom 60-ih godina prošlog stoljeća i kratko vrijeme radi u sinjskoj zračnoj luci na Piketu u službi transport roba. Slali su ga i u Beograd na doškolovanje, ali Miro je odlučio ostati u svom gradu i dobiva novi posao u Elektrodalmaciji kao referent prodaje u odjelu distribucija. Na tom radnom mjestu je dočekao mirovinu prije desetak godina. Kolegice iz službe ga pamte kao velikog kavalira. Naime nije prošao niti jedan dan žena da šjor Miro nije darova kolegicama cvijeće i druge prigodne darove. U Sinju, sve dok ga je zdravlje služio, bio je neizostavno prisutan na svim zbivanjima društvenog života. Posebno je bio“vatren“ za našeg junaka. Nije bilo utakmice, kod kuće i na strani,

koju Miro nije popratio. Iz tog razdoblja ima i jedna anegdota. Jednom prilikom Miro je sa kolegama iz firme bio na Elektrijadi, radničkim sportskim igrama Elektrodalmacije u hotelu Medena u Trogiru. Taj dan je Junak igrao prvenstvenu utakmicu u Mravincima, a Miro i još dvojica kolega su dogovorili s pokojnim Markom Boticom, također kolegom iz HEP-a da će

gledati utakmicu. Botica je krenuo iz Sinja svojim autom, a Miro je obukao odijelo i izišao ispred hotela da ga sačeka. U tom trenutku ispred hotela se parkirao autobus sa kaštelanskim glazbarima koji su krenuli negdje na nastup ili se vraćali. Vidjevši Mira u odijelu s kravatom ispred ulaza u hotel pomislili su da je jedan od šefova hotela. Predstavnik glazbara ga je upitao mogu li ući i popiti piće, a Miro se odmah dosjetio, „zaglumio“ šefa i rekao; „Može ali najprije trebate nešto odsvirati.“ Možete zamisliti scenu kada je oko 50 glazbara ušlo u hol i počelo zaudarati marš. U hotelu je nastala strka, gosti su počeli izlaziti iz soba, osoblje se uzbunilo jer nitko nije znao o čemu je riječ. A Miro se tiho povukao zajedno sa svojim kolegama, ušao u auto i uz salve smijeha su krenuli prema Mravincima. Uvijek spreman za dobru ljudsku i inteligentnu šalu, Miro ni ovaj puta nije mogao odoljeti. Nije bilo društvenog plesa na kojem Miro nije uveselio društvo svojim plesnim izvedbama. Junakova plava noć, Maskenbal, Alkarov i drugi plesovi bili su nezamislivi bez njegovih bravura na podiju. Isto tako je znao popratiti ostala događanja, uvijek veselo i sa dobrim vibracijama. Dok je bio u Zagrebu u školi, poznavao je i družio se sa velikom generacijom igrača; Braun, Zambata, Marković Lalić i drugi obavezno su ga pozivali u društvo. A najveći obol je dao kroz svoju aktivnost u sinjskom šahovskom klubu kojeg je jedan od osnivača. Za svoj rad je dobio priznanje od Saveza za fizičku kulturu Sinja, a postao je i međunarodni šahovski sudac. Organizirao je turnire, a za vrijeme Alke i Velike Gospe u njegovoj kući su se održavali tradicionalni „šahovski domjenci“, ručci na kojima je bila ondašnja elita, Gligorić, Hulak, Kovačević, Marović i drugi. Do kraja je radio u klubu, obnašao niz funkcija, najčešće tajničku i ostale. Šjor Miro je još jedan od onih dobrih duhova starog Sinja, koji polako napuštaju scenu i prepuštaju uloge mlađim generacijama, ali uvijek treba zabilježiti i spasiti od zaborava uspomenu na ovakve osobe koje su davale štih i atmosferu našem gradu.

DOBRI DUH MIRO VUČKOVIć

ROĐeNI IMOćANIN, FeTIVI SINJANIN

SINJSKE NOVINE ŠKOlSTVO

KRITIČNO OKO SINJSKE NOVINE

20

AUTOBUSNA STANICA U DONJIM GlAVICAMAPiše i foto: Klaudija KRAJINA

Čekanje autobusa na autobusnoj stanici u Donjim Glavicama nalikuje očekivanju Godota u poznatoj drami Samuela Becketta. Baš poput glavnog lika u toj drami autobus nikad ne dolazi. Problem je to za stanovnike tog sela jer nije uvijek zgodno pješačiti ili stopirati do Sinja, posebno ako ste starija osoba ili imate malo dijete. Nazvali smo Autoprijevoz Sinj da čujemo odgovor zašto osim školskog autobusa ne prometuje nikakav drugi autobus kroz Donje Glavice. Ivan Lišnjić iz Autoprijevoza -Sinj nam je odgovorio kako se radi od ruralnom slabo naseljenom području te bi uvođenje autobusne linije bilo nerentabilno, dok bi uvođenje minibusa bilo bolje rješenje. Od pročelnice Odjela za prostorno planiranje, gospodarenje prostorom i razvoj Grada Sinja Ankice Panze saznajemo kako je raspisan Javni natječaj za dodjelu koncesija za sve linije koje je do sada Autoprijevoz ukinuo. Natječaj daje nadu da će ne samo Glavice Donje već i udaljenija sela kao što

su Bajagić i Obrovac Sinjski imati bolju povezanost sa Sinjem. Ivan Lišnjić kaže da će se i Autoprijevoz - Sinj također javiti na natječaj za dodjelu koncesije za linije koje je upravo to poduzeće kroz nekoliko zadnjih godina ukinulo.

Mala ulica Put Međina, ona koja kod zgrade suda vodi prema bolnici, ovo ljeto je bila raskopana. Hrvatski telekom je vršio radove, ali nakon što su odradili posao trebali su vratiti ulicu u prvobitno stanje. NO, to nije izvedeno najbolje, pa je Grad Sinj zatražio da se ponovo izvede taj posao, odnosno stavi ovi sloj asfalta, a ne betona. Pa su radovi opet obavljeni, ali i ovaj puta je bilo problema. Stanovnici ulice su se bunili, neki su i samoinicijativno, nasipajući pijeskom rupe pokušali riješiti problem jer su im stradavala vozila. No, ipak na kraju je priča sretno završila, jer su radovi ponovljeni, ovaj puta prema kriterijima struke.

UlICA PUT MeĐINA RASKOPANA, ZAKOPANA, RASKOPANA, ZAKOPANA…

VAŠE PRIČE, SLIKE I

PRIMJEDBE ŠALJITE NA

e-mail: [email protected]

21

SINJSKE NOVINE ŠKOlSTVO

KRITIČNO OKO SINJSKE NOVINE

MATURANTICe U HUMANITARNOM RADUPiše i foto: Klaudija KRAJINA

Pred kraj godine za vrijeme blagdana probudi se svijest o potrebi pomoći drugima te se organiziraju mnoga humanitarna događanja. No pomagati drugima i baviti se humanitarnim radom potrebno je tijekom cijele godine. Tako misle i djeluju maturantice SSŠ „Josip ban Jelačić“ zajedno sa svojim učiteljicama Jelenom Poljak i Antoniom Tadić. One su početkom školske godine pokrenule akciju pomoći starijim osobama smještenim u Domu za stare i nemoćne osobe Sestara milosrdnica u Sinju. Stručna učiteljica pedikerki Antonia Tadić i sama je

tijekom srednjoškolskog obrazovanja u Splitu pomagala u njezi starijih i nemoćnih osoba. S obzirom da je njen pedikerski salon u samoj blizini doma došla je na ideju da bi mogla i u Sinju oživjeti takvu inicijativu, te je zajedno sa svojom kolegicom Jelenom Poljak, stručnom učiteljicom kozmetičarki to i učinila.

„Djecu je potrebno potaknuti da čine dobra djela, ne treba unaprijed misliti da oni nisu spremni za to jer kad počnu djeca vide kako je to potrebno činiti,“ kaže učiteljica Jelena. „Bavljenje humanitarnim radom je navika koja se treba usađivati kod djece kako bi spoznali da je važno misliti na cijelu zajednicu u kojoj žive posebice na one članove kojima je pomoć potrebna,“ nastavlja učiteljica Antonia.

Osamnaest učenica koje se školuju za zanimanje kozmetičarke i pedikerke jednom mjesečno odlaze u dom kako bi njegovale starije osobe. Tamo provode pet školskih sati njegujući nokte i masirajući ruke i noge starijim osobama. Časne sestre Valentina i Renata koje njeguju starije osobe su od početka s oduševljenjem prihvatile inicijativu učiteljica i učenica SSŠ „Josip ban Jelačić“. Neke od osoba koje su smještene u domu nemaju bliže rodbine, te im je posjet učenica veliko veselje. Pitamo učenice kako su prihvatile ideju da idu pomagati starijim osobama. „U početku smo bile malo skeptične, nismo se nikada do tada susretale s humanitarnim radom posebice

sa starijim osobama. Nismo znale kako će bake u domu reagirati na naš dolazak, ali smo se odmah nakon prvog susreta sprijateljile s njima. S nestrpljenjem iščekujemo odlazak u dom, one nam prepričavaju razne dogodovštine iz svojih života i čini nam se kako ih razgovor veseli više od ičega,“ ispričale su nam učenice. Nakon ovog iskustava buduće kozmetičarke i pedikerke obećale su da će i dalje, kad se jednom osamostale i budu imale vlastite salone činiti dobra djela i pomagati onima kojima je to potrebno. Kraj je prvog polugodišta pa ostavljamo maturantice i njihove učiteljice da obave završna ocjenjivanja, a onda petkom posjet bakama u domu za starije i nemoćne, tome se kako kažu maturantice puno više vesele.

VReMePlOV SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE VReMePlOV

22

Vjesnik cetinske krajine broj 159. od 1. siječnja 1988.g.Priredio: Vito PeRIć

U Vjesniku cetinske krajine, broj 159. koji je objavljen 1. siječnja 1988. na prvim stranicama je nekoliko kritičkih tekstova o problemima gospodarstvu bivše općine Sinj. Tako iz pera ondašnje glavne urednice Bosiljke Vučković doznajemo da su u nekoliko poduzeća u općini (Autoprijevoz, IGRO Sinj ili bivša Sadra, Svilaja, HURO Čilaš, Naprijed) uvedene ili su pred uvođenjem takozvane“prisilne uprave“. Tada je u onom društvenom uređenju to značilo da su poremećeni i proizvodni i samoupravni odnosi u poduzeću i vrijeme je za uvođenje stečaja. No, glavna rednica upozorava da se na takve situacije trebalo misliti ranije kako ne bi došlo do sloma poduzeća. Zatim slijedi tekst o tome kako sinjski studenti ne žele stipendije koje nude gospodarske tvrtke iz Sinja jer se ne žele vratiti i raditi u tim tvrtkama. U rubrici kultura nalazima tekst Jakova Dukića o iznimno uspješnom gostovanju klape Sinj u KD Lisinski u Zagrebu. Tekst je pod d naslovom „Alkarski slavuji u gradu Zagija“. Potom dva teksta Željka Župića o multimedijalnim projektima omladinske organizacije te o koncertu koji su organizirali sinjski glazbenici svih generacija u Domu mladih. Na šestoj stranici je odlomak iz scenarija za nikad snimljeni igrani film o Alci. Scenarij pod nazivom Gvozdeni prsten je napisao Petar Brakus. Na političkoj stranici je anketa među ondašnjim „rukovodiocima“, odnosno predstavnicima vlasti; Petrom Čekom, Nikolom Jadrijevićem, Markom Đipalom, Josipom Bradarićem i Šimunom Čovićem. U anketi su odgovarali na pitanje što očekuju od 1988.g. U ovom broju je objavljen i intervju s ondašnjim omladinskim rukovodiocem ( predsjednik OK SSOH) Stipom efendićem ćipom koji je najavio nove smjernice u radu omladine te novu demokratičniju orijentaciju i liberalnije djelovanje. I na kraju veliki tekst pod nazivom „U sitno o Junaku“ iz pera Marinka Perića, kroničara sinjskih sportskih događanja.

VReMePlOV SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE VReMePlOV

23

SINJ KROZ PROŠlOST SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE SINJ KROZ PROŠlOST

24

SINJ KROZ PROŠLOSTPriredio: Vito PeRIćFoto: Jerko BlAJIć

Doajen sinjskog novinarstva, Jerko Blajić, ustupio nam je, i na tome mu hvala, dio svoje prebogate arhive kako bi se prisjetili nekih trenutaka, događaja i ljudi iz prošlosti. Ima toga hrpa, mi smo za ovaj broj izabrali pet fotografija, a one su nastale u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća. Siguran sam da će se mnogi prisjetiti i ovih ljudi i ovih događaja, pa uživajte, a u slijedećem broju nastavljamo sa objavljivanjem vrlo zanimljivih foto-zabilješki Jerka Blajića

Zgrada Lovačkog doma čija gradnja je započeta na mjestu gdje se sada nalazi hotel Alkar na vrhu gradskog parka. Gradnja je započeta, ali je obustavljena i objekt je srušen jer nije imao građevinsku dozvolu kako pričaju svjedoci tog vremena. A prema našim spoznajama gradnja objekta je počela negdje sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća.

Šjor Petar Marković snimljen svojoj kući. Šjor Petar je napisao igrokaz-komediju u tri čina, popularnog Duju Manzana i Matu Manistru.

SINJ KROZ PROŠlOST SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE SINJ KROZ PROŠlOST

25

Šjor Mili Romac, posljednji sinjski špediter sa konjskom zapregom, snimljen na početku ulice put peškarije. Godina nepoznata.

Rekonstrukcija benzinske crpke u Sinju.

Poznati fotograf i snimatelj Petar Malbaša uhvaćen objektivom na krovu kućice za igrače na starom Junakovom igralištu. Malbaša snima utakmicu Junaka ,a kraj njega stoji mladi naučnik Bere.

TeMA SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE TeMA

26

Piše: Vito PeRIćFoto: Arhiva DOMA MlADIH

Narodno sveučilište Sinj utemeljeno je oko 1962. g. Takve ustanove osnivane su u bivšoj državi sa zadaćom provedbe programa iz kulture, a prvenstveno bibliotečne djelatnosti, kinofikacije, opismenjavanja i doškolovanja putem tečajeva za odrasle i nerijetko auto-škole. U okviru ustanova djelovali su i lokalni mediji, novine i/ili radio postaje. Ustanove (Narodno sveučilište, Radničko sveučilište, Centar za kulturu itd.) su bile u zgradama koje su mahom bile ili nacionalizirane ili na drugi način kao javne zgrade korištene za te djelatnosti. Narodno sveučilište Sinj imalo je sjedište i prostorije za rad u zgradi koja je prije bila škola, pa đački dom, a inače je bila nacionalizirana nakon II. svjetskog rata, odnosno oduzeta časnim sestrama, kojima je 1990. vraćena i sada je u njoj dječji vrtić i starački dom. Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća ondašnje strukture vlasti pokreću inicijativu za gradnju Doma mladih kao objekta u kojem bi se organizirao društveni život mladeži Sinja i cijelog kraja. Ideja i inicijativa su potekle iz ondašnjeg OSIZ-a za standard učenika i studenata (Općinska samoupravna interesna zajednica) te OK SSOH (Općinske konferencije Saveza socijalističke omladine Hrvatske). Osigurana su

inicijalna sredstva, pet milijuna dinara, a provedena je i rasprava o budućoj lokaciji Doma mladih.

Potraga za lokacijom

Jedna opcija je bila gradski park, a bilo je i prijedloga da se u dogovoru s trgovačkim poduzećem Konkurent izvrši otkup njegovih objekata (bivše Ređije duvana) i preuredi u kulturno-društveni centar za mlade. Tu ideju je zastupao dr. Ante Milošević koji je tada bio tajnik SIZ-a za kulturu. On se zalagao da

se zaštiti zelena površina gradskog parka, da se sačuva industrijska arhitektura u središtu grada i tako nastavi urbani kontinuitet grada. Usvojen je prijedlog da lokacija Doma ipak bude u gradskom parku, dijelu blizu državne ceste D-1. To zemljište je inače nakon nacionalizacije bilo u vlasništvu poduzeća Konkurent. Prvotna ideja je bila da Konkurent na tom dijelu izgradi robnu kuću, ali političkom odlukom došlo je do promjene i Konkurent je ustupio zemljište za gradnju Doma mladih, a zauzvrat je dobio drugo (kod današnjeg Autobusnog kolodvora). Sakupljeno je nešto novca za gradnju, ali ne dovoljno, pa su se vlasti obratile republičkim fondovima. Tada je već u bivšoj

PRIČA O JeDNOM DOMUDOM MlADIH SINJ, NeKADA KUlTNO MJeSTO MNOGIM GeNeRACIJAMA SINJANKI I SINJANA DANAS IMA SASVIM DRUGe FUNKCIJe. PROKOPAlI SMO MAlO PO POVIJeSTI I DONOSIMO PRIČU O NASTANKU TOG OBJeKTA I NJeGOVOM ŽIVOTU PRIJe DVADeSeTAK GODINA. IZ BOGATe ARHIVe DOMA NAPRAVIlI SMO I MAlU MUlTIMeDIJAlNU IZlOŽBU KOJA Je POSTAVlJeNA U GAleRIJI GAlIOTOVIć.


27

PRIČA O JeDNOM DOMUDOM MlADIH SINJ, NeKADA KUlTNO MJeSTO MNOGIM GeNeRACIJAMA SINJANKI I SINJANA DANAS IMA SASVIM DRUGe FUNKCIJe. PROKOPAlI SMO MAlO PO POVIJeSTI I DONOSIMO PRIČU O NASTANKU TOG OBJeKTA I NJeGOVOM ŽIVOTU PRIJe DVADeSeTAK GODINA. IZ BOGATe ARHIVe DOMA NAPRAVIlI SMO I MAlU MUlTIMeDIJAlNU IZlOŽBU KOJA Je POSTAVlJeNA U GAleRIJI GAlIOTOVIć.

državi nastupila gospodarska kriza pa su stopirane sve investicije za neprivredne djelatnosti. Sinjani su se dosjetili i pronašli „rupu u zakonu“. Prema pričanjima ondašnjih aktera događanja projekt Dom kulture je preimenovan u Dom mladih jer se na taj način moglo dobiti nešto državnog novca za gradnju. Na pozivni natječaj za idejno rješenje objekta javila se tvrtka Projektant Split koja je ponudila rješenje

arhitekta Nene Mikulandre, ali je komisija oformljena za tu priliku odbacila prijedlog kao nekvalitetan. Ponovo se raspisuje natječaj na koji stižu tri prijedloga; iz Splita, Zagreba i Sarajeva.

Izabran projekt Jerka Rošina

Izabran je projekt arhitekta Jerka Rošina iz AR-projekt Split. Prema tom projektu Dom mladih je trebao sadržavati dvoranu za zbor, kazalište i folklor, veliku polivalentnu dvoranu kapaciteta 650 sjedećih mjesta, klub mladih s prostorom za šah i TV, biblioteku, čitaonicu i prateće sadržaje. Sve to je trebalo biti na površini od 2700 metara četvornih, a u ondašnjem novcu vrijednost cijelog posla iznosila je oko 128,5 milijuna dinara. Gradnja prve faze Doma počela je 1983./84.g. Prema projektu objekt se sastojao od dvije faze ili šest cjelina (A,B,C,D,E i F) koje su izgledale kao pčelinje saće. Najveću senzaciju zasigurno je izazvao planirani ali nikad realiziran projekt rotirajuće bine. Takvu vrstu bine proizvodile su samo dvije tvrtke u Europi. Naravno i cijena je bila „europska“. Dom mladih je gradilo

poduzeće Sadra Sinj. Gradnja Doma mladih (I. faza) dijelom je financirana sredstvima iz samodoprinosa koji je tada bio dio financijskog mehanizma društveno-političkog sustava. Način je bio jednostavan; jedinice lokalne uprave raspisale bi referendum za samodoprinos, nakon što bi se na tijelima vlasti (izvršne i one iz mjesnih zajednica, te na tijelima društveno-političkih organizacija) nakon rasprave usvojile odluke o tome što je najpotrebnije za funkcioniranje lokalne zajednice, odnosno koji su


28

projekti komunalne i društvene infrastrukture od vitalnog interesa. Prije je slijedila javna rasprava, a potom su se na referendumu građani izjašnjavali za ili protiv. Ukoliko bi referendum prošao uveo bi se samodoprinos, pa je tako svakom zaposlenom od neto plaće dio (2% ili 3-5%) izdvajan u posebni fond za financiranje projekta (primjerice Dom zdravlja, Dom mladih). Uz inicijalna sredstva koja je prikupio OSIZ za standard učenika i studenata dio sredstava je osim iz samodoprinosa trebao biti osiguran iz ondašnjeg RSIZ-a za kulturu (najvišeg republičkog tijela za upravljanje kulturnim resursima, praktički kao današnje Ministarstvo kulture RH). Tu je nastao problem.

Zastoj u gradnji zbog nedostatka novca, no objekt ipak otvoren 28. lipnja 1986.

S obzirom na krizu u gospodarstvu, opasnost od inflacije i zabranu investicija u neprivredne projekte došlo je do pomanjkanja novca i za prvu fazu koja se već počela graditi. A odlukom lokalnih vlasti novac koji je trebalo tražiti za dovršetak gradnje Doma mladih tražen je za renoviranje kino dvorane koja je bila u derutnom stanju. Tako je Dom mladih u izgradnji postao politički problem. Lomila su se koplja, pa je čak u jednom trenutku i omladinska organizacija kojoj je najviše bilo u interesu da se objekt dovrši postavila javno pitanje da li je sinjskoj omladini i društvenoj zajednici uopće potreban takav objekt. No ipak unatoč svemu Dom mladih je svečano otvoren i pušten u rad 28. lipnja 1986.g. Prije otvaranja donesena je odluka da Dom mladih bude jedna od organizacijskih jedinica Narodnog sveučilišta Sinj koje je u svom sastavu imalo auto–školu, gradsku knjižnicu i čitaonicu, područne knjižnice i kina u Trilju

i Vrlici, Vjesnik cetinske krajine te Radio Sinj, koji je već tih godina prestao raditi. Prema sjećanjima prvog voditelja Doma mladih, Borisa Boškovića, prvi službeni program bio je multimedijalni projekt umjetnika Marka Demichelija, poly-art pod nazivom U čast Mediteranu. Umjetnik je u tri navrata izlagao svoja platna i priredio večeri šansone. Nakon toga Dom mladih otvara disco-club koji je radio petak, subota i nedjelja, a uz to otvara i ugostiteljski dio. Knjižnica također počinje raditi odmah po otvorenju, a prvi veći projekt su Dani Alke 86 (tada ta manifestacija u nazivu još nije imala dio „i Velike Gospe“). U tih desetak dana Dom mladih je organizirao nekoliko zabavno-glazbenih programa, kazališnih predstava, izložbi, folklornih nastupa (čak i inozemnih gostovanja).

Krenuli programi

U jesen 1986.g. Dom mladih pokreće programe za obrazovanje odraslih i dopunsko obrazovanje. Škola stranih jezika je izazvala veliki interes pa je nekoliko stotina sugrađana upisalo tečajeve talijanskog, engleskog i njemačkog jezika. Ekipa informatičkih entuzijasta koji su bili vanjski suradnici Doma mladih pokreće Kompjutorski tečaj (baš je tako nazvan) na kojem su se učili tada temeljni informatički jezici Basic i takozvani „mašinski jezik“, a obuka je bila na računalima domaće proizvodnje koji su imali naziv Orao (proizvođač je bila jedna varaždinska tvrtka). Danas iz perspektive sveopćeg informatičkog sofisticiranog ludila to može izgledati smiješno, ali to su sada već povijesne činjenice. Uz to građanima je ponuđena i škola gitare, folklorna i pjevačka sekcija... Što se tiče likovnih izložbi one su se održavale svakih 15 dana. Izlagali su likovnjaci iz grada ali bilo


29

je čak i inozemnih gostovanja. Naime iskorištena je pogodnost koju je nudio RSIZ za kulturu sufinanciranjem 50% troškova izložbe preko međunarodne i domaće suradnje sa galeristima ili likovnim udruženjima. Počelo je i sa organiziranjem kazališnih predstava, uglavnom

monodrama, jednočinki ili nekih tehnički manje zahtjevnih komada jer amfiteatralna dvorana koja je bila jedini prostor za takve programe nije bila adekvatna. Treba napomenuti da je prva ekipa djelatnika ušla u objekt koji nije bio do kraja izgrađen niti opremljen, a pa je grijanje riješeno sa dvadesetak termopeći koje nisu uspijevale zagrijati ogromni prostor, a trošile su električnu energiju kao manja tvornica. Uskoro su počela i prva koncertna događanja.

Dom mladih počinje organizirati rock i pop koncerte

Gostovale su tadašnje zvijezde pop, rock pa čak i folk glazbe. Prvi rock koncert je bio nastup grupe Đavoli, ali nedugo nakon toga u organizaciji Narodnog sveučilišta – Doma mladih u sportskoj dvorani gostovala je i lepa Brena sa svojim sastavom Slatki greh. Kad se danas prisjeća tog događaja, Boris Bošković kaže da je tim nastupom u komercijalnom smislu Dom mladih pogodio u sridu jer je prodano nekoliko tisuća ulaznica , a dio novca je uložen za nabavku opreme koja je nedostajala u Domu. Nakon toga nastupala je grupa Neki to vole vruće, a potom ( studeni 1986) Bajaga i Instruktori pozitivne energije koji je tada definitivno bio zvijezda pop-rock glazbe na prostorima bivše države. Na tim koncertima znalo je biti preko 1000 pa čak i 1500 posjetitelja. No serijom koncerata gotovo ponajboljih ex Yu rock i pop sastava stvorena je navika odlaska na takvu vrst zabave i Dom mladih je postao nezaobilazno mjesto na karti turneja velikih bendova. Čak su počeli dolaziti i posjetitelji iz Splita, Kaštela, Imotskog, Livna, Tomislavgrada, Drniša, Knina i drugih mjesta na neke velike spektakle. Tako su od 1986.g. u Domu mladih


30

nastupali Bajaga, Neki to vole vruće, Đavoli, Parni valjak, Prljavo kazalište, Jura Stublić i Film, Daleka

obala, Dino Dvornik, Gibboni, Senna M, Alka Vujica, Tajči, Matko Jelavić, Osmi putnik, Giuliano, Ritmo loco i Davor Radolfi, laufer, Indexi, Riblja čorba, Matchless gift, Marko Brecelj, Azra i niz drugih manje poznatih rock i pop izvođača, ali nisu izostali ni nastupi jazzera i klasičara. Uz zabavni dio programa koji je bio dopunjen i disco večerima u Domu mladih se paralelno organizirao i odvijao program iz kulture, te radionice kroz koje su prošli mnogi polaznici mlađe i starije dobi. Što se tiče kulturnog dijela gotovo jednom mjesečno bila je u ponudi jedna kazališna (nekad i dvije) predstave. Bilo je tu raspona od amatera do vrhunskih profesionalaca, pače kazališnih zvijezda onog doba (Fabijan Šovagović, Boris Dvornik, Pero Kvrgić, Josip Pejaković, Zijah Sokolović, Relja Bašić, Zvonko lepetić,

Ivo Serdar, lela Margetić, Ana Karić, Goran Matović i mnogi drugi). Likovno-izložbeni program također je bio živ i raznovrstan te intenzivan, s tim što je Dom mladih stavljao naglasak na domaće likovne snage, pa su priliku da izlažu u Domu imali mnogi mladi umjetnici iz Cetinskog kraja. U svim programskim dokumentima Doma mladih zapisano je da će akcent biti na proizvodnji vlastitih programa u kojima bi najviše participirali mladi. Osnovani je Dramski studio Doma mladih koji je vodila profesionalna redateljica Milenka Pervan. Postavljena je predstava Ženidba po tekstu A. P. Čehova koja je doživjela nekoliko izvedbi diljem Cetinskog kraja Jedan od projekata koji je trajao godinama, a počeo je kao Rock večeri, potom se transformirao u Gitarijadu da bi se na kraju pretvorio u Dalmatinski demo festival, postao poznat i priznat van granica Sinja.

Novi programi za nove generacije

Na natječaj su se javljali demo rock bendovi iz cijele Dalmacije i susjedne BiH. Potom je pokrenuta i glazbena rock radionica, likovna radionica te niz tada novih i suvremenih projekata. Mnogi će se prisjetiti buvlje pijace subotom na kojoj su mladi mogli prodavati gramofonske ploče, stare knjige i stripove, pa čak i


31

nošenu odjeću i obuću te druge stvari. Tada je buvljak bio mjesto socijalizacije, komunikacije i mogućnosti zarade džeparca. Dom mladih je također gajio i kao programsku

okosnicu nudio rock kulturu. Tako su nastale i rock slušaonice utorkom te petkom projekcije filmova i snimki rock koncerata na velikom platnu. Važno je istaknuti da je i Gradska knjižnica postala mjesto okupljanja zahvaljujući novom pristupu. Naime, u knjižnici je bilo 3 do 4 tisuće knjiga, a onda se taj broj ( i svezaka i naslova) višestruko povećao, napravljena je katalogizacija i inventarizacija, uvedena je pretplata na desetak časopisa iz kulture i književnosti, a organizirano je niz programa vezanih za knjigu. Tako su bili programi Mjesec knjige, izložba literarne građe, književne večeri, što je na kraju rezultiralo izdavačkim projektom, zbirkom poezije sinjskih pjesnika koje je u suradnji s Radio Sinjom izdalo Narodno sveučilište–Dom mladih. U osvit demokratskih promjena i Dom mladih je dao svoj obol, na način da se u njemu mogao čitati tadašnji progresivni omladinski

tisak (Mladina, Polet, Omladinska iskra), održavano je niz tribina na temu demokracije, a gotovo sve nove političke stranke osnovane su u Domu mladih. Još bi mogli navesti niz činjenica koje svjedoče o tome da je Dom mladih unatoč svim poteškoćama u radu, i često puta nerazumijevanju nadležnih i u socijalizmu i u novoj Hrvatskoj, ipak uspio ispuniti svoju zadaću, a to je promicanje kulture kroz programe i urbanizacija grada kroz raznovrsnu ponudu programa i događanja. Dom mladih je bio i ostao kultno mjesto mnogim generacijama koje su zahvaljujući događanjima u toj velikoj zgradi na dnu parka ipak uspjeli udahnuti malo svježeg urbanog i kulturnog zraka, a zahvaljujući trudu ljudi koji su radili u Domu, desetak godina o kojima upravo pričamo na ovoj izložbi ostati će zabilježeno u urbanoj

povijesti grada.

NAŠ SVIT SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE NAŠ SVIT

32

BORe lee, KRAlJ TRASH FIlMA, ReDATelJ, SCeNARIST, PJeSNIK, SlIKAR, MAJSTOR BORIlAČKIH VJeŠTINA, BORAC ZA PRAVDU

„Prvi film sam snimio za 50 njemačkih maraka, a moj slijedeći film biti će akcijska komedija.“

Piše: Mate MAleŠFoto: Arhiv Sinjskih novina

Neki ga smatraju genijem koji zapravo radi parodiju na hrvatsku kinematografiju, neki kažu: ‘“Da vam nije Bore, ne bi nitko čuo za Sinj,’’ a on sebe smatra majstorom borilačkih vještina. Istina je da je on kralj trash filma u Hrvatskoj, samouki glumac, scenarist, redatelj, snimatelj, koreograf borbi, a uz to i pjesnik. Snimio je 13 igranih filmova, jedan dokumentarni film, te je objavio knjigu poezije „Izviru pjesme iz duše’’. Surađivao je s mnogim poznatim osobama iz javnog života u Hrvatskoj i inozemstvu. Neke od njih su: Mario Kovač, Nina Violić, edo Majka, Sanja Doležal, Zrinka Cvitešić, Rambo Amadeus i drugi. Continental film je otkupio pravo na distribuciju njegovog filma ‘’U kandžama velegrada’’, te izdao film u DVD formatu. Kompletna naklada je rasprodana, a film je postao najprodavaniji hrvatski film svih vremena.Razgovarali smo s majstorom Borom povodom premijere njegovog najnovijeg filma.Kako si ti uopće došao na ideju da snimaš filmove?Devedesetih sam trenirao karate, kung fu, judo i još neke borilačke vještine u Splitu u klubovima Marjan i Ipon. Tada sam gledao i filmove Bruce leea koji su mi dali inspiraciju da i sam pokušam nešto snimiti. Prvi film sam snimio s nekim borcima s kojima sam tada trenirao. Preko oglasa sam došao do jednog čovjeka koji je snimao vjenčanja, i on mi je za 50 njemačkih maraka snimio film ‘’U kandžama orla’’ koji mi je najdraži moj film.Kažeš da si gledao filmove Bruce leea, no, ima li još neki glumac koji te inspirira?Pa, ima još odličnih boraca. Dobar je Chuck Norris, Steven Seagal, Jet li, ima ih još dobrih, ali Bruce Lee je najbolji. I u jednoj knjizi, ne znam sad kako se zove, piše da je Bruce Lee najbolji borac. (Sada mi je Boro uzvratio pitanjem: ‘’Jel i tebi Bruce Lee najbolji borac?’’, na što sam odgovorio potvrdno)

Kada i gdje se tvoj novi film može pogledati?Rekao mi je Ivan Šentija, direktor gradskog kina da će se film prikazati između 26. i 28.12., u našem kinu. Film će se prikazivati jedan ili dva dana, sve ovisi o tome koliko kino bude slobodno. Iza filma će u prostoriji bivše vojarne Ivaniš Nelipić, koju koriste udruge S.K.U.P. i S.U.K., biti organiziran after party i druženje s glumcima. Imam namjeru film prikazati i na Reviji amaterskog filma u Zagrebu, zatim na Festivalu trash filma u Varaždinu, te u Splitu. O tome pregovaramo ja i moj menadžer.Iako je tek dovršen tvoj novi film ‘’Duboki tragovi zla’’, da li pripremaš nova ostvarenja?Pišem scenarij za još jedan film koji ću snimati iduće godine. Duboki tragovi zla je akcijski kung fu film, a idući film će biti pola akcija, a pola komedija. Još ne znam kako će se film zvati.

Razgovor je trajao kratko jer je Bore imao pune ruke posla oko završne organizacije premijere filma, koje je nadamo se već održana dok čitate ovaj tekst. O detaljima sa premijere ćemo više u idućem broju. U prilogu donosim za sve poklonike Borinog rada i za one

eKSKlUZIVNI RAZGOVOR S BOROM leeOM PReD SINJSKU PReMIJeRU NAJNOVIJeG FIlMA „“DUBOKI TRAGOVI ZlA“


33

BORe lee, KRAlJ TRASH FIlMA, ReDATelJ, SCeNARIST, PJeSNIK, SlIKAR, MAJSTOR BORIlAČKIH VJeŠTINA, BORAC ZA PRAVDU

koji će to tek postati popis svih Borinih filmova, odnosno njegovu filmografiju.

U kandžama orla (1994.) Prvi film Bore Leea. Snimljen je u Splitu, a traje oko 15 minuta. Banda je ukrala medalju koju je Bore osvojio na turniru u karateu. Bore i prijatelj Mile premlate bandu i vrate medalju.Smrtonosna igra (1999.) Bore se vratio iz Njemačke i donio novac koji je dijelio s prijateljima. Naišla je banda i ukrala novac jednom prijatelju. Nakon što je s prijateljima vratio ukradeni novac, Bore ga, shvativši zlo koje se u novcu krije, baci po ulicama grada.Rušilački udarci (2000.) Film koji je nakon dva dana prikazivanja u prepunom gradskom kinu nestao. Ubrzo je zabranjen od strane gradskog poglavarstva, a nakon toga je donesen nalog da se film uništi. Po jednoj priči, kod nekog našeg sugrađanina je ostao sačuvan dio filma, a po drugoj je cijeli film sačuvan. U filmu su između ostalog glumili ‘’Ante Smoljo- Ujto’’,’’Milan Rosandić- Mile Mujs’’ i ‘’Mira Žiži’’.Otrovne ruke (2001.) Banda ubije Borinog najboljeg prijatelja Krešu Hyonga. Bore se osvećuje banditima višekratno ih premlativši, da bi na kraju ubio šefa bande Žeru. Vrhunac filma je sprovod Kreše Hyonga na sredini neasfaltiranog puta i Krešo koji hoda u pozadini svog sprovoda. Vrijeme velikog obračuna (2002.) Banda uhvati Boru i zaveže ga za stablo da umre od gladi i žeđi. No, naiđe Borin prijatelj i spasi ga, te se zajedno osvete bandi. Jači od bande (2003.) Pokvarena banda koja je ostvarila minimalane tehničke preduvjete da bi se mogla nazivati bandom, tj. ima dva člana: šefa bande Žeru i pomagača Širovića, je otela Borinog prijatelja Senseia i traži za njega otkupninu. Bore u više navrata prebije bandu i vrati prijatelja. U kandžama velegrada (2003.) Prvi profesionalni film Bore Leea. Snimljen je tijekom jednog vikenda u Zagrebu, s budžetom od 500kn. Film je izdan na DVD-u, a sadrži bonus filmove: ‘’U kandžama orla’’ i ‘’Smrtonosna igra’’ Čuvaj se sinjske ruke (2004.) Nakon što sazna da ‘’Neki ljudi iz Zagreba truju drogom neke ljude iz Sinja’’, Boro odlazi u Zagreb srediti bandu. Na tom

putu se Bore sukobljava sa zločestim švorama, bijelim nidžom, karakondžulom, tigrom tj. leopardom itd. Zlatne palice (Zlatne čaklje) (2005.) Prvi inozemni film Bore Leea. Film je sniman u Crnoj Gori. U filmu ima upečatljiva scena razgovora Bore i Japanca. Bore govori hrvatski, Japanac japanski, a sve se razumiju.Sravnjeni sa zemljom (2005.) Majstor borilačkih vještina Bore Lee sretno se oženio i dobio sina te se odlučio konačno povući i živjeti mirnim građanskim životom. No, u gradu se pojavljuje Banda koja terorizira Sinjane i napada Borinu obitelj. Bore nema drugog izbora već kreće u osvetu. U pomoć poziva svog dugogodišnjeg prijatelja Pecu, veterana iz rata u Kambodži koji je tamo u samoobrani nožem ubio 13 obitelji.Borilica (2007.) Tečaj borilačkih vještina koje prezentira Bore Lee. U trajanju od 37 minuta Bore predstavlja svoju filozofiju te kako on promišlja borilačke vještine. Maskirani pljačkaš (2007.) U gradu se pojavio misteriozni pljačkaš koji pljačka građane, i čiji je identitet nepoznat sve do kraja filma kada Bore Lee ubija bandita i skida mu masku. Velike stijene (2009) Nakon što banda predvođena šefom Refanom bezobzirno razbije Borin automobil, Bore s prijateljem kreće u osvetu. Duboki tragovi zla (2011) Bore Lee i prijatelji igraju na košarke po novac, koji banda na čelu s šefom Grabon ukrade. Daljnji tijek događaja je jasan: Bore kreće u povrat ukradenog novca i nekoliko puta prebija pokvarene bandite.


34

Piše: Vito PeRIćFoto: Arhiva Darkvuda

Prvi puta su nastupili na SARS-u prije četiri godine. Svirali su svoje pjesme koje danas vole nazvati punk sa djetinjastim tekstovima. „A kakvi bi bili nego djetinjasti. Imali smo 14, 16 i 18 godina,“ kaže Stipe Botica, frontmen benda, bubnjar i pjevač te glasnogovornik. „Ni onda ni sada nas ne zanima socijalna tematika, politika niti stanje u državi, to jel narod gladan, ima li novaca ili nema. Mi mislimo da glazba treba biti rasterećenje, a ne sol na ranu. Najlakše je pročitat crnu kroniku u novinama i sastavit pismu. Ni najveći svjetski glazbenici nisu se pretjerano

bavili globalnim problemima. Pogledajte Beatlese,“ nabrijano je Botica objašnjavao filozofiju benda. Preteča Darkvuda bio je sastav Elementarna nepogoda. U njemu su svirali Stipe Botica i njegov rođak luka Botica. Sadašnji članovi benda su također glazbenici sa iskustvom. Naime svi su već svirali u raznim lokalnim skupinama. Uz dvojicu Botica u Darkvudu sviraju Brane Norac (gitara), Ivan Župić (tromblon), Andro Vrdoljak (truba) i Petar Radović (klavijature). „To je stalna postava koja se nije mijenjala već duže vrijeme. Jedno razdoblje, skoro godinu dana, u bendu je bio i Mario Despotović Fizi na basu, ali nije više s nama,“ rekao je Botica. Darkvud je u kratkom vremenu nanizao nekoliko uspjeha na domaćoj demo sceni.

Bend od nagrada

Osvojili su prvo mjesto na WHF festu u Širokom brijegu

prošle godine, na regionalnom natjecanju mladih demo bendova. Potom su ove godine na Hrvatskom glazbenom festivalu u Zaboku između 260 bendova osvojili 3. mjesto i zadnji uspjeh im je nedavni ulazak u finale HR DEMO FESTA koji je organizirala Hrvatska radio televizija. Između 300-injak bendova Darkvudovci su nakon niza izlučnih večeri koje su se održavale u Hard place klubu na Kvatriću u Zagrebu, izborili finale među osam ponajboljih demo-rock nada Lijepe naše. „Tijekom cijele godine smo svirali u Zagrebu. Bilo je dobro, i moram kazati da nas je publika prihvatila bolje od žirija koji je za najbolji demo bend proglasio Radioaktiv iz Pule. U finalu smo svirali svoje stvari: Poljoprivrednik Slavko, Diram se i Bio jednom jedan čovik. Pobjednik će dobiti priliku da u profi studio snimi svoj album, ali nema veze idemo mi dalje,“ priča Botica i dodaje kako će i Darkvud ako sve bude išlo po planu uskoro u studio. „Doduše, mi smo već nešto snimili u Mostaru, ali nismo našli izdavača. Zato se pripremamo početkom slijedeće godine u Munchen. Tamo ćemo preko jednog našeg

DARKVUD, SPOJ VlAJA I INDIJANACA KOJI IMA MOTA ZA NAGRADe

Momci iz benda Darkvud u nekoliko godina rada osvojili su niz priznanja na domaćoj demo sceni. Pripremaju materijal za prvi album koji će snimati u Njemačkoj, ako sve bude išlo po planu, kako su sami rekli. Za sada im sve ide od ruke, ili kako bi rekao naš narod, „ide im kolač na ruku“.


35

DARKVUD, SPOJ VlAJA I INDIJANACA KOJI IMA MOTA ZA NAGRADeprijatelja koji je u glazbenim vodama ući u studio i snimiti naš album. Materijala imamo dovoljno, evo sad na lageru imamo svojih 25 pjesama od kojih ćemo izabrati najbolje za prvi album,“ optimističan je Botica. Inače Darkvud je nedavno završio rad na jednom konceptualnom projektu kojeg su nazvali Haugh. Projekt traje 16 minuta i kroz šest pjesama koje se prelijevaju jedna u drugu ( floydovski op V.P.) Darkvud je umiješao etno glazbene izričaje

D a l m a t i n s k e zagore i američkih I n d i j a n a c a . „Mislim da smo napravili zanimljivu stvar u stilu našeg stila, a to je Shazoo. Naime tako smo nazvali glazbeni izričaj koji njegujemo, a najbolje ga je opisati kao spoj funka, reggea, punka i jazza,“ rekao je na kraju Stipe Botica. Članovi benda su mahom studenti, a neki su, kako kaže Botica, prekinuli studij odazvavši se zovu glazbene muze. „E nemojte zaboraviti napisati, nedavno nam se jedan član benda zaposlio,. To je dobro za naš budžet, a loše za njegov, jer sad će

on morat plaćat piće,“ ubacio je Luka Botica. Dva rođaka Botica kažu kako nemaju neke posebne uzore, ali svakako ističu ljude i likove iz svijeta umjetnosti i pop kulture kao

što su Charlie Chaplin i strip junak Zagor, a nekako su im u glazbi ispočetka najviše sjeli Beatlesi. Što se tiče privatnog života, Darkvudovci ga čuvaju kao zmija noge. „Možete stavit da je cijeli bend sretno zaljubljen, ali smo otvoreni za sve opcije muško-ženskog partijanja,“ rekao je Stipe Botica na kraju, pa potom povikao „ne, ne pišite to, ajme meni naljutit će nam se cure,“ ali bilo je kasno jer novine su već otišle u tiskaru.

POlJOPRIVReDNIK SlAVKOJa san bog poljoprivrednih alata

Imperator svojega zanata

Za plugove pravi tata-mata

Iman njivu od milijon kvadrata

Ja san Anštajn za motokultivator

Pravi poljoprivredni diktator

Ja sam Šumaher kad sjednem u traktor

I čisto zbog rime rič aligator

Iman kuću na četri kata

Iman zube od suvoga zlata

I di god dođen klanja mi se svako

Jer ja sam poljoprivrednik Slavko!

Slavkoooo!!!!!

Vozin Zetora od milijon kubika

I Golfa duju lip je ko slika

A iman ženu manekenku pravu

Čuva dicu i muze kravu

I iman deset vikendica na moru

Obožavan Tomsona i Škoru

I di god dođen klanja mi se svako

Jer ja san poljoprivrednik Slavko!

Slavkooo!!!

KUlTURA SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE KUlTURA

36

Piše: Dragana MODRIć

Pripadam generaciji koja nije odrastala u Domu mladih. Uvijek smo mislili da smo rođeni prekasno upravo zbog Doma. Ipak važan dio mog života odvijao se u neposrednoj blizini Doma, u parku. Slušajući priče o Domu i mi smo čekali neki svoj prostor. Koji nažalost, čekamo još i danas. Iako sam premlada da bi mi falio, ipak mi fali Dom mladih ko je bio važno mjesto. Puno više od betonske grdosije koja je progutala dio parka. Svi oni koji su tražili alternativu, tu su našli Dom. Punkt u sjećanju za koje se vežu svi oni koncerti na kojima nisam bila, druženja i stvaranja. Ideje koje su pomicale granice i širile horizonte. Tu se stvarala kultura. A cilj kulture jest da se širi, prenosi, razvija, mijenja svijest, što je preduvjet za sve ostale promjene koje se događaju u društvu. Zidovi kulturnih ustanova služe kako bi se vremenom prerasli. I zato je ova ustanova bila toliko važna. Mladi ljudi su na tom mjestu dobili priliku. I znali su je iskoristiti. Od velike građe koja je ostala iza rada ove Ustanove, posebnu

cjelinu čine plakati. Ta jednostavna forma poslužila je kao poligon za mlade kreativce. Osim što su prenosili informacije, širili su kritičke stavove autora. Tu se posebno

ističu radovi Josipa Marića koji nude i neka zanimljiva likovna rješenja. Bilo da radi tehnikom kolaža, u formi stripa ili jednostavno oslikava uvijek je koncepcijski inovativan (plakat za Buvlju pijacu koji je oslikan u maniri pop arta djeluje kao mali leksikon pop kulture). Ono što je najvažnije, ovi plakati pokazuju stav mladih ljudi. Angažirani, sa snažnom porukom, ovi radovi kritički promišljaju društvo. Visokoestetski formulirane ideje u formi plakata. Zanimljiva koncepcijska rješenja imaju i drugi autori (poput plakata za Dan knjige) koji eksperimentiraju s formom plakata poput onog koji je koncipiran kao apstraktna slika sa svim važnim podacima. Mjesto gdje se čitala Mladina, Polet, slušala Azra, učili prvi kompjutorski programi i strani jezici, sada je mjesto gdje se pod krinkom lake zabave izvode zatupljujući trash skečevi u kojima su glavnu prosvjetiteljsku ulogu preuzele silikonske nakupine nemaštovitih imena. Ta velika grdosija nije uspjela preživjeti privatizaciju. Bar ne dostojanstveno i sada kao stari bolesnik na aparatima nestaje uz lošu muziku. Ova izložba je podsjetnik koliko na prošlost, toliko i na sadašnjost. Sinj još uvijek nema Dom za mlade.

Piše. Vito PeRIćFoto: Boris FIlIPOVIć-GRČIćIzložba koju je organiziralo Kulturno umjetničko središte u okviru programa Kulturna zimnica, izazvala je velik pozornost javnosti. Na otvorenju u galeriji Galiotović je bilo preko stotinu posjetitelja, mahom srednje generacije koja je dobar dio svoje mladosti provela upravo u Domu, ali što raduje, bilo je i onih mladih koji su se rodili devedesetih godina prošlog stoljeća. Izložbu su postavili Vito Perić, Dragana Modrić i Mario Despotović. Iz bogate arhive Doma mladih koja je smještena u bivšem depou knjiga Gradske knjižnice ,na svijetlo dana su izvukli plakate, kataloge, časopise, razni promidžbeni materijal, video zapise i ostalo te nakon selekcije postavili na dva kata u galeriji. Kako je naglašeno na otvaranju, ovaj mali multimedijalni projekt je napravljen zbog četiri činjenice; da je netko prije skoro četiri

desetljeća pokrenuo inicijativu da se u Sinju izgradi objekt za mlade, da je objekt izgrađen, iako ne do kraja, da je objekt otvoren te da s u njemu desetak godina organizirani razni programi, manifestacije i drugi projekti iz kulture i pop kulture. Povodeći se tim činjenicama, autori izložbe su načeli temu organiziranog djelovanja mladih u gradu, bavljenja kulturom te nedostatka prostora. Obzirom da je Sinj, i onda i sada, unatoč krizi, grad mladih ljudi, te da u zadnje vrijeme nekoliko udruga mladih dobro radi i urbana kultura se vraća na scenu unatoč „cajka-silikon“ pokretu, ova izložba je svakako poticaj da se ne odustane od traženja prostora za mlade, možda u budućnosti Multimedijalnog centra, jer je Sinj to svakako zaslužio. U prilogu donosimo tekst profesorice Dragane Modrić o plakatu kao umjetničkoj formi onog doba kada informatizacija nije bila razvijena kao danas.

MUlTIMeDIJAlNA IZlOŽBA „DOM MlADIH SReDIŠTe URBANe KUlTURe 1986-1996“ IZAZVAlA VelIKO ZANIMANJe SINJSKe JAVNOSTI

KUlTURA SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE KUlTURA

37

Piše: Vito PeRIćFoto: Dragana MODRIć

Hrvatsko-američki duet, supružnici Lela i Joe Kaplowitz u subotu 10. prosinca doslovce su digli publiku na noge u galeriji Sikirica na svom jazz koncertu. Naime, nakon što su odradili svoj koncertni set publika je tražila bis i dobila ga. Lela je zamolila posjetitelje da zajedno otpjevaju i otplešu gospel himnu When the saints go marching in. Krenula je među publiku, a pratio ju je Joe sa tubom. Publika je spremno prihvatila poziv na pjesmu i ples, ustala sa svojih stolaca i njišući se u ritmu sa Lelom na čelu kolone otplesala jedan „vlakić“. I to je bila fenomenalna i uzbudljiva završnica jedne vrhunske glazbene večeri. Na samom početku koncerta koji je organiziralo Kulturno umjetničko središte u okviru programa Kulturna zimnica, Lela se zahvalila na odličnom odazivu, jer je galerija bila pristojno popunjena, a potom svojim čarobnim glasom otvorila nastup pjesmom Accentuate the positive skladatelja Johnnya Mercera. Potom je zaljubljenike jazza preko sat vremena provela kroz klasiku i standarde, a Joe je uz tubu svirajući električni piano još jednom demonstrirao i zavidnu akademsku razinu te virtuoznost ali i emocije koje su neophodne da bi se jazz izveo svim srcem, dušom i tijelom. Zanimljiva je bila kombinacija glasa i tube u nekoliko skladbi, a na polovici programa Lela i Joe su improvizirali zvukove na jedan kratki animirani film kojeg je načinio jedan desetogodišnji talijanski dječak uz pomoć iskusnog redatelja, također iz Italije. Naravno na programu je bio i D. Elington, Parker, S. Wonder, a Kaplowitzi su izveli i jednu autorsku stvar, I celebrate the life. Zanimljivo je da je u prvom redu sjedio i jedna bračni par iz Splita. „Pročitali najavu u novinama, sjeli u auto, 20-ak minuta do Sinja, prošetali gradom, popili piće, odslušali jazz i vratili se kući. Super smo proveli subotnju večer u Sinju,“ rekli su Splićani. I na kraju evo malo izvadaka iz biografije glazbenika koji su oduševili sinjsku publiku probranog ukusa. Lela Kaplowitz hrvatska je jazz vokalistica sa svjetskim glazbenim iskustvom. Nastupala je u Madison Square Gardenu, Birdlandu i Blue Noteu u New Yorku, i mnogim prestižnim jazz festivalima te s vrhunskim jazz glazbenicima diljem svijeta (Arturo “Chico” O’Farrill Afro Cuban Jazz Orchestra, Doug Carn, Miles Griffith, Bill Saxton, Harry Whittaker, Dick Griffin, Charles Tolliver, Craig Handy, Gary Fritz, Bob Alberti, Ben Tucker, Ratko Divjak, Elvis Stanić, Henry Radanović, Darko Jurković). Sa suprugom, pijanistom Joeom Kaplowitzom osvojila je treće mjesto na natjecanju

za najbolji jazz band u Bukureštu 2008. a 2009. osvojila je titulu Lady Summertime na međunarodnom natjecanju jazz vokalistica u Finskoj. Primorsko-goranska županija joj je 2010.g.dodijelila nagradu za unapređivanje kulturnog stvaralaštva. S bendom Lekap Quartet snimila je album pod nazivom “Love me or leave me”, koji je proglašen jednim od 10 najboljih hrvatskih jazz albuma u prošloj godini. Podučava jazz pjevanje i vokalnu improvizaciju u Vokalnom studiju Maraton Rijeka. Izniman uspjeh postigla je koncertom autorskih skladbi s Big bandom HRT-a 2010. Uređuje i vodi specijaliziranu tjednu emisiju o jazz glazbi na Radiju Rijeka, pod nazivom Jazzalela. Joe Kaplowitz profesionalno se bavi glazbom od petnaeste godine u Washingtonu, studij klavira, tube i kompozicije završio je na Youngstown State Universityju 1995. Svira s poznatim glazbenicima američke blues i jazz scene: Eddiem Danielsom, Jamesom Moodyjem, Erniem Krivdom, Gregom Bandyjem, Randyjem Jonstonom, Wycliffom Gordanom, Ralph Bowenom i Sean Jonesom. Nastupao je s Davidom “Fatheadom” Newmanom i blues legendom Koko Taylor i Luckyjem Petersonom. Od 1999. predvodi bendove koji nastupaju u Bijeloj Kući te Blues Alley, The Knitting Factory i The House of Blues. Od 2002. do 2004. živi u New Yorku, gdje osniva Joe Kap Organ Trio (CD uradak: Joe Kap Organ Trio – Street Noise – Severn Records – 2004) i nastupa u mnogim poznatim mjestima surađujući s trubačem Markom Rappom.Od 2006. živi i djeluje u Hrvatskoj gdje nastupa s poznatim glazbenicima – Tamarom Obrovac, Josipom Lisac, Elvisom Stanićem, Sašom Nestorovićem, Davorom Križićem, Gašperom Bertončeljom, Krunom Levačićem, Igorom Lumpertom, Klemensom Marktlom, vokalnom skupinom Rivers i Tončijem Grabušićem.

AlKARSKI JAZZ lele I JOA KAPlOWITZASupružnici Kaplowitz svojim koncertom jazz klasika i standarda oduševili Sinjane i pokojeg Splićanina

SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE PRIČA SINJSKE NOVINE

38

Piše: Vito PeRIć

„To šta ne radim, šta nemam u svaki dan za kruv i šta još nisam kupio drva, ne mogu vratit dugove, sve to je ništa prema onome šta ja moran spavat u tinelu a ona sama u našoj sobi,“ žali mi se prijatelj u kafiću nekidan. „Zašto, al ste se opet posvađali, aj razumin, neimaština, nervoza, proće sve, triba ostat ladne glave, čuvat živce,“ tješim ga i dodajem kako je u tom crnilu dobro da mu je žena našla posao nakon dugo vremena pa u kući imaju bar jedan izvor prihoda. „E pa u tome i je problem,“ vikne moj prijatelj, malo glasnije, pa su neki gosti, koji su u polusnu ispijali svoje ranojutarnje kave podigli glave iz toplih šalica. „Daj reci šta je, u čemu je problem,“ znatiželjno, dorhovsko-uskočki ga počnem ispitivati. „Slušaj, ovako ti to ide. Je, dobila je napokon posao i bili smo sretni, naravno. Ali kad je dobila ugovor na potpis u njemu je jedna stavka koja doslovce, čak zakonski i to svim pravnim instrumentima kako se to lipo kaže, ubija volju za seksom, pače brani općenje sa partnerom. Naime, u ugovoru stoji da, dok je u radnom odnosu, uposlenica ne smije zatrudnjeti. E sad, pošto je kriza i recesija, a nas četvero u kući, žena, ja i dvoje dice, imamo samo njenu plaću, taj ugovor ona mora poštivati kao Sveto pismo da bi smo preživjeli. A ja i ona se još uvik volimo, relativno smo mladi, dobra zdravlja, zakonske uvjete za odnos međusobnog priopćavanja ispunjavamo jer smo i službeno u braku i kad pogledaš, nema zapreke da se međusobno ne priopćavamo. I di i šta sad,“ objašnjava prijatelj zanijet kao da gostuje u Pulsu Hrvatske pa je doša do riči nakon šta se Branimir Bilić sagnuo jer mu je ispao papir iz ruke pa nije mogao svojim pogledom streljat sugovornike i držati ih na uzdi, te domeće kako mu je ona nekidan rekla kad je pokušao prevariti hrvatsko zakonodavstvo i izigrati pozitivne propise u namjeri da joj uputi jedno intimno priopćenje; „Čuj priopćenje je priopćenje, ali plaćica je plaćica. Ipak ja svaki mjesec nakon 456.000 odrađenih sati ne računajući prekovremene, prazničke i nedjeljne sate u svoj džep stavim 1.700 kunina pa ti moj miško pjevaj borbene!“. Pred takvim argumentima moj prijatelj se morao povući. „E sad je tebe pitam, kako reagirat, kome se žalit i šta crkva ništa ne poduzima. Jer, koliko ja pratim u medijima crkva se zalaže za takozvano jačanje populacijske politike, ili kako bi se narodski reklo povećanje broja malih Hrvata. S druge strane i neke stranke, naravno samo one naše prave, rvatcke i

demokršćanskih nazora zastupaju stav da nas mora bit više jer ćemo, ako se nastavimo slabo priopćavati jednog dana izumrit. A ima san čut da slučaj moje žene nije usamljen, odnosno da su ovakvi depopulacijski ugovori iz radnog odnosa česti i u drugim djelatnostima a ne samo trgovačkim,“ sad je već moj prijatelj prešao iz Pulsa Hrvatske u Otvoreno kod Hloverke. E sad, mogao sam ja sugerirati prijatelju da ima rješenje i za ovu priopćajnu krizu, a to su tzv. zaštitna sredstva (kondomi, dijafragme i slično), ali znajući da je on naš pravi Rvat katolik i da ne prihvaća, kako mu vjera nalaže, ta strana tijela i umetke koja u biti služe za slabljenje nacije jer su izumi Depopulacijskih loža svjetskih centara moći, nisam htio dizati tenzije ili davati loše savjete. „Eto ti, vidiš li sad. Pa kažu glasaj za promjene. A koje to, pitan ja tebe. Oću ako će bit i promjene u Zakonu o radu kojima ćemo minjat propise koji koče priopćajne procese,“ sad je već prijatelj počeo držati politički govor. „Pa zašto se politički ne aktiviraš i pokreneš to pitanje. Evo, kreni iz lokala, odnosno, mislim iz naše sredine, svoje baze. Svi te znamo, dobar si čovik i zalažeš se za pravu stvar. Napravit ćemo politički marketing, naći ćemo, kako se to kaže spin, PR, komunikologe i ostala čuda da pomoću njih uđeš u tajne politike i naučiš načine pridobivanja birača. A koji ćemo predizborni slogan, to ti je najvažnije, znaš ono, poruka sa plakata, to mora bit nešto jako, pače ubojito kako bi svratio pozornost na se,“ već sam mu se ponudio glumeći političkog mačka Krešimira Macana. E tu smo stali obojica, duboko se zamislili s jednim prstom na čelu a drugim u nosu. „Evo ga! Sitio sam se!“ skoči prijatelj sa stolice i uzvikne: “NEK SE JEBE KO NE RADI!“

Glavni urednik Sinjskih novina, Vito Perić okušao se u kratkoj prozi. Obzirom da smo u ovoj rubrici „Priča“ do sada objavljivali uglavnom priče gostujućih autora, uz iznimku domaćih snaga (labrović i Mravak), ovaj puta smo se odlučili opet na varijantu domaćega. evo pročitajte kako recesija i kapitalizam imaju i smiješnu stranu.

ReCeSIVNO PRIOPćeNJe (IlI KRIZNO OPćeNJe)


39

PRIČA SINJSKE NOVINE

SINJSKE NOVINE PONUDA ZA OGLAŠAVANJE

Sinjske novine izlaze jednom mjesečno

Nakladnik je Grad Sinj a izdavač gradska ustanova Kulturno umjetničko središte Sinj

( račun 2330003-1100128654 kod Splitske banke d.d. - Sinj)

Glavni urednik. Vito Perić mob. 099/21 70 931 e-mail: [email protected], [email protected]

Osnovni podaci: Tisak: Kerschoffset Zagreb

Format: A4, offset tisak, full color

Naklada: 1000 primjeraka

CJENIK OGLASNOG PROSTORA

90x65 200

90x130 300 kn

185x130 500 kn

185x260 1000 kn

(napomena. dimenzije su u mm)

POSEBNA PONUDA

Naslovnica 1500 kn

Zadnja stranica 1200 kn

Umetanje letaka 1700 kn (odnosi se na nakladu od 1500 primjeraka)

Prilog po sredini 4 stranice 2500 kn

Prilog po sredini 8 stranica 4000 kn

POPUST

Za tri mjeseca oglašavanja 10%

Za šest mjeseci oglašavanja 15%

Za dvanaest mjeseci oglašavanja 20%

NAPOMENA

U cijenu oglašavanja nije uračunat PDV jer je izdavač oslobođen istog

SPORT SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE SPORT

40

Piše: Žarko KODŽOMAN

Godina na izmaku obilovala je lijepim postignućima sportskih klubova te sportaša koji marljivo djeluju, rade i treniraju u našem gradu. Detaljna analiza odvela bi nas predaleko jer smo limitirani prostorom pa smo odlučili napraviti samo

jedan kraći presjek tj. dotaknuti se rezultata naših najpopularnijih klubova. Naravno, ispričavamo se svakom klubu i sportašu čiji smo rezultat, poglavito neki hvale vrijedan, u ovoj svojevrsnoj kraćoj inventuri, zbog maloprije spomenutog razloga, preskočili. Vjerujte nam, nije bilo zle namjere… Junak je iza sebe imao solidnu godinu. Sezonu 2010./2011. u Drugoj HNL okončao je na devetom mjestu sa 40 bodova. Veći dio sezone momčad je vodio Milo Nižetić, a u završnici prvenstva trenersko je kormilo preuzeo Mirko Labrović. Iako su u novu sezonu ušli s bitno izmijenjenim sastavom, „plavi“ su jesenski dio sezone okončali na vrlo dobrome šestom mjestu prvenstvene ljestvice s 24 boda. Košarkaši Alkara su u 2011. godini ostvarili fantastičan rezultat. Pod vodstvom trenera Borisa Poljaka izborili su nakon

dugog niza godina Ligu za prvaka. U Sinj su dolazili najbolji hrvatski klubovi, Cibona, Zadar, Split, Zagreb, Cedevita, a atmosfera koju su u dvorani stvarali Maligani ostavljala je svakog gosta u gradu pod Kamičkom bez daha. U novoj sezoni, 2011./2012., dio utakmica vodio je trener Poljak, a nakon njegova odlaska užarenu je klupu preuzeo Damir Domazet. Alkar u natjecanju u A-1 ligi, barem u jesenskom dijelu, nije baš oduševio rezultatima. Na tablici su nakon prvog dijela prvenstva pretposljednji sa četiri pobjede i šest poraza, no rivali ne bježe previše i serija pozitivnih rezultata lansirala bi Sinjane u gornji dio ljestvice. Glavna sportska priča Sinja u 2011. su naše rukometašice koje su pod vodstvom alfe i omege kluba Ljiljane Borozan ostvarile povijestan uspjeh, plasirale se u Prvu ligu. Tako je ŽRK Sinj, nakon niza kvalitetnih igračica koje je tijekom godina stvorio, napokon ostvario i rezultat koji zaslužuje. Nakon polusezone, Sinjanke su pretposljednje na ljestvici sa šest bodova, imaju tri pobjede i sedam poraza, ali i utakmicu manje. ŽRK Sinj ima doista vrlo mladu ekipu, ali vjerujemo u njihov talent i nadamo se dobrim rezultatima i igrama u nastavku prvenstva. Što se tiče ragbijaša Sinja, seniori su jesenski dio sezone u Prvoj ligi - regija Jug okončali s tri pobjede i isto toliko poraza. No, posebne pohvale idu juniorima RK Sinj koji su pod vodstvom trenera Ivice Dinarine postali državni prvaci i osvajači Kupa bez iti jedne izgubljene utakmice.

Eto, nismo se dotaknuli nogometnih klubova Tekstilac i Glavice, rukometaša, odbojkašica, atletike, stolnog tenisa… No, bit će prigode. Pisat ćemo o svima, kao i do sada. Svim sportskim djelatnicima i sportašima iz našeg grada želimo sretnu i uspješnu sportsku 2012. godinu.

Naš novinar Žarko Kodžoman koji od prvog broja Sinjskih novina prati sportska zbivanja u našem gradu napravio je za ovaj broj inventuru sportske 2011.g.

INVeNTURA SPORTSKe 2011.Godina na izmaku bila je vrlo uspješna za sinjski sport, rukometašice ušle u Prvu ligu, Alkar igrao ligu za prvaka.

Kadeti JunaKa u četvrtfinalu HrvatsKog Kupa

Kadeti Junaka pod vodstvom trenera Zdravka Ćurkovića izborili su plasman u četvrtfinale Hrvatskog kupa. Nakon prvoligaša Rijeke, Sinjani su u osmini finala svladali momčad Hrvatskog dragovoljca. Junak je slavio 3-1, a pogotke su postigli Botica, Jure Matijašević i Majstorović. Od osam četvrtfinalista, momčad Zdravka Ćurkovića jedini je drugoligaš, a svi su ostali prvoligaški klubovi.

Ž.K.

SPORT SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE SPORT

41


Foto: Sinjske novine

Nogometaši Junaka završili su jesenski dio prvenstva Druge HNL na šestom mjestu s 24 boda. Trener Mirko labrović zadovoljan je postignutim.

„Bilo je puno nepoznanica na samom početku sezone. Jedna grupa starijih i iskusnijih igrača nije željela krenuti s treninzima, između njih i kluba nisu bile riješene obveze, bilo je dosta problema, kostur momčadi nije ušao u trenažni proces te su, kad su se priključili, kasnili s 12 - 14 treninga. Moram priznati da su tada mnogi bili skeptični u pogledu dometa ove momčadi. Uvjerio sam cijelu ekipu da će svatko tko nas želi pobijediti morati uložiti za to puno napora i truda. Uspjeli smo ostvariti kvalitetan rezultat bez ikakvih zvučnih pojačanja. Treba se prisjetiti da nas je napustilo sedam - osam igrača, a da smo na raspolaganju imali neke neiskusne i neprovjerene igrače kojima sam dao priliku jer su to svojim radom i odnosom i zaslužili. Čak 95 posto igrača koji su započeli sezonu su je i završili. Odmah u startu sam znao što imam, nedostajao nam je jedan playmaker, vezni igrač te jedan napadač „killer“ koji može zabiti iz ničega. Imao sam četiri - pet solidnih napadača, no često smo puta znali promašivati nemoguće. Nedostajala nam je ta realizacija. Ponavljam, mnogi su bili skeptični, no ja se nisam bojao u niti jednom momentu. Pošao sam od pretpostavke da nemamo što izgubiti. Momčad je imala temelj iz prošle sezone kad je u pitanju faza obrane, ali u napadu smo morali štošta mijenjati,“ kaže trener Labrović i dodaje; „Nitko nas nije nadigrao u niti jednoj prvenstvenoj utakmici, svima smo bili konkurentni.

ljepotica prvenstva utakmica protiv HAŠK-a

U Drugoj HNL Dugopolje, Vinogradar i Pomorac imaju jednu razinu kvalitete više u odnosu na ostale momčadi. No, mi smo dobili i Vinogradar i Dugopolje, a s Pomorcem smo odigrali neodlučeno. Ljepotica prvenstva bila je utakmica protiv HAŠK-a u kojoj smo slavili 4-2 uz jednu otvorenu i napadačku igru, a pobjeda u zadnjem kolu protiv Dugopolja predstavlja nagrada za cijelu ekipu koja je polusezonu odradila doista vrhunski. Možda smo mogli i uzeti koji bod više. Prikupili smo 24 boda uz fenomenalnu gol razliku, primili svega osam golova u 14 utakmica, i ovaj naš ukupni rezultat je realan. Da nije bilo posrtanja kući protiv Imotskog gdje smo promašili jedanaesterac, moglo smo biti i koju stepenicu više na ljestvici. Što se tiče naših najlošijih utakmica, to su dva gostujuća sraza, protiv Mosora gdje smo odigrali 0-0, a trebali smo po igri i prilikama izgubiti, te onaj u Slavonskom Brodu, u kojem smo poraženi.“

Trener Junaka je nekim stvarima u igri zadovoljan, nekim baš i ne.

„Zadovoljan sam segmentom tranzicije, naše transformacije iz faze obrane u fazu napada i obrnuto, a kad se govori o organizacije igre iz zadnje linije prema naprijed te posjedu lopte u tehničko - taktičkom dijelu, tu imamo još puno prostora za napredak. Inače, pripreme za nastavak prvenstva počinju najvjerojatnije 16. siječnja, s tim da ćemo 12. siječnja napraviti uvodna tri - četiri treninga, sa ciljem da dobijemo uvid u stanje pojedinaca. Pripreme će biti u Sinju,“ kaže Labrović.

Na proljeće težak posao

U proljetnom dijelu prvenstva „plave“ očekuje težak posao.

„Imamo osam utakmica doma, šest na strani, bit će nam puno teže osvajati bodove jer nam kući dolaze „davljenici“.Napravili smo dobru bodovnu zalihu i možemo fino ući u nastavak prvenstva te podignuti igru na jedan veći nivo i napraviti kvalitetan rezultat. Teško je očekivati neka igračka pojačanja, želja mi je da dovedemo jednoga veznog igrača i robusnog napadača. Ako to nije moguće, bio bih zadovoljan da ostanemo u ovakvom sastavu. Ima nekih igrača koji bi nas mogli napustiti, koji su na tržištu prepoznati, no nadam se da se neće dogoditi neki veliki odljev,“ kaže Labrović koji je iskoristio priliku da pohvali neke svoje igrače. „Osovinu momčadi u prvom dijelu prvenstva činili su vratar Runje koji je branio fenomenalno, kapetan Mandac kao stup obrane te Tino lagator koji je završio polusezonu s osam postignutih golova. Tom triju treba pridodati nadolazeće mlade snage, ljubasa, Šindika koji je došao iz juniora Splita, a pokazao se kao pravo rješenje, te Ivana Samardžića koji igra možda najbolji nogomet do sada. Imamo i Tadića te Klaricu koji je ušao u sezonu vrlo kvalitetno, no kasnije mu se dogodila ozljeda, on može još puno pokazati. Sad nam mnogi kažu kako imamo dobru momčad, no to nisu bili spremni kazati u momentu kad smo je oformili. Mislim da u nastavku prvenstva možemo zadržati ovu poziciju, dakle biti do osmog mjesta na tablici, a nije isključeno i da nadmašimo uspjeh iz prvog dijela sezone.“

Nitko nas nije uspio nadigrati, svima smo bili konkurentni„ljepotica prvenstva bila je utakmica protiv HAŠK-a u kojoj smo slavili 4-2 uz jednu otvorenu i napadačku igru, a pobjeda u zadnjem kolu protiv Dugopolja predstavlja nagradu za cijelu ekipu koja je polusezonu odradila doista vrhunski,“ kaže labrović

NK JUNAK OSVRT NA PRVI DIO SeZONe TReNeRA MIRKA lABROVIćA

SPORT SINJSKE NOVINE

42


Foto: Arhiva Tang Soo Do kluba Sinj

Već godinama u našem gradu djeluje Tang Soo Do klub Sinj. Osim sekcije za južnokorejski karate (Tang Soo Do, op.a.), od 2002. postoji i kickboxing klub „Knez“ Sinj koji djeluje kao sekcija Tang Soo Do kluba Sinj, a član je Hrvatskoga kickboxing saveza (HKBS).

Trener ljubo Knez prezadovoljan je rezultatima.

„Dosadašnji rad rezultirao je značajnim uspjesima, kako pojedinačno, tako i ekipno, na domaćim i inozemnim natjecanjima. S ponosom ističem da smo iz naših redova, od dana osnivanja, imali najboljeg sportaša grada Sinja, najboljeg trenera grada Sinja kao i perspektivne sportaše. Do sada smo osvojili 220 odličja - zlatnih, srebrenih, brončanih, kao i pehare za najboljeg borca turnira i za najbolji klub. Naš najveći uspjeh na međunarodnim natjecanjima ostvaren je 2007. godine na Europskom prvenstvu TSD-a u Münchenu gdje je bio naš premijeran nastup. Među 650 natjecatelja iz 17 europskih zemalja imali smo europskog prvaka u tri različite discipline. Jedna mala ekspedicija, ali velikog srca, od šest natjecatelja iz Hrvatske, koji su ujedno bili i reprezentativci, pokorila je puno veće i brojčano jače zemlje osvojivši 14 medalja i ekipno zauzela visoko drugo mjesto. Od tada redovito izlazimo na međunarodnu scenu i uvijek s uspjehom. Moram istaknuti i prošlo međunarodno prvenstvo Njemačke gdje smo doslovce pomeli konkurenciju. Bili smo ekipni i pojedinačni pobjednici, imali najbolje natjecatelje i u ženskoj i u muškoj konkurenciji. Josip Knez je osvojio tri zlatne medalje s osvojenim peharom za najboljeg borca turnira, a u ženskoj kategoriji dominirala je Lidija Varenina koja je također osvojila tri zlata i pehar za najboljeg borca turnira. Također, imamo dvije medalje sa zadnjega Europskog prvenstva u Rotterdamu, zlato i srebro,“ kaže Knez.

Ova godina najuspješnija

Ipak, posebno uspješna bila je tekuća, 2011. godina, Tang Soo Do klub Sinj najuspješniji je sportski kolektiv u našem gradu po broju medalja.

„Ove smo godine imali pravu „žetvu“ medalja. Osvojili smo ukupno 102 odličja, što na međunarodnim, što na domaćim natjecanjima, od toga 31 zlato, 24 srebro, 39 bronci, sedam puta pehar za najboljeg borca natjecanja te jedan pehar za najuspješniji klub - Otvoreni kup grada Sinja 2011. Bez lažne skromnosti, mišljenja sam da bi naš uspjeh bio još i veći, međutim financijska sredstva

koja imamo na raspolaganju nisu bila dovoljno dostatna. Primjerice, mi godišnje imamo 20 -25 natjecanja, što domaći, što inozemnih. Svi su oni značajni i važni, ali ih zbog financiranja morate reducirati i izdvojiti pet - šest jer za ostale ne možete pokriti troškove organizacije. A onda, nažalost, dosta puta troškovi padnu po roditeljima. Hvala Bogu da su to razumni ljudi koji mi daju punu podršku i cijene ono što radim. Ovim putem bih im se želio od srca zahvaliti na razumijevanju i suradnji,“ pojašnjava Knez.

Klub trenutno ima 65 članova različitog uzrasta

„Naš najmlađi član ima pet, a najstariji 44 godine. Ono čime sam pozitivno iznenađen je postotak djevojaka srednjoškolske dobi. Kod nas je uvriježeno pravilo da je ovo “muški sport“. Međutim, oni koji nas poznaju, a naročito naši dečki, znaju da i nije baš tako. Puno se pažnje posvećuje djeci gdje im se preko raznih igara i vježbi pobuđuje interes za sport,“ kaže Knez i otkriva nam planove za sljedeću godinu. „U 2012. godini želim da zadržimo razinu uspjeha koju smo imali u ovoj godini i da je još više poboljšamo. Cilj mi je, u jednoj od kategorija, doseći naslov državnog prvaka ili viceprvaka. Želim da Tang Soo Do klub Sinj nastavi raditi na stvaranju novog naraštaja, uključuje što više mladosti u sport kao metodu zdravog življenja te stvara nove trenere. Također, želja je otvaranje i novih ovakvih klubova. Da bi dignuli kvalitetu na još veću razinu, prvenstveno je potrebno da ljudi koji vode brigu o financiranju klubova prepoznaju naš dosadašnji rad i rezultate te konačno vide da postoji još klubova, osim „loptačkih“, koji se bave ozbiljnim radom i odgojem sportaša.

Ljubo Knez za kraj je još nešto nadodao. „Napomenuo bih da je s radom počeo i tečaj samoobrane za žene kao i trening za roditelje. Iznenađen sam odvažnošću i hrabrošću roditelja da navuku sportske trenirke i „suprotstave“ se svojoj djeci. To je simpatično sportsko nadmetanje koje protječe u fair playu.“

TANG SOO DO KlUB SINJ Najuspješniji sinjski sportski kolektiv po broju medalja

OSVOJIlI ČAK 102 ODlIČJA U OVOJ GODINI„Da bi podigli kvalitetu na još veću razinu, prvenstveno je potrebno da ljudi koji vode brigu o financiranju klubova prepoznaju naš dosadašnji rad i rezultate te konačno vide da postoji još klubova, osim „loptačkih“, koji se bave ozbiljnim radom i odgojem sportaša,“ kaže trener Tang Soo Do kluba Sinj ljubo Knez

SINJSKE NOVINE ZANIMlJIVOSTI

43

SPORT SINJSKE NOVINE

Piše: Klaudija Krajina

Foto. Sinjske novine

Nerijetko naiđemo na vijest da je u kanalizaciji pronađen aligator, zmija ili neka druga egzotična životinja koja je dosadila svom vlasniku. Nažalost ti nesvjesni vlasnici ugrožavaju sigurnost drugih zbog svog kratkotrajnog hira. Na Jarunu je ribič ulovio piranju, egzotičnu ribu koja je tamo dospjela iz nečijeg akvarija. Sreća da ulovljena piranja nije opasna za ljude inače bi neki kupač loše prošao. Kako se Sinjani brinu za svoje kućne ljubimce i koje životinje biraju za svoje kućne ljubimce saznali smo u razgovoru s voditeljem Veterinarske stanice Sinj dr.vet. Ivom Gaurinom.

Vode li Sinjani brigu o svojim kućnim ljubimcima?

Situacija je različita od vlasnika do vlasnika, neki su brižni, dovode redovito svoje ljubimce na cijepljenja, dok su drugi manje brižni i ne ispunjavaju svoje obaveze. Novi Pravilnik o označavanju pasa obvezuje da se svi psi u Republici Hrvatskoj mikročipiraju do 13. lipnja 2011. godine, zato bi bilo dobro da svi vlasnici to učine jer u protivnom mogu biti novčano kažnjeni. Još uvijek traje akcija Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja kojom je moguće psa cijepiti protiv bjesnoće i mikročipirati po cijeni od 189,45 kn. Cijepljenje psa protiv bjesnoće jednom godišnje također je obaveza.

Da li je u Sinju u porastu broj kućnih ljubimaca i koji su im omiljeni kućni ljubimci?

Sve veći je broj ljudi koji pokazuju interes za kvalitetnim, čistokrvnim pasminama pasa. Ljudi kupuju pse ovisno o svojim interesima, neki kupuju pse za dvorište, drugi za kuću. Uglavnom biraju pse za svoje kućne ljubimce, zatim mačke, a prema mojim saznanjima ne kupuju egzotične kućne ljubimce.

Koje usluge vlasnici životinja najviše traže?

Kad su u pitanju psi onda je to čišćenje od parazita, cijepljenje protiv bolesti mladih pasa, cijepljenje protiv bjesnoće. Vlasnici mačaka najčešće traže kastraciju.

Da li su u Sinju problem napušteni kućni ljubimci?

Češće će u Sinju dolutati psi koji su Splićani ostavili na Kukuzovcu , nego što Sinjani ostavljaju pse. Ljudi nerado prihvaćaju takve životinje jer ne znaju njihovu ćud ali niti zdravstveno stanje. Stoga bi ljudi trebali biti svjesni obaveza koje im donose kućni ljubimci prije nego što ih se odluče nabaviti. Kućni ljubimci su gotovo kao članovi obitelji, traže također skrb i brigu.

KUćNI lJUBIMCI RAZBIBRIGA I OBAVeZA


44

Poštovani,

Ispred Gradskog Vijeća Grada Sinja, Gradske uprave i svoje osobno ime želim svim građanima, prijateljima, poslovnim suradnicima, poduzećima, ustanovama, udrugama, klubovima i društvima sretan Božić te puno uspjeha, zdravlja i sreće u novoj 2012. godini.

ČESTIT BOžIć I USPJEŠNU NOVU 2012. GODINU želi Vam gradonačelnik Grada Sinja Ivica Glavan

Documents

TEMA: DOM MLADIH novine 19.pdfBranimir Johnny Štulić, jedan od najvećih rokera svih vremena u Hrvata pa i šire, pjevao je prije nekih dvadesetak godina „Grad bez ljubavi, sumrak