Za uspijean prolaz na ispitu D2 pri Lukoj kapetaniji ibenik

Brodice za spaavanje

Vrste brodica za spaavanje: poluzatvorene brodice za spaavanje (koriste se samo na putnikim brodovima) poluzatvorene brodice za spaavanje koje se same vraaju u uspravan poloaj potpuno zatvorene brodice za spaavanje.

vrstoa svih brodica za spaavanje mora omoguiti: sigurno sputanje u vodu s doputenim brojem osoba i cjelokupnom opremom otputanje i tegljenje pri plovidbi broda brzinom od 5 vorova na mirnoj vodi.

Kapacitet brodice za spaavanje ne smije biti vei od 150 osoba. U brodicu moe stati onoliko osoba srednje mase od 75 kg s prslukom za spaavanje tako da se ne ometa druge osobe kod veslanja. Brodice za spaavanje moraju se postaviti tako da se sve osobe na brodu mogu brzo ukrcati.

Svaka brodica za spaavanje mora imati:

ljestve za ukrcaj osoba koje se nalaze u moru konop u obliku vijenca za pridravanje osoba u moru rukohvati za okretanje prevrnutih brodica svjetlo vidljivo 2 Nm na vrhu brodice obveznu propulziju motorom.

Brzina amca za spaavanje je 6 vorova, ali ne smije biti manja od 2 vora. U brodici mora biti dovoljno goriva i to dizela za 24 sata vonje i mora imati hidrostatske kuke za otputanje elik-ela za sputanje nakon prestanka optereenja.

Vrste krvarenja

Krvarenje nastaje ozljedom krvne ile. Vanjsko krvarenje je vidljivo jer krv istjee na povrini tijela. Unutarnje krvarenje se dogaa u unutranjosti tijela, skriveno od pogleda, pa dulje vrijeme moe ostati neprepoznato. Jaina krvarenja ovisi o veliini ozlijeene krvne ile. Pri ozljedi vee ile (arterije) krv e istjecati u mlazu, pa osoba moe vrlo brzo iskrvariti.

Aparati za gaenje poara

runi vatrogasni aparati, prijevozni vatrogasni aparati, prijenosne vatrogasne prskalice s pripadajuom opremom, zidni hidranti s pripadajuom opremom, vanjski (podzemni ili nadzemni) hidranti s pripadajuom opremom, stabilni automatski ureaji za gaenje, polustabilni ureaji za gaenje, vatrogasna vozila.

Koritenje droga i alkohola na broduZabranjeno Osoba u kojoj koncentracija alkohola u krvi prijee 0.5 promila nalazi se pod djelovanjem alkohola. Kod koncentracije iznad 5 promila dolazi do alkoholne kome i smrti zbog akutnog trovanja alkoholom.

Splavi za spaavanjeVrste splavi za spaavanje: Samonapuhavajue (pneumatske) splavi za spaavanje Krute splavi za spaavanje

Kada plutaju moraju izdrati vie uzastopnih skokova s visine od 4,5 m, tegljenje pri brzini od 3 vora po mirnom moru optereene odreenim brojem osoba i opreme i sa sputenim strujnim sidrom. Na smije se odobriti splav iji je kapacitet manji od 6 osoba. Splav koja nije prenosiva i sputa se pomou ureaja za sputanje ne smije biti tea od 185 kg.

Morska bolest

Obino sve zapoinje pojavom bezvoljnosti i nezainteresiranosti za okolinu, zijevanjem, gubitkom apetita i koncentracije. Ovakvo stanje moe trajati satima ili prestati ali i dalje se razvijati u pravu kliniku sliku morske bolesti. Polagano se javlja nelagoda u elucu a poinju vam smetati i mirisi koje prije niste primjeivali, sluh postaje osjetljiv a u glavi se javlja pritisak ili vrtoglavica. Oboljeli se znoji, moe podrigivati i guta zrak. Zatim se javlja munina u elucu, pojaano luenje sline a koa poblijedi i orosi se hladnim znojem. Nakon toga javlja se povraanje koje ne izaziva olakanje. Samo povraanje traje razliito a moe doi i do dehidracije i potpune iscrpljenosti. U nekim sluajevima stanje se moe toliko pogorati da bolesnicima popusti i kontrola nad stolicom i mokrenjem.

Od ovjeka koji je obolio od teeg oblika morske bolesti ne oekujte pomo ili racionalno ponaanje, oni se toliko loe osjeaju da izjavljuju kako ele umrijeti i potpuno su nezainteresirani za eventualno kritino stanje u kojem se brod nalazi.

Sustav za gaenje poaraSustavi za dojavu poara (javljai): runi, automatski, termiki, dimni, plameni. dojavne linije, vatrodojavne centrale, ureaji za uzbunjivanje.Stabilni sustavi za gaenje poara s automatskim radom: sprinkler mokri, suhi, s pjenom, CO2, clear agent, pjena i voda, stabilni sustavi bez automatskog rada hidranti.

Temelji sporazumijevanja na brodu

Pod semantikim preprekama podrazumijevamo prepreke proistekle iz nerazumijevanja jezika. Pogotovo na brodu sa vienacionalnom posadom. Tom problemu se probalo doskoiti na nain da je slubeni jezik na brodu engleski. Ipak, iz iskustva pomoraca sam nauila da je ovdje ono to zovemo "ljudski faktor" najbitniji. Koliko smo fleksibilni, tolerantni i sposobni prilagodbi, tu se i ova prepreka bre ukloni, ili umanji, u komunikacijskom smislu, bez obzira na razliitost jezika. Pod jezine zapreke bi spadale zapreke zbog jo slabe organizacije posla, loih komunikacijskih putova i tome slino.

Prsluci za spaavanje

Prsluci za spaavanje slue da privremeno odre na povrini osobe koje su pale u vodu.Prsluci za spaavanje ne smiju podravati gorenje ili nastaviti se rastapati nakon to je bio potpuno zahvaen plamenom u trajanju od najmanje 2 sekunde.Prsluk za spaavanje moe biti graen od pluta, ispunjen pjenastom masom ili moe biti samonapuhavajui.

Otkrivanje poara detektori

Pravilom 13 (Poglavlje II-2) SOLAS konvencije definirani su zahtjevi za ugradnju sustava za otkrivanje i dojavu poara na brodovima.

Ureaj za otkrivanje i dojavu poara sastoji se od:- javljaa poara (detektora)- elektrinih vodova- centralne za prijem signala- izvora elektrine energije

Detektori i mjesta za runu dojavu okupljeni su u sekcije. Ukljuivanjem bilo kojeg detektora ili rune dojave mora se ukljuiti zvuni i vizualni signal za otkrivanje poara na kontrolnoj ploi, kao i na indikatorskoj jedinici. Ako kroz dvije minute nitko ne potvrdi prijem signala, automatski se daje zvuna uzbuna u svim stambenim i domainskim prostorijama posade, kontrolnim stanicama i prostorijama za strojeve.

Privatnost na brodu

1. informacije - samo svrsishodna informacija e biti pohranjena u periodini pregled da bi se otklonila informacija starijeg datuma (registrirati promjenu)2. pristup - posada mora imati pristup svojim osobnim zapisima3. povjerenje - nijedna osobna informacija ne smije se otkriti treoj stranci bez prethodnog doputenja namjetenika4. sigurnost - sve osobne informacije moraju biti sigurne od nezakonitih ulazaka5. nadzor - sustav nadzora (audio ili vizualni) se treba obavljati bez znanja posade

Najee pravo privatnosti biva narueno u podruju privatnog ivota u vidu nezakonitog otkrivanja informacija, najee kod osobnih podataka koje je jedna organizacija prikupila o namjeteniku; povjerljivost usluga medicinskih ili trajnih zapisa; istrage o osoblju radi procjene lijeenja od npr. alkohola ili droge; pretraga kabine zbog krijumarenja itd.

Koluti za spaavanje

Koluti za spaavanje su sredstva koja slue za spaavanje jedne osobe. Izraeni su od vrstog pluta ili nekog drugog slinog materijala, presvueni sa jakim platnom. Radi bolje uoljivosti koluti su smjeteni na pristupanim mjestima na nadgrau broda. Da bi se lake uoio u moru kolut je opremljen dimnim signalom ili baterijskim svjetlom, privrenim za kolut konopom duine 3,5 m.

Sunanica - prva pomo

Sunanica nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi - odnosno utjecaju suneve topline. Koristei krv kao rashladnu tekuinu, tijelo prvenstveno titi najvanije organe - kao to je mozak. Osobu za koju sumnjate da pati od sunanice odmah smjestite u hlad, u polu leei poloaj i raskomotite joj odjeu. U sluaju nesvjestice osobu polegnite na bok. Unesreenog treba rashladiti laganim polijevanjem vodom (ne naglim pljuskanjem iz kante), te stavljanjem hladnih obloga ili vreice s ledom na potiljak i glavu. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati, s hlaenjem se moe prestati tek kada se tjelesna temperatura vrati u normalu, odn. padne ispod 38 C.

Gaenje poara pjenom

Aktiviranje aparata vri se brzim okretanjem vretena ime se oslobaa otvor na cilindru koji se nalazi u spremniku. Okretanjem aparata za 180 nekoliko puta, dolazi do meusobnog mijeanja dviju otopina i stvaranja kemijske reakcije. Nakon aktiviranja aparat se mora cijelo vrijeme drati okrenut i moe se upotrijebiti samo jednokratno.Sastavni dijelovi aparata su: spremnik s vodom, cilindar s kiselinom, ventil, vreteno s brtvilom, mlaznica, ventil sigurnosti, ruica.Ovako dobivena kemijska pjena moe se upotrijebiti za gaenje odreene vrste lako zapaljivih tekuina (benzin, petrolej, ulje i sl.). Moe se upotrijebiti i za gaenje krutih tvari biljnog porijekla, ali sa znatno manjim uinkom od vode.Ne smije se upotrebljavati za gaenje poara elektrinih ureaja i instalacija pod naponom.

Uvjebavanje na brodu

SOLAS propisuje obvezu uvjebavanja naputanja broda i gaenja poara i precizira da svaki lan posade mora prisustvovati najmanje na jednoj vjebi mjeseno.Ako je na brodu izmijenjeno vie od jedne etvrtine (25%) lanova posade vjeba se mora odrati prvi dan nakon isplovljenja, ako je izmijenjeno manje od jedne etvrtine posade vjeba mora uslijediti tijekom prvog tjedna putovanja.Na putnikim brodovima u meunarodnom putovanju vjebe se moraju obaviti 24 sata nakon ukrcaja putnika i provoditi svake sedmice.

Naputanje broda znakovi

Signal za naputanje broda je (), sedam kratkih i jedan dugi zvuk.Naredbu o naputanju broda iskljuivo donosi zapovjednik ili osoba koja ga mijenja.Iskustva su pokazala da je najvei broj ljudskih rtava izgubljen zbog panike i brzopletosti. Zbog toga je u nekim zakonodavstvima i u naem Pomorskom zakoniku propisano da zapovjednik smije napustiti brod tek nakon to je u granicama stvarne mogunosti poduzeo sve potrebne radnje.lanovi posade zadueni za dopremu posebnih dijelova opreme (EPIRB plutau, transponder i VHF ureaj) najkraim putem te dijelove moraju donijeti do brodice. Ako vrijeme dozvoljava treba donijeti dodatnu koliinu goriva, vode, hrane i pokrivaa. lanovi posade koji su odreeni za zatvaranje otvora u najkraem vremenu te otvore trebaju zatvoriti.

Prelom nadkoljenice

Kotani prijelom bez ozljede koe (rane) zovemo zatvorenim prijelomom. Ako na mjestu prijeloma postoji rana, to je otvoreni ili vanjski prijelom. Kotani ulomci mogu svojim otrim rubovima ozlijediti krvne ile, ivce i miie, ili probiti kou. To se moe dogoditi u trenutku prijeloma ili naknadnim pomicanjem slomljenih kostiju. - IMOBILIZACIJA

Opasnost od poara i vatre

Pomanjkanje kisika (guenje) Utjecaj topline i relativne vlage Utjecaj tetnih i otrovnih plinova, para i dr. Ostale vrste opasnosti (udarci, padovi, lomovi itd.)

Osobna odgovornost

Postoje tono odreena ogranienja i "KODEKS PRAKSE" u svezi s ponaanjem i voenjem radnih operacija, s kojim se svaki pomorac mora upoznati. Posada mora tono znati to se oekuje od njih i koje e biti kazne za ne pridravanje pravila na dunosti, kao i odgovornosti.Zaposleniki odnosi su dvosmjerni i oituju se u tome da:1. organizacija ima odgovornost prema posadi2. i posada ima odgovornost prema organizacijiKako bi odnos izmeu zaposlenika i posade bio korektan, na dobrobit obje strane, bitno je da svaka strana prepozna osobne odgovornosti i zadae i napravi napor da ih potuje.

Dunost posade - sputanje plovila za preivljavanje

Zapovjednik amca mora svim lanovima posade pregledati prsluke za spaavanje. Nakon tih radnji amac za spaavanje ili splavi se sputaju u more.SPUTANJE PLOVILA ZA PREIVLJAVANJE Provjeriti drenane epove Izvaditi osigurae soha Spustiti jakobice (bokaine) i provjeriti da li su privreni titnici Spustiti amac do ukrcajne palube Rastegnuti pramanu i krmenu privezaljku i priljubtii amac uz palubu za ukrcaj Ukrcati se po naredbi. Prvi ulazi zapovjednik amca, zatim putnici i posada, a zamjenik zapovjednika ulazi zadnji Upaliti motor (motor moe raditi izvan mora 5 min) Sjesti i drati ruke unutar amca Spustiti amac do mora Otpusti elik ela Ukrcati posadu koja je sputala amac Otpustiti pramanu i krmenu privezaljku Odgurnuti se akljama od broda, kod sputanja i valjanja broda dva lana posade moraju stalno s akljama kontrolirati da ne doe do udaranja amca od brod.

Imobilizacija sredstva

Na brodu postoji spremite (brodska ljekarna) koja ima tvorniki proizvedene udlage, okovratnike i zrane jastuke za imobilizaciju udova i kraljenice. U nedostatku tvornikih sredstava mogu posluiti daice, trokutasta marama i drugi predmeti koji se mogu nai na licu mjesta (priruna sredstva) ovisno o snalaljivosti osobe koja prua prvu pomo.

Gaenje poara na RO-RO brodovima

Ugraeni sustav za prskanje vode pod tlakom je pogodan za zatitu prostora strojeva i teretnog prostora na RO RO brodovima od poara, a djeluje na principu rasprivanja vode pod visokim tlakom u formi spreja (voda gui).

Meuljudski odnosi na brodu

Da bi meuljudski odnosi na brodu funkcionirali skladno, posao funkcionirao kvalitetno, a rizik od nezgoda na radu se smanjio na minimum, izmeu ostalog, je bitno izbjegavati konflikt izmeu poslodavca i namjetenika. S jedne strane imamo poslodavca kojem je bit poslovanja, pa tako i brodskog, ostvarivanje profita. S druge strane je posada sa svojim potrebama i ogranienjima koji proizlaze kako iz radnog faktora i, kako mi kaemo, ljudskog faktora. Da bi se na neki nain ova dva zahtjeva uskladila, pribjegava se ugovoru koji je jasno i odreeno dokumentiran i odnosi se na drutvenu i radnu okolinu. Naravno, treba potovati pravilo 0% diskriminacije na bilo kojoj osnovi.

Raspored za uzbunu

Raspored za uzbunu (MUSTER LIST) je lista na kojoj se nalazi popis svih lanova posade i njihove pojedinane dunosti i obveze u sluaju opasnosti. Liste se nalaze u svim hodnicima, salonima, mostu i kormilarnici.Svaki lan posade svoje dunosti izvaene sa rasporeda za uzbunu ima u svojoj kabini iznad kreveta. Raspored je napisan na engleskom jeziku i na jeziku drave iju brod zastavu vije ili na jeziku veinske posade.

Umjetno disanje - kada i kako

Okrenite onesvijetenog na lea i zabacite mu glavu podiui bradu prstima jedne ruke dok drugom rukom pritiete elo. Usta moraju biti otvorena. Pokuajte osjetiti na svom licu zranu struju (dah). Istovremeno oslukujte zvukove disanja i promatrajte dine pokrete na prsima i trbuhu onesvijetenog. Ako onesvijeteni normalno die, okrenite ga u boni poloaj i pozovite Hitnu medicinsku pomo. Povremeno kontrolirajte disanje.Ako onesvijeteni ne die, zamolite nekog da pozove hitnu medicinsku pomo i zaponite postupak oivljavanja. Oivljavanje zapoinjemo masaom srca. Ovaj postupak nosi rizik od prijeloma rebara i ozljede unutranjih organa pa ga smijete provoditi samo kad je potreban. Bolesnik mora leati na tvrdoj podlozi. Ako lei na krevetu spustite ga na pod. Odjeu nije potrebno skidati. Stavite korijen dlana na sredinu prsnog koa. Drugi dlan poloite preko prvog. Prsti mogu biti isprepleteni ili isprueni, ali ne smiju dodirivati stijenku prsnog koa. Laktovi spasioca moraju biti isprueni, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jaine prilagoene dobi i konstituciji bolesnika.

Oprema gasiteljaVatrogasno odijelo i kaciga, rukavice, aparat za disanje, sjekira, svjetiljka, sigurnosno ue.

Termozatitna odijela i sredstvaTermo zatitna odijela slue za spreavanje gubitka topline tijela prilikom plivanja u hladnoj vodi ili boravka u brodicama za preivljavanje u hladnim podrujima. Predvieni su samo za posadu za prikupljanje.Termo zatitna odijela ne smiju dozvoliti da se temperatura tijela smanji za vie od 2C ako je temperatura vode 0C.

Protupoarna crpka na brodu

Svaki brod mora imati protupoarne crpke, glavni protupoarni cjevovod, hidrante i vatrogasna crijeva koja udovoljavaju zahtjevima navedenim u pravilu IV. SOLAS Konvencije.Kapacitet protupoarnih crpka ne smije biti manji od 25 m3/sat i svaka takva crpka mora biti u stanju opskrbljivati najmanje dva predviena mlaza vode.Promjer cjevovoda morske vode i glavnog protupoarnog cjevovoda mora biti toliki da osigura uspjeno koritenje najveeg ukupnog propisanog kapaciteta.Hidranti trebaju biti tako rasporeeni, da najmanje dva mlaza vode dosegnu bilo koji dio broda pristupaan putnicima i posadi dok je brod u plovidbi.Cijevi i hidranti ne smiju biti od materijala koji postaje neupotrebljiv pod utjecajem topline.

Prva pomo kod krvarenja

POSTUPCI ZA ZAUSTAVLJANJE VANJSKOG KRVARENJA pritisak na ranu kompresivni zavoj pritisak na veliku arteriju podvezivanje udaPomo helikoptera

Radi privlaenja panje helikoptera upotrebljavaju se dimni signali, rakete, buktinje, aldis lampa, heliograf. Za sputanje helikoptera treba po mogunosti odrediti jedan slobodni dio palube i oznaiti ga velikim bijelo obojanom slovom H. Nou brod treba biti osvijetljen osobito sve zapreke kao to su jarboli, elik ela, dimnjak. Treba se pobrinuti da to osvjetljenje ne zasljepljuje pogled pilota helikoptera. Ako je mogue brod mora zadrati stalnu brzinu kroz vodu i drati vjetar pod kutem od 30 s lijeve strane pramca. Ako je poar na brodu onda je najbolje pramac okrenuti na vjetar. U svakom sluaju korisno je oznaiti pravac vjetra zastavama ili dimom.

Naprava za dizanje na kraju ueta vitla ne smije se nipoto privrstiti za bilo koji dio broda ili se zaplesti za brodsku opremu. Posada ne smije ni pokuati da dohvati spravu za dizanje (kuku) osim ako se to ne zatrai s helikoptera. U tom sluaju treba najprije omoguiti da metalni dio sprave za dizanje dotakne palubu ili uroni u more da bi se izbjegao mogui udar od statikog elektriciteta. Za podizanje osoba pomou kuke helikopter sputa pojas koji se navue preko glave ispod ruku tako ga se osoba pridrava za elino ue rukama, za ozlijeene osobe sputa se koara ili se spusti spasioc i on natakne pojas.

Pomo pri okuok je za ivot opasano stanje poremeene cirkulacije krvi, opi poremeaj organizma, est pratilac teih povreda. Simptomi oka su sljedei: najee pri svijesti ali potpuno nezainteresiran za sebe i okolinu gleda odsutno: koa blijeda, hladna, oroena ljepljivim znojem usne modriaste, disanje brzo i povrno, puls slab i ubrzan

Postupak s ozlijeenom osobom u oku: zaustaviti krvarenja, imobilizirati prijelome i iaenja postaviti u vodoravan poloaj pokrivanjem zatititi od danjeg gubitka topline ako nisu ozlijeeni trbuni organi, dati mu aja ili vode transportirati u bolnicu

Sustav gaenja prahom

Tankeri za prijevoz ukapljenog plina i kemikalija opremljeni su ugraenim sustavom za gaenje poara prahom koji se nalazi u jednom ili vie spremnika. Prah se potiskuje tlakom pogonskog plina preko sustava cjevovoda i mlaznicama se izbacuje na mjesto poara. Boce s plinom pod tlakom, elementi za ukljuivanje i upravljanje ine dio tog sustava.Pogonski plin se nalazi izvan rezervoara u posebnim bocama pod visokim tlakom.Spremnici i boce s pogonskim plinom moraju biti smjeteni u posebnim prostorijama koje nisu ugroene poarom.Kao pogonski plin za izbacivanje praha koristi se CO2 ili duik.Uvjebavanje svrhaSKRAIVANJE VREMENA REAKCIJE

Potreba sprjeavanja panike

Da bi se ostvarila uinkovitost i postigla radna efektivnost.

Trovanje alkoholom

Simptomi su dehidracija, munina, bolovi u elucu, glavobolja, preosjetljivost na svjetlost i zvukove, proljev, lupanje srca pri najmanjim naporima, oslabljene motorike sposobnosti, koncentracija i pamenje.Prva pomo:Otvorite dine putove, provjerite die li osoba i,ako die,postavite je u boni poloaj.Ako ne die, provjerite usnu upljinu, oistite je iako osoba i dalje ne die, zaponite oivljavanjeIz usta uklonite vidljiv strani sadrajKad ste osobu postavili u boni poloaj, pozovite medicinsku pomo, a do dolaska povremeno provjeravajte die liPokrijte je toplim prekrivaem da bi sprijeili pothlaivanjeAko je osoba pri svijesti, odvedite ju u toplu i prozranu sobu, ne dopustite joj daljnje kretanje, pomozite joj ako povraaAko zaspe, mora biti u bonom poloaju.

Konstrukcija broda - zatita od poara

Uzroci poara u stambenom i administrativnom dijelu broda su najvie nepotovanje pravila(propisa) zatite od poara. Kod strojarnice (kotlovnice) irenje poara ovisi o konstrukcijskimrjeenjima (kabelski kanali, otvori za osvjetljenje, otvoreni prolazi i sl.). Brod se ve prilikom izgradnje dizajnira da bude maksimalno zatien od poara odnosno da smanji mogunost irenja poara pomou vatrootpornih i vatrostalnih pregrada.

Radio oprema u brodicama za spaavanje SART-Search And Rescue Transponder - detektira se na radaru kao 12 crticaRuni VHF primoodailjaUgradbeni VHF primoodailjaEPIRB-Emergency Position Indicating Radio Beacon. - odailje lokacioni signal geostacionarnim satelitima

Opekotine

Skinuti odjeu natopljenu vruom tekuinom ili kemikalijom. Komadi tkanine koji su zalijepljeni za kou ne smiju se nasilno odvajati ve ih treba obrezati karama. Brzo hlaenje opeene povrine vodom najvanija je mjera prve pomoi koja bitno poboljava konani ishod ozljede. Opeeni dio tijela treba to prije uroniti u vodu ili tuirati. Voda mora biti hladna, ali ne ledena. Hlaenje treba trajati najmanje deset minuta. S opeene ruke odmah skinuti prstenje, narukvice i sat, prije nego koa natekne. Ako se zbog otekline prsten vie ne moe skinuti, treba ga prerezati. Opekline se pokrivaju gazom i zavojem vrlo labavo, bez zatezanja. Ako je opeena velika povrina ruke ili noge, imobilizirajte ozlijeeni ud. Ako je prijevoz do bolnice dugotrajan, dajte ozljeeniku da pije tekuinu (alkohol je zabranjen).NE stavljajte na opekline nikakve masti, ulje niti praak.NE buite mjehure na opeklinama.

Protupoarni plan - meunarodna prikljunica

Svaki brod preko 1000 BRT mora imati najmanje jednu meunarodnu prikljunicu s mogunou upotrebe s obje strane broda. Ona je univerzalna ( odgovaraju joj sve vrste i promjeri cijevi koje brod moe primiti s kopna). Prikljunica mora izdrati radni tlak od najmanje 10 bara.

Disciplina radna na brodu

Disciplina na brodu je jedan od bitnih faktora u brodskom poslovanju, a proizilazi iz specifinosti brodskog upravljanja i ivota na brodu openito.Razlikujemo dvije vrste discipline:1. PREVENTIVNA DISCIPLINA koja podrava namjetenika da ostane u okviru dogovorenih pravila i tako izbjegne prekraje.2. KOREKTIVNA DISCIPLINA slijedi nakon prekraja i trebala bi prevenirati svaki sljedei prekraj.

Preivljavanje na moru

1. Ostati suh ili im prije izvaditi tijelo iz vode2. Imati sredstvo za dojavu svoje pozicije3. Voda4. Hrana

Sadraj kutije prve pomoi

kom 1 Prvi zavoj 12cm x 5m s jastuiem 12cm x 16 cmkom 1 Prvi zavoj 8cm x 3m s jastuiem 9cm x 11cmkom 2 Kaliko-zavoj 8cm x 5mkom 2 Kaliko-zavoj 4cm x 5mkom 2 Aluplast za opekline 80cm x 50cmkom 10 Sterilna kompresa od gaze 5cm x 5cm, 16 slojevakom 2 Sterilna kompresa 10cm x 20cm, 12 slojevakom 5 Flaster 10cm x 8cmkom 1 Samoljepiva vrpca 2,5cm x 5mkom 2 Trokutni rubac 100cm x 100cm x 140cmkom 10 Igle sigurnosnicekom 1 kare sa zaobljenim vrhompar 2 Rukavice za jednokratnu uporabu (PVC)kom 1 Polivinilski rukavac vreica 30cm x 60cmkom 1 Poliesterska folija metalizirana 150cm x 200cmkom 2 Zatitna folija za davanje umjetnog disanjakom 1 Specifikacija sadraja spremnikakom 1 Podsjetnik o pruanju prve pomoAparat za disanje vatrogasca

Aparati za disanje dijele se na samostalne aparate za disanje s vremenom upotrebe minimalno 30 min, samostalne aparate za disanje s vremenom upotrebe minimalno 15 min i protudimne maske opremljene pumpom i cijevi za dovod zraka duljine do 36 metara.

Brodice za prikupljanje

Brodica mora biti smjetena da je uvijek spremna i da se spusti za 5 min.Brodice mogu biti krute, napuhavajue, duine najmanje 3,8 m, ali ne dulje od 8,5 m. Kapacitet mora biti dovoljan za smjetaj najmanje 5 osoba na sjedalima i jedna osoba u leeem poloaju. Moraju biti motorne, koristiti vanbrodski ili unutranji motor na dizel ili benzin. Obvezna je oprema ista kao i u amcima za spaavanje.

Oivljavanje - reanimacija

A-airway (dini put) - otvaranje dinog puta.

B-breathing (disanje)- provjera disanja.

C-circulation (krvotok)- masaa srca i umjetno disanje.

Gaenje poara u strojarnici

Prilikom gaenja poara u strojarnici pomou ugraenog sustava CO2 treba voditi rauna o sljedeem:

a) Kod zvunog alarma za isputanje CO2 posada mora odmah napustiti strojarnicu.b) Prije isputanja CO2 mora se provjeriti da li su svi lanovi posade napustili strojarnicu i da li su sva vrata i otvori u strojarnici zatvoreni osim ispunog ventila na vrhu strojarnice. Ventilacija mora biti iskljuena te dovod goriva i maziva.c) C02 ima veliku prednost jer ne uzrokuje druge tete osim onih koje su posljedica samog poara. Meutim, CO2 ne posjeduje uinak hlaenja pa ako se strojarnica otvori prije nego se strojevi ohlade ispod temperature samozapaljenja, moe doi do ponovnog paljenja zapaljivih para.

Strojarnica se moe otvoriti nakon 36 sati, a i kasnije to ovisi o intenzitetu poara prije putanja CO2.

d) Nakon to je poar ugaen, strojarnicu treba proventilirati prije nego se strojevi ponovo pokrenu.

CO2 se ne smije koristiti za inertiranje prostora koji sadri smjesu para i zraka jer zbog nagle ekspanzije CO2 moe se stvoriti koliina statikog elektriciteta koja moe izazivati eksploziju.Boce s ugljinim dioksidom smjetaju se u posebnom, dobro ventiliranom prostoru koji mora imati pristup s otvorene palube.

Pomo kod utopljenikaZa utapljanje prva pomo obuhvaa primjenu ovih postupaka:1. pri spaavanju u vodi, ako utopljenik ne die, obuhvatiti ga oko grudi i primijeniti umjetno disanje usta na nos;2. skidanje odjee utopljenika;3. primjena umjetnog disanja, a u sluaju prestanka rada srca i vanjska masaa srca;4. ako je utopljenik progutao veu koliinu vode ona se moe izbaciti prebacivanjem unesreenog preko koljena ili pritiskom ruku na trbuh utopljenika koji se postavi u boni poloaj.Ne smije se gubiti dragocjeno vrijeme na uzaludne pokuaje izbacivanja vode iz plua.

Naini gaenja poara na brodu

1. Odvajanjem (uklanjanjem) gorive tvari iz zone vatre. Provodi se tako da se od mjesta poara udalje sve gorive tvari koje bi vatra mogla zahvatiti, ili se postavljaju takve zapreke koje onemoguavaju irenje vatre odnosno poara na gorive tvari.2. Guenjem odnosno oduzimanjem zraka (kisika) potrebnog za gorenje. Provodi se na taj nain da se sprijei kontakt gorive tvari i kisika dovoenjem pjene, ili ugljinog dioksida.3. Hlaenjem odnosno sniavanjem temperature gorive tvari ispod temperature paljenja, Provodi se na taj nain da se goriva tvar hladi vodom.4. Reakcionim spreavanjem gorenja pomou kemijskih sredstava npr. praha za gaenje ili halonom. Ovo je antikatalitiko djelovanje sredstava za gaenje koje smanjuje kemijsko spajanje gorive tvari s kisikom iako su sva tri uvjeta gorenja ispunjena.

Inventar brodice za spaavanje

dovoljan broj plutajuih vesala upute za ouvanje ivota kompas s kuitem, svijetlei ili opremljen sredstvom za osvjetljenje jedno zavlano (strujno) sidro sa sidrenim uetom trostruko duim od brodice po 3 litre pitke vode po osobi u nepropusnim posudama ili samo 1 litru po osobi ako na brodici ima aparat za pretvaranje morske vode u pitku jednu nehrajuu posudu za grabljenje vode sa uzicom jednu nehrajuu graduiranu posudu za pitku vodu najmanje 10 000 KJ hrane po osobi upakirane da ne proputa zrak smjetene u vodonepropusne spremnike etiri rakete s padobranom est runih buktinja dva plutajua dimna signala no na rasklapanje privren za brodicu konopom tri otvaraa limenki jedno signalno zrcalo (heliograf) jedan primjerak ilustrirane tablice signala za spaavanje jednu zvidaljku ili drugo zvuno signalno sredstvo pribor za prvu pomo tablete protiv morske bolesti runu pumpu pribor za ribolov alat i rezervni dijelovi za motor aparat za gaenje poara tekueg goriva

Trovanje hranom

Ako je osoba pri svijesti, pokuajte izazvati povraanje podraivanjem drijela prstom. Naizmjeninim pijenjem tople vode i povraanjem moe se isprati eludac.NE smije se izazivati povraanje kod osobe koja nije pri punoj svijesti ili koja se opire.NE smije se izazivati povraanje pri otrovanju kiselinama, luinama, benzinom, petrolejem, otapalima za boje i sredstvima koja stvaraju pjenu.

Najei uzroci poara na brodu

otvoreni izvori topline (upaljena igica, svijee, krpe, aparati za zavarivanje i sl. iskre mehanike ili elektrine trenje (lokalno zagrijavanje materije na mjestu dodira) prenoenjem topline (putem krutih tvari, kondukcija ili voenje, putem tekuih tvari konvekcija ili strujanje i putem plinovitih tvari radijacija ili zraenje) kemijske reakcije (laki metali, kalij, natrij i magnezij u dodiru sa vodom; ivo vapno i voda, kisik i masnoe, drvena piljevina statiki naboji samozapaljenje tereta

Ukrcaj u brodice redoslijed

Kod sputanja potpuno zatvorenih amaca za spaavanje zapovjednik amca ulazi prvi u amac dok je on smjeten na palubi. Putnici i posada se ukrcavaju u amac prije poetka sputanja, a prema rasporedu koji odreuje zapovjednik amca.

Zamjenik zapovjednika amca ukrcava se posljednji. Sve osobe u amcu sjedaju na svoja mjesta i osiguravaju se sigurnosnim pojasevima to provjerava zamjenik zapovjednika amca. Nakon toga zapovjednik amca pokree motor za sputanje (ova radnja se odvija u amcu za spaavanje) i sputanje poinje. Kad je amac sputen zapovjednik pokree sustav za zatitu amca (hlaenje, tlak), ako je to potrebno i otputa kuke i privezaljke.Sadraj poarne stanice - hidranta

Hidrantski nastavak B/2C, 4x hidrantsko crijevo, 2x mlaznica, "T" klju, klju "ABC", klju "C"

Hipotermija pothlaivanjePothlaenost je stanje sniene ope tjelesne temperature. Nastaje kada organizam gubi vie topline nego to je moe proizvesti. Stanje alkoholiziranosti, iscrpljenosti i niska temperatura okoline pospjeuju nastanak pothlaivanja. U poetku osoba ima osjeaj hladnoe i drhti (ovaj stadij moe i izostati). Kasnije osjeaj hladnoe prestaje, javljaju se umor, tromost i velika elja za snom. Sve tjelesne i psihike funkcije se usporavaju. Ponekad se javljaju privienja. S daljnjim sniavanjem tjelesne temperature osoba gubi svijest. Disanje i rad srca se jako usporavaju. Ako se ne prui pomo, smrt nastupa zbog prestanka disanja i sranog rada.marinapomorac.com 2