POVIJEST KNJIŽEVNOSTI

dio znanosti o književnosti koji proučava povijesni razvoj književnosti i uspostavlja književne epohe (razdoblja)

Priredila: Tanja Španjić, prof.

•proučava sva važnija književna djela u povijesnom slijedu

OPĆA

•uspoređuje književnosti u povijesnom i društvenom kontekstu, istražujući veze i odnose između dviju ili više različitih književnosti

KOMPARATIVNA / POREDBENA

•proučava povijest jedne nacionalne književnosti (npr. hrvatska, engleska, talijanska itd.)

NACIONALNA

Temeljna civilizacijska

djela

Civilizacija• riječ dolazi od lat. civilis – građanin, stanovnik

grada, lat. civitusa• preduvjeti za osnivanje prvih gradova bili su

sposobnost obrade zemlje, proizvodnje hrane• tako su od nomadskih naroda postali sjedilački• stvoreni su u plodnim ravnicama uz velike

rijeke u pojasu tople klime• to su prve civilizacije

PRVE CIVILIZACIJE

sumerska kineskaindijskaegipatska

dolina Eufrata i Tigrisa –

Mezopotamija, oko 4000. pr. Kr.

doline Jang-cea i Hoang-hoa,

oko 1800. pr. Kr.

doline Gangesa i Inda,

oko 2500. pr. Kr.

dolina Nila, oko 3500. pr. Kr.

Svaka je od ovih civilizacija razvila:• vlastito pismo • društvenu organizaciju • sistem proizvodnje

Uspostavom kalendara prešle su iz mitskoga doba u razdoblje civilizacije.

Na književnom planu, ulazak u civilizaciju podrazumijeva:

• odbacivanje mitova• nastanak prvih temeljnih djela: knjiga koje određuju sav društveni život, od religije do gospodarstva

Mlađe civilizacije• kretsko – mikenska i fenička

kultura• temelje se na izmjeni roba –

trgovini na Sredozemlju• javljaju se u drugom tisućljeću pr.

Kr.

Mikenafenički alfabet

Europska/zapadna civilizacija

grčko-rimske (8. st. pr. Kr.)

hebrejsko-kršćanske (10. st. pr. Kr.)

nastala je miješanjem dviju kultura

Temeljna djela• Početke razvoja književnosti valja tražiti u davnoj prošlosti. • Ona je prvotno bila vezana uz potrebe svakodnevnoga

života, magiju i vjerovanja, a prenosila se usmenom predajom.

• Nakon izuma pisma, otpočeo je i razvoj pisane književnosti.

• Najstarija zapisana djela pripadaju staroegipatskoj, mezopotamijskoj (babilonsko-asirskoj), kineskoj, indijskoj, arapskoj i hebrejskoj književnosti.

• Ta su djela ishodište svjetskoj književnosti, stoga ih nazivamo temeljnim civilizacijskim djelima.

Egipatska književnostNajstariji zapisi egipatske civilizacije:• Tekstovi piramida• Knjiga mrtvih • Tekstovi sarkofaga (grobnica)Sačuvani pjesnički zapisi datiraju iz 3. tisućljeća pr. Kr.Egipćani su se još u 4. tisućljeću koristili hijeroglifskim pismom

o kojemu svjedoče natpisi iz piramida. Većina je zapisa nastala s religijskom svrhom, a govore o smrti,

odnosno odlasku u zagrobni svijet. Sačuvane su i zbirke pouka (Pouka mudrosti čije se autorstvo

pripisuje Ptahotepu), zbirke ljubavnih pjesama i pohvalnih pjesama posvećenih bogovima.

Piramide u Gizi

Knjiga mrtvih pisara Hunefera, vaganje srca, 19. dinastija

egipatski hijeroglifi

PtahotepTutankamonova maskaRatari

Babilonsko-asirska (mezopotamijska) književnost• Na području drevne Mezopotamije živjeli su Sumerani,

prvi kulturni narod kojemu se pripisuju mnogi izumi od kojih je najvažniji izum prvoga pisma – klinopisa.

• Njihova je bogata religijska predaja i mitologija sačuvana posredstvom Akađana, Asiraca i Babilonaca te Izraelaca.

• Najznačajnije djelo mezopotamijske književnosti, ujedno i najstariji ep u svjetskoj književnosti je Ep o Gilgamešu (oko 1700. g. pr. Kr.).

• Zapisan je na 12 glinenih ploča, na akadskom jeziku, klinastim pismom. Nije sačuvan u cijelosti.

Heroj drži lava ispod ruke (vjerojatno Gilgameš)

Gilgameš i Enkidu Humbaba

Gilgameš i mrtvi Enkidu Gilgameš i zmija

Kineska književnost• Starokineska je književnost

sačuvana u tzv. Klasicima za koje se pretpostavlja da ih je sakupio, zapisao i objavio filozof Konfucije (551. – 479.).

• Klasici se sastoje od pet knjiga koje sadrže magijske i obredne, proročke, povijesne, mudrosne i pjesničke tekstove.

• Jedan od Klasika je Knjiga pjesama (Ši-king) koja je nastala u razdoblju od 13. do 4. st. pr. Kr., a sadrži tristotinjak tematski raznovrsnih narodnih pjesama.

Indijska književnost

• Najznačajnijim staroindijskim knjigama smatramo Vede (u prijevodu sa sanskrta -

znanje). Nastajale su u dugom vremenskom razdoblju (1500. – 500. g. pr. Kr.) i prenošene

su usmenom predajom.

Sastoje se od četiriju zbirki proznih tekstova obrednog, mitološkog i praktičnoga karaktera (Samaveda, Jayurveda i Atharvaveda) te zbirke pjesama (Rgveda - ). Staroindijskoj književnosti pripadaju i dva epa: Mahabharata i Ramajana te Pačatantra, zbirka poučnih priča i basni.

ऋग्वे�द

Arapska književnost

• Kur'an (u prijevodu s arapskoga što je za čitanje) sveta je islamska knjiga pisana arapskim jezikom.

• Muslimani vjeruju da je Kur’an objava Božjih (Alahovih) riječi i vrhunac Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhameda.

• Prenošenje je trajalo od 611. do 633. godine, posredstvom anđela Džebraila (Gabrijel).

• Sastoji se od 114 sura (poglavlja) raspoređenih od duljih prema kraćima, ima ukupno 6220 ajeta (redaka, rečenica).

• Osim religijskih zakona Kur'an sadrži i pouke, opomene, moralne te zakonske odredbe na kojima počiva život islamske zajednice.

Najstariji Kur’an

Hebrejska književnost

• Najznačajnijim djelom hebrejske književnosti smatra se Biblija, sveta knjiga Židova i kršćana, koja je nastajala gotovo 14 stoljeća (otprilike od 1300. g. pr. Kr. do 100. g. po. Kr.).

• Dijeli se na Stari zavjet i Novi zavjet. • Biblija je riznica različitih književnih vrsta. • Oblikovana je trima jezicima: hebrejskim, aramejskim i grčkim. • Biblija je najprevođenija knjiga, a njezin je utjecaj na razvoj

književnosti uopće vrlo snažan.• Talmud (hebr. nauk) sveta je hebrejska knjiga koja sadrži

komentare i tumačenja SZ, a čuva sveukupnu duhovnu kulturu hebrejskoga naroda. Konačni je oblik dobio u 5. st. pr. Kr.

Mišna

Talmud

komentari

TORA

SEPTUAGINTA – najstariji prijevod Biblije s hebrejskoga na grčki jezik

VULGATA – najstariji prijevod Biblije na latinski jezik

TALMUD