Tena Peričić OBLIKOVANJE NACRTA KVANTITATIVNOG …oliver.efri.hr/zavrsni/921.B.pdf · prikupljanja podataka. Traži se precizno mjerenje i analiza koncepata. Kvantitativni podaci

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Tena Peričić

OBLIKOVANJE NACRTA KVANTITATIVNOG ISTRAŽIVANJA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

OBLIKOVANJE NACRTA KVANTITATIVNOG ISTRAŽIVANJA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Istraživanje tržišta Mentor: Doc. sc. Lara Jelenc Neposredni voditelj: Valentina Ivančić Student: Ime i prezime: Tena Peričić

Studijski smjer: Marketing JMBAG: 0081128565

Rijeka, lipanj 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

2. METODOLOŠKI OKVIR ISTRAŽIVANJA ........................................................................ 3

2.1. Vrste istraživanja ............................................................................................................. 3

2.1.1. Kvantitativno istraživanje ........................................................................................ 3

2.1.2. Kvalitativno istraživanje .......................................................................................... 5

2.1.3. Pretpostavke odabira adekvatne vrste istraživanja ................................................... 6

2.2. Način odabira uzorka....................................................................................................... 8

2.2.1. Vrste uzoraka ............................................................................................................ 8

2.2.2. Veličina i reprezentativnost uzorka ......................................................................... 9

2.3. Metode ispitivanja kod kvantitativnog istraživanja ...................................................... 10

2.3.1. Anketa .................................................................................................................... 11

2.3.2. Intervju ................................................................................................................... 12

2.3.3. Intervju fokus grupa ............................................................................................... 13

2.3.4. Promatranje ............................................................................................................ 14

2.3.5. Kombinacija primarnih i sekundarnih podataka .................................................... 16

2.4. Razvoj instrumenta istraživanja .................................................................................... 17

2.4.1. Oblici pitanja .......................................................................................................... 17

2.4.2. Ljestvice stavova .................................................................................................... 18

2.4.3. Pouzdanost instrumenta istraživanja ...................................................................... 19

3. PROVOĐENJE KVANTITATIVNOG ISTRAŽIVANJA O PROBLEMATICI

IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE U HRVATSKIM PODUZEĆIMA ............................... 21

3.1. Dosadašnji rezultati istraživanja .................................................................................... 21

3.2. Koncepcijski model istraživanja i prikupljanje podataka ............................................. 23

3.3. Prikazivanje rezultata istraživanja ................................................................................. 25

3.4. Ograničenja i smjernice za unaprijeđenje istraživanja .................................................. 50

4. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 54

POPIS LITERATURE ......................................................................................................... 59

POPIS ILUSTRACIJA…………………………………………………………………….62

PRILOG………...………………………………………………………………………….64

1

1. UVOD

U mnogim radovima prisutan je neadekvatan nacrt istraživanja koji može dovesti do

pogrešnih zaključaka koji se vežu uz određenu hipotezu te samim time do nerealnih rezultata

istraživanja. Problem je zapravo kako dobro oblikovati nacrt istraživanja, što bi dovelo do

boljeg i realnijeg dokazivanja postavljene hipoteze da je kvantitativnim istraživanjem moguće

na adekvatan način prikupiti stavove menadžera o većem broju problema koji utječu na

implementaciju strategije. Prikupljanjem podataka o utjecajnim čimbenicima uočeni i

posloženi su čimbenici koji će dovesti do veće uspješnosti provedbe strategije. Najveću

važnost pridaje se financijskim i ljudskim resursima kao ključnim sastavnicama svakog

poslovanja te je moguće odrediti smjernice za poboljšanje uspješnosti provedbe strategije i

poslovanja općenito.

Predmet istraživanja je dizajniranje metodologije koja će pomoći pri saznanju koji

problemi i u kojoj mjeri utječu na implementaciju strategije gledajući s obzirom na veličinu

poduzeća, poziciju u poduzeću i sl. Pomoću kvantitativnog istraživanja kodirati će se odnosno

brojčano izraziti i proanalizirati utjecaj određenih faktora te njihova jačina i brojnost.

Riječima izraženi problemi biti će pretvoreni u numeričke izraze koji se statističkim

metodama mogu analizirati te doći do zaključaka i smjernica za unaprjeđenje.

Prije svega, cilj istraživanja je oblikovati nacrt istraživanja prema kojem se može

kvalitetno odraditi kvantitativno istraživanje, a takvo jedno biti će prikazano i u ovom radu.

Istražiti i testirati do sada navedene teorije koje se odnose na implementaciju strategije u

poduzećima, preko primjera i praksi drugih istraživača, primijeniti na poduzeća u Hrvatskoj

te raspoznati koji su to faktori koji najviše utječu na implementaciju strategije u poduzećima

na području Hrvatske. Cilj je ukazati na probleme i dati prijedlog kojim se problemi mogu

smanjiti ili čak anulirati. Cilj je i povećanje vjerojatnosti uspjeha i smanjenje rizika

poslovanja na temelju informacija koje su dobivene istraživanjem tržišta stupnjevitim

vrednovanjem problema na uzorku poduzeća, dobivanjem podataka te nalaženjem prijedloga

rješenja ili shema za unaprjeđenje. Istražiti koji problemi odnosno koji čimbenici utječu na

implementaciju strategije u poduzećima te prethodno prikazati nacrt jednog kvantitativnog

istraživanja koje se može provesti u poduzeću. Sastaviti metodologiju kvantitativnog

istraživanja i empirijski provesti istraživanje o implementaciji strategije u poduzećima u RH

2

odnosno sastaviti metodologiju za uspješno provođenje kvantitativnog istraživanja kako bi

menadžerima omogućili veću uspješnost upravljanja i sagledavanja grešaka.

Dakle, iz svega rečenog proizlazi da je hipoteza rada da se kvantitativnim istraživanjem

može najadekvatnije prikupiti i obraditi informacije o problemima implementacije strategije u

hrvatskim poduzećima. Metodološki gledano, potrebno je napraviti kvalitetan nacrt

istraživanja po kojem je moguće to istraživanje i provesti te doći do realnih i pravovaljanih

rezultata. Isto tako, slijedeća hipoteza koju se želi ispitati odnosno barem vidjeti je li

pretpostavka točna je da su ključne sastavnice u poslovanju svakog poduzeća ljudski i

financijski resursi te upravljanje i alokacija navedenih resursa. Na završetku rada, nakon

empirijskog dijela biti će prikazani rezultati istraživanja te će se prokomentirati jesu li

hipoteze potvrđene ili opovrgnute. Uzorak ispitanika koji će biti korišten biti će primjeren

problemu te će se temeljem njega donositi zaključci navedeni u radu.

3

2.METODOLOŠKI OKVIR ISTRAŽIVANJA

U ovom dijelu istaknut će se sve sastavnice istraživanja; od vrsta istraživanja i njihovih

karakteristika pa sve do instrumenata istraživanja koji su bili potrebni pri izradi rada.

Fokus će biti na kvantitativnom istraživanju, jer je upravo to tema rada, odnosno istraživanje

je kvantitativno te će se kombinirati teorijski dio, to jest nacrt istraživanja sa konkretnim

empirijskim dijelom koje je provedeno u sklopu diplomskog rada.

2.1. Vrste istraživanja

Istraživanja se mogu podijeli na razne načine i prema raznim kriterijima, no ovdje je

bitno reći da se istraživanja s obzirom na metodološki pristup dijele na kvantitativna,

kvalitativna i istraživanja kombiniranom metodologijom (Tkalec Verčić, et. al., 2010., str. 12

). O ovoj podjeli, odnosno karakteristikama istraživanja govorit će se u ovom odlomku.

Pobliže će se objasniti koje su prednosti odnosno nedostaci ovih vrsta istraživanja te zašto je

odlučeno koristiti se upravo kvantitativnim istraživanjem u ovom radu. Daljnji kontekst rada

biti će koncipiran da se sve sastavnice istraživanja koncentriraju upravo na kvantitativno

istraživanje i njegove značajke.

2.1.1. Kvantitativno istraživanje

Kvantitativna istraživanja se temelje na primjeni metoda koje omogućuju brojčano

iskazivanje određenih pojava. Ono označava različite pristupe u prikupljanju podataka. Pritom

se istraživači koriste terminima kao što su varijabla, mjerenje, eksperiment što se koristi i u

prirodnim znanostima. Bitno je napomenuti da se ovdje koriste i dostupni statistički podaci,

odnosno podaci koji su već prije prikupljeni, analizirani i obrađeni te pohranjeni na internetu

ili knjigama te se na osnovu skale prisutne u postojećoj literaturi primjenjuje mjerenje na

uzorku poduzeća u Hrvatskoj. To je zapravo i temelj svakog istraživanja.

Istraživački proces počinje promatranjem svijeta na temelju prethodno stvorenog plana

istraživanja i informiranja iz literature o području kojega se želi istraživati. Zatim se, u ovom

slučaju deduktivnim postupkom moraju formulirati hipoteze – generalne opće tvrdnje o

onome što nas okružuje te na temelju toga testirati hipoteze. Kod kvantitativnog istraživanja

4

pojave se brojčano opisuju, sažimaju se izvorni podaci te se koristi statistička analiza. Svrha i

cilj je ispitati veze između varijabli, a varijable predstavljaju karakteristike neke pojave/a.

Podaci mogu biti primarni (prikupljani u svrhu istraživanja raznim oblicima anketnog

upitnika, vlastitim mjerenjima i slično) i sekundarni (podaci preuzeti iz statističkog ljetopisa,

bilanci..). Ovdje se koristi statistička obrada podataka, eksperiment i deduktivno

zaključivanje. Važno je reći da je u većini slučajeva kod ove vrste istraživanja prisutno

induktivno zaključivanje, no ovdje se koristi više deduktivni proces. Dedukcijom se dolazi do

relativno novih saznanja. Iz općih teza se zaključuje na pojedinačne slučajeve, pri čemu je to

u većini slučajeva moguće u velikom postotku primijeniti na pojedinačne pojave u

istraživanju, no teoriju je isto tako moguće novim istraživanjem opovrgnuti, potvrditi ili

nadopuniti daljnjim istraživanjima. Zaključci koji se dobiju na temelju testiranja za cijelu

skupinu vrijede i za svakog pojedinačno što je točno samo ako su sve hipoteze potvrđene

odnosno relevantne za zaključivanje. Cilj istraživanja je testirati već prethodno poznate teorije

te ih time poboljšati, unaprijediti, ustanoviti neke novonastale probleme te naći rješenje istih.

Temeljna kvantitativna metoda je anketa koja je u kontrastu sa eksperimentom. U ovoj vrsti

istraživanja, istraživač unaprijed zna što traži te su svi aspekti studije kreirani prije samog

prikupljanja podataka. Traži se precizno mjerenje i analiza koncepata. Kvantitativni podaci su

efikasni, odnosno oni su u stanju testirati postavljenu hipotezu te ju istraživanjem potvrditi ili

opovrgnuti. Istraživač je, i mora biti objektivan i odvojen od samog predmeta istraživanja te je

fokusiran na podatke koje ima pred sobom (Skoko, Benković, 2009., str. 222.-223.). No, ono

što je problem kod ovakvog prikupljanja podataka je iskrenost i preciznost odgovora s

obzirom da ispitanici nisu uvijek spremni koncentrirano i iskreno odgovarati na pitanja

ankete.

U ovom radu se na temelju literature i prethodnih istraživanja dolazi do problematike

koja se želi istražiti odnosno do postavljene hipoteze koja je navedena u uvodu. Putem

upitnika prikupit će se mišljenje ispitanika te će se na temelju toga doći do zaključaka i vidjeti

je li hipoteza potvrđena ili opovrgnuta. Predviđa se da je postavljanje metodološkog okvira

istraživanja, argumentiranje načina odabira uzorka, instrumenata istraživanja te obrada

rezultata istraživanja velika pomoć pri izradi kvalitetnog kvantitativnog istraživanja koje se

kasnije može primijeniti za bilo koju tematiku, u ovom slučaju pomoći menadžerima da dođu

do ključnih problema koji usporavaju odnosno otežavaju proces formulacija i implementacije

strategije u poduzećima u Hrvatskoj.

5

2.1.2. Kvalitativno istraživanje

Kvalitativnim istraživanjem dolazi se do iskustava, stavova, načina, ponašanja

pojedinaca odnosno ispitanika. Metode kojima se prikupljaju podaci su puno slobodnije u

vidu odgovora i strukturiranja vlastitih pitanja. Cilj je cjelovit i detaljan opis određene pojave

te istraživač nema točno saznanje što traži već ima samo ideju u globalu što bi htio saznati.

Instrument istraživanja je sam istraživač, a podaci su u formi riječi, zvuka, slika i objekata

(Skoko, Benković, 2009., str. 222). Za razliku od kvantitativnog istraživanja ovdje je prisutna

subjektivna interpretacija istraživača. Podaci su tekstualnog oblika, a prikupljaju se putem

intervjua, iz raznih dokumenata, opservacija i slično. Dobiveni kvalitativni podaci zahtijevaju

više vremena za prikupljanje i oni su više individualnog karaktera te ih se ne može

generalizirati za cijelu populaciju, a istraživač je uključen u predmet istraživanja. Ovo je više

subjektivan tip istraživanja s obzirom da je veliki dio na istraživaču prilikom prikupljanja,

analize i interpretacije podataka. Kod kvalitativnog istraživanja koristi se dublji, kvalitativan i

nenumerički opis pojava, te studije slučaja. Ovakvo istraživanje je vremenski zahtjevno te se

služi deduktivnim zaključivanjem. Dedukcija znači da se zaključuje od općeg na pojedinačno,

dakle ne dobivaju se potpuno nova saznanja, ali je prisutna stopostotna točnost. Kod

kvalitativnog istraživanja dosta se diskutira o problemima interpretacije, poteškoćama u o

relaciji teorija – istraživanje te problemima u generalizaciji. Kvalitativno istraživanje je

dinamičnije, jer predstavlja društvo u razvoju i time otkriva elemente društvenog života.

Metode koje se najčešće koriste su promatranje sa sudjelovanjem i dubinski intervju, jer

je na taj način najlakše otkriti značenje koja ispitanici pridaju pojedinim pojavama (Leburić,

2002., str. 194). No, može se reći da u tom kontekstu nije pogrešno spomenuti ni anketu kao

instrument istraživanja. Kvalitativno istraživanje se vezuje za stvaranje teorije dok se kod

kvantitativnog zapravo testira već formulirana teorija u vidu poboljšanja, opovrgavanja ili

potvrđivanja teorije. Zapravo se sve metode mogu ispreplitati te se tako i metodu promatranja

sa sudjelovanjem može pronaći u testiranju već postavljenih teorija. Kvalitativno i

kvantitativno istraživanje su povezani, npr. podaci dobiveni kvalitativnim istraživanjem mogu

pomoći kod stvaranja raznih skala, indikatora i slično. Za razliku od kvantitativnog

istraživanja gdje se dobiva frekvencija ponuđenih odgovora za koje su se ispitanici odlučili

nakon anketiranja velike skupine ljudi, kod kvalitativnog istraživanja se uz tu informaciju,

pokušava otkriti i razlog negativnog odnosno pozitivnog stava o nekoj pojavi. Prilikom

6

korištenja kvalitativne metode rezultati se ne poopćavaju kao kod kvantitativnog te se zato ne

može koristiti kod kvantitativnog istraživanja tipa za izračun prosječnog zadovoljstva ili sl.

Tablica 1: Karakteristike kvalitativnog istraživanja

Značajke kvalitativnog

istraživanja

Merriam

(1998.)

Eisner

(1991.)

Bogdan i Biklen

(1992.)

Prirodno okruženje (teren) kao izvor podataka + + +

Istraživač kao ključni instrument prikupljanja podataka … + +

Prikupljanje podataka kao riječi ili slika + … +

Rezultat kao proces, prije negoli kao proizvod + … +

Induktivna analiza podataka, s naglaskom na posebnosti + + +

Usmjerenost na perspektive sudionika, njihova značenja + + +

Uporaba izražajnog jezika … + …

Uvjeravanje navođenjem razloga … + …

Izvor: Integracija kvalitativnih i kvantitativnih aspekata: perspektive empirijskih istraživanja otoka, Leburić,

2002., str. 191

Obilježja kvalitativnog istraživanja su mnogostruka, no ni istaknuti kvalitativci se ne

mogu usuglasiti oko popisa potencijalne jedinstvene liste svih varijabli što se može vidjeti u

navedenom prikazu (Leburić, 2002., str. 190). Tako svaki od autora ima listu svojih varijabli

koje smatra bitnima kod kvalitativnog istraživanja, no preklapanja su ipak vidljiva. Ipak

postoji suglasnost o temeljnim značajkama kvalitativnog istraživanja da je ono: holističko,

empirijsko, interpretativno i empatičko.

2.1.3. Pretpostavke odabira adekvatne vrste istraživanja

Nakon što su prethodno navedene karakteristike dva tipa istraživanja može se doći do

zaključka, odnosno razloga odabira upravo kvantitativnog istraživanja u ovom radu. Za

kvalitativno istraživanje potrebno je imati na raspolaganju ispitanike koji će biti spremni

komunicirati s istraživačem, reći svoje mišljenje odnosno od njih se očekuje dosta uloženog

7

vremena, za razliku od kvantitativnog gdje se kao instrument koristi anketa koja se popunjava

i zatim ide u obradu kako bi se mogla brojčano iskazati. Ciljna skupina je poslovodstvo

poduzeća i svaki oblik komunikacije je veoma težak te je stoga bilo nužno pribjeći

kvantitativnoj vrsti istraživanja. Velik broj pitanja bi otežavao kvalitativno istraživanje i

smanjio odaziv ispitanika. Problem je jedino što kod ovakve vrste istraživanja treba imati što

veći broj upitnika kako bi rezultati bilo vjerodostojniji. Nadalje, iskustvo istraživača igra

veliku ulogu te s obzirom da se istraživanje radi u svrhu diplomskog rada puno je bolje

iskoristiti numerički opis na temelju ankete nego se upuštati u subjektivne zabilježbe koje

dugo traju i nema vremena za provesti kvalitetno kvalitativno istraživanje sa svim njegovim

elementima.

Adekvatno je koristiti kvantitativno istraživanje zato što se ovim istraživanjem želi

testirati koji problemi utječu na implementaciju strategije u poduzećima u Hrvatskoj za što je

potrebno u kraćem roku prikupiti što veći broj odgovora i obuhvatiti što veći broj faktora koji

utječu na proces implementacije u poduzećima. Kada bi se išlo na kvalitativno istraživanje i

koristio primjerice intervju – istraživanje bi predugo trajalo, vjerojatno bi bilo odbijanja

odgovaranja od strane ispitanika te bi se time povećao rizik, a smanjila uspješnost

istraživanja. Ovdje postoji potreba za većim uzorkom zbog kasnijeg poopćavanja rezultata na

cijelu populaciju što je kod kvalitativnog istraživanja manje bitno. Kvantitativna metodologija

se koristi statističkim metodama koje treba znati te su konačni rezultati uglavnom neovisni o

istraživaču, dok kvalitativna metodologija zahtijeva puno više truda i pažnje istraživača,

pravila su manje striktno definirana te se zaključci istraživača o istoj pojavi itekako mogu

razlikovati. Razlozi za odabir kvalitativnog pristupa mogu biti priroda istraživačkog pitanja,

malo znanja o nekoj pojavi te produbljivanje znanja o poznatoj pojavi, odnosno ulazak u

specifične sfere i detalje određenog predmeta istraživanja. Nasuprot toga kvantitativni pristup

se koristi kod već istraživanih i formiranih teorija koje se žele provjeriti na nekom drugom

uzorku, u drugim uvjetima i s drugim ispitanicima te je upravo ta situacija bila prisutna u

ovom istraživanju. Bitno je reći da su kombinirani: postojeća skala o problemima

implementacije (popis faktora je dao Alexander, 1985. u radu “Successfully Implementing

Strategic Decision:, Long Range Planning“ i kasnije nadopunio Al Ghamdi, 1998. u radu

„Obstacles to successful implementation of strategic decisions: The Saudi case“) i pokazatelji

uspješnosti poslovanja preuzeti iz FINE kao prosjek 2008./2013. godina.

8

2.2. Način odabira uzorka

Uzorak je dio osnovnog skupa koji se uzima u svrhu ispitivanja obilježja elemenata

populacije odnosno osnovnog skupa. Poželjno je da bude što veći i reprezentativan te se

pomoću njega ocjenjuju parametri osnovnog skupa i testiraju postavljene hipoteze. U procesu

uzorkovanja se iz veće skupine koja se naziva populacija odabire uzorak koji će se promatrati

ili nad kojim će se vršiti neki tip istraživanja. Ovom postupku se pribjegava upravo zbog

preobuhvatnosti osnovnog skupa. Uzorak karakterizira svojstva populacije kako bi rezultati

bili što točniji odnosno pouzdaniji. Dakle, što je uzorak veći, dobit će se rezultati koji manje

osciliraju od rezultata za cijelu populaciju, odnosno točniji su (Tkalac Verčič, et.al., 2010., str.

73). Naglasak odnosno fokus je na kvantitativnim istraživanjima te će se stoga u nastavku

govoriti o vrstama i veličini uzoraka u kvantitativnim istraživanjima.

2.2.1. Vrste uzoraka

Uzorke se u kvantitativnim istraživanjima može podijeliti na slučajne, namjerne i

mješovite uzorke od kojih svaki od njih ima i svoje podvrste. U slučajne uzorke spadaju

jednostavni slučajni uzorak, stratificirani uzorak koji može biti proporcionalni i

neproporcionalni te klaster uzorak.

U namjernom uzorku su to kvotni uzorak, prigodni uzorak, uzorak prema odluci

istraživača i namjerni uzorak, dok je kod mješovitih uzoraka to sistematsko uzorkovanje.

Slučajni uzorci su bolji za istraživanja od namjernih te kad god je moguće, dobro ga je

izabrati, jer svaka jedinica ima jednaku vjerojatnost izbora u uzorak te nema pristranosti.

Navest će se samo najosnovnija obilježja svakog od tipova slučajnog i namjernog uzorka.

Jednostavni slučajni uzorak se sastavlja tako da odgovara zakonu slučaja odnosno odabire se

po „tablici slučajnih brojeva“ ili kompjuterskim slučajnim izborom. Na taj način sve jedinice

osnovnog skupa mogu biti izabrane u uzorak odnosno jednaka je vjerojatnost odabira.

Stratificirani uzorak – kod ovog uzorka se osnovni skup prvo podijeli u stratume odnosno

skupove prema određenim karakteristikama koje su relevantne za istraživanje te se iz svake

grupe uzme slučajni uzorak. To mogu biti na primjer dobne skupine. Koristi se kako bi se

poboljšala preciznost uzorka kada je populacija heterogena, a broj jedinica koji se uzima iz

stratuma za uzorak se uzima po načelu proporcionalnosti ili značenju svakog stratuma (Tkalac

Verčič, et.al., 2010., str. 75-76). Klaster uzorak je treći oblik slučajnog uzorka, no nije toliko

9

dobar kao prethodna dva. Uglavnom se upotrebljava u velikim ekonomskim ili političkim

istraživanjima. Za primjer se može uzeti mišljenje stanovnika grada Zagreba o određenom

problemu, gdje se grad dijeli u kvartove, a kvartovi se onda nasumično biraju. Bitno je reći da

iz odabranih kvartova apsolutno svi stanovnici podliježu istraživanju.

Namjerni uzorci su uzorci kod kojih se odabir iz populacije vrši s nekom namjernom po

određenim kriterijima odnosno nije slučajan već se unaprijed zna koga će se istraživati.

Najbitnije je kod ove podjele spomenuti kvotni, namjerni i prigodni uzorak. Kvotni uzorak je

najbliži slučajnim uzorcima, jer je kombinacija stratificiranog i namjernog uzorka. Osnovni

skup se prvo podjeli u stratume, a zatim istraživač odabire broj ljudi iz svakog stratuma koje

će ispitivati. Najčešće se upotrebljava kod organiziranih istraživanja. Nedostatak je

pristranost, jer sve odlučuje sam istraživač. Prigodni uzorak predstavlja uzorak koji je u tom

trenutku dostupan ili koji je bio na raspolaganju baš kada je potrebno. To mogu biti studenti

koji su trenutno prisutni na nekom predavanju, ljudi koji čekaju u čekaonici i slično tome.

Koristi se najviše kod testiranja novih proizvoda. Namjerni uzorak čine jedinice koje

stručnjaci smatraju tipičnima za populaciju koja se istražuje. Dakle, s obzirom na svrhu

istraživanja, u uzorak se odabiru one jedinice koje su tipične odnosno dovoljno

reprezentativne. Njegova primjena se preporuča kada je osnovni skup veoma malen. Glavni

nedostatak ovog uzorka je neobjektivnost, jer nije stvaran na principima vjerojatnosti.

2.2.2. Veličina i reprezentativnost uzorka

Upravo kao što je uzorak reprezentativniji ako su jedinice koje su uzete u obzir izabrane

slučajno, tako i veličina uzorka igra veoma važnu ulogu. Veličina uzorka ovisi o svrsi

istraživanja, o cilju istraživanja, o širini istraživanja te o onome što se želi postići odnosno

saznati kroz istraživanje. Ne postoji striktno pravilo pomoću kojeg se definira veličina uzorka,

već se govori o četiri, pet pravila koja se koriste s obzirom na situaciju prisutnu u istraživanju.

Važno se usredotočiti i na to je li populacija homogena ili heterogena, jer ako je homogena i

manji uzorak može polučiti vjerodostojne rezultate, dok se heterogenošću populacije smanjuje

pouzdanost ako se ne odabere adekvatna veličina uzorka. S obzirom da se radi o

kvantitativnom istraživanju ovdje je uzorak u pravilu veći nego kod kvalitativnog istraživanja

te se rezultati mogu generalizirati na populaciju. Isto tako, anketom je lakše, brže i isplativije

provoditi istraživanje te se mogu dobiti odgovori od većeg broja ispitanika, pitanja su

10

uglavnom zatvorenog tipa te je bolje imati što više ispitanika kako bi rezultati uzorka što

manje odstupali od rezultata za cijelu populaciju odnosno bili što točniji i pouzdaniji. Ovdje

se krenulo sa planom relativno velikog broja anketa, odnosno početni plan je bio sakupiti oko

150 anketa, tri po poduzeću, odnosno pedesetak poduzeća. Istraživanje je izvršeno sa 32

ankete, pri čemu sva poduzeća nisu čak ni predala sva tri upitnika što će se kasnije spomenuti

u ograničenjima istraživanja.

Kada se govori o reprezentativnosti uzorka, kako bi se moglo doći do pravovaljanih

zaključaka, osim što bi izbor uzorka iz osnovnog skupa trebao biti slučajan, treba biti i

reprezentativan za odabranu populaciju. Na reprezentativnost uzorka utječe vrsta uzorka,

veličina uzorka te varijabilnost promatranog obilježja. Reprezentativnost se postiže ispravnim

odabirom elemenata osnovnog skupa tako da svojim karakteristikama budu što bliže, odnosno

što bolje odražavaju osnovni skup te se može reći da je uzorak zapravo umanjena slika

osnovnog skupa. Rezultati dobiveni istraživanjem na temelju uzorka mogu se generalizirati na

cijeli osnovni skup samo onda kada veličina i način uzorkovanja omogućavaju generalizaciju

na cijelu populaciju.

2.3. Metode ispitivanja kod kvantitativnog istraživanja

Metode koje se mogu koristiti kod istraživanja su metode promatranja, metode

ispitivanja i metode eksperimentiranja. Uobičajeno je promatranje i ispitivanje vezati sa

eksperimentiranjem ako se radi o nekoj neistraženoj pojavi odnosno ako se želi dokazati neki

novi fenomen. Ovdje će naglasak biti upravo na metodi ispitivanja. Prikupljaju se podaci o

mišljenjima, stavovima, motivima ispitanika tako da im se postavljaju pitanja kroz anketni

upitnik. Dobro je koristiti ovu metodu zato što se lako mogu prikupiti podaci i iz proteklog

razdoblja, a prikupljanje je relativno brzo i jednostavno. Nedostatak je u tome što se ovdje

pojavljuje čovjek i kao ispitanik i kao ispitivač te može doći do svakojakih grešaka kao npr.

kod formulacije pitanja ili pristranosti kod odgovaranja ako se radi o intervjuu.

11

2.3.1. Anketa

Najčešće korištena tehnika ispitivanja je upravo anketa. To je pismeno prikupljanje

podataka koje se zasniva na postavljanju pitanja, bilo otvorenog ili zatvorenog tipa koja se

kasnije obrađuju ili statističkim metodama ili kvalitativnim pristupom što ovisi o vrsti pitanja.

Anketa se može definirati i u užem i širem smislu upravo iz razloga što je toliko raširena da je

mnogi smatraju i zasebnom metodom. Ovdje se potrebno usredotočiti na anketu u užem

smislu, dakle prikupljanje podataka ispitivanjem uz primjenu anketnog upitnika. Anketa se

može provoditi na više načina: može se komunicirati sa ispitanikom čime se dolazi do

strukturiranog intervjua, ispitanik može sam popunjavati upitnik, telefonski, poštom ili putem

interneta. Svaki od ovih načina prikupljanja podataka ima svoje prednosti i nedostatke.

Prilikom slanja ankete poželjno ili moguće je poslati i popratno pismo gdje se može

objasniti u koju svrhu se istražuje odnosno za što je potreban upitnik i gdje će se ti podaci

koristiti, odnosno ono najosnovnije što je potrebno znati za popunjavanje ankete te kontakt

odgovorne osobe kako bi joj se ispitanik mogao obratiti u slučaju bilo kakvih nejasnoća.

Greške u anketama ipak su moguće i pojavljuju se tri izvora: pristranost neovisna o

uzorkovanju, pristranost uzorkovanja i varijabilnost stabilnosti uzorka. Anketu treba

razlikovati od testa – to je specifična vrsta ankete u kojoj se pomoću posebno sastavljenih

pitanja dolazi do podataka i informacija o znanju, sposobnosti i interesima ispitanika. Postoje

mnoge vrste anketa : on-line ankete, web ankete, e-mail ankete, poštanske ankete, omnibus

(podaci se prikupljaju na temelju upitnika koji sadrži pitanja više osoba odnosno od strane

više naručioca) , CATI – kompjuterski podržano telefonsko anketiranje, CAPI – kompjuterski

podržano osobno anketiranje, što znači istovremeno anketiranje i unos podataka. Pomoću

ankete mogu se saznati informacije o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti te je ona u pravilu

dosta ekonomična.

Ovisno o načinu slanja odnosno provođenja ankete, problem može biti u povratu

odgovorenih anketa odnosno odaziva na ispunjavanje. Problem je što anketa ne može biti

prilagođena svakome pojedinačno već je globalnog karaktera. Osim toga, ispitanici često ne

izražavaju svoja mišljenja već ono što je društveno prihvatljivo odnosno nametnuto pa se

često znaju dobiti društveno poželjni rezultati odnosno rezultati koji ne odgovaraju stvarnosti.

Anketa je samo jedan dio istraživačkog posla gdje se dobivaju površni podaci odnosno

mišljenje ispitanika koji se mogu tablično, grafički, brojčano izraziti (Ančić, 2005./2006.,

12

10.05.2015.). Kako bi imali svoju funkciju treba ih objasniti, teorijski interpretirati odnosno

dati im jedan aplikativni karakter. Intervju i upitnik su oblici ankete te će se u daljnjem tekstu

govoriti o intervjuu kao metodi ispitivanja.

2.3.2. Intervju

Intervju je slijedeća metoda ispitivanja. Intervju je zapravo vrsta ankete, gdje se usmeno

postavljaju pitanja i dobivaju odgovori. Mnogi pribjegavaju upravo ovoj metodi iz razloga što

smatraju da je puno lakše doći do informacija razgovarajući sa ljudima gdje oni mogu

odgovarati na pitanja kako žele bez ikakvih vremenskih ili ograničenja odgovora. Intervju je

puno slobodnijeg karaktera od ankete te istraživač grupira odgovore kako mu odgovara s

obzirom na cilj istraživanja. No, ipak je dosta nedostataka i kod ovog tipa ispitivanja, počevši

od toga da je dosta teško doći do osoba koje žele odgovarati na pitanja, pogotovo ako to

iziskuje mnogo vremena. Problem je i pristranost ispitivača odnosno utjecaj koji svjesno ili

nesvjesno može vršiti tijekom ispitivanja na ispitanika. Ljudi često ne odgovaraju potpuno

iskreno kada se nađu oči u oči s istraživačem, za razliku od ankete u kojoj mogu iskrenije

izraziti mišljenje i pritom si sami mogu odrediti vrijeme kada će ju ispunjavati. To je ipak

metoda koje se više koristi u kvalitativnim nego u kvantitativnim istraživanjima. Strukturirani

intervju je zapravo jedan vid ankete, dok su polustrukturirani i nestrukturirani intervju

otvorenijeg tipa. Strukturirani intervju – kada se svim ispitanicima postavljaju ista pitanja i to

istim redoslijedom. Uloga osobe koja uzima intervju je svedena na minimum te time i

pristranost. Drugi istraživači lako mogu ponoviti ovakvu vrstu intervjua. Naziva se i

standardiziranim, jer sadrži strogo strukturirani upitnik kao osnovni instrument prikupljanja

podataka (Leburić, 2002., str. 194-195). Obično je potreban reprezentativni uzorak populacije

pa je i rezultat reprezentativan. Nestrukturirani intervju – ne koristi se unaprijed osmišljen niz

pitanja te je više proizvoljnog karaktera odnosno neformalnog oblika. Da bi razgovor tekao

kako treba, odnosno bio konstruktivan i sadržajan, istraživač mora imati velik nivo znanja i

osobnih vještina. Dobivene informacije se ne mogu kontrolirati ni naknadno verificirati.

Polustrukturirani intervju – nakon što su pitanja pažljivo i pomno sastavljena, ispitanici na

njih odgovaraju što slobodnije. Postoji unaprijed sastavljena lista te ispitanici odgovaraju

kako žele odnosno svatko na svoj način. Ovdje je veoma bitan kontekst intervjua. Prednost

intervjua kao usmene ankete je u tome, što se mogu postavljati i kompliciranija pitanja zato

što se ispitaniku na licu mjesta može pojasniti njihovo značenje te su ispitanici ozbiljniji pri

odgovaranju ispred istraživača. Kao problem se navodi neanonimnost.

13

2.3.3. Intervju fokus grupa

Jedna od metoda ispitivanja je i dubinski intervju. Pojavljuje se u dva vida : kao grupni

– fokus grupe i kao individualan. To je zapravo interesom istraživača vođen intervju o nekoj

temi te obuhvaća relativno homogene skupine ispitanika koji raspravljaju o nekom predmetu

istraživanja. Nakon što ispitanici kažu svoje odgovore, ispitanik ih može preoblikovati na

način koji mu odgovara kako bi ih mogao analizirati. Fokus grupe se odabiru iz

reprezentativnog uzorka te imaju obilježja koja su ispitivaču interesantna (Skoko, Benković,

2009., str. 218). Zapravo nije toliko bitna reprezentativnost, koliko pogodnost i raspoloživost

adekvatnih ljudi te se upravo zbog toga ne dopušta generalizacija na veći dio populacije.

Intervju fokus grupa podrazumijeva nestrukturirani intervju s manjom skupinom ljudi s

kojima se razgovara o nekoj temi i koja ima slobodan tijek. Grupe su obično strukturirane da

imaju po 6-10 ljudi koji imaju slične karakteristike, a intervju provodi moderator koji

usmjerava tijek razgovora. Broj ljudi može varirati s obzirom na cilj istraživanja, no nikada ne

prelazi 12 ljudi. Kako bi istraživanje bilo kvalitetno potrebno je organizirati više fokus

skupina. Kod manjeg broja ljudi u fokus grupi može se dogoditi da jedna osoba ima utjecaj na

ostatak ispitanika ili da prevladava u odgovaranju. Prednosti ovakvog vida ispitivanja su

brzina provedbe, relativno nizak trošak organizacije te ono najbitnije, interakcija među

članovima koja može potaknuti ispitanike da se izjasne te kažu ono čega se možda ne bi sjetili

da sami ispunjavaju anketni upitnik. Ograničenja se isto tako mogu zamijetiti kroz broj pitanja

kojih ne smije biti previše kako ispitanik ne bi izgubio volju za odgovaranjem te vrijeme

trajanja intervjua. No, kako se mogu izazvati pozitivni tako su prisutni i negativni učinci.

Šutljivije osobe se mogu povući zbog dominacije drugih ili se prikloniti nečijem

mišljenu bez obzira što to nije njihovo vlastito mišljenje. Ne mogu se ispitivati neka

povjerljiva pitanja koja bi se mogla individualno postaviti bez prisutnosti drugih osoba, jer

nisu svi ljudi voljni pred drugima pričati o svim temama. Navedene su tri metode ispitivanja

koje se najčešće koriste kod istraživanja. Pritom je kod kvantitativnog najprisutnija anketa

odnosno anketni upitnik, dok je za kvalitativno istraživanje karakterističan intervju najčešće

nestrukturirani. Isto tako za kvalitativno istraživanje jako je bitan i intervju fokus grupa.

U slijedećem prikazu sažet će se navedene vrste ispitivanja kroz oblike komuniciranja,

stupanj strukturiranosti i prikrivenost ciljeva te njihove podvrste. Dakle, kao oblik

14

komuniciranja navodi se: osobno, telefonski ili komuniciranje putem pošte/interneta. Stupanj

strukturiranosti određuju oblici pitanja koja mogu biti: dihotomna gdje su ponuđena dva

odgovora, pitanja višestrukog izbora gdje ispitanika izabire između više ponuđenih varijanti

ili otvorena pitanja gdje ispitanik sam strukturira odnosno oblikuje svoj odgovor. Prema

kriteriju prikrivenosti ciljeva, oni mogu biti neprikriveni ili prikriveni, dakle s obzirom na to

je li poznato za što se vrši ispitivanje ili je cilj prikriven.

Shema 1: Vrste ispitivanja sa pripadajućim podvrstama

Izvor: Izvori i metode prikupljanja podataka u istraživanju turističkih tržišta,

http://www.vsmti.hr/hr/nastava/nastavni-materijali/doc_view/2197-p5istrazivanje-turistickih-

trzista.raw?tmpl=component , 10.05.2015.

2.3.4. Promatranje

Za razliku od metode ispitivanja, metoda promatranja je ustvari neposredno uočavanje

stvarnosti. Može se svrstati u metode prikupljanja primarnih podataka te se ovdje samo

promatra ponašanje pojedinaca bez da im se postavljaju pitanja. Dolazi se do novih spoznaja,

usmjereno je određenom objektu koji se promatra, a rezultati se bilježe te analiziraju

kvantitativno ili kvalitativno. Promatranje se provodi terenski u prirodno ili umjetno

stvorenim uvjetima te se valja adekvatno pripremiti za promatranje grupe ili pojedinca

15

(Tkalec Verčič, et. al., 2010., str. 99). Strukturirano promatranje podrazumijeva unaprijed

definiran obrazac kojim se služi promatrač kako bi zabilježio podatke. Osim toga, postoji i

nestrukturirano promatranje gdje istraživač sam procjenjuje što je za njega bitno te si to i

bilježi. Bilješke osim opisa konteksta istraživanja, sadrže i mišljenja, osjećaje, utiske, reakcije

promatrača te njegove komentare koje će kasnije detaljno razraditi u analizi. Prednost je što se

osoba ponaša prirodnije kada ne zna da ju se promatra te se bilježe pojave stvari koje se

trenutno događaju bez nečijeg odobrenja (Konsa, 2005./2006., 09.05.2015.). No, ovo je jako

troškovno i vremenski zahtijevan oblik istraživanja. Ova metoda se najviše koristi u

kombinaciji s metodom ispitivanja ili eksperimenta, odnosno nadopunjava druge metode.

Sve navedene metode se najčešće upotrebljavaju kod prikupljanja primarnih podataka

za potrebe određenog istraživanja. Najbitnije je napomenuti da se isto tako metode uglavnom

kombiniraju te se rijetko može naći da se u istraživanju koristila samo jedna metoda

istraživanja, već se najčešće kombiniraju dvije ili čak sve tri metode kako bi se došlo do što

točnijih zaključaka i da bi istraživanje bilo što kvalitetnije.

Shema 2: Varijante tehnike promatranja

Izvor: Izvori i metode prikupljanja podataka u istraživanju turističkih tržišta,

http://www.vsmti.hr/hr/nastava/nastavni-materijali/doc_view/2197-p5istrazivanje-turistickih-

trzista.raw?tmpl=component, 10.05.2015.

Kroz iznad navedenu shemu, može se vidjeti i iščitati sve objašnjeno kroz metodu

promatranja te bi ovo bio kratak pregled svega što je rečeno u vezi metode promatranja. Tako

se metoda promatranja može vršiti osobno i pomoću računala, u prirodno i umjetno stvorenoj

okolini, izravnim i neizravnim promatranjem ispitanika, primjetno i neprimjetno pri čemu

Tehnike promatranja

Prirodno i umjetno

stvorena situacija

Primjetno i

neprimjetno Strukturirano i

nestrukturirano

Izravno i neizravno

Osobno i pomoću računala

16

treba reći da se ljudi prirodnije ponašaju kada ne znaju da ih se promatra te na posljetku

promatranje može biti strukturirano i nestrukturirano. Može se zaključiti da ta metoda zajedno

sa metodom ispitivanja čini većinu istraživanja, pogotovo onih kvalitativnog karaktera te je

prisutna i kod društvenih istraživanja gdje se uočavaju obrasci ponašanja i reakcija ljudi.

Ovdje je spomenuta jer se često zna kombinirati sa metodom ispitivanja i eksperimentiranja,

odnosno prilikom provjere postavljenih hipoteza.

2.3.5. Kombinacija primarnih i sekundarnih podataka

S obzirom na vrstu podataka koji se prikupljaju odnosno proučavaju, podaci se dijele na

primarne i sekundarne izvore odnosno vrste podataka. Prilikom istraživanja dobro je

kombinirati ove dvije vrste podataka. Primarni podaci se prikupljaju kada se želi doći do

novih informacija, odnosno kada se podaci skupljaju upravo u svrhu tog istraživanja te isti ne

postoje u prošlim evidencijama. Oni mogu poslužiti kao sekundarni podaci za neko drugo

istraživanje. Sekundarne podatke se može naći na raznim stranicama, ovisi o vrsti istraživanja

odnosno cilju istraživanja počevši od FINE, HGK-a1, DZS

2 te mnogim izvješćima,

časopisima, člancima i slično. U svrhu ovog istraživanja korišteni su sekundarni podaci sa

FINE kako bi se izračunali financijski pokazatelji, dok su primarni podaci prikupljani

anketnim upitnikom koji su ispunjavale tri osobe unutar svakog poduzeća (visoka, srednja i

najniža razina menadžmenta) te će se podaci obraditi i pripremiti za analizu. Sekundarni

podaci su jeftiniji, brže se može doći do njih, objektivniji su te se može doći do nekih

sekundarnih podataka koje poduzeće ne bi moglo prikupiti kao primarne, no oni ne moraju

uvijek odgovarati potrebama istraživanja te je to najčešći razlog zašto se poseže za

istraživanjem tržišta. Često nisu ni sto posto točna i to nitko ne može garantirati te podaci

odražavaju prošle događaje čiji se trend ne mora nužno ponavljati u sadašnjosti ili budućnosti.

Sekundarni izvori mogu biti interni i eksterni. Interni su unutar poduzeća koje istražuje:

bilance, račun dobiti i gubitka, razna izvješća i slično, dok su vanjski: publikacije

međunarodnih organizacija, raznih udruženja, razni časopisi, posebne banke i baze podataka i

slično. U ovom istraživanju korišteni su primarni podaci prikupljeni metodom ispitivanja to

jest anketnim upitnikom, dok su sekundarni podaci (financijski pokazatelji, odnosno stavke

bilance i računa dobiti i gubitka) preuzeti sa stranica FINE za 2008. i 2013. godinu kako bi se

dobio prosječan iznos za petogodišnje razdoblje. 1 Hrvatska gospodarska komora

2 Državni zavod za statistiku

17

2.4. Razvoj instrumenta istraživanja

Kao najvažniji instrument istraživanja u kvantitativnom istraživanju navodi se anketa

odnosno anketni upitnik te je korišten u slučaju ovog istraživanja. Veoma je bitno znati

kvalitetno sastaviti upitnik, jer je to temelj svakog istraživanja. Kvalitetno postavljena pitanja

i dobro strukturiran upitnik vode ka većoj uspješnosti istraživanja. Mnogo puta se angažira

stručna osoba kako bi pripomogla pri sastavljanju upitnika da bi dobro odražavao temu i sam

cilj istraživanja. Česta greška kod postavljanja pitanja je ta što pitanja nisu usklađena sa

problematikom koju se zapravo želi istražiti.

2.4.1. Oblici pitanja

Pitanja koja se koriste u upitniku odnosno anketi pojavljuju se u obliku zatvorenih i

otvorenih pitanja. Otvorena pitanja3 su ona u kojima odgovor nije ponuđen, već ispitanik sam

strukturira svoj odgovor, svojim riječima i spontano. Prednosti ovakvih pitanja su što ne

usmjeravaju na određeni odgovor, nije ih problem sastaviti i mogu poslužiti pri strukturiranju

zatvorenih pitanja, no imaju i svoje nedostatke. Često se dobiju jako široki odgovori i

objašnjenja te se ne odgovori na ono temeljno što se istražuje, na istraživaču je i velika

odgovornost te mora imati visoku razinu znanja i iskustva (

http://161.53.244.3/~oliverap/MetodeIstrazivanjaFT/4_ Upitnici.pdf, 11.05.2015.). Osim toga,

moguće je suzdržavanje u odgovaranju na pitanja, očekuje se da pitanja ne bude previše te

ono najbitnije, dosta je teška obrada takvih pitanja.

Zatvorena pitanja4 su ograničena, jer su ispitaniku već ponuđeni odgovori između kojih

se mora odlučiti. Zatvorena pitanja se koriste za prikupljanje nekih faktografskih podataka te

ih je lakše za obrađivati i grupirati. Ispitanicima je lakše odgovoriti, jer moraju samo

zaokružiti nešto od ponuđenog, no može se dogoditi da na listi odgovora nije ponuđen niti

jedan odgovor koji bi zaokružili te moraju izabrati odgovor koji ne odražava njihovo stvarno

mišljenje i time nisu slobodni u izražavanju mišljenja (Tkalac Verčič, et.al., 2010., str. 121).

Zatvorena pitanja je teže sastaviti i mogu učiniti ispitanike pasivnima, dok se otvorena pitanja

koriste kod prikupljanja stavova, mišljenja ispitanika i time donose veliki broj informacija.

3 Dovršavanje rečenice, TTA – Test tematske apercepcije, dovršavanje priče, polustrukturirani odgovori,

nestrukturirani odgovori gdje ispitanik sam piše svoje mišljenje 4 Dihotomna pitanja, razne skale – Likertova, skala namjere, skala rangiranja, skala slaganja/neslaganja,

semantički diferencijal, pitanja višestrukog izbora

18

Pristranost ispitivača je manja nego kod zatvorenih pitanja. Jako bitan je i jezik kojim se piše,

odnosno kod intervjua i ton kojim se govori u ispitivanju te redoslijed pitanja. U ovom radu je

u fokusu zatvoreni tip pitanja koji je odabran s obzirom da je tako lakše doći do podataka.

Za potrebe istraživanja analizirati će se prvih 20 pitanja kroz Likertovu skalu (skalu

pomoću koje se istražuje izvorno je napravio Alexander u radu „Successfully Implementing

Strategic Decision:, Long Range Planning“ 1985.godine te ju je nadopunio Al-Ghamdi u radu

“Obstacles to successful implementation of strategic decisions: The Saudi case” 1998. godine,

no skala je ipak preuzeta od Al-Ghamdija s obzirom da on predlaže 20 faktora, a Alexander

15) i demografska pitanja s kraja upitnika te će ih se povezivati međusobno i sa sekundarnim

podacima to jest pokazateljima poslovanja preuzetima sa FINE.

2.4.2. Ljestvice stavova

Mjerna skala je sustav povezanih jedinica pomoću kojih se izražava rezultat dobiven

mjerenjem, u verbalnom ili numeričkom obliku. Skale mjerenja koje se mogu koristiti kod

istraživanja su: nominalna skala koja je ujedno i kvalitativna te ordinalna, intervalna i omjerna

koje su kvantitativne skale. U intervalne skale spadaju ljestvice za mjerenje stavova koje se

dijele na ljestvice za ocjenjivanje, za rangiranje i za razvrstavanje. Pritom se ljestvice za

ocjenjivanje dijele na direktne i indirektne, a jedan od oblika indirektnih je i Likertova skala

koja se koristi u ovom istraživanju (http://web.efzg.hr/dok/TUR/ITT20122013_6.pdf,

21.06.2015.). Intervalna skala osim što omogućava rangiranje omogućava i uvid u stupanj

razlikovanja među kategorijama (na primjer aritmetička sredina, medijan, mod).

è Likertova skala

Likertova skala daje mogućnost ispitanicima da odrede stupanj svog slaganja odnosno

neslaganja s nekom izjavom. Stupnjevi slaganja su izraženi na slijedeći način: 1 – uopće se ne

slažem, 2 – ne slažem se, 3 – niti se slažem niti se ne slažem, 4 – slažem se i 5 – u potpunosti

se slažem (http://web.efzg.hr/dok/TUR/ITT20122013_6.pdf, 21.06.2015.). Svaki se odgovor

ispitanika boduje na način kako je prikazano te se zbrajanjem dolazi do ukupnog rezultata koji

izražava stav ispitanika prema objektu ispitivanja.

19

2.4.3. Pouzdanost instrumenta istraživanja

Gledano s aspekta kvalitete anketnog upitnika – valjanost i pouzdanost su dvije

temeljne karakteristike koje se trebaju uzeti u obzir. Valjanost označava pojam koji govori da

li se anketom mjeri ono što se uistinu želi ili se anketom dolazi do netočnih informacija

uslijed neiskrenih, nepotpunih odgovora, dok pouzdanost rezultata označava odgovara li se na

istovjetna pitanja dosljedno. Anketu je važno pripremati nakon što se zna cilj, predmet, svrha

vezana uz istraživanje te je pregledana literatura, prijašnja istraživanja i poduzete sve

relevantne radnje kako bi se upitnik kvalitetno sastavio. Pouzdanost je zapravo stupanj do

kojeg su mjerenja bez pogrešaka i zbog toga mogu dati konzistentne rezultate (Nikolić, et. al.,

2003., str. 63). Pouzdanost mjernih ljestvica može se mjeriti Cronbach alfa koeficijentom.

Cronbach alfa koeficijent je mjera unutarnje dosljednosti skupa tvrdnji te može poprimiti

vrijednost između 0 i 1. Što je vrijednost bliže broju 1, mjerna ljestvica je pouzdanija.

Pouzdanost označava svojstvo da mjera ne mijenja ishod na osnovi slučajnih varijacija u

uvjetima mjerenja. To se može utvrditi podudarnošću uzastopnih mjerenja za što se veže

upravo Cronbach alfa.

Važno je spomenuti i objektivnost – mjerni instrument je objektivan kada rezultati

mjerenja koji su dobiveni određenim mjernim instrumentom ne zavise niti od osobe koja

mjeri niti od instrumenta mjerenja, već izričito od veličine koju se mjeri.

Dosljednost je također veoma važna karakteristika, koja govori da uzastopna mjerenja

iste veličine na istom instrumentu moraju davati jednak rezultat ako je taj instrument

dosljedan. Ovoj karakteristici udovoljavaju fizikalni instrumenti kao što je na primjer vaga. U

istraživanjima, neki stručnjaci zahtijevaju pouzdanost od 0,70, ili više prije nego što će

krenuti koristiti instrument mjerenja kako bi on bio pouzdan. To uzimaju kao pravilo, no ipak

s oprezom. Stupanj pouzdanosti ovisi o instrumentu mjerenja te onome što se želi postići.

Negdje je potrebna manja preciznost te je instrument s tom namjerom konstruiran, dok je

drugdje potreban vrlo visok stupanj preciznosti. Skala je preuzeta iz istraživanja Al-Ghamdija

te valja spomenuti da su u tom istraživanju sudjelovale 53 tvrtke iz petrokemijske industrije.

Od 400 poslanih anketa, 135 ih se vratilo, a njih 125 bilo je korisno za daljnju analizu te su

odgovarali ispitanici po razinama menadžmenta. Dakle, uzorak je mnogo veći nego u ovom

radu, no tip istraživanja i svrha je slična i stoga je skala primjerena ovom istraživanju (Al-

Ghamdi, 1998., str. 6). Bitno je pripaziti koliko pouzdan rezultat se želi dobiti te s tog aspekta

20

nije dobro generalizirati za vrijednost i razinu pouzdanosti već se procjenjuje od slučaja do

slučaja odnosno potrebe istraživača.

Može se zaključiti da je korištenje pouzdanog instrumenta istraživanja veoma bitno za

realno dokazivanje hipoteze. Velika važnost mora se pridati upravo oblicima pitanja koja se

postavljaju, redoslijedu i jasnoći pitanja s obzirom da se često od ispitanika ne traži određeni

stupanj obrazovanja da bi mogli prisustvovati upitniku te s te strane svima mora biti jasno što

se od njih traži. Upitnik ne smije biti predug kako ne bi došlo do odustajanja, pitanja ne smiju

biti pristrana niti upućivati na neki od ponuđenih odgovora i slično. U kvantitativnom

istraživanju kao što je ovo, korištena je anketa i zatvoreni tip pitanja – Likertova skala i

pitanja višestrukog izbora.

21

3. PROVOĐENJE KVANTITATIVNOG ISTRAŽIVANJA O PROBLEMATICI

IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE U HRVATSKIM PODUZEĆIMA

Empirijski dio ovog rada, odnosno istraživanje na tržištu Hrvatske bilo je otežano.

Pokušali su se prikupiti podaci različitih veličina poduzeća i poduzeća iz raznih grana u

Hrvatskoj od tri razine menadžmenta te na taj način doći do saznanja o problematici strategije

u poduzećima u Hrvatskoj. Do ove problematike došlo se istraživanjem literature, zaključaka

stranih autora te se to namjeravalo provjeriti i na uzorku poduzeća u Hrvatskoj da se vidi

podudaraju li se rezultati sa već prethodno objavljenim rezultatima u radovima: “Successfully

Implementing Strategic Decision:, Long Range Planning“, 1985. Alexander i “Obstacles to

successful implementation of strategic decisions: The Saudi case”, 1998. Al Ghamdi.

3.1. Dosadašnji rezultati istraživanja

Prvih dvadeset problema navedenih u anketi može se zapravo sažeti u deset glavnih

područja u kojima postoje odnosno mogu postojati problemi: organizacijska struktura,

organizacijska kultura, vodstvo, ljudski resursi, materijalni resursi, operativno planiranje,

nadzor, formulacija, vrijeme i utjecaj okoline. Ovdje se želi ispitati u kojim se od tih područja

u Hrvatskim poduzećima javljaju najveći problemi, a koja područja predstavljaju snagu

poduzeća. Ljestvica odnosno Likertova skala preuzeta je iz prijašnjeg istraživanja Al

Ghamdija u radu: “Obstacles to successful implementation of strategic decisions: The Saudi

case”, iako je izvornu skalu dao Alexander 1985. Tema kojom se bavi rad je relativno

neistražena, jer je većina istraživanja fokusirana na proučavanje formulacije strategije te

istraživanje mišljenja najvišeg poslovodstva o tom fenomenu, dok su izostavljene niže razine

menadžmenta koje su također ključne za uspješno poslovanje poduzeća. U literaturi i praksi

nedostaju praktični modeli za usmjeravanje implementacije strategije. Ključni čimbenici

implementacije su: organizacijska struktura, komunikacija, koordinacija, motivacija i sustav

nagrađivanja. Mnoga istraživanja referiraju se na ovo područje.

Ima nekoliko podjela odnosno pristupa o ovoj problematici:

- Noble (1999.) je podijelio čimbenike u dvije dimenzije: pregled strukture organizacije

i pregled međusobnih procesa,

22

- prema drugom istraživanju faktori se mogu podijeliti na: meke (ljudi i njihovi odnosi);

tvrde (organizacijska struktura, administracija) i mješovite (razne strategije i njihova

hijerarhija) ( Eppler i Gouhui, 2008),

- u slijedećem istraživanju navode se 22 problema loše implementacije od kojih se deset

problema pojavljuje u preko 50% poduzeća te se na njih stavlja naglasak (Alexander

1985.) te se upravo po njegovoj izvornoj skali koju je kasnije nadopunio Al-Ghamdi

vrši istraživanje u ovom radu.

Dvadeset izjavnih rečenica odnosno dvadeset problema koji se nalaze u skali i o

kojima svoje mišljenje mora izraziti pojedina razina menadžmenta:

1. Suočavanje s problemima koji ranije nisu bili identificirani.

2. Odstupanje od postavljenih ciljeva.

3. Borba s konkurencijom odvlači pozornost od provođenja implementacijskih

aktivnosti.

4. Nemogućnost kontroliranja faktora iz okruženja ima nepovoljan utjecaj na

implementaciju.

5. Neučinkovita koordinacija poslova otežava implementaciju strategije.

6. Ključni zadaci i aktivnosti implementacije nisu definirani dovoljno jasno.

7. Sustav monitoringa i kontrole je neodgovarajući.

8. Odgovornosti ključnih zaposlenika nisu jasno postavljene.

9. Neodgovarajuće praktične upute operativcima i neodgovarajuće obučavanje

zaposlenika nižih razina.

10. Slabo razumijevanje uloge organizacijske strukture i adekvatnog raspoređivanja

poslova.

11. Ciljevi nisu dovoljno jasno objašnjeni zaposlenicima nižih hijerarhijskih razina.

12. Vodstvo i direktive menadžera pojedinih odjela ili funkcija su neodgovarajući.

13. Zagovornici i pristaše pojedine strateške inicijative napuštaju poduzeće tijekom

implementacije strategije.

14. Osobe koje su bile uključene u fazi formulacije nemaju aktivnu ulogu tijekom

implementacije strategije.

15. Zaposlenici nisu vrednovani i nagrađeni prema stvarnom doprinosu u izvršenju

planova.

16. Nedovoljna financijska sredstva za realizaciju strategije.

17. Zaposlenici ne posjeduju adekvatne sposobnosti za provođenje strategije.

23

18. Nedostatak osjećaja pripadnosti poduzeću među ključnim zaposlenicima.

19. Implementacija traje duže od planiranog.

20. Prilikom implementacije strategije, određeni problemi zahtijevaju uključenost

najvišeg poslovodstva, no operativna razina nije o tome pravovremeno obavijestila

članove najvišeg poslovodstva.

- Također, slična istraživanja pokazuju istraživanje 20 problema među kojima njih šest

igra ključnu ulogu odnosno pojavljuje se u više od 70% poduzeća ( Al-Ghamdi 1998.)

- Mnoga druga istraživanja Rutana (1999.), DeLisi (2001.), Johnsona (2002.) istražuju

ovo područje, no ono što veže većinu istraživanja je usredotočenost na slijedeće

čimbenike: vrijeme, organizacijska struktura i kultura, resursi, vodstvo, komunikacija,

vanjski faktori, utjecaj varijabli okoliša i nekolicina drugih.

Kako bi strategija bila kvalitetno implementirana potrebno je znati u kojoj mjeri i koji

točno čimbenici utječu na nju, to jest ima li veći utjecaj npr. struktura i kultura ili možda

resursi, komunikacija ili neki vanjski faktori. Poduzeća su suočena sa nedostatkom

informacija, područje je samo po sebi kompleksno i dosta neistraženo te menadžeri s tog

aspekta nisu u stanju pomoći svojoj organizaciji. Mnogi se upravo zbog toga orijentiraju na

dnevne aktivnosti, gubeći fokus na strateški plan. Upravo iz tog razloga mnoge dobro

formulirane strategije propadaju, a posljedica toga je i loša atmosfera i loši rezultati

poslovanja u dugom roku. Ovim se istraživanjem želi utvrditi u kojoj mjeri pojedini problemi

utječu na proces implementacije strategije u hrvatskim poduzećima, usporediti rezultate sa

već objavljenim istraživanjima te proučiti u kojoj mjeri to utječe na uspješnost poslovanja

poduzeća.

3.2. Model istraživanja i prikupljanje podataka

Model je ustvari smanjenja slika stvarnosti te su se na uzorku od 15 poduzeća odnosno

32 ispitanika pokušale prikazati tendencije kretanja problema koji najviše utječu na

implementaciju strategije u poduzećima u RH. U radu je provođeno kvantitativno istraživanje

na temu procesa implementacije u malim, srednjim i velikim poduzećima u Hrvatskoj. Prema

podacima HGK trenutno u Hrvatskoj ima 393 velikih, 1.711 srednjih i 97.861 malih

poduzeća, ali zbog nedostatka vremena u ovom istraživanju uspjelo se doći do samo 15

24

poduzeća od čega tri mala poduzeća (do 50 zaposlenih), tri poduzeća srednje veličine (između

51 i 250 zaposlenih) i devet velikih poduzeća iznad 250 zaposlenih. Istraživanje je započeto

definiranjem problema te upoznavanjem s problemom te su na temelju iščitane literature

prethodnih autora i vlastitim saznanjima formulirane hipoteze. Zatim je izrađen nacrt

istraživanja, odnosno određen uzorak, metode i instrumenti istraživanja te način obrade

dobivenih podataka kako bi se moglo interpretirati rezultate. Prikupljanje podataka vršilo se

temeljem anketnog upitnika koji je proslijeđen na mail adresu osobe u poduzeću. Prvo se sa

ljudima, najčešće tajnicom ili centralom stupilo u kontakt telefonski. Najčešće je kontaktirana

kadrovska služba ili uprava te se njima objasnilo o čemu se radi. Osoba je uputila na mail

adresu ljudi koji bi s obzirom na cilj istraživanja mogle ispuniti anketu. Na taj način,

elektronski su se slale ankete i dobivali odgovori. Rezultati ankete su naknadno kodirani te

obrađeni u statističkom programu SPSS – statistički softverski paket.

Kod prikupljanja podataka postoje brojni rizici, a najveći je u vezi nevraćanja

odgovora. Nakon kontaktiranja poduzeća prikupljene su ankete iz 15 poduzeća. U nekim

poduzećima se čak nije ni uspjelo doći do sve tri razine menadžmenta. Na kraju su skupljene

32 ankete i na temelju njihovih podataka tumačili su se dobiveni rezultati te donosili

zaključci. Uzorak nije jako velik, no svejedno upućuje na neke trendove u poduzećima u RH

te je moguće dati povod drugim znanstvenicima na koja područja bi trebalo dublje prodrijeti i

pokušati istražiti detaljnije.

Prilikom ove i sličnih tematika najbolje je ići na kvantitativno istraživanje, jer je lakše

doći do potrebnih podataka određenih ispitanika iz uzorka, rezultati se lakše i brže mogu

obraditi te doći do zaključaka nego što je to slučaj u kvalitativnom istraživanju. Instrument

ispitivanja je upitnik koji je jednostavnije popuniti, iziskuje manje vremena od kvalitativnih

oblika ispitivanja te su uglavnom pitanja strukturirana i ne daju veliku slobodu odgovora

ispitaniku. Upravo zato se ispitivalo mišljenje sve tri razine poslovodstva putem semantičkog

diferencijala o problemima koji se javljaju i kojom učestalošću u poduzeću. Tome su

pridodana i demografska pitanja te općenita pitanja o poduzeću kako bi se moglo uspoređivati

u kasnijoj analizi.

25

3.3. Prikazivanje rezultata

Poglavlje će započeti deskriptivnom statistikom koja grupira veći broj informacija o

jedinicama statističkih skupova te služi za sistematiziranje i opisivanje pojava. Ona je zapravo

priprema za analizu odnosa između varijabli koja slijedi nakon prvog dijela. Ovdje se

najčešće izračunavaju prosjeci, zastupljenost dijela u cjelini u relativnom broju i postotku,

razlika najmanje i najveće vrijednosti i slično.

Deskriptivna statistika SPSS

Kroz deskriptivnu statistiku će se opisati i izraziti vrijednosti koje su potrebne za

daljnju analizu odnosa između varijabli, kao što je na primjer izračun frekvencija i srednjih

vrijednosti. Biti će prikazan broj ispitanika s obzirom na njihova obilježja kao što su dob,

spol, godine rada u poduzeću, razine menadžmenta kojoj pripadaju unutar poduzeća,

vlasništvo poduzeća u kojem posluju (javno, privatno) te okrenutost tržištu po pitanju

plasmana proizvoda ili usluga (domaće, inozemno). Dob ispitanika koji su sudjelovali u

anketi varira između 29 i 59 godina. Spol je kodiran kao 1 za muško i 2 za žensko. Od

ukupnog broja ispitanika koji iznosi 32, anketu je ispunilo 20 pripadnica ženskog spola i 12

pripadnika muškog spola.

Grafikon 1: Omjer muškaraca i žena među ispitanicima

- 20 pripadnica

ženskog spola

(zeleni dio)

- 12 pripadnika

muškog spola

(plavi dio)

- UKUPNO = 32

ispitanika

Izvor : empirijsko istraživanje

26

Po razinama menadžmenta, to bi se iskazalo na slijedeći način – 10 ispitanika s najviše

razine menadžmenta, 11 sa srednje razine menadžmenta, 7 sa najniže razine te 4 sa operativne

razine. Vidi se da je najveći broj ispitanika koji su ispunjavali anketu srednje razine

menadžmenta te zatim slijedi najviša razina menadžmenta. Može se zaključiti da su to ljudi

koji su uključeni u proces implementacije strategije više nego najniža razina menadžmenta te

su s te strane možda najmjerodavniji odgovoriti na anketu, iako bi u sam proces

implementacije trebali biti upućeni i uključeni svi djelatnici sa svih razina unutar poduzeća.

Od ukupno 15 poduzeća koja su sudjelovala u anketi - 12 poduzeća je u privatnom vlasništvu,

a tek 3 poduzeća su u javnom vlasništvu, odnosno od ukupno 32 ispitanika unutar tih

poduzeća – 28 ih je iz privatnog, a 4 iz poduzeća javnog vlasništva. Disproporcija između

broja ispitanika i poduzeća se očituje u činjenici da nisu odgovarale sve razine menadžmenta

unutar poduzeća te je u nekim poduzećima odgovarala samo po jedna od tri razine.

Tablica 2: Odnos poduzeća u privatnom i javnom vlasništvu

Broj ispitanika Postotak

Privatno vlasništvo 28 87,5

Javno vlasništvo 4 12,5

UKUPNO 32 100,0

Izvor: empirijsko istraživanje

Kada se govori o poslovanju poduzeća s obzirom na tržište prema kojem su pretežito okrenuti,

na domaćem tržištu posluje samo 6 poduzeća, odnosno 13 ispitanika, dok je preostalih 9

poduzeća odnosno 19 ispitanika okrenuto pretežito inozemnom tržištu. Ovdje razlika nije tako

velika te se može zaključiti da su poduzeća u relativno velikoj mjeri okrenuta domaćem

tržištu koje se po obuhvatnosti, veličini i razvijenosti još uvijek u mnogim granama ne može

mjeriti sa većinom inozemnih tržišta.

Tablica 3: Poduzeća s obzirom na okrenutost tržištu Broj ispitanika Postotak

Domaće tržište 13 40,6

Inozemno tržište 19 59,4

UKUPNO 32 100,0


27

Jako bitan podatak koji će se kasnije koristit u ANOVI su i godine rada ispitanika u poduzeću.

Ovdje je bilo pet kategorija te su ispitanici raspoređeni na način prikazan u tablici:

Tablica 4: Broj ispitanika s obzirom na godine rada u poduzeću

Godine rada u poduzeću Broj ispitanika

do 4 godine 6

5-9 godina 10

10-14 godina 7

15-19 godina 6

20 i više godina 3


Grane koje su bile zastupljene kroz ovo istraživanje su trgovina na veliko i malo (G) ,

prerađivačka industrija (ovo je i najšira djelatnost te se tu smjestila većina poduzeća odnosno

ispitanika koji su ispunjavali upitnik – tekstilna industrija, drvodjelska industrija, računala,

elektronički i optički proizvodi te namještaj) (C), djelatnosti pružanja smještaja te priprema i

usluživanje hrane – od čega smještaj to jest hoteli i sličan smještaj, te priprema i usluživanje

hrane i pića (I) i na kraju stručne , znanstvene i tehničke djelatnosti - savjetovanje u vezi s

upravljanjem to jest odnosi s javnošću (M). U grani trgovine na veliko i malo prisutna su 3

poduzeća, unutar prerađivačke djelatnosti smješteno je 7 poduzeća, unutar djelatnosti

pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića smještena su 4 poduzeća te unutar

znanstvenih, stručnih i tehničkih djelatnosti smješteno je jedno poduzeće koji je usmjereno na

savjetovanje u području odnosa s javnošću.

Tablica 5: Broj i postotak ispitanika po granama djelatnosti

Broj ispitanika Postotak

Prerađivačka industrija 12 37,5

Trgovina na veliko i malo 6 18,8

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane

11 34,4

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3 9,4

UKUPNO 32 100,0


28

Iz tablice se vidi i pritom treba uzeti u obzir da se zaključci na kraju u najvećoj mjeri temelje

na iskustvu ljudi koji rade u prerađivačkom i turističkom sektoru s obzirom da na njih otpada

najveći broj ispitanika te je to isto tako jedno od ograničenja i razloga zbog kojih rezultate

nije moguće projicirati na cijeli osnovni skup.

Na slijedećoj tablici i grafičkom prikazu vidjet će se koliki broj poduzeća je bio

zastupljen s obzirom na njihovu veličinu. Podaci su izraženi kroz broj ispitanika, a ne broj

poduzeća s obzirom da nisu iz svih poduzeća odgovorile sve tri razine menadžmenta.

Poduzeća su raspoređena kao mala (do 50 zaposlenih) kojih je tri; kao srednja poduzeća (od

51 do 250 zaposlenih) koji broje tri poduzeća te velika (više od 251 zaposlenika) te je njih

devet.

Tablica 6: Zastupljenost poduzeća po veličini (broj ispitanika)

Frekvencija Postotak

Mala poduzeća 6 ispitanika 18,8

Srednja poduzeća 6 ispitanika 18,8

Velika poduzeća 20 ispitanika 62,5

UKUPNO 32 ispitanika 100,0


Ukupan broj poduzeća je dakle 15 odnosno 32 ispitanika. Može se reći da od ukupnog broja,

odnosno 15 poduzeća koja su odgovorila na ankete najveći broj odnosno čak 9 poduzeća je u

kategoriji velikih poduzeća. Broj malih i srednjih poduzeća je jednak i iznosi 3. Pretvoreno u

broj ispitanika, srednja i mala poduzeća imaju po 6 ispitanika odnosno po 18,8%, a velika 20

ispitanika odnosno 62,5% od ukupnog broja ispitanika odnosno 100%.

Postupak statističke obrade podataka

Što se tiče obrade podataka deskriptivne statistike, korišten je Excel kako bi se filtrirali

podaci i računali njihovi prosjeci te je u par slučajeva to isto napravljeno i u SPSS-u kako bi

dobili grafičke i tablične prikaze. S obzirom na varijable koje se moralo filtrirati označio se

određeni stupac te su se podaci filtrirali uz postavljanje određenog kriterija. Nakon toga

dobiveni su podaci samo za jednu skupinu ispitanika unutar cijelog uzorka te se može

izračunati prosjek po određenoj skupini za jedan problem ili za sve probleme zajedno. Kada

se dobije prosječna ocjena, nju se interpretira s obzirom na značenje pojedinog broja sa

29

Likertove skale te se donose zaključci temeljeni na ovom postupku. Na ovaj način filtrirani su

i ostali podaci koji su bili potrebni za deskriptivnu statistiku i koji su navedeni na početku

ovog dijela rada. Kroz slijedeću tablicu prikazani su problemi iz Likertove skale koji se nalaze

u anketi i njihovo pojavljivanje se može rangirati kao: nikad, rijetko, povremeno, često i

uvijek. Za svaki od problema izračunat je prosjek po problemu za svaku od razina

menadžmenta – od operativne do najviše razine menadžmenta. Zadnji stupac prikazuje i

prosjek po problemu za sve razine odnosno za sve ispitanike koji su ispunjavali ankete.

Tablica 7: Analiza problema po razinama menadžmenta


30

Sada će se analizirati podaci iz tablice tako da će se za svaku od razina sastaviti popis po pet

problema koji se javljaju najčešće odnosno najrjeđe u poduzećima. Valja istaknuti kako će s

jedne strane biti problemi koji se javljaju povremeno, s obzirom da u prosjeku nema problema

koji se javljaju često ili uvijek, a s druge strane rijetko, s obzirom da nema problema (u

prosjeku) koji se ne pojavljuju nikad.

Operativna razina

Kroz dvije tablice biti će prikazano po pet problema koji se javljaju povremeno odnosno

rijetko u poduzećima po mišljenju operativne razine.

Tablica 8: Problemi koji se javljaju „povremeno“ po mišljenju operativne razine

Problem 1 suočavanje sa problemima koji ranije nisu bili identificirani

Problem 2 odstupanje od postavljenih ciljeva

Problem 3 borba s konkurencijom odvlači pozornost od provođenja implementacijskih

aktivnosti

Problem 11 ciljevi nisu dovoljno jasno objašnjeni zaposlenicima nižih hijerarhijskih razina

Problem 15 zaposlenici nisu vrednovani i nagrađeni prema stvarnom doprinosu u izvršenju

planova


Proučavajući situaciju prema mišljenju operativne razine menadžmenta, vidljivo je da

su problemi sveobuhvatni i da zadiru u sve segmente i sudionike u procesu implementacije

strategije. Prilikom implementacije povremeno se odstupa od postavljenih ciljeva, poduzeća

se suočavaju sa problemima koji ranije nisu bili identificirani, prilikom borbe s

konkurencijom pozornost se manje posvećuje procesu implementacije, zaposlenicima nižih

razina ciljevi nisu dovoljno objašnjeni kako bi razumjeli njihovu svrhu i time bili efikasniji te

pritom zaposlenici nisu vrednovani i nagrađeni prema svom stvarnom doprinosu u izvršenju

planova. Problemi se dakle prvenstveno odnose na zaposlenike i njihovu svrhu djelovanja te

aktivnosti i probleme koji se javljaju prilikom ostvarivanja ciljeva.

31

Tablica 9: Problemi koji se javljaju „rijetko“ po mišljenju operativne razine

Problem 6 ključni zadaci i aktivnosti implementacije nisu definirani dovoljno jasno

Problem 13 zagovornici i pristaše pojedine strateške inicijative napuštaju poduzeće

tijekom implementacije strategije

Problem 14 osobe koje su bile uključene u fazi formulacije nemaju aktivnu ulogu tijekom

implementacije strategije

Problem 17 zaposlenici ne posjeduju adekvatne sposobnosti za provođenje strategije


Može se zaključiti da je odgovornost operativne razine velika te da su zaposlenici

najbitnija karika dobrog poduzeća. Zaposlenici s druge strane odgovorno pristupaju svom

poslu, proces implementacije ne napuštaju tijekom njegove provedbe, imaju aktivnu ulogu

tijekom cijelog procesa implementacije strategije te posjeduju adekvatne sposobnosti kako bi

uopće bili u mogućnosti provoditi strategiju. Ključni zadaci i aktivnosti implementacije jasno

su definirani te je to također jedan od čimbenika koji povećava uspješnost poslovanja odnosno

samog procesa implementacije. No, ovdje je bio najmanji broj ispitanika tako da je to dosta

površan podatak te ga ne bi bilo u redu poopćiti na sva ostala poduzeća u RH.

Kod najniže razine poslovodstva prisutna je drugačija situacija što se tiče problema koji

se javljaju povremeno i rijetko te će biti prikazani u slijedećim tablicama.

Tablica 10: Problemi koji se javljaju „povremeno“ po mišljenju najniže razine poslovodstva

Problem 10 slabo razumijevanje uloge organizacijske strukture i adekvatnog raspoređivanja

poslova


poslova

Problem 16 nedovoljna financijska sredstva za realizaciju strategije

Problem 17 zaposlenici ne posjeduju adekvatne sposobnost za provođenje strategije

Problem 19 implementacija traje duže od planiranog


S obzirom na mišljenje najniže razine poslovodstva problemi koji se povremeno

javljaju su raznoliki te se tiču zaposlenika odnosno njihovih sposobnosti za provođenje

strategije i izostanak nagrađivanja zaposlenika prilikom doprinosa izvršenju planova,

32

nedovoljnih financijskih sredstava, slabog razumijevanja organizacijske strukture i

raspoređivanja poslova što se opet može vezati za zaposlenike te se previše vremena troši na

implementaciju strategije. Glavni problem iz kojeg bi se moglo reći da proizlazi i niz drugih

je upravo problem slabog razumijevanja uloge organizacijske strukture i adekvatnog

raspoređivanja poslova te je važno uložiti veliki napor u uklanjanje istog.

Tablica 11: Problemi koji se pojavljuju „rijetko“ po mišljenju najniže razine poslovodstva


Problem 7 sustav monitoringa i kontrole je neodgovarajući

Problem 8 odgovornosti ključnih zaposlenika nisu jasno postavljene



Problem 20 prilikom implementacije strategije određeni problemi zahtijevaju uključenost

najvišeg poslovodstva, no operativna razina nije o tome pravovremeno

obavijestila članove najvišeg poslovodstva


Kroz probleme koji se javljaju rijetko unutar poduzeća može se iščitati da zaposlenici

ipak razumiju svrhu svog djelovanja te razumiju prema kojem cilju ide cijelo poduzeće što je

veoma bitno s obzirom da svaki zaposlenik svojim radom pridonosi ostvarivanju glavnog

cilja. Tome pridonose i dobro definirani ključni zadaci i aktivnosti implementacije, dovoljno

dobar sustav kontrole i monitoringa, utvrđene odgovornosti ključnih zaposlenika. Važno je

reći da postoji komunikacija između svih razina menadžmenta što proizlazi iz činjenice da se

proces implementacije ne napušta te da operativna razina konzultira najvišu kada se jave

problemi koje sami ne mogu riješiti.

Srednja razina poslovodstva ima nešto preklapanja sa prve dvije razine poslovodstva

koje su prikazane od čega sa problemima operativne razine ima velike sličnosti, no više

preklapanja ima sa najvišom razinom poslovodstva što je i logično s obzirom na funkciju i

poslove koje obavlja srednja odnosno najviša razina menadžmenta.

33

Tablica 12: Problemi koji se „povremeno“ javljaju po mišljenju srednje razine poslovodstva

Problem 1 suočavanje s problemima koji nisu bili ranije identificirani


Problem 4 nemogućnost kontroliranja faktora iz okruženja ima nepovoljan utjecaj na

implementaciju

Problem 16 nedovoljna financijska sredstva za realizaciju strategije



Ono što je po mišljenju srednje razine problematično su iznenadni problemi koji se

mogu pojaviti, odstupanje od ciljeva upravo zbog takvih izvanrednih situacija koje se

pojavljuju, nemogućnost kontroliranja faktora iz okruženja i nedovoljna financijska sredstva

što negativno utječe na sam proces implementacije te se na posljetku događa da

implementacija traje duže od planiranog perioda. Vidljivo je da se ovdje ne spominje čovjek u

službi zaposlenika, već je naglasak na segmentima samog procesa implementacije kao što su

ciljevi, razni vanjski faktori, financijska sredstva, vrijeme te novi problemi s kojima se

suočava poduzeće.

Tablica 13: Problemi koji se „rijetko“ javljaju po mišljenju srednje razine poslovodstva






Problem 18 nedostatak osjećaja pripadnosti poduzeću među ključnim zaposlenicima

Problem 20 prilikom implementacije strategije određeni problemi zahtijevaju uključenost

najvišeg poslovodstva, no operativna razina nije o tome pravovaljano

obavijestila članove najvišeg poslovodstva


Dakle, s obzirom na probleme koji se javljaju rijetko može se reći da srednja razina

smatra kako su zaposlenici odgovorni te da shvaćaju svoju ulogu u poduzeću i postoji

međusobna komunikacija između razina menadžmenta.

34

Najviša razina poslovodstva - situacija je što se tiče rangiranja problema koji se

pojavljuju povremeno odnosno rijetko potpuno ista kao kod srednje razine. Problemi koji se

povremeno javljaju su problemi 1, 2, 4, 16 i 19, dok su problemi koji se po mišljenju najviše

razine rijetko javljaju 8, 13, 14, 18 i 20.

Sve navedeno kroz tablice moglo bi se sumirati na način da se prikaže pet problema

koji se u prosjeku pojavljuju povremeno odnosno rijetko na svim razinama menadžmenta.

Tablica 14: Problemi koji se javljaju „povremeno“ po ukupnom mišljenju svih razina




implementaciju


poslova



Sumirano bi to izgledalo na slijedeće način: problemi koji se povremeno javljaju po

mišljenju svih ispitanika koji su ispunjavali anketu su novi problemi s kojima se poduzeće

mora suočiti, odstupanje od postavljenih ciljeva upravo zbog prvog navedenog problema koji

se mora riješiti kako ne bi prouzročio veće štete za poduzeće. Isto tako, vanjski faktori mogu

imati negativan utjecaj na implementaciju, zaposlenici nisu nagrađeni prema doprinosu

izvršenja poslova te proces implementacije traje duže od planiranog.

Tablica 15: Problemi koji se javljaju „rijetko“ po ukupnom mišljenju svih razina







Problem 18 nedostatak osjećaja pripadnosti poduzeću među ključnim zaposlenicima


35

Ipak, veoma bitne stavke su pozitivno ocjenjene te su stoga ključni zadaci i aktivnosti

dovoljno jasno definirani, odgovornosti ključnih zaposlenika su jasno postavljene, proces

implementacije se rijetko napušta u svom tijeku, zaposlenici koji su sudjelovali u formulaciji

strategije aktivno su uključeni i u fazu implementacije te se osjeća pripadnost poduzeću među

ključnim zaposlenicima, što je veoma bitno u poslovanju i svim procesima svakog poduzeća.

No, ovo su prosječne ocjene i nekada ih treba uzeti s rezervom, uzorak nije velik, a i upitna je

iskrenost kod ispunjavanja upitnika odnosno možda i znanje u vezi procesa implementacije,

pogotovo što se tiče operativne razine. Vidljivo je da se uglavnom za najčešće i najrjeđe

probleme kod svih poduzeća pojavljuju isti problemi, no to treba zaključiti s oprezom s

obzirom broj ljudi sa različitih razina nije proporcionalan odnosno da je na operativnoj razini

odgovaralo najmanje ispitanika, dok ih je najviše bilo sa srednje odnosno najviše razine.

Struktura upitnika

Sam upitnik strukturiran je u više dijelova te su ga ispitanici popunjavali u cijelosti. Za

potrebe ovog rada koristit će se samo prvi dio upitnika koji je izražen kroz Likertovu skalu te

zadnjih 12 pitanja koja su demografskog karaktera i koja će se u kasnijoj analizi proučavati u

odnosu na 20 problema prikazanih u obliku Likertove skale.

U prvom dijelu upitnika ispitanici su morali ocijeniti u kojoj se mjeri pojavljuju

problemi prilikom implementacije strategije u njihovom poduzeću. Ovdje je korištena skala sa

20 problema preuzeta od Al-Ghamdija (1998.), koju je izvorno izradio Alexander (1985.) te je

probleme grupirao u deset podskupina (organizacijska struktura, organizacijska kultura,

vodstvo, ljudski i materijalni resursi, operativno planiranje, nadzor, formulacija, vrijeme i

utjecaj okoline) i ovdje su u obliku rečenica postavljeni kroz Likertovu skalu. Ponuđeni

odgovori rangirani su na ljestvici od 1 do 5 te se ocjenjuje pojavljivanje problema unutar

poduzeća prema principu: 1 = nikad, 2 = rijetko, 3 = povremeno, 4 = često i 5 = uvijek.

Najpovoljnije bi bilo kada bi broj 1 bio najviše zastupljen u odgovorima, odnosno da se

određeni problem nikada ne pojavljuje u poduzeću. U navedenoj tablici prikazana je skala

problema koja je korištena u istraživanju.

36

Tablica 16: Skala problema prema Al-Ghamdiju (1998.) korištena u istraživanju

RB Problemi koji se pojavljuju prilikom implementacije strategije u poduzeću 1. Suočavanje s problemima koji nisu bili ranije identificirani

2. Odstupanje od postavljenih ciljeva

3. Borba s konkurencijom odvlači pozornost od provođenja implementacijskih aktivnosti 4. Nemogućnost kontroliranja faktora iz okruženja ima nepovoljan utjecaj na implementaciju 5. Neučinkovita koordinacija poslova otežava implementaciju strategije

6. Ključni zadaci i aktivnosti implementacije nisu dovoljno jasni 7. Sustav monitoringa i kontrole je neodgovarajući 8. Odgovornosti ključnih zaposlenika nisu jasno postavljene

9. Neodgovarajuće praktične upute operativcima i neodgovarajuće obučavanje zaposlenika nižih razina

10. Slabo razumijevanje uloge organizacijske strukture i adekvatnog raspoređivanja poslova

11. Ciljevi nisu dovoljno jasno objašnjeni zaposlenicima nižih hijerarhijskih razina

12. Vodstvo i direktive menadžera pojedinih odjela ili funkcija su neodgovarajući 13. Zagovornici i pristaše pojedine strateške inicijative napuštaju poduzeće tijekom implementacije

strategije

14. Osobe koje su bile uključene u fazi formulacije nemaju aktivnu ulogu tijekom implementacije

strategije

15. Zaposlenici nisu vrednovani i nagrađeni prema stvarnom doprinosu u izvršenju poslova

16. Nedovoljna financijska sredstva za realizaciju strategije

17. Zaposlenici ne posjeduju adekvatne sposobnosti za provođenje strategije

18. Nedostatak osjećaja pripadnosti poduzeću među ključnim zaposlenicima

19. Implementacija traje duže od planiranog

20. Prilikom implementacije strategije određeni problemi zahtijevaju uključenost najvišeg poslovodstva, no operativna razina nije o tome pravovremeno obavijestila članove najvišeg poslovodstva

Izvor: Obstacles to successful implementation of strategic decisions: The Saudi Case, Al-Ghamdi, 1998.,

http://www.facultyjournal.com/webmaster/upload/__Paper%20003.pdf

U drugom dijelu upitnika koji je relevantan za ovo istraživanje i koristi se za daljnju

analizu nalazi se određeni broj pitanja (od 98. do 109. pitanja) koja istražuju slijedeće:

- kako ispitanik procjenjuje fazu formulacije i implementacije strategije u svom poduzeću,

- u kojoj fazi se trenutno nalazi strategija implementacije poduzeća,

- koliki je broj trenutno zaposlenih u poduzeću,

- kada je poduzeće osnovano,

- u čijem je pretežitom vlasništvu poduzeće odnosno je li u većinskom privatnom ili javnom

vlasništvu,

- na koja tržišta je pretežito okrenut plasman poduzeća,

- kojoj industrijskoj grani poduzeće pripada,

- koliko godina ispitanik radi u poduzeću u kojem se trenutno nalazi,

- pozicija ispitanika unutar poduzeća te se na samom kraju od ispitanika traži da navedu

svoju dob i spol.

37

Kroz ova dva dijela navedena su pitanja koja su bila postavljena ispitanicima kroz anketni

upitnik te su zajedno sa trećim odnosno financijskim dijelom bila relevantna za ovo

istraživanje.

Financijski pokazatelji uspješnosti

U trećem dijelu, za svako poduzeće sa stranica FINE (www.rgfi.fina.hr, 04.05.2015.)

preuzeti su pokazatelji poslovanja iz godišnjih financijskih izvještaja za godinu 2008. i godinu

2013. koje su bile dostupne. Kod dva poduzeća uzimale su se kao mjerodavne 2009. i 2012.

godina, jer drugo nije bilo dostupno. Nakon što su preuzeti podaci, izračunati su razni

financijski pokazatelji te su za daljnju analizu korišteni oni najrelevantniji a to su prihod,

ukupna imovina, obveze i zaduženost. Dakle, jedan financijski pokazatelj, te tri kategorije iz

izvještaja na temelju kojih su proučavana poduzeća. Za ta poduzeća izračunati su prosjeci

2013. do 2008. godine. Uzet je interval od pet godina, tipa od 2008. do 2013. gdje je bilo

moguće i imaju se podaci te se na temelju toga može govoriti o implementaciji, jer je to

implementacijski proces koji se može proučavati kroz pet do deset godina te se može vidjeti

da li se, i što se je promijenilo kod pojedinog poduzeća kada se uspoređuju odgovori u anketi

sa financijskim podacima o poduzeću.

Analiza problema

U nastavku teksta analizirat će se problemi po industrijskim granama, uspoređivati se sa

financijskim pokazateljima izračunatim prema podacima sa FINE te će biti izrađena tablica i

matrica za fazu formulacije i implementacije u kojoj se nalazi poduzeće odnosno u kojoj se

nalazi cijela grana. Nakon tabličnih prikaza, navedeno će biti interpretirano i doneseni

zaključci na temelju rezultata.

38

Tablica 17: Analiza problema u odnosu na industrijsku granu

Izvor: izradila studentica prema rezultatima istraživanja

39

Tablica 17 prikazuje učestalost pojavljivanja problema s obzirom na industrijske grane.

Izračunati su prosjeci po pojedinom problemu po granama djelatnosti. Kod ovog istraživanja

bile su prisutne četiri industrijske grane sa različitim brojem sudionika odnosno poduzeća

unutar svake grane. Naravno da se ovo ne može poopćiti s obzirom da kod grane 13 –

Znanstvene, stručne i tehničke djelatnosti ima samo jedno poduzeće, dok ih je najviše unutar

prerađivačke djelatnosti, no mogu se vidjeti neke tendencije koje će se razjasniti u nastavku.

Unutar grane Trgovina na veliko i malo (G) odgovaralo je šest ispitanika odnosno bila su

uključena tri poduzeća te su izračunati prosjeci po svakom od problema za tu granu. Tri

problema koja su najčešće spomenuta kao ono sporno su problemi 1, 4 i 19 koji će biti

navedeni u nastavku. Prerađivačka djelatnost (C) imala je dvanaest ispitanika, odnosno

sedam poduzeća koja su bila u istraživanju te su također navedena tri problema koja se

najčešće pojavljuju u ovoj grani. Vidljivo je da su to isti problemi kao i kod prethodne grane.

Unutar djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I) odgovaralo je

jedanaest ispitanika odnosno četiri poduzeća te je vidljivo da su ovdje podaci najpotpuniji s

obzirom da nedostaje samo jedna razina menadžmenta kod jednog poduzeća, no situacija se s

obzirom na prethodne dvije grane nije promijenila. I dalje su problemi koji se najčešće

pojavljuju problemi 1, 4 i 19 koji su navedeni u slijedećoj tablici.

Tablica 18: Tri problema koji se javljaju najčešće kod trgovine na veliko i malo, prerađivačke

djelatnosti i djelatnosti usluga smještaja



implementaciju



Vidljivo je da se prema tri ispitivane grane u poduzećima najčešće javlja suočavanje s

novim problemima, negativan utjecaj vanjskih faktora koje se ne može kontrolirati, a ometaju

proces implementacije te implementacija zbog takvih i sličnih problema traje duže od

planiranog. Kod prosjeka problema se može uočiti da se ne spominju zaposlenici već da je

prema granama djelatnosti kao ono problematično, naveden kontekst implementacije odnosno

problemi, vanjski faktori koji mogu utjecati na proces implementacije i vrijeme trajanja

procesa implementacije koji zbog svega navedenog traje dulje od planiranog.

40

Posljednja grana, u kojoj je samo jedno poduzeće i sve tri razine ankete je najpotpunija,

no nije adekvatno govoriti za cijelu granu, već se radi o poduzeću koje nudi usluge odnosa s

javnošću unutar ove grupe djelatnosti - Znanstvene, stručne i tehničke djelatnosti.

Tablica 19: Tri problema koji se najčešće javljaju kod poduzeća za odnose s javnošću


implementaciju




Iz priloženog se vidi da se kod prve tri navedene grane: trgovine, prerađivačke

djelatnosti te pružanja usluga smještaja problemi ponavljaju. Problemi 1, 4 i 19 vezani za

iznenadne situacije i nemogućnost kontroliranja više procesa istovremeno prisutni su kod sve

tri grane djelatnosti te se može zaključiti da je to ono što je ključno poboljšati kako bi

poduzeće bilo uspješnije. Zadnje poduzeće koje je jedini predstavnik grane znanstvenih,

stručnih i tehničkih djelatnosti također ima naveden problem 4, a uz njega i problem 14.

Razlog iz kojeg su navedena samo dva najčešća problema je, što je to prosjek samo jednog

poduzeća te bi na trećem mjestu bilo šest problema no njihovo pojavljivanje je tek rijetko te

im se ne pridaje velika važnost.

U nastavku analize rezultata istraživanja biti će prikazane dvije tablice, od toga prva

uspoređuje prosjek problema pojedinog poduzeća sa financijskim rezultatima te također i

usporedba se nakon pojedinačnog vrši i za cijelu industrijsku granu, kao prosjek dobivenih

odgovora poduzeća u grani. Tablica nakon toga prikazuje formulaciju i implementaciju

strategije s obzirom na grane poduzeća te matrični prikaz istoga i navedene su implikacije i

zaključci koji proizlaze iz toga.

41

Tablica 20: Prosjek problema i financijski pokazatelji

Redni br.poduzeća Ind.grana Prosjek 20 problema Prihod (prosjek) Profit (prosjek) Zaduženost (prosjek)

Poduzeće 1 7 2,683 142.715.927 -30.806.531 1,3725

Poduzeće 9 7 1,95

Poduzeće 12 7 2,075 5.256.406,50 221.174,00 0,7

GRANA - Trgovina 7 2,371 73.986.167 -15.292.678,50 1,03625

Poduzeće 2 13 1,633 6.630.916,50 1.027.221,00 0,653

GRANA - Znan,stru i teh 13 1,633 6.630.916,50 1.027.221 0,653

Poduzeće 3 3 3 1.395.179.967 -192.962.041,50 1,2305

Poduzeće 4 3 3,25 125.476.855,50 6.072.700,50 0,6975

Poduzeće 5 3 2,7 82.865.909 3.423.091,50 0,1605

Poduzeće 7 3 2,3 1.235.374.169 102.489.625 0,49

Poduzeće 8 3 1,95 97.111.575,50 3.388.728,50 0,5325

Poduzeće 10 3 2,9 59.460.351,50 1.171.898 0,325

Poduzeće 11 3 2,25 166.738.921,50 -1.980.961 0,7135

GRANA - Prerađ. Ind. 3 2,496 451.743.964 -11.199.565,57 0,592785714

Poduzeće 6 9 2,25

Poduzeće 13 9 2,5 104.751.424,50 6.285.621 0,4325

Poduzeće 14 9 2,466 475.498.427,50 85.483.464,50 0,04

Poduzeće 15 9 2,7 28.923.015,50 1.856.847,50 0,6035

GRANA - Usluge smješt 9 2,419 203057622,5 31208644,33 0,358666667 Izvor: izradila studentica prema provedenom istraživanju

Tablica prikazuje poduzeća, koja su poredana po industrijskim granama te je uspoređen

prosjek problema pojedinog poduzeća i prosjek industrijske grane. Za svako poduzeće prvo je

izračunata prosječna ocjena svih 20 problema te su nakon toga navedeni i financijski

pokazatelji s kojima se uspoređuje prosjek problema. U tablici su prikazani prihod, profit i

zaduženost kao prosječne vrijednosti između 2013. i 2008. godine s obzirom da je proces

implementacije proces koji traje više godina te se ne može ocjenjivati na temelju samo jedne

godine. Isto tako bitno je napomenuti da za dva poduzeća nije uzeto petogodišnje nego

četverogodišnje razdoblje zbog nemogućnosti dolaska do podataka. Važno je reći da za

Tržnicu Pulu d.o.o. i Jadran hotele Crikvenica nije bilo moguće naći podatke te će ta dva

poduzeća biti obuhvaćena u analizi grane s prosjekom ostalih poduzeća. Odmah na početku

valja naglasiti kako će se kod interpretacije staviti naglasak na profit i zaduženost s obzirom

da su to kategorije koje ovise o više stavki te se kroz tablicu mijenjaju, dok je prihod kod svih

poduzeća pozitivan te ga se neće stalno spominjati.

Što se tiče gore navedene tablice, spomenut će se samo podaci za granu odnosno

interpretirati i usporediti s ostalima, a ne pojedinačno za svako poduzeće. Kod grane trgovine,

prosjek problema je između rijetkog i povremenog pojavljivanja problema, odnosno moglo bi

se za zaključak uzeti rijetko što ne odgovara mišljenjima ispitanika, jer su pokazatelji loši,

42

profit negativan i zaduženost dosta visoka. No to nije dobro poopćavati s obzirom da jedno

poduzeće nedostaje te je ovo siromašan podatak da bi ga se generaliziralo. Kod znanstvenih,

tehničkih i stručnih djelatnosti je prisutno samo jedno poduzeće vezano uz odnose s javnošću

odnosno usluge savjetovanja na tom području te se neće govoriti o prosjeku grane već će se

samo napomenuti kako je poduzeće sa najnižim prosjekom ocjena nikad/rijetko što je

opravdano s obzirom na pokazatelje. Prosjek profita za petogodišnje razdoblje je pozitivan, a

koeficijent zaduženosti je blizu zadovoljavajućeg. Unutar prerađivačke djelatnosti ima najveći

broj poduzeća te su za sva poduzeća dostupni podaci. Srednja razina problema je oko 2,5

odnosno između rijetkog i povremenog pojavljivanja što odgovara pokazateljima, jer je

prihod pozitivan, profit je negativan, no koeficijent zaduženosti je relativno dobar, odnosno

postoji malo odstupanje od traženog.

Što se tiče zadnje grane, usluge smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, ovdje

se nalaze četiri poduzeća. Može se zaključiti da sva poduzeća pojedinačno, a samim time i

cijela grana prema podacima tih poduzeća, ima prosječnu ocjenu oko 2,5 što znači da je to

relativno prihvatljivo. To je u skladu da ocjenama financijskih pokazatelja s obzirom da su

prihodi pozitivni, prosjek profita je također pozitivan, a koeficijent zaduženosti je veoma

dobar odnosno ispod ili jako blizu 0,5 što znači da postoji mali financijski rizik. Iz priloženog

se može zaključiti da su poduzeća odnosno ispitanici unutar poduzeća realni, ne podcjeljuju ni

ne precjenjuju (u većini slučajeva) situaciju koja se nalazi unutar poduzeća te tome u prilog

govore i pokazatelji koji su navedeni odnosno čije je kretanje kroz pet godina predstavljeno

prosječnim iznosom. Najpovoljnija situacija je kod prerađivačke industrije odnosno

djelatnosti usluge smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića te je isto tako ovdje i

najbolje za zaključivati s obzirom da pokrivaju najveći broj ispitanika koji su odgovarali.

Tablica 21: Kvaliteta formulacije i implementacije prema granama djelatnosti

Izvor: izradila studentica prema provedenom istraživanju

43

Tablica prikazuje četiri industrijske grane koje su bile u istraživanju, broj poduzeća te

prosjek njihove formulacije odnosno implementacije strategije po granama. Ova tablica

potrebna je kako bi se matrično mogla prikazati pozicija pojedine grane u matrici

formulacija/implementacija. Razlog zbog kojeg su na osima dva ekstrema, loša i dobra

formulacija odnosno implementacija je prema prethodnim istraživanjima da poduzeća često

imaju dobru formulaciju, ali lošu implementaciju strategije. Dakle u fazi implementacije

mogu propasti i često se događa da propadaju dobro formulirane strategije.

Može se vidjeti da je većina poduzeća ocijenila vrlo dobro svoju formulaciju odnosno

implementaciju te se smjestila u najpoželjnijem kvadrantu sa dobro provođenim i jednim i

drugim procesom. No, možda je i najkvalitetniji podatak kod prerađivačke industrije s

obzirom da je najveći broj poduzeća upravo iz te grane odgovarao na upitnik te je tu malo

odstupanje kod samo jednog poduzeća prema lošem provođenju formulacije i implementacije.

Nakon što je kroz tablicu prikazano stanje formulacija/implementacija, biti će prikazana i

matrica navedenih pojava. Na horizontalnoj osi prikazana je implementacija koja može biti

dobro ili loše provođena, dok je na vertikalnoj osi prikazana formulacija strategije koja može

biti dobro ili loše koncipirana. U toj matrici biti će prikazane grane djelatnosti prema njihovim

vrijednostima izraženima u anketi.

44

Shema 3: Matrica formulacija/implementacija za grane djelatnosti

2

Loše

Formulacija

Dobro

1 Dobro Loše 2

Implementacija

à označava prerađivačku industriju

à preostale tri grane djelatnosti – trgovina, usluge smještaja i pripreme i usluživanja

hrane i pića i znanstvene,stručne i tehničke djelatnosti (prikazane zajedno iz razloga što je

prosječna ocjena bila identična)

Izvor: prilagođeno prema

https://www.safaribooksonline.com/library/view/organisationalchange/9789332510487/xhtml/ch6.9.xhtml,

02.05.2015.

Matrica ima vrijednosti između 1 i 2 upravo zato što postoje dvije ponuđene opcije kod

implementacije i isto tako i kod formulacije strategije. Može se vidjeti da su tri grane

djelatnosti koje su navedene i označene kao šesterokut ocijenile fazu formulacije kao dobro

koncipiranu i fazu implementacije kao dobro provođenu te se nalaze na najpoželjnijem mjestu

u matrici. Jedino kod prerađivačke industrije postoji mala neusklađenost odnosno divergencija

između formulacije i implementacije strategije odnosno iznosi 1,066 za jedno i drugo. Ovdje

se promatrao najveći broj poduzeća između te četiri grane te je odnos možda i najrealniji.

Kada bi se kretali više prema broju 2 neusklađenost bi se povećavala, no to ovdje nije slučaj.

Već ovdje se može iščitati jedno od ograničenja istraživanja, koje upućuje na mali broj

poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju te su zbog toga i tri grane prikazane zajedno, jer

su imale jednaku prosječnu ocjenu.

45

ANOVA i T-test

Na kraju teksta, odnosno rada biti će prikazan upitnik po kojem se vršilo istraživanje

koji sadrži Likertovu skalu i demografska pitanja kako bi se znalo o čemu se kroz tekst govori

odnosno što se analiziralo. Slijedi nastavak obrade i analize podataka u statističkom programu

SPSS-u te će se u nastavku prikazati korelativne veze koje su se proučavale i do kojih se

zaključaka došlo. Što se tiče same obrade podataka korišten je statistički program SPSS kako

bi se utvrdile korelacije između navedenih varijabli odnosno između zavisnih i nezavisnih

varijabli. Kao zavisna varijabla javljaju se problemi iz semantičkog diferencijala, dok su

nezavisne varijable: spol, dob, godine rada u poduzeću, vlasništvo poduzeća, tržišta na

kojima posluju i ostalo.5 Kroz ANOVU i t-test gleda se postoji li signifikantna razlika između

spomenutih problema i implementacije s obzirom na obilježja ispitanika i poduzeća.

ANOVA je računski odnosno statistički postupak u kojem se ispituju podaci unutar

određenog istraživanja, kroz procjenu otklona pojedinih srednjih vrijednosti od prosječne

vrijednosti promatranog uzorka koji je uzet iz osnovnog skupa. Primjenjuje se za

kvantitativna svojstva kada se želi usporediti varijanca dva uzorka ili kada je potrebno

analizirati razlike aritmetičkih sredina tri i više uzoraka. Za analizu to jest interpretaciju

potrebno je dobiti F-test odnosno grupni test za ispitivanje postavljene hipoteze. Njime se

ispituje hipoteza da su aritmetičke sredine osnovnog skupa jednake odnosno da u cjelini nema

statistički značajne razlike. Analiza se vršila pri 95% vjerojatnosti, dakle p < 0,05 kako bi se

provjerila razina signifikantnosti. Sve vrijednosti p > 0,05 nisu značajne kod ove analize.

Anova se provodila za četiri para zavisna - nezavisna varijabla te su interpretacije na temelju

dobivenih rezultata navedene u nastavku.

Faza implementacije trenutne strategije (pitanje 100) + Problemi (1-20)

Zaključke se donosi sa velikim stupnjem vjerojatnosti odnosno 95%, jer je p < 0,05

odnosno iznosi 0,38 kod problema 13 i 0,26 kod problema 16. U ovoj analizi, pokušalo se

vidjeti da li postoji korelacijska veza između faze implementacije trenutne strategije u kojoj se

nalazi poduzeće (uvođenje, rast, zrelost) i problema koji se pojavljuju u poduzeću.

Primjenjena je ANOVA gdje je zavisna varijabla problem odnosno problemi od prvog do

dvadesetog koliko ih je i navedeno u anketi, a nezavisna varijabla je faza implementacije u

5 Pitanja u anketi od 98. do 109.

46

kojoj se nalazi poduzeće. Iz rezultata analize se može vidjeti da se problemi 13 i 16 značajno

razlikuju s obzirom na fazu u kojoj se nalazi poduzeće. Problem 13 predstavlja tezu da

zagovornici i pristaše pojedine strateške inicijative napuštaju poduzeće tijekom

implementacije strategije, dok problem 16 ističe nedovoljna financijska sredstva za realizaciju

strategije. Ocjenjivanje intenziteta pojavljivanja problema da zagovornici i pristaše pojedine

strateške inicijative napuštaju poduzeće tijekom implementacije strategije se značajno

razlikuje između faza u kojoj se nalazi poduzeće s obzirom na implementaciju strategije. F

(2;29) = 3,670, p = 0,038). Ocjenjivanje intenziteta pojavljivanja problema u vidu

nedovoljnih financijskih sredstava za realizaciju strategije se također značajno razlikuje

između faza implementacije trenutne strategije u poduzeću. (F (2; 29) = 4,145, p = 0,026)

Godine rada u poduzeću (pitanje 106)+ Problemi (1-20)

Zaključivanje se također vrši pod velikim stupnjem vjerojatnosti 95% te pojedinačno

kod signifikantnih problema oni iznose: za problem 12 p = 0,047, za problem 13 p = 0,003, a

za problem 16 p = 0,029. Ovdje se proučavala korelacijska veza između problema koji su

prisutni u poduzeću i godina rada u poduzeću određenog ispitanika. Primjenjena je ANOVA

gdje su zavisna varijabla problemi koji se pojavljuju, a nezavisna varijabla su godine rada u

poduzeću ( koje su grupirane kao 0-4 godine, 5-9 godina, 10-14 godina, 15-19 godina i više

od 20 godina), jer one utječu na procjenu pojedinog problema koji se pojavljuje unutar

poduzeća. Iz rezultata se može vidjeti da se problemi 12, 13 i 16 značajno razlikuju s obzirom

na godine rada ispitanika u poduzeću odnosno njegove percepcije problema. Kao što se može

vidjeti, problemi 13 i 16, značajni su i u vezi godina rada u poduzeću te se tu još javlja i

problem 12, u kojem se navodi da su vodstvo i direktive menadžera pojedinih odjela ili

funkcija neodgovarajući. Ocjenjivanje intenziteta pojavljivanja problema 12 – vodstvo i

direktive menadžera pojedinih odjela ili funkcija su neodgovarajuće, se značajno razlikuje

između skupina. ( F (4;27) = 2,774, p = 0,047) Ocjenjivanje intenziteta pojavljivanja

problema 13 – zagovornici i pristaše pojedine strateške inicijative napuštaju poduzeće tijekom

implementacije strategije se značajno razlikuje između ljudi s obzirom na godine rada u

poduzećima. ( F (4;27) = 5,165, p = 0,003)

Ocjenjivanje intenziteta problema 16 – nedovoljna financijska sredstva za realizaciju

strategije se značajno razlikuje između osoba koje rade u poduzeću s obzirom na njihov staž. (

F (4; 27) = 3,182, p = 0,029)

47

Godina osnivanja poduzeća (pitanje 102) + Problemi (1-20)

Sa velikim postotkom vjerojatnosti odnosno 95% može se zaključivati za probleme 1,3

i 15, jer su njihove p vrijednosti redom: 0,014, 0,007 i 0,045 dok se kod problema 5, 12 i 19

zaključke donosi sa 90% vjerojatnosti (umjerena razina vjerojatnosti) odnosno njihov p je

nešto manji od 0,10 i iznosi redom: 0,084, 0,097 i 0,085. Ovdje se proučava korelacija između

godina osnivanja poduzeća odnosno godina koliko poduzeće već djeluje na tržištu sa

problemima koji se pojavljuju. Problemi su ponovo zavisna varijabla, a nezavisna varijabla je

osnivanje poduzeća to jest broj godina koliko poduzeće djeluje na tržištu od godine osnivanja.

Ovdje su podaci grupirani kao poduzeća koja su na tržištu do 10 godina, zatim do 10 do 20

godina i na kraju ona koja posluju na tržištu više od 20 godina. Iz rezultata se može vidjeti da

se značajno razlikuju problemi 1,3,15, a sa manjom vjerojatnošću zaključivanja i problemi

5,12,19 u odnosu na vrijeme pojedinog poduzeća provedeno na tržištu.

Ocjenjivanje intenziteta pojavljivanja problema 1 – suočavanje s problemima koji ranije

nisu bili identificirani se značajno razlikuje između skupina poduzeća sa različitim vremenom

postojanja na tržištu. Ocjenjivanje intenziteta pojavljivanja problema 3 – borba s

konkurencijom odvlači pozornost od provođenja implementacijskih aktivnosti se značajno

razlikuje između skupina poduzeća sa različitim vremenom postojanja na tržištu. Ocjenjivanje

intenziteta pojavljivanja problema 15 – zaposlenici nisu vrednovani i nagrađeni prema

stvarnom doprinosu u izvršenju planova se značajno razlikuje između skupina poduzeća sa

različitim vremenom postojanja na tržištu. Ocjenjivanje intenziteta pojavljivanja problema 5 –

neučinkovita koordinacija poslova otežava implementaciju strategije se umjerenom

značajnošću razlikuje između skupina poduzeća sa različitim vremenom postojanja na tržištu.

Ocjenjivanje intenziteta pojavljivanja problema 12 - vodstvo i direktive menadžera pojedinih

odjela ili funkcija su neodgovarajući se umjerenom značajnošću razlikuje između skupina

poduzeća sa različitim vremenom postojanja na tržištu. Ocjenjivanje intenziteta pojavljivanja

problema 19 – implementacija traje duže od planiranog se umjerenom značajnošću razlikuje

između skupina poduzeća s obzirom na godinu osnivanja.

48

Tablica 22: Problemi koji se značajno odnosno umjereno značajno razlikuju s obzirom na

godine koliko se poduzeće nalazi na tržištu od osnutka

Značajno df F Sig. Umjereno

značajno

df F Sig.

Problem 1 2; 29 4,981 0,014 Problem 5 2; 29 2,695 0,084

Problem 3 2; 29 5,952 0,007 Problem 12 2; 29 2,535 0,097

Problem 15 2; 29 3,461 0,045 Problem 19 2; 29 2,694 0,085


U tablici su navedena tri problema koja se značajno odnosno umjereno značajno

razlikuju s obzirom na godinu osnivanja poduzeća odnosno postojanje poduzeća na tržištu.

Značajan utjecaj imaju novi problemi koji se javljaju prilikom poslovanja poduzeća, borba s

konkurencijom koja često može odvući pozornost od provođenja implementacijskih aktivnosti

te izostanak nagrade odnosno pravilnog vrednovanja zaposlenika za njihov stvarni angažman.

Problemi za koje bi se također moglo reći da se značajno razlikuju s obzirom na

navedeni kriterij i koji bi slijedili nakon ovaj tri bi bili problemi 5, 12 i 19. Riječima izraženo:

neučinkovita koordinacija poslova otežava implementaciju, vodstvo i direktive menadžera

pojedinih odjela ili funkcija su neodgovarajući i implementacija traje duže od planiranog.

Ovdje su prisutna dva nova problema koja nisu bila navedena kroz prethodne analize te je

potrebno naglasiti da koordinacija poslova i vodstvo odnosno direktive menadžera igraju

veliku ulogu prilikom provođenja procesa i formulacije i implementacije strategije.

Pozicija u poduzeću (pitanje 107) + Problemi(1-20)

Kod zadnje analize također se zaključuje sa vrlo visokim stupnjem vjerojatnosti jer p

iznosi 0,008 što je manje od 0,05 te se može zaključivati sa 95% vjerojatnosti. Ovdje se

proučava korelacija pozicije ispitanika u poduzeću kao nezavisne varijable i problema kao

zavisne varijable. Iz rezultata se može primijetiti da se samo problem 11 signifikantno

razlikuje s obzirom na poziciju ispitanika u poduzeću. Problem 11 kaže da ciljevi nisu

dovoljno jasno objašnjeni zaposlenicima nižih hijerarhijskih razina te je logično upravo taj

problem vezati za ovu skupinu. Ocjenjivanje intenziteta problema 11 – ciljevi nisu dovoljno

49

jasno objašnjeni zaposlenicima nižih hijerarhijskih razina se značajno razlikuje između ljudi

na određenim pozicijama u poduzeću. ( F (3; 28) = 4,830, p = 0,008)

Brojčani podaci za kombinaciju problema 11 i pozicije ispitanika u poduzeću navedeni su

tablično ispod teksta počevši od stupnjeva slobode između i unutar grupa, F – vrijednosti i

razine značajnosti koja je dobivena preko Anove.

Tablica 23: Tablica ANOVE za problem 11 i poziciju u poduzeću

df F Sig.

Između grupa 3 4,830 0,008

Unutar grupa 28

UKUPNO 31


Drugi statistički postupak odnosno test za provjeru hipoteze unutar SPSS je T-test. T-

test je ustvari usporedba aritmetičkih sredina te njegova metodologija ovisi o broju uzoraka

čije se aritmetičke sredine uspoređuje i o veličini uzorka te međusobnom odnosu između

skupina čije se aritmetičke sredine uspoređuje. T-test je statistički postupak kojim se određuje

statistička značajnost razlike između dva uzorka, odnosno između dvije aritmetičke sredine. U

t-testu utvrđivala se povezanost problema sa 3 različite nezavisne varijable te su dobivena tri

para: spol (muško, žensko) u odnosu na probleme, zatim vlasništvo poduzeća (pretežito

privatno ili pretežito javno) u odnosu na probleme te poslovanje poduzeća (pretežito domaće

tržište ili pretežito inozemno tržište) u odnosu na probleme. Utvrđeno je da niti između jednog

navedenog para nema statistički značajnih rezultata. Kao t-vrijednost u svakom od slučajeva

uzet je prosjek određenog problema za sve ispitanike te je uspoređivano sa svakom od

nezavisnih varijabli. S obzirom da se nalazi u svim problemima, treba naglasiti da kod

signifikantosti, drugi po redu p, p = 0,000 ne znači da je razina značajnosti zapravo nula, već

da je p < 0,0005 te je stoga statistički značajan.

50

Nakon što su svi podaci obrađeni i interpretirani, valjalo bi zakljčiti do čega se došlo

odnosno rezimirati sve i vidjeti je li hipoteza potvrđena ili opovrgnuta. Može se reći da je

kvantitativno istraživanje uistinu adekvatno za ovakvu tematiku, odnosno može dati veoma

dobre i sveobuhvatne rezultate, no naravno ima i niz ograničenja koji su navedeni u nastavku.

Ipak, još uvijek je u ovom slučaju puno bolje od kvalitativnog istraživanja te se može reći da

se putem ovog upitnika i cjelokupnog istraživanja došlo do stavova menadžera o problemima

s kojima se poduzeće suočava prilikom formulacije i implementacije strategije. Isto tako,

može se uočiti da se kroz najviše problema provlači ljudski faktor, odnosno hijerarhija

zaposlenika i njihove obveze te djelokrug poslovanja, odgovornost i privrženost prema poslu.

To je ono čemu bi menadžeri trebali pridati najveću pozornost. Objasniti svakome u poduzeću

da zna svoju ulogu, razumije koji je cilj i svrha poduzeća te da svi zajedno rade i da se ide ka

tom cilju. Neprestana edukacija i usavršavanje pomoći će da zaposlenici uvijek budu u korak

s vremenom te da poduzeće može opstati na dinamičnom tržištu. Ono što je stavljeno kao

pretpostavka, odnosno važnost financijskih sredstava, nije toliko izraženo prilikom odgovora

ispitanika, odnosno na to nije stavljen veliki naglasak, što bi možda bilo više izraženo kada bi

uzorak bio veći i kada bi bile zastupljene još neke od djelatnosti. Može se reći da su se

istraživanjem potvrdile pretpostavke navedene na početku rada, no svakako bi valjalo ovako

nešto odraditi i sa većim uzorkom te vidjeti hoće li se podaci to jest rezultati značajno

promijeniti ili samo već potvrditi istraženo.

3.4. Ograničenja i smjernice za daljnja istraživanja

Pred sam kraj rada, svakako je bitno napomenuti i ograničenja koja su bila prisutna za

vrijeme pisanja rada odnosno prikupljanja podataka i svemu što prethodi samom pisanju.

Važno je za istaknuti da je ovo samo jedan mali segment te da se može itekako detaljnije

proučavati ova široka tema. Ona u literaturi nije previše zastupljena te su je se mnogi samo

dotakli i vidjeli neke tendencije kretanja, no ima još dosta prostora za istražiti uzroke i

posljedice svih problema pojedinačno. Kod prikupljanja podataka ima također dosta

nepravilnosti odnosno neproporcionalnosti. S obzirom da se radi o kvantitativnom istraživanju

koji uglavnom zahtijeva veće uzorke, ovo bi bilo malo atipičnije istraživanje s obzirom da su

u uzorku tek 32 ispitanika, do kojih se moglo doći zbog neodgovaranja odnosno nepovratka

anketi koje su poslane u poduzeća. Kontaktiralo se uglavnom osobe koje su bile samo

51

posrednici tako da nije bilo moguće kontrolirati sam proces anketiranja, čak ni tamo gdje se

slalo direktno na adrese ljudi koji su zaduženi za ispunjavanje anketa.

U uzorku su zastupljene samo 4 grane djelatnosti, dok ih ima još mnoštvo te s tog

aspekta nije dobro zaključivati za sva poduzeća u RH. Isto tako postoji disproporcionalnost i

kod razina menadžmenta odnosno iz poduzeća iz kojih su i dobivene ankete, nisu dobivene od

sve tri razine već negdje dvije, a negdje i samo po jedna tako da ni to nije realna slika stanja

unutar pojedinog poduzeća. Iz gore navedenih podataka, deskriptivne analize se može vidjeti

da su najviše zastupljena velika poduzeća koja su odgovarala na ankete te da je najmanje

malih što isto nije u skladu s očekivanjima. No, kod malih poduzeća to nije tako začuđavajuće

s obzirom da imaju dosta posla te je to bio period i godišnjih odmora i raznih sređivanja

papira i dokumentacije te nisu imali vremena posvetiti se anketama. Isto tako, kod malih

poduzeća broj zaposlenih je jako mali tako da je često jedna te ista osoba zadužena za više

funkcija odnosno često nemaju cijelu hijerarhiju ni postavljenu, jer svi rade sve odnosno po

potrebi u odnosu na svoje mogućnosti i zbog toga zastupljenost svih razina nije ni moguća.

U mnogim poduzećima imaju zabranu odgovaranja na bilo kakav vid ankete, bez obzira

što je ova anketa bila anonimnog tipa, odnosno nigdje u tekstu se ne navode konkretni podaci

i brojke vezane za neka poduzeća, već je sve izraženo u agregiranim vrijednostima. Ni pitanja

nisu strukturirana da bi zadirala u privatnost poslovanja pojedinog poduzeća, no to je također

smanjilo popis poduzeća koja su mogla vratiti ankete. Ono što je također jako bitno kod

analize usporedbe pokazatelja sa problemima, su financijski pokazatelji gdje je vidljivo da se

kod dva poduzeća nije moglo doći do njihovih izvješća kako bi se izračunali potrebni

pokazatelji te se stoga može reći da je prosjek tih grana bio izračunat bez tog poduzeća te je

stoga prosjek dosta loš podatak s obzirom da uzima u obzir dva, tri poduzeća iz grane.

Važno je reći i ograničenja s metodološkog aspekta, što je i fokus ovog rada. U upitniku

je prisutan premali broj pitanja za testiranje pojedinog problema te bi u budućim

istraživanjima trebalo nadopuniti pitanja odnosno još više precizirati i detaljirati pitanja kako

bi se došlo do boljih rezultata. Premali je broj ispitanika, problem je i zastupljenost grana koje

su sudjelovale u ispitivanju te slab odaziv na ispunjavanje anketa. Istraživanje je bilo dosta

iscrpno, prikupljanje podataka odnosno slanje i dobivanje anketa išlo je jako sporo s obzirom

da se čekalo na njihov odgovor i eventualno ispunjavanje anketa te je na kraju broj anketa bio

ispod očekivanja i ispod potreba za ovo istraživanje. Poduzeća su tjedan dana nakon poslanog

52

upitnika i telefonskog kontakta bila podsjećena na upitnik i telefonski i putem maila u

nekoliko navrata gdje god se vidio potencijal povratka ankete i na sve adrese s kojima se

stupilo prethodno u kontakt.

Svakako je važno spomenuti i implikacije ovog rada odnosno smjernice za unaprjeđenje

koje bi se mogle sastaviti na temelju navedenog istraživanja. Tema je zanimljiva i dosta

neistražena te s tog aspekta ima još puno prostora za daljnji rad odnosno istraživanje.

Zanimljivo je vidjeti tendencije kretanja navedenih problema na poduzećima u Hrvatskoj te

njihovu procjenu problema koji utječu na implementaciju strategije unutar poduzeća. Bilo bi

dobro u daljnjim istraživanjima posvetiti pažnju svakom problemu posebno odnosno vidjeti

koji problemi se najčešće javljaju i saznati razlog tome. Ovaj tip istraživanja može dati jako

dobre rezultate stanja stvari no ne i uzročno posljedične veze te bi bilo dobro napraviti

istraživanje putem fokus grupa gdje bi se mogla grupirati poduzeća po granama djelatnosti.

Za to bi bilo dovoljno po 4-5 poduzeća po grani te se na taj način može ući dublje u

problematiku same teme. Rezultati i mišljenja drugih zaposlenika odnosno drugih poduzeća

mogu itekako ponukati na razmišljanje te menadžerima ukazati na probleme i njihova rješenja

koja samim time vode do veće uspješnosti poslovanja. Ono čemu svakako treba pridati

najviše pažnje su upravo ljudski potencijali koji su temelj svakog uspješnog poduzeća.

Njihova edukacija, umrežavanje u poduzeće i pridavanje važnosti svakom zaposleniku

pospješuju komunikaciju i motivaciju te samim time dovode do bolje radne atmosfere unutar

poduzeća te do boljih financijskih rezultata i položaja na tržištu. Svako poduzeće trebalo bi

više poraditi na odnosu prema zaposlenicima te ih uključiti u sve procese u poduzeću,

konkretno, ovdje se govori o procesima formulacije i implementacije odnosno provođenja

strategije unutar svakog poduzeća.

Prije nego što se iznesu zaključci i diskutira o istraživanju i rezultatima istraživanja

valja spomenuti hipoteze koje su postavljene na početku rada i kazati jesu li one potvrđene ili

opovrgnute. Prva hipoteza da se kvantitativnim istraživanjem može najadekvatnije

prikupiti i obraditi informacije o problemima implementacije strategije u hrvatskim

poduzećima može se reći da je potvrđena. Kvantitativnim istraživanjem, koje se provodi po

kvalitetnom nacrtu može se lako doći do mnogo informacija koje je lako obraditi s obzirom da

se podaci uglavnom kodiraju, jer se koristi zatvoreni oblik pitanja, moguće je postaviti više

pitanja te time saznati širok spektar informacija o promatranoj temi, doći do velikog broja

ispitanika čime se rezultati uzorka približavaju rezultatima osnovnog skupa te je troškovno

53

najisplativiji oblik s obzirom da se do ispitanika može doći osobno, telefonski ili putem

pošte/maila što je korišteno u ovom istraživanju.

Druga hipoteza koju se nastojalo potvrditi je da su ključne sastavnice u poslovanju

svakog poduzeća ljudski i financijski resursi te upravljanje i alokacija navedenih

resursa. Ova hipoteza također je potvrđena. Temelj navedenih analiza može se komentirati da

su ljudski resursi nešto što se najviše spominje kroz cijeli rad, bilo to u negativnom ili

pozitivnom kontekstu odnosno kao problem ili kao nešto što je u organizaciji kvalitetno.

Zaposlenici su ključ svakog uspješnog poduzeća te se njima, odnosno prvenstveno

operativnoj i najnižoj razini menadžmenta o kojima je najviše riječ na skali problema treba

pridati velika važnost. Oni moraju razumjeti svrhu poslovanja poduzeća i kako oni doprinose

svojim radom višem cilju te bi na temelju toga trebali biti adekvatno nagrađeni čime ih se

motivira na daljnji rad. Isto tako, bez obzira što su oni na najnižem mjestu u hijerarhiji treba

im se pristupati kao dijelu cjeline, jer bi poduzeće trebalo funkcionirati kao mreža odnosno

da su svi međusobno u komunikaciji i da idu prema istom cilju. Drugi dio hipoteze vezan za

financijske resurse također je bio naglašen kroz analize po razinama menadžmenta i granama

djelatnosti uglavnom u negativnom kontekstu. Nedostatak financijskih resursa je veliki

problem s obzirom da novac pokreće cijelo poslovanje odnosno potreban je za početak i za

cijeli tijek poslovanja, a povezan je sa svim procesima i sudionicima u poduzeću. Poboljšanje

svih ostalih procesa i ljudskog faktora unutar poduzeća može dovesti do većeg cirkuliranja i

zarade financijskih sredstava za daljnji rad i ulaganje u početak ovog lanca – procese i ljude i

povećati konkurentnost poduzeća na tržištu.

54

4. ZAKLJUČAK

Kroz ovaj rad prikazan je proces kvantitativnog istraživanja sa svim njegovim

sastavnicama te je na temelju toga provedeno kvantitativno istraživanje čimbenika koji utječu

na implementaciju strategije u poduzećima u Hrvatskoj. Provedeno istraživanje možda nije

adekvatno generalizirati na sva poduzeća u Hrvatskoj s obzirom da nije bio prisutan veliki

uzorak odnosno puno grana djelatnosti iz kojih su došle povratne ankete , no kroz istraživanje

se ipak naziru neki problemi i stanja stvari u poduzećima u Hrvatskoj čiji podaci odnosno

mišljenje je dobiveno. U ukupno 15 poduzeća odgovarala su 32 ispitanika te se došlo do

rezultata. Može se reći da su to većinom mišljenja najviše i srednje razine menadžmenta s

obzirom da je njih bilo najviše među ispitanicima. Na ispitanicima je bilo ispuniti anketni

upitnik u kojem se tražilo njihovo mišljenje o 20 problema koji se mogu javljati unutar

poduzeća, a ocjenjuju se unutar Likertove skale kao: nikad, rijetko, povremeno, često i uvijek.

Ovi podaci kombinirani su sa zadnjih 10 pitanja koja se tiču poduzeća i karakteristika

ispitanika odnosno demografska pitanja. Njihovom analizom došlo se do rezultata koji su gore

u tekstu analizirani i interpretirani. Ono što je važno napomenuti i što se može zaključiti da su

hipoteze koje su navedene na početku rada potvrđene odnosno da je ovo u pravilu najlakši

način prikupljanja mišljenja menadžera no isto tako može biti i dosta riskantno s obzirom na

broj odgovorenih anketa, čemu ide u prilog i ovo istraživanje.

Isto tako, kroz navedene tablice analiza problema iznesene su činjenice i objašnjenja

svakog od problema i njihovog pojavljivanja. No, kada se želi probleme svesti na jedan

zajednički nazivnik odnosno u globalu reći što je najveći odnosno najmanji problem unutar

ispitivanog uzorka može se iznijeti par slijedećih tvrdnji:

- problem koji se navodi kao onaj koji stvara uglavnom najmanje probleme i proteže se

kod svih razina je problem 13 koji kaže da zagovornici i pristaše pojedine strateške

inicijative napuštaju poduzeće tijekom implementacije strategije, odnosno pojavljuje

se nikad ili rijetko kod ispitivanih poduzeća,

- što se tiče problema koji se pojavljuju povremeno kod većine ispitanika, to su problem

1 – suočavanje s problemima koji ranije nisu bili identificirani i problem 4 –

nemogućnost kontroliranja faktora iz okruženja ima nepovoljan utjecaj na

implementaciju strategije,

- bitno je napomenuti da se ovdje gledao prosjek problema te se na temelju toga

zaključivalo i zbog toga nije bilo pojmova sa skale iznad stupnja povremeno,

55

- kada se gleda po granama djelatnosti, moglo bi se reklo da se u vezi najviše i

najmanje prisutnog problema mogu vidjeti iste tendencije kao po razinama

menadžmenta što je navedeno na prve tri natuknice,

- uspoređujući financijske pokazatelje sa prosjekom problema po svakom poduzeću

također se može vidjeti da su ispitanici svjesni realnog stanja unutar poduzeća te su

odgovorili na pitanja u skladu sa kretanjima u poslovanju pojedinog poduzeća.

Ovo bi bile najvažnije implikacije što se tiče ovog rada, uz naravno statističke analize t-

testa i ANOVE čije su interpretacije navedene u tekstu te ih se neće ponovo navoditi. Bitno je

samo napomenuti da u t-testu, niti između jednog para koji se proučavao ne postoji značajna

signifikantnost te se to nije uzimalo u daljnju analizu i obradu. Može se zaključiti da su

najbitniji faktori organizacijska struktura, kultura i ljudski resursi te da se njima unutar

poduzeća treba pridati najviše pažnje. Zaposlenici koji razumiju organizacijsku strukturu,

znaju svoj cilj i svrhu djelovanja u poduzeću te razumiju kamo oni vode, motivirani su raditi i

izvršavati na vrijeme svoje obaveze. Struktura mora biti postavljena na način da je razumiju

sve razine menadžmenta unutar poduzeća i da svi sudjeluju u kreiranju iste, dok je kultura

obrazac ponašanja koji se njeguje unutar poduzeća te je ponovo vezan za ljudske resurse. U

poduzećima u Hrvatskoj postoji odgovornost i privrženost prema poslu koji se obavlja, no

postoje određeni problemi u organizaciji i koordinaciji problema koji nisu u nadležnosti

poduzeća i na koja poduzeće ne može utjecati. To je ono na što bi se mogao staviti naglasak

kod daljnjeg istraživanja te pokušati naći rješenje takvih problema i vidjeti da li ti problemi

uistinu mogu biti uzrok lošijeg poslovanja poduzeća.

Važno je spomenuti zaključke do kojih se došlo u radovima prije ovoga te u kojem

segmentu se došlo do sličnih ili istih zaključaka. Rutan (1999.) navodi kako je važno da svi

unutar poduzeća razumiju svoju svrhu i da su suglasni sa pojedinostima plana koji se nastoji

izvršiti. Uprava se treba brinuti da fokus ostane na dogovorenom planu, a da se eventualne

značajne promjene na planu rade nakon razmatranja implikacija i posljedica tih promjena.

Organizacija mora odražavati ravnotežu između tekućih aktivnosti i rada na novim strateškim

inicijativama. Problemi se često mogu javiti kada se tvrtke orijentiraju na novu strategiju

razvoja i zaborave svoju glavnu liniju poslovanja koja je zapravo temelj formulirane poslovne

strategije. Dakle, najbitniji čimbenici su ljudi na svim razinama menadžmenta unutar

poduzeća te organizacijska struktura i kultura. Kao ključne sastavnice poslovanja i provođenja

strategije navodi: planiranje; važnost strateških nasuprot taktičkih, kratkoročnih planova;

56

izvršenje plana implementacije; kontrola u svakoj fazi procesa i napredak u korak sa

promjenama iz okruženja. Imati cilj znači odrediti smjer i svrhu poslovanja.

DeLisi (2001.) u svom radu navodi „šest strateških ubojica“ izvršenja strategije te je

otkriveno da su četiri stvari sposobne ugroziti izvršenje strategije, a to su: neučinkovit viši

menadžment, stil upravljanja odozgo prema dolje, nejasne strategije i suprotstavljeni prioriteti

i loša koordinacija preko funkcionalnih granica. No, ovdje je bitno spomenuti i nekoliko

potencijalnih razloga za neuspjeh u izvršenju strategije, a to su: nedostaje znanje o strategiji i

samom procesu, plan nije iznesen na pravi način zaposlenicima, ljudi nisu nagrađeni za

izvršenje plana, plan je previše apstraktan, ljudi ne mogu povezati svoj rad sa izvršenjem

plana, nisu osposobljeni dovoljno za izvršenje zadataka, viši menadžment ne obraća pažnju na

izvršenje plana, snage kao što su kultura, struktura procesa, informatički sustavi, sustavi za

upravljanje ljudskim resursima ne smatraju se pokretačima sustava, a ljudi su vođeni

kratkoročnim rezultatima.

Johnson (2002.) u svom istraživanju otkriva kako je pet glavnih razloga zašto strateški

planovi ne uspiju te se oni odnose na: motivaciju, komunikaciju, postojanje ideja bez plana,

pasivno upravljanje i vodstvo. Poboljšanje i ulaganje u te sfere poslovanja itekako bi dovelo

do uspješnijeg poslovanja poduzeća, većeg angažmana zaposlenika i time bolje radne

atmosfere unutar poduzeća.

Al – Ghamdi (1998.), čija je skala od 20 problema preuzeta u ovom radu, navodi sedam

problema koji se najviše javljaju unutar poduzeća petrokemijske industrije. U radu je

prikazano da se veći naglasak treba staviti na fazu provedbe strategije. Prethodni radovi

pokazuju da ljudski odnosi igraju veoma važnu ulogu u osiguravanju uspješne provedbe

plana, bilo dugoročnog ili kratkoročnog. Važno je naglasiti da se u ovom radu, prva dva

problema u implementaciji odnose na ljudske potencijale. Naglašavaju da menadžeri

nepravovremeno šalju ljude na obuku i daju upute svojim zaposlenicima kako bi bili sposobni

izvršiti plan, ne pokušava se povezati učinkovitost zaposlenika tijekom provedbe plana sa

nagradom što bi bio određeni stimulator za uspješniji rad, a problem je i raskorak između

vremena koje je predviđeno za formuliranje strategije i stvarnog vremena koje je potrebno za

izvršenje strategije. Nedostaje temeljita analiza kao što je npr. - SWOT kako bi se uočile

glavne slabosti i prijetnje odnosno iskoristile vlastite snage i prilike iz okruženja. Menadžeri

nisu svjesni problema koji su se pojavili tijekom izvršenja strategije, neadekvatna

57

koordinacija, nedostatak ravnoteže između oblikovanja i provedbe strategije. Može se

zaključiti da su glavni problemi vezani za ljude odnosno njihovo izvršenje zadatka,

poistovjećivanje sa ciljem poslovanja, obuka, dodjeljivanje zadataka. Izvjesni su problemi i u

organizacijskoj kulturi i strukturi te se često ne posvećuje dovoljno pažnje ispunjavanju

ciljeva na vrijeme.

Eppler i Gouhui (2008.) navode da na proces implementacije strategije utječu mnoge

varijable unutar i izvan organizacije. Zadatak provedbe strategije se prvenstveno veže za

upravljanje ljudskim resursima i poslovnim procesima. Uspješno izvršenje ovisi o uspješnom

obavljanju poslova, jačanju konkurentske sposobnosti, motiviranju i nagrađivanju ljudi

tijekom provedbe strategije. Provedba strategije zato podrazumijeva koordinaciju svih

zaposlenih i svih funkcija i zadataka unutar poduzeća. Ovaj rad je usmjeren na 8 ključnih

provedbenih strategija i menadžerske poslove: izgradnja adekvatne organizacije,

raspoređivanje resursa, pokretanje politika i postupaka vezanih za strategiju, usvajanje

najboljih praksi i neprestano usavršavanje, instaliranje informacijskog i operativnog sustava,

pružanje nagrade i poticaja zaposlenicima, formiranje korporativne kulture i vodstva. Došlo

se do zaključka da postoji povezanost između percepcije u pogledu izgradnje adekvatne

organizacije s obzirom na etničku klasifikaciju ispitanika. Organizacije bi trebale osigurati

raznoliku radnu snagu da se izgradi adekvatna organizacija. Organizacija mora omogućiti

menadžmentu da provede strategiju uz radnu snagu sa određenim iskustvom, tehničkim i

intelektualnim sposobnostima te ih zadržati preko spektra raznolikih radnih mjesta. Isto tako,

ispitanici iz različitih etničkih skupina i vrsta industrije se razlikuju svojim percepcijama u

pogledu zadataka provedbe strategije. Upravo zbog toga pristup pri dodjeli sredstava za

provedbu strategije mora biti različito distribuiran, a ne po načelu „jednako svima“, jer im

različite etničke skupine pridaju različite vrijednosti i različito ih koriste. Pristup i način na

koji se dobivaju sredstva se razlikuje s obzirom na industriju u kojoj se posluje. No drugih

značajnih razlika među industrijama osim ovoga nema. Utvrđeno je i da se stav ispitanika

značajno odnosi na percepcije utvrđivanja politika i procedura te pružanja nagrada i poticaja.

Menadžeri i zaposlenici imaju različito viđenje u vezi zadataka vezanih za provedbu

strategije. Ispitanici raznih pozicija različito gledaju na poticaj i nagrade za zadatke provedbe

strategije. Naglasak je u svim istraživanjima upravo na ljudskim potencijalima i odnosima

između različitih razina menadžmenta, motivaciji, vodstvu, koordinaciji što se kroz probleme

koje su ispitanici ocjenjivali da naslutiti i u ovom radu.

58

S obzirom da je skala preuzeta iz rada AL-Ghamdija, najviše sličnosti je upravo sa

ovim radom, jer se istraživalo po točno istim problemima te je najlakše usporediti. Vidljivo je

da su upravo problemi koji su navedeni kao ključni kroz taj rad, dobiveni i u istraživanju na

poduzećima u Hrvatskoj.

U ovom odlomku odgovorit će se i na hipoteze s početka rada. Kvantitativnim

istraživanjem se uistinu došlo do stavova menadžera o većem broju problema koji utječu na

implementaciju strategije u poduzećima u Hrvatskoj. Prema nacrtu je provedeno kvantitativno

istraživanje. Može se reći da je prva hipoteza potvrđena, iako je broj ispitanika zbog mnogih

ograničenja bio prilično malen, uspjelo se doći do stavova ispitanika. Kroz ANOVU i T-test

prikazani su rezultati istraživanja. Oni upućuju na važnost ljudskog faktora odnosno ljudskih

resursa unutar svih grana i svih poduzeća, no vidljivo je da financijski resursi nisu istaknuti

kao ključni kod problema koji utječu na proces implementacije u poduzećima. Stoga se može

reći da je druga hipoteza djelomično prihvaćena.

Na kraju, važno je zaključiti i da je kvantitativno istraživanje najprilagođenije za

potrebe ove teme te da se može doći do realnih rezultata, no glavni problem je slab odaziv

ispitanika. Ipak, korištenjem kvalitativnog istraživanja i metoda ne bi se dobilo ništa više

rezultata s obzirom da ljudi uglavnom nemaju vremena ni volje posvetiti nekom istraživanju

te je s te strane bolje koristiti kvantitativno istraživanje. Da bi se moglo zaključiti, važno je

dobiti podatke koji se mogu interpretirati i koji su jasni iz samih rezultata te je stoga lakše

interpretirati dobiveno. U anketi se može pitati puno više pitanja nego kod kvalitativnih

metoda istraživanja i pokriti više područja odnosno potpodručja unutar glavne teme i saznati

mišljenje ispitanika. Za neka buduća istraživanja ne bi bilo loše kontaktirati čak i izravno

direktora, ako se može te na taj način doći do više anketa, to jest svih potrebnih za provođenje

istraživanja. Kvantitativno istraživanje i metode koje se vezuju za ovu vrstu istraživanja su

uostalom i najprimjerenija zbog odaziva ispitanika, osjetljivosti same teme upravo iz razloga

što se govori o problemima i u intervjuu bi ispitanici bili potencijalno neiskreniji, jer im se

između ostalog ne jamči anonimnost. Isto tako, troškovi ovakvog istraživanja su znatno manji

i potrebno je znatno manje vremena za provesti ga, rezultate je lakše interpretirati, lakše je

doći do većeg broja ispitanika te su podaci reprezentativni za cijelu populaciju. Upravo zbog

svega navedenog je kvantitativno istraživanje korišteno i u ovom radu te su se dobili podaci

na temelju kojih su se mogli ustanoviti određeni fenomeni.

59

POPIS LITERATURE

KNJIGE

1. Tkalec Verčić A., Sinčić Ćorić D., Pološki Vokić N., 2010., „Priručnik za

metodologiju istraživačkog rada – kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i

stručno istraživanje“, M.E.P. d.o.o., Zagreb

2. Zelenika R., 2000., „Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela“,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

ČLANCI

3. Al-Ghamdi S.M., 1998., „Obstacles to successful implementation of strategic

decisions: The Saudi Case“, International Journal of Managemenr and Strategy 2015.,

Vol No.6, Issue 9

4. DeLisi, P. (2001), “Strategy Execution: An Oxymoron or a Powerful Formula for

Corporate Success”, Organizational Synergies, http://www.org-synergies.com,

pregledano 28.04.2015.

5. Johnson, P. (2002). “The Top Five Reasons Why Strategic Plans Fail”, 25.04.2015.

6. Konsa K., Promatranje (metodološki esej), Odsjek za sociologiju, 2006.,

http://www.ffst.unist.hr/images/50013723/KONSA-PROMATRANJE.pdf, pregledano

29.04.2015.

7. Leburić A., 2002., Integracija kvalitativnih i kvantitativnih aspekata: perspektive

empirijskih istraživanja otoka, Filozofski fakultet u Zadru, Sociologija i prostor, Vol

39., No. 1/ 4 (151/154)

8. Nikolić B., Bilić-Prcić A., Pejčinović R., 2003., Metrijske karakteristike instrumenata

opisanih na malim uzorcima, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 2005.,

Vol 41, br.1, str. 57-72

9. Okumus F., 2003., Emerald Article: A framework to implement strategies in

organizations, Management Decision, Vol.41, Iss:9 pp. 871-882

10. Rajh E., 2009., Razvoj mjernih ljestvica za mjerenje specifičnih elemenata

marketinškog miksa usluga, Ekonomski institut, Zagreb, Ekonomski Vjesnik,

Vol.XXII, No.2, str. 340-350

11. Rutan, S. (1999), “Strategic Management: 3 Steps to the Cycle of Success”, Compass

Points, pregledano 25.04.2015.

60

12. Skoko B., Benković V., 2010., Znanstvena metoda fokus grupa – mogućnosti i načini

primjene, Politička misao, Vol.46, No.3, str. 217-236

13. Turza-Bogdan T., 2009., Stavovi nastavnika o kajkavskome narječju, Učiteljski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek u Čakovcu, Hrvatski, Vol.8 No.1

14. Vaitkevicius S., Kazokiene L., 2013., The Quantitative Content Processing

Methodology: Coding of Narratives and Their Statistical Analysis, Engineering

Economics, 28-35

ELEKTRONIČKI IZVORI

15. Analiza varijance, ANOVA, http://www.pfos.hr/~bioinfo/Biometrika/L7.pdf,


16. Ilakovac V., Temeljne spoznaje o uzorku, Katedra za biofiziku, medicinsku statistiku i

medicinsku informatiku, Medicinski fakultet Osijek,

http://www.medri.uniri.hr/informatika/assets/PDPL%20IRB%20Ilakovac-

1%28uzorak,%20Chi-2s%29.pdf, pregledano 20.04.2015.

17. Izvori i metode prikupljanja podataka u istraživanju turističkih tržišta,

http://www.vsmti.hr/hr/nastava/nastavni-materijali/doc_view/2197-p5istrazivanje-

turistickih-trzista.raw?tmpl=component , 06.05.2015.

18. Koeficient Cronbach alfa, http://www.benstat.si/blog/koeficient-cronbach-alfa,


19. Metoda ankete, upitnika i intervjua u istraživačkom procesu u saobraćaju,

https://www.motorna-vozila.com/metoda-ankete-saobracaju/ , 12.05.2015.

20. Metode istraživanja u fizioterapiji, Upitnici i intervju,

http://161.53.244.3/~oliverap/MetodeIstrazivanjaFT/4_Upitnici.pdf, 11.05.2015.

21. Mjerenje stavova, Istraživanje turističkih tržišta 2012./2013.,

http://web.efzg.hr/dok/TUR/ITT20122013_6.pdf, 30.04.2015.

22. One sample T-test, http://www.cliffsnotes.com/math/statistics/univariate-inferential-

tests/one-sample-t-test, pregledano 13.05.2015.

23. One sample T-test using SPSS, https://statistics.laerd.com/spss-tutorials/one-sample-t-

test-using-spss-statistics.php, 14.05.2015.

24. Statistika, Poglavlje 4, http://www.mathos.unios.hr/uvis/poglavlje4.pdf, 25.04.2015.

61

25. Testovi za provjeru hipoteza,

http://www.vef.unizg.hr/org/stocarstvo/prezentacije/Statistika_05_06/testovi_hipoteze.

pdf, 03.05.2015.

26. Types of Dana & Measurement Scales: Nominal, Ordinal, Interval and Ratio,

http://www.mymarketresearchmethods.com/types-of-data-nominal-ordinal-interval-

ratio/, 10.05.2015.

27. Using SPSS for T-test, http://academic.udayton.edu/gregelvers/psy216/spss/ttests.htm,


28. Uvod u matematičku statistiku,

http://matematika.fkit.hr/novo/statistika_i_vjerojatnost/predavanja/1%20-

%20Deskriptivna%20statistika.pdf, 25.04.2015.

29. What statistical analysis should I use? Statistical analysis using SPSS;

http://www.ats.ucla.edu/stat/spss/whatstat/whatstat.htm, 14.05.2015.

62

POPIS ILUSTRACIJA

Redni broj Naslov ilustracija Stranica

1. Karakteristike kvalitativnog istraživanja 6

2. Vrste ispitivanja sa pripadajućim podvrstama 14

3. Varijante tehnike promatranja 15

4. Omjer muškaraca i žena među ispitanicima 25

5. Odnos poduzeća u privatnom i javnom

vlasništvu

26

6. Poduzeća s obzirom na okrenutost tržištu 26

7. Broj ispitanika s obzirom na godine rada u

poduzeću

27

8. Broj i postotak ispitanika po granama

djelatnosti

27

9. Zastupljenost poduzeća po veličini (broj

ispitanika)

28

10. Analiza problema po razinama menadžmenta 29

11. Problemi koji se javljaju „povremeno“ po

mišljenju operativne razine

30

12. Problemi koji se javljaju „rijetko“ po

mišljenju operativne razine

31


mišljenju najniže razine poslovodstva

31

14. Problemi koji se pojavljuju „rijetko“ po

mišljenju najniže razine poslovodstva

32

15. Problemi koji se „povremeno“ javljaju po

mišljenju srednje razine poslovodstva

33

16. Problemi koji se „rijetko“ javljaju po

mišljenju srednje razine poslovodstva

33


ukupnom mišljenju svih razina

34

18. Problemi koji se javljaju „rijetko“ po

ukupnom mišljenju svih razina

34

63

19. Skala problema prema Al-Ghamdiju (1998.)

korištena u istraživanju

36

20. Analiza problema u odnosu na industrijsku

granu

38

21. Tri problema koji se javljaju najčešće kod

trgovine na veliko i malo, prerađivačke

djelatnosti i djelatnosti usluga smještaja

39

22. Tri problema koji se najčešće javljaju kod

poduzeća za odnose s javnošću

40

23. Prosjek problema i financijski pokazatelji 41

24. Kvaliteta formulacije i implementacije prema

granama djelatnosti

42

25. Matrica formulacija/implementacija za grane

djelatnosti

44

26. Problemi koji se značajno odnosno umjereno

značajno razlikuju s obzirom na godine

koliko se poduzeće nalazi na tržištu od

osnutka

48

27. Tablica ANOVE za problem 11 i poziciju u

poduzeću

49

64

Prilog 1: Implementacija strategije u hrvatskim poduzećima

Prvi dio: Proces implementacije strategije u hrvatskim poduzećima

Molim vas ocjenite u kojoj mjeri se sljedeći problemi pojavljuju prilikom implementacije strategije u

vašem poduzeću.

Nik

ad

Rij

etk

o

Po

vre

men

o

Čes

to

Uv

ijek

1. Suočavanje s problemima koji ranije nisu bili identificirani. 1 2 3 4 5

2. Odstupanje od postavljenih ciljeva. 1 2 3 4 5

3. Borba s konkurencijom odvlači pozornost od provođenja implementacijskih aktivnosti. 1 2 3 4 5

4. Nemogućnost kontroliranja faktora iz okruženja ima nepovoljan utjecaj na implementaciju. 1 2 3 4 5

5. Neučinkovita koordinacija poslova otežava implementaciju strategije. 1 2 3 4 5

6. Ključni zadaci i aktivnosti implementacije nisu definirani dovoljno jasno. 1 2 3 4 5

7. Sustav monitoringa i kontrole je neodgovarajući. 1 2 3 4 5

8. Odgovornosti ključnih zaposlenika nisu jasno postavljene. 1 2 3 4 5

9. Neodgovarajuće praktične upute operativcima i neodgovarajuće obučavanje zaposlenika nižih razina. 1 2 3 4 5

10. Slabo razumijavanje uloge organizacijske strukture i adekvatnog raspoređivanja poslova. 1 2 3 4 5

11. Ciljevi nisu dovoljno jasno objašnjeni zaposlenicima nižih hijerarhijskih razina. 1 2 3 4 5

12. Vodstvo i direktive menadžera pojedinih odjela ili funckija su neodgovarajući. 1 2 3 4 5

13. Zagovornici i pristaše pojedine strateške inicijative napuštaju poduzeće tijekom implementacije strategije. 1 2 3 4 5

14. Osobe koje su bile uključene u fazi formulacije nemaju aktivnu ulogu tijekom implementaciji strategije. 1 2 3 4 5

15. Zaposlenici nisu vrednovani i nagrađeni prema stvarnom doprinosu u izvršenju planova. 1 2 3 4 5

16. Nedovoljna financijska sredstva za realizaciju strategije. 1 2 3 4 5

17. Zaposlenici ne posjeduju adekvatne sposobnosti za provođenje strategije. 1 2 3 4 5

18. Nedostatak osjećaja pripadnosti poduzeću među ključnim zaposlenicima. 1 2 3 4 5

19. Implementacija traje duže od planiranog. 1 2 3 4 5

20.Prilikom implementacije strategije, određeni problemi zahtjevaju uključenost najvišeg poslovodstva, no operativna razina nije o tome pravovremeno obavijestila članove najvišeg poslovodstva.

1 2 3 4 5

21. Kako bi opisali fazu formulacije strategije u vašem poduzeću? a) Dobro koncipirana

b) Loše koncipirana

22. Kako bi opisali fazu implementacije u vašem poduzeću?

a) Dobro provođena

b) Loše provođena

23. Implementacija trenutne strategije se nalazi u fazi:

a) uvođenja

b) rasta

c) zrelosti

24. Broj zaposlenih: ______

25. Godina osnutka poduzeća ____ 26. Poduzeće je pretežito u:

a) privatnom vlasništvu

b) javnom vlasništvu

27. Poslovanje poduzeća je pretežito okrenuto:

a) domaćem tržištu

b) inozemnom tržištu

28. Industrijska grana kojoj poduzeća pripada:

_____________________________________

29. Koliko godina radite za poduzeće u kojem se trenutno

nalazite?

a) 0-4godina

b) 5-9 godina

c) 10-14 godine

d) 15-19 godina

e) 20 i više godina

30. Koja je vaša pozicija u poduzeću?

a) najviše poslovodstvo

b) srednja razina poslovodstva

c) najniža razina poslovodstva

d) operativna razina

31. Vaša dob: ________

32. Spol: ________

65

Documents

Tena Peričić OBLIKOVANJE NACRTA KVANTITATIVNOG …oliver.efri.hr/zavrsni/921.B.pdf · prikupljanja podataka. Traži se precizno mjerenje i analiza koncepata. Kvantitativni podaci