Teorija socijalnog rada

Kolokvij II

Uvjeti prihvaćanja teorije kao znanstvene

• Je li svaka teorija znanstvena? • Postoje li neznanstvene teorije? • Heuristička plodnost (jamči mogućnost novih

spoznaja) • Povezivanje, pojašnjavanje i tumačenje

empirijskih generalizacija • Sposobnost predviđanja pojava • Preciznost (objektivnost) • Iskustvena provjerljivost • Primijenjivost

Tipovi teorija u društvenim znanostima

• Analitičke ili aksiomatske teorije – (aksiom = sud ili stav koji je nedokaziv, ali se smatra istinit) -ne odnose se na stvarni svijet nego na misaone koncepte)

• Empirijske teorije - donose tvrdnju o uzročno-posljedičnoj povezanosti pojava na koje se odnose (univerzalne)

Tipovi teorija u društvenim znanostima

• Normativne ili konceptualne teorije - konstituiraju sustave značenja i sustave vrijednosti unutar strukture znanosti i na taj način određuju od čega se znanost sastoji

• Paradigmatske teorije - znanstvenikova slika svijeta koji ga okružuje kada obavlja znanstveno promatranje

Što je teorija?

“Teorija je organizirani iskaz ideja o svijetu” (Payne 2005:5)

3 RAZLIČITE MOGUĆNOSTI:

1. Modeli prakse (praktični modeli) — struktura i organizacija toga kako pristupamo određenoj situaciji koja zahtjeva akciju – npr. krizna teorija, praksa osnaživanja, zadacima usmjerena teorija

2. Perspektive koje izražavaju vrijednosti i/ili gledanja na svijet te nam pomažu u donošenju odluka o tome što učiniti – npr. feministička, marksistička, humanistička ili egzistencijalna ili sistemska perspektiva

3. Eksplanatorna teorija pomaže u određenju toga zašto neka oređena situacija stvara neke određene rezultate te u kojim okolnostima – npr. kognitivno-bihejvioralna teorija, socijalni konstruktivizam i feminizam

Orijentacijske teorije

Opisuju i objašnjavaju ponašanje te kako se i zašto razvija određeni problem

Pružaju važno pozadinsko znanje i često su posuđene iz drugih disciplina poput biologije, psihologije, ekonomije, kulturalne antropologije i slično. Primjer su različite teorije vezane uz ljudski razvoj, osobnost, obiteljske sisteme, socijalizaciju, organizacijsko funkcioniranje i političku moć kao i teorije vezane uz specifične tipove problema poput siromaštva, nasilja u obitelji, mentalnih bolesti, maloljetničke trudnoće, kriminala i rasne diskriminacije

Praktične perspektive Poseban način gledanja na i razmišljanja o praksi.

To je konceptualni objektiv kroz koji netko gleda na socijalno funkcioniranje te nudi veoma široku uputu o tome što može biti važno za razmotriti u praktičnoj situaciji. Poput objektiva kamere perspektiva služi kako bismo se fokusirali ili kako bismo povećali određeno obilježje.

Dvije perspektive su obično korištene u procjenjivanju odnosa između ljudi i njihove okoline: generalno-sistemska perspektiva i ekosistemska perspektiva.

Praktična teorija Nudi istovremeno objašnjenje nekog ponašanja ili

situacije i uputu o tome kako se ona može promijeniti.

Praktična teorija služi kao putokaz postizanja određenog tipa promjene. Večina praktičnih teorija ukorijenjene su u jednoj ili više orijentacijskih teorija.

Primjer je psihosocijalna terapija koja je primarno utemeljena na psihodinamskoj teoriji i ego psihologiji. Sljedeći primjer je bihejvioralna terapija koja proizlazi iz psihologije učenja

Praktični model

Skup koncepata i principa koje koristimo kao vodiče za intervencijske aktivnosti.

Termin model također se koristi kad se osvrćemo na konceptualni okvir koji je posuđen iz nekog područja i primijenjen na drugo, npr. medicinski model (ispitivanje, dijagnoza, tretman) i pravni model (pristup socijalne akcije i zastupanja klijenta, uključujući natjecanje i sukob između protivnika)

NEKI KLASIČNI DRUŠTVENI TEORETIČARI

• Karl Marx 1818-1883

• Ferdinand Tonnies 1855-1936

• Emile Durkheim 1858-1917

• Max Weber 1864-1920

• Herbert Spencer 1820-1903

• Sigmund Freud 1856-1939

NEKI SUVREMENI DRUŠTVENI TEORETIČARI

• Frankfurtska škola • Feministički teoretičari • Michel Foucault • Jurgen Habermas • Anthony Giddens • Zygmunt Bauman • Ulrich Beck Svaki od ovih teoretičara imao je trajan utjecaj na

društvenu misao i socijalni rad

GDJE NASTAJU DRUŠTVENE TEORIJE

• Sociološke teorije,

• Moderne ekonomske teorije,

• Suvremene političke teorije,

• Psihološke teorije,

• Teorije socijalnog rada (praktične)

Razine teorija

Velike ili globalne teorije na makro razini (ponekad nazivane kao meta-narativne) koje žele biti u mogućnosti objasniti sve u društvu ili svako ljudsko ponašanje

Marksizam ili psihoanaliza

Razine teorija Teorije srednje razine koje se usmjeravaju na

ograničenu razinu problema – npr. teorija etiketiranja koja polazeći od

integrativne perspektive namjerava objasniti devijantno ponašanje

Mikro teorije koje su razvijene kako bi objasnile određene situacije koje se događaju u malom broju ili zahvaćaju samo mali broj ljudi –

npr. odnos između osoblja i pacijenata na bolničkom odjelu

Znanost o znanosti

Kako znanost “funkcionira”?

Kako nastaju teorije?

George Alfred Leon Sarton (1884-1956) se

smatra osnivačem ove discipline.

Postoje 3 glavna modela razvoja znanosti

Popper-ov pozitivistički pristup

Karl Popper (1902 – 1994)

Popper ističe:

Napredak se postiže putem falsificiranja neispravnih teorija.

Nadolazeća teorija biti će bliža istini.

Znanost kao linearni proces, akumulacija znanja

Suvremena teorija sadrži sastojke ranije teorije

Model znanstvenih revolucija

Thomas Kuhn (1922 – 1996)

Napredak u znanosti nije linearan već revolucionaran.

Stare i nove teorije su nekompatibilne.

Danas dosta korišten pristup.

Uveden u Kuhn-ovoj knjizi 1962.

“The structure of scientific revolutions”

Feyerabend-ov model Paul Feyerabend, filozof i fizičar ide dalje od Kuhn-a.

Razvio je jedan od glavnih modela suprotstavljenih Kuhn-ovom, koji je znatno radikalniji.

Paul Feyerabend (1924 – 1994)

Nove teorije nemaju gotovo ništa s prethodnima.

Nisu koherentne niti konzistentne.

Metoda suprotstavljanja

Feyerabend se suprotstavlja falsificiranju – to će omogućiti bilo kojoj teoriji da se pojavi čak ukoliko donosi i brojna neriješena pitanja.

Predlaže: pluralizam u metodologiji za istraživanje znanja.

Mnogi oblici znanja koji su se nekad smatrali “neznanstvenim” kasnije su prihvaćeni.

Današnji pogled na znanost

Mnogo teorija pojavilo se desetljećima nakon Kuhn-ove.

Mogu se svrtstati negdje između ova 3 modela.

Revolucionarni procesi (današnje shvaćanje)

Linearna akumulacija činjenica

(nekad dominantan pristup )

Popper

Kuhn

Feyerabend

Nekoherentnost

(preradikalan pristup za večinu znanstvenika

Različite paradigme

• REDUKCIONISTIČKA

• Monokauzalna

• Monofaktorijalna

• Jednodimenzionalna

• Sve ili ništa

• Monokauzalni

determinizam

• SISTEMSKA

• Multikondicionalna

• Multifaktorijalna

• Multidimenzionalna

• I ovo i ono

• Probabilistički determinizam

“STARA” PARADIGMA

Aristotel, T. Akvinski, N. Kopernik, G. Galilei, I.

Newton, R. Descartes, R. Bacon, J. Locke i dr.

Racionalno, analitičko mišljenje, antiekološki

stav

Klasična fizika, mehanicistička slika prirode,

odvojenost dijelova bez međusobnog utjecaja

Strogi determinizam, sigurna predvidivost

Res cogitans (duh) i Res extensa (materija)

Patrijarhalna sterotipija podjela spolnih uloga

“NOVA” PARADIGMA

• Koestler, Einstein, Planck, Bohr, de Broglie, Schroedinger

• Cjelovito, ekološko, sistemsko, cirkularno mišljenje

• Moderna fizika, teorija relativnosti, kvantna teorija

• Heisenberg-ove relacije neodređenosti

• Bohr-ov princip komplementarnosti u međuodnosima

• Promatrač utječe na promatrano

• “Not facts but patterns” (G. Bateson) itd.

Razina proučavanja

• MAKROSKOPSKA

• Princip kauzaliteta

• Newtonova mehanika

• Klasifikacija

• Racionalno tumačenje

• Izolirani sistemi

• Fiksna svojstva

• Točna predviđanja

• MIKROSKOPSKA

• Princip slučajnosti

• Kaotičnost fluktuacija

• Teorija polja s recipročnim utjecajem

• Nepredvidivost

• Nemogućnost točnog promatranja

Razmislite…

• Koja vrsta paradigme je korisnija za socijalni rad? Zašto?

• Koja razina proučavanja je korisnija? Zašto?

• Što bi za socijalne radnike u praksi moglo značiti prihvaćanje “stare” (redukcionističke), a što “nove” (sistemske) paradigme?

• Što bi značilo prihvaćanje “makroskopske”, a što prihvaćanje “mikroskopske” razine proučavanja?

TROETAPNI TEORIJSKI OKVIR UTVRĐIVANJA I INTEGRIRANJA TEORIJE I PRAKSE

COLLINGWOOD (2005)

26

ZNANJE ZNANJE VJEŠTINE VJEŠTINE

VRIJEDNOSTI I ETIKA VRIJEDNOSTI I ETIKA

TEORIJSKI KRUG

27

ETAPA 1

11 godišnja djevojčica

Hrvatsko drž.

Obitelj je preselila

Majka je alkoholičarka

Majka ima novog partnera

Otac ih jenapustio kad joj je bilo 5 godina

Troje braće, stari 14g, 12g i 8mj

IVANA Ne pohađa školu

Izostaje iz škole

kako bi “brinula” za mamu i najmlađeg

brata

Samoozlijedila se

Čini se mršavom i povučenom

Do prošle je godine redovito odlazila u

školu

Nema prijatelja

Želi pronaći oca

Paternalistički usmjerena baka živi blizu njih

IVANA NE VOLI

Svojeg novog oca

Svoja dva starija brata

Školu i učiteljicu

Govoriti o školi i zašto izostaje iz nje

Drugu djecu u školi

To što ne može biti više s

bakom

Kad njezina majka pije

Kad njezin najmlađi brat plače

Kad je njezin “novi otac” ljut

IVANA VOLI Crtanje i čitanje Najmlađeg brata Svoju učiteljicu iz nižih razreda Baku Biti kod djeda i bake Karaoke i ples kad je nitko ne gleda Robbie Williams-a Stariju socijalnu radnicu Bilo što roza boje

ETAPA 2 TEORIJSKI KRUG

28

Informativne teorije Intervencijske teorije

Privrženost i gubitak Ljudski razvoj Sistemi Mentalno zdravlje Samoozljeđivanje Migracijske obitelji

Na klijenta usmjerene Rad kroz igru Bihejvioralne Životne vještine Genogram

IVANA

ETAPA 3 ZNANJE, VJEŠTINE I VRIJEDNOSTI

29

ZNANJE ZNANJE VJEŠTINE VJEŠTINE

VRIJEDNOSTI + ETIKA VRIJEDNOSTI + ETIKA

ZAKONODAVNI OKVIR POLITIKA USTANOVE PROCEDURE USTANOVE ORGANIZACIJSKI KONTEKST RESURSI

KOMUNIKACIJA

OSPOSOBLJAVANJE

PROCJENA

ZASTUPANJE

PISANJE IZVJEŠTAJA

RAZLIČITOST I MOĆ

OSOBNA, PROFESIONALNA I ORGANIZACIJSKA PITANJA

IZBOR

Teorija koja će

nas informira

ti i objasniti

Ivanin svijet

Teorija koja će

omogućiti da

interve- niramo u Ivanin svijet

IVANA

Važnost teorije za socijalnog radnika

• Teorija pruža podršku u profesionalnom postupanju i donošenju odluka u praksi socijalnog radnika (smanjuje nesigurnost)

• Teorija pruža poticaj za daljnji razvoj kompetencija

• Koja znanja i vještine su potrebne socijalnim radnicima?

RAZLIČITA ZNANJA U SOCIJALNOM RADU

ZNANJE O RAZLIČITIM TEORIJAMA U VEZI RAZLIČITIH PODRUČJA SOCIJALNOG RADA

PODIZANJE SVIJESTI O POTREBI CJELOŽIVOTNOG UČENJA – PROFESIONALNI I OSOBNI RAZVOJ

PREPOZNAVANJE I ANALIZA DRUŠTVENIH PROCESA

ZNANJA IZ DRUGIH DISCIPLINA

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

PROFESIONALNE VRIJEDNOSTI

VJEŠTINE RADA S KLIJENTIMA I UČENJE O RAZLIČITIM TEORIJSKIM PRISTUPIMA

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE PRAVNIH I ADMINISTRATIVNIH PROCEDURA I FUNKCIONIRANJA SOCIJALNIH SLUŽBI