TG_1_2011_Kuzmic_Tomisa_Valdec_Analiza_dozivljaja_osnovnih_tipografskih_elemenata.pdf

7/29/2019 TG_1_2011_Kuzmic_Tomisa_Valdec_Analiza_dozivljaja_osnovnih_tipografskih_elemenata.pdf

1/4

ISSN 1864-6168

ANALIZA DOIVLJAJA OSNOVNIH TIPOGRAFSKIH ELEMENATA

Kuzmi A.1, Tomia M.1, Valdec D.11Veleuilite u Varadinu, Varadin, Hrvatska

Saetak: U radu je obraena tipografija, elementi i

njihovo oblikovanje s namjerom da izazovu razliite

doivljaje kod ljudi. Istraeno je oblikovanje za pet

doivljaja koji bi se mogli svrstati u osnovnu kategoriju.

To su doivljaji pokreta, reda, prirode, tehnologije i

bunta. Glavni problem koji se istrauje je taj kako

oblikovati tipografiju da ona podsvjesno djeluje na

ovjeka izazivajui eljeni doivljaj.

Kljune rijei: tipografija, font, grafiki elementi,

doivljaj

Abstract: Abstract: This paper elaborates typography,

elements and their formatting with the purpose of

causing different experience for people. It explores

formation of the five experiences that could be classified

into primary category. The mentioned experiences are

motion, order, nature, technology and rebellion. The

main issue is how to design a typeface that

subconsciously affects the body causing the desired

experience?

Key words: typography, font, graphic elements,

experience

1. UVOD

Pisana rije je uz razgovor jedan od glavnih i najvanijihsredstava komunikacije. Osim za svagdanjekomuniciranje slui i za prijenos raznih podataka iinformacija. Podruje koje se bavi izborom i metodamarazmjetaja slova, izgledom slova i promjenama znakovau abecedi naziva se tipografija. itajui novine, asopise,reklame i knjige veina ne obraa pozornost na izgled

teksta i naslova, tj. na tipografiju. Svjesno se ne obraapozornost, no podsvjesna razina ovjekovog doivljajatipografije neto je potpuno drugo. Zato neto proitamoprvo? Zato neke tekstove ne proitamo? to upamtimood proitanog? Poruka se nekad ne prenosi samo tekstomve i nainom na koji je tekst, naslov ili naziv napisan.Tipografija djeluje na podsvjesnoj razini i vie nego narazini svijesti. Osoba koja se bavi tipografijom iodabirom tipografije mora znati vie od tehnikihobiljeja tipografije. Mora ui u podsvijest promatraa iitatelja i potaknuti eljeni osjeaj.

2. DOIVLJAJ POKRETA

Pri spomenu rijei pokret svatko zamisli neto na to gapokret podsjea. To mogu biti pokretni objekti kao to su

auto, avion, vlak, formula i sl. Rije energija moepobuivati osjeaje topline ili moe potaknuti stvaranjepodsvjesnih slika: sliku eksplozije, sunca, energinihosoba i ivotinja. Prvi dojam na spomenute rijeiprilino su individualna stvar i mijenjaju se od ovjekado ovjeka. Rijei koje se javljaju kao asocijacija naenergiju i pokret analiziraju se. Postavlja se pitanje toim je zajedniko i kako bi ih se opisalo. Elementi koji bi

mogli proizai iz spomenutih pojmova su nagib, topleboje, linije pokreta, te zamuenje i nakoenakompozicija.

Slika 1. Primjer postizanja tipografske energije

Najbri i najuinkovitiji nain da se od potpuno statinogoblika slova stvori energini dojam je jednostavnopreoblikovanje veliine, boje ili nagiba. Spomenutatehnika koristi jednostavne elemente, pa se tek daljnjimistraivanjem dolazi do sloenijih rjeenja.Kod dizajna koji se oslanja na odabir boja, za energininaslov bolje je koristiti snane i jarke boje. Ukombinaciji s neutralnom pozadinom, energija i pokretslova dolaze jo vie do izraaja. Osim jarke boje,energini font i usklinik mogu pridonijeti povienjuvizualne energije naslova. Razni gotovi efekti koje nudiPhotoshop imaju svojstva energije. Primjer na slici 2.

prikazuje kako se mogu upotrijebiti boje i efekt skew(eng. ukoenje) da se doara energija.

Slika 2. Primjer upotrebe efekta skew

Tipografiju kombiniranu s grafikim elementimanajee se via kod raznih zatitnih znakova, reklama,

44


2/4

ISSN 1864-6168

nekonvencionalnih tekstova ili kao svojstvenaumjetnika djela. Slova se kombiniraju s grafikomovisno o doivljaju koji se eli potaknuti. Slova i rijei semodificiraju tako da sadre ili se stapaju s elementimakoji naglaavaju pokret i energiju. Neki od takvihelemenata su krila, strelice, nepravilne linije i sl.Najvei utjecaj na prosjenog itatelja ima tipografijakoja kombinira doslovni smisao rijei i grafikooblikovanje koje slijedi taj smisao.

3. DOIVLJAJ REDA

Ovo poglavlje se odnosi na izazivanje doivljaja (red,ravnotea, stabilnost i urednost) kroz tipografiju i ostaledodatne grafike elemente. Fontovi kao to su helvetica,futura i ostali sans serifni fontovi vrlo uvjerljivoprikazuju temu ovog poglavlja. Odlike takvih fontova sured, ujednaenost i stabilnost.Ozbiljne teme zahtijevaju jednostavniju i stabilnijutipografiju. Za primjer se mogu uzeti naslovi u

asopisima, novinama i knjigama politikog karaktera,poslovnog, medicinskog i sl. Naravno, to nije pravilo. Ineke zabavne teme nekad zahtijevaju jasan i uredandizajn. Poeljno je da tipografija bude u ravnotei iugodna oku, bez obzira na karakter teme.

Slika 3. Primjer reda i hijerarhije elemenata i tipografije

Red se moe postii grupiranjem elemenata i tipografijeu jednostavnije grafike elemente kao to su linije, krug,kvadrat, pravokutnik i pravokutnik sa zaobljenimrubovima. Isplanirano i pravilno grupiranje elemenatapodsjea na neto uredno i stabilno. Hijerarhijaelemenata je vana kada se eli postii uspjean zavrnidojam. Hijerarhijom se odreuju najvaniji elementi i

itateljevo oko se vodi s jednog elementa do drugog.Prvo pogled pada na vaniji dio koji je najnaglaeniji, paprema ostalim elementima koji su u drugom i treemplanu.

Prvi primjer na slici 3. koristi neto zanimljiviji font zaglavni naslov, ali zato se koriste iste linije koje imajuulogu odjeljivanja informacija. Boje su priguene iozbiljne. Drugi primjer koristi element pravokutnika zaodjeljivanje informacija. Koritenjem jaih bojaprikazano je da red ne znai da boje moraju biti dosadneili monotone.Jedan od glavnih grafikih elemenata koji simboliziraju

red su ravne linije. Osim linija, ostali elementi koji suharmonini i organizirani obavljaju svoju zadau i

Slika 4. Primjer ponavljanja elemenata

pozitivno djeluju na osjeaj reda kod ljudi. U sluajevima

kada se kombiniraju rije i grafiki elementi vano jenapraviti sklad koji e shvatiti ciljna skupina. Elementikoji naglaavaju temu su simetrija, ponavljanjeelemenata, elementi koji su u suprotnosti s temom reda isl. Sve ovisi o tome na koju rije se primjenjuju elementi.Nekad ono to na prvi pogled nema veze s redom moenajvie utjecati na prosjenog itatelja.Fontovi koji se uglavnom koriste da potvrde red istabilnost su jasni, itljivi i lieni ukrasa koji se nalaze nafontovima zaigrane tematike. Ipak, to ne znai da fontmora biti sterilan. Ima mnogo fontova koji su isti, aodraavaju toplinu i kreativnost. Kad se takvi fontoviprimjene u kombinaciji s jednostavnom pozadinom i

grafikom okolinom, dobiva se daak ivosti u klasici iredu.

4. DOIVLJAJ PRIRODE

Kada se spominje neto prirodno, u mislima se javljajuslike pejzaa, ljudskosti, poljoprivrede, biljaka, okolia,tj. sve to je suprotno modernoj tehnologiji. Ukoliko seodlui da je najbolje rjeenje prirodna tematika, moramokoristiti fontove koji su ivahni i imaju prirodan toklinija.Fontovi koji se koriste za organsku tematiku imaju mekelinije, prirodne teksture, ukrase i oblike koje ljudi

Slika 5. Primjer vodenog efekta

prepoznaju kao prirodne. Porodica fonta papyrus dobar jeprimjer teksturiranog fonta koji ima obiljeja ovetematike. Koriste se svi fontovi koji imaju spontani,

nedigitalni izgled, fontovi zaobljenih serifa, fluidnihlinija, rukopisni fontovi. Openito, koriste se topli,prijateljski fontovi koje ljudi mogu povezati s prirodom iljudskou. Najbolji primjer takvih fontova su rukopisnifontovi.Grafiki elementi koji se veinom koriste da pobudeorganske doivljaje su razne linije koje podsjeaju natrsove, lie, drvee, cvijee i ivotinje. Ikone i elementikoji izgledaju kao da su nacrtani rukom takoer su dobrorjeenje za neke projekte.Vizualne identitete bazirane na poticanju prirodnogdoivljaja koriste tvrtke koje ele uvjeriti ljude da sukoncentrirane na prirodu. esto su to tvrtke koje se

45


3/4

ISSN 1864-6168

Slika 6. Primjer teksta u kombinaciji s ilustracijom

bave zdravom prehranom, prirodnom kozmetikom,hranom za djecu i alternativnom proizvodnjom energije.Za klijente koji ne ele direktan naglasak na prirodnodovoljno je koristiti suptilne elemente koji e ljude ipaknagnati da se poveu s prirodom. Prirodni simboli semogu stilizirati te se stvara dojam bez gubitka smislaprie.

5. DOIVLJAJ TEHNOLOGIJE

Glavna tema vodilja u ovom poglavlju su pojmovitehnologije, znanosti i budunosti. Inspiracija zaelemente koji se koriste da prikau modernu tehnologijunalaze se svuda oko nas. Najbolji primjer su mobiteli iraunala. Nije neobino da se moderna tehnologijaprimjenjuje i na dizajn tipografije ili bilo kojeg drugoggrafikog proizvoda.Ono to je vrijedilo za tipografiju organskog karakterapotpuno je suprotno od onoga to se trai u doivljajutehnologije i modernog svijeta. Poeljna je tipografija

bez ukrasa. Geometrijska struktura jo je jedan od nainada se prikae tehnoloki dodir u dizajnu. esto se koristefontovi iji izgled oponaa prikaz tipografije na raznimelektronikim ureajima.

Slika 7. Primjeri teksta kombiniranog s elementimatehnologije

Znanost i tehnologija imaju neke grafike elemente kojisu svojstveni samo njima. Primjer su razni matematikiizrazi i simboli, kemijske strukture, znakovi koje koristeraunala, dijagrami i slino. Tipografija se moe povezatis grafikim elementima na nain da doslovni smisaorijei prate i doslovni elementi.

6. DOIVLJAJ BUNTA

Bunt je stil koji nije est kao ostale teme i uglavnom jenamijenjen mlaoj populaciji. Pojmovi vezani uz bunt suindividualnost, kaos, avangarda i spontanost. Inspiracijaza ovu tematiku moe biti gotovo sve, samo ju treba znatiprimijeniti na odreen nain. Moda je najbolji primjer i

izvor inspiracije avangardna umjetnost, tj. umjetnici kaoto su Wassily Kandinsky, Pablo Picasso, Joan Miro iAndy Warhol. Osim umjetnika, i odreena vremenskarazdoblja su izvor ideja za bunt. Neki od najpoznatijihavangardnih pravaca su dadaizam, kubizam,impresionizam i pop art.

kstremni kaos se rijetko kad moe koristiti na tipografiji

alim

eki od najpoznatijih vizualnih identiteta sadre ve

Slika 8. Prilikom izraavanja bunta itljivostje u drugom planu

Ejer se gubi glavni smisao, a to je itljivost. Ako je tekst

nevaan, na tipografiji se moe koristiti kaos, ali samokao vizualna komunikacija. Dizajn koji treba ouvatiitljivost teksta mora se oslanjati na druge dodatneelemente. To bi znailo da se svojstva kaosa i buntaprimjenjuju na grafike elemete koji upotpunjujutipografiju. Elemente apstrakcije moe imati pozadina,

tekstura, uzorak ili dodatni grafiki elementi.Bunt se najbolje prikazuje kada se kombinira s ostgrafikim elementima. Tada se zadrava itljivost teksta,a doivljaj buntovnitva je svejedno prisutan.Kompozicija takoer uvelike utjee na doivljajavangarde i bunta. I dizajn fonta sam po sebi moeprikazati bunt. Klasina tipografija u kombinaciji sbojama, pozicioniranjem, elementima, efektima ikontrastom dobiva potpuno novi smisao i pria novupriu. Mogunosti su beskonane.

7. UPOTREBA PRAVILA NA POZNATIMVIZUALNIM IDENTITETIMA

Nobrazloena obiljeja (pravila) opisana u prethodnimpoglavljima.

poSlika 9. Energija i kret, priroda i red

46


4/4

ISSN 1864-6168

Slika 10. Tehnologija i bunt

8. ZAKLJUAK

Prosjeni itatelj najbolje shvaa poruku kada jedoslovno znaenje teksta u kombinaciji s odgovarajuimgrafikim elementima. Osim takve kombinacije, vrlosnanu poruku nosi oblikovanje teksta i grafikihelemenata koji nose kontrast izmeu doslovnog znaenjateksta i oblikovanja. Skriveno znaenje takoer ima vrlosnaan utjecaj, ali ga prosjeni itatelj esto moe krivoprotumaiti.Primjeri oblikovanja tipografije u asopisima, posterima,vizualnim identitetima, raznim knjigama i na ambalaiproizvoda najbolji su primjer potvrde da tipografijautjee na doivljaje ljudi. Grafika rjeenja iz stvarnogivota potvruju informacije izloene u radu. Izprikazanih primjera vidimo da se opisana pravila koristeak i za izradu najpoznatijih vizualnih identiteta.

9. LITERATURA

[1] Krause J. (2007), Type idea index, HOW Books,Ohio,

[2] Headley G. (2005), The encyclopaedia of fonts,Cassell Illustrated, Velika Britanija

[3] Wikipedia (2010), Typography, raspoloivo na:http://en.wikipedia.org/wiki/Typography. Dostupno:01.12.2010.

[4] Esperfonto (2010), Esperfonto, raspoloivo na:http://esperfonto.com. Dostupno: 01.12.2010.[5] Will Harris (2010), Use Type, raspoloivo na:

http://www.will-harris.com/use-type.htm. Dostupno:01.12.2010.

[6] Smashing magazine (2010), Smashing magazine,raspoloivo na: http://www.smashingmagazine.com.Dostupno: 01.12.2010.

47

Documents

TG_1_2011_Kuzmic_Tomisa_Valdec_Analiza_dozivljaja_osnovnih_tipografskih_elemenata.pdf