Tijelo i tekst: genealogija praksi razdvajanja

IzvorničlanakUDK[130.2:142.78]:159.922.5 [1:32]:159.9.016.1

Primljeno24.2.2015.

Dušan Ristić, Dušan MarinkovićUniverzitetuNovomSadu,Filozofskifakultet,Dr.ZoranaĐinđića2,RS–21000NoviSad

[email protected],[email protected]

Tijelo i tekst: genealogija praksi razdvajanja

SažetakU radu identificiramo transformacije od individualizacije i lokalizacije praksi nad konkretnom tjelesnošću do zbirnih političkih praksi nad tijelompopulacijom. Na taj način otvaramo genealoški, a ne historicistički pristup problemu erozije paleosimbolike i pojave diskurzivnosti tijela kroz diskontinuitet tijela i teksta. U procesima sveopće društvene deritualizacije, a ponajprije javne komunikacije, koja označava racionalizaciju zapadnjačkog društva, krajem 18. stoljeća pojavile su se nove forme iskaza: medicinski, psihijatrijski, pravni, pedagoški, psihološki, koji se grupiraju u tekst/znanje/moć. Oslanjajući se na analitiku moći Michela Foucaulta, u radu analiziramo način na koji se paralelno s procesom deritualizacije kažnjavanja tijela deritualizirala čitava praksa iskazivanja: kroz pojavu nove tehnologije koja je bila uspostavljena putem mehanizama moći čiji su ulog bila ljudska tijela. U radu zaključujemo da jedna od genealoških linija umnožavanja praksi razdvajanja tijela i teksta od kraja 18. stoljeća vodi k jednom novom tijelu – k društvu.

Ključne riječitijelo,tekst,diskurs,genealogija,prakse,paleosimbolika

Tijelo/genealogija/prakse: pudenda origo

»Mislimodabaremtijelonemadrugihzakonaosimzakonasvoje fiziologije idaono izmičehistoriji.Jošjednazabluda…«

MichelFoucault1

Mnoštvoartikulacijatjelesnihpraksiotkrivatijelousvjetludiscipline,normiiporetka,aliiusvjetlusuprotstavljanjaiotpora,izmicanjanormama.Tije-lojeipraktičkii teorijskioperatordruštvenihpravilaidruštvenihagregata(Berthelot1991:397).Onotakođerima,kakopišeJudithButler,»uvijekjav-nudimenziju«i»konstituirasekaodruštvenifenomenujavnojsferi«(Butler2004:21).Društvenideterminizamprožimatijelonaposredannačin,putemkulturekojagaprevodiitransformirakrozpravila,obveze,zabrane,odbija-nja,želje,ukuseigađenja(Boltanski1971).Notijekomposljednjihdesetlje-

1

Foucault2010:74–75.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA139God.35(2015)Sv.3(435–453)

D.Ristić,D.Marinković,Tijeloitekst:ge-nealogijapraksirazdvajanja436

ćazbivasediskurzivnoumnožavanjetijela:tijelokaoklasifikacijskisistem,tijeloporetka,tijelootpora,produktivnotijelo,potrošačkotijelo,sociološko,medicinsko,prirodno,materijalno,društvenokonstruirano ilidiscipliniranotijelo(Blackman2008;Featherstone1991;Frank1991;O’Neill2004;Shil-ling1993;Turner1991;Turner2002;Turner2008).Genealogijatijelauvremensko-prostornomokviruupućujenas,uokvirimaovog rada, na pitanje društvenih praksi koje su podvajanjem, spajanjem iukrštanjem tijela i teksta vodile do različitih načina njegovenormalizacije(Heyes2007).Ovesuprakseuvijekdruštvene,alisuuvijekiprostorne;onesvjedočeo tomekakoodređeničlanovidruštvazakojesesmatrada imaju»nepoželjnekarakteristikečestobivajufizičkiisključeniizdruštva«(Lock,Strong2010:247);spacijalizirani,smješteniiliraspoređeniuprostore.Onetakođerotkrivajujošjednovažnoobilježjetijela–onojeuvijekzahvaćenonekimdispozitivom2iuvijekje»većbiopolitičkotijeloigoliživotinemani-čegaunjemuiuekonomijinjegovaužitkaštonammožeponuditičvrstterennaspramzahtjevasuverenemoći«(Agamben2006:166).Nagovještajidiskurzivnogpovratka tijelu,prostorima ipraksama(Lefebvre1991;Simonsen2005) nagovještaji su i jednogdugoprikrivanogumora –umoraoddominacijevremena,trajanjaijedne»l’histoiretotalisante«(Fou-cault1994a).Nopovrataktijeluudruštvenimznanostimaipaknijemogućurazgraničenjimaprostoraivremena,historijeigeografije.Tijelojeprostornokolikoitemporalno.Njegovaprostornamaterijalnostistovremenojepitanjenjegovatrajanja,njegoviherozija.Onojemjestotemporalnostiistokolikoimjestodruštvenihpraksikojesupovijesnoigeografskioblikovane:

»Tijelojepodručjenakojeseupisujurežimidiskursaimoći.«(Butler1989:601)

Nemasamojednepovijesnelinijekojavodik tijelu,nitisamojednogpro-stora. Stoga je pitanje obnavljajućih diskursa o tijelu i pitanje genealogije–onakvekakvajeskicirananalinijiFoucault–Nietzsche.No primarno je pitanje: je limoguća historija tijela?To je pitanje koje sepostavljalo i pred »povijest starosti« (Minois 1994).Mislilo se, kao što jemislilaSimonedeBeauvoir,dajepovijeststarostinemoguća(Minois1994:5).Moždaupravozatoštojetakvapovijestpodrazumijevalaprisustvotijela–jednupovijestostarjelog,umirućegtijela.Utojnemogućnostipisanjajednehistorije starosti naslućivala se sjenka smrti i pitanje: kako uopće napisatihistorijusmrti–historijujedneuniverzalnosti?Nijeli tauniverzalnostnaj-neposrednijevezanaza tijelo?Nenaslućuje li seovdjenemogućnostdasenapišehistorijajošjedneuniverzalnosti–univerzalnostitijela?Jelipitanjepovijestitijelaistovremenoipitanje,moždanaizgledparadoksalno,povijestijedneprostornosti;jednogoblikaprostornostiigeografije?Ipak,onoštoomogućavapovijesttijelajesuupravodruštveneprakseiteks-tovikojiseodnosenatijeloiprematijelu.Tekstoviuveomaširokomsmisluriječi,ikao ono izgovorenoikaoono što će kasnije biti zapisano i pretvoreno u audiovizualni arhiv3 – sve što posjeduje diskurzivni dispozivitet.Dakle,svioniiskazi,govori,ispovijesti,priznanja,kojisuizrastalinadtijelimadabiseuobličilikaodiskursi,dabisejednogtrenutkaodnjihodvojiliipostalianomniinstrumentilegitimacijepraksinadtijelom.Dabise,konačno,tekstvratiotijelukaoznanje/moć/prakse.Tojepovijestpraksiitekstovakojisuseobrazovalinadtijelom,atostogaijestpitanjegenealogije,višenegoklasič-ne totalizirajućehistorije.Nemapovijestiontološkiprethodnodanog tijela,njegove apriornosti. Posebno se nemože govoriti o arheologiji praksi nadunaprijed danimtijelomjerupravosusepraksesmjenjivaleiuspostavljale



surazličiteodnoseprematijelu–možesegovoritiotijelimakojasustvorenadruštvenimpraksama.Takojeomogućenaiarheologijapraksinadtijelima,alikaoarheologijatijela/praksiislojevitostirazličitih,suprotstavljenihiprotu-rječnihodnosaprematijelu.Tekutriedru4tijelo–prakse–diskursmogućajegenealogija,atijelojemogućeutriedrugenealogija–prakse–diskursi.Dugoodsustvogenealoškehistorijetijela,neusmislunjegovavremenskogtrajanja,negousmisluprekida,ponovnihuspostavljanjaimijenjanjarazličitihpraksinadnjim–promjenjivih tekstova/praksi–bilo jeonemogućenodominaci-jomonoghistoricističkogoblikakojitragazanadhistorijskimgledištem;toje»historijakojabinamomogućiladaseprepoznamosvudaidasvimprošlimpomacimadamoizgledizmirenja;historijakojabinaonoštojeizanjebacilapogledskrajasvijeta« (Foucault2010:73–74).Mnogo jevremenaupravotijelobiloupletenoutakvuhistoriju vječnihistina iapokaliptičneobjektivnosti (Foucault2010:74)–čemuikakobiseuopćeuspostavilahistorijailigenealogijapromjenanadnečimnepromjenjivim,uvijekdanim,nečimštojeuvijekveć-tu?Genealogijaistražujeznanje,moćivjerojatnoiznadsvega–tijelo (Lash1991:256).Tijeloi»sveštoseodnosinatijelo(…)mjestojezaHerkunft«(Foucault2010:68–69):tijeloje»površinazaupisivanjedogađaja«,»mjestorazlaganjaJastva«i»obujamkojisestalnotroši«–zbogtogajegenealogijukao»analizuprovenijencije«potrebnosituiratiuokvir»uzglobljavanjatijelaipovijesti«.Genealogijaneobnavljaneraskidivekontinuitetepovijesti,negopratisloženitijekporijekla.Tekćepovijesnismisaopostati»povlašteniinstrumentgenealo-gije,akoseneoslonininaštoapsolutno«(Foucault2010:74).Genealogijatijelajemogućaakoseuspostaviepistemološkitriedartijelo–ge-nealogija–prakse:

»Mislimodabaremtijelonemadrugihzakonaosimzakonasvojefiziologijeidaonoizmičehistoriji.Jošjednazabluda;tijelojezahvaćenounizurežimakojigaoblikuju;onojesviknutonaritamrada,odmoraipraznika;onojezatrovano–hranom,odnosnovrijednostima,običajimaprehraneimoralnimzakonimazajedno;onosebegradiotporima.«(Foucault2010:74)

Alitrebasevratitisamozatrenutakunazad,k izvorima,klinijiFoucault–Nietz-sche.Nijeliupravoutomničeanskompolju,prostoru,regiji,utojničeanskojgeografijiotpora,sukoba,taktika,Foucaultpronašaogenealogijukaoinstru-mentpovijesnogsmislazaonoštojedugovremenaodsječenoodhistorije,aučemuseočitujuprakse,diskursiiotpori:tijelo.ZarnetrebaFoucaultovu,aliinašu,zainteresiranostzatijelotražitiuNietzscheovustavu:

2

PojamdispozitivakoristimouFoucaultovomsmisluriječi,odnosnokaopojamkojijeFou-caultu »omogućio da ne koristi riječ ‘struk-tura’ ida izbjegnesvakobrkanje s tomvrlozbrkanom idejom koja je tada bila umodi«(Veyne 2014: 22). Također, upravo će PaulVeyneukontekstupovezivanjadiskursaiti-jelaskrenutipažnjunatodajesvakidiskurs»uključenukaznenezakone,postupke,insti-tucije,moći, običaje pa čak i zdanja što gaprovodeudjelo iobrazujuonoštoFoucaultnazivadispozitivom«(Veyne2014:20).

3

Deleuzeinzistiranaaudiovizualnomkarakte-ruFoucaultovearheologijeiarhiva(Deleuze2010:145).

4

Uovomćemoradu,natraguFoucaultovekon-ceptualizacijetriedraznanja(Foucault1966:355),pokušatiuočitiumnožavanjeipodvaja-nje triedaramoći injihoveparalelizme.Go-voritćemootriedrima,aneotrokutima,jersekodtriedraizbilokojegpola(kuta)možepovućivišelinijakojeobrazujunovetrokute.Triedrimoćisuelementigeo-epistemologije,kaoznanjaobrazovanogkrozprostore ikaoprostoraobrazovanogkrozznanje/moć.Krozmodeltriedratakođerželimoistaknutidapo-redzahtjevaza»izvjesnomontologijom(ta-kođer spacijaliziranom)« (Philo 2003: 209),koja bi se mogla nazvati geo-ontologijom,postojinemanjeznačajnageo-epistemologijatijela.



»Dosadasveonoštojepostojanjudavalonekubojunijejošimalopovijest:iligdjebibilopo-vijestiljubavi,gramzivosti,zavisti,savjesti,pijeteta,okrutnosti?«(Nietzsche1984:45–46)

KakodrugačijerazumjetiFoucaultoviskazda»ništaučovjeku–čakninje-govotijelo–nijedovoljnočvrstodabiserazumjelidrugiljudiidabismoseprepoznaliunjima«(Foucault2010:75)negokaopukotinuukojusemožesmjestiti povijesni smisao genealogije tijela?To je iskaz protiv bezvreme-nosti,transhistoričnostiivječnedanostitijela.JelituparadokskojipronalaziJudithButlerkadatvrdi:

»Drugimriječima,čini sekaoda jeFoucault identificiraopred-diskurzivno ipred-povijesno‘tijelo’kojejeizvorotporapovijestiikulturi,mjestonakojemsepovijestikulturaparadoksalnoukrštajuujuridičkimterminima.«(Butler1989:607)

No,prijeparadoksa,činisedapostojinerazumijevanjeFoucaultailimoždajednosuvišeuskočitanjepovijestiiodsustvogenalogije.Opred-diskurzivnomtijeluilinjegovojpred-povijestiNovi arhivar (Deleuze1989:9),povjesničar,arheolog,genealog-ničeanacnemožeizgovoritiništa.Neradiseotomedasediskurs,kaoipovijesnismisao,naknadnoučitavajuutijelokaopovršinu.ČinisedaFoucaultnijemisliotoštomisliButler.Jerpovijestpred-diskurziv-nogtijelavodilabiponovnoizavremena,u»pogledskrajasvijeta«(Foucault2010: 74).Njegovouvođenje tijela u genealoški tip povijestimoguće je uonojmjeriukojojsetijelouvodiupovijestdiskontinuiteta,aneonovreme-nogkontinuumapred-diskurzivnosti»tijela«.Jerupravopovijestkojauvodidiskontinuitetusamo naše biće»umnogostručujenašetijeloisuprotstavljaganjemusamom«(Foucault2010:75).Zapravo,njegaćeumnožitiiumnogo-stručitiprakse,povijesnoidruštvenooblikovane.Praksekojesepojavljuju,kojetraju,preobražavajuseinestaju.Praksekojeseobnavljaju,preoblikujuiumnožavajunabliskimiliudaljenimmjestima,nakojimaihneočekujemo:

»Jerznanjenijestvorenodarazumije,negodapresiječe.«(Foucault2010:75)

Ako tijelu pristupamo genealoški, onda nemislimo na njegovo udvajanjeiliobjektiviziranje(Körper);mislimonanjegovoumnožavanje,nanjegovuuređenurasutost,poputmnoštvanesvodivihsila(Deleuze1989).DeleuzeiGuattari(2005)ćetotijelo,pratećiArtauda,nazvati»tijelombezorgana«,kao»lokusrazlaganjasepstva«koji»dovodidoiluzijejedinstvasubjekta«–jer»minedoživljavamonašatijelauterminimanjihovebiološkeorganizacijeili,preciznijerečeno,miihnetrebamopercipiratinatajnačin«(Lash1991:269).Umnožavanjetijela,vidjećemokasnijeuradu,takođerćevoditikpopulacijikojaćeotvoritiproblemereprodukcije,regulacijeiracionalnogupravljaštva(rational governmentality)udruštvu(Turner2002:8).Iakonam sepoddominacijomne-genealoškoghistoricizmačiniloda je tonemoguće,dobilismojednugenealogijutamogdjesmojenajmanjeočekivali–»uonomezaštosesmatradanemapovijesti«(Foucault2010:59).Dobilismopovijesttijela,kaoštosmodugočekalinapovijeststarosti.Trebalojehistoricističku perspektivu pretvoriti u genealošku, bez straha od perspektivističkog znanja (Foucault2010:90); trebalo jepogledkakraju vremena premjestitikonomeštojeblizu.Genealogijakaoefektivnahistorija»pogledupravljanaonoštojojjenajbliže–natijelo«(Foucault2010:77).Zagleda-naukraj vremena,tradicionalnahistorijanijevidjelatijelokaosvojmogućipredmet.Onoštojevisokolebdjeloiznadnehistorijskogtijela(kaopred-dis-kurzivnaontologija)bilajedogađajnost,kaodajeonaoslobođenateblizinetijela.No,kadsepogledispustenaonoblisko,tujedjelatnahistorijamogućavišekaoepistemologijanegokaoontologija;kaogeo-epistemologija tijela;



geo-epistemologijamjestavršenjaznanja/moćiipraksi.»Pravomjestojetije-lo(…),ostalo slijediiztoga«(Nietzsche1997:82);tijeloponekadsvedenona fiziološko (Foucault 2010: 78) – ali posredovanodruštvenimpraksama,diskursima,tekstovima,prostorimaigenealogijom.Tijelonijeobjekt,negoje»epistemičkiindeks«(Berthelot1991:399)kojitrebaukazatinaartikulacijetjelesnih praksi.»Epistemološkivektor«kojitražimotrebapresjećirasutosttijelakao»proizvodaiproizvođača,mjestabolaizadovoljstva,otuđenostiiponovnogosvajanja,upisivanjaiafekta«(Berthelot1991:401).Pudenda origonašegtijela,našefiziologije?Pudenda origo–jelitopovijesttijela?Gdjetrebatražitiporijeklotijelakojejezadobilosvojpovijesnismisaokrozgenealogiju?Zarnijeonomjestoželja,bolesti,zaraza,poroka,grijeha,onanije – fiziologije?Pudenda origo da, ali – praksi i institucija: zatvora,bolnice,azila,odvajanja,razvrstavanja,ispovijesti,kažnjavanja,logora,za-raženihkreveta,soba,kuća.Prijećebitidapostojijednopudenda origosvihonihdisciplinirajućih,opresivnihikaznenihpraksikoje jenašacivilizacijauobličilaiprimijenilanadtijelom:

»Zapadnjačkajefilozofijaizdalatijelo.«(Lefebvre1991:407)

Nemapudenda origozatijela,negosamozanašepraksenadtijelomkaomje-stomupisivanjanašihzahtjevazamjerom–istragom–ispitivanjem(Foucault1994b)jer:»Porijeklojeuvijekprijepada,prijetijela,prijesvijetaivreme-na (…), alipovijesnipočetak jeniže« (Foucault2010:63); snašimprvimpraksamaidiskursimanadtijelom,kojiomogućujudaseidejaotijelukaoogledaluzamijeni idejomotijelukaotekstu ikao»društvenomoperatoru«(Berthelot1991:397).

Od paleosimboličkog k diskurzivnom

Povijestrođenjamodernesubjektivnostivišeje»ljetopissvejačerepresije«(Foucault2006b:11)nadtijelima,alinesamonadnjimanegoinadtekstovi-ma,nadriječima,nadonimštosemožeizgovoriti(otijelu).Sveiakojetekstdopušten,njegovafunkcijanijeprimarnospoznajna.Tekstprijetrebaukazatinatokakavnetrebabiti;onjeprijeumoralizatorskoj,odgojnoj,normalizi-rajućojulozi,sparensrepresivnimpraksamanadtijelom.Tojeprijesvega–tekstprodika, tekstpropovijed (Foucault2006b:14).Alikronikarepresiv-nihpraksinadtijelombilježipromjene,jednakokaoštoseprategenealogijepromjenatekstaotijelu.Transformacijepraksinadtijelommogusepratitiodindividualizacijeilokalizacijetihpraksinadkonkretnomtjelesnošćudozbir-nihpolitičkihregulatornihpraksinadtijelom-populacijom.Topodrazumijevatranzitornostdruštvenihpraksiodpojedinačnogtijeladotijelamnoštva;oddisciplinarnihtehnologijakojesuusmjereneprematijelu,akojeproizvode»djelovanje individualizacije«(Foucault1998:302),doregulatornihpraksinadpopulacijomkaonovomdruštvenommorfologijomgdjesekontrolavrši»prostornimrasporedima«(Foucault1998:304).Genealoškelinijepromjenatekstovagranajuseuzasebne,alikapilarnopovezanemeandremoralnosti,medicine,psihologije,ekonomije,demografije,sociologije.Tojetranzitornagenealoškalinijaodpaleosimboličkoginespoznavajućegdotekstaepisteme–tekstakaoznanja/moći;odispovijedajućegdomedikaliziranogteksta;odteksta-prodikedoteksta-produktivnosti(ekonomikeiekonomije).Zar»trans-formacija seksaudiskurs (…)nije vođenanastojanjemda se iz stvarnostiprotjerajusvionioblici seksualnostikojinisupodređeni strogojekonomijirasplođivanja« (Foucault 2006b: 45)?Ponovno se umnožavanjemdiskursa



umnožavaju ideje nenormalnosti. Upravo u toj prinudnosti iskaza o tijeluumnožitćesetekstovi,diskursiiznanjakojaćedatilegitimitetpraksamakojećeseprovestinadtijelima.Naime,toumnožavanjetekstaigovoraotijelunijepredmetkomunikativnesvakodnevice;onjojsenerazgovaraukući; tijelonijepredmetsvakodnevnegovorneprakseizmeđuroditeljaidjece,prijatelja,neznanaca.Tosugovoriitekstoviobavijeniritualnostimaizgovorenog,jed-nimilidrugimoblikomsakralnosti,iliuispovjedaonici,crkvi,samostanuiliuklinici,bolnici,ludnici.Titekstovisadržeritualniporedakdiskursa.Postojevrlojasniprostoriimjestagdjećeseonimoćiizgovoriti–mjestagdjeseoniumnožavaju,gdjesestvarajedannoviporedaktamogdjegaranijenijebilo–natijelu.Iskaziotijelu,kojidotada»plutaju«,postajuspacijalizirani–tijelopostajemjesto iskazivanjakojeautorizirajudruštveneinstitucijetijekom18.stoljećakaostoljećadiskontinuiteta,stoljećanovogrežimadiskursailinovetopologije iskaza (Deleuze 2004: 14–15), stoljeća odvajanja tijela i teksta kroz eroziju paleosimbolike tijela. Tuje,dakle,otvorenprostorzagenealogijutijela–nevišekaopredodžbekojaseizvananamećeznanju,negokaotijela-arhiva,tijela-arheološkogsloja,tijela-mjesta,tijela-prakse.Rađanjenovihtekstovaidiskursapratitćenovepraksespacijalizacijetijelainačinenakojećeseneštoizgovoriti.Ritualizacijadiskurzivnihpraksi,kojaobavijatekstove/iskazeotijelu,sudjelujeujednojigripodvajanjatijelaistokaoiupodvajanjutijelaiteksta.Ritualiziranimiskazimaotijelu,uprosto-rima ispovjedaonice,crkve i samostana ilikasnijebolnice,policije i škole,tijelosepodvajanaonokojejemjestoproizvođenjagrijehauspacijalizira-nomtriedrutijelo–krevet–sobaionokojejemjestoproizvođenjaiskaza.Toritualnoizgovaranje,ispovijest,svjedočenje,davanjeizjave,odvijaseuspa-cijaliziranomtriedruslušatelj–tijelo–iskaz,pričemujeslušateljvećlegitimi-raniiautoriziraniizmamljivačiskazâotijelu.Onsamimsvojimprisustvomunaprijedsaopćava:

»Netrebašseplašitipočetaka;mismosviovdjedabismotipokazalidadiskurspripadaporetkuzakona,dugosmočekalinanjegovupojavu,zanjegajepripremljenomjestokojemuukazuječast,aligarazoružava.«(Foucault2007:6–7)

Noakosepokažedagovornetečezakonitimipredviđenimtijekomiakojetajnemirniinerazgovijetnigovorjošpovezanstijelomkaomjestomnenor-malnosti,ondasetaj»tekst«itotijeloseleuprostorepsihijatrije.Višeseneradioispovijesti,negooispitivanju.Nevišeogrijehu,negoomedicini:

»Onogatrenutkakadasuriječiodvojeneodosjetilnosti,tijelaluđakasuopkoljenaiodvojenaodsvjetlostirazuma.«(Lash1991:257)

Jer »od početka srednjeg vijeka, luđak je onaj čiji govor ne teče kao koddrugih«(Foucault2007:38).Tojebezvrijedna,neizrečenariječ,»bezistineivažnosti«(Foucault2007:38).Tojegovorodkojegsenemoženapravitiistinit tekst; onnemožepostati čaknipredmet ispovijesti jer se sumnjaunjegovuiskrenostiistinitost;tojegovorisključenčakiizsvetostimise (Fou-cault 2007: 9).On je isključen iz ritualnosti jer ritualnost nemoževladatinjime;pravilaritualnostinemogugaprisilitinaproceduralnost,bilokakvuformalnostiliočekivanitijek.No za ostale govore, posebnoone koji se proizvodepomoću tijela ili kojisuproizvodirefleksijaotijelu,ritualnostčinijednuscenografijuukojojsetrebaodvijatidramaturgijatijelaiteksta.Ritualizacijaiskazaudramaturgijiispovijesti, u dramatičnosti policijske istrage ili pedagoškog,medicinskog,psihološkogispitivanja,odvajatajgovorodoneustaljenedramaturgijesva-



kodnevice(Goffman1956).Nemožesegovor/iskaz/teksto tijeluočitovatibilogdjeibilokada,predbilokim.Nemožesvatkobitislušateljtakvihiska-za.Natajnačin,ritualnosttekstaotijeluosiguravapozornicuistineivaženjatakvogteksta:

»Jerpravigovor,joškodgrčkihpjesnikaiz6.stoljeća,upravomivaloriziranomsmisluriječi,pravigovorkojisepoštovaloikojegaseplašilo,kojemsesvakakomoralopodčiniti(jerjevla-dao),biojegovorkojijenetkoizgovaraouzposebnapravaipremaodređenomritualu.(…)Noevokako,stoljećekasnije,najvišaistinavišenepočivauonomeštojegovorbioiličinio,negouonomeštojeongovorio:došaojedankadaseistinapreobratila,izritualiziranog,efikasnogipravednogčinaiskazivanjausamiskaz:premasvomsmislu,svojojformi,svompredmetu,svomodnosupremavlastitojreferenci.«(Foucault2007:40)

Natajnačin,odvajanjemsvetihiprofanihprostoraiskazivanjatekstaotijelu,govorizražavavlastitumoć.Ipak,dugosevremenanaZapaduzadržavataritualnostukojojsetrebajusaopćavatitjelesnestvari:požude,onanije,sodo-mije,bračneprevare,tajnazadovoljstva.Takvaritualnostgovoraotijelusu-djelovala jeudvostrukoj igri restrikcija: restrikcijiprofanog tijelaodonog(privremenoritualiziranog)tijelakojeuceremonijalnostisaopćavasvojvla-stititekstirestrikcijitijelaodteksta.Upravotanajpovršnijainajvidljivija »…formaovihsistemarestrikcijekonstituiranajeonimštosemožeponovogrupiratipodime-nomrituala;ritualodređujekvalifikacijukojuindividuekojegovoremorajuposjedovati(ikoje,uigridijaloga,pitanja,pričanja,morajuzauzetiizvjestanpoložajiformuliratitajtipiskaza);onodređujegeste,ponašanja,okolnosti,cijeliskupznakovakojitrebajupratitigovor.«(Foucault2007:46–47)

Prakse nad tijelima, koje su izrastale zajedno s prinudnostima iskazivanja,tosusveonesudskeosude»sitnihperverzija;spolnanepravilnostpripojenajeduševnojbolesti,(…)organiziranisuodgojninadzorizdravstvenaskrb«(Foucault2006b:45).Brižljivo se radilone samonaprinudnostigovoraotijelu,nesamonakolekcionarstvuiarhiviranjuiskaza,negoinaklasifikacijiiskazanoga.Upravoćevelikazalihatekstovaotijeluibrižljivaklasifikacijaučinitimogućimvelikorazdvajanje:točnoćeseznatikojetijelotrebapripa-datikojemprostoruikojesupraksenormalizacijeidisciplinenajbolje:

»U posljednjim se stoljećima ovo razmjerno čvrsto jedinstvo raspalo, raspršilo, umnožilo ueksplozijiraznolikihdiskurzivnostikakvesuseoblikovaleudemografiji,biologiji,medicini,psihijatriji,psihologiji,moralu,pedagogiji,političkojkritici.«(Foucault2006b:42)

Akosuvećtoibilidiskursi/tekstovikojisuoblikovaniiumnoženikrozpri-nudnost,upravozatosumoralibitikontrolirani.Njihovoumnožavanjenijespontanost.Dalekoodtoga.Tojeumnožavajućaprinudnostkojajezahtijeva-lainstitucionalizacijujerjedinosutekstovikojisuumnoženiutimokvirima/prostorimamoglizadobitilegitimnostznanja/moći–legimnostprinudnostiilegitimnostpraksinadtijelima.Onisusemogliumnožavatiidjelovatipri-nudno jedinokrozpostojanjediskurzivnih dispozitiva i novog triedra jezik(iskaz)–život–rad. On se razlikuje od klasicističkog triedra jezik (predsta-va)–tabela–razmjena u kojemdominira teorija predstave, stari, ritualni re-žim diskursa i figura tijela koja se očituje kaopredstava bez argumenata.Ekspresivna vrijednost govora u novom triedru nije više u reprezentiranjustvari–objekata–tijelâ,negounjegovojnesvodivosti,uspoznajidasmo,prijesvakeriječi,podložnigovoruiprožetinjime.Novidinamičkitriedarotvaratimemogućnostdarežimdiskursainterveniranatijeluu vremenu–oživlja-vajućigakrozbiologiju,ekonomijuilingvistiku,dodjeljujućimupovijesnostipraksemoći,disciplinu.Tajtriedarpretpostavlja,dakle,jednunovudistancu



ilirazmak,štojeFoucaultopisaokaoduboku spacijalnostkoja»omogućavadamodernamisaomisliuvijekvrijeme,dagaspoznakaosukcesiju,daseizdajekaodovršetak–iskonilipovratak«(Foucault1971:379).Noovdjepostojinekavrstaigregovoraitijela,tijelaiteksta.Naizvjestanna-čin,uprinudnostiiskazivanja,poduspostavljenimikontroliranimrežimimadiskurzivnihdispozitivakojipropisujunačineiskazivanja,toštojeiskazano– tekst–postajena trenutakodvojenood tog tijelanakojeseprvobitno tiiskazi/tekstoviodnose.Kaodaseutojprinudnostiiskazivanja,uprinudnostiobrazovanjatekstaidiskursaželireći:ovoštogovorimbilojediomogatijela,alijahoćudatonebudetako;želimdanemamštokazati;nećudamemojetijelotjeranatekst,naiskaz;akovećmoramneštoizgovoritiosvomtijelu,nekatobudeposljednje;nekasetajtekstodvojiodmogtijela;hoćudase,na-konizrečenog,vratimdrugačijemtijelu,manjegrešnom,manjeperverznom,pročišćenom.Naravno,igrasenastavlja.Inakonjednogizgovorenogtekstaideuvijeknovi,nekidrugitekst.Jednotijeloproizvodiumnoženetekstove;proizvodičitavepojedinačne»arhive«,»biblioteke«iskazaitekstova.Pone-kadje to,kaouslučajuAdélaïdeHerculineBarbin(Barbin2002;Foucault2002)iliknjigeMy Secret Life,sveokupljenonajednommjestu,kaokolek-cijatekstovaojednomtijelu.Aliupravoutomslučaju,mismoprisustvovalijednom odvajanju tijela i teksta jer tekstanonimusa5 sada je postao samotekst,tekst/povijestipripovijestobivšemtijelu.Tajsetekstvišeneodnosinaovotijelokojesadamožeumirupročitativlastitusramnu prošlost;tosuiskazionekomprošlomtijelu.Takoodvojen,onnemoravišeizazivationuvrstu»diskurzivneuzrujanosti«(Foucault2006b:41)–jerjetekstpretvorenuprošlost, u arhiv,odvojen jeod sadašnjosti tijela.Tekstmožemirno tećiurukamasadavećjednogostarjelogtijela,umirenogunjegovimstrastima.Tojetekstkojisevišeobraćadrugima,onimačijasutijelajošuvijekmjestaželja,htijenja,strasti,požuda.Obraćase–mladima.My Secret Lifepovjerenjedrugima.Tojeispovijestpretvorenaupedagogiju.

Deritualizacija – jezik, pogled i prakse razdvajanja

Jednoodvažnihpitanjaještosedogađalokadasuteritualiziraneprakseizgo-varanjapočeleblijediti,nestajati.Jerdugojevremenaupravoritualodređivaokvalifikaciju govora, govornika i izgovorenog; kvalifikaciju teksta i tijela.Onoštobisemoglonazvatiautorizacijom diskursapodrazumijevalojejasnupozicijugovornikauritualnojdramaturgijiizgovaranja,istokaoštojeunje-goveiskaze,iutijeloiutekst,bioučitannjegovpoložajudruštvenojstruk-turi, pozicijamoći i društvena ili političkauloga.Cjelokupnadramaturgijaautorizacije diskursa, posredovana ritualom, pozicionirala je i kvalificiralagovornikoveiskazeitekst.Upravojeritualpraksakoja

»…određujegeste,ponašanja,okolnosti,cijeliskupznakovakojitrebajupratitigovor:onna-posljetkufiksirapretpostavljenuilinametnutuefikasnostriječi,njihovefektnaonekojimaseobraćaju,granicenjihoveprinudnevrijednosti.Religiozni,pravni,terapeutskiidjelomicepoli-tičkigovorinisunimalorazlučiviodoveupotreberitualakojizasubjektekojigovoreistovre-menoodređujeizuzetnasvojstvaipoznateuloge.«(Foucault2007:47)

Uprocesimaopćedruštveneipovijesnederitualizacije(prijesvegaderituali-zacije javnekomunikacije)kojaoznačavaracionalizacijuzapadnogdruštva–Entzauberung der Welt(Weber2011)–tijelosepolakoudaljavaloodteksta,dabisevećkrajemosamnaestogstoljećavidjelenoveformeiskaza–pravne,pedagoške,psihološke,medicinske,psihijatrijske–kojisegrupirajuutriedartekst–znanje–moć.Dugosueuropskimprostoromlutaliheterogeniskupovi



iskaza:obogatstvu(alitojošnijeekonomija),oprirodi(alitojošnijebiologi-ja),opredstavama(alitojošnijefilologija),onejasnostiludila(alitojošnijepsihijatrija),ozločinima(alitojošnijepenologijaikriminologija)–svedokihnisuhomogeniziralesferekojesudobile relativnuautonomijunad iska-zima(Habermas1997).Noprijenegoštojeuspostavljenaautonomijadalarelativnutrajnostdiskursima,onisubilivezanizaprivremenost,cikličnost,periodičnosttriedratijelo–tekst–ritual.Ikaoštojekrajemosamnaestogstolje-ćapočelanestajatiturobnasvetkovinakažnjavanja,asnjomitijeloizloženojavnommučenju i pogubljenju (Foucault 1995), tako se, paralelno s ovimprocesomderitualizacijekažnjavanjatijela,deritualiziralačitavajednapraksaizgovaranja,saopćavanja,iskazivanja.Iakosemožeučinitidaseuonojčuve-nojscenijavnogpogubljenjaDamiensa,čijunamtragičnostprenosiFoucault(Foucault1995:3–5),pojavljujejedna»nebitna«,»usputna«,moždanaprvipogledi»suvišna«stvar–daosvemutomeizvještavaGazette d’Amsterdam –tojeprijelomnimomentupraćenjuodvajanjatijelaiteksta.Danematogmomentaizvještavanja(tekstualizacijejednogritualnogčinapogubljenja)či-tavadramaturgijaovogritualaostalabiuokvirimakulisastarescenografije:vlast(kralj,kraljevskotijelo,kraljevskasvita,bilježnici,crkva,istražitelji)–publika(reprezentativnajavnostkojaslužikaopromatračikulisa»jasnoće«)–tijelo(Damiens).Međutim,Gazette d’Amsterdam ječetvrtielementkojina-javljujemnogodubljepromjene.Rađalasejednavelikatranzicijanesamounačinimakažnjavanjanegoiunačinimaodnošenjatijelaiteksta.Prekoovogčetvrtogelementačitavadramaturgijaritualnostikojaseprovodinadtijelompretvaraseutekst–jedanudaljenitekst,tekstudaljenodtijela;tekstkojiza-dobivavlastitiživot.Tojeistaonamatricakojapostojiidanas.Opogubljenjućemokasnijesaznatiizteksta.Nikakvajavnostvišenesudjelujeupraksamakažnjavanja.Namasudostupnisamoizvještaji:novinarski,birokratski,prav-ni,psihijatrijski,liječnički.Prijenegoštoizblijedeteturobneceremonijejav-nogkažnjavanja,kojećejošsamoRevolucijanakratkoobnovitikao»velikiteatarskiritual«(Foucault1995:15),dogoditćesepreokretpraksiuodnosunatijelo.Jošuvijekimaizvjesneritualnosti,alikaodamaskiranjemkažnje-nika, prekrivanjemnjegova lica i tijela, koje javnost više ne smije vidjeti,vlastnagovještavaočitovanjevelikepromjeneodnosa tijela i teksta.Tijelokažnjenikavišenijeglavnaulogautojdramaturgiji.Činisedatovišenijenikraljevskotijelokojesetrebaritualnoregeneriratikažnjavanjempočiniteljazločina;činisedajepromijenjenaiulogaonestarekulise–narodakojisvetopromatra.Zapravo,uprocesuderitualizacijegovoraitijela,tijelaiteksta,samtekst,sadaodvojenodtijelairituala,moraojedobitinoviobliklegitimi-teta,istinitosti,važenjakojemudajuznanost,pravoiliadministracija.Kadanaprijelazuosamnaestogudevetnaesto stoljećebrutalnabol ipatnjabudunapuštalitijelo,naštoćeseodnositinovikonceptkažnjavanjanegonadisci-pliniranospacijaliziranotijelo?No,ipak,kaznanikakodanapustitijelo.Onojenjenokonačnomjesto,ishodištekazni;ishodištepraksikontroleiporetka.Ključnatranzicijadogodilaseupremještanjutežištamoćistijelanatekst/dis-kurs/iskaze,odnosnopromjenau tehnologijamanjihovaproizvođenja.Kaoštosmovidjeli,tamoćnadtekstomprvobitnojeritualiziranauceremonijal-nomsaopćavanjuonogistinitog,važnog,političkog.Svakako,ritualnihgovo-raimaidanas,alijenjihovaulogasamousaopćavanju,aneuproizvođenjuvažnostiiistine:

5

KnjigaMoj tajni život (My Secret Life)objav-ljena je između1888. i1894.godineuAm-

sterdamu, a napisao ju je anonimni autor»Walter«.



»Nemadruštvaukojemnepostojevažnigovorikojiseponavljajuivariraju;formule,teksto-vi,ritualiziraniansambligovorakojisepripovijedaju,prematočnoodređenimokolnostima.«(Foucault2007:41)

Činiseda jepremještanje težištamoćis tijelana tekst,kaoproizvodnovetehnologijeznanja/moći,biloparalelnosprocesomerozijesuverenihoblikavlasti,prijesvegaapsolutnesuverenostivlastikraljevskogtijela.Nobudućida je kraljevsko tijelo nediskurzivno ili poludiskurzivno, paleosimbolično,tehnologijaproizvodnjenovediskurzivnostiprepuštaseinstitucijama:istrazi,sudstvu,medicini,psihijatriji,ekonomiji–štoodgovaraprocesuregionaliza-cijecentralističkihoblikavlasti(institucionalneregionalizacijevlasti).Štojedrugopsihijatrijskamoć(Foucault2006),medicinskamoć(Foucault2003a),ekspertskamoć,vlastvještačenjaiekspertize(Foucault2003b),moćnadlu-dilom(Foucault2013) teznanstvenamoćuopćenegooblikregionalizacijenekadacentraliziranihoblikavlastinanovetehnologijeproizvodnjediskursa–tekstovaznanja/moći?Međutim,dobivenamoćnadtekstovimanijesamopitanjelegitimnostivlasti.Tonijesamomoćposredovanalegitimitetom.Tojeprijesvegamoćposredovananovomtehnologijomproizvođenjaznanja,apotominovomtehnologijomvlasti.Utojnovoj,regionaliziranojtehnologijiproizvodise,nanovnačin, tekst/istina.Napovijesnuscenustupio jeoblikmoćinadtekstom/istinom.Noodvajanjetekstaodtijelasamojeprivremeno.Prekoteksta/istinesadaselegitimira,povratno,moćnadtijelom.Ustarijemoblikuritualnogpogubljenjatekstjebiodijelomceremonije;onjebioudru-gomplanu.Onoštojebilosredišnjeutomritualujestsuprotstavljanjesilekraljevskogtijelanekompojedinačnomtijelu:

»Kadasuverendijelipravdu,sviglasovimorajuzamuknuti.«(Foucault1997:43)

Dugovremenagledateljima–tojjavnosti/kulisi–dopuštaseprisustvovanjeobračunukraljevskogikažnjeničkogtijela,alivećudobajavnihpogubljenjajavljase»strahodgraje,uzvikaprotesta«(Foucault1997:43),strahodpse-udo-diskurzivnostistarogoblikareprezentativnejavnosti.Iakojetehnologijastaroginkvizitorskogobrascatakođerproizvodilatekstkaoiskaz/priznanje,krozrepresivnutehnologijumjere/istrage/ispitivanja,taseiznuđena»istina«prihvaćalau»gotovomobliku«(Foucault1995:35).Tomtipuistragebilojepotrebnotijelokojegovori,alisamoumjeriukojojsemožeiznuditiiskaz/priznanje,alineigovor/diskurs/tekst.Ipak,trebanapomenutiitodakraljev-skotijeloima,tijekomsrednjegvijekauFrancuskojiEngleskoj,kakonamjetopokazaoMarcBloch(Bloch1983), jednuposebnumagijsko-terapeutskumoć(taumaturgija)–pouzorunaKrista–onoimaiscjeliteljskumoć.Zbog toga je dugo zbunjivao slučaj PierreaRivièrea; zbog toga je to bilavelika zamka (Foucault1975:xiii;Foucault1989:131) ivelika tišina psi-hijataraikriminologa(Foucault1989:132)–zatoštosetekstpojaviotamogdjeganismoočekivali;gdjejebilonemogućedasepojavi.Ikadasepojaviotaj tekst/ispovijest/iskaz,pravosuđenijeznaloštočinitisnjim,ničemuonsluži.Ta ispovijest/tekst PierreaRivièrea odvojila se od njegova tijela, odnjegovekazne,odnjegovazločina.Jedinivalidantekstskojimbivlastznalaštočinitijestiskaz/priznanjedanuistrazi;iskazposredovanisljeđivanjemiispitivanjem.Alitekst/ispovijestjednogpolupismenogseljakazločincabioje»nemoguć«.Zapravo,kadatijelodospijeuzatvor,tamosegubisvakitekst.Tamosetekstvišeneočekuje.Odtakospacijaliziranogtijelaneočekujeseproizvodnjateksta:samodisciplina,samospacijaliziranotijelo.Naizvjestannačin,paradoksPierreaRivièreasastojiseutomeštojetajdiskurskojipratizločinzavršiotako kaoda»zločinvišenepostoji«(Foucault1989:132).On



sevišeneodnosinatotijelokojejepočinilozločin–paninasamzločin.Sto-gasekaojedinivažećimoguuzetitekstovi/istinepsihijatrijskedijagnostikeivještačenja:»diskursikojiimajumoćnadživotomismrti«(Foucault2003a:6).Zatvorskiprostorkojispacijaliziratijelo,ograničavajućinjegovokretanjeislobodu,predstavljaustvarijedanvelikiprostortišineišutnje–prostorne-diskurzivnosti.Kvekerskateorijazatvorskogkažnjavanja,kojajeinzistiralana izolaciji i samoći, također je inzistirala na šutnji (Rusche,Kirchheimer1994:139,142).Obvezaidisciplinašutnjeugrađenajeukaznenisistem,akaonagradazadobroponašanjemožesedopustitiprivilegijgovora(Rusche,Kirchheimer1994:142).Sveštosetrebareći,izgovoriti,uobličitiuiskazeidiskursetrebasedogoditiuprostorimaistrage–tojejediniprihvatljivipro-storproizvodnjeiskazaiteksta.Izvršenjekazneznačišutnju.Toje»samo«tijelo.Postoji,naime,dubokiinkvizitorskiobrazac–modèle inquisitorial(Foucault1994b:391)–odnošenjanesamoprematijelunegoiprematekstu.Usprkostomeštonašepredodžbepoznajuinkvizitorskeprakseukojimasekoristitije-lo,onesuuznačajnojmjeripraksekojesevršenadtekstovimaiiskazima.Tajćeseobrazackasnijeugraditiuepistemološkustrategijuempirijskihznanosti(Foucault1994b:391).Zapravo,zainkvizicijujetijelobilosamoinstrumentdabisedošlodoiskaza/»istine«/priznanja,dotekstakojipovratnoopravdavainstrumentalizacijutijelauproizvođenju»istine«.Utomsuobrascutijeloitekstuhvaćeniutriedrumjera–istraga–ispitivanje,pričemujemjerasredstvodaseutvrdiiliponovnouspostaviporedak,istragajesredstvodaseutvrdeiliobnovečinjenice,aispitivanjejesredstvodaseutvrdiiliobnovinorma,pra-vilo,podjela,klasifikacija(Foucault1994b:390).Nepostojiboljiprimjerodonogukojemseod»nediskurzivnih«tijelaheretikaujednomzabačenompi-renejskomseluuOkcitaniji(Montaillou)zahtijevadaproizveduiskaze/prizna-nja,»tekstove«/»istine«(LeRoyLadurie1991).Metodologijaipraksatriedramjera–istraga–ispitivanjeproizvela je tekstoveu»nediskurzivnim« tijelimaheretika,dabiihkasnijeodvojilaodnjihjertiproizvedenitekstovi/priznanjasadapripadajuinkviziciji,a tijela(odvojenaodteksta)mogubitikažnjena.Inkvizitorski sistem postao je »jedna od najznačajnijih juridičko-političkihmatricanašegznanja«(Foucault1994b:392).Kadabudeizblijedilainkvizitorskabrutalnostnadtijelima,kadabuduizbli-jediliceremonijali javnihpogubljenjairitualneprakseiskazivanja,ostatćeinkvizitorski traguproizvođenju tekstova i iskaza, ali sadaposredovannesamokriminologijomipenologijomnegoimedicinom.Uprocesupostupnemedikalizacijegrešnogtijelapojavilasenovavrstaodvajanjatijelaiteksta,krozklasifikaciju,dijagnostiku,terapiju.Imedikalizacijadoprinosiubrzanjuerozijeritualnostikrozdesakralizacijutijela,aliidesakralizacijutekstaotije-lu.Ovdje se tekst odvaja od religijskog i prelazi umedicinsko, odvaja seodgrešnogtijela,dabisevratiobolesti,fiziologiji,biologiji,anatomiji.No,prijenego što sedogodilo tovelikoodvajanjemedikaliziranih tekstovaodstarogoblika tijelakaomjestagrijeha,dugovremenamedicinanijemoglaodvojitisvojetekstoveisvojpogledodkršćanskemoralnosti;dugovremenavladaloje»suučesništvomedicineimorala…Medicinskimopažanjemuve-likeupravljataetičkaintuicija«(Foucault2013:111).Kadajejednomrasutpodruštvenomtijelu,kadajezahvatiosvenjegovepore,kadavladanesamojavnimprostorimanegoispavaćimsobama,moralsenemoželakopovućisamouprostorecrkveiuteološketekstove.Akosejednogtrenutkaidogodi-lonjegovoodvajanjeodnovogmedicinskogznanja,moralćepronaćisvojanovauporištausferiekonomijeiproizvodnje–ueticirada.Svidijagnostički



diskursi pojave su odvajanjamedicinskog diskursa od teološkog, od tijelakojejenekadpripadalocrkvi.BryanS.Turnersmatradata»medikalizacijatijela«predstavljatipracionalizacijekojičinidioširegprocesa»sekularizacijekulture«jer»ranokršćanstvonijepravilonepremostivurazlikuizmeđuspase-njadušeitijela«(Turner2002:22).Razvojdruštvadoprinioje»razdvajanjufunkcijadoktoraisvećenika,odnosnotransferukontrolemoralascrkvenakliniku«,štoTurnerudajeosnovudaufukoovskojmanirizaključidajemedi-cinaokupirala»društveniprostorkojijeostaonakonerozijereligije«(Turner2002:22).Umjestopopisâgrijehâ,sadatijelomiponašanjimavladajutekstoviklasifikacije,nozologije,dijagnostike–bolesti,deformacije,odstupanjaodmjerâ.Ovdjeseradiloojednojnovojkodifikacijiili,radije,ore-kodifikacijipraksi tehnologijom razdvajanja (medikaliziranogklasificiranja).Prvobitno»kodificiranječitavtajceremonijalukojisestječu,sistomnamjeromoči-šćenja,udarcibičem,tradicionalnaliječenjaisakramentpokajanja«(Foucault2013:110).Međutim,kadasemedicinskipogledodvajaodbožjeg,kadatajnovipogledodvajatijelodanoodbogaodtijeladanogodprirode,izblijeditćetajstariceremonijalsjedinjavanja.Pojavitćesediskursikojirazdvajaju;novitekstovi/znanjaproizvestćeilegitimiratinoveprakseodvajanja.Toćebitinjihovaprvobitnauloga.Odtrenutkakadasumedicinskipogledigovorovladali tijelima, kada se tekst o tijelimaoblikovao u znanstvene diskurse(novetekstove/istine),mismoovlastitomtijelusaznavalineiznašihbilježni-ca,noćnihdnevnika, samopromatranja,kaouantici (Foucault1986),negokroztekst/znanjekojisudrugikonstruiralionamainašemtijelu.Višesmoonašemtijelusaznavaliprekodiskursaotjelesnimnenormalnostimanegoonormalnostima;višeprekozločinaibolestinegoprekomoralnostiizdravlja.Tosu,prvobitno,tekstovikojiplaše,zastrašujuposljedicamaupotrebetijela.Alineplašisamobolest.Moždajošvišezabrinjavazdravotijelojer»zdravljesuvišelakopretvaranašetijelouprilikuzagrijeh«(Foucault2013:111).Nomi smo već odavno bili pripremljeni zamedicinski pogled. Zapadnjak, tajČovjek Europe,nalazisepred»beskonačnimzadatkomdasekaže,dasekažesamomesebiidasekažedrugome,onolikočestokolikosetomože,sveonoštobisemogloticatiuživanja,čulnihosjetaimislikojesu,prekodušeitijela,unekojvezisaseksom«(Foucault2006b:26)–unekojvezistijelom.No,podinkvizitorskimobrascemprinudnostiiskazivanja,tajgovorostajespaci-jaliziranumikroprostore:prvoispovjedaonice,aondaklinike.Nezaobilazanzahtjevjeispovijedanje,pričemuseneradisamooispovijedanjuonihradnjikojesusuprotstavljenezakonunegoiotežnjidasesvakaželja»transformiraudiskurs«(Foucault2006b:27).Tijelojepostalonovopolazišterazvrstavanja,spacijalizacijeiznanja.Većodsedamnaestogstoljećaonojepostalonovomjestoiinstrumentznanja,mjestonoveepistemologije empirizma(Wolfe,Gal2010).Prijesvegasumedicina,anatomijaipatologijapronašlitijelokaomjestokojećeproizvestinovuvrstuteksta,iskazaidiskursa.Naravno,uovojnovojproizvodnjitekstaotijelunijesudjelovaosamoinkvizitorskiobrazac.Akosezatrenutakvratimourenesan-suvidjetćemopovrataktijelunadrugačijinačinisdrugimnamjerama.Kadajerenesansnaepohaotpočelasvojpovratakantičkimuzorima,onaseutomvraćanjunijemoglapozvatinaasketskotijelojedne»anorektične«kršćanskecivilizacije,negonapredkršćanskoatletskotijelo.Naravno,tajpovrataknijebiomogućusvomčistomobliku.Onjebioposredovančitavomkršćanskomepohom,njenimvrijednostima,normamaiteologijom.Renesansajesvojpro-jektestetičkogvraćanjanaantičkotijeloprikrivalajudeo-kršćanskimimeni-ma.MichelangelovDavid–tonijeonajnakojegsepozivakršćanstvo:



»…mramorniDavidnemanikakvevezeshebrejskomhistorijom.Tojegrčkiatlet.«(Delumeau2007:112)

U crkvi svetog Petra,Krist jeApolon »mučen za novu vjeru« (Delumeau2007:112).Alinijeuigrisamoapolonijskielement.PijanijeBakhoprisustvodionizijskog elementa u estetici tijela.On je »kopija«Silena iz 2. stoljećaprijenoveere.No,dabisedošlodoatletskogtijelauumjetnostirenesanse,nijebilodovoljno»citirati«antičkupredodžbutijela.Renesansnaskulpturaislikarstvoposvećenotijeluposredovanojeinovomznanošću.Izmeđuan-tičkogidealainoveumjetnostiumetnutajerenesansnaanatomija,pneumati-ka,hidraulika,mehanika,optika,kirurgija,disekcija,dijagnostika.NijeliseupravourenesansnuPadovuodlazilonasatoveanatomijeikirurgije(Cook2010;Klestinec2010)?Sjednestrane,ovenoveznanostiipraksesudjelovalesuudesakralizacijitijelaodvajajućiodnjegastaretekstove.Sdrugestrane,umjetnostkojaseslužidesakraliziranim,diseciranimtijelomvraćamukrozumjetničkuformujezikkršćanskereligioznosti.Umjetnostrenesanse,istokolikoimedicina,počivalajenanovojvrstiana-litike(anatomijeioptike)koja je»zarivenautijelo« (Foucault2006b:53).I jedna i druga sada postaju stvar dodira i pogleda.Može se reći da je utomsmislu iumjetnostbilamedikalizirana jersamamedikalizacijapostajestvardodira,dodiraipogledatijela–medicina»milujetijeloočima,intenzi-viranjegovezone,elektrizirapovršine,dramatiziratešketrenutke«(Foucault2006b:54).Svejetouhvaćenoupogled(Foucault2003b)novedijagnosti-ke,aliinoveumjetnosti.DokkodHieronymusaBoschaiPieteraBruegelanalazimoumjetnosttjelesnihdeformiteta,anatomskihizobličenja,dijagnoza,bolesti,ludila,kažnjavanja,baroknareligijskaumjetnosttijekom17.stoljećapredstavlja»spiritualizacijusenzualnogtijelauslužbikakoduhovnograzvo-ja, tako ipolitičkekontrole« (Turner1991:28).Paralelnos timeodvija sepatologizacijaimedikalizacijaseksualnosti–tognajneposrednijegtjelesnogljudskog iskustva.Duboko vezana za tijelo, seksualnost postaje više stvarbolesnog nego zdravog tijela. Svakako i bolesnog duha.Moderna subjek-tivnost(Dreyfus,Rabinow1982:104–205)rođenajenesamoprekopraksinadziranjaikažnjavanjanegoiprekodiskursapatologizacijeseksualnostiimedikalizacijetijela,prekotogvelikogtekstadijagnostike.Akojemodernasubjektivnostprevladaladugupovijesttragične vizije svijeta (Gouldner1976:67),ukojojjenatijeloigrijeheuvijekbiospuštenbožjipogled,sadanadde-sakraliziranimtijelomvladastrahdijagnozâ:egzibicionisti,fetišisti,zoofili,auto-monoseksualci,ginekomasti,masturbanti–svesuto ličnostimodernesubjektivnosti–nenormalni.Uovomkontekstutrebanapomenutidaderitualizacija,prekojezikaipogledamedicine, potajnovrši i erozijukraljevskog tijela (Kantorowicz1997). Izaritualnostiukojojsekraljevskotijelopojavljujekaosveprisutnostnjegovesu-verenevlasti,uodajamadalekoodpogledareprezentativnejavnosti,medici-naprviput,dodušetajno,bilježimedicinskeiskazeokraljevskomtijelu–alionom fizičkom. Iza kulisa pred kojima se predstavlja raskošna suverenostnjegovevlasti/tijela,rađasetekstokraljevskomtijelu/fiziologiji/bolesti.Izra-njajednanovavrstatekstakojaseodnosinanjega,aliunjegovojzemaljskojbanalnosti.Naravno,tavrstatekstanemožejošpripadatikralju.Onapripadasamoskrivenomzapisunjegovihosobnihliječnika.Nemožesejošodnositinatopolubožanskosuverenotijelo.Konačno,»gdjebisemogaonaćiboljiopistijelanegouliječničkomdnevniku«(Foisil2002:315)?LiječniciLouisaXIII.iLouisaXIV.bilježepotajnoonoštosejošuvijeknesmijepretvoritiutekstokraljevskomtijelu.Tusunjihovebolesti,anomalije,njihovahigijena,



tojestnehigijena,njihovefistule,bolovi,masturbacije,pokvarenizubi,čire-vi,zadah.Zapravo,»…ovimliječničkimopisomkraljjeizvedensjavnesceneipostavljenuprivatnostzajednosfarmakopejom,aprikazanipokretibolesnogtijela(odnosisenaLouisaXIV.)takvisudasenijedandrugitekstnebiusudiodaihobjelodani.«(Foisil2002:319)

Akosenanekinačinmožesažetiovajdiootijelui tekstu,ondabi tobilonajboljeučinitiFoucaultovimriječima:sva»tapolimorfnaponašanjastvarnosuizvučenaiztijelaljudiiiznjihovihzadovoljstava«(Foucault2006b:58).Aumnožavanjezadovoljstavaznačilojeistovremenoproširivanjepoljamoćijerjesvakanovaregija zadovoljstvaistovremenoponudilanovupovršinuzaupisivanjemoći.

Zaključak

»Arheologijaznanostîočovjekumorabitiutemeljenaputem proučavanja mehanizama moći koji su uvelaljudskatijela…«

MichelFoucault6

Serozijomsuverenihoblikavlasti,sradikalnomtransformacijomodnosaujavnojsferi(Habermas1991),stomvelikomtranzicijomodpaleosimbolič-ke(Gouldner1976),nediskurzivne,reprezentativnejavnostikliterarnoj,kri-tičkojjavnostikojaproizvoditekstoveidiskurse,pojavioseijedannoviobliktijela–populacija,ijednanovavrstateksta–političkademografija,ekonomi-ja,sociologija,statistika.Umjestokraljevskogtijelakojesvojusuverenuvlastprovodinadpodanicima,početakerozijetogpolitičkogtijelaodvijaseprekoredistribucijecentraliziranevlastinapoljeinstitucija.Zapravo,kraljevskojetijelobilojednonediskurzivnotijelo.Onodugovremenaneproizvoditekstokojemsemožedebatirati,kojisemožeosporiti;onosamoproizvodi,putemritualnihpraksi,simboliku,dramaturgijusuverenosti.Jer»zarazumijevanjecjelokupnogritualaodlučujućajeupravofunkcijaiprirodaslike«(Agamben2006:86).Utakvoj»civilizacijispektakla«(Julius,Mittermaier1831)kralje-vapojava,najavnimkažnjavanjimailiudrugimritualima,bilajejedinstvendogađajipotvrdasuvereniteta.Dugojevlastbilavišenakraljevskomtijelunegoliunjegovimiskazima.Sveteinsignije,grbovi,kruna,žezlo,odore,svejetoreprezentacijatijela/vlasti,aonoštoseizgovoriposredovanojesveča-nostimaceremonije–»pažnjom i tišinom« (Foucault 1981:51).Međutim,usprkoscjelokupnojritualnostiislikovitostiupredstavljanju,»kraljevskotije-lonijebilometafora,negopolitičkarealnost«(Foucault1980:55).Prijenegoštosutekstovi/moći,tekstovi/znanjaovladaliživotimamnoštvaipopulacije(Foucault2014),kraljevskojetijelobiloonoočemuoviseživotismrt.Nojednaodgenealoškihlinijavodi,odkrajaosamnaestogstoljeća,kjednomnovomtijelu.Onoseprvobitnouočavakaozbirnotijelo,kaomnoštvokoježiviiradi;reproduciraseiproizvodi.Noumnogoopćenitijemsmisluriječi,tonovotijelo,kojejeizraslonamjestuizblijedjelogkraljevskogtijela,biloje–društvo.Bilojetojednovelikootkrićekojećeuobličitinovetekstove:

»Onoštojeotkrivenoutovrijeme–atojebilojednoodnajvećihotkrićapolitičkemisliskrajaosamnaestogstoljeća–bilajeidejadruštva.«(Foucault1984:242)»Tijelodruštvapostajenoviprincipudevetnaestomstoljeću.«(Foucault1980:55)



Natonovootkriće,natonovotijelo,primijenitćeseisteonematricetekstovaipraksikojesuranijebilekonstruiranenadkonkretnim,pojedinačnimtije-lima.Triedarmjere–istrage–ispitivanjaprimijenitćeseprekonovih teksto-va/znanja–sociologije,statistike,demografije,ekonomije,politologije–nadruštvenotijelo.Prethodnomedikaliziranaznanja/moći,tekstovi/istine,sadaćeseprimijenitinadruštvo.Prekozbirnogtijelapopulacijedruštvopostajepredmetjednenoveanatomije,mehanike,patologije,optike(pan-optike).Pre-kopopulacijeonopostajepredmetbiopolitike(Foucault2008).Tajapstrakt-nifenomen–društvo–postajevidljivprekopopulacijekojasadaimasvojumorfologiju;onasemjeri,ispituje,istražuje;onasepopisuje.Mjeresenjenživotismrt,prekonatalitetaimortaliteta.Novitekstovi/znanjaprimijenitćenatonovotijeloisteoneprakseodranije:pratitćeseodstupanja,anomalije,očekivanja.Pojavljujesedruštvenapatologija:javnahigijena(Foucault2008:352),javnozdravlje(Foucault2008:274);nevišepitanjeepidemijakolikopitanje endemije, to jest pitanje o »obliku, prirodi, širenju, trajanju i silinibolestikojevladajuujednojpopulaciji«(Foucault1998:295).Toapstraktnotijelopolakodobivasvojeorgane(institucije),svojuanatomiju.Prekonovogurbanizmaonoseraspoređujeidobivatopografijuurbaneanatomijeimorfo-logije.Sviovinovitekstovi,kojisesadaodnosenatonovodruštvenotijelo,upregnutisujednomnovomsnagomkojenemasvedokneizblijedipolitičkaanatomijakraljevskogtijela:tojeideologija.Rađasegenealogijaideologije.Onapostajenovasnagakojamobiliziradiskursezaracionalnoupravljaštvo.Iakonejasnaineuhvatljiva,snikadjasnoregionaliziranominstitucionalnomjezgrom,onadjelujekaonevidljivaenergijazamobilizacijudiskursaiteksto-vaotijeludruštva.

»Upravojetodruštvenotijelotrebalozaštititiukvazi-medicinskomsmislu.Namjesturitualakoji su služili ponovnom uspostavljanju tjelesnog integritetamonarha, lijekovi i terapeutskisavjetiupotrijebljenisuzasegregacijubolesnih,nadgledanjezaraznih,isključivanjedelinkve-nata.«(Foucault1980:55)

Uprvovrijeme,novitekstovionovomtijelupokušavajuodržatiprisutnomidejumoralnosti ovog zbirnog populacijskog tijela. Pokazalo se da je pre-mještanjetežištatekstovasastareteološkemoralnostiusfereekonomije,de-mografije,statistikeposlužiloprotestantskimikalvinističkimzahtjevimazastvaranjeetikerada.Nijetijeloupotpunostinapustilopred-industrijske,pred-kapitalističkeipred-protestantskeprostoremoralnosti,negosetijelozajednosmoralnošćupreselilounovusferuetikerada.Sadajekontrolaseksualnostiitijelaimalasvrhuiizvandomenemoralnostiistarereligioznosti.Dobilajejednunovuutilitarnostusferiproizvodnjeiproduktivnosti.Nijesevišeradilosamoogrešnomtijelunegoolijenom,in-validnom,neproduktivnomtijelu,tijeluklošara, skitnica, lutalica, razbojnika, svihonihkojinisuuključeniunovi institucionalniporedakorganadruštvenog,populacijskogtijela.Rađa-la se jednanovageografija kapitalističkogdruštva (Merrifield1993:522),ukojojtijelotrebaraditiuokvirimanovogutilitarističkogmorala;unovimprostorimatvornica,radionica,radničkihnaselja,gradova,gdjesetijelotre-bareproduciratikrozpopulaciju,gdjenovitekstovi/znanjatrebajuosiguratilegitimitetzaprovođenjeonihopćihhigijenskih, medikaliziranihpraksikojepoznajenašedruštvo.

6

Foucault2005:85.



Literatura

Agamben,Giorgio.2006.Homo sacer: Suverena moć i goli život. Zagreb:Multimedijalniinstitut,Arkzin.

Barbin,AdélaïdeHerculine.2002.Mes souvenirs. Paris:ÉditionsduBoucher.

Berthelot,Jean-Michel.1991.SociologicalDiscourseandtheBody.U:MikeFeatherstone,MikeHepworth,BryanS.Turner (ur.),The Body: Social Process and Cultural Theory,390–405.London:Sage.

Blackman,Lisa.2008.The Body: The Key Concepts. Oxford,NewYork:Berg.

Bloch,Marc.1983.Les Rois thaumaturges.Paris:Gallimard.

Boltanski,Luc.1971.Lesusagessociauxducorps.Annales. Économies, Sociétés, Civilisations,26(1):205–233.

Butler,Judith.1989.FoucaultandtheParadoxofBodilyInscriptions.The Journal of Philosophy,Eighty-SixthAnnualMeeting,AmericanPhilosophicalAssociation,EasternDi-vision,86(11):601–607.

Butler,Judith.2004.Undoing Gender. NewYork,London:Routledge.

Cook,HaroldJ.2010.VictoriesforEmpiricism,FailuresforTheory:MedicineandSci-enceintheSeventeenthCentury.U:CharlesT.Wolfe,OferGal(ur.).The Body as Object and Instrument of Knowledge: Embodied Empiricism in Early Modern Science, 9–32.London,NewYork:Springer.

Deleuze,Gilles[Delez,Žil].1989.Fuko. SremskiKarlovci:IzdavačkaknjižarnicaZoranaStojanovića.

Deleuze,Gilles.2004.Foucault. Paris:LesÉditionsdeMinuit.

Deleuze,Gilles[Delez,Žil].2010.Pregovori.Loznica:Karpos.

Deleuze,Gilles;Guattari,Felix.2005.A Thousand Plateaus: Capitalism and Schizophrenia. Minneapolis,London:UniversityofMinnesotaPress.

Delumeau,Jean[Delimo,Žan].2007.Civilizacija renesanse.SremskiKarlovci,NoviSad:IzdavačkaknjižarnicaZoranaStojanovića.

Dreyfus,Hubert,L.;Rabinow,Paul.1982.Michel Foucault: Beyond Structuralism and Hermeneutics.Chicago:ChicagoUniversityPress.

Featherstone,Mike.1991.TheBodyinConsumerCulture.U:MikeFeatherstone,MikeHepworth,BryanS.Turner(ur.),The Body: Social Process and Cultural Theory,170–197.London:Sage.

Foisil,Madeleine[Foazil,Madlen].2002.Zapisizprivatnosti.U:PhilippeAriès,GeorgesDuby[FilipArijes,ŽoržDibi](ur.),Istorija privatnog životaIII,288–322.Beograd:Clio.

Foucault,Michel.1966.Les mots et les choses.Paris:Gallimard.

Foucault,Michel[Fuko,Mišel].1971.Riječi i stvari. Beograd:Nolit.

Foucault,Michel(ur.).1975.I, Pierre Rivière.Lincoln,London:UniversityofNebraskaPress.

Foucault,Michel. 1980.Body/Power.U:MichelFoucault,Power/Knowledge: Selected Interviews and Other Writings, 1972–1977,55–62.NewYork:PantheonBooks.

Foucault,Michel.1981.TheOrderofDiscourse.U:RobertYoung(ur.).Untying the Text: A PostStructuralist Reader,48–79.Boston,London,Henley:Routledge,KeganPaul.

Foucault, Michel. 1984. Space, Knowledge and Power. U: Paul Rabinow (ur.), The Foucault Reader,239–256.NewYork:PantheonBooks.

Foucault,Michel.1986.The Care of the Self.NewYork:PantheonBooks.

Foucault, Michel. 1989. Foucault Live: Collected Interviews, 1966–1984. NewYork:Semiotext(e),ColumbiaUniversity.



Foucault,Michel.1994a.Résponseàunequestion.U:MichelFoucault,Dits et écrits I: 1954–1969,673–695.Paris:Gallimard.

Foucault,Michel. 1994b.Théories et institutions pénales. U:Michel Foucault,Dits et écrits II: 1970–1975,389–393.Paris:Gallimard.

Foucault,Michel.1995.Discipline and Punish: The Birth of the Prison.NewYork:Vin-tageBooks.

Foucault,Michel[Fuko,Mišel].1997.Nadzirati i kažnjavati: rođenje zatvora.Beograd:Prosveta.

Foucault,Michel[Fuko,Mišel].1998.Treba braniti društvo.NoviSad:Svetovi.

Foucault,Michel[Fuko,Mišel].2002.Nenormalni.NoviSad:Svetovi.

Foucault,Michel.2003a.The Birth of the Clinic: An Archaeology of Medical Perception.London,NewYork:Routledge.

Foucault,Michel.2003b.Abnormal: Lectures at the Collège de France, 1974–1975.Lon-don,NewYork:Verso.

Foucault,Michel[Fuko,Mišel].2005.Telo/moć.U:PavleMilenković,DušanMarinković(ur.), Mišel Fuko 1926–1984–2004: hrestomatija, 81–87. Novi Sad: Vojvođanskasociološkaasocijacija.

Foucault,Michel.2006a.Psychiatric Power: Lectures at the Collège De France, 1973–1974.NewYork:PalgraveMacmillan.

Foucault,Michel[Fuko,Mišel].2006b.Volja za znanjem: Istorija seksualnosti I.Loznica:Karpos.

Foucault,Michel[Fuko,Mišel].2007.Poredak diskursa. Loznica:Karpos.

Foucault,Michel. 2008. The Birth of Biopolitics: Lectures at the Collège De France, 1978–1979.NewYork:PalgraveMacmillan.

Foucault,Michel[Fuko,Mišel].2010.Niče,genealogija,istorija.U:MladenKozomara(ur.),Mišel Fuko: Spisi i razgovori,59–88.Beograd:Fedon.

Foucault,Michel[Fuko,Mišel].2013.Istorija ludila u doba klasicizma.NoviSad:Medi-terranPublishing.

Foucault, Michel [Fuko, Mišel]. 2014.Bezbednost, teritorija, stanovništvo. Novi Sad:MediterranPublishing.

Frank,ArthurW. 1991. For a Sociology of theBody:AnAnalyticalReview.U:MikeFeatherstone,MikeHepworth,BryanS.Turner(ur.),The Body: Social Process and Cultural Theory,36–103.London:Sage.

Goffman,Erving.1956.The Presentation of Self in Everyday Life.Edinburgh:UniversityofEdinburgh.

Gouldner,AlvinW.1976.The Dialectic of Ideology and Technology.London:Macmil-lan.

Habermas,Jürgen.1991.The Structural Transformation of the Public Sphere: An Inquiry into a Category of Bourgeois Society.Cambridge,MA:MITPress.

Habermas, Jürgen. 1997. Modernity: An Unfinished Project. U: Maurizio Passerind’Entrèves, SeylaBenhabib (ur.).Habermas and the Unfinished Project of Modernity,38–58.Cambridge,MA:MITPress.

Heyes,CressidaJ.2007.SelfTransformations: Foucault, Ethics, and Normalized Bodies. NewYork:OxfordUniversityPress.

Julius,NicolausHeinrich;Mittermaier,CarlJosephAnton.1831.Leçons sur les prisons, présentées en forme de cours au public de Berlin, en l’année 1827,Volume 2.Paris:F.G.Levrault.

Kantorowicz,ErnstH.1997.The King’s Two Bodies: A Study in Medieval Political Theology.NewJersey:PrincetonUniversityPress.



Klestinec,Cynthia.2010.PracticalExperienceinAnatomy.U:CharlesT.Wolfe,OferGal(ur.),The Body as Object and Instrument of Knowledge: Embodied Empiricism in Early Modern Science,33–58.London,NewYork:Springer.

Lash,Scott.1991.GenealogyandtheBody:Foucault/Deleuze/Nietzsche.U:MikeFeath-erstone,MikeHepworth,BryanS.Turner(ur.),The Body: Social Process and Cultural Theory, 256–281.London:Sage.

Lefebvre,Henri.1991.The Production of Space.Oxford:Blackwell.

LeRoyLadurie,Emmanuel[LeRoaLadiri,Emaniel].1991.Montaju, oksitansko selo od 1294. do 1324.SremskiKarlovci,NoviSad:IzdavačkaknjižarnicaZoranaStojanovića.

Lock,Andy;Strong,Tom.2010.Social Constructionism: Sources and Stirrings in Theory and Practice. NewYork:CambridgeUniversityPress.

Merrifield,Andrew.1993.PlaceandSpace:ALefebvrianReconciliation.Transactions of the Institute of British Geographers, New Series,18(4):516–531.

Minois,Georges[Minoa,Žorž].1994.Istorija starosti: od antike do renesanse.SremskiKarlovci,NoviSad:IzdavačkaknjižarnicaZoranaStojanovića.

Nietzsche,Friedrich[Niče,Fridrih].1984.Vesela nauka. Beograd:Grafos.

Nietzsche,Friedrich.1997.Twilight of the Idols.Indianapolis,Cambridge:HackettPub-lishing.

O’Neill,John.2004.Five Bodies: Refiguring Relationships. London:Sage.

Philo,Chris. 2003. Foucault’sGeography.U:MikeCrang,NigelThrift (ur.),Thinking Space,205–239.London,NewYork:Routledge.

Rusche,Georg;Kirchheimer,Otto.1994.Kazna i društvena struktura.NoviSad:VisioMundiAcademicPress.

Shilling,Chris.1993.The Body and Social Theory. London:Sage.

Simonsen,Kirsten. 2005.Bodies, Sensations, Space andTime:TheContribution fromHenriLefebvre.Geografiska Annaler. Series B, Human Geography,87(1):1–14.

Turner,BryanS.1991.RecentDevelopmentsintheTheoryoftheBody.U:MikeFeath-erstone,MikeHepworth,BryanS.Turner(ur.),The Body: Social Process and Cultural Theory,1–36.London:Sage.

Turner,BryanS.2002.Regulating Bodies: Essays in Medical Sociology.London,NewYork:Routledge.

Turner,BryanS.2008.The Body and Society: Explorations in Social Theory. London:Sage.

Veyne,Paul[Ven,Pol].2014.Fuko: kao mislilac i kao čovek. NoviSad:MediterranPub-lishing.

Weber,Max[Veber,Maks].2011.Protestantska etika i duh kapitalizma. NoviSad:Medi-terranPublishing.

Wolfe,CharlesT.;Gal,Ofer(ur.).2010.The Body as Object and Instrument of Knowledge: Embodied Empiricism in Early Modern Science.London,NewYork:Springer.



Dušan Ristić, Dušan Marinković

Body and Text: Genealogy of Dividing Practices

AbstractIn this paper we are identifying transformations from individualization and localization of practices over a specific corporeality to collective political practices over the bodypopulation. In this way we take a genealogical approach to the problem of the erosion of paleosymbolism and the occurrence of discursivity of the body through the discontinuity of the body and text. In the processes of the general social deritualization – primarily of public communication, which signifies the rationalization of the Western society, at the end of the 18th century, occurred new forms of utterances: medical, psychiatric, legal, pedagogical, psychological, which were grouped into text/knowledge/power. With reference to Foucault’s analytics of power, we analyse deritualization of the practices of uttering that occurred in parallel with the changes within the practices of punishment and that includes the new technology and mechanisms of power over the human bodies. In the paper we conclude that the same matrices of texts and practices that were earlier constructed for concrete, individual bodies will be applied to the new body – society.

Key wordsbody,text,discourse,genealogy,practices,paleosymbolism

Documents

Tijelo i tekst: genealogija praksi razdvajanja