Urednica:

Mirjana Kučer

Grafička obrada:

Nina Šimunović

Dizajn naslovnice:

Nina Šimunović

Tisak:

Akvarij d.o.o., Split

Izdavač:

Domine, Split

Ovaj projkekt financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

Split, prosinac 2013.

Domine – feministička organizacija

za promicanje ženskih prava i razvoj

civilnog društva

_

Izvještaj za 2013. godinu

Domine – 10 godina poslije

DOMINE su feministička, nevladina, neprofitna organizacija osnovana koncem

2002. Osnovale su je žene koje su većinom dugi niz godina bile aktivne na civilnoj sceni i u

radu sa ženama. Udruga je formalno registrirana u srpnju 2003., a u svoj je „prvi“ ured uselila

na Međunarodni dan žena, 8. ožujak 2004. Odabirući ime DOMINE, željele smo nagovijestiti

domino-efekt koji želimo izazvati promoviranjem ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti

spolova, kao i drugih vrijednosti civilnog društva. Odabirući staro splitsko žensko ime,

„Domina“ željele smo naglasiti kontinuitet ženske povijesti i borbe za ženska prava.

Opredijelile smo se za javno zagovaranje prava žena kroz prisustvo u javnosti, putem medija i

u direktnim kontaktima s građankama i građanima, putem edukacija na radionicama,

predavanjima, okruglim stolovima. Kao posebne vrijednosti njegujemo međusobno

uvažavanje, povjerenje i solidarnost, te stvaranje ozračja osvještavanja i potpunog realiziranja

osobnih potencijala. Udruga ima čitav niz volonterki/a, suradnica/ka i prijateljica/a koji

svojim radom doprinose ostvarenju zajedničkih ciljeva.

Kroz deset godina rada udruga se profilirala kao organizacija koja u prvom redu zagovara

prava žena te se suprotstavlja tradicionalnim patrijarhalnim vrijednostima, koji ženu uporno

svrstavaju na drugo mjesto u društvu, oduzimajući joj tako temeljno pravo na jednakost.

Primarno područje djelovanja su nam ženska prava, odnosno prava svih manjinskih skupina,

rodno osviještena politika, te civilno društvo. Udruga njeguje načelo tzv. glokalnog

djelovanja. Sukladno tome osnovne korisnice udruge su žena, a zatim mladi i djeca. Kroz

svoje programe i projekte udruga se obraća svim građankama i građanima u zajednici i šire

promovirajući vrijednosti jednakosti, socijalne uključenosti, povjerenja i solidarnosti, te

uvažavanja različitosti. Osnovne aktivnosti organizacije su edukacije, video produkcija,

publiciranje, javne kampanje te direktni savjeti i podrška.

U 2013. Obilježile smo deset godina aktivnog djelovanja. Kroz tih deset godina kroz udrugu

su prošče i prošli rojene članice, volonterke i volonteri, korisnice i korisnici, ostvarile smo i

provele u prosjeku godišnje između 10 i 12 projekata, kroz 4 osnovna programa,

ekonomskog, političkog osnaživanja žena, direktne podrške kroz autonomno žensko

savjetovalište, te razne projekte kroz edukacijsko-istraživački centar. Postale smo prepoznate

kao sigurno mjesto za žene ne samo u gradu Splitu i Dalmaciji, već i šire u regijama

Zapadnog Balkana i Euro-Mediterana. Ostvarile smo brojne suradnje i partnerstva, te smo

članice mnogih mreža koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Postavile

smo izložbu Žene Splita i Dalmacije – Ženski vremeplov, te time otvorile vrata čitavom nizu

projekata koji se bave bilježenjem ženske prošlosti i pečatom koje su žene ostavile ili

ostavljaju u društvu kroz vrijeme. Suorganizirale smo i prvi Pride u Splitu, 2011. i time

ostavile neizbrisiv trag u povijesti grada, za koji je jedan novinar napisao da se njegova

povijest može dijeliti na vrijeme prije i nakon pride-a. No najvažnije je da smo na ovaj način

direktno doprinijele osnaživanju prava LGBT(IQ) osoba, prije svega u Splitu. Kao dio Ženske

mreže Hrvatske, utjecale smo na brojene zakonske promjene koje imaju za cilj poboljšanje

položaja žena i razbijanje predrasuda i stereotipa o položaju žena i muškaraca u društvu. Pred

nama je izazov da u narednih deset godina taj položaj učinimo još boljim, a prava žena

relevantnim društvenim pitanjem.

Ženska ljudska prava (women's human rights) ili ljudskih prava žena (human

rights of women) su neotuđivi, integralni i nedjeljivi dio univerzalnih ljudskih prava.

Potpuna i jednaka participacija žena u političkom, građanskom, ekonomskom,

socijalnom i kulturnom životu, na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini i

iskorjenjivanje svih oblika diskriminacije na temelju spola jesu prioritetni ciljevi

međunarodne zajednice. ( Bečka deklaracija iz 1993. i Program akcije, dio prvi,

odjeljak 18.)

Ravnopravnost spolova (gender equality) kao temeljna vrednota ustavnog

poretka (čl. 3 Ustava RH 2001) znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim

područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za

ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata. (čl. 5. ZORS, NN

82/08)

Diskriminacija na temelju spola označava svaku razliku, isključenje ili

ograničenje učinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugrožavanje ili

onemogućavanje priznanja, uživanja ili korištenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u

političkom, gospodarskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili drugom području

na osnovi ravnopravnosti muškaraca i žena, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom,

kulturnom, građanskom i svakom drugom području života. (čl. 6. st. 1. ZORS, NN

82/08)

Programi i projekti

U 2013. Domine su provodile 4 programa i kroz njih slijedeće projekte:

- Program političkog osnaživanja žena

Domine, Split, CGI, Poreč i Delfin, Pakrac, Babe i CESI Zagreb u 2013. nastavile su

provoditi višegodišnji partnerski projekt Ženska platforma, u ovoj godini pod nazivom

Ženska platforma +2, s ciljem zagovaranja uravnotežene zastupljenosti žena na lokalnim i

parlamentarnim izborima u 2014. U okviru projekta održana je konferencija s ciljem

uspostavljanja dijaloga između OCD i Vlade, te propitivanje provedbe načela

ravnopravnosti spolova kroz Vladinu politiku, odnosno ostvarenje ciljeva iz Plana 21, a

koji su preuzeti iz Ženske platforme 5 partnerskih organizacija. Nositelj projekta je udruga

CESI, a projekt, odnosno konferencija i partnerski sastanci financirani su sredstvima

Veleposlanstava Francuske i Nizozemske te Grada Zagreba.

Udruga Domine, u suradnji s političkim strankama usmjerena je na provedbu

feminističkih edukacijskih radionica za političarke. Prije svega ostvarile smo usphješnu

suradnju s Forumom žena SDP-a Hrvatske i BiH.

- Program ekonomskog osnaživanja žena

Kroz projekt Zaposlena žena – neovisna žena uspostavile smojob club za teško

zapošljive žene kroz koji smo provodile programe traženja posla i samozapošljavanja koji

uključuju edukacije, individualnu i grupnu podršku, te radnu praksu Projekt financira

Grad Split, a ostvaruje je u suradnji s HZZ-o i HUP-om u Splitu.

Lokalna partnerstva za zapošljavanje, program je financiranja u okviru IPA IV

komponente predpristupnih fondova, te u ovoj domeni provodio partnerski projekt

Cluster za društvene inovacije, razvoj i edukaciju lokalnog partnerstva za

zapošljavanje. Nositelj projekta je udruga Split - Zdravi grad. Projekt traje do travnja

2015. Projekt se provodi u partnerstvu s lokalnom područnom samoupravom, HUP-om,

Gospodarskom komorom, razvojnom agencijom SDŽ RERA, te klasterom CEDRA.

- Program podrške ženama žrtvama nasilja i drugih oblika diskriminacije –

Autonomno savjetovalište za žene

U ovoj godini započele smo regionalni projekt Udruženim naporima – ka novim

europskim standardima u zaštiti žena od rodno uvjetovanog nasilja koji partnerski

realiziraju Autonomni ženski centar (Srbija), Centar za žene žrtve rata Rosa (Hrvatska),

Udružene žene (Bosna i Hercegovina), Društvo SOS (Slovenija), Nacionalni savjet za

ravnopravnost spolova – SOŽM (Makedonija), Mreža žene protiv nasilja Europe, WAVE

Network, (Austrija), u suradnji s Europskim ženskim lobijem. Domine sudjeluju na

provedbi projekta kao jedna od 5 lokalnih partnerskih organizacija Centra za žene žrtve

rata iz Zagreba. Pored Domina na projektu surađuju Autonomna ženska kuća, Zagreb,

CGI, Poreč, Delfin, Pakrac i Udruga žena, Brod, Slavonski Brod; izvor financiranja EU

Ured za udruge, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Grad Zagreb. Projekt se

provodi do studenog 2014.

- Program za edukaciju i istraživanje

Kroz ovaj program dugi niz godina, pretežno na volonterskoj osnovi provodimo program

istraživanja ženske prošlosti Splita i Dalmacije s ciljem izrade virtualne mape i nastavka

snimanja dokumentarnog filma Žene Splita nekad i sad. Također se provodi kontinuirano

prikupljanje i arhiviranje istraživačke građe.

Edukacije za vanjske korisnice i korisnike (političke stranke, lokalni političari i

političarke, sindikati, članice i članovi udruge i sl.) program je samofinanciranja, koji

sustavno razvijamo posljednjih 3 godine, te smo ga uspješno nastavile provoditi i u 2013.

O provedenim projektima

Zaposlena žena-neovisna žena

31. siječnja 2013. Domine su potpisale Ugovor s Gradom Splitom o financiranju projekta

psiho-socijalne podrške nezaposlenim ženama iz tzv. teško zapošljive skupine kao što su

samohrane majke, žene koje trpe nasilje, mlade žene bez radnog iskustva, dugotrajno

nezaposlene, žene s invaliditetom, te žene starije od 40 godina. Cilj projekta je pružiti ženama

znanja i vještine za traženje posla i/ili samozapošljavanje, te im podići razinu samopouzdanja

i motivacije za aktivno traženje posla. Drugi cilj je jačanje ženskog poduzetništva, a treći

podići razinu svijesti u zajednici o mogućnostima žena na tržištu rada, te o ekonomskom

osnaživanju žena kao preduvjeta održivog razvoja zajednice.

Kroz edukacije o traženju posla i pokretanju vlastitog, te korištenja sredstava europskih

fondova, radnu praksu, individualno savjetovanje i grupe podrške radit će se na osnaživanju i

motiviranju žena. Planira se osnovati zadruga koja će objediniti korisnice i članice udruge. Na

Dan žena u ožujku i na Božićnom sajmu članice bi predstavile svoje proizvode. U planu

projekta je i tiskanje info letka o programu/job clubu, promocija istoga u lokalnim medijima

te okrugli stol s ciljem smanjenja postojeće profesionalne segregacije u suradnji s partnerima

na projektu HZZ-om i HUP-om. Trajanje projekta je godinu dana.

Cluster za društvene inovacije, razvoj i edukaciju lokalnog partnerstva za zapošljavanje

U srijedu, 27. Studenog 2013., u splitskoj Banovini je održana tiskovna konferencija na kojoj

je predstavljen projekt „Cluster za društvene inovacije, razvoj i edukaciju lokalnog

partnerstva za zapošljavanje“. Nositelj je udruga Zdravi grad, a partneri projekta, uz udrugu

„Domine“ ,su Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split, Grad Sinj, Javna ustanova RERA

SD, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga

poslodavaca i učilište „Virtus“.

Projekt će trajati 18 mjeseci, a vrijednost mu iznosi 30.524 eura od kojih je 25.690 eura

dobiveno iz fondova EU. Prema riječima predsjednika udruge Zdravi grad, Ranka Milića, cilj

je povezati društveni, gospodarski i javni sektor kako bi se zajednički osmislili različiti

projekti za poticanje zapošljavanja.

Također je izjavio kako ljudi odlaze iz županije zbog nedostatka sustava koji im omogućava

realizaciju njihovih ideja. Ovom mrežom trebalo bi im biti omogućeno da u rodnom mjestu

realiziraju svoje ideje. „Cluster“ za sada funkcionira kroz članarine, dok se dvoje zaposlenih

financira preko usluga koje nude.

„Bez žena nema demokracije – Osnaživanje žena za lokalne izbore 2013.“

Udruga Domine održala je u subotu 2.2.2013. jednodnevni seminar pod nazivom: „Bez žena

nema demokracije – Osnaživanje žena za lokalne izbore 2013.“ Organizator seminara bilo je

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Županije splitsko – dalmatinske. Cilj je seminara bio

propitati mjesto i ulogu žena u politici pred ovogodišnje (ili predstojeće) lokalne izbore. 28

sudionica i 1 sudionik zajedno s voditeljicama seminara Anom Vranješ i Mirjanom Kučer

bavile su se temama osobnog kao političkog, zakonodavnog i institucionalnog okvira za

ravnopravno sudjelovanje žena u politici, te ženskim leadershipom. Nažalost zbog nedostatka

vremena i znatno većeg broja sudionica nego je bilo planirano, IV modul koji se bavi

afirmacijom žena u lokalnoj javnoj politici, uslijed nedostatka vremena nije realiziran. Gošća

na seminaru bila je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, koja je

sudjelovala u jutarnjem dijelu, u modulu koji se bavi institucionalnim mehanizmima.

Zaključci seminara su:

- da žene Splitsko-dalmatinske županije traže primjenu kvote od 51% na lokalnim izborima;

- da se kampanja prilagodi mladim ženama i ženama s djecom (osigurati prostore za djecu)

- da se odmah i bez odgode primjeni sankcioniranje nepoštivanja kvota, a prema Zakonu o

ravnopravnosti spolova

- da se pozove Izborno povjerenstvo da postupa prema zakonskim odredbama i vraća one liste

koje ne poštuju preporučene kvote

- da Povjerenstvo za ravnopravnost spolova organizira još jednu radionicu i to najkasnije za

15 dana, kako bi se raspravila i donijela Platforma zajedničkog djelovanja.

Zagovaranje uvođenja i primjene kvota na lokalnim i izborima za EP

U Zagrebu, 20. veljače, Koordinacija Ženske mreže Hrvatske uputila je pismo Predsjedniku

Republike Hrvatske u kojem ga poziva da se javno založi za poštivanje Ustava Republike

Hrvatske i primjenu načela ravnopravnosti spolova na predstojećim lokalnim izborima te na

izborima za Europski Parlament. „Položaj žena na listama i zahtjev za poštivanjem načela

ravnopravnosti spolova na lokalnim izborima i izborima za Europski Parlament, uz

minimalnu zastupljenost žena od 40% bit će i tema ovogodišnjeg obilježavanja

Međunarodnog dana žena, koji Ženska mreža tradicionalno realizira u suradnji sa ženskim

sindikalnim sekcijama. Ne želimo obećanja, ne prihvaćamo izgovore, tražimo

RAVNOPRAVNOST!“

O Istambulskoj konvenciji

Hrvatska – 26. potpisnica Istambulske konvencije protiv nasilja prema ženama

Hrvatska je 22. siječnja 2013. godine potpisala „Konvenciju o sprečavanju i borbe protiv

nasilja prema ženama i obiteljskog nasilja“ i tako postala 26. potpisnica među zemljama

članicama Vijeća Europe. U preambuli Konvencije istaknuto je da je nasilje prema ženama

odraz povijesne nejednakosti između žena i muškaraca koja uvjetuje diskriminaciju i

sprječava napredovanje žena, te da je rodno uvjetovano nasilje mehanizam koji žene drži u

podređenom položaju. Konvencija je iznimno važna, jer razlikuje pojam nasilja prema

ženama i nasilja u obitelji. Nasilje prema ženama znači kršenje ljudskih prava i

diskriminaciju i predstavlja sva djela rodno uvjetovanog nasilja koja dovode ili mogu dovesti

do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske povrede ili patnje za žene, prijetnju takvim

djelima prinudu ili lišavanje slobode bilo u javnosti ili privatnom životu.

Nasilje u obitelji predstavlja svako djelo fizičkog, seksualnog, psihičkog odnosno

ekonomskog nasilja do kojeg dođe u obitelji između sadašnjih ili bivših bračnih ili vanbračnih

partnera, neovisno da li dijele ili ne zajednički život u obitelji. Žrtve nasilja su žene, zatim

djeca, starije osobe i muškarci. Konvencija donosi i definiciju roda, rodno uvjetovanog nasilja

i žena. Tako rod označava društveno određene uloge, ponašanja, aktivnosti i svojstva koja

određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce. Usvajanjem Konvencije kreiran je

prvi europski pravno obvezujući instrument koji identificira mjere za sprječavanje svih oblika

nasilja i diskriminacije prema ženama uključujući, pored psihičkog, fizičkog i seksualnog

nasilja, praćenje, prisilne brakove i genitalno sakaćenje žena te ukazuje na povezanost rodno

uvjetovanog nasilja i rodne ravnopravnosti. Glavna područja kojima se bavi Konvencije su

prevencija, zaštita, praćenje, kaznena odgovornost te skup politika i mjera koje

podrazumijevaju suradnju različitih subjekata i institucija, kao što su nevladine organizacije,

institucije vlasti, agencije i sl. U Konvenciji su određena djela kršenja zakona koje će zemlje

članice biti obavezne uključiti u svoje zakonodavne sustave, a time i kazneno goniti

počinitelje. To uključuje psihičko i fizičko nasilje, seksualno nasilje i silovanje, uhođenje,

prisilni brak, prisilni pobačaj i prisilnu sterilizaciju te genitalno sakaćenje. Ovom

Konvencijom Republika Hrvatska će po prvi put u svoje zakonodavne okvire uvesti genitalno

sakaćenje kao oblik nasilja nad ženama. Konvenciju je do sada ratificirala jedino Turska u

ožujku prošle godine.

Udruženim naporima – ka novim europskim standardima u zaštiti žena od rodno

uvjetovanog nasilja"

U Beogradu je 10. studenog u organizaciji Autonomnog ženskog centra održana regionalna

konferencija pod nazivom “Udruženim naporima – ka novim europskim standardima u zaštiti

žena od rodno uvjetovanog nasilja“, posvećena Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju

nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istambulska konvencija). Konferencija je održana s

ciljem sagledavanja značaja Konvencije u širem europskom kontekstu i razmatranja

mogućnosti što skorije ratifikacije i pune primjene i praćenja provedbe u zemljama regije.

Na izloženost žena svim oblicima nasilja bez obzira na dob, vjeru, naciju ili društveni status,

upozorio je predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost spolova,

Skupštine RS-a, Meho Omerović, podsjećajući da je nasilje nad ženama jedan od najtežih

oblika kršenja ljudskih prava, te da korijeni nasilja leže duboko u strukturi društva.

Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra, naglasila je da je Srbija osma država koja

je pokrenula postupak ratifikacije, što znači da su nam potrebne još tri, odnosno dvije

ratifikacije od strane država članica, što će omogućiti njezino direktno stupanje na snagu i

obvezu za 47 država Vijeća Europe da svoje pravosudne sustave usklade s Konvencijom, te

time osiguraju učinkovitiji i jasniji sustav zaštite žena od svih oblika nasilja. Također je

upozorila da se problemu nasilja nad ženama u društvu generalno ne posvećuje dovoljna

pažnja te da je žrtva višestruko izložena i nezaštićena.

Podsjećamo da je Hrvatska jedna od 27 zemalja potpisnica Konvencije, od siječnja ove

godine s malim izgledima za ratifikaciju u naredne dvije godine. Sedma zemlja koja je

ratificirala Konvenciju je Austrija, 15. studenog ove godine.

O značaju Konvencije i borbi protiv nasilja prema ženama posebno nadahnuto govorio je Jose

Mendes Bota, generalni izvjestitelj o nasilju nad ženama Parlamentarne skupštine Vijeća

Europe, te Predsjedavajući odbora za jednake mogućnosti pri Parlamentu VE. On je naglasio

obvezu država da se bore protiv nasilja nad ženama te da osiguraju efikasne mehanizme i

educiraju ljude zaposlene u nadležnim institucijama, kao što su socijalni radnici, policajci,

tužitelji i suci i svi drugi koji na bilo koji način dolaze u dodir sa ženama, odnosno osobama

koje su pretrpjele nasilje. Naglasio je da dok god ima nasilja nad ženama, nećemo biti društvo

ravnopravnih žena i muškaraca.

Na Konferenciji je Bobana Macanović, direktorica Autonomnog ženskog centra predstavila

kampanju Potpisujem, kojom se zagovara ratifikacija i primjena konvencije. Akciji se možete

pridružiti i potpisati za primjenu Konvencije na www.potpisujem.org.

Konferencija je inače održana u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a osim predstavnica

partnerskih organizacija iz država iz regije konferenciji su prisustvovale i predstavnice i

predstavnici državnih tijela iz navedenih zemalja. Hrvatsku je predstavljala Gordana Sobol, a

o iskustvima zagovaranja ratifikacije Konvencije u Hrvatskoj govorila je Adriana Bego iz

Centra za žene žrtve rata Rosa.

Konferencija je organizirana u okviru regionalnog projekta "Udruženim naporima – K novim

europskim standardima u zaštiti žena od rodno uvjetovanog nasilja“ koji partnerski

realiziraju Autonomni ženski centar (Srbija), Centar za žene žrtve rata Rosa (Hrvatska),

Udružene žene (Bosna i Hercegovina), Društvo SOS (Slovenija), Nacionalni savjet za

ravnopravnost spolova – SOŽM (Makedonija), Mreža žene protiv nasilja Europe, WAVE

Network, (Austrija), u suradnji s Europskim ženskim lobijem. Domine sudjeluju na provedbi

projekta kao jedna od 5 lokalnih partnerskih organizacija Centra za žene žrtve rata iz Zagreba.

Pored Domina na projektu surađuju Autonomna ženska kuća, Zagreb, CGI, Poreč, Delfin,

Pakrac i Udruga žena, Brod, Slavonski Brod.

Kampanja za potpisivanje i ratifikaciju konvencije započela je u Splitu 25. 11. na

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama!

Dani žena u Zlatnim vratima 2013.

Dani žena u Zlatnim vratima 2013. Naziv je to multimedijalne manifestacije kojom su

Domine ove godine obilježile Međunarodni dan žena a koja će trajati u periodu od 08. – 19.

ožujka u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Splitu.

Manifestacija je započela 08. ožujka, otvaranjem izložbe “UNIVERSUM FEMINAE” gdje su

izloženi radovi sa slikarsko-terapijskih radionica “Iz bića boje” koje se od siječnja 2007.

godine redovito održavaju u prostorijama udruge Domine.

Istog je dana otvoren ženski sajam "URADI SAMA", organiziran u suradnji sa Ligom za

prevenciju ovisnosti koji će trajat do 12. ožujka, te izvedena projekcija filma "Mima i Marta".

Uloga žene u održivom razvoju lokalne zajednice“

U petak, 31. svibnja, u Gračacu, u prostorijama udruge Prospero, Mirjana Kučer zajedno sa

Ninom Šimunović, održale su radionicu pod nazivom „Uloga žene u održivom razvoju

lokalne zajednice“. Predstavnice Domina su ugodno iznenađene posjećenošću radionice.

Predavanju je pristupilo dvadeset žena, mahom nezaposlenih.

Radionica se sastojala od dva dijela, gdje se u prvom dijelu održala prezentacija osvješćivanja

i osnaživanja žena kao subjekta promjena a ne kao objekta, a u drugom su održane praktične

vježbe u pet grupa. U prezentacijskom dijelu se pokušalo osvijestiti sudionice o kvalitetama,

tzv. „majčinskom principu“, koje svaka od njih unose u lokalnu zajednicu, radilo se to o

nesebičnosti, brizi za druge, za okolinu, za razliku od „muških principa“ koji nose utrku za

novcem, natjecateljski odnos prema svemu. Za primjer je uzeta priča o datulji, kojoj treba

naša ljubav i briga osamdeset godina da bi nam tek onda donijela plod. Koliko god bio

naizgled uzaludan trud u brizi za lokalnu zajednicu, ili na široj razini za planetu, to je jedini

način da održimo njihov razvoj i ostavimo našim potomcima mjesto ugodno za život.

U praktičnom dijelu žene su, podijeljene u skupinama, napravile plan svojih projektnih ideja

koji bi funkcionirao prema već navedenim „ženskim principima“ i čiji je osnovni cilj

održivost lokalne zajednice, a jedino je ostvariv kroz socijalnu i ekološku osviještenost.

Feministička radionica u Sarajevu

U Sarajevu je, 26. i 27. listopada 2013. , održana radionica za žene pod nazivom „Feminizam?

Što ja imam s tim? Osobno je političko!“. Voditeljice radionice bile su članice feminističke

udruge Domine iz Splita, Mirjana Kučer, koordinatorica udruge, i Valerija Barada,

profesorica na odjelu Sociologije na Sveučilištu u Zadru. Temeljna pitanja radionice bila su

kako afirmirati ženske teme u politici, te što su ženske teme uopće i kako doći do pozicije

koja može afirmirati teme. Na njih se kroz dva dana pokušalo odgovoriti definiranjem

osobnog kao političke teme, notiranjem prisutnosti žena u javnoj sferi, pregledom načina

dosizanja te prisutnosti, mogućnošću afirmacije problematike kućanskih poslova, te ženskog

tijela i ljepote kao političkih tema. Iako u BiH postoji pravni okvir koji bi trebao jamčiti prava

žena, činjenica je da je slika stvarnosti poprilično drugačija, jer žene u politici, biznisu i

drugim oblicima javnog djelovanja, nemaju iste šanse kao muškarci. Patrijarhat je još uvijek

duboko ukorijenjen u bosansko društvo, ali radionice poput ove mogu doprinijeti kretanju

naprijed.

„Patrijarhalni modeli - žena, majka, kraljica“ radionica u Zagrebu

U Zagrebu je u nedjelju 24. studenog održana radionica „Patrijarhalni modeli - žena, majka,

kraljica“, inspirirana uspješnicom Bižuterija svima poznate Jelene Rozge, a koja je poslužila

za promišljanje o modelima javnog i privatnog patrijarhata te odnosu države i crkve prema

ženi. Radionica je održana u sklopu programa „Politika ženama“ koju Forum žena SDP-a

Hrvatske provodi drugu godinu za redom, te je nastavk uspješne suradnje Domina i Foruma

žena.

Sudionice su se složile da su žene u Hrvatskoj danas suočene sa prijetnjom repatrijarhalizacije

i retradicionalizacije, odnosno gubitka stečenih prava žena, čemu pogoduje dubina

ekonomske krize s kojom se suočavamo, kao i agresivna kampanja crkve koja zagovara

tradicionalne rodne uloge žena i muškaraca u društvu.

Radionice su pripremile i vodile članice splitske udruge "Domine", Mirjana Kučer i Valerija

Barada, koja je viša asistentica na Odjelu sociologije pri Sveučilištu u Zadru.

Volonterke i volonteri u Dominama

“Milijarda ustaje”

Domine su se, 14. veljače na splitskoj Rivi, prve u Hrvatskoj pridružile V-Day kampanji

“Milijarda ustaje” te su tako još jednom, svojom inicijativom pokazale da su među glavnim

akterima današnjeg civilnog društva Splita I Hrvatske.

Akcija je bila djelo solidarnosti kojim se željelo demonstrirati zajedništvo ženske borbe, ali i

moć njihove brojnosti. Domine, su istakle da na ovaj dan milijarda ustaje te je to ujedno i

poziv milijunima zlostavljanih žena, muškarcima koji ih vole, ženama koje su bile pretučene,

silovane, ekonomski obezvrijeđene i prodane, kao i svima koji znaju da uništavanje žena vodi

kraju čovječanstva, da izađu iz svojih domova, izađu na ulice i trgove, pozovu svoje prijatelje,

protestiraju i plešu.

Na svoj osobit način pokušale su aktivno uključiti sudionice u stvaranju okruženja bez nasilja

te su im tako pružile priliku da osobno iskažu zbog čega ustaju i kako misle djelovati upravo

protiv te pošasti današnjeg društva.

Akcija potpisivanja Konvencije u Splitu

U podne u utorak, 26. Studenog 2013., na vrhu Marmontove ulice u Splitu, udruga „Domine“

održala je akciju potpisivanja Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja

nad ženama i nasilja u obitelji.

Naime, 25. studenog započelo je „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, a cilj ove

akcije je informiranje javnosti o samoj Konvenciji i važnosti njene ratifikacije. Udruga

„Domine“ ovu Kampanju provodi na području Splitsko - dalmatinske županije.

Unatoč lošem vremenu i buri, posijeljeno je letaka, informirano nekoliko građana, te

sakupljeno i ponešto potpisa.

1. prosinca glasajmo PROTIV!

U Splitu se danas na vrhu Marmontove dijelio promotivne letke u svrhu educiranja i

informiranja građana i građanki o nadolazećem referendumu.

Ukoliko se još razmišljate bi ste li u nedjelju izašli i zaokružilo neki od ponuđenih odgovora

na listiću, ovim putem apeliramo da se aktivirate. Razmislite dobro što znači za, a što znači

protiv.Čak i ako ste protivnik braka generalno ili ako ne odobravate nečiji stil života,

razmmislite o tome da su prava jedne manjine položena u ruke ljudi kojih se ta ista prava u

principu ne tiču. Uostalom, oni ih već imaju. Živimo u jako teškim vremenima za Hrvatsku i

njezine državljane i državljanke. Nemojmo ih činiti još težima.

Glasajmo PROTIV i usmjerimo zajedničku energiju prema rješavanju stvarnih opasnosti koje

ugrožavaju našu egzistenciju.

Domine Split su bile dio šire kampanje koja podržava glas PROTIV nejednakosti,

diskriminacije,

Božićni sajam u „Dominama“

U petak 20. prosinca u prostorijama udruge „Domine“ održan je mali božićni sajam uz

prigodnu blagdansku zakusku u okviru projekta „Zaposlena žena – neovisna žena“ koji se

financira od Grada Splita, a u suradnji sa HUP-om i HZZ-om. Uz goste i dobro raspoloženje,

članice udruge su uspješno zaključile 2013. godinu.

Partnerstva i suradnja

Francuska večer u Splitu

U sklopu Europskih večeri u Splitu, u Marmontovoj, "Alliance Francise de Split", Francuska

večer započela je otvaranjem izložbe Mali princ, nastale u udruzi Domine kao rezultat rada

slikarske grupe "Iz bića boje". Izložba će biti postavljena do 20. listopada.

Sljedeća izložba Malog princa bit će u Zlatnim vratima, u prostorijama POUS-a, 10 prosinca.

Izložba slika "Mali princ"

Inspirirana knjigom “Mali princ”, slikarska grupa “Iz bića boje” likovno je interpretirala 5

scena iz ove jedinstvene priče za odrasle. Tako su, u skladu s Goetheovom teorijom boje, na

akvarelima u tehnici velovanja formata 50x70 cm, nastale osobno doživljene forme ruže,

kralja, pijanca, lisice, te malog princa koji dolazi i odlazi sa Zemlje.

Autorice slika:Sonja Bjelančić, Ljubica Brešan, Ivana Buličić, Zorana Gilić Toffolo, Radmila

Grga, Dubravka Kragić, Biserka Miličević, Elvira Smoje, Keti Vukašin

Voditeljica grupe: Nina Šimunović

Slikarska grupa “Iz bića boje”, pri udruzi “Domine”, Split, radi preko 5 godina i do sada se

predstavila s 3 retrospektivne i 3 javne izložbe pod nazivom “Boginje u svakoj ženi”, “Žene

koje trče s vukovima” i “Universum Feminae”.

Radno ljeto - Posjet Gruziji

Mirjana Kučer, kao predstavnica Domina, zajedno sa ostalim predstavnicama Europske

feminističke inicijative, posjetila je Gruziju i prisustvovala ljetnoj feminističkoj školi, koju su

gruzijske feministkinje pokrenule po uzoru na hrvatsku.

Polaznice ljetne feminističke škole su mlade djevojke u dobi od 20 do 30 godina iz

nevladinog sektora, državnih tijela i akademske zajednice. Škola ima međunarodni karakter te

je namijenjena i sudionicama iz Armenije i Azerbejdžana. Svoja iskustva u međunarodnom

feminističkom pokretu, ispred Feminističke inicijative, podijelile su uz Mirjanu Kučer, Lilian

Halls French i Boriana Jonsson, te naša suradnica iz egipatskog feminističkog pokreta Afaf

Nasr El Din. Iskustva Europskog parlamenta u politici promicanja ravnopravnosti spolova

predstavila je članica EP, Valborg Linden Jonsten.

Ujedno se sastala sa članovima Savjeta za ravnopravnost spolova, koji čine članice i članovi

gruzijskog parlamenta. Savjet za ravnopravnost spolova jedini je instituconalni mehanizam za

promicanje ravnopravnosti spolova i isključivo je savjetodavnog karaktera.

Sastanak Mreže Petra i Ženske mreže Hrvatske

Na Braču, u Kući Seka, od 22. do 25. rujna, održan je sastanak Mreže PETRA i Ženske mreže

Hrvatske. Cilj sastanka bio je raspraviti pojedinačne izvještaje o radu članica te dogovoriti

tekuće aktivnosti. Predsjednica Mreže PETRA, Đurđica Kolarac, dobila je mjesto u Europskoj

platformi civilnog društva pri Europskoj komisiji za trafficking kao ekspertica. Predložena je

pred Mrežom, a njezinu kandidaturu je također podržao i Europski ženski lobi (EWL).

Drugi dan radionica predstavnice Ženske mreže Hrvatske osvrnule su se na izmjene radnog i

obiteljskog zakonodavstva i kakve će promjene one imati po žene, te na dvojbenu izjavu

Ministrice socijalne politike i mladih, Milanke Opačić, koju je dala u povodu Nacionalnog

dana borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna, a koja je objavljena dan ranije u medijima.

Ministrica je izjavila da bi se milijuni kuna koji se trenutno troše na skloništa za žene i djecu,

za koju godinu mogli preusmjeriti na rad sa zlostavljačima. Uza sve nedoumice i nepoštivanje

Zakona o ravnopravnosti spolova i načela antidiskriminacije, koje sadrže neki od prijedloga

zakonskih rješenja, postavlja se pitanje stvarnog poznavanja i političke volje za provedbu

ravnopravnosti spolova.

Članice Ženske mreže Hrvatske također su postavile pitanje rodnog senzibiliteta Obiteljskog

zakona. Osim toga, Obiteljski zakon također sadrži diskriminacijske odredbe s obzirom na

istospolne zajednice i odnos prema ženi, te sadrži odredbu o obveznoj medijaciji, što je

zadiranje u osobna prava.

Nadalje, teme sastanka Ženske mreže bile su daljnje aktivnosti u radu Mreže kao što su

Inicijativa za organiziranje Ženskog suda i priključivanje novoj koaliciji za ženska radna

prava.

„Ženski pokret – strateška promišljanja“

U Zagrebu je 16. i 17. studenog, na poziv kolegica iz Mediteranskog ženskog fonda, održan

sastanak feminističkih aktivistica iz Hrvatske pod nazivom „Ženski pokret – strateška

promišljanja“. Mirjana Kučer je kao predstavnica udruge Domine sudjelovala na diskusijama.

Cilj je bio strateško promišljanje o stanju ženskog pokreta u Hrvatskoj, te definiranju

strateških prioriteta za budućnost.

Sve su se sudionice suglasile da je ženski pokret suočen sa svojevrsnim napadom na ženska

ljudska prava, te da se provodi repatrijarhalizacija društva. Nakon institucionalnog optimizma,

kako je svojevremeno Vesna Kesić nazvala institucionalizaciju ravnopravnosti spolova,

suočeni smo sa činjenicom da imamo formalna prava, ali ona se u stvarnosti ne poštuju i ne

primjenjuju. Naprotiv, izražena je tendencija dokidanja određenih seksualnih i reproduktivnih

prava. Sudionice su izrazile zabrinutost predstojećim referendumom i opasnošću koju bi

eventualno izglasavanje ustavnih promjena na referendumu imalo za prava žena, ali i

generalno za slobodu i jednakost svih građana i građanki RH.

Mediteranski fond trenutno financira tri organizacije iz Hrvatske, a obostrano se nadamo da

će se broj organizacija i međusobna suradnja u budućnosti povećati.

Mediteranski ženski fond osnovan je 2008. sa sjedištem u Montpellieru u Francuskoj s ciljem

promicanja ravnopravnosti spolova i konkretne tehničke i financijske podrške, ženama i

ženskim nevladinim organizacijama u zemljama Mediterana.

Aktivizam i zagovaranje

OSUDA IFE-EFI

Europska feministička inicijativa(IFE-EFI) osudila je hladnokrvno ubojstvo triju kurdskih

feministica i aktivistica za političko rješenje kurdskog pitanja, Rojbin Dogan, Sakine Cansiz i

Leyla Soylemez, u Parizu, 9.siječnja 2013. godine.

Hladnokrvno ubojstvo triju feministica i aktivistica za političko rješenje kurdskog pitanja,

Rojbin Dogan, Sakine Cansiz i Leyla Soylemez, 9. siječnja u Parizu je šok za sve nas.

Europska feministička inicijativa izražava svoje najdublje saučešće njihovim obiteljima i

najdražima.

Strogo osuđujemo ovaj užasan akt nasilja. Strogo osuđujemo bilo koje nasilje kao način

rješavanja problema. Odbacujemo sve načine iskorjenjivanje kurdskog pitanja represijom

umjesto političkim i građanskim aktivizmom.Kao feministkinje i internacionalisti izražavamo

našu bol zbog ovog zločina, naše odbijanje nerješivosti i našu ljutnju na politički cinizam

vlada zbog kojeg kurdske žene i i muškarci aktivisti za slobodu, samoodređenje i ljudsko

dostojanstvo plaćaju svojim životima.

Splitski skup razuma

U srijedu, 16.01., ispred stare Gradske vijećnice na Pjaci, održan je „Splitski skup razuma“ u

organizaciji inicijative Mladi Splićani ZA zdravstveni odgoj, Koordinacije za sekularnu

Hrvatsku, Centra za pokret Split, Uzgon Split, Queer Sport Split i udruge Domine, koja je

ujedno bila i logistička potpora ovom javnom okupljanju. Usporedno sa Splitom i Zagreb je

organizirao svoj „Skup razuma“ na Cvjetnom trgu.

Okupljeni su poduprli Vladu u kreiranju školskoga zdravstvenog odgoja na temelju

znanstvenih spoznaja i ustavnih vrijednosti te se usprotivili miješanju Katoličke crkve u

hrvatski obrazovni sustav, navodeći kako su svjedoci pokušaja Crkve i bliskih udruga da u

ime slobode savjesti, slobode vjeroispovijesti i prava roditelja relativiziraju i negiraju druga

ljudska prava koja se Hrvatska obvezala čuvati Ustavom i međunarodnim deklaracijama o

ljudskim pravima. Smatraju da se manipulira roditeljima i javnošću lažnim argumentima radi

pritiska na Vladu kako bi odustala od uvođenja sekularnog i na činjenicama zasnovanog

zdravstvenog odgoja.

Ljekarna ‘Dukić’ krši prava žena i muškaraca

Domine su uputile prijavu Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, Višnji Ljubičić,vezano

za slučaj kršenja prava pacijentice iz Dugog Rata, budući se radi o kršenju seksualnih i

reproduktivnih prava žena i muškaraca, odnosno uskraćivanju i ograničavanju prava na

kontracepciju i izravnoj diskriminaciji na temelju prava pristupu robi i uslugama (čl. 5. st. 4

Zakona o ravnopravnosti spolova: Zabranjuje se diskriminacija u odnosu na mogućnosti

dobivanja i nabave roba kao i diskriminacija u pružanju i pristupu uslugama).

Postupak vlasnice ljekarne Dukić predstavlja direktno kršenje seksualnih i reproduktivnih

prava, budući ista narušava pravo osobe da kontrolira i donosi odluke o vlastitom životu, a

vezano za njezino ili njegovo reproduktivno i seksualno zdravlje te ugrožava njihovo pravo na

siguran seksualni život i zaštitu od neželjene trudnoće.

Ujedno je upućena prijava i Vijeću Hrvatske ljekarničke komore, na znanje Ministru zdravlja,

jer smatramo da ne postoji zakonsko utemeljenje za prigovor savjesti. Ukoliko se i radi o

preuzimanju prakse iz liječničke struke, prvo je potrebno jasno odrediti u kojim je

slučajevima moguće istaknuti prigovor i na koji način zaštititi pacijenta, odnosno osigurati

poštivanje njegovih prava te upozoriti ljekarnu koja postupa suprotno propisima i zakonskim

odredbama.

U prijavi smo također zahtijevali informiranje o daljnjem tijeku događanja.

Postizanje rodne ravnopravnosti: izgradnja ženskog savezništva u politici i civilnom

društvu

U Hrvatskom saboru, 28. veljače održana je međunarodna konferencija na temu Postizanje

rodne ravnopravnosti: izgradnja ženskog savezništva u politici i civilnom društvu.

Konferencija je organizirana u suradnji Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora,

CESI - Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje te Srednjoeuropske mreže jednakosti

spolova uz potporu Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država.

U uvodnim govorima Nansi Tireli, predsjednice Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog

sabora, Kenneth Merten, Veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, Karoline

Leaković iz Srednjoeuropske mreže za jednakost spolova, Tajane Broz iz CESI- ja te Dragice

Zgrebec, potpredsjednice Hrvatskog sabora istaknuto je da, iako je položaj žena u Republici

Hrvatskoj objektivno bolji nego što je bio 1990- ih, još uvijek nije ni na približno

zadovoljavajućoj razini, pogotovo u kontekstu ekonomske krize, koja u Hrvatskoj najviše

pogađa upravo žene. Naglašeno je kako je krajnje vrijeme da se usvoji rodna perspektiva u

svim politikama koje se provode, kako bi se na taj način poljuljale tradicionalne patrijarhalne

strukture koje determiniraju stanje društva, te da je potrebno formirati ženska savezništva

širokog opsega.

Uz posebnu gošću Connie Morella, dugogodišnju zastupnicu američkog Kongresa, koja je

doprinijela raspravi svojim dugogodišnjim iskustvom u zalaganju za žensku ravnopravnost u

Sjedinjenim Američkim Državama, u prvom panelu naziva "Status žena u krizi: izazovi

političkom, ekonomskom i socijalnom razvoju" sudjelovale su panelistice Mirela Holy,

Martina Dalić, Katarina Perković i Mirjana Kučer kao predstavnica Domina koja je ujedno

naglasila u svom izlaganju da nakon 20 godina, u svoje ime i u ime ženske mreže koju

predstavlja, odbija skrivanje iza nejasnih i neupotrebljivih zakona te da nam ne trebaju zakoni

da bismo znale koje nam slobode i prava pripadaju. „ Zahtijevamo 50% žena na listama i u

tijelima. Odbijamo da o našim interesima i potrebama debatiraju muškarci, pa makar bili i

najveći svjetski feministi. Želimo ravnopravnost ODMAH!“.

U drugom panelu, radnog naslova Možemo li zajedno: suradničke strategije u politici i

civilnom društvu, rasprava se fokusirala na neka od sljedećih pitanja - Mogu li politika i

civilno društvo raditi zajedno? Mogu li žene surađivati mimo/usprkos stranačke pripadnosti?

Koji su primjeri dobre prakse u suradnji žena? Na tu temu su izlagale Connie Morella, Rada

Borić, Biserka Momčinović te predsjednice unutarstranačkih ženskih sekcija dvaju najvećih

stranaka u Republici Hrvatskoj Gordana Sobol, zastupnica i predsjednica

Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a te Marija Boban, predsjednica Zajednice žena HDZ-

a Katarina Zrinski.

Zaključke konferencije iznijela je Tajana Broz, ističući da nam trebaju novi modeli suradnje

žena u politici, civilnom društvu i sindikatima, osnaživanje žena te hitno stvaranje pritiska

pred lokalne izbore da se zakon takav kakav je provede. Za budućnost treba raditi na novom,

boljem zakonodavnom okviru, te dugotrajnoj promociji rodne ravnopravnosti.

Montenegro Pride

U glavnom gradu Crne Gore, Podgorici, održana je 20. listopada 2013. prva povorka ponosa

pod nazivom Montenegro Pride. Na događanju se okupilo oko 100 sudionika uz jaku

policijsku zaštitu. Sveukupni dojam je bio zadovoljavajući, iako je pred Crnom Gorom još

dug put prema ravnopravnosti i toleranciji.

Sudionici Povorke nosili su zastave duginih boja i EU, te raznorazne transparente sa

duhovitim ali i inspirativnim natpisima. Crnogorski mediji su o samom događaju prenijeli

vrlo malo informacija, fokusirajući se uglavnom na huliganske ispade. U svakom slučaju, prvi

i najteži javni korak prema vidljivosti LGBT populacije u Crnoj Gori je napravljen.

Podgorički Pride dobio je i podršku iz Hrvatske, preciznije Splita, koji je ljetos uspješno

održao treći Pride: članica udruge Domine, Mirjana Kučer, prisustvovala je na povorci

zajedno sa kolegama iz udruge Rišpet iz Splita, te kolegama iz Split Pride-a.

Neodgovorno ponašanje Hrvatske vlade

Iako je ugrožavanje ljudskih prava i prava manjina neupitno u referendumskom pitanju,

državni vrh nije reagirao na Zahtjev o preispitivanju referendumskog pitanja, a Vlada,

Hrvatski sabor i Ustavni sud nisu se službeno očitovali o tome da se ovdje radi o pitanju

ljudskih prava. Stoga su „Domine“, kao članica Ženske mreže Hrvatske, zajedno s udrugom

„Rišpet“ i Lezbijskom grupom „Kontra“ uputili medijima slijedeće Priopćenje za javnost u

kojem dosadašnje postupanje državnih institucija vezano za ovo pitanje ocjenjuju

neodgovornim i opasnim. – GLASAM PROTIV

Aktivnosti u slikama

Akcija potpisivanja peticije za ratifikaciju Istambulske konvencije, Marmontova,

prosinac 2013.

Radionica Patrijarhalni obrasci – Žena, majka, kraljica, Domine prosinac 2013.

Božićna izložba slika u suradnji sa Zlatnim vratima

Predstavljanje Istambulske konvencije u Dominama, studeni 2013.

Akcija prikupljanja potpisa građana i građanki za ratifikaciju Istambulske konvencije,

Marmontova ulica, studeni 2013.

Radionice u Dominama za nezaposlene žene, pisanje EU projekata, studeni 2013.

Split Pride 2013

Radionica o feminizmu i politici u Bihaću

Glasam protiv referenduma o braku

Kontakt:

Udruga Domine

Bosanska 4

21 000 split, Hrvatska

Tel. +38521344688; +38521537272

Fax.+38521531722

Email. domine@domine.hr

Možete nas pratiti na:

Web: www.domine.hr; www.zeneposao.com;

Facebook:domine@domine.hr;

Twiter:dominesplit

Skype:dominesplit

Youtube:dominespu