Feministička pocetnica

Feministička početnica – punilica 1

FFEEMMIINNIISSTTIIČČKKAA PPOOČČEETTNNIICCAA –– PPUUNNIILL IICCAA

Eve Ensler Tajana Koren Ivana De lač Frida Khalo

autorica knjige naša uspješna vozačica radnica na asfaltnoj bazi ikona ženskog Vaginini monolozi automobilističkih utrka slikarskog stvaralaštva 20.st.

Mama kuha ručak tata čita novine? Tata kuha ručak mama čita novine?

Intervencijom u biologiju, društvo je stvorilo dječaka i djevojčicu, ženu i muškarca i njihove rodne uloge: Kakvi bi oni trebali biti ili kako nastaju stereotipi? Ona dobra, poslušna, mirna, blaga, uredna, marljiva, nježna, pomaže mami u kući

• • • uvijek lijepa, dobra majka, uzorna domaćica, vjerna žena, čedna, pasivna

On nestašan, snalažljiv, aktivan, glasan, energičan, inteligentan, hrabar, snažan

• • • ne mari za izgled, poštovan u društvu, slušan u kući, uspješan u poslu, moćan, pametan

Tako nastaju stereotipi tj. slike ili predodžbe koje jedna skupina, (npr. rasa, narod, zajednica, spol) ima o onoj drugoj. Te se slike često jako razlikuju od stvarnosti i temelje se na nelogičnom rasuđivanju. Na dvostruke standarde u odgoju djevojčica i dječaka ukazivala je još u 18. st. i Mary Wollstonecraft: “Ono što su u njega hvalili kao pamet i razbor u meni su okrutno gušili.”


SPOLNA DISKRIMINACIJA / NERAVNOPRAVNOST/ PATRIJARHAT

Podcjenjivanje žena i njihovih sposobnosti na osnovi spola, uskraćivanje njihove ravnopravne pozicije u društvu i kršenje njihovih ljudskih prava zovemo spolnom diskriminacijom

CEDAW konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. Najznačajniji međunarodni ugovor koji predstavlja osnovni pravni okvir u području ravnopravnosti spolova. Od 24. siječnja 2001. godine Republika Hrvatska priznaje nadležnost Odbora za ukidanje svih oblika diskriminacije nad ženama i time otvara mogućnost građanima da se u slučaju povrede bilo kojeg prava utvrđenog konvencijom neposredno obrate Odboru za ukidanje svih oblika diskriminacije. Ženska ljudska prava: neotuđiv su i cjelovit dio općih ljudskih prava. Između ostalog, ženska ljudska prava podrazumijevaju pravo na život bez nasilja, reproduktivan izbor, ekonomsku samostalnost i ravnopravno sudjelovanje u političkom i društvenom životu. Kreiranje dvostrukih mjerila za žene i muškarce, te sukladno tome odvojenih sfera gdje žena pripada prostoru doma i obitelji a muškarac raznolikoj društvenoj djelatnosti, svođenje žena na njihovu reproduktivnu funkciju, poticanje njihove pasivnosti, stereotipnih uloga, omalovažavanje onih žena koje traže svoje mjesto i životni put u takozvanom muškom svijetu, podcjenjivanje njihove kreativnosti, sposobnosti, inteligencije, otežavanje njihovog izbora čestom diskriminacijom na spolnoj osnovi ukazuje na neravnopravnost tj. neravnopravan položaj žena i muškaraca u društvu. Zakon o ravnopravnosti spolova U srpnju 2003. godine, odlukom Hrvatskoga sabora stupio je na snagu Zakon o ravnopravnosti spolova. Njime se utvrđuju opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Društvo u kojem je muškarac osnovno mjerilo vrijednosti, autoriteta, znanja i moći zovemo patrijarhalnim. Ono također podrazumijeva heteroseksualno partnerstvo i brak, vrednuje stereotipne uloge muškarca i žene prema kojima je žena često podložna muškarcu a kao njezina najvažnija uloga ističe se uloga roditeljice i odgajateljice djece, domaćice te pratiteljice svog supruga. Neosviještene žene često i same reproduciraju patrijarhalne vrijednosti.


Žene pišu o drugač i jem sv ije tu

ana humanistica Christine de Pizan suprotstavila se mnogim autorima koju su u njezino vrijeme na razne načine podcjenjivali i

omalovažavali žene u svojim literaturnim tvorevinama. Vrhunac Christinine kontroverze sa mizoginom tradicijom javio se u obliku knjige Grad žena nastale između 1404. i 1405. godine. Alegorična pripovijetka o gradu žena u biti predstavlja alternativu mizoginoj tradiciji i historio-grafiji te stvara jedan novi svijet drugačijih mogućnosti za žene. Svojom je knjigom spomenuta autorica dotakla pitanja koja će nastaviti utjecati na debatu o ženskom i muškom rodu još mnogo vremena. Tvrdila je da je ženska duša jednaka muškoj, isto kao što su i njihova tijela jednako savršena. Smatrala je da ženama ne nedostaje inteligencija te da su sposobne vladati, a isto tako učiti i razumjeti znanost i umjetnost.

Mizoginija – mržnja prema ženama

Žensko pitanje je političko pitanje/feministkinje su potakle pitanja ravnopravnosti još tijekom Francuske revolucije

Olympe de Gouges živjela je za vrijeme Francuske revolucije. U potrazi za boljim životom i samoostva-renjem, rođena kao Marie Gouze iz malog grada odlazi u Pariz gdje počinje pisati kazališne komade. U vrijeme revolucije demonstrirala je svoje sposobnosti aktivne građanke, pisala je i govorila boreći se za niz prava i sloboda kao što su; ukidanje robovskih odnosa, pravo žena na razvod braka, priznavanje prava djece rođene

izvan braka kao i samohranih majki. Na Deklaraciju o pravima čovjeka koju je objavila francuska skupština Olympe, 1791. odgovara objavljivanjem Deklaracije o pravima žena zahtijevajući jednaka prava pred zakonom, u državi i obrazovanju.

R


Temeljni kamen modernog feminizma U Engleskoj 1795. godine rođena je Mary Wollstonecraft. Da bi postigla financijsku neovisnost, Mary se tijekom svog života bavila različitim poslovima. Bila je družbenica starijim gospođama, guvernanta, novinaraka i voditeljica škole za djevojke u Newton Greenu. Bavila se također i pisanjem te je objavila niz knjiga. Od njih se posebno ističe Obrana ženskih prava, koja i dan danas slovi kao jedan od temelja modernog feminizma. Mary je ukazivala na

neravnopravan položaj muškaraca i žena, zahtijevala ukinuće dvostrukih mjerila muškog i ženskog ponašanja, pravo žena na neovisan rad, školovanje te građanski i politički život. Nijekanje ženama političkih prava, prava na obrazovanje i jednaki rad smatrala je tiranijom, a novčanu ovisnost žene o mužu, nazivala legalnom prostitucijom.

c C Drukčiji putevi američkog feminizma

okret za ukidanje ropstva dao je poticaj američkim ženama da se politički organiziraju protiv potčinjenosti. Za osnivanje ženskog društva

protiv ropstva 1833. godine, bila je zaslužna mlada kvekerska sljedbenica, crnkinja Sarah Mapp Douglas. Ubrzo su joj se pridružile i druge žene među kojima je bilo i bjelkinja, a njihova upornost i unutarnja snaga nadahnuli su i prvi američki pokret za ženska prava. Neke od članica društva protiv ropstva s vremenom su uvidjele da će se za postizanje prava žena trebati odvojena i ciljana borba. Lucretia Mott, Elizabeth Cady Stanton i Susan B. Anthony bile su spiritus movens američkog pokreta za prava žena u 19. stoljeću.

c C Socijalistički feminizam/Siromaštvo i izrabljivanje kao korijeniti problemi podređenosti žena.

prvoj polovici 19 st. rastao je broj radničkih i socijalističkih pokreta kojima se pridruživalo sve više žena. Flora Tristan bila je jedna je od

prvih socijalističkih feministkinja. Komunistički manifest kojeg su potpisali Mar i Engels sadržavao je neke Florine zamisli, a njeno najpoznatije djelo nosi naziv Radnički sindikati. Napisala ga je 1843. godine. Emancipaciju žena Flora je vidjela u zajednicama “ljudskog jedinstva”. Čvrsta ruka Aleksandre Kolontaj u Rusiji je nastojala

P

U


provesti socijalistički program za žene koji je zahtijevao: glasačko pravo, jednakost pred zakonom, pravo na razvod, pobačaj, dvo-mjesečni plaćeni porodiljni dopust, dječji vrtići na poslu i u mjestu stanovanja, kažnjavanje nasilja u braku, obrazovanje i propagandu protiv skrivanja i isključivanja žena u velikim muslimanskim područjima Sovjetskog saveza. Neke od tih

stremljenja i dan danas su aktualna pitanja suvremenih feministkinja diljem svijeta.

c C Hrvatska Marija Jurić Zagorka

Bilo da su joj priznavali dostojanstvo i društveni status, koji je u njeno vrijeme (kraj 19. i početak 20. stoljeća) mogao zavrijediti samo muškarac, ili je omalovažavali, podcjenjivali pa čak i zatvarali, Mariju Jurić Zagorku bila je nemoguće zaustaviti. Neustrašiva volja, talent i upornost sjedinili su se u ovoj, kako je neki nazivaju, amazonki hrvatskog feminizma. Živjela je samostalno i ponosno kao sjajna spisateljica, uspješna novinarka

svjetskog glasa. Politički angažirana organizirala je i ženski pokret, a njena predavanja o ženi i politici, narodnoj borbi, ženskom glasačkom pravu, čula su se po cijeloj zemlji.

Dragojla Jarnević

“Derzovito se moje serdce uzbudne, kada pomislim, da bi mužu podložna biti morala; a ja i ne znam što je pokornost”

To je u svom dnevniku napisala mlada žena 1845. godine i time odbacila u tadašnjem društvu jedini ispravni način života žene – život u braku. S istančanim osjećajem za društvenu kritiku, zalagala se protiv ravnodušnosti, osamljenosti i siromaštva. Dragojla Jarnević tragala je za svojim vlastitim identitetom, oslobođenjem od modela koje je nametalo društvo njenog vremena i nadasve srčano pisala. Svoj dnevnik vodila je od 1833. godine sve do svoje smrti četrdeset i dvije godine kasnije, a kao spisateljica u književnost uvela je model zaposlene, samostalne žene.

Flora Tristan Aleksandra Kolontaj


Slava Raškaj

Drukčija od ostalih u nedostatku dara govora i sluha, ona je voljela umjetnost a nadahnuća je imala na pretek. O svojoj životnoj energiji, kreativnosti i nadarenosti Slava Raškaj odbila je šutjeti. Učila je od najpoznatijih slikara svoga vremena i u svom stvaralaštvu stajala im rame uz rame. Pitamo se stoga zašto danas nijemost o njoj dolazi od strane onih koji imaju mnogo toga za reći o hrvatskom slikarstvu s prijelaza 19. na 20. stoljeće, od strane onih koju stvaraju kronologije hrvatskih umjetnika i često uporno prešućuju njezino (žensko) ime.

Prve hrvatske studentice/ Otvaranje odaja znanja Godine 1901. u prostranstva znanja kroz koja su do tada mogli šetati samo muškarci kročile su i prve studentice. Mudroslovni fakultet Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I u Zagrebu prvi je otvorio svoja vrata pripadnicama ženskog roda te im 1901. godine omogućio upis na redovan studij. Naše prve studentice bile su, Milica Bogdanović (povijest i geografija), Milka Maravić (filozofija, fizika i kemija) i Vjera Tkalčić (botanika i kemija). Milica Bogdanović ujedno je i prva žena s postignutim doktoratom znanosti kojeg je vrijedno zaslužila 1905. godine. Na ostale fakultete Sveučilišta u Zagrebu, prve su se studentice upisivale desetljeće kasnije.

c C TAJNE OSMOG MARTA

Za obilježavanja Osmoga marta zaslužna je Clara Zetkin. Još davne 1910. godine, tajnica Međunarodnog saveza žena na kongresu Socijalističke internacionale u Kopenhagenu, Clara Zetkin predložila je da jedanput godišnje socijalistkinje svih zemalja organiziraju svoj dan. On je u prvom redu imao služiti borbi za žensko pravo glasa a isto tako imao je zadaću da upozori na dugogodišnju borbu radnica da se ravnopravno uključe u radnički pokret. Zašto je Clara Zetkin odabrala upravo taj dan, ne zna se točno. Najčešće se spominju događaji koji su odigrali na taj datum nekoliko godina ranije a tiču se aktivnog okupljanja žena.

autoportret

Clara Zetkin


1875. Na tekstilne radnice u New Yorku koje su osmog ožujka prosvjedovale tražeći kraći radni tjedan vojska je otvorila vatru.

1908. Radnice su osmog ožujka demonstrirale na ulicama New Yorka tražeći pravo glasa za žene, ukidanje dječjeg rada i bolje radne uvjete.

Osmi mart ubrzo postaje Međunarodni dan žena te se prvi puta obilježava 1911. godine, iako nekoliko dana kasnije. U Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj 19. ožujka na ulicama se okupilo mnoštvo žena, a osim prava glasa zahtijevale su i pravo na rad te prestanak diskriminacije na poslu. Kasnije obilježavan točno 8. ožujka, Međunarodni dan žena postaje praznikom u mnogim zemljama.

Priča Osmoga marta, priča je žena koje su stvarale povijest. Danas Međunarodni dan žena povezuje žene koje inače dijele etničke i kulturalne razlike, a njegovo obilježavanje podsjetnik je na njihovo zajedništvo u borbi za jednaka prava sudjelovanja u društvu zajedno s muškarcima.

Ove godine Ženska mreža Hrvatske obilježila je Međunarodni dan žena organiziranjem dodjele priznanja i nagrade novinarkama i novinarima za promociju i zaštitu ženskih prava, prvi puta dodijeljene 2002. godine.

Maja Miles je od 2004. godine naziv spomenute godišnje novinarske nagrade koju Ženska mreža Hrvatske dodjeljuje za rodno osviješteno i angažirano novinarstvo. Nosi ime istaknute hrvatske novinarke Maje Miles koja je tijekom 80-tih godina dvadesetog stoljeća unijela promjene u hrvatsko novinarstvo uvodeći u svom pisanju ja-formu. Time se željela istaknuti njezinana važnost kao novinarke kao i potaknuti sjećanje na nju.

c C


MMMUUUKKKOOOTTTRRRPPPNNNAAA BBBOOORRRBBBAAA ZZZAAA PPPRRRAAAVVVOOO GGGLLLAAASSSAAA

ruga polovica 19. stoljeća obilježena je valom prosvjeda žena koje su tražile pravo glasa i

sudjelovanja na izborima. Engleska riječ suffrage – izborni glas dala je naziv pokretu za žensko pravo glasa koji je još poznat i kao sufražetski. U Engleskoj, gdje je pokret bio izuzetno buran, različite ženske udruge udružuju svoje snage i 1897. godine nastaje Nacionalna unija žena za pravo glasa (NUWSS) s Millicent Fawcett na čelu. Žene su se često okupljale

ispred parlamenta, uzvikujući svoju poznatu parolu, “Glas ženama!”. Mnoge od njih završile su i u zatvoru, ali i tamo se nisu odrekle svoje borbe, odbijajući hranu i vodu. Međutim, svi njihovi prosvjedi nisu donosili značajne promjene što ih je potaklo na još glasniju borbu. Između 1905. i 1914. godine, želeći pod svaku cijenu biti zamijećene, pripadnice pokreta su često podmetale požare u praznim zgradama, razbijale prozore na javnim zgradama i vršile razne druge sabotaže. Emmeline Pankhrust, jedna od

organizatorica pokreta bila je u tom razdoblju često uhićivana i smještana u zatvor.

D

Emmeline Pankhurst

Millicent Fawcett


Bez obzira na sva sredstva, ženski pokret za pravo glasa nije postizao svoj cilj. Godine 1913. Emily Wilding odlučila se na očajnički korak. Prilikom jednog okupljanja visokog britanskog društva bacila se pod kopita konja kralja Georga V i umrla nekoliko dana kasnije. Njezin je postupak zanijemio javnost i naveo je da po prvi put ozbiljnije razmisli o cilju za koji se ženski pokret borio. Godine 1916. Lloyd George koji je podržavao sufražetski pokret izabran je za premijera Engleske. Njegovim zalaganjem za promjenu zakona, žene starije od trideset godina i sa završenim fakultetom dobile su 1918. godine pravo glasa. Od tada trebalo je proći još desetak godina dok su Engleskinje ostvarile onakvo pravo glasa kakvo su uživali muškarci.

c C

Prve u Europi pravo glasa dobile su Finkinje još 1906. godine. Slijedile su Norvežanke 1913. , Dankinje 1915, a zatim Nizozemke i Ruskinje 1917. godine.

Žene na prostorima bivše Jugoslavije pravo izlaska na izbore dobile su nakon drugog svjetskog rata i to 1946. godine.

Među državama tadašnje Jugoslavije, žene u Hrvatskoj su prve ostvarile to pravo (1945. godine).

Zadnje u Europi pravo glasa dobile su Švicarke i to tek 1971. godine!

Izvan europskih prostora, Novozelanđanke su se pravom glasa mogle pohvaliti još 1893. godine

U SAD-u, žene države Wyoming prvi put su izašle na izbore 1869. godine, dok su ostale su Amerikanke na to pravo morale čekati sve do 1920. godine.


Različ it i “ okus i” feminizma Precizno definirati pojam feminizama neće biti lako. Feminizama ima puno, što znači da biti feministkinjom ili feministom ne mora uvijek značiti baš istu stvar. Među feminizmima ima neslaganja ali isto tako i preklapanja. Naravno, svi oni naći će se u važnoj činjenici: nužno je ostvarivanje potpune ravnopravnosti muškaraca i žena. Točno odrediti vrste feminizma nije jednostavno jer se često i sam feminizam odupire definicijama. Ipak, u stručnoj literaturi moguće je naći njegovu podjelu na različite pravce.

u k r a t k o

feminizam je teorija i praksa koja polazi od načela jednake vrijednosti žena i muškaraca, a za svoj krajnji cilj postavlja ukidanje svih oblika diskriminacije žena.

LIBERALNI FEMINIZAM / PRIMJENA LIBERALNIH PRINCIPA INDIVIDUALNE SLOBODE I PRAVA NA ŽENE

iberalni feministi i feministkinje djelovali su već od 19.stoljeća suprotstavljajući se stajalištu da su žene po prirodi slabije i time

inferiornije od muškaraca. Usmjereni su bili na traženje jednakih prava žena na obrazovanje, jednak dostup svim zanimanjima, građanskim pravima i pravo da biraju i budu izabrane u politička tijela. Također su se borili protiv pravne i običajne podređenosti žena u braku i svih formi diskriminacije prema kojima su žene bile tretirane kao vlasništvo svojih muževa ili očeva. Danas liberalni feminizam djeluje unutar strukture postojećeg dominantnog društva i polazi od pretpostavke da se ravnopravnost spolova može postići bez postavljanja izazova muškarcima kao skupini ili promjene osnovnih ekonomskih i političkih postavki.

RADIKALNI FEMINIZAM /OSOBNO JE POLITIČKO!/ STVARANJE SESTRINSTVA

adikalni feminizam vidi opresiju žena kao temeljni oblik opresije koja prelazi granice rase, kulture i klase. Tomu je razlog patrijarhalno

društvo koje omogućava dominaciju muškaraca nad ženama. Osobna politika radikalnog feminizma daje naglasak na seksualnu i reproduktivnu

L

R


eksploataciju žena kao i na nasilje muškaraca nad ženama. Također se fokusira na propitivanje rodnih uloga. Radikalni feminizam pokušava povući crtu između biološki i kulturološki određenog ponašanja da bi u mogućoj mjeri oslobodio žene i muškarce od njihovih uskih rodnih uloga.

FEMINIZMI NE-BJELKINJA

akvih je feminizama moguće nabrojati mnogo. Već pri samom odabiru termina za njihov naziv postavlja se pitanje – kako biti politički

korektan/korektna?. Svaki od ovih feminizama imat će neke svoje prepoznatljive karakteristike, no zajedničko im je polazište da su žene, koje nisu pripadnice bijele rase, bile i još uvijek jesu diskriminirane, ne samo na osnovi spola već i na osnovi rase. Budući da se one susreću sa dvostrukom diskriminacijom upozoravaju da osim patrijarhata treba kritizirati i dominantnu svjetsku kulturu u cjelini. Njihova vizija slobode i ravnopravnosti temelji se na povijesnoj kao i suvremenoj borbi protiv spolne i rasne opresije.

ANARHOFEMINIZAM

* uvremeni anarhofeminizam nastaje tijekom 60-ih godina dvadesetog stoljeća. Njegova je baza anarhistička praksa a veliku inspiraciju

pronalazi u djelima Emme Goldman, anarhističke autorice iz 19. stoljeća:

“Njezin razvoj, njezina sloboda, mora proizaći od nje i pomoću nje same. Prvo, prepoznavajući sebe kao osobu, a ne kao seksualni objekt. Drugo, odbijajući pravo bilo koga nad njenim tijelom, odbijajući imati djecu, osim ako ih ona ne želi, odbijajući biti sluškinja Bogu, državi, društvu, mužu, obitelji, stvarajući svoj život jednostavnijim ali dubljim i bogatijim. Pokušavajući shvatiti smisao i bit života u svim njegovim složenostima, oslobađajući se straha od javnog mišljenja i javnog osuda.” (prevela Maja Pasarić) **

(Anarhizam i drugi eseji, str. 211.)

Anarhofeministi/anarhofeministkinje priželjkuju neautoritarno, anarhi-stičko društvo. Takvo društvo zahtijeva decentralizaciju moći i ukidanje hijerarhije. Oni upozoravaju da stvaranjem jednakih mogućnosti za žene u društvu ne treba ponavljati patrijarhalne hijerarhijske strukture i odnose. Za njih, borba za oslobađanje žena ne ide bez borbe za oslobađanje od hijerarhije same.

T

S


EKOFEMINIZAM

Ekofeminizam polazi od pretpostavke da patrijarhalna filozofija ističe potrebu za dominacijom i kontrolom žena a isto tako i prirode. Zbog duboko ukorijenjene hijerarhije patrijarhalnog društva koje postavlja čovjeka iznad prirode i muškarca iznad žene, Ekofeminizam povlači paralele između njegovog odnosa prema okolišu, životinjama ili prirodnim resursima i načina na koje ono tretira žene. Opirući se patrijarhatu feministkinje se opiru i uništavanju zemlje. Ekofeminizam nas također podsjeća i na razdoblje čovjekove povijesti prije pojave patrijarhata kada se štovala boginja prirode.

CYBERFEMINIZAM

Feminizam koji kao osnovno sredstvo za komunikaciju i organiziranje feministkinja diljem svijeta koristi Internet. Vide ga i kao postljudski bunt koji udružuje žene i kompjutere protiv stajališta i materijalne stvarnosti patrijarhata koji još uvijek teži njihovom kontroliranju. Neki ga čak nazivaju savezom žena i strojeva. Cyberfeminizam uključuje postojanje raznih ženskih lista (lista samo za žene), mreža, chat grupa, grupa samopomoći. Bavi se raznim kulturalnim, društvenim i jezičnim analizama, kreira nove slike žena na Netu, npr. kiborge, transeksualne osobe,

u svrhu suprotstavljanja seksističkom stereotipiziranju i patrijarhatu.

***


FFeemmiinniizzaamm zzaanniimmaa// iissttrraažžuujjee // aannaalliizziirraa

Spolnost: zalaže se za slobodu u izražavanju spolnosti i ženske seksualnosti. Tijelo i tjelesnost: kritički istražuje odnos prema ženskom tijelu u znanosti, umjetnosti i društvu općenito, a posebno u medijima i suvremenim žanrovima. Spolno/rodne uloge i identiteti: preispituje društvene konstrukcije ženskosti i muškosti i vladajuće stereotipe, a zalaže se za izbore oko identiteta (spolnih, rodnih, transrodnih). Majčinstvo: istražuje društvene stavove prema majčinstvu i mitu majčinstva i njegovu realnost. Patrijarhat: kritički analizira institucije patrijarhata u povijesti (politika, pravni sustav, obrazovanje ..) i patrijarhalne odnose koji podčinjavaju žene.

Moć: istražuje dominantne modele moći podčinjavanja i vladanja, te zagovara 'žensku moć' kao moć promjene i suradnje te ravnopravnih odnosa među spolovima. Nasilje u obitelji i društvu : zahtijeva sankcioniranje svakog tipa nasilja (seksualno, 'obiteljsko', ratničko...) i podršku ženama žrtvama nasilja, kao i stvaranje primjerenih pravnih i društvenih mehanizama za sprečavanje nasilja. Pornografija: feministkinje kritički istražuju ulogu pornografije u oblikovanju imagea žene, smatrajući je medijem muške požude i zlorabe. Pravo/pravednost: feministkinje se zalažu za ravnopravnost žena i muškaraca i afirmaciju ženskih ljudskih prava u politici, znanosti, na tržištu rada. Obrazovanje: feminizam kritički analizira sadržaje i načine prenošenja znanja, zalažući se za nova znanja i interaktivne pristupe učenja, a posebno istražuje ženske doprinose povijesti i kulturi.


Ženske grupe u Hrvatskoj Danas u Hrvatskoj postoji veliki broj ne vladinih udruga i ženskih grupa koje se bave raznolikom feminističkom tematikom i zaštitom ženskih prava. Ženska mreža Hrvatske savez je ženskih grupa koji osim grupa okuplja i organizacije i inicijative koje su ''prepoznale da su žene diskriminirane te ekonomski, politički i statusno marginalizirane''. Ženska mreža trenutno broji oko pedesetak članica iz cijele Hrvatske.

Vođena feminističkim principima Ženska mreža Hrvatske ne miri se s patrijarhalnim sustavom i suprotstavlja se svim oblicima diskriminacije na temelju spola.

U tijeku: Kampanja Ženske mreže Hrvatske za promjenu sadržaja osnovnoškolskog obrazovanja. Među ostalim kampanja želi postići uklanjanje stereotipa o spolnim ili rodnim ulogama i uvažavanje prava na različitost.

www.zenska-mreza.hr

i Vladine institucije Odbor za ravnopravnost spolova Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora prati i potiče primjenu načela ravnopravnosti spolova u hrvatskom zakonodavstvu. Također potiče potpisivanje i primjenu međunarodnih dokumenata koji se odnose na ravnopravnosti spolova. Ured za ravnopravnost spolova Ured za ravnopravnost spolova koordinira aktivnosti koje teže uspostavljanju ravnopravnosti spolova, surađuje sa nevladinim organizacijama koje teže istom cilju kao i sa međunarodnom zajednicom. Povjerena mu je i izrada cjelovitog sustava zaštite i promicanja ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova prati provođenje zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova te također predlaže promjene. Razmatra slučajeve kršenja načela ravnopravnosti spolova i diskriminacije i ima ovlasti podnošenja tužbi državnom odvjetništvu.


Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova www.zenska-mreza.hr/nacpolitika.htm Zakon o ravnopravnosti spolova www.nn.hr./clanci/sluzbeno/2003/1585.htm CEDAW www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/index.html UNIVERZALNA DEKLARACIJA LJUDSKIH PRAVA www.hri.org/docs/ECHR50.html

*slika preuzeta sa web stranice www.infoshop.org/afem-kiosk.html

**prevedeni citat preuzet sa stranice

www.infoshop.org/afem-kiosk.html

*** slika preuzeta sa web stranice www.cariboo.bc.ca/news/PastMAr10/digestMar10/sisters

Priredila Maja

Pasarić

Priča feminističke početnice ovdje ne prestaje... Ovo je tek početak!

Documents

Feministička pocetnica