Tomislav BATINI]

HRVATSKO PLANINARSKO DRU[TVO

“BJELA[NICA 1923”SARAJEVO

Sarajevo, 2008. godine

HRVATSKO PLANINARSKO DRU[TVO “BJELA[NICA 1923” SARAJEVO

Autor: Tomislav Batini}

Nakladnik: Hrvatsko kulturno dru{tvo Napredak Sarajevo

Za nakladnika: Prof. dr. Franjo Topi}

Urednik: Mr. Miroslav Jure{i}

Lektor: Renata Dlouhi

Korektor: Mr. Miroslav Jure{i}

DTP: Zoran Buleti}

Tisak: MultimediaPrint, Nova Bila

Naklada: 500 primjeraka

Slika na naslovnoj strani:Otvorenje planinarske ku}e HPD “Bjela{nica” Sarajevo, Veliki Vilinac - ^vrsnica 1939. godine

HRVATSKO PLANINARSKO DRU[TVO “BJELA[NICA 1923“ SARAJEVO

UVOD

U veoma interesantnim knjigama Hrvatsko planinarstvo i Slike iz povijesti hrvatskoga planinarstva(izdava~ Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 1979. i 1987.) izme|u ostalog pi{e i ovo:

“Definicija planinarstva, koja bi bila prihva}ena od svih onih koji se bave ovom ljudskom djela-tno{}u, nikada nije konstituirana. Sociolozi i teoreti~ari planinarstva davali su joj razli~ite oblike kroz vje-~nu dilemu – {to je to planinarstvo? Jedino {to je nedvojbeno je to da se planinarstvo dijeli na onaj, da ganazovemo aktivni dio – pje{a~ko planinarenje, alpinizam, planinarsko skijanje, orijentacija, pohodi, tran-sverzale i uvjetno re~eno logistika, koja u sebi sadr`i izgradnju planinarskih objekata, markiranje plani-narskih putova, gorsku slu`bu spasavanja, vodi~ku slu`bu – bez ~ega je planinarstvo nezamislivo.

S porastom kulture izraslo je i planinarstvo. Ostavilo je, prekora~ilo je svoje prve povoje i zakora-~ilo u {ire slojeve ljudskoga roda. Poklonicima gora postado{e gor{taci, pastiri, rudari, kosci, drvosje~e.Srednji stale`, gra|ani, zatvoreni u svojim gradovima, sprva nije imao hrabrosti da se uputi u visoke go-re, ali mogu}nici po~e{e poha|ati visoke vrhove. Po~ela ih je mamiti grandioznost, ljepota, neprohodnost,opasnost, te napor uspona kao vrhunac `elja i `udnje za vidicima, {to je kruna svih vrhova. To je zame-tak, po~etak prvog planinarstava koje i danas po~iva na tim istim temeljima. Motivi dakle isti kao i da-nas.

U novom vijeku preuze{e stvar u svoje ruke znanstvenici i amateri i broj se uspona kao i planinaraiz godine u godinu pove}ava i planinarstvo uhvati korijenje po svim gorama. Najvi{e, dakako, u Alpama,koje su time postale vode}im imenom cijelog pokreta. Ima ih toliko te se za njihovu sigurnost po~e{e isami planinari udru`ivati i tako nastade – 1857. godine – prvo planinarsko dru{tvo ‘Alpina Club’ u Lon-donu. Kasnije dolazi do osnivanja dru{tava u Njema~koj, Austriji, [vicarskoj, Italiji, Poljskoj, Francus-koj, itd.”

Planinarstvo nije mogu}e zatvoriti nikakvim granicama i ogradama, ni dr`avnim, ni nacionalnim,ni vjerskim, ni socijalnim. Planinari se slobodno kre}u svijetom.

Misli pro{lostoljetnih planinarskih pregalaca upotpunjene su novim sadr`ajem, novim spoznajama.Suvremeno planinarstvo tra`i svoju ocjenu i svoje mjesto u suvremenom dru{tvu. Mijenjaju}i {to treba i{to je nu`no mijenjati, planinarstvo i danas `ivi kao {to je postojalo i `ivjelo ju~er. Ono nije okamenjeno.I u njemu se reflektira dijalektika prirode i dru{tva i ono do`ivljava i pro`ivljava neminovnost vremena.Zato i postoji, i upravo zato i `ivi.

3

Vjekoslav Cveti{i} (Zagreb, 1881.–1959.), nekad veoma poznati planinarski pisac, napisao je: “Uplaninarskom {portu imade mnogo idealizma, mnogo moralne svijesti da ~ovjek bude ~uvar svoje slobo-de i samostalnosti… Planinarstvo di`e snagu volje i ponos ljudski, razvija snagu tijela i ispunja srce to-plinom i altruisti~kim ~uvstvima… Planinari su od ve}e ~esti idealisti, {to se brzo zanose ljepotom i ras-ko{jem prirode i taj ih idealizam zdru`uje u prirodi, u koju hrle iz svagda{njeg `ivota…”

Prof. dr. Mihajlo Pra`i} u ~asopisu Na{e planine br. 9-10 iz 1962. pi{e: “Sasvim je nepotrebno i bez-korisno dana{nje planinarstvo nastojati definirati kao djelatnost negdje izme|u {porta, tjelesne kulture irekreacije. Njega treba shvatiti kao duboko prijateljstvo, privr`enost i ljubav prema prirodi u svim njenimoblicima i manifestacijama.”

Veteran hrvatskoga planinarstva prof. dr. @eljko Poljak, lije~nik, pi{e: “[to je planinarstvo, kakvanam je korist od njega, koja mu je ideja vodilja, za{to planinarimo i {to tra`imo u planini – sve su to pi-tanja na koja planinari odavna poku{avaju dobiti ispravan odgovor. Me|utim, jedinstvenog odgovora ne-ma niti ga nikada ne}e biti, jednostavno zato jer svatko ima pravo na svoju vlastitu predo`bu o planinar-stvu. Ne postoji i ne mo`e biti ‘slu`bene’ planinarske ideologije, pa niti pravila za planinarenje koja bi re-gulirala planinarsku aktivnost... Ipak, ve}ina onih koji su razmi{ljali o ovim pitanjima sla`u se da plani-narstvo nije sport… da je u njemu bitno psihi~ko a ne fizi~ko do`ivljavanje i da je osobita vrijednost pla-ninarstva u tomu {to se tu fizi~ko i psihi~ko djelovanje idealno dopunjavaju.“

Postavljaju}i sebi pitanje {to je to planinarstvo, veteran bh. planinarstva Drago Bozja odgovara:“Planinarstvo nije samo obi~no kretanje planinom s naprtnja~om i bez odre|enog cilja. Planinarstvo semora u~iti, moraju se ste}i navike i tek onda taj hobi postaje ljudska potreba.” A naturalizirani Amerika-nac, Tom Whintaker, invalidna osoba, koji je iz ~etvrtog poku{aja uspio osvojiti Mont Everest ka`e: “Pla-ninarenje nije ni sport, ni fizi~ka kultura, ni hobi. To je na~in `ivljenja.”

HRVATSKO PLANINARSKO DRU[TVO- utemeljenje i po~eci djelovanja -

Ako je to~no da se planinarstvo mo`e uspje{no razvijati samo unarodima s visokim stupnjem kulturnog razvoja, mo`emo istaknu-ti da su Hrvati po~eli razvijati planinarstvo me|u prvim narodimau svijetu. Deveti su po redu me|u narodima koji su osnovali pla-ninarska dru{tva. Starohrvatski pjesnik Petar Zorani} postao jesvojim pjesni~kim djelom Planine (tiskano 1536. u Veneciji) prviplaninarski pisac na svijetu.Hrvatsko planinarsko dru{tvo utemeljeno je u Zagrebu 1874. (udaljnjem tekstu: HPD) kao prvo planinarsko dru{tvo na slaven-skom jugu, istodobno s Poljskim tatranskim dru{tvom u Krakovu,te je svojim sveukupnim radom kroz svoju povijest postiglo za-mjerne uspjehe koji mu zajam~uju ~asno mjesto me|u hrvatskimdru{tvima.Po~elo je jednog ljetnog popodneva, podno stjenovitog Kleka uOgulinu susretom dr. Johannesa Frischaufa, sveu~ili{nog profeso-

ra iz Graza i poznatog planinara, s Budom Budisavljevi}em, tada mladim upravnim ~inovnikom u Ogu-linu, a kasnije li~kim velikim `upanom. Sastanku je nazo~io i Vladimir Ma`urani}, sin pjesnika Ivana Ma-`urani}a, kasnije poznati povjesni~ar i predsjednik Jugoslavenske akademije. Taj susret je bio presudan,jer je Frischauf dao neposredni poticaj Budisavljevi}u da poradi oko osnutka planinarskog dru{tva uHrvatskoj. Njega su osnovali prvaci onda{nje hrvatske znanosti dr. Josip [loser, prof. Josip Torbar, Lju-

4

devit Vukotinovi}, prof. dr. Gjuro Pilar, prof. dr. Petar Matkovi}, prof. Spi-ro Brusina, prof. Josip Janda, prof. dr. Mijo Ki{pati}, dr. I. Bauer, dr. I. Vi-dri}, dr. Z. Plohn, ing. M. Lenuci i s njima drugi znanstvenici, prvaci gra-|anstva Vladimir Kre{i}, Gjuro Crnadak i drugi u~enjaci i amateri, kao isvugdje u ostalim narodima.

U njegovu `ivotu i razvitku kroz niz desetlje}a vrijedno je spomenu-ti, izme|u ostalog, podizanje i ure|enje skloni{ta i piramide, izdavanjedru{tvenog glasila Hrvatski planinar, izdanje sjajno ilustriranog djela Bo-sna i Hercegovina od Maldini-Novotnija (1908.), gradnju prve vlastite pla-ninarske ku}e na Sljemenu, izdanje {est planinarskih vodi~a (1921.), pre-ure|enje njegovih dotad centralisti~kih pravila i po~etak osnivanja podru-`nica.

I tada se po~elo hrvatsko planinarstvo, djelovanjem dru{tvenog glasilai podru`nica, naglo {iriti po svim hrvatskim gradovima, a broj ~lanova je izgodine u godinu rastao. Porastao je i broj ku}a i domova, izvedo{e se mnogiputovi i staze. Stvorila se brojna planinarska literatura, dobre knjige, ugle-dni vodi~i, kao i znatna zbirka planinarskih karata i fotografskih snimaka.

Dakako, u razvoju HPD-a tijekom godina bilo je uspona, padova i kriza, koju nije samo hrvatskoplaninarstvo na svojim le|ima iskusilo, ve} se to u svim dru{tvima i svim pokretima do`ivljavalo.

HPD je dalo pobudu i idejnu osnovu za organizaciju ne samo planinarskoga saveza u KraljeviniSHS, nego i velike zajednice slavenskih planinarskih dru{tava. Na njegov prijedlog i poticaj iz 1920. stvo-ren je 1925. Savez planinarskih dru{tava u Kraljevini SHS, koji je u ono vrijeme brojao oko 20.000~lanova. Savez je donosio odluke na godi{njim kongresima kojih je odr`ano ukupno ~etrnaest. Prvi jeodr`an u sije~nju 1926. u Zagrebu, ~etvrti 1928. u Sarajevu, a posljednji, ~etrnaesti, 1940. u Ljubljani. Sa-vez je doprinio planinarskom razvitku zbli`avanjem planinarskih dru{tava, te je zastupao interese plani-nara kod dr`avnih vlasti i u me|unarodnim udru`enjima UIAA (Me|unarodna unija planinarskih dru{ta-va) i AST (Asocijacija slavenskih turisti~kih planinarskih dru{tava). Njegovu }e ulogu nastaviti poslije II.svjetskog rata Planinarski savez Jugoslavije, prilago|en novim dru{tvenim uvjetima.

Sredi{nja uprava HPD-a dala je poticaj za osnivanje Saveza hrvatskih planinarskih dru{tava koji je14. rujna 1939. odr`ao utemeljiteljsku skup{tinu i kojemu je, pored nekih dru{tava iz Hrvatske, pristupi-lo i Dru{tvo planinara u BiH. Savez je 1940. srda~no primio u goste skupinu bugarskih planinara koji sutom prigodom posjetili Sljeme i u Zagrebu odr`ali predavanje o bugarskim planinama.

HPD je, nadalje, bio ~lan Asocijacije slavenskih planinarskih dru{tava, koja je osnovana na po-ticaj i uz suradnju HPD-a na konferenciji 1921. u Ljubljani i ustrojena 1925. u Zakopanima u Poljskoj.

Svojedobno je HPD-u po{lo za rukom stupiti u odnos reciprociteta s glasovitim [vajcer-Alpin klu-bom i, izmjenom dru{tvenih publikacija, u vezu s ~uvenim engleskim Alpina-klubom u Londonu i fran-cuskim Alpin-klubom.

Ono je istupilo vi{e puta pred javnost izlo`bama planinarskih slika i fotografija. U Zagrebu je 1913.prire|ena prva izlo`ba planinarske fotografije. @ivu planinarsku propagandu ostvaruje pomo}u preda-vanja, obi~no pra}enih prikazivanjem dijapozitiva i filmova. Na predavanja dolaze kao predava~i ~uvenisvjetski alpinisti i drugi vrhunski planinari.

Razvitkom i porastom broja podru`nica HPD-a raste i broj njegovih planinarskih ku}a i skloni{ta.Valja istaknuti da se Dru{tvo bavilo i znanstvenim istra`ivanjima novih pe}ina, kao i markiranjem novihputova i staza. Ovaj kulturno-produktivni, organizacijski i propagandni rad na planinarskom polju bio jecijelo vrijeme prisutan u dugogodi{njem radu Dru{tva. Ovako je ostalo do danas, naravno, prilago|ava-ju}i se novim dru{tvenim uvjetima. Planinarstvo di`u, promi~u, uzdr`avaju i podr`avaju znanstvenici iamateri zajedni~kim radom i sa~injavaju njegovu sr` i osnovu.

5

Dr. Josip Schlosser, prvi predsjednik Hrvatskoga

planinarskog dru{tva

Najbolji prikaz o ovome Dru{tvu, od njegova osnutka 1874. do 1945., opisali su u knjizi HRVAT-SKO PLANINARSTVO sveu~ili{ni profesori @eljko Poljak i Vladimir Bla{kovi}, tiskana u Zagrebu1975. te u knjigama SLIKE IZ POVIJESTI HRVATSKOGA PLANINARSTVA prof. dr. @eljka Poljaka(tiskana 1987.) i ZLATNA KNJIGA HRVATSKOGA PLANINARSTVA, prof. dr. @eljka Poljaka, tiskana 2004.

UTEMELJENJE PLANINARSKE ORGANIZACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

U Bosni i Hercegovini organiziralo se i razvijalo planinarstvo ne{to druga~ije u odnosu na zemljezapadno od njenih granica, imaju}i u vidu da je ova zemlja i za vrijeme Austro-Ugarske i Kraljevine Ju-goslavije imala posebno upravljanje. No, kako je ova zemlja najgorovitija, “najplaninarskija”, naravno dasu se i tu po~eli okupljati planinari.

Prvu planinarsku organizaciju u BiH osnovalo je dvadesetak ~inovnika austrougarske uprave uSarajevu i zvala se Bosnisch-herzegovinischer Touristen-Verein in Sarajevo. Prva utemeljiteljskaskup{tina odr`ana je u uredu civilnog poglavara zemlje, barona Huge Kutschere, 21. rujna 1892. Njenprvi predsjednik bio je Lothar Ber, potpredsjednik Franz Mollinary, tajnik Ludwig Prereira, rizni~arKarlo vitez Stankiewic de Mogita, s jo{ devet odbornika i dva zamjenika. Dakle, sve sami stranci. Ras-prave i zapisnici sa sastanaka upravnog odbora vode se na njema~kom jeziku. U tada{njem vodi~u DieBosnische Ostbahn o ovom klubu se, izme|u ostalog, ka`e da „od 1892. godine u Sarajevu postoji Turis-ti~ko dru{tvo, koje je sebi postavilo zada}u da unaprijedi i podigne turizam i u tom smislu unaprijedi ipro{iri znanja o Bosni i Hercegovini, njenom velikom bogatstvu, raznovrsnim prirodnim ljepotama i ospecijalnoj dobro}udnosti, njenih stanovnika...„

Pored bosanskohercegova~kog Turisti~kog kluba, dakako, u stvorenim povoljnim dru{tvenim uvje-tima (izgra|eni objekti i markirani putovi), na poticaj nekolicine zaposlenih radnika u `eljezni~koj radi-onici u Sarajevu: (Josip Eisenbeis, August Baumgartner, Ivan Se{ko, Anton Veronese, Franjo Adelberger,Fischer, Ambroz Glicha, Ivan Pinju{i}, Vilim Hofman i drugi) utemeljeno je 4. travnja 1905. Touristen-verein Die Freunde – Turisti~ko dru{tvo “Prijatelj prirode“ kao ogranak asocijacije “Naturfreunde “~ija je sredi{njica bila u Be~u. Pored organiziranja planinarskih pohoda i izleta radi odmora i rekreacije,dru{tvo je posve}ivalo pozornost u svome radu i na suzbijanju alkoholizma me|u radnicima. Dru{tvo jeimalo i svoje kulturnoprosvjetne oblike rada, te je markiralo nove planinarske staze. Prostorije Dru{tva suse nalazile u Radni~kom domu u Sarajevu (zgrada na lijevoj strani Alipa{ine ulice).

Dru{tvo “Prijatelj prirode“ 1913. biva privremeno zabranjeno, mada time nije bilo prekida njegovadjelovanja. No, najve}i broj njegova ~lanstva biva mobiliziran na razne frontove {irom Europe.

Nakon propasti Austro-Ugarske prestao je utjecaj Be~a na ju`ne Slavene, pa tako i be~kog saveza“Prijatelj prirode”, ali je u novoj dr`avi nastavila djelovati sarajevska jezgra kao {iritelj ideje o zdravoj re-kreaciji radnika u prirodi.

Veterani ovog dru{tva koji su pre`ivjeli rat obnavljaju svoje Dru{tvo 1919. u Sarajevu biraju}i zaprvog predsjednika N. Hofmana, radnika `eljezni~ke radonice. Sjedi{te Dru{tva bilo je u Radni~kom do-mu i ujedno je bilo sredi{njica za tada{nju Jugoslaviju. Kada je 1921. objavljena Kraljevska obznana,Dru{tvo je formalno raspu{teno te nastavlja svoje djelovanje u ilegalnim uvjetima.

Dru{tvo odr`ava svoju novu izbornu skup{tinu 1922. i za predsjednika bira Antu Ju`ni}a, a1923. osniva svoje podru`nice diljem tada{nje Jugoslavije. U narednim godinama Dru{tvo je organizacij-ski i programski ja~alo, ali i trpjelo odre|ene probleme, posebice od tada{njeg dru{tvenog re`ima (zabra-na rada, sekvestiranje imovine i sl.). Aktom dr`avne vlasti Dru{tvo biva raspu{teno 1939. zbog toga{to se “bavilo politikom i destruktivnim radom“, a njegova imovina bila je predana Radni~koj komori.

6

“DRU[TVO PLANINARA U BOSNI I HERCEGOVINI“ SARAJEVO

Manji broj planinara, koji nisu bili ~la-novi PD “Prijatelj prirode“, povezani me|usobom, kako istovjetnim pogledima na svijet,tako i osobnim vezama, polazilo je na izlete ubli`u i dalju okolicu Sarajeva, suo~avaju}i sepri tomu s ostacima planinarskog nastojanja irada ranijeg pokoljenja. Sve ih je to navodilona pomisao o osnivanju planinarskog dru{tva,koje bi iz razvalina imalo stvoriti ne{to novo isuvremeno.

Nakon mnogo priprema do{lo je 10.prosinca 1921. do utemeljiteljske Skup{ti-ne. Skup{tina je odr`ana u gostioni tada{njegvlasnika “Gradskog podruma”, Franje Bakovi}a, u ulici Turhanija u Sarajevu. Utemeljitelji su bili: IvanRen|eo, Josip Leinert, Vejsil ]ur~i}, Stipo Suki}, Suljo Suljagi}, Jure Filipovi}, Josip Trojer, LavoslavSteiner, dr. Milan Marakovi}, Hinko Lisac i Vlado Sarnavka. Predsjednik je bio Milan Bla`ekovi}, do-predsjednik Ivan Ren|eo, vo|a Suljo Suljagi}, tajnik J. Latal, rizni~ar Lavoslav Steiner, a odbornici JosipTrojer, Stipo Suki}, Josip Jak{e, Josip Leinert i Vejsil ]ur~i}. Dru{tvo planinara u BiH (u daljnjem tekstuDP BiH) osnovali su bosanski Hrvati i u njemu ~inili ve}inu, iako je Dru{tvo bilo otvoreno i za druge na-rode. DP BiH je izraslo i razvijalo se kao veoma respektabilna planinarska organizacija u Bosni i Herce-govini, kako po svojoj organizacijskoj strukturi, tako i po raznovrsnom sadr`aju rada, brojnom ~lanstvu,podru`nicama i planinarskim objektima. Dru{tvo je organiziralo i podru`nice po bosanskim gradovima,koje su se nazivale po svom sjedi{tu, a bilo ih je osam: Banja Luka, Usora, Tuzla, Travnik, Bugojno, Za-vidovi}i, Rogatica i Fojnica. Ina~e, DP BiH je preuzelo ostav{tinu predratnog bosanskohercegova~kog tu-risti~kog kluba – bogatu arhivu i ruinirane planinarske objekte, a tijekom narednih godina dobilo je naupravljanje, istina te{ko o{te}en, planinarski gra|evinski fond, koji je prije rata neposredno izgradila iodr`avala austrougarska vlast, te se s vremenom razvilo u najja~e dru{tvo u BiH (1928. imalo je 1550 ~la-nova). Do pripajanja ovog dru{tva s ranije osnovanim PD “Romanija“ dolazi 1925. sa `eljom da oja~a-ju planinarske redove u BiH. Oba dru{tva su donijela odluku o pripajanju nakon {to su ne{to ranije dru{-tva “Prijatelj prirode“ i “Kosmos“ odbila sudjelovati u ovoj akciji sjedinjavanja planinarskih snaga. No,brzo se pokazalo da je odluka o pripajanju bila nerealna te je do{lo do rascjepa. Biv{i ~lanovi “Romani-je“ krajem iste godine napustili su DP BiH i ponovno osnovali PD “Romanija“. Pored ve} spomenutogMilana Bla`ekovi}a, predsjednici DP BiH bili su i \uro Telar, dr. Ivan Pavi~i}, dr. Ivan Suba{i}, Jure Fi-lipovi}, Mahmud Behmen i dr. Vjekoslav Jelavi}.

Dana 18. listopada 1940. u prostorijama Hrvatskoga pjeva~kog dru{tva “Trebevi}“ skup{tina je je-dnoglasno primila prijedlog o spajanju DP BiH s HPD-om – nakon 19 godi{njeg djelovanja i primjernograda na podru~ju planinarstva Bosne i Hercegovine. Fuzijom je HPD dobio sve podru`nice DPBiH i nje-govih 14 ku}a {to ih je tada imalo u svome posjedu.

PD “Romanija“ utemeljeno je 1923. nastojanjem i zalaganjem jedne mla|e planinarske generacijekoja je odmah razvila `ivu aktivnost na {iroj osnovi i prihvatila poticaj za ujedinjavanje svih planinarskihsnaga u Sarajevu, {to nije uspjelo. Nakon izdvajanja iz sastava DP BiH, nastaje novo plodonosno razdo-blje razvoja rada PD “Romanije“: uzorno organizirani izleti, planinarska propaganda, velike akcije po{u-mljavanja, zalaganja da se sprije~i sje~a {ume na Jahorini i Trebevi}u, razvoj skijanja i podizanje plani-narskih objekata.

7

Ne{to prije prvog utemeljenja PD “Romanija“, Nogometni klub “Slavija“ iz Sarajeva formirao jesvoju Sekciju za planinarstvo i zimski sport (1922.). U razdoblju do kraja 1923. u Sarajevu su utemelje-ne jo{ dvije veoma zna~ajne planinarske organizacije: Dru{tvo za ~uvanje narodnog zdravlja i za{tituprirode “Komos” i HPD “Bjela{nica”.

Poslije osnivanja HPD “Bjela{nica“, vi{e od 10 godina ne osniva se nijedna nova planinarska orga-nizacija (ako se izuzme ponovno osnivanje PD “Romanija“). Tek 1934. zaslugom nekolicine musliman-skih radnika, koji su bili ranije u~lanjeni u “Kosmos“ i “Prijatelj prirode“ dolazi do formiranja Planinar-ske sekcije SK “\er|elez“ koja je zadr`ala radni~ki karakter i posebice je zaslu`na za obradu ju`nih di-jelova planine Romanije.

Valja istaknuti da su pri pojedinim sportskim i drugim dru{tvima postojale planinarske sekcije – SA[K(Sarajevski amaterski {portski klub), Matatija, Makabi i dr., te da je mlade` jedne sarajevske ~etvrti osnova-la 1939. posebno planinarsko dru{tvo Za{titnik prirode koje je egzistiralo do po~etka II. svjetskog rata.

Dugo godina sva planinarska dru{tva u BiH nisu mogla biti u~lanjena u Savez planinarskih dru-{tava Jugoslavije (SHS) zbog toga {to je u po~etku svaku pokrajinu, po pravilima tog Saveza, moglo zas-tupati samo dru{tvo koje je imalo najmanje 500 ~lanova. Na taj na~in je DP BiH kroz dugi niz godina bi-lo jedini ~lan Saveza i jedini predstavnik BiH u Savezu. Savez je ina~e osnovan 1925. Na kongresima Sa-veza rije{ena su sva pitanja i postavljeni liberalniji uvjeti za prijem planinarskih dru{tava u Savez.

8

HRVATSKO PLANINARSKO DRU[TVO “BJELA[NICA“S A R A J E V O

Utemeljenje, rad i djelovanje

1923. GODINA

Sredi{njica HPD-a iz Zagreba bila je veoma aktivna u radu na osnivanju svojih podru`nica u Bosnii Hercegovini, a tomu su doprinijeli i dobri me|udru{tveni odnosi izme|u HPD-a i Dru{tva planinara BiH.U knjizi zapisnika sjednica HPD-a od 1919. do 1925., koja se ~uva u Muzeju grada Samobora u Republi-ci Hrvatskoj, vidljivo je da je 1919. ili 1920. u sarajevskom Hrvatskom {portskom savezu osnovana pla-ninarska sekcija koja je zatra`ila da postane podru`nica HPD-a (str. 17), zatim se saznaje da je to i posta-la (str. 37), no o njezinom daljnjem djelovanju nema podataka.

Tek je 1923. dopu{teno, odobrenjem Pokrajinske uprave za BiH, da se u Sarajevu osnuje prva po-dru`nica HPD-a “Bjela{nica“. Iz kopije zapisnika s utemeljiteljske skup{tine (pohranjen u Muzeju gra-da Samobora) mogu}e je vidjeti da je ova podru`nica utemeljena na poticaj skupine planinara iz Sa-rajeva koja se prvi put sastala 21. travnja 1923. i izabrala Upravni odbor: predsjednika, prof. Mila-na Leinerta, tajnika, prof. Ivana Ren|ea, blagajnika, Je{ke Rikarda, po{tanskog savjetnika, odbor-nike: Iliju Dizdarevi}a, u~itelja trgova~ke {kole i Stipu Suki}a, bankovnog ~inovnika. Konstituiraju-}a skup{tina je odr`ana 8. lipnja iste godine.

Nadzorni odbor su ~inili: Ivan Beni{, ra~unarski savjetnik, \oji}, po{tanski savjetnik i Ante Lisac,bankovni ~inovnik. Ured podru`nice bio je u Mustajbegovoj ulici 2a.

^asopis Hrvatski planinar iz 1923., prigodom ovog doga|aja pi{e: “Ostvarila se davna{nja `eljaMatice u Zagrebu kao i hrvatskih planinara u Bosni. U [eher - Sarajevu je na{a podru`nica, dio na{eg or-

9

ganizma, na koji se mo`emo oslanjati, koja }e nas primiti kao svoje, a kojoj }emo mi pru`ati sve {to mo-`emo da je oja~amo i da zajedni~ki poradimo o procvatu i napretku Hrvatskoga planinarskog dru{tva ona-kraj Save“.

Tada{nja Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu svojim rje{enjem broj 34278 od 14. lipnja1923. odobrila je Pravila HPD-a, podru`nice “Bjela{nica“ u Sarajevu, ~ime je Dru{tvo steklo legalitet ilegitimitet svoga rada.

10

Zapisnik s utemeljiteljske skup{tine HPD-a “Bjela{nica” (8. 6. 1923.)

P r a v i l aHrvatskoga planinarskog dru{tva

Podru`nice “Bjela{nica“ u Sarajevu

Ime i sjedi{te

^lanak 1. Dru{tvo nosi ime Hrvatsko planinarsko dru{tvo, podru`nica “Bjela{nica“, u Sarajevu, atakav je i dru{tveni pe~at. Sjedi{te mu je u Sarajevu, a matica dru{tva je Hrvatsko planinarsko dru{tvo uZagrebu. Dru{tvo se mo`e osnovati, ako se prijavi barem 10 osoba, koje `ele postati ~lanovima.

Svrha i sredstva dru{tva

^lanak 2. Svrha je dru{tva, da u svom podru~ju radi {to `ivlje oko ostvarenja zada}e Hrvatskogaplaninarskog dru{tva uop}e, a napose da istra`uje prirodne prilike svoga okoli{a, da polu~ene uspjehepriop}uje Hrvatskom planinarskom dru{tvu u Zagrebu, da prokr~uje puteve k znamenitim to~kama, daprou~ava te {ire krugove, upoznava s prirodnim krasotama svoga kraja, da u {irem op}instvu i napose umlade`i probudjuje i goji ljubav i zanimanje za prirodne krasote, da dru{tvenim ~lanovima olak{ava po-sjet zanimljivih to~aka u svom okoli{u, da u slu~aju putovanja dru{tvenih ~lanova skrbi za konak, pogo-dnosti i vodstvo ~lanova, da svojski nastoji dru{tvu pribaviti {to ve}i broj ~lanova. Uop}e da svim svojimsredstvima promi~e planinarstvo i podupire Hrvatsko planinarsko dru{tvo u Zagrebu kao sredi{njicu unjegovom nastojanju.

^lanovi

^lanak 3. Dru{tveni su ~lanovi: Redoviti, koji pla}aju godi{nju ~lanarinu od din 15. - (dinara pe-tnaest), a kod pristupa u dru{tvo upisninu od din 2,50 (dinara dva 50/100). Redoviti ~lanovi pla}aju za ci-jelu kalendarsku godinu.

Utemeljitelji, koji plate jednom za svagda din 200. - (dinara dvije stotine ) ili u godini od dana pri-jave ~etiri obroka po din 50. - (dinara pedeset). Osoba, koja upla}uje utemeljiteljnu ~lanarinu obro~no,postaje ~lanom utemeljiteljem tek nakon upla}enog ~etvrtog obroka od din 50. - ako dakle cijelu svotu oddin 200. - uplati u vremenu od godine dana od dana prijave za ~lana utemeljitelja, te joj se tek onda pre-daje ~lanska iskaznica. Ne uplati li pak u godini dana od dana prijave cijelu savotu od din 200. - propa-daju eventualno ve} upla}eni obroci u korist dru{tva, a da doti~na osoba ne postaje ~lanom dru{tva.

Za~asni, koje zbog osobitih zasluga, {to su ih stekli za dru{tvo i njihov cilj, na prijedlog glavneskup{tine podru`nice imenuje glavna skup{tina Hrvatskoga planinarskog dru{tva u Zagrebu.

Djaci srednjih {kola i nau~nici pla}aju polovicu ~lanarine redovitih ~lanova, ali nemaju ni aktivnogni pasivnog izbornog prava na glavnim skup{tinama.

^lanom mo`e postati svaka neporo~na osoba nakon usmene ili pismene prijave, ako je odbor primi.Odbor prima redovite ~lanove i utemeljitelje, ali je ovla{ten i primitak uskratiti bez obrazlo`enja.Kod pristupa imade svaka osoba, koja `eli postati redovitim ~lanom, uplatiti pristupninu od dva i

pol dinara.Istupiti mo`e svaki ~lan pod kraj godine za narednu godinu, te mora u tom slu~aju prijaviti svoj is-

tup odboru najkasnije u mjesecu prosincu, ina~e }e se smatrati ~lanom i nadalje.Visinu ~lanarine ovla{tena je ustanovljavati od godine do godine glavna godi{nja skup{tina Hrvat-

skoga planinarskog dru{tva u Zagrebu od dvije tre}ine glasova prisutnih ~lanova, koji imadu pravo glasa,te je tako ustanovljena ~lanarina obvezatna i za Hrvatsko planinarsko dru{tvo, podru`nica “Bjela{nica”,u Sarajevu.

11

Prava i du`nosti ~lanova

^lanak 4. a) Prava: Svaki ~lan ima pravo, kod glavne skup{tine birati i izabran biti, osim djaka srednjih {kola,

te mo`e prisustvovati skup{tinama, dru{tvenim sastancima i zajedni~kim izletima, upotrebljavati svedru{tvene zbirke, dobivati sve tiskopise koje dru{tvo izdaje, mo`e nositi dru{tvene znakove, ima pravo nasve pogodnosti, {to ih dru{tvo svojim ~lanovima pru`a, mo`e stavljati prijedloge, a to sve uz uvjet, akose iska`e propisanom ~lanskom iskaznicom, na kojoj je potvrda o upla}enoj ~lanarini za teku}u godinu.

b) Du`nosti: Du`nosti su redovitih ~lanova, da prema dru{tvenim pravilima sve dru{tvene sastankepolaze, da to~no upla}uju prinose i da kao izabranici vr{e po~asne slu`be. ^lan, koji dru{tvu nanese {te-tu moralnu ili materijalnu, mo`e biti isklju~en iz dru{tva. O tom slu~aju odlu~uje, odbor ve}inom glaso-va, to~no ispitav{i stvar, isklju~eni ~lan ima pravo priziva na obrana~ki sud.

Dru{tvena uprava

^lanak 5. Poslove dru{tvene obavljaju: a) glavna skup{tina; b) upravni odbor; c) nadzorni odbor.

Glavna skup{tina

^lanak 6. Glavna se skup{tina sastaje u prvoj ~etvrti svake godine, dakle najkasnije do pod krajo`ujka i to onog dana, koji predsjednik odredi i barem 14 dana unaprijed ili u lokalnim novinama ili sa-zivnim oglasom objavi.

Glavna skup{tina obavlja slijede}e poslove: 1. Bira upravni odbor od pet lica, koji se sastoji odpredsjednika, tajnika, blagajnika i dva ~lana. 2. Odobrava godi{nje ra~une, prima i povladjuje izvje{tajetajnika i blagajnika o vodstvu dru{tvenih posala i podjeljuje apsolutorij upravnom odboru. 3. Raspravljaprijedloge odbora, pojedinih ~lanova i matice dru{tva u Zagrebu. Prijedlozi pojedinih ~lanova moraju bi-ti barem osam dana prije glavne skup{tine pismeno prijavljeni upravnom odboru. 4. Odlu~uje o raspustudru{tva ve}inom od dvije tre}ine prisutnih glasova. 5. Predla`e za~asne ~lanove na imenovanje glavnojskup{tini Hrvatskoga planinarskog dru{tva u Zagrebu. Odlu~uje o otudjenju nekretnina s dvije tre}ine pri-sutnih glasova. 6. Bira nadzorni odbor od tri lica. 7. Promjenjuje dru{tvena pravila u okviru odobrenihpravila Hrvatskoga planinarskog dru{tva u Zagrebu ve}inom od dvije tre}ine glasova. 8. Odlu~uje o pri-jedlozima i osnovama za korisne i potrebne planinarske investicije, izvodjenje i ozna~avanje novih plani-narskih puteva, obnovu markacija, gradnju i uredjenje skloni{ta, itd.

Za stvaranje valjanih zaklju~aka potrebno je, da bude na glavnoj skup{tini nazo~na barem 1/3 ~la-nova, koji imadu pravo glasa. Osim odlu~ivanja o raspustu dru{tva i otudjenju nekretnina, gdje je potre-bno 2/3 prisutnih glasova, stvaraju se zaklju~ci na glavnoj skup{tini ve}inom prisutnih glasova. Kod izbo-ra upravnog odbora koji se obavlja pismeno, tajnim glasovanjem, odlu~uje ve}ina prisutnih glasova; akosu glasovi jednako razdijeljeni odlu~uje, `rijebanje, a kod relativne ve}ine u`i izbor. Predsjednik sazivasve skup{tine i odborske sjednice, ako je zaprije~en onda tajnik. Ovi su du`ni sazvati izvanrednu glavnuskup{tinu, ako to odbor nadje za potrebno ili ako to pismeno zatra`i 1/4 ~lanova, ozna~uju}i ujedno pre-dmet rasprave; taj saziv imade se izvr{iti najdalje za 14 dana nakon {to je pismeni prijedlog ~lanova uru-~en. U glavnim skup{tinama, kao i u odborskim sjednicama, kad se stvara zaklju~ak jednostavnom ve}i-nom glasova, valja na~elo, da u slu~aju raspolovljenja glasova odlu~uje glas predsjednika.

Upravni odbor

^lanak 7. Upravni odbor se sastoji od pet ~lanova i to od predsjednika, tajnika, blagajnika i dvaodbornika, koje sve bira glavna skup{tina. Redovito se bira odbor na dvije godine.

12

Predsjednik podru`nice je kao takav ~lan upravnog odbora Hrvatskoga planinarskog dru{tva u Za-grebu, te zastupa podru`nicu naprama Hrvatskom planinarskom dru{tvu u Zagrebu, naprama oblastima itre}im osobama. Tajnik obavlja pismene poslove, zamjenjuje predsjednika, ako je ovaj zaprije~en, blagaj-nik obavlja nov~ane poslove, skrbi za to~nu uplatu ~lanarine i vodjenje knjiga i ra~una.

Odbor vodi dru{tvene poslove te je odgovoran za upravljanje s dru{tvenom imovinom. Odborskese sjednice imadu odr`avati barem jedamput svakog mjeseca, a stvaraju se zaklju~ci ve}inom glasova pri-sutnih odbornika. Istupi li koji odbornik odbor ima pravo optirati kojega dru{tvenog ~lana na mjesto njega.

Odbor skrbi, da se pod kraj svake godine zaklju~e ra~uni, da ih preispitane po nadzornome odboru,predlo`i glavnoj skup{tini na prihvat, kojoj se imadu podnijeti eventualni prijedlozi o korisnim i potre-bnim planinarskim investicijama u podru~ju podru`nice, primjerice izvo|enje i ozna~avanje novih pute-va, obnova markacija, gradnja i uredjenje skloni{ta, itd.

Od prihoda podru`nice mogu se dvije tre}ine upotrijebiti za namirenje tro{kova i investicije podru-`nice, a jedna tre}ina prihoda ima se odmah nakon odobrenih ra~una – svakako pod kraj o`ujka svake go-dine – poslati zajedno s godi{njim ra~unima i iskazom sviju ~lanova Hrvatskom planinarskom dru{tvu uZagrebu.

Nadzorni odbor

^lanak 8. Nadzorni se odbor sastoji od tri ~lana, koje bira glavna skup{tina kada i Upravni odbor.Nadzorni odbor nadgledava cjelokupno poslovanje dru{tva i pazi, da se dru{tvena imovina upotrebljavau svrhu, ozna~enu u ovim pravilima, te da se dru{tvena blagajna ispravno vodi. ^lanovi nadzornog odbo-ra imadu pravo prisustvovati sjednicama upravnog odbora, sa savjetuju}im glasom. Nadzorni je odborovla{ten, u slu~aju da opazi neispravno poslovanje u dru{tvu, sazvati izvanrednu glavnu skup{tinu i po-dnijeti joj svoje prijedloge. Kona~no ispituje nadzorni odbor godi{nje ra~une i stavlja prijedloge glede ap-solutorija upravnom odboru.

Spisi i objave

^lanak 9. Dopise potpisuje predsjednik ili tajnik. Na ugovorima i svim javnim ispravama, koje bi-lo kako obvezuje dru{tvo, potreban je uz predsjednikov ili tajnikov potpis, potpis jo{ jednog odbornika.Nov~ane doznake potpisuje uz blagajnika jo{ jedan ~lan odbora.

Obrani~ki sud

^lanak 10. Prijepore izme|u ~lanova iz dru{tvenog odno{aja rije{ava obrani~ki sud, koji se bira odslu~aja do slu~aja. Svaka stranka bira u obrani~ki sud dva dru{tvena ~lana, a ova ~etvorica biraju petogakao predsjednika. Zaklju~ci se stvaraju ve}inom glasova, a u slu~aju razdijeljenih glasova, odlu~uje glaspredsjedatelja. Odbornici ne smiju biti li~no interesirani u prijepornoj stvari. Protiv pravorijeka obrani-~kog suda nema priziva. Sporove izmedju matice dru{tva u Zagrebu, podru`nice i njezinih ~lanova rje{a-va glavna skup{tina Hrvatskoga planinarskog dru{tva u Zagrebu.

Imovni odno{aji

^lanak 11. Za sve dru{tvene obveze jam~i samo imovina podru`nice, na koju pojedini ~lanovi ne-maju nikakova prava. Sudjeluje li matica dru{tva u Zagrebu u investicijama podru`nice, to je ona napra-ma podru`nici obvezna samo onom svotom koju je za investicije obrekla. Svaki ~lan koji istupa iz dru{-tva, ostaje du`nikom za sve do onda dospjele obveze, a to isto vrijedi za isklju~enog ~lana. U slu~aju pres-

13

tanka podru`nice pripada cijela imovina planinarskom dru{tvu u Zagrebu. Dru{tvo se razvrgava: 1) akoto glavna skup{tina sa dvije tre}ine glasova prisutnih ~lanova odlu~i; 2) ako broj ~lanova spadne ispod de-set.

Predsjednik TajnikM. Leinert I. Ren|eo

Po redoslijedu osnivanja podru`nica HPD-a, po~ev od utemeljenja 1874., “Bjela{nica” iz Sarajeva,kao glavna podru`nica, zauzima 18. mjesto od ukupno 77 podru`nica utemeljenih do 1941.

Od tada, pa do po~etka II svjetskog rata, u BiH su osnovane podru`nice u Livnu (1929.), Mostaru(1933.), Bugojnu (1935.), Kre{evu (1937.), Kupresu (1938.), te u Banja Luci, Zavidovi}ima, Tuzli, Va-re{-Majdanu, Derventi, Rogatici i Prijedoru 1940.

U organizacijskom smislu HPD “Bjela{nica“ je bila sastavni dio Matice HPD-a u Zagrebu, odno-sno, kao jedna od njegovih glavnih podru`nica. U vrijeme utemeljenja, pa sve do 1945., Dru{tvo nije bi-lo dio HKD-a Napredak iz razloga {to u to vrijeme Napredak nije bio statutarno organiziran da u svomeustroju ima udruge i dru{tva-klubove, izuzev svojih osnovnih podorganizacija - podru`nica i povjerensta-va. Istina, sredi{njica Napretka imala je jedno vrijeme u svome sastavu Napretkovu puha~ku glazbu i Mje-{oviti pjeva~ki zbor “Trebevi}“.

No, ~injenica je da se u razdoblju od utemeljenja (1902.) do likvidacije Napretka (1949.) najve}ibroj tada{njih udruga i dru{tava s hrvatskim predznakom u Sarajevu, pored svog programskog djelova-nja, naslanja i povezuje svoj rad s HKD-om Napredak, {to se dijelom odnosi i na HPD “Bjela{nica”.

U Pravilima HPD “Bjela{nica“ iz 1923., u ~lanku 3. u dijelu koji se odnosi na ~lanstvo, izme|u os-talog, pi{e: “^lanom mo`e postati svaka neporo~na osoba nakon usmene ili pismene prijave ako je Odborprimi”. Ovom odredbom jasno je odre|eno da ~lan mo`e biti svaka osoba bez obzira na nacionalnu pri-padnost ili svjetonazor.

Ubrzo nakon osnutka, u pismu Sredi{njice iz Zagreba od 18. 6. 1923. naslovljeno na HPD “Bjela-{nica“ na ruke prof. I. Ren|ea, izme|u ostalog se nagla{ava: “I napokon osvane ‘Bjela{nica’ a mi je, hrvat-ski planinari ispod Mevednice, srda~no i iskreno pozdravljamo kao ogranak na{eg stabla, na{u prvu orga-nizaciju u Herceg-Bosni.... Na{a je `elja da ove godine poradite na {to boljoj organizaciji i propagandi,jer nam je stalo da na{a podru`nica u Sarajevu kojoj pridajemo veliku va`nost postane ne samo najja~ana{a podru`nica ve} i ugledno najja~a planinarska organizacija u Bosni. Polaze}i od toga pomagat }emova{ rad moralno i materijalno sa svim sredstvima koja }e nam stajati na raspolaganju. Ujedno vas moli-mo da nam pomognete u organiziranju na{eg Dru{tva u BiH osnivanjem novih podru`nica a gdje to nijemogu}e postavljanjem povjerenika koji bi prikupljali ~lanove i raznosili ~asopis Hrvatski planinar i osta-la na{a izdanja”.

Neposredno poslije toga, HPD “Bjela{nica“ informira Sredi{njicu u Zagrebu o stanju planinarstvau Sarajevu navode}i da u ovome gradu djeluju planinarska dru{tva: “Dru{tvo planinara u BiH osnovano1921. g. koje okuplja inteligenciju, ~inovni{tvo, s apsolutnom ve}inom koju ~ine Hrvati, lijepo se razvi-ja i mnogo radi, ‘Prijatelj prirode’ (ranije ‘Naturfriend’) najstarije dru{tvo s radni~kom ve}inom, dobroorganizirano i agilno, ‘Kosmos’ je mlado dru{tvo internacionalno i sastoji se od mla|arije, nekih ~inovni-ka, trgova~kih lica i dr.”

14

Prema interesu koji se za njega javlja, HPD “Bjela{nica“, postat }e ubrzo ugledno dru{tvo, jer }e seza njega vezati ponajbolji i najodu{evljeniji planinari Sarajeva. U zadnje vrijeme, pred osnutak podru`ni-ce “Bjela{nica“, dogovorila su se gornja tri dru{tva da sporazumno markiraju tada najva`nije staze, oso-bito u bli`oj okolici, gdje skoro sve planine imaju izgra|ene turisti~ke putove, samo {to je ta markacija uzadnjih desetak godina djelomice ili sasvim uni{tena, isto tako se popravljaju i neke sa~uvane ku}e, kao,npr. na Stinom dolu pod Bjela{nicom.

U Sarajevu su u to vrijeme izlazila dva lista i to Sarajevski {portski list, (hrvatski) organ S.A.[.K.-ai Jugoslovenski sport, (srpski) organ “Slavije“ koji je u broju 9 od 24. 6. 1923. kritizirao utemeljenje HPD-a “Bjela{nica“. U Dru{tvu se ~ine napori kako bi se ~im prije ostvarila veza sa Sredi{njicom u Zagrebu.U tom smislu “Bjela{nica“ zagovara organiziranje zajedni~kog izleta u planine Bosne kao {to je Bjela{ni-ca i dalje prema Bora~kom jezeru na Prenju.

Isto tako, Dru{tvo ~ini {to mo`e u pravcu osnivanja podru`nica te osiguranja ve}eg broja pretpla-tnika na ~asopis Hrvatski planinar i pri tome nudi starije kli{eje slika iz zbirke Zemaljskoga muzeja u Sa-rajevu. Dru{tvo je s rado{}u prihvatilo prijedlog Sredi{njice iz Zagreba da se i u Sarajevu proslavi 50.obljetnica utemeljenja HPD-a, kao dio glavne proslave koja }e se odr`ati u Zagrebu. Detaljan program seobostrano utvrdio. Za datum proslave u Sarajevu predlo`en je datum po~etka ljetnog {kolskog raspusta tj.iza 1. 7. 1924. Postojala je mogu}nost besplatnog smje{taja gostiju iz Zagreba u Napretkovom konviktu“Kralj Tomislav” na Ko{evu, jer tada u domu nema |aka.

Aktivnost Dru{tva tijekom 1923. bila je programski usmjerena na okupljanje ~lanstva, organiziranjesuradnje s drugim planinarskim dru{tvima, prire|ivanje izleta, a u zimskoj sezoni zimskih sportova i pre-davanja. Odr`ano je {est odborskih sjednica. U~lanjeno je 59 ~lanova. U ovoj prvoj godini nakon osnutkabili su organizirani izleti: 27.–30. VI. na Plas, 20.–22. VII. Bjela{nicu, 8.–9. VIII. Romaniju, 22. IX. Ve-liko polje i usput markiranje staze, 14. X. Ban brdo, 1. XI. ^emerno, 16.–17. XI. Ivan planinu i Bitovnju.

Na izletima su uz ~lanove, sudjelovali i ne~lanovi, ve}inom |aci. Upravni odbor uz zahvalu, napus-tio je Stipo Suki}, s obzirom da je od prije bio vo|a u DP u BIH, te po pravilima toga Dru{tva, nije mo-gao biti ~lan Upravnog odbora drugoga dru{tva. Na njegovo mjesto izabran je dr. Dragan Turkovi}, nad-savjetnik Vrhovnog suda. Radi o`ivljavanja rada Dru{tva organizirani su svakog petka nave~er dru{tvenisastanci koje su ~lanovi, njihovi prijatelji, pa i gosti, rado posje}ivali. Na zadnjoj odborskoj sjednici 14.prosinca osnovan je fond za proslavu 50. obljetnice HPD-a u Sarajevu, te je istu ve~er za taj fond donira-no 320 dinara dragovoljnih priloga.

1924. GODINA

Dana 24. o`ujka odr`ana je I. redovna glavna godi{nja skup{tina podru`nice “Bjela{nica“.Uvodni~ari, predsjednik prof. Milan Leinert, tajnik prof. Ivan Ren|eo i rizni~ar Rikard Jak{e, podnijeli susvoja izvje{}a o radu Dru{tva u 1923.

Program rada u ovoj godini sastojao se u sljede}em:- omasovljenje ~lanstva;- organiziranje obilje`avanja 50. obljetnice osnutka i rada HPD-a;- organiziranje planinarskih izleta i pohoda i u svemu tomu:

a) bilje`enje podataka o putovima i kona~i{tima i uop}e o svim prilikama koje se ti~u planinar-stva, posebice u bli`oj i daljnjoj okolici Sarajeva,

b) fotografiranje planinarskih objekata i propaganda u slikama o ljepoti na{ih planina;- u zimskoj sezoni: a) zimski {port, b) izleti u toplije krajeve u Hercegovinu i Dalmaciju, c) dru{-

tveni `ivot, d) predavanja;- organiziranje suradnje s drugim planinarskim dru{tvima u Sarajevu.

15

Upravni odbor je odr`ao osam sje-dnica i u njemu je do{lo do promje-na jer je u mjesecu rujnu predsje-dnik M. Leinert premje{ten iz Sara-jeva. Na njegovo mjesto stupio jeodbornik I. Dizdarevi}, a na upra`-njeno odborni~ko mjesto do{ao jeJosip Nepomucki. Broj ~lanova uDru{tvu iznosio je 95 i to s potpu-nom ~lanarinom 78, a s polovi~nom(|aci) 17 ~lanova.“Bjela{nica“ je u ovoj godini orga-nizirala 15 izleta u bli`u ili daljnjuokolicu Sarajeva u kojima je sudje-

lovalo oko 220 osoba. Vrijedno je istaknuti izvedene planinarske pohode u zimskim uvjetima: 13. sije~-nja preko Ivan planine do Konjica i 27. sije~nja do Vu~je Luke s ru~nim saonicama i od 1.- 4. velja~e pre-ko Zavale i Slanoga do Dubrovnika. U tim je izletima obi~no sudjelovalo desetine dru{tvenih ~lanova ive}i ili manji broj srednjo{kolaca. O~ito je tu bila tendencija da se srednjo{kolska mlade` odgoji i prido-bije za ovu planinarsku granu {porta. Markirana su dva ove}a puta (u du`ini oko 50 km) na planini Bu-kovik i dalje do vodopada Skakavac, zatim ispod planine Motika (iznad Konjica) do `eljezni~ke postajeLjubina.

Zimi su se odr`avali redovni dru{tveni sastanci svakog petka u tjednu u restauraciji “Zagreb“.U suradnji s drugim planinarskim dru{tvima markirani su skoro svi putovi u sarajevskoj okolici. Ta-

ko je DP u BiH markiralo putove: Bistrica – Jahorina, Bistrica – Pale, Crepoljsko – Skakavac i Ozren –Srednje; PD ”Prijatelji prirode“ markiralo je: Dobre vode – Jahorina – Vrelo Pra~e, Stambul~i} – Hod`a,te Koran – Novakova pe}ina na Romaniji; PD “Kosmos”: Pazari} – Bjela{nica, Semizovac – Krivojeva-~ke pe}ine, Hrasni~ki stan – V. Polje; HPD “Bjela{nica“: Vrelo Bosne preko ri`e, pa preko {umske `elje-znice do Velikog Polja pod Bjela{nicom. Tako je “Bjela{nica“ doprinijela, iako malim dijelom, zajedni-~kom radu na{ih planinara oko markiranja planina u najbli`oj okolici Sarajeva.

Na`alost, neupu}eni seoski puk po~eo je uni{tavati markaciju, te su se dru{tva morala obratiti vlas-tima da je za{tite.

U to vrijeme, ilustracije radi, DP u BiH imalo je 320 ~lanova, „Prijatelj prirode“ 486 ~lanova, “Ko-smos“ 250, “Romanija“ 120, dok je HPD “Bjela{nica” od osnutka za jednu godinu rada brojala 95 ~lano-va. [to se ti~e suradnje sa sarajevskim planinarskim dru{tavima, podru`nica je imala vrlo korektnu sura-dnju s DP u BiH, ~iji je jedan broj ~lanova bio i iz HPD-a “Bjela{nica“.

Vrlo zna~ajan doga|aj u radu podru`nice u ovoj godini bilo je obilje`avanje 50. obljetnice osnut-ka i rada HPD-a. Na sredi{njoj proslavi u Zagrebu “Bjela{nicu“ je zastupao dr. [u{njara. Odlukom sre-di{njice Dru{tva odobreno je obilje`avanje ove obljetnice i u Sarajevu, a u organizaciji HPD “Bjela{ni-ca“. U Sarajevu je 5. srpnja odr`an sve~ani skup uz sudjelovanje izaslanstava svih hrvatskih i planinar-skih dru{tava, kao i 79 hrvatskih planinara iz Zagreba, Karlovca, Ogulina i Petrinje. Na sve~anom skupu,ispred Sredi{njice iz Zagreba, dr. Prebeg je u svom govoru, izme|u ostalog, za`elio HPD-u “Bjela{nica“uspjeh u daljnjem radu, a njen ~lan, dr. Novakovi}, direktor Meteorolo{kog instituta, prikazao je odnosizme|u planinarstva i vremena u kojem se `ivi. Sve~anost je lijepim govorom zavr{io dr. Durbe{i}, pred-sjednik Hrvatskog kluba u Sarajevu.

Boravak planinara iz Hrvatske bio je ranije dogovoren i uskla|en s obilje`avanjem obljetnice, aukupnu organizaciju njihova boravka preuzela je “Bjela{nica“.

16

Poslije sve~anog skupa, 6. srpnja, organiziran je planinarski pohod na planinu Bjela{nicu, te je oko40 planinara iz Hrvatske, zajedno sa skupinom planinara HPD-a “Bjela{nica“ izvelo izlet na Bjela{nicu.Ishodi{na to~ka bila je Ilid`a, gdje su se upoznali s termalnim kupali{tem i vrelom rijeke Bosne podnoIgmana. Uspon je i{ao preko Igmana kroz crnogori~nu {umu prema Velikom Polju (s posjetom {umarskojku}i) i dalje prema Bjela{nici do njenog vrha na 2067 m n/v, odnosno do meteorolo{kog opservatorija,gdje je bila pripremljena okrijepa i no}enje. Ujutro, 7. srpnja, povratak je i{ao drugim putem, preko bilaBjela{nice, od juga ka sjeverozapadu do `eljezni~ke postaje Pazari}. U Sarajevo se stiglo oko 20,00 satinave~er. Zanimljivo je primijetiti da su gosti, po tada{njem `eljezni~kom redu vo`nje (danas nezamisliv!),iz Zagreba krenuli u 8,00 sati ujutro, da bi u Slavonski Brod do{li u 14,00 sati. Nakon toga slijedila jestanka u trajanju od ~etiri sata, da bi se iz Broda krenulo vlakom oko 18 sati vo`nje vlakom! Organizatorprijevoza vlakom u III. klasi, od Broda do Sarajeva, bila je “Bjela{nica”.

Podru`nica “Bjela{nica“ o~itovala se Sredi{njici u Zagrebu glede Planinarskog kalendara koji jeizdala podru`nica “Sljeme“. Naime, “Bjela{nica” je uputila svoje kriti~ke opaske na sadr`aj Kalendara usmislu da nije dovoljno informativan, jer izme|u ostalog nedostaju podaci o ostalim podru`nicama. Za-mjera se {to nema napisa o bosanskohercegova~kim planinama. Postavljeno je i pitanje: “Za{to se uvijektreba vezati na politi~ke granice Hrvatske i Slovenije? Zar planinarski pogled ne dopire iz Zagreba i dovrhova na{e Dalmacije i Herceg – Bosne“. Rad HPD-a treba da se smi{ljeno i svjesno rasprostire na svena{e planine po kojima na{ narod `ivi, pa bilo u Bosni, Hercegovini, Dalmaciji ili Hrvatskoj i Sloveniji”.Podru`nica je sugerirala da se kao informacija o planini Bjela{nici mo`e izletnicima u Sarajevo preporu-~iti ~lanak E. Hercoga “Bjela{nica – 2067 m“, koji je objavljen u Hrvatskom planinaru br. 8 i 9 iz 1922.

U ovoj godini podru`nica nije mogla konkretno pomo}i u zamolbi sredi{njice da se poradi na osnut-ku podru`nice HPD-a u Mostaru, s obzirom na nepoznavanje planinarskih prilika u ovome gradu. No, toje ostala i dalje zada}a za ubudu}e. Podru`nica HPD-a “Bjela{nica“ je poru~ivala ~lanske iskaznice i dru-gi promid`beni materijal (zna~ke i sl.) izravno iz Sredi{njice u Zagrebu.

1925. GODINA

II. redovna glavna godi{nja skup{tina odr`ana je 28. o`ujka 1925., kojoj je predsjedavaoodbornik Ilija Dizdarevi}, kao zamjenik predsjednika M. Leinerta, koji je u jesen 1924. premje{ten izSarajeva.

Prof. I. Ren|eo, tajnik, podnio je izvje{}e o dru{tvenom radu za 1924. u kojem je posebice istaknuoobilje`avanje 50. obljetnice utemeljenja i rada HPD-a koja je odr`ana u Sarajevu 7. srpnja 1924. sve~a-nim skupom u organizaciji podru`nice “Bjela{nica“.

Tajnikovo i blagajni~ko izvje{}e primljeni su jednoglasno i odboru je izglasano povjerenje za dalj-nji rad. Za predsjednika podru`nice izabran je dr. Dragan Turkovi}, sudski nadsavjetnik u Vrhovnomesudu, a ostali ~lanovi Odbora jednoglasno su ponovno izabrani.

Izvje{}e tajnika konstatira da je dru{tveni rad u prvoj polovici 1925. imao povoljan tijek. S izleti-ma u planine krenulo se odmah nakon godi{nje skup{tine. Kako je u mjesecu travnju bilo dosta slabo vri-jeme izvedeno ih je samo nekoliko, s manjim brojem ~lanova. Mjesec svibanj, iako je bio ki{ovit, ipak jeveoma dobro iskori{ten, te su izvedena tri ve}a izleta i s ve}im brojem ~lanova. To su bili dobro organi-zirani obiteljski izleti na Koran, Trebevi} i Bijele Stijene. U ovim izletima sudjelovalo je oko dvadesetakosoba. Tako se nastavilo i u ljetnim mjesecima. Jedna skupina ~lanova izvela je izlet prema Magli}u i Dur-mitoru. Od travnja do rujna mjeseca izvedeno je 15 dru{tvenih izleta. Za upoznavanje i u`i kontakt izme-|u ~lanova, i radi aktiviranja ve}eg dru{tvenog rada, odr`avali su se dru{tveni sastanci svakog petka u ho-telu “Po{ta“. Podru`nica je sudjelovala na sportskoj izlo`bi u Zagrebu s nizom lijepih i dobrih slika bo-

17

sanskih planina. Isto tako, HPD “Bjela{nica“ redovito je sudjelovalo na proslavama koje su organiziralehrvatske udruge u Sarajevu, a {irilo je i dru{tveno glasilo Hrvatski planinar.

Ovako se odvijao dru{tveni rad sve do po~etka rujna 1925. kada je odr`an me|udru{tveni plani-narski sastanak svih planinarskih dru{tava u Sarajevu. Na tom je sastanku delegat sarajevskih plani-nara na Planinarskom kongresu u Zagrebu i na Plitvicama referirao o zaklju~cima toga kongresa i izvijes-tio da }e podru`nicu HPD-a “Bjela{nica“ likvidirati s obzirom na podijeljeni rad po teritoriju na{e dr`a-ve. Ubrzo nakon toga, iz jedne bilje{ke u ~asopisu Hrvatski planinar vidjelo se da se spomenuto izvje{}esla`e sa zaklju~cima Kongresa, premda u toj bilje{ci nije bilo govora o “Bjela{nici“. U “Bjela{nici“ seo~itovalo ~u|enje {to u svezi ovoga sredi{njica u Zagrebu nije o tome izvijestila svoju podru`nicu.

Vijest o likvidiranju HPD-a “Bjela{nica“ brzo se pronijela Sarajevom, {to je dodatno unijelo neugo-dan dojam. Kao posljedica toga nestala je svaka volja za daljnji rad. I{~ekivalo se slu`beno priop}enje olikvidaciji podru`nice.

Sve je ovo bio razlog da dru{tveni rad u drugoj polovici godine jako popusti. Prestalo se sa zaje-dni~kim izletima, prekinuti su dru{tveni sastanci, nije se nastojalo oko u~lanjivanja novih ~lanova kao iubiranja ~lanarine od starih ~lanova. Tako je od 110 ~lanova upla}ena ~lanarina za 52 osobe.

Kako se pribli`avao krajnji rok za odr`avanje Glavne godi{nje skup{tine, a od Sredi{njice nije o tojstvari ni{ta dolazilo, u podru`nici se pojavila dvojba da li je uistinu odre|eno da “Bjela{nica“ prestanedjelovati. Na izravan pismeni upit Sredi{njici, od strane podru`nice, stigao je op{iran odgovor u kojem,izme|u ostalog stoji: “Saop}ujemo vam da nam je na Saveznom kongresu 4. rujna uspjelo odr`ati egzis-tenciju na{e ‘Bjela{nice’. Bilo je dodu{e malo te{ka pozicija koju smo izvojevali na{im energi~nim staja-li{tima i susretljivo{}u nekih delegata. Kongres je donio zaklju~ak da nije kompetentno stajali{te HPD-a(odnosno na{ odborski zaklju~ak) mijenjati i u toj stvari odlu~iti, ve} to prepu{ta vremenu izri~u}i `eljuda se odnos ‘Bjela{nice’ saobrazi saveznim pravilima“. U saop}enju se navodi da je delegat saveznogDru{tva planinara u BiH S. Suljagi} izjavio da “oni taj prijedlog nisu iznijeli jer ih djelovanje”Bjela{ni-ce” ne smeta, dapa~e, da su u vrlo dobrim odnosima izme|i sebe”. Isto tako, nagla{ava se da su se u ovojstvari lojalno ponijeli i delegat Slovenskog planinarskog dru{tva dr. Tomin{ek i “Fru{ke gore“ prof. Sta-ji}, pa se i s tom susretljivo{}u moglo to pitanje povoljno rije{iti. Sredi{njica izra`ava zadovoljstvo i o~e-kuje da }e Odbor i ~lanstvo “Bjela{nice“ ovo primiti s rado{}u te se o~ekuje nastavak dobrog rada ovepodru`nice. Sredi{njica preporu~a da se odr`avaju dobri odnosi s Dru{tvom planinara u BiH, da se {to vi-{e me|usobno zbli`e i podupiru, jer je interes da podru`nica, kao jedini reprezentant HPD-a na podru~juBiH, bude u {to vi{e prijateljskoj vezi s ovim saveznim dru{tvom.

1926. GODINA

III. redovna godi{nja skup{tina odr`ana je 27. o`ujka 1926., kojoj je predsjedavao predsjednikdr. Dragan Turkovi}. Usvojeno je odgovaraju}e izvje{}e o radu za 1925., kao i izvje{}e o stanju dru{tve-ne imovine iz kojeg se vidi ukupan prihod u iznosu od 2.844 din. a izdatak od 1.099 din. Nakon date izja-ve o pregledu dru{tvenog poslovanja, revizioni odbor predlo`io je da se Odboru da odrje{nica, {to skup-{tina prihva}a. U novoizabrani Odbor jednoglasno su izabrani: predsjednik dr. Vjekoslav Ku{an, prim.Dr`avne bolnice, tajnik prof. Ivan Ren|eo, profesor, blagajnik Ilija Dizdarevi}, profesor, odbornici: dr. Jo-sip Fleger, prof. Ante Martinovi}, revizori: dr. Dragan Turkovi}, sudski nadsavjetnik Vrhovnoga suda,Vejsil ^ur~i}, kustos muzeja i dr. Milan Martinovi}, sudac.

U ovoj godini dru{tveni rad se odvijao, kao i u pro{loj, 1925., sasvim normalno. Glavnoj dru{tve-noj zada}i je udovoljavano koliko se objektivno moglo. Izleti su organizirani koliko su prilike, posebicevremenske, dopu{tale.

18

Za vrijeme najpovoljnije sezone, u mjesecu svibnju i lipnju, izleti su organizirani svake nedjelje, au ljetno doba, kada se ~lanstvo u ve}ini razilazilo iz Sarajeva, organizirani su izleti prete`ito po okolicigrada. U jesen i u zimskom razdoblju dru{tveni rad je bio poja~an, a izleti su bili izvo|eni naj~e{}e na vrhTrebevi}a. Tom prilikom su izletnici koristili ru~ne saone po pristupa~nim zasnje`enim terenima kao i zapovratak u grad.

Od ve}ih izleta treba istaknuti: dvodnevni preko Vu~je Luke – Ozrena – Srednjega – na ^emerno iDolove i dvodnevni izlet po~etkom lipnja preko Bistrice na Jahorinu, kao i izlet na Solakovu Kulu, po-dno Vitreu{e planine u Hercegovini, zatim izlet na Bjela{nicu. Od jednodnevnih izleta zanimljivi su bilina Motiku, Bukovik i Skakavac, a o Uskrsu i usred zime, po dubokom snijegu na vrh Trebevi}a do “Ale-ksandrovog doma“. Uz ove ve}e i fizi~ki napornije planinarske ture, organizirani su i obiteljski izleti.Osobito su bili uspje{ni izleti na Bijele stijene, preko Motike k Ljubini, na vrelo Bistrice, na Ivan~i}e kod^evljanovi}a, itd. Dakle, u ovoj godini je organizirano 29 planinarskih pohoda i izleta u kojima je sudje-lovalo oko 300 osoba. Ako se uzme u obzir da je “Bjela{nica“ u to vrijeme imala 46 registriranih ~lano-va, onda je, u odnosu na broj izvedenih izleta, rad podru`nice bio uspje{an. Broj ~lanova u ovoj godini jebio manji nego prija{njih godina. To se dovodi u vezu s te{kom materijalnom situacijom u kojoj je `ivje-la ve}ina stanovni{tva, posebice inteligencija, koja je ~inila prete`iti sastav ~lanova podru`nice. Zbogtakve situacije, pote{ko}a je bilo kod uplate redovne ~lanarine, a posebice kod tro{kova potrebnih za izlete.

Sredinom godine u upravi Dru{tva je osmi{ljen poticaj da se izda prigodna planinarska karta Bo-sne i Hercegovine. U tom smislu tra`ilo se stajali{te Sredi{njice kao i eventualna materijalna pomo} uovom izdava~kom pothvatu.

1927. GODINA

IV. redovna glavna godi{nja skup{tina odr`ana je 13. travnja. S obzirom da je Upravni odborizabran na pro{logodi{njoj skup{tini, to se na ovoj nije birao novi, nego je ostao stari Odbor.

U ovoj godini organiziran je ve}i broj dru{tvenih izleta u prolje}e i ljeto, kao {to su: Ostro`ac – Ja-blanica, Dobre Vode, Dovli}i – Pale, Ivan~i}i, Plasa, Veliko Sljeme, Romanija, Vrelo Bistrice, Vogo{}a –Reljevo, Ravna planina, Lisin, Jahorina, ^evljanovi}i i nekoliko puta na Trebevi}. Jesen je bila veoma ki-{ovita te nije bilo izleta.

U ovo vrijeme podru`nica nije imala svojih planinarskih ku}a-domova. Na podru~ju djelovanja ovepodru`nice nalazile su se ku}e i skloni{ta DP u BIH, i to na Trebevi}u, dobro ure|ena i opremljena ku}a,cijele godine otvorena, s 10 kreveta, do nje vodi cesta za kola i automobile, omiljeno izleti{te Sarajlija,pje{ke udaljeno 3,5 sata; Hrasni~ki stan na Igmanu, na putu ka Bjela{nici, skloni{te sa zajedni~kim le`a-jevima za 20 osoba; Vukelina voda na Jahorini, neopskrbljena ku}a za 20 osoba i koliba na Treskavici.

Nadalje, Dr`avni opservatorij na vrhu Bjela{nice, jednokatna ku}a sa stalno namje{tenim ~uvarom,16 kreveta s komforom; Planinarsko dru{tvo “Kosmos” imalo je svoju ku}icu na Skakavcu, pored vodo-pada, podno Bukovika, udaljeno od Sarajeva 4 sata pje{a~enja. Planinarsko dru{tvo “Prijatelji prirode“imalo je svoju lijepo ure|enu ku}u na Bora~kom jezeru kod Konjica u Hercegovini. Ljeti je bila u funkci-ji oporavili{ta za ~lanove tog dru{tva. Grad Sarajevo imao je svoju prekrasnu ku}u na Bistrici, na putuprema Jahorini. U svim ovim ku}ama ~lanovi “Bjela{nice” su u`ivali pogodnosti kao i ostali ~lanovi pla-ninarskih organizacija. Osim ovih planinarskih ku}a, planinari su koristili i {umarske objekte na MehinojLuci, podno Bjela{nice, Velikom Polju na Igmanu, Vu~joj luki, Plasi, itd.

Do konca godine markirani su putevi: Vrelo Bosne – Ri`a – Radava – Veliko polje na Igmanu, Sa-rajevo – Pa{ino brdo – selo Mo~ioci pod Bukovikom i Sarajevo – Kobilja glava – Vogo{}a – Ljubina.

Po~etkom godine od strane Sredi{njice stigla je zamolba da “Bjela{nica“, ako posjeduje dijapoziti-ve o bosanskim planinama, iste dostavi za potrebe odr`avanja predavanja u Zagrebu koje bi odr`ao prof.

19

dr. Karlo Bo{njak, koji je svojevremeno sabirao odgovaraju}u gra|u za znanstveni rad o planinama Bo-sne. Ukoliko pak “Bjela{nica“ nema ovih dijapozitiva, moli se da ih osigura putem Dru{tva planinara uBiH ili pak preko Zemaljskog muzeja. Za ovo predavanje bili bi interesantni motivi s planina ^abulje,^vrsnice i Prenja, doline rijeke Neretve, grad Jablanica s pogledom na okolne planine, vrhovi herecego-va~kih planina, pastirski stanovi, skloni{ta, Blidinje jezero, Diva Grabovica i sl.

S obzirom na pro{logodi{nju neutemeljenu najavu o mogu}nosti likvidacije “Bjela{nice“, slijeddaljnjih doga|aja bio je na odre|en na~in optere}en nekim individualnim istupima pojedinih ~lanova po-dru`nice, pa i iz samog rukovodstva, o mogu}nostima ga{enja djelovanja podru`nice u cilju ja~anja DP uBiH. Zbog nedostatka arhivske gra|e o ovome slu~aju interesantno je stajali{te Sredi{njice koje se o~ito-valo u pismu “Bjela{nici“ od 23. velja~e ove godine u kojem izme|u ostalog stoji: “...nakon svega togadolazi va{ prijedlog o likvidaciji. Kad se ve} to pitanje pokrenulo moramo da vam saop}imo i na{e mi{-ljenje, a naro~ito na{u bojazan, {to, eto, time nestaje opet jedno hrvatsko kulturno dru{tvo s tla Herceg-Bosne. Ionako su hrvatske ustanove – bilo koje – u Bosni malobrojne, izvrgnute te{koj borbi, pa ako ihjo{ sami napu{tamo bojimo se za posljedice na{e narodne stvari... S druge strane je veliko pitanje, ho}e lise taj gubitak mo}i nadomjestiti va{im poja~anjem u DP u BiH... Postojanje Bjela{nice je vrlo pozitivno,a uspjeh va{e akcije u DP u BiH je vrlo dvojben...Prema tomu, nacionalno hrvatsko obilje`je tom Dru{-tvu ne mo`ete dati niti }ete to s poja~anjem od va{a tri odbornika mo}i posti}i bez opasnosti da izazove-te rascjep u Dru{tvu... Mi smo uvjereni da bi Bjela{nica s malo vi{e aktivnosti mogla dobre rezultate pos-tizati te privu}i i mla|e planinare (|ake i druge) k sebi, jer kada mogu podru`nice u Spliti, Su{aku, Go-spi}u, itd. lijepo napredovati, za{to ne bi mogla ona u Sarajevu, gdje ste u povoljnijim planinarskim pri-likama nego mnogi od ovih... Molimo vas da o prednjemu dobro razmislite na va{em Odboru i me|u ~lan-stvom i o tomu nas izvjestite“.

1928. GODINA

Redovna V. glavna godi{nja Skup{tina odr`ana je u ~etvrtak, 26. sije~nja 1928. Predsjednik po-dru`nice, dr. Vjekoslav Ku{an, zahvalio je nazo~nim ~lanovima na dobrom odazivu u radu skup{tine. Taj-nik, prof. Ivan Ren|eo, u iscrpnom izvje{taju prikazao je rad i djelovanje podru`nice u pro{loj godini.Njegovo izvje{}e primljeno je s odobravanjem. Blagajnik Ilija Dizdarevi} izvje{}uje da su ukupni priho-di u 1927. iznosili 3.446 din., a rashodi 2.793 din. tako da ostaje ~isti vi{ak od 653 din. Na prijedlog re-vizora, dr. Dragana Turkovi}a, skup{tina daje razrje{nicu Upravnom odboru. Poslije toga se pre{lo na na-rednu to~ku dnevnog reda – izbor novog sastava Odbora koji je jednoglasno izabran u sljede}em sastavu:predsjednik dr. Josip Fleger, lije~nik, tajnik prof. Ivan Ren|eo, blagajnik prof. Anto Martinovi}, odborni-ci: dr. Milan Martinovi}, sudac, i dr. Ante Raguz, lije~nik, revizori: dr. Vjekoslav Ku{an, dr. Dragan Tur-kovi}, sudski nadsavjetnik Vrhovnog suda i Ilija Dizdarevi}, u~itelj gra|anske {kole.

U ovoj godini broj ~lanova je iznosio 118, od toga 104 mu{ka i 14 `enskih ~lanova, odnosno 2 ute-meljitelja i 116 redovnih ~lanova. Sastav po narodnosti: 114 Hrvata, tri @idova i jedan Srbin, po konfesi-ji 113 katolika, jedan musliman, tri @idova i jedan pravoslavac. Odbor je odr`ao 12 odborskih sjednica.Tijekom godine organizirano je 18 izleta u bli`u i daljnju okolicu Sarajeva: u o`ujku i travnju ~etiri izle-ta na Trebevi} (jedan odlazak na ovu planinu u du`ini od 16 km), u svibnju na Trebevi}, kada je ujednoobilje`ena i 5. obljetnica utemeljenja podru`nice HPD-a “Bjela{nica“, u srpnju na Kraljevu Sutjesku –Bobovac, `eljeznicom Sarajevo – ]ati}i 40 km pje{ke; Vrelo Bistrice, `eljeznicom Sarajevo – Pale 24 kmpje{ke; Nahorevo, 12 km pje{ke; ^emerno – grob kneza Bati}a u Kopo{i}u, `eljeznicom Sarajevo – Lju-bina i 20 km pje{ke; Ivan planina – Lani{te, `eljeznicom Sarajevo – Ivan, pje{ke 24 km; Ban brdo, `elje-znicom Sarajevo – Had`i}i, pje{ke 32 km; u kolovozu Ivan~i}i, `eljeznicom Sarajevo – Ivan~i}i, na pro-

20

slavu 25. obljetnice HKD-a Napredak; Trebevi}; Bukovik – vodopad Skakavac, 36 km pje{ke; u rujnuVrelo Bistrica, `eljeznicom Sarajevo – Pale, 24 km pje{ke; Ilid`a – Veliko polje – Bjela{nica – Mrtvanje– Pazari}, `eljeznicom Sarajevo – Ilid`a, 68 km pje{ke (ovo je bio dvodnevni izlet).

Na ovim izletima sudjelovalo je 298 ~lanova podru`nice, a pre{lo se 390 km pje{ke.Isto tako, razvidno je da u jesen i zimu (do kraja mjeseca prosinca) nije bilo organiziranih izleta.20. svibnja organizirano je obilje`avanje 5. obljetnice utemeljenja podru`nice koje je veoma do-

bro uspjelo. Nazo~ilo je preko 50 osoba, a odr`ana je u planinarskom “Aleksandrovom domu“ podno vrhaTrebevi}a. U izvje{}u podru`nice Sredi{njici od 16. 6. navodi se da je ”svojom otmeno{}u i vrlo zanimlji-vim programom zadivila sve nazo~ne sarajevske planinare. Op}e je mi{ljenje i priznanje da druga dru{-tva nisu kadra ovako {to prirediti“. U istom dopisu Sredi{njica se obavje{tava da je za glavnu godi{njuskup{tinu HPD-a u Zagrebu, podru`nica kao izaslanika odredila dr. Petra Ramljaka, koji je dobio odgo-varaju}u punomo} o zastupanju podru`nice s naznakom broja ~lanova podru`nice koji su do tada uplati-li ~lanarinu.

Dru{tvene zabave u gradu odr`ane su u sije~nju u Hrvatskom klubu i planinarska pokladna zabava(s maskama), kao i dru{tveno sijelo, prilikom boravka zagreba~kih izaslanika na sarajevskom planinar-skom kongresu (gospoda dr. Poljak i dr. Prebeg ) i sijelo odr`ano 15. prosinca. Tom zgodom ukazala seprilika da se ~lanove Sredi{njice informira o radu i stanju podru`nice.

Podru`nica je s iskusnim planinarima markirala putove: od `eljezni~ke postaje Ljubina do `upnecrkve u ^emernom i dalje do groba kneza Bati}a u duljini od 10 km. Tako je tada provedena markacijaod Sarajeva sve do na ^emerno, jer je ve} prije pet godina podru`nica provela markaciju iz Sarajeva (Ko-{evo) do `eljezni~ke postaje Ljubina (oko 18 km).

U ovoj godini bilo je 10 pretplatnika na ~asopis Hrvatski planinar.

1929. GODINA

16. velja~e odr`ana je VI. redovna glavna godi{nja Skup{tina u prostorijama Hrvatskog pjeva-~kog dru{tva “Trebevi}“. Skup{tinom je predsjedavao dru{tveni blagajnik prof. Ante Martinovi}, jer supredsjednik i tajnik bili sprije~eni bole{}u da nazo~e skup{tini. Iz izvje{}a se vidjelo da je tijekom prote-kle godine Dru{tvo bilo neobi~no agilno. Organizirano je 17 izleta na kojima je sudjelovalo 267 ~lanovai planinarskim putovima prije|eno preko 390 km. Sustavno se nastojalo da se obi|u sva mjesta sarajev-ske okolice koja su interesantna u planinarskom i narodno-povijesnom pogledu. Pri tome se naro~ito nas-tojalo da na izletima ne sudjeluju samo planinari dobre kondicije, nego da se u prirodu vode u {to ve}embroju i oni ~lanovi koji su do tada neredovito planinarili. Osobito se polagala va`nost na obiteljske izle-te. Tajnik, prof. I. Ren|eo u svome je izvje{}u istaknuo razvoj i zada}e hrvatskoga planinarskog pokreta.Osim u obli`nju okolicu Sarajeva, izleti su organizirani i na Hranisavu i Bukovik, te tura Ivan – Bitovnja– Lisin.

Treba spomenuti izlet na ^emerno – Kopo{i}e – grob kneza Bati}a, prigodom otkri}a plo~e nahrvatskom selja~kom domu na ^emernu, koji je zaslugom `upnika vl~. Zubaka podignut tri godine pri-je. Dru{tvo je tu plo~u domu poklonilo i priredilo narodnu sve~anost kojoj je prisustvovao narod cijeleokolice. Sve~anost je otvorio vl~. Zubak pozdrav{i u ime naroda “Bjela{nicu“. Na to je predsjednik dr. Jo-sip Fleger narodu ukratko prikazao zada}u planinarstva. Prof. Ren|eo je jezgrovito ocrtao zna~enje ime-na kneza Bati}a, ~iji ste}ak le`i u Kopo{i}ima, a imenom mu se resi i selja~ki dom. Kod sve~anosti su su-djelovali i odbornici HKD-a Napredak. Istodobno su ~lanovi pod vodstvom etnografa Bosne, Vejsila ]ur-~i}a, biv{eg kustosa muzeja, podigli izvrnuti ste}ak kneza Bati}a koji spada me|u najljep{e sa~uvane ste-}ke uop}e. Kod proslave je nikla ideja da “Bjela{nica” daruje seoskoj ~itaonici odabranu knji`nicu uz po-tporu HKD-a Napredak.

21

Za svoje ~lanove podru`nica je priredila dvije zabave i to prvu 19. sije~nja i pokladnu zabavu 6. ve-lja~e, koja je svojim sadr`ajem neobi~no razveselila prisutne ~lanove, te je op}enito nagla{ena kao najve-drija i nauspjelija hrvatska zabava na ovim prostorima te sezone.

Tajnik prof. Ren|eo u svome je izvje{}u istaknuo razvoj i zada}u hrvatskoga planinarskog pokreta.Iz blagajni~kog izvje{}a vidljiv je ukupan prihod od 6.041 din., izdatak 4.307,25 din. od ~ega u ime

~lanskog prinosa Sredi{njici u Zagrebu je poslano, 1.170,50 din., podru`nici HPD-a “Mosor“ u Splitu 500din., za gradnju planinarske ku}e na Mosoru.

^lan Dru{tva, dr. Zdravko [utej, govorio je o “potrebi ja~eg gajenja tzv. visokog turizma, {irenjusmisla za planinarstvo i me|u na{om hrvatskom omladinom, o odr`avanju predavanja i o propagiranjusvrhe na{eg Dru{tva publiciranjem na{ih izleta u dnevnom tisku, o potrebi pro{irenja dru{tvene djelatnos-ti i na razvoju zimskih {portova, o potrebi {irenja na{eg dru{tvenog glasila i otvaranju dru{tvene poslo-vnice”.

Poslije rasprave Skup{tina je jednoglasno usvojila poticaje prijedloga dr. [uteja, te donosi zaklju-~ak da se u interesu {to boljeg rada oko razvoja visoke turistike odaberu posebne osobe kao odbornici, pasu izabrani Josip Nepomucki za vo|u i odbornika za markacije, a dr. Z. [utej za zimski {port. MandatUpravnog odbora, koji je izabran na V. glavnoj godi{njoj Skup{tini, trajao je jo{ i u ovoj dru{tvenoj godini.

1930. GODINA

VII. glavna godi{nja skup{tina kojom je predsjedavao predsjednik dr. Josip Fleger, odr`ana je11. sije~nja. On je u svom uvodnom govoru istaknuo osobito kulturni rad podru`nice koji se o~itovao navrlo lijep na~in pri otvorenju hrvatskoga selja~kog doma na ^emernu. U pro{loj godini ~lanovi su sudje-lovali na izletima u mnogo ve}em broju nego pro{le godine, a me|u ~lanstvom vladalo je neobi~no dru-garstvo, {to treba osobito istaknuti. Porasla je ljubav prema “Bjela{nici“ kao i uop}e rad u ovoj dru{tve-noj godini. Te{ke materijalne prilike pojedinaca onemogu}avale su izvo|enje dugotrajnijih tura.

Broj odborskih sjednica bio je sveden na minimum jer su za rje{avanje teku}ih stvari bili zadu`enipojedini odbornici.

Iz izvje{}a blagajnika prof. Martinovi}a izlazi da je Dru{tvo ukupno primilo 14.618,75 din., a izda-lo 9.728 din. Prema tome, u blagajni je ostalo ~isto 4.889,75 din. Dru{tvo je imalo ulo`enih 6.292,84 din.u Napretkovoj zadruzi za {tednju i osiguranje i u svojoj blagajni 552,75 din. na kraju 1930. Nakon pod-nesenih izvje{}a – tajni~kog i blagajni~kog – isti su jednoglasno usvojeni. U ime Nadzornog odbora dr.Dragan Turkovi} je predlo`io da se dosada{njem odboru da odrje{nica, a skup{tina je prijedlog jednogla-sno usvojila. Nakon toga izvr{en je izbor novog Upravnog odbora: predsjednik dr. Josip Fleger, lije~nik,tajnik prof. Ivan Ren|eo, II. tajnik dr. Ante Raguz, lije~nik, rizni~ar dr. Franjo Raguz, lije~nik, odbornici:g|a Mica Mar~ec, prof. Ante Martinovi}, dr. Zdravko [utej, odvjetnik, Josip Pla~ek, slu`benik “Shell“-a.Nadzorni odbor: dr. Dragan Turkovi}, nadsavjetnik vrhovnog suda, dr. Pavao Mar~ec, nadsavjetnik Vrho-vnog suda i prof. Ilija Dizdarevi}.

Na skup{tini je potaknuta ideja da se za osnutak knji`nice na ^emernu, prema obe}anju, donira svo-ta od 500 din. Nadalje, sugerira se osnutak ski-sekcije kojoj je odmah pristupilo osam ~lanova, a za pro-~elnika je izabran dr. Zdravko [utej. Isto tako, pokrenuta je ideja o izgradnji planinarske ku}e na Bitov-nji ili na ^emernu. Odboru je stavljeno u du`nost da posveti pozornost organiziranju i izvedbi planinar-skih pohoda na visokim planinama, te da se ove godine izvedu usponi na Prenj, Plasu i Treskavicu.

Na kraju rada skup{tine, predsjednik se oprostio s utemeljiteljem i „du{om“ “Bjela{nice“, prof. I.Ren|eom, koji je premje{ten u ^a~ak, pa }e se njegovo odsustvo vidno osje}ati. Taj rastanak jama~no ne-}e biti trajan, jer }e o blagdanima i praznicima biti u Sarajevu pa }e mo}i sudjelovati u aktivnom raduDru{tva.

22

PUTNI PRAVCI KRETANJANA NEKIM IZLETIMA ORGANIZOVANIM U OVOJ GODINI

- Skija{ki uspon na Jahorinu (Vukelina voda, 1910 m) 25. sije~nja: `elj. postaja Pale, uzbrdo – markaci-ja do Bistrice (2,5 sata), zatim markirani put do Poljica i Vukeline vode. I{lo se bez vodi~a, te`ih mjes-ta na putu nije bilo, bez pomagala, skijanje na goloj Jahorini. Uspon i silaz do Pala trajao je 5 sati. NaJahorini su postojale dvije planinarske ku}e: DP u BiH (za 10 osoba) i PD “Romanija“ (konak za 30osoba);

- Skija{ki izlet na Veliko polje 2. o`ujka: put je vodio od vrela Bosne uz Ri`u na Ka{ikovi}a prugu i uz-du` pruge na Veliko polje bez vodi~a, bez opasnih mjesta i pomagala. Usputna {umarska ku}a bila jedobro opremljena. Cilj je bio sjeveroisto~ni dio Bjela{nice, okru`en {umom. Snijeg dobar za skije. Puttrajao 4 sata.

PJE{A~KI SU IZLETI BILI OVI:

- 12. sije~nja, Trebevi}: Rankovi}a trg – Komatin – [umarska ku}a (Dobra voda) – “Aleksandrov dom“.Markacije nema i ne treba je, bez vodi~a, opasnih mjesta i pomagala. Uspon sa silaskom trajao 4 sata.Na Trebevi}u je dom DP u BiH, dobro ure|en, ima hranu i pi}e, preno}i{te za 40 osoba.

- 27. travnja, Bukovik – Skakavac: put ide od Hrastova na Pa{ino brdo preko Gorope}a – Gornjih Mo~i-oca na Bukovik. Slaba markacija, bez vodi~a, opasnih mjesta i pomagala. S vrha silazak niz sjevernustranu na vodopad Skakavac. Povratak preko Malog Skakavca. Put je trajao 5 sati. Na Skakavcu je ku-}a PD ”Kosmos “.

- 25. svibnja, „Prvi {umar“ na Trebevi}u. Put ide cestom od Rankovi}a trga preko Hambine, Komatina i“Prvog {umara”, bez markacije, cilj je uvala u {umi na putu Bistrica – Pale i na putu na vrh Trebevi}a.Preno}i{ta nema, postoji skloni{te za {umara. Uspon i silaz traju oko 2 sata.

- 29. svibnja, Trebevi} – Bistrica – Pale. Put ide preko “Prvog {umara“ na Trebevi}u, Dovli}i – Brus –Bistrica. Markacija postoji, bez opasnih mjesta, vodi~a i pomagala. Bistrica je dolina pod Jahorinom,ima rezervoar vode za Sarajevo. Preno}i{te na Bistrici u ku}i ~uvara vodovoda, a ima i {umarska ku}aali ne za no}enje, tu prolazi put na Jahorinu. Put traje 5,5 sati.

- 1. lipnja, Kradenik – Hranisava (ogranak Bjela{nice). Put ide od `eljezni~ke postaje Pazari}, cestomodvojen put do Vrbice, zatim {umom (markirano) do vrela Kradenik, dalje markacijom kroz {umu svedo stijena (@drijelo), onda uspon uzdu` gornjeg ruba stijena do vrha. Bez vodi~a, pomagala i opasnihmjesta. S vrha prekrasan pogled na bli`e i udaljene bosanskohercegova~ke planine. Uspon i silaz traju5 sati. Preno}i{ta nema, osim na Mrtvanju. Sat i pol od @drijela je skloni{te Sportskog dru{tva “Slavi-ja“ – turisti~ke sekcije.

- 7. lipnja, Jahorina. Od postaje Pale preko livade koja le`i suprotno `elj. postaji do Bistrice (2 sata), putje dijelom markiran. Tu je ku}a ~uvara vodovoda, konak uz dopu{tenje rukovoditelja vodovoda u Op}i-ni. Dalje, markiranim putem na Vukelinu vodu (2,5 sata) gdje je vrelo i naprijed spomenuta planinar-ska ku}a. Odatle za sat na vrh Jahorine, preko Gole Jahorine na Trijesku (nemarkirano), Pra~u, Ravnuplaninu. Bez vodi~a, pomagala i opasnih mjesta. S vrha pogled koji obuhva}a dio bosanskih planina(Magli}, Treskavica, Trebevi}, Bjela{nica, Klek, Romanija, itd.). Povratak s vrha Jahorine na vrelo Pra-~e – Kalajd`ijin kamen – dolina Pra~e – Sjetlina. Trajanje: hoda oko 8 sati. Put vrlo strm, bez markaci-je do doline Pra~e. Od ovog mjesta 14 km prugom {umske `eljeznice “Feltrinelli “ ili putom do posta-je Sjetlina;

- 15. lipnja, Hrasni~ki stan na Igmanu: put je opisan kao gore na Veliko polje, kod objekta lijepa livadaokru`ena crnogoricom, iznad ku}e 50 m vrelo, dobro i hladno. Za silazak na Ilid`u treba 2,5 sata. Go-re je lijepa koliba DP u BiH sa skupnim le`ajima i ognji{tem. Klju~ se dobije u dru{tvenoj poslovnici

23

Napretkova Zakladnog Doma, I kat. Od Hrasni~kog stana uspon ide na Veliko Polje – Babin do – Sti-ni do – Bjela{nica.

- 22. lipnja, Bitovnja planina: sa `eljezni~ke postaje Ivan, penje se na desnu stranu do glavne ceste Sara-jevo – Mostar, niz cestu oko pola kilometra, onda desno uz brdo, put markiran uz Veliki Ivan, pokrajpiramide livadama ozna~en uspon do {ume i do [}avne, gdje je koliba DP u BIH, ni`e kolibe dobra vo-da. Klju~ u stanu kod seljaka. Od [}avne 20 minuta do hrpta Bitovnje. Bez pomagala, vodi~a i opasnihmjesta. S vrha lijepi vidici na Bjela{nicu, Krvavac, Preslicu, cijeli sjeveroisto~ni masiv Prenja, ^vrsni-cu i dio Vran planine i Vranice. Povratak istim putem, ali se mo`e od [}avne krenuti na Lisin (1,5 sat),a odatle vrlo strmim putem na `elj. postaju Bradina (2,5 sata). Markacije ovdje nema, ali je lijep put od[}avne do Lisina. Planinarska ku}a zgodna za skloni{te, sobica sa skupnim le`ajem za 10 osoba i pred-soblje s ognji{tem. Preporu~a se krenuti uve~er vlakom da se izjutra do|e na Bitovnju, te se mo`e sveobi}i. S Bitovnje ima put u De`evice – Kre{evo i u dolinu Neretvice. Uspon i silazak traju oko 5–6 sa-ti.

- 28. lipnja: Plasa – Drijena~. Iz Sarajeva do Jablanice vlakom, dalje, kod gostione M. Papkovi}a, desnood ceste uz brdo na Jeli~ice, uz Doljanku 3 km, na mjestu gdje je koliba ogra|ena plotom, lijevo uzbrdo(bez markacije), onda starom markacijom, pa okukama do Orlovina (put lijep), onda kroz Gvozd – Cre-pulja jezero – uspon na Plasu i silaz niz Drijena~. Potrebno je uzeti vodu jer je usput nema, vodi~ po-`eljan, kao takav vrlo je dobar Jozo Klepica iz sela Doljani, zadnja po{ta Jablanica. Te`ak uspon doGvozda, opasnih mjesta nema. S vrha je izuzetan pogled na okolne vrhove ^vrsnice i Prenja. Uspontraje 7,5 sati, a silazak istim putem 4 sata s odmorima u Jablanici, na rijeci Doljanki kupanje. Na Dri-jen~u {umarska ku}ica direkcije {uma u Sarajevu, dvije prostorije, ognji{te, {tednjak, skupni le`aj i dvakreveta za 12 osoba. Klju~ se uzima u Jablanici kod Papkovi}a.

24

Pored naprijed navedenih, postojale su u vremenu izme|u dva rata, jo{ neke interesantne planinar-ske transverzale:

– Potoci (kod Mostara) – Velika draga – Bijele vode – Prijevorac – Vlasni do – Jezerce – Skok –Bijela – Konjic;

– Kalinovik – Konjske vode – Borilovac – Javorak – Bare – Suha – Prijevor – Trnova~ko jezero(vrh Magli}a, Studenica, O{tri vrh i Badanj) – Bojani}a vrata – Smrekovac – Stabna – Krstac na Pivi –Pivska planina – Todorov do – Dobri do – Durmitor (Bobotov kuk) Valoviti do – Lokva – Crno jezero –@abljak – Lever Tara – Pljevlja;

– Jablanica – Doljani – Vala – Vilinac – Kuli|anov stan – ^vrsnica (Plo~no) – Blidinjsko jezero –Vrata – dolinom Dre`anke – Dre`nica;

– Bora~ko jezero – [i{tica – ^olakovi}a dolovi – Viso~ica (D`amija) – Mandin potok – Tu{ila – [a-bi}i – Stini do – Bjela{nica (opservatorij) – Kotlovi – Kasov do – Veliko polje – Brezova~a – Vrelo Bo-sne.

Bilo je pojedinaca koji su povremeno ili jednom u godini ostvarivali neku transverzalnu turu od triili vi{e dana. Sve su to bili planinari s ve}om kondicijskom pripremom koja im je dopu{tala vi{ednevniboravak u planini, dugotrajno pje{a~enje, bivake pod kro{njom stabla, u pastirskom stanu, na slami ili si-jenu u pojati ili u {atoru sklepanom od {atorskih krila. Na ve}ini tih planinarskih pravaca tada se rijetkona{la planinarska ku}a, a nije bilo mnogo ni markiranih staza, ve} se kretalo uz pomo} starih austrougar-skih vojnih karata, po kazivanjima pastira i seoskog `ivlja. Tada nije bilo kontrolnih to~aka kao danas, ni-su imale ni rednog broja, ni pe~ata, ni kontrolnog dnevnika u koji bi se utiskivao pe~at. Pojedinici su vo-dili svoje osobne dnevnike i u njih unosili datume, pravac puta i kratke dojmove. To nisu bila svjedo~an-stva za trofej, transverzalnu zna~ku ili znak priznanja. U tim planinarskim dnevnicima bili su zapisivanii emotivni do`ivljaji u tijeku ture, ovisno o tome kako je tko {to do`ivio, osjetio i vidio borave}i na pla-nini. ^esto je dnevnik naknadno bio nadopunjavan uspjelom fotografijom.

25

Planinski prijevoj Makljen (1930.)

Sje}aju}i se svog prvog izleta na ^vrsnicu, Josip Pla~ek pi{e:

“Na svojoj skup{tini 11. svibnja 1930. g. stavljeno je u du`nost podru`nici da posveti pa`nju viso-kim planinarskim turama na Prenju, Plasu i Treskavici. Na osnovu toga odlu~eno je da se 28. lipnja kre-ne na Plasu, isto~ni dio ^vrsnice. Stigav{i vlakom do stanice Jablanice, odmah se smjestismo kod gosti-oni~ara Pavkovi}a i `upnika gdje nas je do~ekao Jozo Klepica s dva konja. Jutrom rano, s natovarenimkonjima, krenuli smo dolinom rijeke Doljanke. Nakon pola sata hoda puteljkom odvajala se lijepa, {iro-ka staza ispod Orlovina prema visoravni zvanoj Plasa, cilju na{eg izleta. Hodali smo tako kroz stalno {u-moviti kraj, izme|u debelih bukovih stabala, po mnogim serpentinama, bri`ljivo odr`avanim. Na jednomo{trom zavijutku ugledamo klupu pred kojom se otvorio veli~anstven vidik na Veliko (1931 m) i Malo Sljeme(1807 m). Fotoamateri do|o{e na svoj ra~un. Nakon tri sata hoda eto nas kod malog jezerca zvanog Crepu-lja. Mali odmor i razgled na ostale vrhove i susjednu Prenj planinu. Od tuda po~eli smo silaziti do {umar-ske ku}e na Drijen~u. Tu je po~eo pravi planinarski `ivot ali za kratko jer smo morali misliti na sutra{njipovratak u Jablanicu. Za uspomenu slikao sam nazo~ne. S lijeva na desno sjede: Lekso Raguz, prof. An-

te Martinovi}, dr. Franjo Ra-guz, dr. Ante Raguz i dr. Jo-sip Fleger, a stoje: Jela Fle-ger i Josip Nepomucki.“

Tijekom godine pono-vno se proturila vijest, a na-kon odr`ane skup{tine Save-za planinarskih dru{tava uBeogradu, o mogu}nosti ga-{enja HPD-a “Bjela{nica“sukladno novim pravilimaSaveza. S tim u svezi, ve}unaprijed se spominjala mo-gu}nost da bi pri reorganiza-ciji “DP BiH“ ovo Dru{tvouzelo ime “Bjela{nica“, kaoi preuzimanje jednog brojaizraslih aktivnih ~lanova ovepodru`nice. Dakako, ove vi-jesti su u “Bjela{nici“ pri-mljene s nevjericom pa i ze-bnjom, te se ista obratila

Sredi{njici da je povratno informira o ~emu se radi i {to zapravo slijedi. U dopisu pi{e: “Ako bi sada{njaPravila prije~ila osnivanje podru`nica na ‘tu|em’ teritoriju, mislimo da ne bi nikomu smetalo ova jedinaiznimka s ‘Bjela{nicom’, kakav je iznimni slu~aj ve} pri stvaranju prija{njeg Saveza u~injen s vama.“

Me|utim, sve ove pri~e oko mogu}eg prestanka rada podru`nice nisu imale negativnog u~inka narad i pona{anje ~lanstva podru`nice. Vjerovalo se da do toga ne}e i ne mo`e do}i, imaju}i pri tomu u vi-du stabilan i korektan rad u sredini u kojoj djeluje.

O budu}nosti “Bjela{nice“ u mnogome ovisi njezin plan za izgradnju planinarske ku}e na Treska-vici. Treskavica je izabrana kao veoma lijepa planina u okolici Sarajeva, s mnogo vode, raznovrsne vege-tacije i gorskih jezera: Veliko, Crno, Blatno, Bijelo i Trokunsko jezero. Treskavica je puna pa{njaka, pro-planaka, {uma, pitomih zelenih uvala i pe}ina. Ovdje priroda nije bila {krta – obdarila je Treskavicu svimsvojim ljepotama i bogatstvom. Lokalitet je na Jablan dolu pod Oblikom, odakle je izvanredan pogled na

26

^vrsnica, ~lanovi HPD-a “Bjela{nica” (1930.)

jezera, Nikoljine i ^abenskestijene i ujedno sredi{nja to-~ka Treskavice. Ogromnestijene Oblika, Zubova, Dje-voja~kih stijena, veoma supogodne za alpinisti~ke us-pone i poneki dijelovi pred-stavljaju pravu alpinisti~kuposlasticu.

Prvi planinari su naovu planinu stigli {ezdesetihgodina devetnaestog stolje-}a. Nakon austrougarske vla-davine planinarsku obraduove planine vr{i bh. turisti-~ki klub koji markira glavneplaninarske putove. Turisti-~ki klub 1903. podi`e u Ja-blanovom dolu malu plani-narsku ku}u nazvanu prema onda{njim obi~ajima Katharinenhutte. U isto vrijeme izgra|ena je na Spaso-va~i i mala lova~ko-planinarska ku}a koja je na tada{njim specijalnim kartama ozna~ena kao “Anna Hut-te”. Radi lak{eg izlaska na planinu spomenuto dru{tvo iznajmljuje i oprema u Trnovu jednu manju ku}uza smje{taj planinara. Poslije I. svjetskog rata Dru{tvo planinara u BiH popravlja planinarsku ku}u na Ja-blanovom dolu i uredno odr`ava planinarske putove po Treskavici. Tridesetih godina pro{log stolje}a lov-ci podi`u na Kozjoj luci impozantan lova~ki dom, koji je za vrijeme rata izgorio, a na njegovim temelji-ma 1951. izgra|ena je planinarska ku}a PD “Treskavica” iz Sarajeva, koja je, na`alost, opet uni{tena uposljednjem ratu na ovim prostorima.

U Sarajevu je osnovan Zimski {portski podsavez u koji su u{la sva sarajevska dru{tva, pa tako i“Bjela{nica“ (na~elom automatizma), jer je i Sredi{njica ~lan toga Saveza. Ne{to ranije “Bjela{nica“ jeosnovala svoju Ski-sekciju sa 12–14 skija{a, {to je za po~etak bio sasvim dovoljan broj.

1931. GODINA

VIII. redovnu glavnu godi{nju skup{tinu, koja je odr`ana 17. sije~nja, otvorio je njen predsje-dnik dr. Josip Fleger. U svome govoru najprije se sjetio umrlih ~lanova dr. Ike [u{njare i Franje Brki}a.Isti~e kao veoma zna~ajno da od Sredi{njice iz Zagreba dolaze simpatije prema radu “Bjela{nice“ u pro-teklom razdoblju, a {to je rezultat po`rtvovnosti svih ~lanova. Tajnik dr. Ante Raguz isti~e da je broj ~la-nova ne{to opao u odnosu na pro{lu godinu, a uzroke vidi {to je jedan dio ~lanstva, po potrebi slu`be, pre-mje{ten u mjesta izvan Sarajeva, odlaska na vojnu du`nost i ukidanja trokratne povlastice na `eljeznici teje stanje: 133 ~lanova i tri utemeljitelja. Pretplatnika na ~asopis Hrvatski planinar ima 12, {to ~ini desetposto od ukupnog broja ~lanova. Jedan broj ~lanova nabavio je foto-aparate pa je snimljena ve}ina dru{-tvenih planinarskih pohoda i izleta. Na poziv Dru{tva planinara u BiH podru`nica je sudjelovala u akcijimarkiranja putova, pa je odabran i predlo`en put Pazari} – Hranisava – Mehina luka. Predsjednik je nakraju izrekao hvalu dnevnom tisku, naro~ito Ve~ernjoj po{ti {to je bez nadoknade objavljivala dru{tvenevijesti. Tajnikovo i blagajni~ko izvje{}e, kao i izvje{}e Nadzornog odbora jednoglasno su prihva}eni. Ka-

27

Vranica iznad Proko{kog jezera (20. 7. 1930.)

ko mandat Odbora traje dvije godine, to je trajao jo{ ovu godinu, jer je Odbor biran na pro{loj godi{njojskup{tini.

Ve} du`e vrijeme bila je unutar Dru{tva prisutna ideja o gradnji planinarske ku}e za potrebe “Bje-la{nice“, pa i {ire. Nije bilo puno razmi{ljanja na kojoj planini treba izgraditi objekt. Izbor je pao na Tres-kavicu, izme|u Velikog i Crnog jezera, podno Ilija{a – u sredi{tu planine. Tu se nalazi jako, izda{no vre-lo koje tijekom cijele godine ne presu{uje. Mnogo toga je utjecalo za{to je izbor pao na ovu lokaciju ko-ja je negdje u sredi{tu planine, na putu od Barica prema Spasova~i. Pogled s Ilija{a (1700 m n/v) obuhva-ta cijelu Treskavicu: Lupo~, Nikolinje i ^ebenske stijene, Barice, Zubove i dalje pogled na Jahorinu i di-jelove Bjela{nice. Od ove lokacije mogu}e je praviti kra}e i du`e planinarske ture: do Velikog jezera po-la sata, Ljeljen 2 sata, Barice 3 sata, Vratilo 3,5 sata, ^ebenske stijene 3 sata, itd. Na lokaciju se mo`e sti-}i s tri strane: 1. Trnovo – selo Turovi – Hrasni~ki potok – Sustavac – Kozja Luka do Ilija{a (3 sata), putnije markiran; 2. Turovi – Jablan do (biv{a Katharine Hutte) – ispod Oblika – Crnog jezera do Ilija{a (4,5sata), put markiran; 3. Turovi – Brestenik – Spasova~a (biv{a Anna Hutte) – Veliko jezero – Ilija{ (4 sa-ta), put markiran. Drago Raguz, ~lan Dru{tva, izradio je nacrt planinarske ku}e te prora~un tro{kova i ana-lizu mogu}nosti izgradnje objekta.

“Bjela{nica“ se 16. srpnja 1931.obratila Agrarnoj direkciji u Sarajevu dase za potrebe izgradnje planinske ku}e naTreskavici, sredi{njici HPD-a u Zagrebupreda u vlasni{tvo 1240 m2 zemlji{ta pre-ma prilo`enom nacrtu objekta. O svemu{to je vezano za izgradnju planinske ku-}e, “Bjela{nica“ je informirala Sredi{nji-cu i pri tome zatra`ila materijalnu potpo-ru jer sama vlastitim snagama nije u sta-nju izgraditi objekt. Pri tomu su otpre-mljene fotografije ove planine koje suuradili ~lanovi “Bjela{nice“, gospodaKahn i Pla~ek, kako bi se o~igledno ste-kao povoljan utisak o potrebi gradnjeplaninske ku}e na ovoj planini. Fotogra-fije su izra|ene za potrebe dru{tvenog al-buma. U samom gradu Sarajevu, anga-

`manom foto-sekcije odr`ana su predavanja uz projekciju dijapozitiva o ovoj na{oj prelijepoj planini. Pri-kazane su ljepote: Prenja, Bjela{nice, ^vrsnice, Durmitora i drugih planina. Predavanje je za ~lanove po-dru`nice i Hrvatskog kluba odr`ao gosp. I. Ren|eo.

Isto tako, odr`ana su i predavanja s drugom tematikom, kao {to su: prof. R. Zaplata: O zmijamaotrovnicama, dr. J. Fleger O upotrebi seruma pri ujedu, prof. I. Ren|eo O Treskavici planini.

Vrijedni ~lanovi Foto-sekcije napravili su mnogo fotografija o na{im planinama koje su stavljene ualbume, od kojih su neki bili pohranjeni u arhivu Dru{tva. Da bi fotografije do{le do izra`aja, njihov jesadr`aj aktualiziran organiziranjem izlo`bi fotografija, a jedna od njih je bila postavljena na Kongresu Ro-tary klubova i tada{njeg “Putnika“ u Gradskoj vije}nici.

Od ~lanova foto-sekcije na izlo`bi su sudjelovali Kahn, Cvitkovi} i Pla~ek u maloj dvorani Grad-ske vije}nice. Isto tako, za pu~ku ~itaonicu u ^emernom, koju je “Bjela{ica“ trebala osnovati, sakuplje-no je preko 150 naslova.

28

Bukovik (1931.)

Otvorenju Rossijeve kolibe na Ro`anskim kukovima na Velebitu nije mogao nitko nazo~iti i poredurednog poziva od strane organizatora, s obzirom na udaljenost i prometne pote{ko}e, ali je otposlanabrzojavna ~estitka. Odnos s ostalim planinarskim dru{tvima bio je prijateljski i srda~an. I s ostalim hrvat-skim dru{tvima odnos je bio odli~an, te je Hrvatski klub Dru{tvu ustupao besplatno prostorije za sve pri-redbe, a Sredi{njica Napretka je dopustila ogla{avanje na oglasnoj plo~i na Zakladnom domu u Aleksan-drovoj ulici.

Ski-sekcija je bila vrlo aktivna organiziraju}i dru{tveno, odnosno me|uklupsko natjecanje na saoni-cama, na trasi Trebevi} – “Prvi {umar” – Kova~i}i, na du`ini od oko 5 km. Za siroma{nije ~lanove ski-sekcije kupljena su dva para skija kako bi im se pru`ila prilika i mogu}nost kretanja u dobroj zimskojopremi, a istovremeno i propagirao ovaj {port.

U ovoj godini izvede-no je 38 dru{tvenih izleta s302 izletnika, od kojih seposebice isti~u izleti na: Ja-horinu, Hranisavu, Igman,Magli}, Bjela{nicu, Crepolj-sko, Bukovik, Skakavac, Bi-tovnju, Trebevi}, Ozren,Prenj, ^vrsnicu, kao i na lo-kalitete koji nemaju planin-ski karakter, kao {to su Pale,Rama – Bugojno – Jajce,Krivojevi~ke {pilje, Banjastijena, @eljeznica rijeka,Ivan~i}i – Olovo, Mostar, pai Betanija (iznad Ko{eva uSarajevu).

1932. GODINA

Svoju IX. glavnu godi{nju skup{tinu podru`nica je odr`ala 16. sije~nja pod predsjedanjem dr.J. Flegera koji je u nastupnom govoru odao po~ast umrlom ~lanu Peri Raguzu. Sa zadovoljstvom je ista-knuo da se dru{tveni rad sve vi{e razvija {to se ogleda, izme|u ostalog, i u velikom broju izvedenih pla-ninarskih pohoda i izleta te `ivoj djelatnosti ~lanova foto-amatera i ski-sekcije.

Odr`ano je devet odborskih sjednica na kojima su tretirana sva pitanja dru{tvenoga rada. Dru{tvoima tri utemeljitelja i 147 redovnih ~lanova te je, prema pro{loj godini, u porastu za 17 ~lanova. Tijekomgodine pristupila su 33 ~lana, a istupanja su se doga|ala ve}inom zbog odlaska ~lanova iz Sarajeva. Posvojim zastupnicima Dru{tvo je bilo nazo~no na skupovima gdje je bilo pozivano, a tako i misama zadu-{nicama pokojnim hrvatskim domoljubima – Stjepanu Radi}u, Pavlu Radi}u, \uri Basari~eku, te Juri So~i.

Sredi{njica je uvijek nagla{avala svoje simpatije prema “Bjela{nici“, {to se nagla{avalo i u dru{tve-nom glasilu. Tajnik dr. A. Raguz u op{irnom je izvje{}u prikazao dru{tveni rad u tri pravca: u planinare-nju, zimskom {portu i fotografiji. Od neposrednih programskih zada}a glavna je gradnja planinarske ku-}e na Treskavici, za {to se prikupljaju dragovoljni prilozi i ubire izvanredna ~lanarina, ali uspjeh nije biotakav da se moglo pristupiti gradnji. Sredi{njica je za sada predvidjela oko 10.000 din. za podizanje te ku-}e, odobriv{i planove s nekim izmjenama, dok se molba za zakup zemlji{ta nalazi kod nadle`ne oblasnevlasti. Blagajnik, dr. Franjo Raguz, podnio je blagajni~ko izvje{}e iz kojeg se vidi sljede}e: prihodi u izno-

29

Veliki Trijesak na Treskavici (1931.)

su od 5.469,37 din., {to s gotovinom od 6.845,59 din. iz 1930. iznosi 12.314,96 din., a izdaci 2.215 din.;~ista imovina 10.109,96 din.; vrijednost inventara 4.108 din. Predsjednik je predlo`io da se od ~iste imo-vine odvoji 5.000 din. za gradnju ku}e, {to je Skup{tina prihvatila.

Donesena je odluka da se knji`nici Napretka poklone sve do tada sakupljene knjige.U ime Nadzornog odbora izvje{}e je podnijela dr. Mar~ec, te istaknula da su dru{tvene knjige u po-

tpunom redu i predlo`ila da se dâ odrje{nica Odboru. U novi Upravni odbor izabrani su: predsjednik dr.Josip Fleger, tajnik Josip Pla~ek, rizni~ar dr. Franjo Raguz, vo|a Josip Cvitkovi}, odbornici: dr. Ante Ra-guz, g|ica Mica Mar~ec, prof. Ivan Ren|eo, dr. Zdravko [utej; Nadzorni odbor: Josip Nepomucki, dr. Pa-vao Mar~ec i Josip Belan~i}.

Zimskom {portu, koji je u posljednje vrijeme uzeo velikog zamaha, osobito skijanje, Upravni odborpodru`nice posvetio je naro~itu pozornost. Dru{tvo je bilo ~lan Sarajevskog zimskog {portskog podsa-veza i u okviru njega sudjelovalo je na raznim priredbama s ostalim dru{tvima, a i samo je bilo u funkci-ji organiziranja pojedinih natjecanja u ovome {portu. U tu svrhu podru`nica je pripremala odgovaraju}epravilnike kako se ne bi kod pojedinih natjecanja prekr{ila natjecateljska disciplina. Predstavnici “Bjela-{nice“ u Podsavezu bili su J. Pla~ek i Mate Bakovi}.

Zimi se nije moglo ni zamisliti planinarenje bez uporabe skija. Naime, osim zadovoljstva koje pru-`a planinarenje, postojalo je i zadovoljstvo u samom skijanju (kao i danas). To zadovoljstvo sadr`avalo jedva dijela. Prvo, skijanje po padinama planine na koju se do{lo i drugo, skijanje kod povratka ku}i, za-pravo onim stazama kojima se i do{lo na odgovaraju}u planinu. To skijanje na povratku ku}i svakako jepru`alo obilje zadovoljstva, pogotovo ako je vrijeme bilo povoljno. Tereni Bukovika i Crepoljskog, na ko-jima je bilo nekoliko planinarskih ku}a, bili su veoma pogodni za skijanje. No, dok ovih ku}a nije bilo,jedna dru`ina mladih planinara s Bjelava iznajmila je seosku ku}u u Gornjim Mo~iocima (tzv. “Metla“).Povratak ku}i s ovih planina i{ao je naj~e{}e ovako: Bukovik – G. Mo~ioci – Crepoljsko – Gorope} –Grdonj – Bjelave (Sarajevo), ili Bukovik – Donji Mo~ioci – ^avljak – Grdonj – Sarajevo. Lijep je bio po-vratak i preko G. Mo~ioca i Skakavca za Sarajevo (Ko{evo). Dalje od Sarajeva u`itke u skijanju pru`alaje Jahorina, ju`no od Sarajeva Bjela{nica s posebnim zadovoljstvom u tre}em i ~etvrtom mjesecu kada jesnijeg bio stegnut i tvrd, omek{an od sunca (tzv. “firn“). Sa svojim skloni{tem na Jablan dolu, Treskavi-ca, je isto tako bila pogodna za skija{e, ali u ono doba manje pristupa~na. Ljepote skijanja pru`ale su iplanine Vla{i}, ^vrsnica i Prenj.

Najva`nije grane ovog{porta bile su sankanje i ski-janje. Podsavezno ski-natje-canje odr`ano je 14. velja~e.Sudjelovala su i tri ~lana po-dru`nice, ali zbog te{ke gor-ske staze morali su odustati.

Dana 24. sije~nja odr-`ano je podsavezno sanjka-{ko natjecanje na kojem sunastupila tri ~lana podru`ni-ce s plasmanom na 6., 7. i 8.mjesto.

U organizaciji podru-`nice 10. sije~nja trebalo seodr`ati sanjka{ko natjecanje,ali su vremenske prilike (ju-

30

Trebevi}, Ravne (“Prvi {umar”), sanjka{ko natjecanje (21. 02. 1932.)

govina) odgodile taj naum. Isto tako, 21. sije~nja trebalo se odr`ati skija{ko natjecanje, ali se moralo ot-kazati iz tehni~kih razloga. Dopu{tenjem Podsaveza odr`ano je 21. velja~e, umjesto skija{kog, sanjka{konatjecanje na stazi Ravne – Kova~i}i. U organizacijskom odboru sudjelovali su kao predsjednik prof. I.Ren|eo, zapisni~ar A. Raguz, lije~nik dr. A. Raguz, krmar, ~asomjerilac na cilju J. Pla~ek, zapisni~ar J.Nepomucki i redatelj Varga. Kao tehni~ki vo|a i sudac fungirao je savezni sudac Jereb. Ve} u 9.30 satisakupili su se natjecatelji na startu, gdje su podijeljeni startni brojevi. Na natjecanju je sudjelovalo 12 ~la-nova i to {est iz “Kosmosa“, dva iz “Slavije“ i ~etiri iz “Bjela{nice“. Natjecatelji su u to~no odre|enomvremenskom razmaku, po dvije minute, pu{tani na stazu. Duljina staze je bila 6 km. Najbolje vrijeme jepostigao P. Montel sa 16’11’’ (“Kosmos”), drugi Ivan Tabory (“Kosmos“) 15’13’’, tre}i [andor Stehlik(“Bjela{nica“) 16’19’’, ~etvrti Du{an Drobac (“Slavija”) 16’37’’, peti Mato Bakovi} (“Bjela{nica“)17’20’’, {esti Rihard Wagner (“Kosmos“) 17’51’’, sedmi Slavko Stankovi} (“Bjela{nica“) 18’8’’, osmiZvonko [ulhof (“Kosmos“) 18’23’’, deveti Emil [ubert (“Slavija“) 18’27’’, deseti Silvijo Vlajo (“Ko-smos“) 18’46’’, jedanaesti Karlo Linke{ (“Kosmos“) 19’17’’ i Josip Kahn (“Bjela{nica“) 20’58’’.

Poslije natjecanja, organizacijski odbor sastao se u gostionici “Triglav”, gdje je odr`ao svoju sje-dnicu na kojoj je utvrdio naprije navedeni redoslijed natjecatelja. Predsjednik prof. I. Ren|eo ~estitao jesvim natjecateljima na odli~nom pona{anju i ujedno pobjedniku gosp. Montlu predao srebrenu statuu sanj-ka{a, dok su drugom i tre}em podijeljena dru{tvena priznanja.

Od 3. sije~nja i daljetijekom cijele godine, sve do9. prosinca, dru{tveni su ~la-novi izveli veliki broj plani-narskih pohoda i izleta odTriglava, Magli}a i ^vrsni-ce, te manjih 28 s 241 sudi-onikom u obli`nju okolicu –do 1500 m n/v: Ravne, Vu-~ja luka, Careve vode, Tara-~in dol, Pogorelica, VreloBistrice, ^apljina – Ljubu-{ki, [iroki Brijeg, Pale, ^e-merno, Zahor, Mehina luka,Vijenac, Skakavac, Bora~kojezero, Olovo, Banja stijena,Krivojevi~ke spilje, Velikopolje, Stari Grad, nadalje, 8izleta do 2000 m n/v – sa 78 sudionika: Trebevi}, Crepoljsko i Jahorina, i napokon 17 visokogorskih izle-ta – preko 2000 m n/v sa 139 sudionika: Bjela{nica, Treskavica, Hranisava, Prenj, Magli}, Vla{i}, Triglav,Drina~a, Zec i Vranica. U svemu 53 izleta s 458 sudionika, {to je, dakako, lijep broj kojemu su mogla za-vidjeti mnoga planinarska dru{tva sa znatno ve}im brojem ~lanova. Va`no je istaknuti zapa`eno sudjelo-vanje ~lanica Dru{tva koje su odva`no dijelile sudbinu i ulo`ene napore s mu{kim ~lanovima na ovim po-hodima i izletima.

U akcijama markiranja planinarskih putova Dru{tvo je revno vr{ilo svoju du`nost: postavilo je 17tabli na putu Pazari} – Hranisava, na `elj. postaji Banja stijena i na putovima Jablanica – ^vrsnica – Dre-`nica i provelo sedam ove}ih markacija: 1. Pazari} – Mehina Luka, 2. Jablanica – Plasa – Crepulja – Dri-jena~ – Drina~a – Lokve – Perov Stan – ^vrsnica – Gornje Bare – Klanac – Gornja Dre`nica, 3. Mehina

31

^vrsnica – pastirska koliba na Masnoj luci (1932.)

luka – Lani{te, 4. Tar~in – Mehina luka, 5. Banja stijena – do {pilje, 6. Ivan~i}i – Krivojevi~ke {pilje, 7.Fojnica – Proko{ko jezero. Posao markiranja ~lanstvo je obavljalo s odu{evljenjem uz svu tegobu i napors naprtnja~ama na le|ima, da bi se na kraju rada sve uz pjesmu zaboravilo.

Na molbu “Bjela{nice“, Uprava Generalne direkcije `eljeznica odobrila je svojim dopisom br.79793/32 postavljanje orijentacijskih tabli na `eljezni~kim postajama i zgradama. Boju i ~etkice potrebnuza markaciju poklanjali su ~lanovi, pa je i s te strane pravljena odgovaraju}a u{teda u sredstvima.

Foto-sekcija nastavila je rad oko snimanja prirodnih ljepota planinskih krajeva u ~emu su prednja-~ili ~lanovi Kahn, dr. Raguz, Jereb, Bakovi}, Tadijanovi}, Pla~ek, jer su darovali bezbroj fotografija zadru{tveni foto-album. Ve} su formirana dva takva albuma, od kojih je jedan poklonio tajnik Dru{tva. Naizlo`bi fotografija, prire|enoj od strane Sredi{njice u proljetnom Zagreba~kom Zboru, stekli su odli~napriznanja snimci gosp. Kahna i Pla~eka. U posljednje vrijeme podru`nica se aktivirala na izradi dijapozi-tiva za planinarska predavanja.

12. rujna odr`ano je Martinje, manifestacija “blagoslova” mladog vina, na kojem je dr. J. Flegerodr`ao vrlo interesantno predavanje O biolo{koj va`nosti planinarstva, a posjetili su ga mnogi ~lanovi iprijatelji Dru{tva.

Sredi{njici je otposlana brzojavna ~estitka prigodom otvorenja nove planinarske ku}e na Risnjaku(Gorski Kotar). Po izaslanicima, gospodi dr. J. Flegeru i Bakovi}u, Dru{tvo je 17. srpnja sudjelovalo naproslavi 10. obljetnice PD-a “Kosmos“ na Skakavcu, na 10. obljetnici Dru{tva planinara u BiH na Trebe-vi}u 7. kolovoza, gdje su izaslanici bili dr. Fleger i Ren|eo, potom 14. kolovoza na otvorenju planinarskeku}e Dru{tva planinara u BiH, a izaslanici su bili J. Nepomucki i J. Pla~ek, te na otvorenju planinarskeku}e istoga Dru{tva na Vla{i} planini s izaslanstvom u osobama gospode Kahn i Nepomucki, pa na otvo-renju unajmljene lugarske ku}e PD “Prijatelj prirode“ na Crepoljskom, gdje su podru`nicu zastupali dr. J.Fleger, Bakovi} i Bra~i}.

Po svom izaslaniku Josipu Nepomuckom, Podru`nica je sura|ivala u disciplinskom radu, zasnova-nom na me|udru{tvenoj konferenciji, u svrhu za{tite planinarskih ku}a protiv naslinih kra|a i provala.

Svojim dopisom od 2. lipnja Gradsko na~elstvo u Sarajevu obavje{tava Sredi{njicu da ne mo`e udo-voljiti molbi od 20. travnja za “podjeljenje doprinosa u svrhu gradnje planinarskog doma na Treskavici izrazloga pomanjkanja bud`etskih sredstava i {tednje”. Za potporu gradnji ku}e molba je bila upu}ena iBanskoj upravi, ali o~ekivanja nisu bila optimisti~na te je molba ostala kao “glas vapiju}eg u pustinji“.

Kako ~lanovi HPD-au`ivaju u mnogim mjestimarazne povlastice, to se i po-dru`nica “Bjela{nica“ anga-`irala da se i u Sarajevu os-tvare neke povlastice za ~la-nove Dru{tva. Tada{nji za-kupnik hotela i restauracije“Gradski podrum“ u Ale-ksandrovoj ulici, Franjo Ba-kovi}, iza{ao je u susret te da-vao popust ~lanovima HPD-a 15% na stan i hranu.

Od namjere Sredi{nji-ce da 14. i 15. kolovoza po-sjete planinu Vla{i} moralose odustati jer je “Bjela{ni-ca“ u to vrijeme preuzela ob-

32

Sarajevo, smotra natjecatelja na ski-sletu (1932.)

vezu da prisustvuje otvore-nju nove planinarske ku}ena Pogorelici jer }e ovoj ma-nifestaciji nazo~iti predsta-vnici mnogih planinarskihdru{tava, a u isto vrijemeobavit }e se posveta crkve uOlovu, gdje su pozvanipredstavnici “Bjela{nice”.Osim toga, na jesen predsto-ji posjet Vla{i} planini pri-godom otvorenja planinar-ske ku}e koju gradi Dru{tvoplaninara u BiH.

U kolovozu mjesecuotvorena je nova planinarskaku}a PD-a “Romanija” naTrebevi}u, {to je dodatnodalo poticaj “Bjela{nici“ daaktualizira gradnju svoje ku-}e na Treskavici. U tom smislu, ponovno se obra}a Sredi{njici da izvr{i svoje obe}anje za novac od10.000 din. kako bi se, uz potporu drugih subjekata kojima se podru`nica obratila, do obilje`avanja 10.obljetnice “Bjela{nice“, ta manifestacija odr`ala na Treskavici gdje se planira izgradnja objekta.

Podru`nica poti~e Sredi{njicu da obavi potrebne zada}e oko otkupa zemlji{ta na Treskavici u ime“Bjela{nice“, napominju}i pri tome da se vi{e anga`ira na gradnji planinskih objekata ne samo na primor-ju, nego dapa~e i u unutra{njosti zemlje, te da “ne zaboravi u kojim prilikama se ovdje `ivi te da je uvi-jek potrebito isticati da i u ovim krajevima `ive Hrvati”.

Prilikom izleta “Bjela{nice“ na prostore Bitovnje, Pogorelice i Vranice, ostvareni su kontakti i raz-govori glede mogu}nosti osnutka podru`nice HPD-a u Fojnici. Objektivna pote{ko}a, ne samo na ovompodru~ju, nego i u Mostaru, za osnutak podru`nica bio je ograni~avaju}i faktor u odnosu na nadle`nostpostoje}ih planinarskih dru{tava na teritoriju koji su pokrivali u svome djelovanju. Glede ovoga, Sredi{-njica se svojim aktom od 5. rujna o~itovala u sljede}em: “U novim promijenjenim pravilima rada Savezaplaninarskih dru{tava Kraljevine Jugoslavije nazna~eno je: za podru~je rada Saveznih dru{tava mjeroda-vna su njihova pravila. Na onom podru~ju gdje se doti~u nadle`nosti dvaju ili vi{e dru{tava i ukoliko sesama dru{tva me|usobno ne sporazumiju i u pogledu podru~ja rada, mjerodavna je odluka Saveznog kon-gresa. HPD-e mo`e podru`nice osnivati u svakom ove}em mjestu na teritoriji dr`ave Srba, Hrvata i Slo-venaca (onda Kraljevine Jugoslavije). Prema tomu mo`e HPD-e osnivati svoje podru`nice i u BiH”.

“Bjela{nica“ je bila upu}ena da, dr`e}i se prednjeg obja{njenja, ostvari naputak oko osnutka podru-`nica u Mostaru i Fojnici, povezuju}i se s tamo{njim planinarima i upu}uju}i ih da se radi konkretizaci-je rada obrate izravno Sredi{njici u Zagrebu, stoje}i i dalje na usluzi i pripomo}i. Tijekom vremena u Foj-nici nije do{lo do osnutka podru`nice jer se nisu prona{le podobne osobe koje bi vodile rad podru`nice,ali stvar nije definitivno bila odba~ena. U Mostaru je na ovoj zada}i ra|eno vi{e, dapa~e bilo je ogla{enoi u zagreba~kom Obzoru o mogu}nosti osnutka podru`nice ~im se odobre dru{tvena Pravila.

“Bjela{nica“ je dobila kopiju pisma koje je Sredi{njica uputila na nadle`no ministarstvo u Beogradu,kojim se “... u~tivo moli slavni naslov da izvoli HPD-u Sredi{njici u Zagrebu predati u zakup na 30–50 godi-na kompleks od 1240 m2 prema prilo`enoj skici polo`aja 31, XIX 9 a/ 2 mjerilo 1:6250, na kojem }emo usporazumu s na{om podru`nicom idu}e, budu}e, godine izgraditi planinarsku ku}u prema prilo`enom planu.”

33

Treskavica – iznad Velikog jezera (12.6.1932.)

U prosincu mjesecu “Bjela{nica“ svojim dopisom priop}ava Sredi{njici: “Molbu koju ste vi uputi-li preko Ministarstva {uma glede zakupa na Treskavici za gradnju na{e ku}e rije{ila je ovda{nja Direkci-ja {uma i cijeli spis vratila ponovo Ministarstvu. Molba je ovdje rije{ena da nam se ustupa zatra`eno ze-mlji{te u roku od 30 godina uz godi{nju najamninu od 100 din pod br. 33.268 od 3. studenoga 1932. g.“

Podru`nica je iskazala naro~itu zahvalnost Hrvatskom klubu koji je ustupio dio prostora za pohra-nu dru{tvene arhive i za odr`avanje odborskih sjednica.

1933. GODINA

HPD “Bjela{nica“ odr`ala je 28. sije~nja svoju X. redovnu glavnu godi{nju skup{tinu na ko-joj je predsjednik dr. Josip Fleger zahvalio ~lanovima na lijepom odzivu, osvrnuo se na mnogostruki radpodru`nice i istaknuo veliki broj izvedenih alpinisti~kih tura, koje su iziskivale mnogo te{kih napora uvrijeme tada{nje ekonomske i socijalne krize. Naro~itu zahvalu zaslu`uje tajnik Josip Pla~ek, koji je po-`rtvovno i s velikim zalaganjem sudjelovao u dru{tvenom `ivotu.

Tajnik J. Pla~ek u svom op{irnom izvje{}u s ponosom isti~e kako “Bjela{nica“ ove godine ulazi u10. obljetnicu svoga aktivnog rada na polju planinarstva, koja nailazi na priznanje ostalih dru{tava, napo-se Sredi{njice HPD-a u Zagrebu, {to se o~igledno vidi iz dru{tvenog glasila Hrvatski planinar, koji goto-vo u svakom broju “Bjela{nicu“ spominje i isti~e kao dobro organiziranu planinarsku organizaciju.

Skup{tina se oprostila od pokojnog Ladislava Hocka koji je od po~etka djelovanja podru`nice bionjen vrijedan ~lan.

Blagajnik dr. Franjo Raguz podnio je blagajni~ko izvje{}e iz kojeg se vidi cijelo poslovanje tijekomgodine. Sveukupni primici iznosili su 17.398,30 din., a izdaci 10.554,34 din. ^ista gotovina iznosi6.843,96 din.; dru{tvena imovina iznosi 10.483,96 din.; fond za izgradnju ku}e 11.790 din. Novac je ulo-`en u Napretkovu zadrugu. Izvje{}e je prihva}eno jednoglasno kao i prijedlog da se iz gotovine prenese6.000 din. u fond za gradnju ku}e na Treskavici. Na kraju svoga izlaganja tajnik je zamolio sve ~lanoveda u ovoj godini najve}e brige i napore ulo`e pri gradnji planinarske ku}e na Treskavici i {to aktivnije po-ma`u dru{tvenu upravu u tom vrlo va`nom pothvatu. Svoje izlaganje zavr{ava rije~ima: “Dovi|enja uvlastitom domu na Treskavici!”.

Na kraju rada Skup{tine Odbor je popunjen izborom Josipa Bra~i}a.U ovoj, godini, Dru{tvo je organiziralo 45 planinarskih izleta, od sije~nja do polovice studenoga

mjeseca, {to je vidljivo u izvje{}u HPD-a “Bjela{nica“ za 1933. Osim standardnih izleta u bli`oj i ne{todaljoj okolici Sarajeva, planinari podru`nice obi{li su i Durmitor – Bio~ – Volujak – Magli} – Zelengoru– Leliju, u pohodu koji je trajao osam dana, zatim Vele`, Klek i Hod`u iznad Stambol~i}a. U ovoj godi-ni ra|ene su markacije: `eljezni~ka postaja Grabovica – @ljeb – Lokve, kao vez na raniju markaciju Ja-blanica – ^vrsnica, zatim Ivan pl. – Lani{te – Mehina luka – Hranisava. Tom prigodom obnovljena jemarkacija Mrtvanje – Bjela{nica (opservatorij) i Ilija{ – Kozja luka – Sustavac (na Treskavici).

Planinarski rad na markiranju puteva, koji zahtijeva veliki trud i ljubav, u velikoj mjeri uni{tavajuseljaci, pa je stoga upu}ena predstavka komandama Drinskog, Zetskog i Primorskog `andarmerijskog pu-ka u kojoj su zamoljene spomenute komande da planinarski trud uzmu u za{titu.

Predstavku “Bjela{nice“ u svezi sa za{titom markacije i orijentacijskih tabli na planinskim putovi-ma zaprimio je Drinski `andarmerijski puk, te je svojim dopisom br. 22759 od 21. 8. 1933., naslovljenogna sve jedinice ovog puka i {kolu, izdao naredbu u kojoj se, izme|u ostalog, ka`e: “Na osnovu predstav-ke HPD-a u Sarajevu, a da bi se postigao `eljeni uspjeh NARE\UJEM: da svi komandiri stanica s ovimraspisom upoznaju sve podre|eno im ljudstvo na stanici i isto upozore i skrenu pa`nju na ove znakovekoje turisti~ka dru{tva obilje`avaju pri prolazu radi orijentacije po raznim planinskim putovima... Svakaupu}ena patrola u slu`bu da stalno, iz dana u dan, podu~ava stanovni{tvo da ne uni{tava ove znakove, a

34

gdje se ustanovi da se ovi unu{tavaju zlonamjerno da se bezuslovno krivci prona|u i vlasti u ruke na za-konski postupak predaju i da se svaki slu~aj o tome izvijesti i planinarsko dru{tvo znanja radi... Ustano-vi li se nehat i labavost na koga podre|enog mi komadanta stanice ili `andarma u pogledu ove predstava-ke postupit }u s njim najstro`ije po nadle`nosti, a prema veli~ini krivice i s polo`aja ukloniti jer je `an-darmeriji du`nost da za{titi sve one {to se ma po kome naru{ava ili uni{tava na {tetu ma koga to bilo una{oj dr`avi a pogotovu turisti~kih znakova po kojima se upravljaju inostrana lica gdje se na ovaj na~inuni{tavanje istih i sama dr`ava ponizuje a na narod se baca utisak neinteligencije i nevaspitanja pred stra-nim svijetom, kao i to, da vlasti nisu mo}ne i nemaju dovoljno mo}i da suzbiju nelegalna krivi~na djelakoja se po njenim gra|anima naru{avaju... Ovo nare|enje – da se u {koli svakog te~aja saop{ti svim pi-tomcima i da se temeljito iz istoga podu~e. Zastupa Komandant: - pomo}nik – potpukovnik Milo M. [u-ti}.“

Imaju}i u vidu da je fotografija najbolji propagator planinarstva, i ove godine joj je posve}ena po-sebna pozornost, a dru{tveni ~lanovi, foto-amateri dr. Franjo Raguz i Josip Pla~ek, dobili su i nagrade zasvoj anga`man na izlo`bama podru`nica “Velebit“ i “Jankovac“.

Proslava 10. obljetni-ce utemeljenja i rada podru-`nice odr`ana je 17. rujnaove godine na Bjela{nici uzgradi meteorolo{ke stanice– opservatorija, te se tomprigodom okupio rekordanbroj planinara, {to nije zabi-lje`eno do tada na planiniBjela{nici. Ovo je svoje-vrstan dokaz pa`nje koju je“Bjela{nica“ u`ivala me|uplaninarima. U ~asopisu Hr-vatski planinar u broju 1 za1934. dat je opis ove sve~a-nosti, koji se u cijelosti citi-ra: “Ve} u petak su po~elipristizati prvi gosti koji sudolazili u raznim skupinamasve do nedjelje ujutro kada je na okupu bilo oko 160 sudionika. Opservatorij nije nikada primio ovolikoplaninara a te{ko je da }e ih primiti jer za simpatije, koje u`iva “Bjela{nica“, me|u planinarskim i osta-lim dru{tvima, najbolji su dokaz mnogobrojni po{tovatelji koji su izrazili svoje simpatije na taj na~in dasu se ispeli po prvi puta na ovako visoku planinu. Prostorije su bile sve krcate planinarima a ve}ina je upjesmi i {ali probdjela cijelu no} jer su rasplo`ive prostorije bile premale za ovako velik broj izletnika.

U nedjelju u 9 sati otvorio je predsjednik dr. Fleger ovu proslavu pozdravljaju}i u prvom redu do-ma}ina i {efa Meteorolo{kog zavoda Jovu Popovi}a, a onda drugog doma}ina i ~uvara opservatorija Jo-sipa Ashaffera, zatim osnivatelja i dugogodi{njeg tajnika podru`nice I. Ren|ea, biv{eg predsjednika i pri-marijusa dr. Vjekoslava Ku{ana. Iza toga pozdravljeni su delegati “Dru{tva planinara u BiH“ Moni Levii Gustav Tausig, “Romanije“ Du{an Vuji~i} i Daniel Samakovli}, “ Slavije“ Salih Gaci} i Buki Alkalaj,“SA[KA” Josip Pla~ek i Kajon Mavro, “Kosmosa“ Bagi, Zimsko-{portskog podsaveza dr. S. Kalu|er~i}i M. Kajon, “Ski-kluba“ Vlado Hrisafovi} i Isidor Sumbulovi}, “Prijatelj prirode“ Ozmo Moni i Vlajko@emva. Osim gore navedenih pozdravljeni su i ostali nazo~ni a napose planinarski senior, nadsavjetnik

35

Opservatorij na Bjela{nici prigodom proslave 10. obljetnice HPD “Bjela{nica” (18. 9. 1933.)

Suljo Suljagi}. Pro~itane su brzojavne ~estitke Sredi{njice, prof. Leinerta, prof. Pasari}a, te mnogobrojnepismene ~estitke mjesnih i ostalih podru`nica HPD-a. U nekoliko lijepih rije~i objasnio je zna~aj dana{-njeg dana prof. Ren|eo, osvrnuv{i se najprije na osnutak HPD-a u Zagrebu godine 1874, na njegov razvi-tak prije i poslije rata kada su se osnivale u svim ve}im mjestima podru`nice, a me|u njima i godine 1923.i na{a “Bjela{nica“. Isti~e rad koji je manje vi{e svima poznat, da Dru{tvo `ivi u najboljoj zajednici s os-talim dru{tvima i u takvoj slozi ide dru{tvo naprijed {to se vidi iz rada pojedinih sekcija. Zatim su prosla-vu pozdravili delegati Hrisafovi}, Levi, dr. Kalu|er~i} i Ozmo.

Me|u nazo~nima primje}eni su: Jozo Belan~i}, {ef administrativnog odjela rudarske sekcije, sudi-je dr. Feliks Poljani} i dr. Pavo Varda, prof. Karlo Miji}, prokurista Nikola [ubi}, sudija dr. Branko Mi-lakovi}, lije~nici dr. Franjo Raguz i dr. Anto Raguz, odvjetnik dr. Ante Jurjevi}, ing. rudarske direkcije Ti-bold, sekretar njema~kog konzulata gosp. Bohme, it.d.

Nakon zvani~nih govora i fotografiranja serviran je ru~ak za delegate i pozvanike gdje je izre~enonekoliko nazdravica, napose marljivim planinarkama. Malo po malo po~eli su se gosti razilaziti, a dok jepao prvi suton na “ri`i” kraj Vrela Bosne, stizali su i posljednji sudionici ove lijepe proslave.“

U prigodi obilje`avanja svoje 10. obljetnice osnutka, podru`nica je dala iskovati spomen-medalju,da ovjekovje~i tu svoju obljetnicu-jubilej. Kovanje ove medalje zaslu`uje pozornost jer je to prva meda-lja ne samo u HPD-u nego ujedno i prva planinarska medalja u tada{njoj dr`avi. U stranom svijetu ve`use proslave raznih, pa tako i planinarskih dru{tava, trajnom uspomenom koja se otima zaboravu, a to suspomen-medalje ili plakete. One ostaju trajnim znakom sje}anja kroz desetlje}a, {tovi{e i kroz stolje}a.Osim toga, one imaju svoju kulturnu i umjetni~ku vrijednost, jer je u njima sadr`an smisao za tradiciju iizraz umjetni~ke stilizacije jedne ideje ili doga|aja. U obrazlo`enju potrebe kovanja ove medalje stoji,izme|u ostalog: “Kako me|utim kod nas nije dosegao smisao za kovanje tih lijepih spomenika ni izdale-ka onu razinu koju bi trebao s obzirom na razvijeno {tovanje hrvatskoga naroda prema svojim kulturnimtekovinama, to kovanje ove prve na{e planinarske medalje dobija jo{ i svoj nacionalni zna~aj. Tako }e iova medalja biti jedan od vrijednih priloga do sada iza{lim medaljama u hrvatskome narodu.”

Medalju je izradio prof. A. Matkovi}, u~enik poznatog prof. Marshala, na op}e zadovoljstvo i ne-obi~no lijepo stiliziranu i umjetni~ki izra|enu. Na nali~ju je prikazana mlada planinarka, kako u planin-skom krajoliku sjedi i u ruci dr`i cvijet runolista, u koji je uprla svoj pogled. Ta jednostavana i efektnastilizacija planinarstva i nije se mogla zgodnije i ljep{e prikazati. Izra|ena je iz bronce u veli~ini 60 mmpromjera, pa na taj na~in odska~e tako|er i svojom veli~inom. Pojedinim je podru`nicama HPD-a odasla-na na otkup, pa kako je u svemu bilo skovano samo 100 komada, zasigurno je bilo da }e se zaliha brzoiscrpjeti pa je, s obzirom na to, sugerirano zainteresiranima da po`ure u nabavci ove prve planinarskemedalje. ^ist prihod od prodaje medalje bio je namijenjen fondu za gradnju ku}e na Treskavici. Plaketaje gratis upu}ena Sredi{njici u Zagreb kao i nekim podru`nicama i pri tomu sa zamolbom da prilo`e dra-govoljni nov~ani prilog. Na nali~ju je natpis Hrvatsko planinarsko dru{tvo “Bjela{nica“ podru`nica u Sa-rajevu 1923. – 1933. Medalja se mogla naru~iti kod gosp. Josipa Bra~i}a, tajnika u Napretkovoj zadruziu Sarajevu.

Podru`nica je poslala na redakciju Hrvatskog planinara tekst o ovoj medalji koji je napisao dr. J.Fleger.

I zimska sekcija podru`nice tako|er je bilje`ila vrijedne rezultate rada.25. velja~e odr`ana je tradicionalna dru{tvena zabava – Pokladno sijelo, a 11. studenog, isto tako

tradicionalna zabava – Martinje.U ovoj godini ulagani su zna~ajni napori da se po~ne s izgradnjom planinarske ku}e na Treskavici.

Podru`nica se pismenim putem nekoliko puta obra}ala Sredi{njici glede obe}ane materijalne potpore zagradnju objekta kao i da se kona~no dobije pismeni akt od Ministarstva {uma u pogledu zakupa zemlji{ta

36

na Treskavici. ^lan Nadzornog odbora podru`nice gosp. Belan~i} u Beogradu je, uz pomo} svoga brata,ing. Belan~i}a, lobirao kod nadle`nih da se pospje{i izdavanje rje{enja za preuzimanje zemlji{ta na Tres-kavici. U tom smislu sugerirano je da i Sredi{njica putem svojih veza radi po ovome pitanju.

U dopisima se izra`avala odre|ena doza bojazni, jer je vrijeme odmicalo, da ne bi cijela stvar osta-la nerije{ena. Podru`nica je `eljela programirati predradnje za izgradnju objekta o~ekuju}i pogodne vre-menske prilike da se svim snagama okrene gradnji. U to vrijeme Treskavicu je posjetila jedna skupina ski-ja{a da upozna po zimskim uvjetima gdje }e se ku}a graditi. Iz podnesenih izvje{}a odabrano mjesto jevrlo prikladno, te }e i za zimske {portove biti od velikog zna~aja. Od nekoliko graditelja dobivena je po-nuda za gradnju objekta u kojima se prora~un kre}e od 50.000 pa i vi{e dinara. Od Sredi{njice se tra`i daobe}ani iznos od 10.000 din. dozna~i preko zagreba~ke podru`nice Napretkove zadruge, jer je bez tihsredstava nemogu}e po~eti gradnju objekta. Na lokaciju gradnje objekta dovedeni su i graditelji, {ef Hi-gijenskog zavoda, kao i druge zainteresirane osobe koje bi mogle imati udjela oko podizanja planinarskeku}e. Podru`nica 14. travnja izvje{}uje Sredi{njicu glede zakupa zemlji{ta na Treskavici: “Danas nam jesaop}io gosp. Belan~i}, koji se povratio iz Beograda, da je na{a molba rije{ena aktom br. 26.449 od 31.III. og. Na rje{enje se moralo ~ekati radi toga {to je molbu morao odobriti ministarski savjet radi dugoro-~nog zakupa. Rje{enje }e sti}i narednih dana na Va{ naslov dok pro|e jo{ formalno neke instance, kakoje to saop}eno u Beogradu.” Ovim dopisom ponovno se urgira dostava obe}ane materijalne potpore zagradnju ku}e. “... ako se ne bi dobila, onda ne mo`emo ni na kakvu gradnju misliti...“. Sredi{njici se upu-}uje svojevrstan prijekor zbog izostajanja povratne informacije o obe}anoj pomo}i, te o tomu da se po-ma`u druge podru`nice, a “Bjela{nica“ zanemaruje, imaju}i pri tome u vidu dosada{nji rad podru`nice.Ovakav odnos bio je povod da se ultimativno tra`i stajali{te Sredi{njice u svezi s obe}anom potporom, aako ona izostane, na odborskoj sjednici bilo je mi{ljenja da mo`e do}i i do ga{enja podru`nice.

Podru`nica isti~e da je gradnja ku}e bila u projektu daleko prije nego mnoge druge ku}e koje su setada gradile. ^lanstvo podru`nice `eljno je o~ekivalo da vidi svoj planinarski dom te je za njegovu izgra-dnju voljno dati pripomo}. Odbor bi pla}ao izvanredne doprinose kada na sebe primi obvezu i potpi{eugovor s graditeljima. Podru`nica je imala namjeru obratiti se glavnoj skup{tini Sredi{njice i tra`iti da seranije obe}ana pomo} ima bezuvjetno ispuniti. Pri tomu se nagla{ava, kao odgovor Sredi{njici (koja je is-taknula kako je te{ko do}i do sredstava) kako se moglo pri}i gradnji planinarskog doma na Risnjaku (Gor-ski Kotar) gdje je utro{eno 330.000 din. ili gradnji doma na Plitvi~kim jezerima. Jo{ se pri tomu nagla{a-va da “ranije obe}ana potpora od Sredi{njice ide na gradnju objekta koji }e biti vlasni{tvo njeno, s togatreba cijeniti napor, trud pa i `rtvu podru`nice oko gradnje na Treskavici”.

Po dobivenoj pisanoj punomo}i od strane Sredi{njice, a za obavljanje potpisa najamnog ugovoraglede zakupa zemlji{ta na Treskavici, u [umskoj direkciji dobiven je nakon gotovo dvije godine zakupniugovor za najam zemlji{ta na Treskavici. Nacrt je pregledao predstavnik Podru`nice. U to~ki 6. nacrta

37

Medalja Hrvatskog planinarskog dru{tva “Bjela{nica“ 1923. - 1933.

ugovora stoji: “Nakon izmicanja zakupnog ugovora od 30 godina, prelazi turisti~ka ku}a u vlasni{tvodr`avnog erara Kraljevine Jugoslavije“. Gospoda predsjednik dr. Fleger i tajnik Pla~ek nisu htjeli potpi-sati ugovor zbog uvjeta koji su navedeni, imaju}i u vidu saznanja da i dr`avne ku}e propadaju, jer se nevodi dovoljno brige oko odr`avanja {umarskih ku}a. Podru`nica je uputila nacrt ugovora Sredi{njici daona zauzme stajali{te glede odredaba ugovora i pri tomu povratila punomo} koja nije u uredu direkcijeprimljena jer nije bila legalizirana na sudu. Nakon toga, ponovno je sastavljena molba za zemlji{te u ko-joj su neprihvatljive to~ke ugovora ispravljene, te je ista upu}ena nadle`nom ministarstvu na rje{avanje.

Poslije odre|enog vremena, Odbor podru`nice zaklju~io je da se s izgradnjom treba odmah po~eti,usprkos najamnom ugovoru, tim vi{e jer je i u ugovoru bio odre|en po~etak gradnje u ovoj godini. Uko-liko gradnja ne bi po~ela postojala je bojazan da se taj ugovor poni{ti. Podru`nica iznosi stajali{te da ne-ma smisla sastavljati novi ugovor jer bi se to vremenski oteglo u beskona~nost, ba{ onoliko koliko se ~e-kalo i do ovog najamnog ugovora. Podru`nica je odustala od prvobitnog prora~una tro{kova gradnje ko-ji je iznosio oko 70.000 din., nego }e se graditi onako kako po ugovoru bude odgovaralo. Gradnja }e bi-ti jeftinija i ra~una se da }e iznositi oko 50.000 din.

Sredi{njica se upu}uje da kod ovda{nje [umske direkcije ne poduzima ni{ta u pogledu novog ugo-vora nego da se odmah po{alje punomo} legalizirana na sudu, da bi se ugovor mogao potpisati ispred Sre-di{njice.

Koncem mjeseca srpnja na Treskavici su bili dr. Fleger i dr. Raguz s graditeljem i tesarom koji supregledali teren i sve ostalo, kako bi se s gradnjom po~elo odmah, prvih dana kolovoza.

Sredi{njica je zamoljena da od obe}ane svote novca po mogu}nosti sredstva dozna~uje sukcesivnojer se s tom pomo}i kalkulira. O~ekivala se pomo} i od ostalih podru`nica. Nagla{ava se da gradnja ku-}e na Treskavici ima i drugo obilje`je jer, ukoliko gradnja ne bi sada po~ela, moglo bi se dogoditi da senetko drugi pojavi na izabranom mjestu, s obzirom da je lokacija uistinu najljep{a od svih postoje}ih ku-}a i planina, {to su ~esto isticali mnogih planinari iz drugih planinarskih dru{tava.

1934. GODINA

U dvorani Hrvatskog kluba 13. sije~nja odr`ana je dobro posje}ena XI. redovna godi{nja skup-{tina podru`nice.

Nakon pozdravnog govora predsjednika Josipa Flegera, tajnik podru`nice J. Pla~ek pro~itao je svo-je vrlo iscrpno izvje{}e o radu u minuloj godini, iz kojeg se vidjelo da je Dru{tvo u svim pravcima djelo-vanja bilo vrlo aktivno. Unato~ velikoj dru{tvenoj krizi broj ~lanova se pove}ao, tako da je podru`nicabrojila 183 ~lana, od toga tri utemeljitelja.

Tijekom godine odr`ane su 22 sjednice Upravnog odbora na kojima su rje{avana pitanja iz `ivota irada podru`nice. Administracija je zaprimila 163, a otpremila 142 dopisa. Glavnoj skup{tini Sredi{njiceupu}en je prijedlog da se “Bjela{nici” oprosti pla}anje tre}ine dru{tvene ~lanarine za daljnju godinu, s ob-zirom na predstoje}u gradnju ku}e, zatim da se izjedna~e u du`nostima svi ~lanovi i da se u tu svrhu iz-vr{i izmjena pravila. Sredi{njica je prihvatila prijedlog podru`nice. Iz blagajni~kog izvje{}a dr. Franje Ra-guza vidljivo je da imovina podru`nice iznosi: saldo blagajne krajem 1933. – 1.959,80 din., fond za gra-dnju ku}e – 18.840 din., inventar 4.375 din., {to ukupno iznosi 26.174,80 din. Gotovina je ulo`ena kodNapretkove zadruge u Sarajevu.

U novi Upravni odbor su izabrani sljede}i ~lanovi:Predsjednik dr. Josip Fleger, lije~nik, potpredsjednik dr. Ante Raguz, lije~nik, tajnik Josip Pla~ek,

priv. ~inovnik, rizni~ar dr. Franjo Raguz, lije~nik, vo|a Josip Sigmund, tehni~ki ~inovnik, odbornici Jo-sip Nepomucki, ~inovnik financijske direkcije, Josip Cvitkovi}, trgova~ki namje{tenik i Josip Bra~i}, za-dru`ni ~inovnik.

38

Nadzorni odbor: dr.Pavao Mar~ec, sudija Vrho-vnog suda, prof. Ivan Ren-|eo i Josip Belan~i}, rudar-ski ra~unovodstveni nadsa-vjetnik.

Tijekom godine pro-veden je 71 dru{tveni izlet sukupnim brojem od 748izletnika. Hvale vrijedan iz-let izveden je za blagdan Us-krsa na Biokovo, kao i bora-vak u Makarskoj koji je os-tavio nezaboravne utiske nasve izletnike.

Dr`e}i se tradicije Po-dru`nice da svake godine or-ganizira vi{ednevno plani-narenje, tako je i ove godineizveden planinarski pohod od 15.–21. srpnja pravcem: Jablanica – Doljani – Muharnica – Vala – V. Vili-nac – Podi – Perov stan – Kuk – Masna Luka – Blidinje jezero – Vran – Sovi~ka vrata – Doljani – Jabla-nica – Lug – Glogovo – Mali Prenj – Veliki Prenj – ^emerni Do – Veliki Oti{ – Jezerce – Vlajni do – Crnopolje – Bora~ka draga – Bora~ko jezero – Sarajevo.

U programu za ovu godinu bio je predvi|en izlet na blagdan sv. Ilije na Pelje{ac, ali iz dostupne ar-hive nije bilo mogu}e saznati je li ovaj pohod izveden.

Provedene su brojne markacije, od kojih treba posebice istaknuti one na ^vrsnici, a provedena jeod `elj. postaje Grabovica – @ljeba na Lokve. Nadalje, provedena je od autobuske postaje Ivan planina –Lani{te – Mehina luka – Hranisava, a odavde cijelim grebenom sve do vrha Bjela{nice (opservatorij). NaTreskavici, dolinom Hrasni~kog potoka, preko Sustavca do Ilija{a izvedena je nova markacija.

Vrlo aktivna je bila Foto-sekcija koja je nagra|ena na planinarskoj izlo`bi u Zagrebu Zlatnom pla-ketom, a zaslugom J. Cvitkovi}a, dr. Flegera, dr. Raguza, Jereba, Kahna, H. Rapa i Sulje Suljagi}a, na ~e-mu je podru`nica pismeno zahvalila uz obe}anje “da }emo i ubudu}e nastojati da, u granicama na{ih mo-gu}nosti doprinesemo op}em uspjehu na{eg HPD-a”. Foto-sekcija izlagala je svoje slike prigodom izlo-`bi na Su{aku i Osijeku. Izra|ena je zbirka dijapozitiva.

Preko svojih predstavnika Podru`nica je sura|ivala na izradi vodi~a Kroz planine Bosne i Hercego-vine koji je trebao ubrzo iza}i iz tiskare. Vi{e puta je apelirano na ~lanstvo da se pretplati na ~asopisHrvatski planinar, te da pomogne akciju osnivanja Hrvatskoga planinarskog muzeja.

Podru`nica je s vremena na vrijeme organizirala popularna predavanja uz projekciju dijapozitiva(formirana zbirka dijapozitiva o Prenju i ^vrsnici). Tako je po~etkom godine predsjednik dr. Flegerodr`ao dobro posje}eno predavanje o Prenj planini i tom prigodom prikazao 40 uspjelih i vrlo interesan-tnih dijapozitiva. Ovo je predavanje ponovio u Zagrebu prigodom obilje`avanja 60. obljetnice HPD-a.

Za veliki doprinos razvoju planinarstva Sredi{njica je predsjednika podru`nice dr. J. Flegera ime-novala za~asnim ~lanom HPD-a.

Podru`nica je podr`ala ideju utemeljenja Hrvatskoga planinarskog muzeja s njegovim postavlja-njem u novom “Tomislavovom domu“ na Medvednici, {to }e biti njegov privremeni smje{taj. Sve su po-

39

^vrsnica, Masna luka – ~lanovi “Bjela{nice” ispred `upnog ureda sa fra Serafinom Vi{ticom (13. 7. 1934.)

dru`nice bile upu}ene da prikupljaju odgovaraju}i materijal za muzej: slike, fotografije, dijapozitive,umjetni~ke slike, rukotvorine, reljefe, opremu gor{taka zimi i ljeti, statisti~ke podatke, literaturu i zapra-vo sve {to na odre|en na~in zasijeca `ivot u na{im planinama.

Svi izleti, kao i druge aktivnosti bili su ogla{avani u dru{-tvenom ormari}u, koji je jedno vrijeme bio na Napretkovom Za-kladnom domu, kao i u Jugoslovenskom listu. U dru{tvenom gla-silu Hrvatski planinar u ime “Bjela{nice“ sura|ivali su dr. J. Fle-ger i biv{i tajnik J. Pla~ek. Dr. Fleger i dr. Franjo Raguz dali su ve-lik doprinos izradi publikacije Vodi~ kroz planine Bosne i Herce-govine koje su zajedni~ki pripremala i izdala gradska planinarskadru{tva, ~iji je glavni urednik bio dipl. ing Jovo Popovi}. Vodi~ jesadr`avao opis planina sa zna~ajnim podacima i detaljnim prika-zom planinarskih krajeva s 54 fotografije i 25 karata.

Uobi~ajeno Martinje nije odr`ano zbog narodne `alosti.

U me|uvremenu do{lo je do promjene u vr{enju funkcijetajnika podru`nice s obzirom da je J. Pla~ek, vrlo zaslu`ni tajnik,premje{ten u Zagreb te je na sjednici Odbora podru`nice 25. sije~-nja imenovan za tajnika dotada{nji odbornik Josip Bra~i}, slu`be-nik Napretkove zadruge u Sarajevu.

U mjesecu travnju Podru`nica ponovno utje~e na Sredi{nji-cu da putem svojih veza u Beogradu inzistira na rje{avanju molbepri Ministarstvu {uma i ruda u svezi zakupa zemlji{ta na Treska-vici, nagla{avaju}i pri tomu da je Odbor podru`nice donio zaklju-~ak “... da se prihvati novi nacrt ugovora o zakupu bez inzistiranja

u svezi ~l. 6. po kome ku}a prelazi nakon isteka ugovora u vlasni{tvo erara... molimo da nam se ~im pri-je dostavi legalizirana punomo} kojom ovla{}ujete dvojicu na{ih odbornika da ispred Dru{tva potpi{u na-

jamni ugovor kada prispije ovamo...”.U nedjelju, 24. lipnja, otvorila je podru`nica novu planinar-

sku stazu od Velikog polja do opservatorija na Bjela{nici (2067 mn/v), preko Crnog vrha i Kotlova, kao i spojke na sedlo Crnog vrha(1720 m) na Stini do. Trasa novog puta ide od Velikog polja na Va-lentinov bunar i otuda na Crni vrh gdje je raskri`je za opservato-rij. Lijevo od brda, je tzv. “zimski put“ koji se penje lijevom bo~i-nom spomenutih Kotlova, dok desni, tzv. “ljetni“, ulazi u Kotloves desne strane i iskori{tava grede i to~ila, ulazi u same stijene, gdjeje radi strmog terena sprovedena `ica (sajla) u du`ini od 80 m.Oba puta sastaju se neposredno pod opservatorijem. Put lijevo nizbrdo ve`e Crni vrh sa Stinim dolom. Markacije su odli~no sprove-dene, a sam je put u~injen prohodnim. U podru~ju Crnog vrha igrebena postavljeni su visoki stupovi sa strelicama koji u zimskovrijeme dobro slu`e kao orijentacija, posebice skija{ima.

Taj naporni i svakog priznanja vrijedan posao obavili su vri-jedni i aglini ~lanovi “Bjela{nice“ Josip Sigmund i Josip Nepo-mucki, borave}i osam dana na terenu uz najte`e okolnosti. Pre-dnosti nove staze su u tome {to se pri usponu na opservatorij iz-bjegava Stini do, pa je trajanje hoda s Velikog polja na opservato-

40

Dr. Josip Fleger,Mehina Luka, Bjela{nica (1934.)

^lanovi HPD “Bjela{nica” imena Josip na otvorenju planinarske “Josipove staze”

(24. 6. 1934.)

rij skra}eno za jedan sat. Osim toga, i uspon bla`i jer visina Crnog vrha le`i 200 metara vi{e od Stinogdola. Kona~no, prednosti nove staze dolaze do izra`aja zimi, jer je nova staza za razliku od stinodolskeza{ti}ena od vjetrova. Stoga }e lijevi odvojak kod Kotlova dobro poslu`iti zimi skija{ima, dok }e desniput s usponom na Kotlove biti pogodan za ljeto. Ali kako je ovo penja~ka tura, to }e se njome mo}i slu-`iti samo iskusniji planinari koji ne pate od vrtoglavice.

Staza je prozvana “Josipova staza“. To ime je dato iz tri razloga:Prvi je razlog tomu, {to se ~uvar opservatorija, starina Schaffer, zvao Josip, drugi, {to je ideja za

ovu stazu do{la od vrijednih ~lanova “Bjela{nice“ Josipa Pla~eka, dr. Josipa Flegera, Josipa Nepomuckogi Josipa Sigmunda, od kojih su posljednja dvojica, kako je ve} spomenuto, tu stazu i izveli, a tre}i je ra-zlog tomu, {to su najve}i broj aktivnih i odli~nih planinara “Bjela{nice“, sve sami Josipi ([efer, Sigmund,Fleger, Nepomucki, Fel~ar, Cvitkovi}, [ebalj, Klepica, Neretljak, Grci}, Rener, Ba~i, Cviji}, Bek), kojisu blagdan svetog Josipa 19. o`ujka, ve} nekoliko godina sve~ano proslavljali na Bjela{nici.

Podru`nica je u srpnju mjesecu organizirala slu`enje svete mise zahvalnice u prigodi obilje`avanja60. obljetnice HPD-a, na Tara~in dolu (sat laganog hoda od `elj. postaje Ljubina, na pruzi Semizovac –Ivan~i}i). Tom prigodom organiziran je dru{tveni izlet u kome je sudjelovalo 78 planinara, ve}inom ~la-nova podru`nice, a zapa`eni su bili i neki ~lanovi DP BiH i PD “Kosmos“. Misu je slu`io mjesni `upnikvl~. Stjepan Petrovi} uz pratnju mje{ovitog zbora Hrvatskoga pjeva~kog dru{tva “Trebevi}“ iz Sarajeva.@upnik je u svojoj propovijedi na lagan i shvatljiv na~in iznio ideju planinarstava, a posebice seljanimastavio na srce potrebu da ~uvaju planinarske tekovine – markaciju i orijentacijske table. Nakon mise ra-zvila se, pokraj `upnog stana, planinarska veselica sve do nave~er. Tajnik podru`nice je napisao kratki ~la-nak za Jugoslovenski list u kome se osvrnuo na zna~aj ove obljetnice.

Daljnji razvoj doga|aja oko (ne)izgradnje planinarske ku}e na Treskavici imao je sljede}i tijek:uslijed sporosti dr`avne administracije, nije na vrijeme primljen zakupni ugovor, te se zato u ovoj godininije po~elo s gradnjom objekta. Ovu okolnost iskoristilo je lova~ko dru{tvo “Igman“ i sagradilo – zahva-ljuju}i svojim dobrim vezama – na Treskavici, na lokalitetu Kozja luka, svoju ku}u o tro{ku od 60.000din. To je bila sasvim pristojna, lijepa i potrebama odgovaraju}a ku}a, sagra|ena od drveta (Blockhaus),dok su temelji i 2 m zida iznad temelja sagra|eni od kamena (za podrum). Ku}a je mogla primiti 40-50posjetitelja – planinara, lovaca ili drugih namjernika.

Ova ~injenica je iz temelja promijenila prilike u pogledu izgradnje ku}e “Bjela{nice“ na Treskavici,o ~emu se svestrano raspravljalo na sjednici Odbora 25. listopada, te je konstatirano i zaklju~eno sljede}e:

- izgradnjom lova~ke ku}e na Kozjoj luci, dakle u neposrednoj blizini Ilija{a, potpuno je udovoljenopotrebi planinara za jednim dobrim planinarskim objektom-skloni{tem u tom zaista lijepom kraju;

- zabranom Banske uprave da se ubudu}e ni u kom slu~aju ne smiju teretnim ili poluteretnim automvoziti osobe, planinari su upu}eni da se za izlete na Treskavicu slu`e autobusom, {to je skop~ano sosjetljivo ve}im izdatkom. Ovo }e posebice pogoditi mla|e planinare ~iji su prihodi ograni~eni, te}e veliki broj planinara i preko volje morati odustajati od svog planinarskog programa da posje}u-je jednu od najljep{ih planina;

- isto tako, pote{ko}e nastaju i prilikom kori{tenja autobusa u planinarske svrhe s obzirom na voznired Sarajevo – Trnovo, nije prilago|en planinarskom programu.

S obzirom na istaknute momente, prije svega da je do{lo do izgradnje lova~ke ku}e na Treskavicina spomenutoj lokaciji, Upravni odbor je donio jednoglasnu odluku da nema potrebe ni smisla graditi pla-niranu planinarsku ku}u na Treskavici.

Podru`nica je bila svjesna odre|enih posljedica ovakve odluke s obzirom na to da je {ira javnost bi-la informirana da }e se ku}a graditi, no prevladalo je mi{ljenje da renome “Bjela{nice“, odnosno HPD-a,

41

mo`e doli~no afirmirati svoj rad i ugled me|u svojim ~lanovima i me|u ostalim planinarima, izgradnjomplaninarske ku}e na drugom mjestu.

Promjena odluke o mjestu gradnje mogla se pred javno{}u opravdati time {to je do{lo do odugovla-~enja s odobrenjem zakupnog ugovora, te izgradnjom ku}e od strane Lova~kog dru{tva, ~ime je udovo-ljeno planinarskoj potrebi {to uva`ava svaki lojalni planinar.

Odbor se usuglasio da se ku}a gradi na Bukoviku, na mjestu zvanom Stav.Razlozi za gradnju ku}e na Bukoviku bili su: najdominatnija kota u sjevernoj sarajevskoj okolici;

udaljena od Sarajeva tri do ~etiri sata laganog hoda; mjesto pogodno za gradnju; na maloj uzvisini ~aira,s vrelom pitke vode; jedinstven pogled na cijeli kraj; postoje skija{ki tereni; ljeti zra~na banja; posjetovom podru~ju uzima svakim danom sve vi{e maha; na Crepoljskom, koje se nalazi u blizini, zakupio je“Prijatelj prirode“ lugarsku ku}u, pro{irio je i smjestio stalnog opskrbnika; Ski-klub je sagradio svoju ku-}u; no, i pored toga ne}e biti zadovoljene potrebe sve ve}eg broja interesanata za dolazak u prirodu.

Vode}i ra~una o svemu naprijed iznesenom, Upravni odbor zaklju~io je da o ovome informira Sre-di{njicu u Zagrebu i zatra`i odobrenje namjere podru`nice da gradi ku}u na Bukoviku. Pri tomu je ista-knuto da postoje}a sredstva u iznosu od 20.000 din. ne}e biti dovoljna za gradnju objekta kapaciteta za30 osoba, te se umoljava za potporu od 10.000 din., s napomenom da se to ~im prije dogodi, da ne bi bi-lo odugovla~enja, te da se neko dru{tvo opet ne pojavi i prete~e planove podru`nice. Vlastitim snagamanije mogu}e graditi objekt s obzirom na ukupne dru{tvene prilike, a uzimanje kredita je neizvedivo, jer jeobustavljeno kreditiranje. Sve ovo upu}uje podru`nicu da najprije osigura materijalna sredstva, a tek on-da da zapo~ne gradnju objekta. Stoga moli i o~ekuje hitno o~itovanje Sredi{njice.

Upravni odbor Sredi{njice 10. studenog obavje{tava podru`nicu da odobrava gradnju ku}e na Bu-koviku kao i potporu u iznosu od 10.000 dinara.

Ovakva stajali{ta Sredi{njice primljena su u “Bjela{nici“ s velikim zadovoljstvom i veseljem, na ~e-mu je najtoplije zahvalila isti~u}i pri tomu da }e znati cijeniti razumijevanje, te kao i do sada nastojati {tobolje {tititi i promicati ideju i interese HPD-a.

Na poticaj Sredi{njice Podru`nica je preuzela obvezu ispitivanja i obrade Treskavice, pa se u tompravcu ve} po~elo s markiranjem planinarskih putova i to na na~in da bude obra|ena kako to dolikuje je-dnoj od na{ih najljep{ih planina i renomeu HPD-a.

Sva ova doga|anja imala su svog odraza me|u planinarima ne samo “Bjela{nice”, nego i {ire. Toje do{lo posebno do izra`aja prigodom otvorenja doma Smu~arskog kluba na Crepoljskom, 11. studenog,u ~emu je sudjelovala skupina od 25 planinara Podru`nice s dr. J. Flegerom i J. Nepomuckim.

Sredi{njica je uputila Podru`nicu da u prikupljanju sredstava za gradnju ku}e treba tra`iti potporukod nadle`nih ustanova, {to je podru`nica prihvatila, ali je to bilo veoma te{ko ostvariti s obzirom na zah-tjeve koje postavalja ~lanak 4. Uredbe o podizanju domova i drugih objekata udru`enja i ustanova kojespadaju u nadle`nost Ministarstva fizi~kog odgoja naroda. Podru`nica moli Sredi{njicu da prou~i ovu ure-dbu i povratno saop}i ima li mogu}nosti da se molbe podnose bez dokumentacije koje podru`nica ne po-sjeduje, niti bi ih mogla osigurati u najskorije vrijeme.

Zemlji{te za gradnju ku}e na Bukoviku kupljeno je od obitelji Tomi} koju je zastupao Pero Tomi}iz sela Mo~ioci, a kupca je zastupao Josip Bra~i}, ~inovnik Napretkove zadruge, u veli~ini od 2.900 ~e-tvornih metara, te ovjerenim ugovorom o kupnji u Sreskom sudu u Sarajevu 22. studenog 1934., zavede-no u gruntovni~kom ulo{ku broj 56, kat. op}ina Nahorevo, u korist Hrvatskoga planinarskog dru{tva uZagrebu, u ukupnom iznosu, ra~unaju}i i tro{kove prijenosa vlasni{tva za 2.221 din. s odobrenjem Sres-kog na~elstva br. 41584/34, dana 24. studenog 1934.

^lan podru`nice Ivan [imi} izradio je nacrte za gradnju ku}e s kapacitetom za 25–30 osoba, s mo-gu}no{}u, ukoliko potrebe budu iziskivale, da se u potkrovlju mo`e izgraditi jo{ jedna prostorija. Prora-~un tro{kova izgradnje iznosio je 40.000 din.

42

1935. GODINA

XII. godi{nja skup{tina Podru`nice odr`ana je 31. sije~nja, koja je, kako pi{u kroni~ari tog vre-mena, “uspjela svojim neumornim radom osvojiti prvo mjesto u aktivnosti bosansko-hercegova~kog pla-ninarstva i tako se postaviti u red prvih podru`nica HPD-a”. Dnevni red bio je sljede}i:

Pozdrav predsjednika Dru{tva;Izvje{}e tajnika;Izvje{}e rizni~ara;Izvje{}e Nadzornog odbora;Popunjenje Odbora iEventualije.

Predsjednik dr. J. Fleger isti~e u svom govoru da je pro{la godina protekla u znaku 60. obljetniceHPD-a u kojoj je aktivno sudjelovala i podru`nica “Bjela{nica“. ^estitao je Stanku Zadnikaru na posti-gnutom naslovu prvaka Sarajevskog zimsko-{portskog podsaveza.

Rad podru`nice prikazao je detaljno tajnik J. Bra~i}, navode}i da je podru`nica imala ~etiri uteme-ljitelja, jednog za~asnog i 194 redovna ~lana. Istaknuo je sve do tada poduzete aktivnosti na gradnji ku}ena Treskavici, kao i odluke da se odustane od gradnje, s obzirom na velike pote{ko}e koje su prethodile,za 1934., navedene, kao i o donesenoj odluci o gradnji ku}e na drugoj planini, Bukoviku. Pripreme su ve}izvedene, tako da }e se tijekom prolje}a zapo~eti s gradnjom, iako podru`nica ne raspola`e s dovoljnimmaterijalnim sredstvima. No, ipak se nada da }e uz potporu svojih ~lanova mo}i ostvariti svoj pothvat. Utom smislu podru`nica se obratila Ministarstvu za fizi~ki odgoj naroda u Beogradu, s molbom da joj seizda dozvola za gradnju na temelju prilo`enih dokumenata:

1. Situacioni plan o polo`aju zemlji{ta;2. Gruntovni izvadak kao dokaz vlasni{tva zemlji{ta;3. Nacrt prema kojem se namjerava izvesti gradnja;4. Prijepis gra|evinske dozvole izdane po Sreskom na~elstvu;5. Prora~un sredstava za gradnju.

Iz izvje{}a rizni~ara dr. F. Raguza, vidljivo je dobro stanje blagajne, ~ija se gotovina ima upotrije-biti za gradnju doma.

Upravni odbor, kome u smislu dru{tvenih pravila mandat traje do kraja ove godine, popunjen je no-vim ~lanovima:

Josip Hu{ner, ~inovnik @elj. kreditne zadruge;August Poga~nik, ~inovnik Po{tanske {tedionice;Ivan [imi}, ~inovnik Direkcije dr`avnih `eljeznica;Zvonimir Nor{i}, ~inovnik Napretkove zadruge, iMato Bakovi}, zvani~nik Direkcije dr`avnog rudarskog poduze}a.Za pro~elnika Ski-sekcije imenovan je Josip Nepomucki.Funkcije su ostale nepromijenjene, osim {to je na mjesto Josipa Sigmunda, koji je istupio iz Odbo-

ra polovicom pro{le godine, zaklju~kom Upravnog odbora za vo|u imenovan Josip Cvitkovi}.

Odbor je odr`ao 26 sjednica i cio niz dobro posje}enih sastanaka s ~lanstvom. Dru{tvena uprava jesa~uvala dobre odnose sa svim planinarskim i ostalim dru{tvima, {to je posebice dolazilo do izra`aja pri-godom izvedenih sve~anosti i proslava na kojima su se okupljali planinari iz grada i susjednih dru{tava.No, zbog prezauzetosti Podru`nice oko gradnje ku}a, njezini predstavnici nisu se mogli odazvati na svepozive na proslave ostalih dru{tava.

43

Sekciji u Zavidovi}ima Dru{tva planinara u BiH upu}ena je brzojavna ~estitka prigodom otvorenjaplaninarske ku}e na Tajanu, a na otvorenju planinarske ku}e istoga Dru{tva, na Sjeme}u kod Rogatice,Podru`nicu je zastupao Stipo Suki}. Na glavnoj Skup{tini Sredi{njice u Zagrebu, Podru`nicu je predstav-ljao njen utemeljitelj Josip Pla~ek.

Korespondencija ureda bila je znatna: zaprimljena su 82, a otpremljeno 176 predmeta.Biv{i predsjednik podru`nice dr. Josip Fleger dao je poticaj da se u Bugojnu utemelji podru`nica

HPD-a te je 19. listopada 1935. odr`ana osniva~ka skup{tina koja je dobila ima “Sto`er“. Ne{to kasnijeova podru`nica, zajedno s ostalim {portskim dru{tvima pa dijelom i anga`manom Sredi{njice Napretka izSarajeva, izgradila je planinarski dom pokraj magistralnog puta prema Kupresu u prekrasnoj i slikovitojKoprivnici podno Sto`era,

Usprkos zaposlenosti ~itave Podru`nice oko gradnje ku}e, organizirana su i 72 izleta s 1403 izle-tnika. Izveden je veliki godi{nji izlet u trajanju od sedam dana i to u planinarski manje posje}ene krajevesmjerom: Kupres – Cincar – Livanjsko polje – Troglav – Dinara – Knin. Bila je namjera da se za Uskrsorganizira izlet na Pelje{ac, no plovidbeni red nije odgovarao. Mnogi planinari koristili su tzv. ”weekend“karte na `eljeznici, ~ime je pru`ena mogu}nost da i manje skupine poduzmu udaljenije izlete. Dakako,ovo su planinari iskoristili. Izvedene su u zajednici s drugim planinarskim dru{tvima i neke skija{ke mar-kacije, te je postavljen veliki broj putokaza na planinarskim stazama i putovima. Izvedena je nova mar-kacija: Sarajevo – Grdonj – ^avljak – Glavice – Tovari{te – Bukovik. Na polaznoj to~ki, Malta Bardak~i-je, tako|er je postavljena orijentacijska tabla.

U svome sustavnom radu na obradi ^vrsnice, biv{i predsjednik dr. Fleger odr`ao je uspjelo preda-vanje i izdao upute o markaciji uspona na ovu planinu iz Dive Grabovice, preko Radave na Me|e|e, {toje na njegov tro{ak izveo vodi~ podru`nice Jozo Klepica iz sela Doljani kod Jablanice. Trasa je prolazi-la jedinstvenim krajem, no na`alost, taj rad nije odgovarao Direkciji {uma koja je smatrala da bi kretanjeplaninara kroz rezervatno lovi{te negativno utjecalo na kretanje divlja~i. Izdato je nare|enje da se marka-cija napusti, ali o~ekivalo se da Direkcija ne}e narediti uni{tenje ve} provedene markacije.

Lijep napredak pokazala je Foto-sekcija, koja je nekoliko slika dala u jubilarni album HPD-a. Bro-jala je 12 ~lanova, a glavni rad bio je kompletiranje zbirke dijapozitiva ^vrsnice i Prenja s fotosima Pla-~eka i Novotnija. Osim toga, reproducirane su karte i zimske slike ^vrsnice koju je pro{le godine snimio

Cvitkovi}. Problem u radu Foto-sekcije bio je nedostatak tamnekomore koja treba biti blizu dru{tvenih prostorija. te novoosnova-na Ski-sekcija, koja je, osim {to je uspje{no podigla skija{ko sklo-ni{te, reprezentirala Dru{tvo i na skija{kim natjecanjima. Talenti-rani skija{ g. Stanko Zadnikar uspio je 27. sije~nja na podsave-znom natjecanju na duljini od 18 km osvojiti prvo mjesto, a na na-tjecanju u skokovima, 3. velja~e, drugo mjesto, iako je postigaonajdu`i skok u konkurenciji. Ovim uspjesima ostvario je prven-stvo u kombiniranom natjecanju za 1935. Podru`nica mu je za overezultate uru~ila Spomen-plaketu. Pored Zadnikara u Ski-sekcijibilo je i drugih vrsnih skija{a. U Sarajevskom zimsko-{portskompodsavezu podru`nicu su zastupali dr. J. Fleger, J. Nepomucki i A.Poga~nik.

Ski-sekcija je na Bukoviku odr`ala ski-te~aj za svoje ~lano-ve pod stru~ninim vodstvom skija{kog u~itelja Josipa Sigmunda.Te~aj je trajao osam dana, od 16. do 23. velja~e, a sudjelovalo je12 ~lanova sekcije. Svi su sudionici bili smje{teni u dru{tvenomdomu na Bukoviku.

44

Stanko Zadnikar,prvak skija{kog natjecanja

Zimsko-{portskog podsaveza (27. 1. 1935.)

Te~aj je imao planinarsko-skija{ki cilj i uspio je iznad svakog o~ekivanja. Zasluge za ostvareni us-pjeh idu prije svega u~itelju Josipu Sigmundu koji nije `alio truda da svojom stru~no{}u {to vi{e tomu pri-donese.

Snje`ne prilike su bile vrlo povoljne. Vrijeme je bilo promjenljivo, pa su sudionici te~aja imali svevrste snijega, od suhog i smrznutog do novog i vla`nog. A bilo je i dana za sun~anje.

Ski-sekcija je na ovaj te~aj pozvala svog starog znanca, simpati~nog i vrijednog planinarskog vo-di~a po planini ^vrsnici, Jozu Klepicu, seljaka iz Doljana kod Jablanice, kako bi ga osposobila za zimskoplaninarenje po ovoj planini, koju skija{i jo{ ne posje}uju zbog njezine udaljenosti i pomanjkanja plani-narskih objekata, kao i po drugim planinama. Klepica se pozivu odazvao, pa mu je Sekcija nabavila po-trebnu skija{ku opremu. Pokazao je veliki interes za obuku i postigao je zadovoljavaju}i uspjeh. Uz pos-tignuta znanja koja }e daljnjom vje`bom pro{iriti, mo}i }e ubudu}e vrijedni Jozo pratiti planinare po^vrsnici i za vrijeme zime, kao skija{, {to je do sada mogao ~initi samo u doba kada je prilaz u ovu pla-ninu bio mogu} bez skija.

U po~etku svoga djelovanja, Ski-sekcija Podru`nice se odmah anga`irala da na podru~ju Kasovogdola, na visini od 1275 m n/v, podigne svoje vlastito skija{ko skloni{te. Lokacija se nalazi dvadesetak mi-nuta od Velikog polja na Igmanu, prema vrhu Bjela{nice. S vrela Bosne sti`e se na Kasov do za oko ~e-tiri sata hoda, a pristup je mogu} preko Hrasni~kog stana ili prekoBrezova~e na Igmanu.

U Kasovom dolu nalazila se jedna napu{tena {umska koli-ba, tzv. Rokova koliba u ru{evnom stanju, koju je svojedobno sa-gradila firma bra}e Ka{ikovi} s Ilid`e, a za smje{taj svoga uredadok je eksploatirala {umu na ovom podru~ju. Na prijedlog pro~el-nika J. Nepomuckog, Odbor Ski-sekcije tra`io je od Direkcije {u-ma u Sarajevu, kao predstavnika dr`avnog erara, da se Sekciji iz-da u zakup ova koliba, uz dozvolu da se ista preuredi i izgradi zaskija{ko skloni{te. Direkcija {uma je prihvatila ponudu te je do{lodo sklapanja ugovora izme|u Sekcije i dr`avnog erara, prema ko-jemu se koliba izdaje u najam, uz godi{nju zakupninu od 50 dina-ra. Ugovor je predvidio trajanje zakupa na jednu godinu, s tim dase svake godine ugovor mo`e obnoviti, odnosno produ`iti.

^im se sklopio ugovor, Sekcija je organizirano pri{la saku-pljanju materijalnih sredstava za tro{kove izgradnje. Prora~un jeiznosio 5.000 din. Sekcija se obratila za pomo} Zimskom {por-tskom podsavezu koji je odobrio jednokratnu pomo} od 1.000 din.^lanovi i prijatelji podru`nice su pomogli dobrovoljnim prilozi-ma, a neki su prikupljali sredstva od svojih prijatelja i poznanika.Ova akcija je omogu}ila da gradnja zapo~ne po~etkom mjeseca lipnja.

Od vrijednih donatora treba istaknuti, u prvom redu, velikog prijatelja “Bjela{nice” Josipa Pla~ekaiz Zagreba, koji je prikupio svotu u iznosu od 1.700 din. Osim doprinosa u novcu od prijatelja i ~lanovaiz Sarajeva, dobiveni su i doprinosi u gra|evnom materijalu i raznim stvarima za unutarnju opremu sklo-ni{ta, a jedan dio radova je besplatno ura|en, te su na taj na~in ostvarene velike u{tede na pla}anju maj-stora i radnika. Isto tako, mnogi lokalni trgovci i obrtnici su pomagali izgradnju daruju}i razni materijal,a u prvom redu bra}a Ka{ikovi}i, koji su izdali potrebnu gra|u za skloni{te po iznimno maloj cijeni. Ov-da{nji obrtnik Taubman izradio je prozor i vrata, uz stanovit popust. Stolarske i sli~ne radove uradio je S.Zadnikar, koji je taj posao obavio uglavnom sam, ne uzev{i ni jedne pare za svoj trud koji je trajao 15 da-

45

Josip [efer na otvorenju planinarsko-skija{kog skloni{ta

na Bjela{nici (25. 8. 1935.)

na. Bravarske i limarske radove obavili su Josip [ebalj i Vili Ko{ec sasvim besplatno. Kada bi se izra~u-nala vrijednost donacija u materijalima i dragovoljnim majstorskim radovima, onda bi cijena tro{kova iz-gradnje i ure|enja ku}e daleko prema{ivala predvi|eni prora~un potrebnih sredstava, te bi ta brojka bilapribli`na svoti od 10.000 dinara, a ne ve} spomenutih 5.000 dinara kako je bilo predvi|eno.

Skloni{te je osigurano protiv {tete od po`ara kod Napretkove zadruge na svotu od 6.000 din., uz go-di{nju premiju od 62 din., s tim da }e se inventar, kada bude nabavljen, naknadno osigurati.

Skloni{te je spolja bilo okovano {indrom, a pokriveno {imlom. Sastojalo se od jedne sobe gdje subili smje{teni dvostruki le`ajevi, na kojima mo`e spavati 29 osoba i kuhinje duga~ke 4, a {iroke 2,40 m.Pred ulazom u kuhinju bila je veranda, tako|er okovana {indrom, duga~ka 2 m. Vrata od verande nisu sezaklju~avala, kako bi se slu~ajni prolaznici mogli skloniti. U kuhinji je bila smje{tena cisterna sa 1600 lvode. Skloni{tu je najbli`e `ivo vrelo na Javorniku, udaljeno oko sat hoda, stoga je bilo potrebno izgradi-ti cisternu.

Pristup iz Sarajeva u Kasov do najpogodniji je bio vlakom iz Sarajeva do stajali{ta na Plandi{tu kodBla`uja, a odatle pje{ke preko Golog Brda, Brezova~e i Radave, te Malog polja na “Josipovu stazu“ i da-lje u Kasov do. Ovaj put se mogao pre}i za 3,5 sata laganog hoda. Pristup je bio mogu} i vlakom do Ili-d`e, na Vrelo Bosne, pa preko Hrasni~kog stana na Veliko polje i dalje prema “Josipovoj stazi“ na Kaso-vom dolu. Na Hrasni~kom stanu nalazila se ku}a Dru{tva planinara u BiH. Ovaj put se mogao pro}i zasat du`e nego preko Plandi{ta i Brezova~e. Na Brezova~i se nalazila kafana Steve Pu{are, gdje se moglopreno}iti. Dr`avna lova~ka ku}a na Velikom polju bila je udaljena 20 minuta hoda od skloni{ta na Kaso-vom dolu. Od skloni{ta do ku}e S. K. ”Slavija“ na Mrtvanju, bila je udaljenost od 3,5 sata hoda. Svi na-vedeni putovi bili su markirani.

Otvorenje skloni{ta obavljeno je na sve~an na~in 25. kolovoza uz sudjelovanje velikog broja (oko200) sarajevskih planinara. Sredi{njicu iz Zagreba zastupao je njezin tajnik Josip Pla~ek. U 10.30 sati slu-`io je dru{tveni ~lan dr. fra E. Orozovi} svetu misu pred skloni{tem, a zatim je predsjednik dr. J. Flegerodr`ao kratak govor zahvaliv{i nazo~nim planinarima na brojnom posjetu i pozdraviv{i tajnika Sredi{nji-ce J. Pla~eka, te delegate sarajevskih planinarskih dru{tava. ^estitao je agilnoj Ski-sekciji na velikoj po-`rtvovnosti i ustrajnosti u pothvatu, a posebice pro~elniku sekcije Josipu Nepomuckom.

Poslije toga razvila se intimna planinarska veselica za ~iji su se uspjeh osobito zalo`ile dru{tvene~lanice.

Gradnja ku}e na Bukoviku povjerena je lokalnom poduzima~u Augustu Marlovi}u, prema odobre-nim nacrtima za iznos od50.000 din., s tim da Podru-`nica plati {umsku taksu zadrvenu gra|u.

Sje~a, tesanje i izvla-~enje potrebne drvene gra|eobavljeno je tijekom travnja,s kopanjem se po~elo po~et-kom svibnja, s drvenim ra-dovima se sa~ekalo dok segra|a dobro osu{i, a radovina temeljima ~ekali su po-bolj{anje vremenskih uvjeta.

Briga za gradnju tra`i-la je da na gradili{tu budeuvijek netko iz Odbora, pa je

46

Otvorenje planinarsko-skija{kog skloni{ta na Kasovom dolu, Bjela{nica (25. 8. 1935.)

tako svake nedjelje i blagda-nima na gradili{tu bio nazo-~an netko od odbornika, aneki od njih su svaki dan bi-li na mjestu gradnje ku}e. Uakciji prikupljanja nov~anihpriloga znatan udio osigura-lo je ~lanstvo. Treba istaknu-ti doprinos biv{eg tajnika i~lana utemeljitelja J. Pla~e-ka koji se, iako je bio dalekood Sarajeva, stalno interesi-rao za izgradnju ku}e, te je iosobno darovao 1.000 din., aosim toga poklonio je i ku-hinjski kredenac, dva stola,dva stoli}a, krevet i jo{ nekestvari.

Odbor je imao namje-ru rije{iti pitanje opskrbe ku-}e izvorskom vodom, za {to je izra|en projekt i tro{kovnik, ali do realiziranja nije do{lo zbog kolebljivos-ti vlasnika vrela u postavljanju od{tetnih zahtjeva i odmaklog vremena. Rje{avanje ovog pitanja ostavlje-no je novom odboru.

Ispitivala se mogu}nost anga`iranja stalnog opskrbnika koji bi nadzirao objekt, jer je okolnim se-ljacima, sude}i po dotada{njem iskustvu, izgra|ena ku}a bila “trn u oku”. U svome neraspolo`enju i{li sutako daleko da su odmah nakon {to je ku}a preuzeta od graditelja o{tetili potporne stupove na verandi.

Da bi tro{kovi bili koliko-toliko manji, ~lanstvo je sudjelovalo u dragovoljnim akcijama, kao pri-mjerice u radovima na unutarnjem ure|enju prostora (molerski radovi), gdje su se istaknuli Franjo Fleger,Rudolf Baldasar i Anto Jo`anc. Isto tako, ~lanstvo Podru`nice darovalo je sav nu`ni kuhinjski pribor, lam-pe, pe}i i sli~no.

U nedostaku financijskih sredstava Podru`nica je bila primorana zatra`iti zajam od 19.500 dinarakod Napretkove zadruge uz pokri}e bjanko mjenice sa `iro-ra~unom Upravnog odbora i polugodi{nju ot-platu kroz tri godine.

U kolovozu mjesecu, podru`nica se ispri~ala Sredi{njici jer ne}e mo}i poslati svoje delegate na za-kazani planinarski kongres koji se trebao odr`ati 1. rujna u Dubrovniku, jer se upravo u to vrijeme treba-la obaviti primopredaja planinarske ku}e od graditelja na Bukoviku.

Podru`nica 25. rujna izvje{}uje Sredi{njicu da su “kraju privedeni radovi na novosagra|enoj ku}ina Bukoviku, te da }e se u nedjelju, 6. listopada, odr`ati sve~anost otvorenja u 11 sati prije podne... Uvje-reni da }e na{a Sredi{njica, koja je pokazala toliko razumijevanja i susretljivosti za na{ pothvat, putemsvoga delegata uveli~ati ovu na{u skromnu sve~anost...“.

To~no kako je ugovorom bilo predvi|eno, 1. rujna obavljena je kolaudacija ku}e kojoj je nazo~io igl. ing. Mate Baylon, koji je uputio svojevrsne komplimente projektu i izgradnji.

U Glasniku HKD-a Napredak broj 10 iz listopada 1935. objavljen je tekst dr. Josipa Flegera Sve~a-no otvorenje planinarskog doma HPD “Bjela{nica“ na Bukoviku:

47

Bukovik, otvorenje doma HPD “Bjela{nica” (6. 10. 1935.)

“U nedjelju, dne 6. listopada, slavila je podru`nica HPD-a u Sarajevu otvorenje svog doma na Bu-koviku (1530 m) uz prisustvo brojnih planinara svih planinarskih dru{tava grada Sarajeva, te izaslanikaMatice HPD-a iz Zagreba dr. Zlatka Prebega, potpredsjednika.

Novi planinarski dom nalazi se 3,5 sata hoda sjeverno od Sarajeva u sklopu bli`ih skupina Crepolj-skog i Ozrena. Gra|en je za razliku od dosada{njih domova te vrste na vrlo istaknutom mjestu, na samomgrebenu podno`ja Bukovika. Prema tomu mu je polo`aj vrlo izlo`en, ali su zato izgledi na planine sara-jevske okolice nada sve lijepi. Iz doma vidimo sve planine po~ev{i od Kleka i Jahorine pa do Lisina i Bi-tovnje, tako da je taj pogled jedan od najljep{ih u srednjoj Bosni.

Nacrt je izradio g. Ivan [imi}, koji je ujedno i nadzirao radove, pa je doista stvorio ne{to, {to u po-tpunoj mjeri odgovara zahtjevima. U prizemlju osim verande ima predvorje, spremnica, velika dnevna so-ba, zatim prostrana kuhinja i jedna velika spavaona s dvostrukimm le`ajevima. Iz predvorja vode stube umansard, gdje je izra|ena tako|er jedna manja spavaona. Razdioba prostorija, pa izrada, koje je izveo gra-ditelj Marlovi}, takvih je kvaliteta da su se svi upravo divili. Ovaj dom slu`it }e prema tomu namijenje-noj svrsi, ljeti za na{e planinare, starije i mla|e, koji }e se u tom domu osje}ati kao u kakvoj modernoj vi-li, a zimi za na{e skija{e planinare koji se regrutuju isklju~ivo iz omladine.

Proslavu je otvorio u 11 sati predsjednik “Bjela{nice“ dr. Josip Fleger istakav{i da je ovaj dom sa-gra|en iz vlastitih sredstava, dakle bez subvencije. Osim priloga od 10.000.- din Sredi{njice u Zagrebu,poklonila je jo{ sarajevska op}ina, a ostalo su sakupili vrijedni na{i ~lanovi otkidaju}i sebi od usta. Izgra-dnjom ku}e na Kasov dolu pred 2 mjeseca, a onda podizanjem ovog planinarskog doma na Bukoviku u{loje HPD u Herceg-Bosni u novu fazu razvitka. Istakao je veselje {to je Matica iz Zagreba zastupana po g.dr. Zlatku Prebegu, potpredsjedniku, koji je stekao velikih zasluga za “Bjela{nicu“ i uop}e za planinar-stvo u Herceg-Bosni. Pozdraviv{i delegate planinarskih dru{tava i to: Dru{tva planinara u BiH, Prijateljaprirode, Romanije, Kosmosa, Zimskog {portskog podsaveza, Slavije, SA[K-a, \er|eleza, Kri`ara, Putni-ka, te ^ermaka iz Jugoslovenskog Lista i Vrhovskog iz Putnika. Izrazio je veselje {to u svojoj sredini vi-di dvojicu utemeljitelja “Bjela{nice“ g. prof. Ivana Ren|ea i prof. Iliju Dizdarevi}a. Na proslavi je naro-~itu pozornost privukao ~asni starac J. Schaffer, ~uvar Opservatorije na Bjela{nici, koji se usprkos 75 go-dina spustio sa svoga prijestolja (2067 m) da nazo~i proslavi svojih planinara. I. Ren|eu ima Dru{tvo dazahvali svoj dana{nji opstanak jer je on bio dugogodi{nji tajnik i stup Dru{tva. Planinarske seniore JuruFilipovi}a, Sulju Suljagi}a i dr. Luku ^abraji}a pozdravili su planinari s velikim odu{evljenjem.

Pojedini delegati odr-`ali su pozdravne govore: is-pred Romanije ing. Blagoje-vi}, “Dru{tva planinara uBiH” ing. Jovo Popovi},Slavije g. Gaci}, i Kosmosag. [tampar, Prijatelja prirodeg. Ozmo, \er|eleza g. Vi-|en, te ispred Zimskog pod-saveza g. Hrisafovi}, pri-znav{i rad hrvatskih planina-ra iz “Bjela{nice“. Na to jeuzeo rije~ izaslanik MaticeHPD-a dr. Zlatko Prebeg, is-takav{i veliko zna~enje Sa-rajeva po hrvatski narod injegove kulturne aktivnosti,

48

Bukovik, otvorenje doma HPD “Bjela{nica” (6. 10. 1935.)

koje su do{le i u planinarstvu do izra`aja, tako da je danas “Bjela{nica“ jedna izme|u najagilnijih podru-`nica izme|u 43, {to danas postoje. Veselio ga uspjeh i ova velika planinarska slava, a dojam, {to ga jedobio daje mu jamstvo da }e se hrvatsko planinarstvo u Hereceg-Bosni naglim tempom {iriti uz ovakavsolidan, miran i po`rtvovan rad planinarske omladine. Na to je proglasio ovaj dom ispred Matice otvore-nim.

Iza otvorenja prire|en je delegatima ru~ak, a iza toga se razvila zabava u kru`ocima ~lanova i to nalijepim livadama oko ku}e i u samom domu. Tek pred mrak po~eli su se planinari razilaziti, nose}i u se-bi zadovoljstvo {to je ova proslava lijepo uspjela i {to imademo jednu novu i vrlo lijepu hrvatsku plani-narsku ku}u”.

Izgradnjom ku}e na Bukoviku pokazala se potreba sustavne propagande planinskih terena, pa je napoticaj dru{tva “Prijatelj prirode“ utemeljen Odbor za propagandu Bukovika i Crepoljskog u koji su u{lipredstavnici ve} spomenutog dru{tva, Smu~arskog kluba i “Bjela{nice”, koju je zastupao tajnik Bra~i}.

Da bi se ~lanstvo {to potpunije upoznalo s ciljevima i zada}ama utemeljenog Hrvatskoga planinar-skog muzeja, ~lan Nadzornog odbora gosp. I. Ren|eo je 14. lipnja odr`ao u Hrvatskom klubu vrlo dobroposje}eno predavanje.

Tradicionalno Martinje odr`ano je u domu na Bukoviku 9. studenog. Koncem mjeseca lipnja je na-pokon iz tiska iza{ao Vodi~ kroz planine Bosne i Hercegovine {to ga je uredio ing. Jovo Popovi}, a nakome su radili i predstavnici “Bjela{nice“, gospoda dr. J. Fleger i dr. Franjo Raguz. Na`alost, trud reda-kcije nije nai{ao na potrebnu pozornost kod sarajevskih planinara, pa je Vodi~ unato~ pristupa~noj cijeniostao neprodan. Da bi se pokrili tro{kovi tiskanja knji`ice, distribucija je povjerena turisti~koj organiza-ciji “Putnik “. Dr. J. Fleger u ~asopisu Hrvatski planinar iz 1935. iznio je, izme|u ostalog, svoj kriti~kipogled na ovaj izdava~ki planinarski pothvat:

“…Da se kretanje u tim planinama jo{ vi{e olak{a, slo`i{e se eto sarajevska planinarska dru{tva daizdadu vodi~ kroz svoje planine, vodi~, koji je kod nas postojao samo za u`a podru~ja. Trebalo je opisatisve bosansko-hercegova~ke planine ne samo s turisti~kog stajali{ta nego i sa stajali{ta prirodnih znanos-ti te time upozoriti planinara na rijetkosti koje se mogu na}i na pojedinim planinama… Prije pred godinudana zapo~e{e sa skupljanjem gra|e koji rad preuze{e pojedini predstavnici i istaknuti planinari sarajev-skih dru{tava. Cjelokupna gra|a bi predata gosp. Jovi Popovi}u, da je sredi i priredi za {tampu.

Djelo je danas gotovo, ono mo`e upotpunosti da udovolji svojoj zada}i. Opis 27 najve}ih i najlje-p{ih planina provedeni su uistinu vrlo savjesno, to~no i – {to je najva`nije – na na~in da se njima mo`ezbilja svaki planinar s lako}om da poslu`i. Vrlo precizno i jednostavno izra|eni su nacrti pojedinih plani-na koji daju najbolju sliku odre|enog podru~ja, pa se uz pisanu rije~ najbolje upu}uju planinari na kreta-nje u nepoznatom terenu... donosi nam ovaj vodi~ jako mnogo podataka iz `ivota b-h gor{taka. U slici irije~i prikazani su nam njihovi stanovi, zanimanja, vjera i narav… S rijetkom dosljedno{}u provedeno jeuz svaku planinu i tuma~enje njezine geolo{ke podloge i mineralo{kog sustava… Nisu ni rijetkosti ni zna-menitosti iz ostalog prirodoslovlja zaboravljene: botani~ki i zoolo{ki rariteti… [teta je samo, {to je u tompogledu na jednom mjestu – koliko sam mogao do sada da zapazim – u~injena pogrje{ka, pa na str. 160za Vranicu navedeno da dolazi biljka Rhododendron ferrugineum, kao botani~ka rijetkost. Naprotiv naVranici dolazi Rh. hirsutum, koji je poznat i na Velebitu a na Vranici posti`e svoju ju`nu granicu. S popi-som planinarskih dru{tava i organizacija te s pregledom planinarskih ku}a i skloni{ta, te s jo{ nekim dru-gim za planinara va`nim podacima zavr{eno je ovo va`no djelo koje }e i te kako na}i primjenu u dana{-nje doba planinarskog pokreta. Ovim je djelom data okosnica za kasnija detaljnija monografska obra|i-vanja pojedinih gorskih sustava Bosne i Hercegovine.“

Prvi glavni godi{nji sastanak Ski-sekcije HPD “Bjela{nica” odr`an je 30. listopada, na kome su seokupili skoro svi njezini ~lanovi. U svome pozdravnom govoru pro~elnik Josip Nepomucki je zahvalio

49

~lanstvu na brojnom odzivu, istaknuv{i da je ure|enjem skija{kog skloni{ta na Kasovom dolu pod Bjela-{nicom udaren temelj daljnjem razvoju Ski-sekcije.

Tajnik Lj. Stipi} u iscrpnom izvje{}u iznio je rad odbora u pro{loj godini, koji se uglavnom odno-sio na ure|enje skija{kog skloni{ta u Kasovom dolu i koje je sve~ano otvoreno 25. kolovoza, o ~emu jepisano u prethodnom tekstu. Blagajnik G. Jereb iznio je nov~ano poslovanje koje je bilo vezano za izgra-dnju skloni{ta i pribavljanje nov~anih sredstava. Na prijedlog ~lana Nadzornog odbora J. Hu{nera odbo-ru je data razrje{nica.

U novi odbor su izabrani: pro~elnik J. Nepomucki, zamjenik J. Cvitkovi}, tajnik I. Lj. Stipi}, tajnikII. Lincender, rizni~ar A. Poga~nik, knji`ni~ar K. Sieber, oru`ar R. Baldasar, odbornici G. Jereb, F. His-chler i V. Ko{ec, a u Nadzorni odbor dr. J. Fleger, J. Hu{ner i B. Holzner.

Dugogodi{nji predsjednik podru`nice dr. Josip Fleger podnio je 11. studenog ostavku na ~ast pred-sjednika iz zdravstvenih razloga. @ale}i odluku predsjednika, a imaju}i njegovo zdravlje u vidu, odbor jeuva`io ostavku i na mjesto predsjednika je stupio, sukladno pravilu, dopredsjednik dr. Ante Raguz.

Zbog premje{taja u U`ice, tijekom godine, iz odbora je istupio prijatelj podru`nice Ivan [imi}, ko-ji je na svoj na~in uveliko zadu`io istu prilikom gradnje planinarske ku}e na Bukoviku. Sre}om, premje-{taj je uslijedio nakon {to je ku}a preuzeta od graditelja.

Odbornik Zvonko Nor{i}, koji je po zaklju~ku pro{logodi{nje skup{tine u{ao u odbor, iz nepozna-tih razloga nije sudjelovao u radu odbora, te je sukladno pravilima prestao biti odbornikom.

Pred odr`avanje ovogodi{nje skup{tine, na sjednici odbora odr`anoj 9. sije~nja, na iznena|enjeodbora, g. J. Nepomucki je predao ostavku na odborni~ku ~ast i na mjesto pro~elnika Ski-sekcije, zbogtoga {to odbor nakon temeljite rasprave nije prihvatio njegova dva prijedloga. Ostavka je uva`ena.

1936. GODINA

XIII. redovna godi{nja skup{tina odr`ana je 23. sije~nja.Na skup{tini je izabaran novi Upravni odbor u sastavu: predsjednik prof. Ante Martinovi}; potpred-

sjednik Matija Sokolovski; tajnik Oto ^ernjavski; rizni~ar Ante Lisac; odbornici: Josip Cvitkovi}, MateBr|anovi}, ing. Nikola Mihali~ek, Josip Nepomucki, Josip Sigmund i Ante Jaki}. U Nadzorni odbor oda-brani su dr. Josip Fleger, dr. Franjo Raguz i Josip Bra~i}.

Tijekom godine zahvalila su se na du`nosti tri odbornika zbog odlaska u novo mjesto boravka: An-te Lisac u Beograd i Josip Cvitkovi} u Mostar. Josip Sigmund je bio premje{ten u Kraljevo.

Suo~en s ovom situacijom odbor je kooptirao trojicu novih odbornika: Franju Lincendera, IvanaNovaka i Berislava Rolfa. Rizni~arsku du`nost, koju je dotad vodio Ante Lisac, preuzeo je Mato Br|anovi}.

Odbor je odr`ao 52 sjednice, {to zna~i da se sastajao redovito svakog utorka rje{avaju}i teku}e po-slove.

Sve vi{e dolazila je do izra`aja potreba za stalnim dru{tvenim prostorijama, te je ovaj problem, za-hvaljuju}i predsjedniku Hrvatskoga kluba dr. J. Flegeru, rije{en dodjelom jedne sobe ovoga kluba uz od-{tetu od 150 din. mjese~no. Da taj tro{ak ne bi opteretio dru{tvenu blagajnu, odbornici su odlu~ili samimjese~no davati svoj prilog za najamninu. Podru`nica je opremila prostor, a bio je i ukra{en slikama pla-ninskih pejza`a J. Cvitkovi}a. Isto tako, vremenom se ukazala potreba stalnog uredovnog rada s ~lan-stvom radi pru`anja odgovaraju}ih informacija, a i zbog izdavanja klju~eva za kori{tenje domova. Daka-ko, za ove potrebe kori{ten je i dru{tveni oglasni ormari}.

Korespondencija je bila veoma `iva; tako je primljeno i odaslano 249 dopisa.Na po~etku godine bilo je u~lanjeno 216 ~lanova, od toga jedan za~asni i ~etiri utemeljitelja. Tije-

kom godine pristupila su 42 nova ~lana. Od toga su dvojica bili ~lanovi utemeljitelji i to Fredi Cetu{i} i

50

Karlo Petri, obojica iz Splita. No, 13 ~lanova su iz raznoraznih razloga prestali biti ~lanovima Podru`ni-ce, tako da je ukupan broj ~lanova iznosio 244.

U ovoj godini preminuo je dr. Vjekoslav Ku{an, koji je bio tre}i po redu predsjednik ”Bjela{nice“,odli~an planinar, dobar drug i po`rtvovan suradnik.

Uspore|ivanjem brojnosti ~lanova od utemeljenja do ove godine, vidljiv je napredak u broju ~lano-va Podru`nice, {to je svakako rezultat ukupnog i kvalitetnog djelovanja rada Podru`nice, a posebice re-nomea koji je me|u sarajevskim planinarima u`ivala ova Podru`nica.

Da bi se ~lanstvo {to vi{e me|usobno upoznavalo prire|ivani su, pored izleta, i sastanci ~lanova.Tako je odr`ano {est planinarskih sijela u domovima Podru`nice koji su, izme|u ostalog, polu~ili i mate-rijalni efekt, ~ime je smanjen dug kod Napretkove zadruge.

Dana 7. studenog odr`ano je tradicionalno planinarsko Martinje koje je u svakom pogledu uspjelo.Svojom nazo~no{}u sijelo je po~astio i narodni zastupnik dr. Juraj [utej. Sijelo je odr`ano u prostorijamaHrvatskoga kluba.

Preko svojih zastupnika Podru`nica je bila nazo~na i na proslavama drugih planinarskih dru{tava.Tako je dobro bilo posje}eno otvorenje planinarske ku}e [portskog kluba “\er|elez“ na Romaniji, a pred-stavnik Podru`nice nazo~io je i proslavi otvorenja planinarske ku}e [portskog kluba “Slavije“ na Sitniku(Bjela{nica). Proslavama ostalih planinarskih dru{tava nije se moglo nazo~iti kako zbog udaljenosti tako izbog pomanjkanja raspolo`ivog vremena. Upu}ene su brzojavne ~estitke prigodom desetogodi{njice radapodru`nice Dru{tva planinara u Bosni i Hercegovini u Tuzli, planinarskog dana podru`nice HPD “Strmac“iz Nove Gradi{ke, desetogodi{njice podru`nice “Kosmos“ u Vare{u, posvete planinarskog doma u Podli-povcu podru`nice HPD “Japeti}“ u Samoboru i desetogodi{njice podru`nice HPD “Mosor“ u Splitu.

Pored ovih manifestacija ~lanovi Podru`nice su sudjelovali i na ostalim zna~ajnim proslavama os-talih hrvatskih kulturnih i drugih nacionalnih dru{tava.

U pripremnom odboru za organiziranje V. kongresa Saveza planinarskih dru{tava u Sarajevu sudje-lovala su i trojica odbornika Podru`nice “Bjela{nica“. Na kongresu je istaknut sna`an apel mjerodavnim~imbenicima da bi se donijela uredba o za{titi planinske flore, kao i uredba o nacionalnim parkovima i pritomu donio propis za sankcije prema prekr{iteljima.

Na poziv PD “Prijatelj prirode”, dr. Fleger odr`ao je predavanje o ^vrsnici u prostorijama ovogdru{tva. Na zamolbu Ski-sekcije, u prosincu mjesecu, dr. Fleger je u prostorijama Podru`nice odr`ao pre-davanja O stradanju kod skijanja i prvoj pomo}i i O biologiji {porta.

Tijekom godine orga-nizirano je 46 dru{tvenihizleta s 276 sudionika. Po-sje}ene su planine i izleti{ta:Bjela{nica, Bitovnja, Bora-~ko jezero, Bukovik, ^vrsni-ca, Jahorina, Hranisava, Ka-sov do, Mehina luka, Mak-ljen, Ozren, Romanija, Ska-kavac, Tara~in do, Trebevi} iPrenj.

U podru`nici je formi-rano posebno povjerenstvoza organiziranje planinar-skih pohoda i izleta kojeg su~inili dr. Fleger, dr. Raguz,

51

Opservatorij na Bjela{nici (8. 9. 1936.)

Cvitkovi} i Sigmund. Povjerenstvo je izradilo poseban godi{nji program koji je bio podijeljen na lake, te-`e i velike izlete. Izleti su najavljivani dva mjeseca unaprijed, {to je nai{lo na odobravanje ~lanstva, jer sepokazalo korisnim za izbor izleta, tehni~ku pripremu i pode{avanje prema radnim obvezama.

Od ve}ih izleta izveden je tradicionalni za Uskrs u Gradac na moru i Zaostrog, na kojem je sudje-lovalo 36 ~lanova.

U ovoj godini bilo je planirano da se izvede markiranje Hranisave, ali se od toga iz tehni~kih razlo-ga odustalo. Ski-sekcija je obnovila markaciju na Bjela{nici: Ri`a – Radava – Veliko polje do “Josipovestaze“, te je provedena nova markacija puta Vrelo Bosne – Ri`a – Brezova~a – Karaula, gdje se put naKarauli sastaje s prvonavedenim putem. Na svim potrebnim mjestima postavljene su putokazne table. Me-|utim, ove markacije su neupu}eni i nesavjesni pastiri svakodnevno uni{tavali. Podru`nica se `alila naove postupke Banskoj upravi koja je izdala potrebna nare|enja podru~nim organima u svrhu za{tite ovihmarkacija, koje i ina~e slu`e op}em dobru. S druge strane, odbor Podru`nice je apelirao na svoje ~lano-ve da prigodom posjeta planinama vode ra~una o pona{anju u smislu da ne ~ine nikakvu {tetu, posebiceprilikom prijelaza preko oranica, livada i drugih poljoprivrednih dobara lokalnog stanovni{tva.

Sredi{njica HPD-a u Zagrebu odlu~ila je izdati Atlas markacija za podru~je HPD-a. U tu svrhu pri-bavit }e se zemljopisne karte omjera 1:100 000 u koje }e se ucrtati svi markirani putovi. Ovom slo`enomposlu pristupio je dr. Josip Fleger.

Gorovita i s planinarskog gledi{ta neiscrpno interesantna Bosna pru`ila je ovoj Podru`nici prilikeza intenzivnu djelatnost na svim poljima planinarstva. Sama ~injenica da je Dru{tvo u minuloj godini sa-gradilo dvije planinarske ku}e kazuje da se ~itav dru{tveni rad kretao oko toga da se {to bolje i potpuni-je rije{e postavljene zada}e, tj. da se bosanskohercegova~ke planine u~ine planinarima poznatijima i pris-tupa~nijima nego {to su dotad bile.

Iz statisti~kih podataka o posjetu planinarskim ku}ama kojima gospodari “Bjela{nica“, vidljivo jeda je u ovoj godini broj posjeta na Bukoviku iznosio 1036 (od toga najvi{e u kolovozu, 104 posjeta), a naKasovom dolu 443 (najvi{e u rujnu – 107 posjeta).

Pismom upu}enim 21. velja~e Sredi{njici, “Bjela{nica“ moli da se viziraju legitimacije putem ta-mo{nje Direkcije `eljeznica, za ove osobe: Naj{teter Ivan, Ivan Novotni, Antun [pani}, Micika Greguri},Dragica Valentin~i}, Emil Heim, Alois Kurre, Greta Roter, Vladoela Raguz, Pero Toma{evi}, ZvonkoNor{i}, Ivan Vahra, Josip Pocak, Franjo Volf i Josip Jankovi}.

Istim dopisom Sredi{-njica je zamoljena da podru-`nici dostavi nacrte za plani-narske ku}e kako bi moglaizabrati prigodan nacrt za ku-}u na Perovom stanu na ̂ vrs-nici. Ovom prigodom pru`e-na je informacija da je odlu-kom Banske uprave u Sara-jevu od 12. sije~nja raspu{te-no turisti~ko dru{tvo “Prija-telj prirode”, jer je “svojim ra-dom i dr`anjem prekora~ilostatutarni krug rada“. Dru{-tvo je na ovo podnijelo `albuodgovaraju}em ministarstvu.

52

Sarajevo, mimohod skija{a, ~lanova HPD-a “Bjela{nica” (1936.)

Treba istaknuti da jedom “Bjela{nice“ na Buko-viku bio ugodno stjeci{teskija{a i planinara, {to je do-kazala pro{logodi{nja sezo-na. Tomu pogoduje kakookolica s lijepim skija{kimterenima, isto tako i blizinaSarajeva, a nadasve udo-bnost koju planinaru pru`adom sa svojim unutarnjim ispoljnim ure|enjem.

Ove godine odr`ano jeprvi put dr`avno natjecanjeu skijanju na Jahorini. Sudi-onici prvenstva bile su ekipeiz Ljubljane, Maribora, Ce-lja, Zagreba, Beograda, Kra-nja i Sarajeva. “Bjela{nica“je nastupila sa svojom ekipom i jedina je predstavila svoje najmla|e ~lanove. Ekipe su se sakupile na no-gometnom igrali{tu “Slavije“ dan ranije, odakle se krenulo na mimohod skija{a svih ekipa ulicama Sara-jeva.

U Hrvatskom planinaru iz ove godine ~itamo zanimljiv opis puta po ~arobnoj ^vrsnici autora J. B.:“Sarajevski su planinari 15. sije~nja opet proveli jednu ugodnu ve~er. U dupke punoj dvorani Hrvat-

skoga kluba odr`ao je dr. J. Fleger predavanje o ^vrsnici uz projekciju 60 dijapozitiva. Kratkim i sa`etimna~inom predava~ je prikazao biser bosansko-hercegova~kih planina na{u ^vrsnicu. Uz pomo} odabra-nih dijapozitiva predava~ je poveo prisutne iz Jablanice dolinom potoka Doljanke u Bijeli potok na suno-vratne stijene Ba~vuna u carstvo divokoza. Zatim je do~arao prilaz u srce planine preko Sovi~kih vrata iPolja na Blidinjsko jezero, pa preko Jelenka i Duge kose na dominantni Vilinac (2116 m n/v), odakle po-gled gospodari skoro cijelim hercegova~kim gorjem. Prikazana je nadasve romanti~na dolina Diva Gra-bovica, uspon na @ljeb te pogled s njega na vrtoglave stijene Radave, Me|eda i Drijen~a. S visoravni zva-ne Podi, preko kamenog mora i rijetke pusto{i iza|e se na najvi{u to~ku planine – na Veliku ^vrsnicu(2228 m n/v), zatim nazad dolinom Dre`anke na zelenu i hirovitu Neretvu, koja je u pradavna vremenaodvojila ^vrsnicu od Prenja tvore}i jedinstven kanjon, koji svakom putniku ostaje u trajnom sje}anju. Za-vr{avaju}i predavanje dr. Fleger je preporu~io svima, da ono {to je on iznio u rije~i i fotografiji, nastojedo`ivjeti, jer makar da je fotografija najsavr{enije sredstvo prikazivanja, ipak nije u stanju probuditi u ~o-vjeku onaj osje}aj {to ga sti~emo obuhvataju}i pogledom grandioznost prirode.“

U istom ~asopisu tiskan je tekst autora Lj. S. o obilje`avanju godi{njice otvorenja skloni{ta na Ka-sovom dolu:

“U nedjelju 13. rujna Ski-sekcija obilje`ila je godi{njicu otvorenja skija{kog skloni{ta u Kasov do-lu pod Bjela{nicom planinom. Sve~anosti je nazo~io prili~an broj dru{tvenih ~lanova i prijatelja, a Odborpodru`nice zastupali su predsjednik prof. Ante Martinovi} i podpredsjednik M. Sokolovski.

Uo~i proslave nalo`ena je ispred ku}e velika vatra koja je obasjavala cijelu okolicu. Oko vatre sa-kupili su se veseli planinari i uz pjesmu i svriku zabavljali se do duboko u no}. U spontanom zanosu poz-dravio je pro~elnik J. Nepomucki nazo~ne ~lanove, a u prvom redu predsjednika Bjela{nice i izrazio ra-

53

^vrsnica, Crepulja na Plasi (1936.)

dost {to mu se pru`ila prilika da u ovom zna~ajnom trenutku, kada se slavi uspjeh jednog rada i nastoja-nja, mo`e s veseljem konstatirati harmoni~an odnos i razumijevanje izme|u “Bjela{nice“ i njezine Ski-sekcije {to je u prvom redu zasluga prof. Martinovi}a.

Prof. Martinovi} zahvalio je vrlo biranim rije~ima na pozdravu i naro~ito istakao spremnost da }e,kao predsjednik podru`nice, rado potpomo}i svako korisno nastojanje Ski-sekcije u radu oko razvoja pla-ninarstva isti~u}i pri tomu, kako planinarstvo igra vidnu ulogu u hrvatskom nacionalnom `ivotu.

Potom je nastavljeno intimno planinarsko veselje, za~injeno pjesmom mladih planinara, a laganipovjetarac raznosio je skladne arije veselih grla daleko kroz no}nu ti{inu.

Sutradan, prispjeli su iz Sarajeva jo{ neki planinari a s Bjela{nice navratila se jo{ i grupa ~lanovaHPD-a iz Zagreba pod vodstvom tajnika Sredi{njice Josipa Pla~eka, koji su se preko Bjela{nice vra}ali uSarajevo sa svoje osmodnevne ture po bosanko-hercegova~kim planinama. Zabava je potrajala u najbo-ljem raspolo`enju do 3 sata popodne, kada su se sudionici po~eli razilaziti nose}i lijepe ustiske s ove ri-jetke i uspjele planinarske priredbe”.

Od osnivanja pa do ove godine Ski-sekcija je bila neobi~no agilna i pru`ila je svome radu vrlo ve-lik zamah. U tijeku ove godine odr`ala je 38 odborskih sjednica. Sudjelovala je na raznim skija{kim na-tjecanjima. Bila je zastupljena s tri ~lana na podsaveznom natjecanju odr`anom 16. velja~e na Palama nadaljinu od 18 km. Natjecatelj sekcije g. Franjo Maru{i} ostvario je pobjedu za tre}e mjesto. Na saveznomnatjecanju za dr`avno prvenstvo u alpskoj kombinaciji koje je odr`ano 21. i 22. o`ujka u Ro{ici (Kamni-{ke Alpe ) u Sloveniji, sudjelovao je i natjecatelj Stjepan Lincender, ispred Sarajevskog zimsko-{portskogsaveza. Sekcija je 28. listopada odr`ala godi{nji sastanak na kojem je izabran novi odbor: pro~elnik JosipNepomucki; tajnik I. Ljubomir Stipi}; tajnik II. Franjo Lincender; rizni~ar Berislav Rolf; oru`ar StankoZadnikar; odbornici: Franjo Hischler i Ivan Novak; Nadzorni odbor: Oto ^ernjavski, Gust Jereb i RudolfBaltazar.

Dana 4. listopada bila je najavljena proslava godi{njice otvorenja doma na Bukoviku. No, kako jebilo lo{e vrijeme, ista je odgo|ena za tjedan dana kasnije, ali je i tada odziv bio dosta slab.

Udobnost boravka u skloni{tu na Kasovom dolu pove}anaje i ovog ljeta izvedbom nekoliko korisnih radova: kuhinja jeoblo`ena vrlo prikladnom daskom, nadopunjen je inventar, pro{i-rena je ograda oko ku}e, itd.

Va`no je istaknuti i to da je Ski-sekcija obnovila markacijuputa od Vrela Bosne preko Ri`e, Radave i Velikog polja do “Josi-pove staze“ i izvela novu markaciju puta Ri`a – Brezova~a – Ka-raula, koji se uklju~uje u naprijed navedeni put i vodi “Josipovomstazom” preko Kasovog dola na vrh Bjela{nice. Markacijom ovogputa olak{an je umnogome pristup na Bjela{nicu zimi ovom stra-nom, jer je dotada{nja slaba markacija jako spre~avala skija{e dase slu`e navedenim putem.

Da bi olak{ala otplatu duga Podru`nice i uop}e nov~ano po-slovanje, Napretkova zadruga otvorila je poseban teku}i ra~un uvisini od 10.000 dinara.

Tijekom godine, skoro tre}ina svih sjednica, kao i ukupnograda, sastojala se od rasprava, prou~avanja, izla`enja na teren radineposrednog uvida i svih ostalih predradnji potrebnih za gradnjuku}e na planini ^vrsnici. Po~eci planinarstva na ovoj planini ve-

54

Obavijest za planinare i skija{e

55

Shema planine Treskavice

zani su za djelovanje gra|evinske direkcije austrougarske uprave iz Sarajeva koja je po zamisli inspekto-ra Julija Pojmana po~etkom XX. stolje}a dala sagraditi lova~ke kolibe na Plasi i @ljebu, a uz to i plani-narske staze do njih (na Plasu iz Jablanice, a na @ljeb iz Dive Grabovice). Osim toga, markirala je ~etve-rokutima “Pojmanovu stazu“ iz Jablanice preko Plase i Vilinca u Divu Grabovicu. Lokacije ovih skloni-{ta nisu bile povoljne za planinarenje. U to vrijeme od putova preko ^vrsnice postojao je samo tzv. ”Poj-manov put“, koji je iz Jablanice preko Plase izlazio do Vilinca i spu{tao se u Divu Grabovicu. Taj put mar-kirali su ~lanovi tada{njeg bosanskohercegova~kog turisti~kog kluba iz Sarajeva. Osim “Pojmanove sta-ze” bilo je jo{ pristupnih stazica za izlazak na ~vrsni~ku visoravan. Planinari se tim stazicama nisu slu`i-li jer nisu bile markirane.

U mjesecu o`ujku formiran je Odbor za gradnju u koji su u{li iskusni poznavatelji ove planine: dr.J. Fleger, dr. F. Raguz, J. Sigmund, J. Nepomucki, J. Cvitkovi} i ing. Mihali~ek.

U obzir su dolazila tri mjesta: u Vali na Jablanovom dolu, na Perovom stanu i u predjelu Plase.Odbor je imao zada}u odabrati pogodnu lokaciju za gradnju imaju}i pri tomu u vidu sve ono {to se dotadznalo o ovoj planini.

Bila je predvi|ena izgradnja cijelog sustava ku}a, a najva`nija to~ka bila bi ku}a na Perovom sta-nu. Pri tomu su uzete u obzir i sugestije J. Pla~eka koji je obe}ao svoj i k}erkin materijalni doprinos. Da-kako, i ostali odbornici su obe}ali svoj doprinos.

Odbor je odlu~io da se prva ku}a podigne u predjelu Vale. Pri{lo se prikupljanju sredstava. Upu}e-ne su zamolbe Gradskom poglavarstvu, Banskoj upravi u Sarajevu i Splitu i Ministarstvu za fizi~ki od-goj. Nacrti i prora~uni upu}eni su Sredi{njici u Zagrebu. Zaklju~ak je bio da ku}a ne smije stajati vi{e od{est do sedam tisu}a dinara. Kapacitet ku}e je trebao biti od 14 do 16 posjetitelja. No, graditelj je tra`ioiznos od 12.500 dinara, dakle dva puta vi{e od prora~una. Odlu~eno je da se ~eka na priliv sredstava.

J. Nepomucki je prikupio na po~etku akcije odre|enu svotu, dok je J. Cvitkovi} poklonio 400 foto-grafija, s tim da se iste prodaju po dva dinara u korist Fonda. Kako nije bilo konkretnog odgovora na za-molbe pomo}i, sakupljena sredstva nisu iznosila ni 75% osnovnog kapitala, odmaklo je vrijeme za gra-dnju, te je Odbor u kolovozu zaklju~io da se gradnja odgodi za jednu godinu dana.

U me|uvremenu je Odbor i dalje prou~avao pitanje lokacije za gradnju ku}e, naro~ito glede obra-de cjelokupnog masiva ^vrsnice, pa onda ljetnog i zimskog planinarenja, vode}i ra~una i o rentabilnostii namjeni objekta i ostalim momentima relevantnima za ocjenu mjesta gradnje ku}e.

Svoje vi|enje o gradnji planinarske ku}e na Velikom Vilincu na ^vrsnici iznio je dr. Josip Fleger utekstu koji je tiskan u ~asopisu Hrvatski planinar iz 1939.:

“Glavna trasa s kojom se planinari slu`e ide preko Plase na Peharov stan (obitavali{te pastira i sto-ke nadomak kamenitog ruba Dive Grabovice), na Velikoj ^vrsnici, te je ova trasa uglavnom klasi~na paje prevladalo mi{ljenje da se planinarska ku}a gradi u blizini ovog glavnog puta, po mogu}nosti u srcuplanine, negdje oko padina Velikog Vilinca. Za taj sredi{nji polo`aj govorila bi laka mogu}nost pristupa,kako preko Plase, tako i Grabovice i s Blidinjeg kraja i preko Muharnice. Protiv ove gradnje bilo je pita-nje nov~anih sredstava s kojima je trebalo ra~unati jer je gradili{te udaljeno 6 – 8 sati hoda a od prvog na-selja najdalje je ono po apsolutnoj visini vi{e oko 2,5 sata udaljeno od ruba {ume u vrlo kr{evitom terenugdje dobava kre~a, pijeska i vode dolazi u pitanje. Ukratko, gradnja planinarske ku}e oko Vilinca bi izis-kivala ve}e materijalne `rtve. No, zato bi bila na pravom mjestu i kao takva bi u pravu svrhu slu`ila. Ko-na~no primljen je nacrt izgradnje u podru~ju obronaka Velikog Vilinca i to s jugozapadne strane padina,nedaleko puta koji vodi s Poda na Perov stan. To mjesto dominira nad veliko-~vrsni~kom visoravni, iz ko-je se di`e su~elice dva grebena Velike ^vrsnice: greben Plo~no (2228 m) i greben Pe{ti brdo (2050 m).Perspektiva s tog mjesta je divna i te{ko je na}i zgodnijeg polo`aja planinarske ku}e koji bi uklju~ivaotoliku ljepotu kao {to je ba{ ovo mjesto. Ono je udaljeno 7,5 sati od Jablanice preko Plase i Drijen~e, i po

56

prilici toliko od Jablanicepreko Doljana, Muharnice iVale, oko 6 sati preko DiveGrabovice uz Strmenicu, aoko pet sati od Blidinja kojele`i izme|u Vran planine inajzapadnijeg dijela ^vrsni-ce – Blidinjskog Jelenka(1806 m). Tu je poznato Bli-dinje jezero za koje malo tkozna jer mu je pristup, radipomanjkanja planinarske ku-}e posve te`ak.“

Nakon prikupljenihinformacija, kao i mi{ljenjaiskusnih planinara Podru`ni-ce, Odbor je 29. prosinca za-klju~io da se prva ku}a na^vrsnici podigne u predjeluPerova stana, a ne u predjelu Vale.

Detaljno obrazlo`en prijedlog podnesen je skup{tini podru`nice. Radi prikupljanja potrebnih sred-stava ponovno se obnavljaju molbe ranije poslate odre|enim subjektima, ovaj put putem sredi{njice HPD-a.

Kako bi pomogla akciju gradnje ku}e na ^vrsnici, Sredi{njica u Zagrebu je u pomanjkanju nov~a-nih sredstava odobrila podru`nici da zadr`i iznos tre}ine ~lanarine koju je bila du`na poslati po pravilimaDru{tva.

Agilni planinar Josip Cvitkovi} podigao je o svom tro{ku {est metara visoki `eljezni kri` na Vilin-cu (^vrsnica planina) u znak na prvi skija{ki pohod. Ovaj kri` je poklonio “Bjela{nici“, pa je isti pre{aou njeno vlasni{tvo. Kri` je izradio [ebalj, a zajedno s Cvitkovi}em iznijeli su ga i postavili Nepomucki,[ebalj i Novak. Bilo je to na blagdan sv. Josipa, 19. o`ujka 1936.

Zaslugom g. Lisca podru`nici je Nikola Ban, na~elnik iz Kre{eva, ustupio jednu sobu u svojoj pla-ninarskoj ku}i na Trebcu (na putu od Bitovnje prema Kre{evu). Iz toga za Podru`nicu nisu proistekle bi-lo kakve obveze.

Iz statisti~ke evidencije o posjetu planinara u planinarskim ku}ama na Bukoviku i Kasovom dolu uovoj godini vidljivo je da je na Bukoviku bilo 796, a na Kasov dolu 557 posjeta. Izgradnjom ku}e na Bu-koviku mislilo se da je Podru`nici pao veliki teret s le|a. Me|utim, uskoro se pokazalo koliko jo{ potre-ba ima ovaj objekt. Na po~etku uporabe ku}e imenovan je doma}in, Josip Cvitkovi}, koji je nesebi~noulo`io puno truda i volje da ku}a funkcionira onako kako se i o~ekivalo, a po njegovom odlasku u Mos-tar, 17. studenog 1935., tu obvezu je preuzeo Josip Nepomucki. Po~etkom godine ustanovljeno je da suzidovi s ju`ne strane vla`ni uslijed ki{e i snijega, te se radi toga pristupilo okivanju ku}e s ju`ne strane ito {indrom. Zbog okivanja morali su se postaviti i novi okviri oko oba prozora s ju`ne strane. Isto tako, svanjske strane ku}a je premazana za{titnom masom, karbolineumom, radi ~uvanja drvene gra|e. Zbog na-raslih problema oko o~uvanja neposrednog okoli{a ku}e i nesporazuma s vlasnicima koji nisu bili naklo-njeni posjetiteljima prostora, Odbor je odlu~io da se otkupi dio zemlji{ta oko ku}e.

U prisustvu geometra gosp. Krej~i`eka 27. rujna kupljeno je 5.550 ~etvornih metara za cijenu od2.100 din., i to od seljaka Ne|e Tomi}a 4.500 ~etvornih metara za 1.700 din. i od seljaka Pere Tomi}a1.050 ~etvornih metara za 400 din. Ova kupnja je i gruntovno prenesena na Dru{tvo temeljem Ugovora o

57

^vrsnica, podizanje Cvitkovi}eva kri`a na V. Vilincu (19. 3. 1936.)

kupnji putem Gruntovnog povjerenstva od 22. studenog 1934. na nekretnine k.~. 868/5, k.~.868/6 i k.~.868/7 u z.k.u. br. 277 k.o. Nahorevo na ime kupca HPD Zagreb 1/1. Dana 15. rujna bili su na Bukovikuseniori Podru`nice i, suglasni s odlukom o kupnji zemlji{ta oko ku}e, prikupili su izme|u sebe, {to u obe-}anju, a {to odmah, 950 dinara.

Za ovu kupnju darovali su: Nepomucki 350, dr. Turkovi} 100, dr. Fleger 100, dr. Martinovi} 100,ing. Mihali~ek 100, prof. Martinovi} 100, Cvitkovi} 100, Janovi} 50, Belo{evi} 20 i Jeli} 10 dinara.

Jedan dio ograde podignut je uz pomo} mla|ih ~lanova, a drugi dio ogradio je seljak uz odgovara-ju}u pla}u. Na ku}i su postavljeni slivnici za oborinske padaline, te su ofarbani pojedini dijelovi ku}e.Dru{tvo je isposlovalo od Drinske financijske direkcije tzv. to~arinsku dozvolu da bi se posjetitelji ku}ena Bukoviku mogli okrijepiti.

1937. GODINA

XIV. godi{nja skup{tina je odr`ana 1. velja~e u prostorijama Hrvatskog kluba u Sarajevu. Za-pisni~ar na skup{tini je bio ^ernjavski, a ovjerovatelji dr. Dragutin ^elik i ing. Stepanek.

Upravni odbor je odr`ao 54 odborske sjednice. Sastajao se svakog utorka rje{avaju}i aktualnu pro-blematiku u radu Dru{tva. Odziv odbornika u radu bio je sasvim dobar. Tijekom godine obra|eno je 246raznovrsnih dopisa. Na po~etku godine bila su u~lanjena ukupno 244 ~lana, u tome jedan za~asni i ~etiriutemeljitelja. Tijekom godine pristupio je 31 novi ~lan, a ~lanstvo je prestalo 45-ici ~lanova, bilo odlas-kom u druga mjesta, bilo zbog zanemarivanja ~lanskih obveza.

Izvedena su 44 izleta sa 434 sudionika. Statistika nije potpuna jer je bilo dosta, tzv. neslu`benihizleta koje su organizirale pojedine skupine, o ~emu odbor nije bio ni naknadno obavije{ten. Jedan brojizleta je morao biti otkazan zbog lo{eg vremena ili pak slabog odaziva ~lanstva. Odbor nije organiziraoizlete u dane bilo kakve kulturne ili nacionalne priredbe. Dobar dio ~lanova i{ao je na Kasov do u drago-voljne akcije nadogradnje skloni{ta. I ove godine organiziran je tradicionalni izlet za Uskrs u Mostar, [i-roki Brijeg, Vitinu, Ljubu{ki i ^apljinu. Vo|a izleta tijekom godine bio je dr. Fleger, koji je izradio pro-gram izleta za cijelu kalendarsku godinu.

Ski-sekcija je popravila markaciju na dionici “Josipove staze“, Veliko polje – Ravna vala, te su mar-kirali novi put od Velikoga polja do opservatorija i to desnom stranom Kotlova, ~ime je skra}en put oddola do opservatorija za 15 – 20 minuta. Na putevima su postavljene orijentacijske table. Sekcija je izve-la serpentine na “Josipovoj stazi“ i time je prolaz bio laganiji nego prije, a staza je ina~e u potpunosti o~i{-}ena. I ove godine su se doga|ala o{te}enja markacija na svim putnim pravcima, na {to je ponovno skre-nuta pozornost vlastima. Na ovu predstavku, Banska uprava je 27. velja~e donijela naredbu o ozna~ava-nju turisti~kih puteva, staza i skija{kih smjerova, kao i naredbu o za{titi planinarskih objekata i markacija.

U svrhu propagiranja na{ih planina kompletirana je zbirka dijapozitiva od kojih je 26 poslao J. Pla-~ek iz Zagreba. U ovom gradu J. Fleger je odr`ao predavanje o ^vrsnici i tom prilikom poklonio 250 din.fondu za gradnju ku}e na ^vrsnici. Prigodom skija{kog sleta, 16. velja~e, prire|ena je izlo`ba fotografija.^lanovi ove sekcije sudjelovali su u radu Dru{tva amatera fotografa, a sve uspjele snimke – fotografijena{ih planinskih pejza`a – sredio je u album dr. J. Fleger. ^etiri albuma fotografija, koji su za vrijeme pos-ljednjeg rata otkupljeni od brati}a pokojnog dr. Flegera, danas se nalaze u arhivu HPD-a “Bjela{nica 1923“.

Od 14. do 21. o`ujka na Bjela{nici je odr`an skija{ki te~aj i to za visoko alpsko planinarenje. Te~ajje vodio skija{ki u~itelj Josip Sigmund, koji se uvijek spremno odazivao zamolbama Ski-sekcije.

Na Bukoviku je 10. sije~nja prire|eno klupsko skija{ko natjecanje. Natjecalo se sedam skija{a izDru{tva. Stazu je uredio J. Sigmund s Fel~arom i Jerebom. Okarakterizirana je kao te`a brdska, duga~ka6 km, a imala se pre}i dva puta, prema tomu ukupno je iznosila 12 km.

58

Start je bio nedaleko od doma, ispod vrha Bukovika, a cilj dvadesetak metara ni`e. Odmah iz star-ta, staza se ru{ila u dolinu prema selu Mo~ioci. Na ovoj stazi su do{li do izra`aja sigurni i rutinirani ski-ja{i koji su pokazali svoju vje{tinu pred gledateljima i Odborom. Natjecatelji su stigli ovim redom: S. Za-dnikar za 46’ 33’’, R. Nal~ad`i} za 55’ 05’’, A. Poga~nik za 55’ 54’’, A. Mom~inovi} za 59’ 22’’, J. Uher-ka za 1 h 15’ 34’’, F. Stipeti} za 1 h 15’ 31’’, B. Rolf za 1 h 22’ 04’’. Sudio je savezni sudac gosp. G. Je-reb.

Naredne subote, 16. sije~nja, Ski-sekcija je odr`ala u domu na Bukoviku svoje redovno godi{nje si-jelo. Dom je bio ispunjen do posljednjeg mjesta. Animirana zabava uz glazbu i ples trajala je do iza pol-no}i. Atrakcija ve~eri bila je tombola koja je u trenu razgrabljena. Skoro svaki sudionik dobio je koji vri-jedan zgoditak.

Sutradan, u nedjelju 17. sije~nja, sudionici zabave priredili su skupnu kru`nu vo`nju po poznatimskija{kim terenima oko Bukovika. Kada su se skija{i oko 12 sati na{li opet u domu, jedan od funkciona-ra Ski-sekcije podijelio je trojici pobjednika s pro{lonedjeljnog natjecanja, kao spomen i u znak prizna-nja, vrlo ukusno izra|ene diplome.

U svrhu propagande, prijatelj Podru`nice i vrlo uva`eni planinar iz Splita, gosp. Umberto Girome-ta, napisao je ~lanak u Novom dobu o ^vrsnici planini. Za biblioteku na Bukoviku prof. Ivan Ren|eo po-klonio je nekoliko knjiga, a Nikola \ebi} besplatno je ukori~io {est godi{ta Hrvatskog planinara.

Ski-sekcija je odr`ala 36 odborskih sjednica. ^lanovi ove sekcije su na dr`avnim natjecanjima os-tvarivali dobre rezultate za {to su dobivali i odre|ena priznanja. Tako je na skija{kom natjecanju na Jaho-rini, u kome su sudjelovali i najbolji skija{i iz cijele zemlje, u klasi~noj kombinaciji na 18 km natjecateljSki-sekcije Franjo Maru{i} stigao dvadeseti po redu, od Sarajlija drugi, prevaliv{i stazu za 1 h 29’ 09’’,pa je za nagradu dobio plaketu Jugoslavenskog lista. U istoj disciplini, 24. mjesto osvojio je Stanko Za-dnikar, skija{ Ski-sekcije, a plasirao se kao tre}i Sarajlija, te je za nagradu dobio plaket Jugoslovenske po-{te. U drugom dijelu klasi~ne kombinacije, tj. u skokovima, sudjelovao je spomenuti natjecatelj S. Zadni-kar koji je imao dva skoka po 24 m s padom ili 34,4 to~ke. Po ovom rezultatu plasirao se u ovoj discipli-ni kao peti po redu, te je kao jedini natjecatelj Sarajlija dobio plaketu.

Dana 12. rujna Ski-sekcija je odr`ala svoju skup{tinu na kojoj je izabrano novo rukovodstvo: J. Ne-pomucki, pro~elnik; Franjo Hir{ler, zamjenik pro~elnika; Ljubomir Stipi}, tajnik I; Stjepan Lincender, taj-nik II; Berislav Rolf, blagajnik; Rudolf Miler, oru`ar; Karlo Siber, knji`ni~ar; odbornici: Ivan Novak, Vi-li Ko{ec i Martin Ivezi}; Nadzorni odbor: Aleksandar Berak, Julijus Lefler i Gustl Jereb. Sekcija je bro-jala 30 ~lanova.

Na molbu planinara “Dilj Gore” iz Slavonskog Broda, kao i Sredi{njice, Podru`nica je pru`ala po-datke o snje`nim uvjetimana okolnim planinama.

Od Ministarstva za fi-zi~ki odgoj dobivena je svo-ta od 8.000 din. za organizi-ranje te~aja tjelesnog odgo-ja.

Dru{tvo je o~ekivaloodre|enu korist od formira-nja turisti~kog odbora priGradskom poglavarstvu kojije imao zada}u unapre|iva-nja turizma na podru~ju gra-da.

59

Bitovnja (6. 6. 1937.)

Iz potpuno opravdanih razloga donesen je zaklju~ak da se ubudu}e klju~evi od domova izdaju sa-mo planinarima koji se legitimiraju ~lanskom iskaznicom, potpi{u revers i plate kauciju. U slu~aju da sene vrate klju~evi u odre|enom roku napla}ivala se globa po odre|enoj proceduri. Isto tako, donesen je za-klju~ak da }e se sve pristojbe u ku}i napla}ivati ~lanovima koji se ne iska`u dru{tvenom iskaznicom zateku}u godinu, kao ne~lanovima. Ovo je bila praksa kod svih planinarskih dru{tava.

Ove godine doma}in ku}e na Bukoviku bio je gosp. J. Nepomucki. Dragovoljnim radom ~lanovapodignuta je ograda oko zemlji{ta. Isto tako, obnovljen je inventar ku}e, naro~ito kuhinje. Dana 7. svi-bnja zasa|eno je oko 1000 raznih sadnica i 26 sadnica crnog bora. Naro~ito je po{umljen dio kr{evitogzemlji{ta, tzv. kamenjar. Kako je ku}a smje{tena na povi{enom mjestu, pod samim vrhom, nastala je po-te{ko}a u opskrbi ku}e vodom. Svi ja~i izdanci vode su na ni`oj razini. Odbor je poku{ao bu{enjem do}ido bunarske vode. Poduzima~ gosp. Ervin Etrle je bu{io na vi{e mjesta, ali bez naro~itih rezultata.

Problemi su se ispoljavali i oko nadzora nad ku}om jer se smanjio broj dragovoljaca. Stoga je Po-dru`nica odlu~ila da se uvede stalni opskrbnik – doma}in. Dana 1. listopada sklapa se ugovor s gosp. Vi-zlerom da bude stalni opskrbnik ku}e. Prihodi od no}enja i pristupnine ~lanova idu Dru{tvu, a ostali pri-hodi opskrbniku koji se mora brinuti o svim potrebama za ku}u.

Dom je temeljito iznutra obnovljen, dok je ve}i dio ovih radova izvr{io besplatno gosp. Baltazar,~lan Podru`nice. Zauzimanjem dr. Raguza dobivena je ve}a koli~ina lijekova i materijala za prvu pomo}za objekt na Bukoviku. Dom je ove godine posjetilo 690 ~lanova Dru{tva, od kojih je bilo 20 Austrijanaca.

Sukladno nastaloj potrebi pro{ireno je skloni{te na Kasovom dolu, tj. nadogra|ena je blagovaoni-ca, popunjen inventar, uvedena je mala knji`nica, a nabavljeni su i meteorolo{ki instrumenti (barometar,termometar i higrometar). U nadogra|enom dijelu napravljena je cisterna, a izgra|en je i podrum. Najve-}i dio ovih radova izveli su besplatno ~lanovi Ski-sekcije. Ku}u su posjetile 552 osobe, od kojih je bilo14 Austrijanaca.

Polo`aj skloni{ta i komfor u njemu omogu}avao je posjetiteljima planine Bjela{nice najpovoljnijeodmarali{te na putu ka vrhu planine, a kako se skloni{te nalazilo na “Josipovoj stazi“, koja je najbli`i inajpogodniji put do meteorolo{kog opservatorija, to se i prolaz ovom stazom pove}avao. Okolica Kaso-vog dola je bogata prirodnim ljepotama kao malo koji kraj na Bjela{nici. Kao takva izleti{ta treba napo-se spomenuti: Ravnu valu, Babin do, Grkaricu, Stini do i Veliki kotao.

Sve pripreme i predradnje za gradnju ku}e na ^vrsnici vodio je dr. J. Fleger. Nacrt i prora~un kojije Podru`nica predlagala poslan je Sredi{njici koja je ugradila svoje prijedloge. U opciji su bila dva na-crta, ^ubeli}ev i ing. Se|er|ije. U`i tehni~ki Odbor prihvatio je ^ubeli}ev nacrt. Prema ovom nacrtu izra-|en je elaborat koji je Upravni odbor u cijelosti prihvatio, {to je i Sredi{njica potvrdila. Uslijed pomanjka-nja sredstava nije se moglo pristupiti gradnji ku}e na Vilincu, stoga je tehni~ki Odbor pristupio izradi pla-

na i za pomo}nu ku}u na Vali. Za ovu ku-}u bila su izra|ena dva nacrta: gosp.Doutlika i Sigmunda. Izra|en je i prora-~un i gra|evni ugovor, a Sigmund je ura-dio i prora~un za ku}u na Vilincu. Na-knadno korigirani planovi za Vilinac iValu su dostavljeni Sredi{njici koja ih jeodobrila uz neznatne napomene tehni~kenaravi. Istodobno se radilo na prikuplja-nju sredstava. Ovomu je najvi{e dopriniotajnik Sredi{njice J. Pla~ek.

Molbe za financijsku pomo} bilesu upu}ene mnogim nadle{tvima i usta-

60

novama. Ministarstvo trgovine odobrilo je 10.000 din. Primorska banovina, shva}aju}i zna~aj turizma,odobrila je kredit od 20.000 din. iz fonda za javne radove za gradnju objekta na ^vrsnici. Zemaljska ban-ka je negativno odgovorila. Svota od 1.600 din., koja je bila namijenjena ku}i u Vali, preba~ena je za ku-}u na Vilincu. Raspolagalo se sa oko 40.000 din., odnosno dvije tre}ine sredstava od predvi|enih tro{ko-va. Istodobno su se tra`ili izvo|a~i radova – graditelji ~ije su ponude varirale. Odlu~eno je da se ponudeodbiju jer su bile prezahtjevne u cijenama, te da se gradnja odgodi dok se na prikupi dovoljno sredstava.

1938. GODINA

U prostorijama Hrvatskoga kluba u Napretkovom Zakladnom domu, uz nazo~nost brojnih dru{tve-nih ~lanova, koji su za rad Podru`nice pokazali naro~ito zanimanje, XV. glavna godi{nja skup{tina“Bjela{nice” odr`ana je 1. velja~e. Skup{tinski zapisni~ar bio je gosp. Berislav Rolf, a ovjerovatelji dr.Dragutin ^elik i dr. Milan Martinovi}.

Nakon {to je utvr|en dnevni red, predsjednik, prof. Ante Martinovi}, dao jerije~ tajniku, gosp. ^ernjavskom, koji je u iscrpnom izvje{}u opisao radOdbora i cjelokupnog ~lanstva na podizanju i unapre|ivanju planinarstva upro{loj godini. Izvje{}e o blagajni~kom poslovanju podnio je gosp. Br|ano-vi} koji je iznio podatke o nov~anom poslovanju tijekom poslovne 1937.Predsjednik Nadzornog odbora, dr. J. Fleger, izvijestio je skup{tinu da sucjelokupno poslovanje i rad bili potpuno u redu. Skup{tina je donijela odlu-ku da se da razrje{nica dotada{njem Upravnom i Nadzornom odboru. Kan-didacijski odbor za izbor novog rukovodstva Podru`nice predlo`io je slje-de}i sastav: predsjednik dr. Josip Fleger, lije~nik; potpredsjednik ing. Niko-la Mihali~ek, {umarski savjetnik; tajnik I. Oto ^ernjavski, ~inovnik banskeuprave; tajnik II. Ante Caratan, ~inovnik Gradske {tedionice; blagajnik Fra-njo Lincender, ~inovnik @eljezni~ke kreditne zadruge; odbornici: MatoBr|anovi}, tipograf; Matija Sokolovski, `eljezni~ki ~inovnik; Ivan Novak,

telegrafski mehani~ar; Josip Nepomucki, inspektor Financijske direkcije; Josip Sigmund, tehni~ki ~ino-vnik i Ljubo Stipi}, odvjetni~ki solicitator; Nadzorni odbor: Josip Belan~i}, {ef odjela Rudarske direkci-je; Josip Cvitkovi}, vlasnik bifea i Berislav Rolf, ~inovnik Napretkove zadruge.

Prijedlog je jednoglasno usvojen.Dr. J. Fleger je u ime novoizabranoga Odbora zahvalio na izboru i istaknuo da je funkciju prihva-

tio jer je dotada{nji predsjednik bio previ{e zauzet poslom. Naglasio je potrebu intenzivnog rada kako ~la-nova Odbora tako i ostalih dru{tvenih ~lanova, tim vi{e {to Dru{tvo stoji pred velikim zadacima i zama-{nim radovima me|u koje u prvom redu spada gradnja ku}e na ^vrsnici. “Samo takvim radom mo}i }ese uspje{no i po Dru{tvo korisno rije{iti svi problemi koji stoje otvoreni pa }e tako dru{tvena uprava naslijede}oj glavnoj godi{njoj skup{tini mo}i iza}i pred ~lanstvo s pozitivnim rezultatima i uspjehom u svo-me radu i nastojanju.”

Gosp. Belan~i} je predlo`io da se gosp. A. Martinovi}u izrazi zahvala za sav njegov dvogodi{njirad u Podru`nici {to je skup{tina pljeskom prihvatila. Po{to je skup{tina zaklju~ena, razvila se, po staromobi~aju, intimna zabava uz veselu pjesmu i poznatu planinarsku {alu do kasno u no}. Me|u planinarimaje vladalo sve~ano raspolo`enje, pravi planinarski {timung, pa je palo i vi{e duhovitih zdravica protkanihvedrom {alom u vezi s mnogim podsje}anjima na razne zgode i zgodice s planinarskih izleta.

Tijekom godine dotada{nji Odbor je odr`ao 49 sjednica, a sastajao se svakog utorka. Administraci-ja Podru`nice obradila je 305 raznih slu`benih dopisa. Jedan dobar dio korespondencije koji je bio u ne-posrednoj vezi s gradnjom ku}e na ^vrsnici obavljao je predsjednik i to o svome tro{ku. Gosp. Stipi} je

61

Josip Cvitkovi},aktivist HPD “Bjela{nica”

revnosno informirao javnost o radu Podru`nice. Na`alost, Podru`nica nije mogla izbje}i tro{kove ogla{a-vanja u zagreba~kim dnevnim listovima, te su taj tro{ak uglavnom podmirivali odbornici, a najvi{e pred-sjednik Podru`nice.

Brigu oko popunjavanja dru{tvene knji`nice kao i o cjelokupnom inventaru vodio je g. Novak. Po-dru`nicu je na glavnoj godi{njoj skup{tini Sredi{njice zastupao dugogodi{nji odbornik g. J. Fleger. Krozposlovnu godinu nije bilo promjena u Odboru.

Odbor je odr`avao svoje sjednice redovito u prostorijama podru`nice u okviru Hrvatskoga kluba doprve polovice godine, kada su se prostorije adaptirale. Stoga su se sjednice odr`avale u kafani kod Mar-ka Vidakovi}a.

U po~etku dru{tvene godine bilo je u~lanjeno ukupno 227 ~lanova, od toga jedan za~asni i pet ute-meljitelja. Tijekom godine Dru{tvu je pristupilo 36 novih ~lanova, 25 ih je prestalo biti ~lanovima zbogodlaska u druga mjesta izvan Sarajeva, a i zbog zanemarivanja ~lanskih du`nosti. Ukupno je bilo 238 ~la-nova. U ovoj godini preminuo je ~lan Nikola Ra{i}.

Prvi sastanak ~lanova odr`an je 7. travnja. Zatim su slijedili svakog ~etvrtka, sve dok se nije pris-tupilo adaptaciji prostora Hrvatskog kluba. Radi me|usobnog upoznavanja prire|ivana su sijela u plani-narskim ku}ama na Bukoviku, Kasovom dolu i u dru{tvenim prostorijama u gradu. Tako je tradicionalnoMartinje odr`ano 13. rujna na Bukoviku, gdje je istodobno proslavljena 15. obljetnica utemeljenja Podru-`nice. Ovoj sve~anosti je nazo~ilo 50 sudionika, otvorio ju je potpredsjednik ing. Mihali~ek, te je tom pri-godom izlo`io povijest djelovanja i rada Podru`nice u proteklom razdoblju. U okviru sve~anosti zasa|enje na Bukoviku ve}i broj sadnica. Razlog {to se ova sve~anost obavila unutar Dru{tva le`i u ~injenici daje ve}i dio ~lanova bio anga`iran oko gradnje ku}e na ^vrsnici. Na ovim dru{tvenim sastancima odr`anasu sljede}a predavanja: Ante Caratan: O planinarstvu uop}e, kao i o osnutku hrvatskoga planinarstva; Jo-sip Stipi}: O izletu na Zelengoru; ing. Mihali~ek: O bjelogorici i crnogorici; Josip Sigmund: Nova nas-tojanja planinarskog pokreta, Zimsko krstarenje Vla{i} planinom, @ivot na pla`i Bora~kog jezera, Mojizlet u Visoke Tatre, Alpinizam; dr. J. Fleger: O Orjenu, O glacijalnim pojavama na Bjela{nici i okolici,Fiziologija planinara, Gradnja ku}e na ^vrsnici, Pregled i razvoj planinarstva kod nas, Gra|a i oblicibosanskohercegova~kih planina, O izletu u Bugojno. Dr. J. Fleger se rado odazvao pozivu Sredi{njice, teu Zagrebu odr`ao predavanja o bosanskohercegova~kim planinama.

Josip Sigmund se sta-rao da dru{tveni oglasni or-mari} bude redovito a`uriransadr`ajima iz aktivnosti Po-dru`nice, pa i vrlo lijepimfotografijama s izleta Podru-`nice, {to je poticalo zani-manje ~lanova za izlete i po-hode u planine.

Dru{tvo je radilo i na{irenju mre`e pretplatnikana Hrvatski planinar, te je utom smislu upu}ena okru-`nica ~lanstvu da se po mo-gu}nosti pretplati, kao i dana|u nove pretplatnike. Istotako, Podru`nica ve} godi-nama ure|uje svoj dru{tveni

62

Planinarska ku}a na Prenju, Jezerce (20. 6. 1938.)

foto-album gdje se stavljaju slike sa svih izleta, {to je na odre|en na~in povijest dru{tva u slikama. Ovegodine na tom poslu marljivo je radio J. Sigmund koji je i sam poklonio Podru`nici mnoge fotografije i{est velikih uokvirenih slika. Ing. Mihali~ek darovao je najvi{e slika. Sudac apelacionog suda, ZvonimirDvornikovi}, poklonio je Podru`nici umjetni~ki izra|en akvarel Bukovika.

Ski-sekcija je kao i pro{lih godina odr`ala svoje godi{nje sijelo 15. sije~nja na Bukoviku. Na sije-lu je bilo 40 planinara. Shva}aju}i va`nost skijanja kao sredstva za uspje{no planinarenje, u njihovoj or-ganizaciji i ove godine prire|en je osmodnevni ski-te~aj za visoko alpsko planinarenje na planini Vla{i}od 13. do 20. o`ujka. Na te~aju je sudjelovalo osam polaznika, uglavnom naprednih skija{a. Dana 16. si-je~nja bilo je organizirano klupsko skija{ko natjecanje na du`ini od 12 km na Bukoviku. Sekcija je nazo-~ila i jednoj podsaveznoj priredbi na natjecanju od 18 km koja je odr`ana na Crepoljskom uz sudjelova-nje tri sekcijska natjecatelja. Odr`ala je 33 odborske sjednice na kojima je rje{avala teku}e poslove. Da-na 30. listopada odr`an je glavni godi{nji sastanak sekcije na Kasovom dolu. Tada je bio izabran odbor usastavu: pro~elnik J. Nepomucki; zamjenik pro~elnika Franjo Hir{ler; tajnik I. Stjepan Lincender; tajnikII. Aleksandar Perak; blagajnik Berislav Rolf; oru`ar Rudolf Miler; knji`ni~ar Karlo Siber; odbornici:Martin Ivezi}, Ivan Novak i Zvonimir Cizerlin; Nadzorni odbor: Julijus Leefler, Ljubomir Stipi} i GustJereb. Sekcija je imala 81 ~lana, najve}im dijelom skija{a, dok je podupiru}ih ~lanova bilo 18 (neskija-{a).

I ove godine se radilo na kompletiranju zbirke koja je tada brojala 164 dijapozitiva. Foto-sekcija jeukrasila ku}u na Bukoviku uve}anim i uokvirenim slikama – fotografijama. Isto tako, koristan rad je biona albumima kojih je tada bilo pet, a svaki je imao po 200 snimaka. Kao {to je ve} istaknuto, foto-sekci-ja je povremeno izlagala uspje{ne i kvalitetne fotografije u dru{tvenom oglasnom ormari}u koji je jednovrijeme bio na Napretkovom zakladnom domu.

U ovoj godini Sredi{njica je pristupila izradi novih dru{tvenih pravila, za {to je svojedobno poticajdala podru`nica “Bjela{nica“. Na izradi novih pravila sura|ivale su sve podru`nice stavljaju}i svoje pri-mjedbe i prijedloge, pa tako i “Bjela{nica“.

U mjesecu o`ujku podnesena je Turisti~kom odboru pri Banskoj upravi zajedni~ka predstavka svihzainteresiranih planinarskih dru{tava u gradu za gradnju kru`ne ceste: Pa{ino Brdo – Gorope~ – Crepolj-sko – Vu~ja Luka – Hre{a – Vasin Han. Izgradnjom ove ceste mnogo bi dobio dom na Bukoviku, jer bitime bio olak{an dolazak mnogim ljubiteljima prirode iz grada.

Bila je aktualna ponuda osiguravaju}eg zavoda “SAVA“ iz Zagreba da se pod povoljnim uvjetimaosiguraju ~lanovi planinari s neznatnom godi{njom pristojbom, ali me|u ~lanstvom nije bilo interesa zaovakav vid osobnog osiguranja.

Podru`nica “Sto`er“ iz Bugojna sve~ano je proslavila polaganje kamena temeljca za gradnju ku}eu Koprivnici. Ovom ~inu nazo~ilo je i 30 ~lanova “Bjela{nice“. Povelju, koja je ulo`ena u temelje, izra-dio je gosp. J. Fleger.

Dru{tvo je dosta toga u~inilo da dom na Bukoviku bude {to udobniji, na ~emu je posebice mnogouradio doma}in J. Nepomucki. Opskrbnik doma bio je gospodin Vizler, kojeg je smijenio gosp. ValterHradecki. Radi nadzora nad radom opskrbnika, kao i nad ukupnim radom u domu, odre|ivali su se na po-~etku godine odbornici za de`uru nedjeljom.

U ovoj godini sagra|ena je soba za opskrbnika, a uz nov~anu pomo} Banske uprave u Sarajevu od5.000 din. izgra|ena je ~atrnja na Bukoviku koja je mogla zapremiti 5.000 litara vode. Uvidjev{i velikepotrebe doma, Odbor je odlu~io da se 5 din. od prinosa za uzdr`avanje dru{tvenih prostorija i ku}e ula`eu fond za dom na Bukoviku. Tijekom godine dom je posjetilo 903 izletnika, od toga dva Nijemca.

U ovoj godini Ski-sekcija je pro{irila predvorje ku}e na Kasovom dolu, ~ime je dobiven potrebanprostor za odlaganje skija i ostale opreme, a sama ku}a je dobila simetri~an izgled. Ku}u je posjetilo 399izletnika me|u kojima su bila i ~etiri Nijemca.

63

Podru`nica je organi-zirala 133 izleta sa 1389 su-dionika. Od izleti{ta su bilaposje}ena sljede}a mjesta,odnosno planine: Bjela{nica,Bukovik, Bitovnja, Bora~kojezero, ^vrsnica, Jahorina,Hranisava, Kasov do, Kopri-vnica, Klek, Mehina luka,Orjen, Prenj, Pogorelica,Romanija, Trebevi}, Vla{i},Vranica, Visoke Tatre (Ger-lah), Viso~ica, Vojkovi}i iZelengora. Od ovih izleta bi-lo je 37 skija{kih, s 302 su-dionika.

Najvi{e skija{kih izle-ta bilo je na Bukoviku, {to jei razumljivo s obzirom na

blizinu Sarajeva. U ovoj godini vo|a izleta bio je gosp. J. Sigmund.Trasa ovogodi{njeg tradicionalnog Uskrsnog izleta bila je: Sarajevo – Trebinje – Orjen – Herceg

Novi – Dubrovnik.Ski-sekcija radila je na markiranju puteva na svome podru~ju. Tako je izvedena nova staza: Rada-

va – Kasov do preko Lednice, kojom je put prema Kasovom dolu znatno skra}en. Ovu je markaciju pro-veo gosp. J. Nepomucki. Zatim je markirana nova staza, Ravna vala – Karamustafini ~airi, i spojena s pos-toje}om markacijom Sportskog kluba “Slavija“: Karamustafini ~airi – Ramin greb – Pazari}. Ovu je mar-kaciju proveo Ljubo Stipi}. Markiranjem ove staze otvoren je put iz Kasovog dola u Pazari}, {to }e naro-~ito dobro do}i skija{ima zimi za povratak preko Pazari}a u Sarajevo, pogotovo da iskoriste pri povratkulijepe skija{ke terene i ugodne vidike na ovoj stazi od Karamustafinih ~aira do Ramina greba.

Tekstove na osam orijentacijskih plo~a na markaciji ^vrsnice sastavio je ~lan Franjo Fleger. Pouputama ing. Mihali~eka markirane su mnoge staze na Vranici, ~ime je znatno olak{an pristup iz Buso-va~e, Kru{}ice i Rostova, te preko Sebe{i}a na Proko{ko jezero.

Nakon dvogodi{njih pripremnih radova pristupilo se u ovoj godini gradnji ku}e na ^vrsnici na pros-toru Vilinca, zahvaljuju}i prije svega prikupljenim materijalnim sredstvima. Kao povoljnija, prihva}enaje ponuda graditelja, gosp. Josipa Malinca, stolara iz Jablanice, koji je obe}ao izgraditi ku}u za iznos od65.000 din.

U mjesecu srpnju, uz nazo~nost svih odbornika, definitivno je bilo odre|eno mjesto gradnje ku}e na^vrsnici. Ugovorom o gradnji bio je odre|en krajnji rok gradnje – 1. studeni. I pored lijepih jesenskih danagraditelj nije zavr{io gradnju kako je bilo dogovoreno zbog pomanjkanja sposobnosti i organizacije radate zbog terenskih pote{ko}a. No, ukazala se i potreba za naknadnim radovima koji bi ko{tali 15.000 din.

Odbor je preuzeo zada}u da ne ulazi u pitanje pove}anja obima radova dok se gradnja ne zavr{i. Tiradovi, koji su se pojavili zbog pote{ko}a na terenu, nisu se mogli ranije predvidjeti ni u prora~un unijeti.

Za vrijeme gradnje na teren su svake nedjelje izlazila dva odbornika da bi nadzirali radove. Tu senajvi{e isticao J. Sigmund. Zbog mnogih terenskih pote{ko}a nacrti su se morali u nekim detaljima mije-njati. Naro~ito su se pote{ko}e pojavljivale u dobavljanju gra|evnog materijala, posebice pri transportugreda koje su se morale s Muharnice doslovno na rukama prenositi do gradili{ta. Kamen se morao tra`i-

64

Jahorinski Klek (1938.)

ti s udaljenog mjesta, iz Jablanice, jer se onaj pored gradili{ta pokazao lo{im. Sre}om, ostali gra|evni ma-terijal (pijesak, voda, itd.) bio je dobar i nalazio se u neposrednoj blizini gradili{ta.

Ku}a je za ovo vrijeme bila potpuno ozidana i stavljena pod krov. ^atrnja nije bila dovr{ena, na pro-zorima nisu bili postavljeni kapci i ku}a nije bila izvana okovana, te ni inventar nije bio nabavljen. Mo-ralo se pristupiti gradnji otvorenog skloni{ta uz ku}u, radi sigurnosti objekta, {to je pove}alo tro{kove za4.000 din. Iako je blizu ku}e bilo vrelo, pristupilo se izgradnji cisterne za koju je nacrte izradio J. Sigmundi istodobno izradio prora~un za inventar ku}e. S obzirom na visinu na kojoj se ku}a nalazila, trebalo je iz-graditi gromobran koji su instalirali Novak i Vorli~ek. Ku}a se privremeno osigurala kod Napretkove za-druge. U mjesecu studenom obavili su ~inovnici Tehni~kog odjeljka u Mostaru kolaudaciju ku}e pa je bi-la iza{la komisija na ~elu s ing. Violari}em i tehni~arem Mandi}em, a ispred podru`nice bio je dr. J. Fle-ger. Komisija je utvrdila ispravnost dotad izvedenih radova.

U tijeku gradnje najvi{e je bilo pote{ko}a u pribavljanju nov~anih sredstava. Najvi{e se pri tomu is-takao J. Pla~ek koji se osobno zauzimao kod Zagrep~ana da se sakupe nov~ana sredstva, te je interveni-rao kod ustanova i vlasti da pomognu akciju. Treba istaknuti i anga`man kod Primorske banovine prof.Umberta Giromettija iz Splita. Ponovno su upu}ene molbe ranije navedenim subjektima. Procijeniv{i ko-ristan rad, pomo} su dodijelili: “Putnik” 10.000 din., Primorska banovina 5.000, Gradsko poglavarstvoSarajeva 2.000, razni dragovoljni prilozi 2.000, Ski-sekcija 1.300 i Drinska banovina 1.000 din. U pomo}su prisko~ili i pojedini obrtnici koji su dali pozajmice, svaki po 1.000 din. No, i pored toga se morao uze-ti zajam od 15.000 din. kod Napretkove zadruge, koja se spremno odazvala i iza{la do krajnjih granica ususret. Sredi{njica je Podru`nicu oslobodila tre}ine ~lanarine namijeniv{i to za gradnju ku}e na ^vrsnici.Ski-sekcija je nabavila }ebad i poklonila ih kao prilog i otpremila u Doljane za transport ka ku}i kada seuka`e potreba. Do kraja ove godine utro{eno je na gradnju 47.807,50, a bili su predvi|eni jo{ izdaci u vi-sini od 20.000 dinara.

Dana 16. sije~nja bilo je organizirano klupsko skija{ko natjecanje na Bukoviku, uz nazo~nost veli-kog broja ljubitelja zimskog {porta. Izvan konkurencije nastupio je i dr`avni prvak na 50 km, Franc Smo-lej iz Jesenica na Gorenjskom. Tehni~ko vodstvo natjecanja preuzeo je skija{ki u~itelj J. Sigmund koji jesvoju zada}u s velikom po`rtvovno{}u i stru~nim znanjem na op}e zadovoljstvo izvr{io. Naro~ito trebaistaknuti da je natjecateljska staza tehni~ki izvrsno bila izvedena i veoma dobro markirana. Staza je okva-lificirana kao te`a brdska, duga~ka 7 km.

Start je bio ispod vrha Bukovika, a staza se morala pre}i dva puta, prema tome njezina du`ina je bi-la 14 km, a vodila je kroz {umu ispod planinarskog doma, povrh sela Mo~ioci, zaokre}u}i u velikom kru-gu do pod vrh Bukovika. Kao gledatelji, natjecanju su nazo~ili i sudionici natje~aja Ministarstva za fizi-~ki odgoj naroda za savezne skija{ke u~itelje, koji se tada odr`avao na Crepoljskom, a me|u njima je bioi ve} spomenuti Franc Smolej, koji je stazu pro{ao za 46’ 27’’.

Prvi natjecatelj je startao u 9, 21 dok je svaki daljnji startao u razmaku od jedne minute. Prema vre-menu pristizanja na cilj rezultati natjecanja su bili: 1. Stjepan Lincender 59’ 48’’, 2. Karlo Sieber 1 h 46’’,3. Valter Hradecki 1 h 3’ 16’’, 4. Josip Uherka 1 h 6’ 19’’, 5. Ante Mom~inovi} 1 h 10’ 05’’, 6. Franjo Fle-ger 1 h 22‘ 46’’. Sedmi natjecatelj je odustao nakon prve runde.

Na potpuno zadovoljstvo kako natjecatelja tako i ostalih prisutnih, natjecanje je sudio savezni ski-ja{ki sudac Boleslav Fel~ar. Nakon progla{enja rezultata natjecanja sudionici su se spremali za povratak.Skija{i su se spu{tali niz obronke Crepoljskog i Gorope}a prema ^avljaku.

Dana 7. kolovoza posjetio je planinarsku ku}u na Bukoviku narodni zastupnik dr. Juraj [utej u dru{-tvu s dr. Milanom Martinovi}em, potpredsjednikom HKD-a Napredak i dr. Josipom Flegerom, predsje-dnikom podru`nice “Bjela{nica“. Tom prigodom razgledao je unutra{njost ku}e i nadogradnju sobe u ko-joj }e biti smje{tena meteorolo{ka stanica. Polo`aj ku}e je na odgovaraju}oj visini, ure|enje ku}e je pri-kladno, te }e odgovarati svim zahtjevima kad se izgradi velika ~atrnja i kad se sprovede elektri~na rasvje-

65

ta. Izrazio je `elju doskora posjetiti i drugu planinarsku ku}u na Kasovom dolu pod Bjela{nicom. Naro-dni zastupnik preno}io je u ku}i i proveo cijeli dan u romanti~noj okolici, te se nave~er vratio u Saraje-vo. Ovaj posjet pozdravili su planinari s velikim zadovoljstvom, jer su u tomu vidjeli zanimanje za hrvat-sko planinarstvo.

[ef gradske meteorolo{ke stanice na Bjelavama, Vemi}, dao je poticaj da se na Bukoviku u domuinstalira meteorolo{ka stanica, te je u tom pogledu isposlovao odobrenje kredita od 5.000 din. za izgra-dnju sobe na sjevernoj strani doma za smje{taj pomenute stanice. Razmi{ljalo se i potrebi dovo|enja te-lefonskog voda za potrebe meteorolo{ke stanice. Prema usmenom dogovoru, ekonom ku}e na Bukovikubio bi ujedno ~uvar stanice i dobivao bi mjese~ni honorar od 50–100 din., s tim {to u vezi s ovim Podru-`nica nema nikakvu materijalnu obvezu. Istina, Podru`nica je istaknula da }e “pridr`ati pravo da s preki-dom ugovora sa svojim opksrbnikom, stanica tako|er prekida ugovor s njime kao meterolo{kim proma-tra~em“. O svemu ovom Podru`nica je tra`ila suglasnost Sredi{njice u Zagrebu.

1939. GODINA

U prostorijama Hrvatskoga pjeva~kog dru{tva “Trebevi}” u Napretkovom zakladnom domu odr`a-na je 25. sije~nja XVI. redovna glavna skup{tina HPD-a, Podru`nica “Bjela{nica“.

Predsjednik dr. J. Fleger otvorio je rad skup{tine u 8.30 sati i pozdravio sve nazo~ne, kao i izasla-nika vlasti, g. Martinovi}a. U radu skup{tine sudjelovalo je 40 ~lanova. Za zapisni~ara je izabran ^ernjav-ski, a za ovjerovatelje zapisnika Josip Sigmund i Drago Maltari}.

Skup{tina je usvojila podnesena izvje{}a o radu, blagajni~ko izvje{}e, kao i izvje{}e Nadzornogodbora. Na prijedlog Nadzornog odbora, skup{tina je dala razrje{nicu dotada{njem odboru. Dotada{njiodbor predlo`io je sastav novog odbora koji je u cijelosti prihva}en. U odbor su jednoglasno izabrane slje-de}e osobe: dr. J. Fleger, ing. Nikola Mihali~ek, Ante Caratan, Franjo Lincender, Mato Br|anovi}, LjuboStipi}, Josip Nepomucki, Norbert Helcl i Stjepan Maltari}. U Nadzorni odbor birani su: Silvije Ivanovi},Aleksandar Perak i Berislav Rolf. Naknadno je u odbor kooptiran Oto ^ernjavski.

Tijekom ove godine usvojena su nova dru{tvena Pravila pa je, sukladno njima, odr`ana 21. rujnaizvanredna godi{nja skup{tina na kojoj je jednoglasno ponovno izabran “stari“ Odbor. Isto tako, izabranje novi Nadzorni odbor: Ivan [ubi}, Silvio Ivanovi} i Martin Ivezi}.

Zbog slu`benog premje{taja, Odbor su napustili ing. Nikola Mihali~ek, Berislav Rolf i Ivan Novak.Na mjesto posljednje dvojice kooptiran je Franjo Hir{ler.

Odr`ano je 46 odborskih sjednica i dvije izvanredne koje su odr`avane u prostorijama Hrvatskogpjeva~kog dru{tva “Trebevi}“. Sjednici je 10. lipnja nazo~io i J. Pla~ek koji je koristio svaku priliku daposjeti “Bjela{nicu”.

Predsjednik je vodio jedan dio dru{tvene korespondencije, naro~ito one koja se odnosila na gradnjuku}e na ^vrsnici. Ukupno je obra|eno 338 slu`benih dopisa. Caratan se brinuo o tehni~koj strani tajni{-tva, vodio kartoteku i statistiku izleta i ostalog. Stipi} je redovito ogla{avao u dnevnom tisku sve izlete ipriredbe te aktivno sura|ivao, kao i predsjednik, s Hrvatskim planinarom. Maltari} je crtao oglase i na-tpise i uop}e radio sve stru~ne i tehni~ke poslove. Ogla{avanje su financirali daju}i priloge na svakoj sje-dnici. Gosp. Hir{ler je ustupio Dru{tvu svoj pisa}i stroj i time mnogo olak{ao obavljanje tajni~kih poslo-va. Uprava Jugoslavenskog lista je znatno snizila tro{kove za uvr{tene dru{tvene oglase.

Na redovnoj skup{tini Sredi{njice u Zagrebu Podru`nicu je zastupao J. Pla~ek, a na izvanrednoj dr.J. Fleger, koji je ujedno tom prilikom bio izabran za potpredsjednika Sredi{njice u Zagrebu.

Na po~etku godine u Dru{tvu su bila 232 ~lana, od toga jedan za~asni, pet utemeljitelja i tri u~eni-ka. U tijeku godine pristupila su 54 nova, a istupila 22 ~lana, tako je ukupan broj bio 264 ~lana. Treba is-

66

taknuti da je u svibnju HPD izgubio agilnog planinara, velikog prijatelja Podru`nice “Bjela{nica“, prof.Umberta Girometta iz Splita.

I ove godine odr`ano je 18 sastanaka ~lanova. Na svakom od njih odr`ano je po jedno predavanjeiz planinarskog podru~ja: J. Fleger: O rudama BiH, Moj izlet na Prenj, O prvoj pomo}i, Sv. Jure na Pe-lje{cu, Vrste planinara i njihovo obilje`je, Izgra|en planinar, Ledeno doba u na{im planinama, Penja~kii skija{ki usponi u na{im Alpama; Ljubo Stipi}: O ^vrsnici, Kr{, Viso~ica; J. Nepomucki: O du`nostimaplaninara; Vemi}: O prognozi vremena; Ivo Vrdoljak: Dojmovi s planinarenja; Drago Maltari}: ProblemBH {uma dva predavanja; Josip Sigmund: Planinarsko skijanje; A. Caratan: Hvar.

Tradicionalno Martinje odr`ano je zajedno s Napretkovom ~itaonicom koja je za tu prigodu bilaizvanredno dekorirana, {to se pripisuje gosp. Maltari}u. U ukusno iski}enoj dvorani okupio se lijep broj~lanova Podru`nice i Dru{tva planinara u BiH, kao i brojni prijatelji Dru{tva, da uz zvuke glazbe i skladpjesme proslave planinarskog patrona sv. Martina.

Predsjednik Podru`nice pozdravio je goste, zahvalio na brojnom odzivu i izrazio `elju uprave daodr`avanje “Martinja” pre|e u tradiciju planinara kako bi se ubudu}e odr`avale i postale op}e popular-ne u gradu Sarajevu. ^lan Podru`nice gosp. Vojimir [andrk otpjevao je nekoliko doma}ih pjesama uz pra-tnju gitare, a u stankama je izveo {aljive solo-to~ke. Nije izostala ni “martinjska guska“ kojoj je uz prigo-dnu pjesmu iskazana posljednja po~ast. Uz zvuke glazbe pod vodstvom Stankovi}a veselo se plesalo ci-jelu no}. Na pro~elnom zidu resila je dvoranu velika slika u bojama okru`ena vinovom lozom. Ta slika jeprikazivala sv. Martina pri blagoslovu vina s poznatim stihovima:“Tada bu do{el sv. Martin, - On ga bukrstil, - Ja ga bum pil!”.

Nasred dvorane visjeli su umjetno izra|eni ogromni grozdovi u vijencu zelene jelovine. Iza pono}ije skupina planinara s J. Nepomuckim po{la na Bukovik da u krilu prirode provede jedan lijepi jesenskidan koji je bio na pomolu, dok je ogromna ve}ina ostalih sudionika nastavila ugodnu zabavu do same zore.

Prire|en je i tradicionalni izlet za Uskrs u Trpanj na Pelje{cu, s usponom na Monte Vipero, a “Danbra}e Radi}a“ proveden je na Hranisavi. U mjesecu lipnju, na Ivandan, prire|en je sve~ani izlet na Buko-vik gdje su paljeni krijesovi. Ski-sekcija je 14. sije~nja, po obi~aju, odr`ala svoje sijelo na Bukoviku. ^la-novi ove sekcije naro~ito sve~ano proslavili su Josipovo u domu na Bukoviku. Ispred Podru`nice, J. Si-gmund nazo~io je na otvorenju planinarskog doma PD “Kosmos“ na Perunu. Predsjednik je Dru{tvo zas-tupao na svim kulturnim i nacionalnim priredbama i proslavama koje su bile organizirane u gradu i {ire.

U 1939. izveden je 91 izlet s ukupno 1141 sudionikom. Posje}ene su bli`e i dalje planine oko Sa-rajeva, neke od njih po nekoliko puta u godini. Vo|a izleta bio je Ljubo Stipi}. Odbor je uveo jednu no-vinu radi ve}e brojnosti sudionika izleta, pa su pozivani neki stariji ~lanovi, a povjeravana im je i du`nostvo|e puta.

S obzirom na snje`ne (ne)prilike Ski-sekcija je iskoristila sve {to se dalo iskoristiti, te uspje{noizvela 42 izleta s 557 sudionika, vi{e nego u odnosu na pro{lu skija{ku sezonu. Dana 26. velja~e na Bu-koviku odr`ala je klupsko skija{ko natjecanje na stazi od doma, preko Kre{eva na Peri}a stanove i okoBukovika na [tave. Du`ina staze iznosila je 5,5 km i trebalo ju je pre}i dva puta, {to je okarakteriziranokao te{ka gorska tura s visinskom razlikom od 400 m. Natjecalo se 13 natjecatelja od kojih je prvi startaou 9.31 sat, a svaki daljnji nakon minute. Od 13 natjecatelja na cilj je stiglo devet i to: 1. Julije Dra`eno-vi}, 2. Stjepan Lincender, 3. Valter Hradecki, 4. Norbert Helcl, 5. Vilko Novotni, 6. Kamilo Kuderna, 7.August Poga~ni, itd. Prva trojica dobili su spomen-diplome. Sudio je savezni sudac Bole Fel~ar.

Radi {to boljeg i kra}eg prilaza novootvorenoj ku}i na ^vrsnici obavljene su markacije sljede}ihputova: Josipovo raskri`je – Masna Luka u trajanju od dva sata hoda i Podi – Vala u trajanju sat hoda.Postavljene su orijentacijske table i to na Crepulji, Krka~i, Podima, Vali, Josipovom raskri`ju, put Dolja-na, dakle, na sedam mjesta.

67

Ski-sekcija izvela je na starim markacijama izvjesne nadopune izme|u Radave i Kasovog dola, astupovnu markaciju na Velikom polju zamijenila je novim stupovima. Zbog uni{tavanja markacija i spo-men-znaka na ^vrsnici upu}ena je obnovljena tu`ba Primorskom `andarmerijskom puku.

Ova sekcija je odr`ala 35 odborskih sjednica. Dana 29. listopada odr`ala je glavni godi{nji sasta-nak na Kasovom dolu na kojoj je izabran novi Odbor: pro~elnik Josip Nepomucki, zamjenik pro~elnikaFranjo Hir{ler, tajnik I. Ivo Vrdoljak, tajnik II. Stjepan Maltari}, oru`ar Norbert Helcel, blagajnik JosipMajksner, knji`ni~ar Stjepan Lincender; odbornici: Martin Ivezi}, Ljubomir Stipi} i Josip Uherka; Nad-zorni odbor: Silvio Ivanovi}, Julije Lefler i Zvonimir Cizerlin.

Kod Sarajevskog zimsko-{portskog saveza Ski-sekcija je imala ~etiri verificirana natjecatelja: Fra-nju Lincendera, Josipa Uherku, Karla Sibera i Stjepana Lincendera.

Na vrhu ^vrsnice bio je postavljen prije nekoliko godina Cvitkovi}ev kri`, kao uspomena na prviskija{ki uspon na vrh Velikog Vilinca, i nazvan po Josipu Cvitkovi}u, sudioniku tog uspona. Kako su kri`nepoznati po~initelji o{tetili, to je odbor Sekcije dao zada}u da se isti popravi i bolje u~vrsti. Ovaj posaoje graditelj ku}e na Vilincu obavio vrlo solidno o tro{ku Ski-sekcije.

Foto-sekcija je ve} godinama ure|ivala svoje albume kojih je bilo pet, sa oko 2000 snimki sa svihdru{tvenih izleta kao i ostalih planinarskih motiva. Pristupilo se i kompletiranju zbirke koja je iznosila164 dijapozitiva. Fotografije su izlagane u dru{tvenom ormari}u. J. Sigmund i Cvitkovi} za svoje foto-grafije dobivali su i nagrade na izlo`bama u Zagrebu. Uz suglasnost Stipi}a i Sigmunda, njihove najus-pjelije fotografije postavljene su na zidovima planinarskog “Tomislavovog doma“ na Sljemenu, {to je uje-dno i priznanje ovoj foto-sekciji. Prigodom odr`avanja izvanredne godi{nje skup{tine Podru`nice, ova se-kcija je priredila prikazivanje dijapozitiva u bojama s motivima ^vrsnice, {to je izradio J. Pla~ek i pri to-mu je dr. J. Fleger lijepim predavanjem tuma~io svaki snimak. Te ve~eri prikazani su i snimci dr. Reme-ra i Tau{a.

J. Nepomucki i ove je godine bio doma}in doma na Bukoviku, gdje je ulo`io mnogo truda i brinuose o ure|enju doma i pobolj{anju komfora. Zamisao da dom bude otvoren stalno i svakodnevno pristupa-~an planinarima, te da bude potpuno opskrbljen, ostvarila se ove godine. U po~etku je opskrbnik bio gosp.Valter Hradecki. No, on je opskrbljivao dom samo nedjeljom i to samo kavom, ~ajem i pi}em. Da bi dombio potpuno opskrbljen, Odbor je postavio stalnog opskrbnika, Petra Komara, umirovljenog `elj. ~inovni-ka i to nakon izvedenog natje~aja. On je obna{ao du`nost opskrbnika vrlo po{teno i korektno. Odbor jenadzirao rad opskrbnika {alju}i svake nedjelje po jednog de`urnog odbornika. U~injeno je dosta na po-bolj{anju uvjeta boravka u domu nabavkom odgovaraju}e opreme i inventara, kao i akcijom na uvo|enjuelektri~nog osvjetljenja, te je na prijedlog J. Nepomuckog za tu svrhu utemeljen i poseban fond. Isto ta-ko, dom je opskrbljen potrebnim meteorolo{kim instrumentima te je opskrbnik vr{io svakodnevna mete-orolo{ka promatranja i slao izvje{}a Meteorolo{kom zavodu na Bjelavama. Ure|ena je pumpa u ku}i imontiran kazan (rezervoar) za vodu, te su izvedeni i neki gra|evinski radovi. [teta na ogradi koju su na-pravili seljaci iz okolnih sela prijavljena je `andarmerijskom puku. Tijekom godine dom su posjetile uku-pno 973 osobe, a od toga 11 stranaca.

Dana 22. listopada na Bukoviku je bio odr`an [umski dan, kada je posa|eno oko 1600 raznih sa-dnica (bagrem, bijeli i crni bor). Ne{to kasnije bilo je zasa|eno 15 komada ameri~kog javora koje je po-klonio kustos muzeja Karlo Mali. Na poticaj dr. J. Flegera po~ele su pripreme za osnivanje alpskog vrtana ju`noj strani ku}e na Bukoviku.

U mjesecu lipnju odr`an je u Banskoj upravi sastanak radi dono{enja uredbe o nacionalnim parko-vima. Tom je prilikom predsjednik “Bjela{nice“ bio predlo`en za stalnog ~lana Odbora.

Predvi|eni skija{ki te~aj za po~etnike i naprednije skija{e nije odr`an zbog pomanjkanja sredstava.U ovoj godini posjet ku}i na Kasovom dolu bio je zadovoljavaju}i. Ku}u je posjetilo 390 planina-

ra, dok je u pretpro{loj godini broj posjeta bio 400.

68

Dana 1. o`ujka odr`an je konzultativni sastanak predstavnika DP u BIH koje su zastupali gospoda[tambuk, Steiner, Suki} i ing. Jovo Popovi}, i “Bjela{nice“, koju je zastupao dr. J. Fleger, glede mogu}efuzije ova dva dru{tva. Nakon dosta `u~ne i polemi~ne rasprave u kojoj je prednja~io J. Popovi}, sasta-nak je zavr{en bez ikakvog konkretnog prijedloga oko daljnjih postupaka u odnosu na fuziju, {to je pot-vr|eno i na glavnoj godi{njoj skup{tini DP u BIH radi formalnih razloga.

Na molbu Podru`nice u vezi s odobrenjem produ`etka trajnosti zakupnih ugovora za ku}u na Ka-sovom dolu i zemlji{te na Treskavici, 28. o`ujka je Matica (raniji naziv “Sredi{njica“) odobrila produ`e-tak ugovora uz neke nove modalitete, s tim da se ugovori dostave Matici da ih potpi{e i proslijedi [um-skoj direkciji u Mostar, pod ~ijom je kompetencijom to podru~je bilo.

“Bjela{nica“ je pristupila Savezu dru{tava i ustanova za unapre|ivanje turizma u Banovini s obzi-rom na dru{tveni interes. Treba napomenuti da je Podru`nica uspje{no sura|ivala sa spomenutim plani-narskim dru{tvom prire|uju}i nekoliko zajedni~kih izleta, me|u njima i onaj za Uskrs.

Zaklju~ak odborske sjednice s trajnom vrijedno{}u donesen je u mjesecu travnju kada je zaklju~e-no sljede}e: “... Radi za{tite ugleda Dru{tva ubudu}e }e smjeti prisustvovati skupnim izletima i ne~lano-vi, osim ako se takve osobe unaprijed ne najave i ako to Odbor prihvati... Vo|a puta ima punu odgovor-nost pred Dru{tvom i Odborom i morat }e uvijek svim sredstvima {tititi ugled Dru{tva.“

Zaklju~ci doneseni na pro{logodi{njoj skup{tini u cijelosti su realizirani: ubiranje doprinosa zaodr`avanje dru{tvenog prostora, nala`enje prikladnijih dru{tvenih prostorija, molba da se oprosti tre}ina~lanarine koja se {alje Sredi{njici, zamjena le`ajeva na Bukoviku, zavr{etak gradnje ku}e na ^vrsnici, teda i ove godine ~lanovi upla}uju doprinos od 10 dinara za odr`avanje dru{tvene prostorije koja }e se na-laziti u Napretkovom zakladnom domu, zajedno s Hrvatskim pjeva~kim zborom “Trebevi}“.

Nakon dvogodi{njih priprema i jednogodi{nje gradnje, ku}a na Velikom Vilincu otvorena je za ko-ri{tenje. Ku}u je gradio gosp. Josip Melinc, graditelj iz Jablanice. Prema ugovoru, ku}u je trebao dovr{i-ti 1. studenoga pro{le godine. Me|utim, zbog veoma te{kih terenskih pote{ko}a, a djelomice i zbog slabeorganizacije rada od strane graditelja, gradnja se morala prekinuti i kona~no ovog ljeta dovr{iti.

Posve je razumljivo da je gradnja ove ku}e iziskivala, mimo materijalnih tro{kova, i druge `rtve odstrane agilnih odbornika. Svaka gradnja je zahtjevna, a napose na takvoj visini, tako daleko od Sarajeva,pet sati vo`nje `eljeznicom, a od Jablanice sedam sati hoda preko Plase i Drijen~a. Dolazilo se na gradi-li{te obi~no jedan sat iza pono}i, isti dan se obilazilo gradili{te te se i{lo natrag poslije podne. I{lo se posvakakvom vremenu, i po ki{i i po buri i snijegu, koji je pro{le godine ve} po~etkom studenog napadao20 cm visine. Na ovom pos-lu naro~ito su se istakli Si-gmund, Fleger, Nepomucki,Stipi}, Caratan, Mihali~ek iNovak. Sve obavljene rado-ve ocijenili su stru~njaci, a i~inovnici Tehni~kog odsjekaiz Mostara na ~elu s ing. Vo-lari}em i tehni~arem Mandi-}em, na{li su ove radove po-tpuno ispravnima i dobrima.

Direkcija {uma uMostaru odobrila je kapta`uvrela Janja~ek ispod sameku}e na ^vrsnici i u tu svrhuodobrila 10.000 dinara. Na-

69

^vrsnica, planinarska ku}a na V. Vilincu (1939.)

mje{taj za ku}u izradio je graditelj J. Melinc, a Franjo Hir{ler poklonio je mnogo vrijednog instalacijskogmaterijala za ku}u. Za nabavku su|a pobrinule su se g|a Jelena Fleger i g|a Hir{ler koje su obi{le mno-ge sarajevske radnje radi nabavke. Uz pomo} Sredi{njice i zauzimanjem J. Pla~eka, ku}a je opskrbljenas 14 le`ajeva. Ku}a je osigurana kod Napretkove zadruge u Sarajevu.

Proslava otvorenja planinarske ku}e HPD-a “Bjela{nica“ pod Velikim Vilincem na planini ^vrsni-ci, odr`ana 6. kolovoza 1939., opisana je u tekstu dr. Josipa Flegera u ~asopisu Hrvatski planinar iz 1939.:

“Izgradnjom planinarske ku}e pod V. Vilincem dobili smo najvi{u planinarsku ku}u u hrvatskimplaninama (1961 m), u sredi{njem sklopu romanti~ne ^vrsnice. Svojim polo`ajem spada doista ova pla-ninarska ku}a me|u najljep{e, jer je izgra|ena na ju`nom obronku Vilinca, su~elice divnim grebenima Ve-like ^vrsnice, a neposredno nad ivicom Dive Grabovice.

Posjeta {ireg kruga planinara omogu}ena je sada u toliko vi{e, {to je ku}a izgra|ena u sredi{tu pla-nine i {to se pri gradnji pazilo na udobnost, kako bi planinari u njoj na{li zaslu`eni odmor, potreban kakoljeti tako i zimi, jer je ^vrsnica doista na{ najbolji visoko planinarsko-alpski skija{ki teren.

Ku}a je gra|ena od kamena tesanca, u dimenzijama 9 x 11 m izvana oblo`ena {indrom, a iznutradaskama na pero, izolovana katranskim papirom, tako da je posve uklonjena atmosferska vlaga, {to je kodovako visoko polo`enih planinarskih ku}a od velike va`nosti. U njoj su tri prostorije: predvorje sa zaho-dom, blagavaona i spavaona. Osim potrebitog namje{taja koji je na zadovoljstvo izveden, le`aji su dva re-da s federnim ulo{cima i pro{iveni slamaricama od morske trave. U kuhinji je ~atrnja s ru~nom pumpom,koja }e slu`iti naro~ito za zimu, kad je obli`nje vrelo “Janje~ak” pod debelim snje`nim smetom. Zaslu-gom direktora [umske direkcije ing. Radimira kaptirano je spomenuto vrelo te }e biti od neprocjenjivekoristi, kako nama planinarima, tako i okolnim stanarima-pastirima, koji su s blagom na ispa{i. Potrebnoposu|e i poku}stvo posvema je popunjeno, a glatke zidove rese foto snimci na{ih vrlih planinara Pla~e-ka, Sigmunda, Stipi}a, ing. Radimira i drugih. Ku}a mo`e primiti 15–20 planinara, no, za svaki slu~aj iz-gra|eno je kraj ku}e prisilno skloni{te za one koji se na|u na planini bez klju~a.

Za samo otvorenje vladao je veliki interes me|u planinarskim krugovima Sarajeva i Mostara, {to jei razumljivo, jer je svakom planinaru bilo jasno, na kojoj se visini podi`e i pod kakvim okolnostima gra-dila ova planinarska ku}a. Svaki planinar bio je radoznao da vidi kako izgleda ovo planinarsko djelo, okome su tijekom gradnje od godinu dana na{e dnevne novine vi{e puta pisale, naro~ito prigodom zimskeposjete na{ih skija{a, dok jo{ ku}a nije bila izgra|ena u unutra{njosti.

Ve} tijekom no}i pred otvorenje stizali su planinari u posebnim grupama a pred zoru na{ao sa u ku-}i impozantan broj od kojih 50 planinara, umornih od napornog no}nog puta iza sedmosatnog hoda. Ve-}ina je do{la iz Jablanice preko Plase, O{trova~e, Drijena~e i Poda, a tek manji dio preko Dive Grabovi-ce uz Strmenicu. Ostali su stizali preko Doljana, Muharnice i Vale, a jedna grupa do{la je iz Masne lukesa strane Blidinjskog jezera.

Umornim planinarima serviran je ~aj. Kad je svanulo, bilo je nazo~no na desetine vrijednih planinara.Dan je osvanuo vedar, topao i bez vjetra, da se bolji nije dao ni zamisliti. Podno`je Vilinca vrvilo

je kao nikada do sada `ivotom. Na vrelu je bilo neobi~no `ivo, jer su planinari tra`ili okrijepu u umiva-nju hladnom vodom kako bi otklonili umor neprospavane no}i.

U 7 i po sati odslu`ena je na improviziranom oltaru, pred ku}om, sveta misa koju je slu`io vrlo uva-`eni o. Nenad Pehar, kateheta iz Konjica koji se srda~no odazvao molbi Dru{tva, da posveti ovu planinar-sku ku}u. Prije mise obavljena je posveta ku}e, a za vrijeme evan|elja odr`ao je lijepu planinarsku pro-povijed, u kojoj je istakao zna~enje posvete ku}e i ~injenicu, da u ovako visokim planinama, daleko odsvjetske vreve, svaki planinar biva bli`i Bogu gledaju}i velebne vidike planinske prirode. Svoju propovi-jed potkrijepio je vl~. gosp. Pehar lijepim primjerima iz Starog i Novog zavjeta i primjerom svetog Fra-

70

nje i njegove bra}e. Ovu propovijed saslu{ali su pa`ljivo svi planinari, kao {to su prisustvovali misi svibez razlike na vjeru.

Nakon obavljenog obreda zapo~ela je sama proslava otvorenja. Predsjednik “Bjela{nice“ dr. J. Fle-ger otvara sve~anost u 9 sati pozdravnim govorom zahvaljuju}i Bogu, da smo do~ekali ovaj lijepi dan,kad ^vrsnica odsjeva u veli~ini svoje gloriole. Pozdravlja impozantan broj planinara, kako ~lanova HPD-a tako i svih ostalih planinarskih dru{tava. ^estita ovom broju pravih planinara koji su dan i po odlu~nosvladali enorman uspon od dvije hiljade metara i svladali sedam sati hoda za uspon, a koje ~eka jo{ pre-ko 5 sati za silaz s planine.

Zatim pozdravlja izaslanika Sredi{njice HPD-a Zagreb Josipa Pla~eka, koji je od prvog dana gra-dnje ove planinarske ku}e za nju radio, o njoj mislio, a o ~emu svjedo~i korespodencija koja je doseglanekoliko kilograma te`ine. Na{ je dragi Frico bio jedan od najaktivnijih radnika na polju sabiranja sred-stava za ovu planinarsku ku}u, pa njemu imamo zahvaliti {to smo toliko postigli, da se gradnja financij-ski mogla osigurati. Ne samo to, nego je on osobno zajedno sa svojom k}erkom Henikom, kroz du`i nizmjeseci, slao svoj obe}ani prinos otkidaju}i mjese~no od svojih potreba. Zato mu ovdje od srca najtopli-je zahvaljujemo na svemu {to je za ovu ku}u u~inio i zato ga od srca pozdravljamo svi kao izaslanika na-{e drage Sredi{njice koja nam je izaslala ba{ njega znaju}i da }e njegovim sudjelovanjem najvi{e obrado-vati drugove iz Bjela{nice kojoj je Pla~ek bio pravi duhovni i stvarni tajnik.

Nakon toga, pozdravlja predsjednik izaslanike sarajevskih planinarskih bratskih dru{tava, koja suna ovoj proslavi bila sva zastupljena, kako po izaslanicima tako i svojim ~lanovima. Ovaj odziv znak je,da smo mi planinari u Sarajevu pre{li kako kakvo}om tako i brojem u sr` planinarstva, te da imamo je-dan lijep kadar planinara tipa na{eg alpinizma a to je s obzirom na kratko}u vremena, od kada se plani-narstvo kod nas razvija utje{na i lijepa pojava. Pozdravlja u prvome redu izaslanika Dru{tva planinara Ro-manija i Putnika Sarajevo Mihajla Rako~evi}a, zatim izaslanika Dru{tva planinara u BiH Vintera, izasla-nika planinarske sekcije Sportskog dru{tva D`erzelez D`avida Miralema, izaslanika Dru{tva za unapre|i-vanje planinarstva Kosmosa Josipa Pastoreka, izaslanika planinarske Sekcije [portskog dru{tva Slavija iZimsko {portskog podsaveza Sarajevo Markovi}a Budimira, izaslanika Prijatelja prirode Ozmu, izaslani-ka planinarske Sekcije [portskog dru{tva Makabi Rafu Maestru.

Neobi~no nas je obradovalo, da u svojoj sredini vidimo izaslanike HPD-a “Martinj{~ak“ iz Karlov-ca dr. @idovca, izaslanika vrijednog HPD-a Mosor iz Splita gosp. Borisa Regnera i Sergeja Frlana, teHPD-a Gvozd iz Siska Josipa Vlaheka, koji nisu za`alili truda da svojim sudjelovanjem uveli~aju ovu na-{u rijetku slavu Bjela{nice.

Zatim se predsjednik dr. Fleger zahvaljuje vl~. Nenadu Peharu na srda~nom odzivu za posve}enjedoma i lijepim rije~ima upu}enim danas planinarima prigodom sv. mise. Pogrije{ili bismo kad se ovom

zgodom ne bismo u prvome redu sjetili uspomene velikog planinarskog ra-dnika pok. predsjednika Mosora prof. Umberta Giromette, koji je mnogodoprinio da smo ovu planinarsku ku}u mogli dovr{iti i koji je ^vrsnicu obi-{ao samo jedamput ali je zato zapanjen sjedio nekoliko sati na ponosnojDrinja~i gledaju}i alem kamen na{ih dolina, divnu Divu Grabovicu, pa smoponosni da i njegov udio rada se`e ovamo pod obronke V. Vilinca gdje smose danas tako brojno okupili da mu priznamo zaslu`enu po{tu i da mu kli-knemo Slava mu!.

Za vrijeme govora stigla je grupa planinara iz Mostara koje predsje-dnik pozdravlja kao i grupa planinarskih prijatelja sa [irokog Brijega, na-dalje na{e prijatelje seljake iz Doljana koji su stigli pod hrvatskom zasta-vom na ~elu s di~nim na{im Perom Klepicom, ro|akom na{eg vrijednogplaninara i vodi~a Joze Klepice.

71

Jozo Klepica iz sela Doljani kod Jablanice (1939.)

Pozdraviv{i na{e vrijedne susjede seljake, stanare s Peharova stana, koji su tako|er u lijepom bro-ju nazo~ili sv. misi zajedno sa `enskim ~lanovima, prelazi predsjednik u svom govoru na pitanje za{tosmo odabrali za gradnju planinarske ku}e ba{ ^vrsnicu, odnosno ba{ ovo mjesto pod Velikim Vilincem.

Mi koji ve} decenij i vi{e krstarimo ^vrsnicom uo~ili smo osim enormne prostranosti, apsolutne vi-sine ovog planinarskog sklopa, jednu neobi~nu odliku. Nasuprot gotskim oblicima susjednog Prenja,^vrsnica je po svojoj gra|i zaobljena, bez izrazitih o{trih grebena svoje planinske plo~e. No jedna odlikaneosporno stoji: to su sunovratni padovi njezine ivice u divno stvorene kanjonske doline Doljanke, Nere-tve i Dre`anke s pogledima koje na daleko trebamo tra`iti kako u pogledu tvorevinama tih provalija takoi s obzirom na zeleno i{arano dno, tih jo{ danas neizgra|enih dolina – pogledajte samo kameni kotao iz-dubljen u oporom tijelu ove ^vrsnice – velebnu Divu Grabovicu, ili pogledajte s Malog sljemena divljiBa~vun ili se nadvirite nad rub Be{ika na poznatoj Strmoglavici u dolini Dre`anke pa }ete jednom za sva-gda doti~no ocijeniti vrijednost i ljepotu ove planine koja na svojoj visinskoj plo~i nije do sada imala ni-jedne planinarske ku}e.

U drugome redu na{i po`rtvovani ~lanovi skija{i: Pla~ek, ^ubeli}, Stipi}, Fel~ar, Sigmund i Cvit-kovi} otkrili su, dok jo{ nije bilo ku}e, divne alpinisti~ko-skija{ke terene, s kojima se ne mo`e nijedna na-{a planina mjeriti ni u pogledu prostranosti, ni u pogledu terenskih osobina, ni u pogledu vremenskog tra-janja ovog {porta, a koje se`e do konca svibnja. To je bio drugi razlog gradnji ku}e na ^vrsnici. I kad smose na to odlu~ili, odabrali smo ba{ sredinu planine odakle u srazmjerno kratko vrijeme mo`emo dose}isve najljep{e to~ke ^vrsnice.

Kona~no nam je bila na misli jo{ jedna i to kardinalna misao: probuditi me|u na{im ~lanovima lju-bav za na{ t.zv. alpinizam koji je po svome na~inu, po svojim obilje`jima po svemu ~isto na{. Podru~jena{eg rada jest stvoriti me|u omladinom smisao za taj na{ alpinizam jer se u tom smislu, u punoj sadr`i-ni, krije ona na{a planinarska misao koju je dr. Kraja~ tako kratko izrazio: upoznati rodnu grudu i narodkoji na toj grudi `ivi.

No graditi planinarsku ku}u lako je ondje gdje su sva gra|evna sredstva pri ruci, a te{ko – kao uovome slu~aju – gdje ima 7 sati hoda po tako kr{nom terenu od Jablanice. Ovo najbolje zna graditelj Jo-sip Melinc kome se ispred Dru{tva najtoplije zahvaljujem na solidnom radu i izradi – a znadu to i mojidrugovi odbornici kojima je zapala te{ka du`nost, da nedjeljom izlaze tijekom cijele gradnje na gradili-{te, po svakom vremenu i nevremenu a {to to zna~i ocijenit }ete i vi sami koji ste danas ovamo do{li uznoju svoga tijela. Zato smatram svojom du`nosti, da sa svojim drugovima iz Odbora, kako lanjskog ta-ko i ovogodi{njeg od sveg srca zahvalim na po`rtvovnosti i suradnji, imenice pak: Sigmundu, Nepomuc-kom, Stipi}u, Caratanu, ^ernjavskom, Lincenderu i na{em podpredsjedniku ing. Mihali~eku.

Posebnu zahvalu izrazuje predsjednik Sredi{njici iz Zagreba, koja nas je u svemu pomogla, pa namje poslala ulo{ke i slamarice, zatim ing. Daneku, {efu tehni~kog odjela u Splitu i Velimiru Mandi}u izMostara koji su nam i{li pri gradnji na ruku, onda Vinku Markovi}u, {efu kabineta u Mostaru, Dru{tvuPutnik iz Beograda, koje je omogu}ilo svojim prilogom gradnju, nadalje Ministarstvu fizi~kog odgoja itrgovine gosp. ing. Radmiru, direktoru [umske direkcije Mostar, koji nas je svojim shvatanjem planinar-stva i na{ih nastojanja podpomogao me|u ostalim gradnjom vrela “Janje~ak“, te napokon hvala gosp. Fra-nji Hir{leru, koji nam je pomogao u velike tehni~kim ure|enjem ku}e.

Pri kraju svog govora predsjednik dr. Fleger moli planinare za dvije stvari: da posje}uju ovaj lijepiplaninarski dom, kako bi ljepote ^vrsnice bile popularne u {to ve}em krugu na{ih i stranih planinara – idrugo, da ~uvaju ovu ku}u, kako planinari posjetioci, tako i na{e kom{ije seljaci stanari, kojima doista nemo`e {koditi ova planinarska ku}a, nego naprotiv samo koristiti, pa neka svaki od nas ovu ku}u ~uva kaosvoje vlasni{tvo. Govor zavr{ava polikom: Bog ~uvao na{e djelo!.

Nakon toga uzima rije~ izaslanik Sredi{njice Josip Pla~ek i isti~e da je ova ku}a pod V. Vilincemnajvi{a planinarska ku}a HPD-a i da je podignuta na najpodesnijem mjestu te }e kao takova poslu`iti uve-

72

liko {irenju planinarstva. Kao primjer isti~e da }e ve} sutra do}i grupa penja~a alpinisti~ke sekcije HPD– Matice da izvedu prvenstveni uspon niz Radave. Pozdravlja revni Odbor Bjela{nice koji je ostvario svo-ja nastojanja gradnjom ove lijepe i udobne ku}e. Na kraju izru~uje ispred Matice kolajne ~lanovima Bje-la{nice na izlo`ene slike na foto-izlo`bi u Zagrebu i to zlatnu Josipu Cvitkovi}u, bron~anu Josipu Sigmun-du.

U ime bratskih planinarskih dru{tava odr`ali su pozdravne govore: ispred Dru{tva planinara Roma-nije i Putnika iz Sarajeva Mihajlo Rako~evi} isti~u}i priznanje Bjela{nici na tom odva`nom djelu, gradnjiplaninarske ku}e u ovoj visini i pod ovim okolnostima, ispred Kosmosa Pastorek, naglasiv{i da Bjela{ni-ca spada, s obzirom na svoju aktivnost, me|u najagilnija planinarska dru{tva Sarajeva, {to je dokazala iz-gradnjom ove ku}e, ispred Prijatelj prirode odr`ao je govor Ozmo, spomenuv{i vrijednost ove ku}e i po-`rtvovnost Odbora, ispred Smu~arskog kluba Sarajevo pozdravio je Fukarek naglasiv{i skija{ki zna~aj ku-}e, ispred Dru{tva planinara u BiH Drago Vinter, spomenuv{i budu}i slo`an rad na polju planinarstva, is-pred HPD Mosor govorio je Boris Regner i u svome govoru naro~ito istakao zasluge pok. prof. UmbertaGiromette na podru~ju planinarstva i naglasio da je Mosoru drago da je veliki pokojnik svoju ruku pomo-}nicu stavio i na ovaj lijepi planinarski dom pa mu u znak osobitog {tovanja svi nazo~ni planinari odajupo{tovanje poklikom: Slava profesoru Girometti! Zatim je u ime D`erzeleza pozdravio D`avid Miralem,~estitao na uspjehu {to se podno Vilinca di`e ova planinarska ku}a, onda je uzeo rije~ u ime Slavije Bu-dimir Markovi} naglasiv{i smionost gradnje ku}e na ovom mjestu, te napokon Maestro Rafael isporu~u-je tople pozdrave u ime Makabija.

Po dovr{enim pozdravnim govorima izaslanika planinarskih dru{tava, ~ita predsjednik Fleger sa-dr`aj povelje koja }e se polo`iti pokraj temelja ku}e a koju su povelju podpisali odbornici Bjela{nice. Uprisustvu izaslanika Sredi{njice J. Pla~eka povelja je polo`ena u betonski prostor kraj temelja za harnuuspomenu kasnijim nara{tajima. Pri spominjanju predsjednika i vo|e hrvatskoga naroda dr. Vlatka Ma~e-ka svi prisutni od srca kli~u: @ivio!

Na to pristupa izaslanik Matice Pla~ek zatvorenim ulaznim vratima i u ime Boga i Sredi{njice HPD-a progla{uje ovu planinarsku ku}u pod Vilincem otvorenom.

Time se slu`beni dio sve~anosti zavr{io, pa su prisutni planinari po{li da ne{to zalo`e i da se pola-ko spremaju na odlazak a delegati planinarskih dru{tava pozvani su u ku}u na objed koji je priredila su-pruga graditelja gosp. Melinca. Dotle je i prisutan selja~ki narod poveo kolo a radnicima je nabavljeno ja-nje i ne{to pi}a, po{to toga nije bilo kod obavljene glihe.

Nekoliko grupa planinara uspelo se ve} u rano jutro na vrh Velikog Vilinca (2116 m) gdje se nala-zi veliki `eljezni kri` na ~ijem se podno`ju nalazi kazeta s knjigom za upis i {tambiljom. Neki su to osta-vili za kasnije, kada se budu vra}ali put Poda. Svi oni, koji su bili na vrhu do koga nema vi{e od pola sa-ta hoda, odu{evljeni su prekrasnim pogledima kako na planinski sklop ^vrsnice, tako i na okolne herece-gova~ke i bosanske planine: ^abulju, Vran, Radu{u, Vranicu, Zec planinu, Bitovnju s Lisinom, Hranisa-vu, Bjela{nicu, dio Viso~ice, Prenj te Vele` nad Nevesinjem. Osobito je lijepa panorama s vrha na grebe-ne Velike ^vrsnice (2228 m) na Meri}a Stijene i Me|e|e nad Radavom u Divoj Grabovici, zatim na ve-liko-~vrsni~ku visoravan, dio Polja izme|u Vran planine i ^vrsnice, te na neobi~no formiranu Valu, Mu-harnicu i Plasu. To je uvjetovano sredi{njim polo`ajem Vilinca koji je jedini vitki lanac u sklopu ove pla-nine.

Po zavr{enom ru~ku natovarene su naprtnja~e na konje i planinari su hitili da za vremena stignu jo{na ve~ernji vlak u postaju Jablanica jer za povratak treba ra~unati oko 5 i pol sati hoda. Uz vesele pokli-ke i sna`an stisak planinarskih ruku penjali su se planinari na sedlo vi{e ku}e da se domognu, koso polo-`enih Poda na ivici doline Dive Grabovice u`ivaju}i u predivnim pogledima na Vilinac, Lopate i Strme-nicu na prodore @ljeba i greben Velikog sljemena povrh Drijen~a da se kraj jezera Crepulje spuste na Pla-su i niz gvozd Orlovina si|u u dolinu brze Doljanke gdje ih je zahvatila na daleko poznata `ega hercego-

73

va~kih dolina. Bile su to sli-ke koje su o~arale sve onekoji su po prvi put iza{li na^vrsnicu, tim vi{e {to je ve-}ina ovaj krasan put pri do-lasku prevalila no}u kad seod svih tih krasota jedva ne-{to naslu}ivalo. Na rijeciDoljanki ostalo je jo{ dovo-ljno vremena da se planinariokupaju {to je bilo za okrije-pu tijela od velikog u`itkapo{to je ve}ina cio usponsvladala za jednu no} i pre-ostali dio od pola dana iliukupno preko 12 sati hoda u

24 sata. U Jablanici do~ekala su ih rezervirana kola kojima su sarajevski planinari i stigli.Me|utim je oko ku}e bilo neobi~no `ivo: ostali su stanari-pastiri, zatim prijatelji iz [irokog Brije-

ga, vrli planinar i prijatelj ing. Ko{}ak iz Prozora, te oko 14 planinara koji }e jo{ nekoliko dana ostati na^vrsnici od kojih }e neki ~ekati na{e vrle alpiniste iz alpinisti~ke sekcije Matice Zagreb pod vodstvomBrezove~kog koji su tek u nedjelju stigli u Grabovicu da odatle poduzmu prvenstveni i impozantni usponuz stijene Velikog kuka. Kad su se i zadnji posjetioci uputili svaki na svoju stranu po{la je ve}a skupinana vrh V. Vilinca zajedno s na{im drugom Pla~ekom gdje su proveli veliki dio popodneva u pravom pla-ninarskom u`ivanju a dotle je ku}a pospremljena tako da je opet sve bilo na svome mjestu. No} su pro-veli svi u dubokom snu jer o pravom spavanju zadnje dvije no}i nije moglo biti ni govora, a kada je sva-nula zora do{ao je ~as rastanka: jedni su morali u Jablanicu, a drugi u ve}em broju po{li su preko Peha-reva stana i Josipova raskri`ja na vrh V. ^vrsnice, Plo~no (2228 m). S tom grupom oti{ao je i Pla~ek ko-ji je svo ovo vrijeme svojom lajkom snimao na color-filmu... Opro{taj tako blisko vezanih planinara HPD-a bio je odista srda~an tim vi{e {to su Mosora{i krenuli niz Divu Grabovicu.

Jo{ jedna no} provedena u ku}i i do|e ~as rastanka. No, na{ih tako `eljno o~ekivanih penja~a ne bi,ni njih, niti vodi~a s konjem koji im je prtljagu trebao iznijeti u ku}u.

I tako se zavr{i ova rijetka sve~anost otvorenja planinarske ku}e pod Vilincem na kojoj je u~estvo-vao toliki broj planinara da }e se rijetko kad u dogledno vrijeme ponovo okupiti. Opet }e ova planinarskaku}a str{iti u punom svom idili~nom miru na obroncima Vilinca ~ekaju}i planinare da ih primi pod svo-je okrilje, jednako toplo ljeti kao i zimi iz Herceg – Bosne, kao iz Dalmacije, iz Banovine, kao i ravneSlavonije, ponosna, da je dosad najvi{a planinarska ku}a u hrvatskim planinama, na planini koja zauzimamo`da jedno od najljep{ih mjesta u pogledu ljepota i divlje romantike.“

Svestrani Josip Sigmund 1940. pi{e o svom iskustvu skijanja na ^vrsnici: “Ovaj kraj ima budu-}nost. U njemu }e se ukr{tati skija{ki tragovi u jednakoj mjeri i domorodaca i inozemaca... Svakome odnjih, bez razlike, ~vrsni~ko }e gorje pru`iti svu krasotu u`ivanja i to na takav na~in da }e biti ne samoiznena|eni nego ~ak i odu{evljeni a vjerovatno i osvojeni ovom planinom. Pronosit }e ih tempo kristija-nija i spustova preko veliko~vrsni~ke visoravni... Zaista, ovakovih spustova nisam jo{ do`ivio a niti ~uoda mogu postojati… Osje}aj je neopisiv – skije nam oru usku, dugu a i vijugavu brazdu u onom harmo-ni~nom zasnje`enom planinskom prostranstvu... Budu}i centar turizma Banovine Hrvatske, na{a je goto-vo nepoznata ^vrsnica planina, ima sve odlike za razvoj naprednog alpinizma... Diva Grabovica sa svo-

74

^vrsnica, otvorenje planinarske ku}e HPD “Bjela{nica” na V. Vilincu (6. 8. 1939.)

jim stijenama koje se izdi`u preko 1000 metara u visinu, a ~ija {irina prelazi i kilometre, postat }e usko-ro stjeci{te internacionalnih penja~a…”

Dana 21. rujna u prostorijama Hrvatskoga pjeva~kog zbora “Trebevi}“ odr`ana je izvanredna gla-vna godi{nja skup{tina Podru`nice kojoj je nazo~ilo 40 ~lanova, te predstavnik Vlade Milivoj Ku{inc, aispred novinara Ljudevit ^ermak. Na skup{tini su dotada{nji Odbor i Nadzorni odbor dobili razrje{nicu,te suglasno{}u cjelokupnog ~lanstva izabran je novi Odbor u sastavu: predsjednik dr. J. Fleger, dopred-sjednik ing. Nikola Mihali~ek, tajnik I. Ante Caratan, blagajnik Franjo Lincender, tajnik II. Oto ^ernjav-ski, odbornici: Lj. Stipi}, J. Nepomucki, Ante Vrdoljak, Mato Br|anovi}, Stjepan Maltari}, Ivan [ubi},Silvio Ivanovi} i Martin Ivezi}. Delegatima za skup{tinu Matice u Zagrebu imenovani su: J. Fleger, Fra-njo Binder i Franjo Lincender.

Po zavr{etku rada skup{tine, prikazani su dijapozitivi u koloru o planini ^vrsnici koje je izradio J.Pla~ek, {to je zanimljivim obja{njenjima popratio dr. J. Fleger. Ovoj projekciji su se pridru`ili dr. Remeri Tau{ sa svojim snimcima u boji.

Krajem listopada stigla je iz Matice pismena instrukcija u vezi sa osnivanjem glavnih podru`nicaHPD-a, u kojoj se navodi potreba da podru`nice dostave mi{ljenje glede podjele rada i preuzimanja teri-torija, jer Matica dr`i da se za daljnji rad u organizaciji ne mogu stavljati nikakve granice kako to `ele ne-ka dru{tva u Sarajevu s obzirom na novu podjelu i preustroj upravnih jedinica dr`avne zajednice.

1940. GODINA

XVII. redovna glavna godi{nja skup{tina odr`ana je 24. sije~nja u prostorijama Napretkovogzakladnog doma.

Izvje{}a o radu Podru`nice podnijeli su predsjednik dr. J. Fleger i tajnik Oto ^ernjavski. Ova iz-vje{}a su usvojena. Ispred Nadzornog odbora izvje{}e je podnio [ubi}, te predlo`io da se Odboru da ra-zrje{nica, {to je skup{tina prihvatila. U novi odbor izabrani su: predsjednik dr. J. Fleger, dopredsjednik J.Nepomucki, tajnik I. Drago Maltari}, tajnik II. Stjepan Maltari}, blagajnik Franjo Lincender; odbornici:Mato Br|anovi}, Braco Hir{ler, Oto ^ernjavski, Ante Caratan, Ivo Vrdoljak i Ljubo Stipi}. U Nadzorniodbor izabrani su: Ignac [ubi}, dr. Ivo Lastri} i Martin Ivezi}.

Na skup{tini su usvojeni prijedlozi da se Matica zamoli da oprosti tre}inu ~lanarine; da se pored~lanarine ubire 10 dinara za odr`avanje dru{tvenih prostorija; da se mogu primiti poslovi i naziv glavnepodru`nice ukoliko to Matica odobri; da se eventualno mo`e sagraditi koliba na Vali – ^vrsnica, ukolikoto prilike omogu}e; da se urede le`ajevi u domu na Bukoviku; i izrade primjereni spomen-albumi za dr.Vlatka Ma~eka i dr. Juraja [uteja u znak zahvalnosti za ukazanu pomo}.

Na kraju rada skup{tine ~lan Gustl Jereb prikazao je kolor snimke s izleta na ^vrsnicu.Tijekom godine odbornik gosp. Ivan Vrdoljak preuzeo je novu du`nost upravnika P. A. B. u Zagre-

bu te je na njegovo mjesto 26. lipnja imenovan Stjepan Globo~nik, a 22. srpnja u Odbor je kooptiran iEmil Lasi}.

Odborske sjednice odr`avale su se redovito svakog ponedjeljka u dru{tvenim prostorijama, a odr`a-no ih je ukupno 50. Ured Dru{tva nalazio se do 1. studenog u Preradovi}evoj ulici br. 1a. Od tog dana pre-uzete su u zakup prostorije biv{eg DP u BiH koje su se nalazile u ulici Prijestolonasljednika Petra br. 30.Za obilan rad na administraciji namje{ten je gosp. Vladimir Mihanovi} koji je uredovao {est do osam sa-ti dnevno uz skroman mjese~ni honorar. Tijekom godine ured je a`urirao oko 350 dopisa.

Na kraju ove godine, tj. 31. prosinca broj redovnih ~lanova iznosio je 550, od kojih je bilo 59 mla-|ih ~lanova. Zahvaljuju}i J. Nepomuckom do{lo je do zna~ajnog porasta broja ~lanova, kao i nakon fuzi-je s DP u BIH, te je time ova Podru`nica bila na drugom mjestu, iza Matice u Zagrebu, a ispred svih os-

75

talih podru`nica HPD-a. Broj utemeljitelja, nakon fuzije, porastao je na 47, a za~asnih ~lanova je bilo de-set. Ovu evidenciju vodila je Matica Dru{tva.

U ovoj godini, koju je pratilo izvanredno i neizvjesno vrijeme, {to je na{lo odjeka i u radu Podru-`nice, odvijale su se sljede}e aktivnosti:

– Od 15. lipnja Podru`nica nosi naziv: Hrvatsko planinarsko dru{tvo glavna podru`nica “Bjela{ni-ca“ u Sarajevu.

– Na 66. obljetni~koj skup{tini HPD-a, odr`an 15. lipnja u Zagrebu glavnu podru`nicu je predstav-ljao dr. J. Fleger.

– [umski dan odr`an je 13. i 20. listopada na Bukoviku uz nazo~nost 30 sudionika. Tom prigodompo{umljena su neka podru~ja pokraj samog doma. Ovom akcijom rukovodio je gosp. Josip Poga-~nik.

– Dana 16. studenog odr`ano je na Bukoviku tradicionalno Martinje.– Podru`nici HPD-a “Vla{i}” u Travniku dozna~ena je nov~ana potpora od 5.000 din. za dovr{enje

skija{ko-planinarskog doma na Kralji~inom vrelu na planini Vla{i}. Prije fuzije, Dru{tvo planina-ra u BiH u dva navrata dozna~ilo je svotu u iznosu od 9.000 din.

– Prigodom proslave ro|endana vo|e hrvatskoga naroda dr. Vlatka Ma~eka paljeni su krijesovi navrhu Bukovika.

– Izaslanici Odbora u slu`benim posjetima planinarskim domovima oslobo|eni su pla}anja svih ta-ksi i pristojbi.

Kako Dru{tvo od svojih stalnih prihoda (~lanarine i pristojbe u planinarskim ku}ama) nije mogloodr`avati ove objekte, a kamoli da se grade novi, Odbor je poduzeo akciju prikupljanja nov~ane pomo}iod raznih dru{tvenih subjekata i tako su dozna~ene sljede}e potpore:

– Ministarstvo trgovine i industrije u Beogradu, intervencijom gospode Ma~eka i [uteja, 20.000 di-nara;

– Savez za unapre|ivanje turizma u Drinskoj banovini 5.000 dinara; – Banska uprava u Sarajevu 3.000 dinara; – Ministarstvo trgovine i industrije u Beogradu 10.000 dinara; – Turisti~ka agencija u Beogradu 4.000 dinara.

S obzirom na slo`ene dru{tvene prilike, a i nedostatak odgo-varaju}ih materijalnih sredstava, nije se objektivno moglo ni{tapoduzimati za gradnju planinarskog objekta na Vali (^vrsnica).

Prema dru{tvenoj evidenciji, tijekom godine izvedeno je 65izleta sa 679 sudionika.

Obi{le su se planine: Trebevi}, Romanija, Bjela{nica, Tres-kavica, Igman, Jahorina, Klek, Bukovik, Nebe{ina, Skakavac,Crepoljsko, Ivan, Bitovnja, Lisin, Pogorelica, Vranica, Preulja,Preslica, Pogari, Bobovac, Glogovo, Prenj, Bora{nica, Bora~ko je-zero, ^vrsnica, Vla{i}, Durmitor i druge.

U organizaciji Dru{tva trebao se izvesti na blagdan Duhovadvodnevni izlet na planinu Radu{u, ali je zbog nezgodnih prome-tnih veza odgo|en. I{lo se na izlet u Jajce kao i na Slimena kodTravnika prigodom Smotre selja~ke kulture.

Na jednom planinarskom pohodu na ^vrsnici prona|eno jenovo nalazi{te jedne vrlo rijetke biljke poznate pod imenom Sibi-rea Croatica, o ~emu je dr. Fleger pisao u vrlo zanimljivom ~lan-ku u ~asopisu Hrvatski planinar.

76

^vrsnica, Hajdu~ka vrata (1940.)

Zbog ~injenice da su pojedini ~lanovi imali veoma ograni~eno slobodno vrijeme, naj~e{}e zbog po-ziva na vojnu du`nost, bilo je te{ko organizirati akcije markiranja planinarskih putova i staza. Po uputa-ma Ljube Stipi}a, planinarski vodi~, seljak Jozo Klepica iz Doljana kod Jablanice, uradio je markaciju napotezu: Velika lokva – Veliko sljeme, te od Sljemena na Raulju do rezervata lovi{ta, gdje je markacija bi-la zabranjena.

Isto tako, Ski-sekcija uradila je markiranje gole ^vrsnice postavljanjem 32 stupa visoka 3 m, po~evod Vale do Velikog Vilinca, {to je bilo vrlo zna~ajno zbog izuzetno te{kog terena, posebice zimi.

Pod vodstvom pro~elnika Ski-sekcije, gosp. Nepomuckog, nastavljeno je s promicanjem zimskogsporta. U tijeku godine sekcija je odr`ala 28 odborskih sjednica. Prire|eno je 45 dru{tvenih izleta s 519sudionika. Dana 10. velja~e prire|eno je dru{tveno sijelo na Bukoviku koje je u svakom pogledu uspjelo.Organiziranao je i klupsko natjecanje na stazi duga~koj 16 km, a sudjelovalo je 12 natjecatelja, kao i dvanatjecatelja izvan konkurencije. Plasman je bio sljede}i: Julije Dra`enovi}, Drago Kosovac, Robert Kva-sina, Milan Ra{evi} i Norbert Helcl.

Umjesto Ive Vrdoljaka koji je premje{ten u Zagreb, 31. srpnja kooptiran je Emil Lasin u Odbor usvojstvu tajnika.

Osobita pozornost data je odr`avanju objekta na Kasovom dolu, tako da su mnogi strani planinaribili ugodno iznena|eni intimnom udobno{}u koju je pru`ao boravak u ovom objektu. U ovoj godini sklo-ni{te je posjetilo 311, a na Brezova~i 199 osoba. Ina~e, sekcija je brojala 75 ~lanova, a mjese~na ~lanari-na je iznosila jedan dinar.

Na 6. godi{njem sastanku, odr`anom 27. listopada u skija{kom skloni{tu na Kasovom dolu, izabranje novi Upravni odbor u sastavu: pro~elnik J. Nepomucki, zamjenik Silvio Ivanovi}, tajnici Emil Lasi} iStje-pan Maltari}, blagajnik Josip Majcner, knji`ni~ar Drago Kurtovi}, oru`ar Stjepan Lincender; odbor-nici: Ante Caratan, Ljubo Stipi} i Martin Ivezi}; Nadzorni odbor: Julius Lefler, Franjo Hir{ler i Josip Uherka.

Sastanci ~lanova, koji su se odr`avali svakog ~etvrtka u dru{tvenim prostorijama, omogu}ili su me-|usobno upoznavanje i upotpunjavanje znanja iz svih podru~ja planinarstva. Na tim sastancima odr`anasu i sljede}a predavanja: Oto ^ernjavski: Prvi po~eci planinarstva i Prvi prijelazi preko Alpa; Josip Si-gmund: Planinarsko skijanje po ^vrsnici i Skija{ka tehnika natjecanja i planinarenja; Pavle Fukarek i Jo-sip Sigmund: Treskavica na dijapozitivima; Josip Fleger: Postanak i oblici dolina s kolor filmom o^vrsnici i Prenj planina s dijapozitivima; Ante Caratan: [pilja Grebak na Hvaru; Ljubo Stipi}: Planina izdravlje i Kr{ i Bo`i} na ^vrsnici.

Neki ~lanovi vi~ni pisanju pisali su za glasilo Hrvatski planinar, te su bili me|u glavnim suradni-cima ovog glasila. Slavko Brezova~ki, ~lan Alpinisti~ke sekcije HPD-a iz Zagreba, odr`ao je 2. prosincau velikoj dvorani Napretkove ~itaonice predavanje s dijapozitivima na temu Kroz stijenu Velikog kuka u^vrsnici planini. Predavanje je privuklo velik broj posjetitelja {to je na svoj na~in bio izvanredan doga-|aj za planinarsku publiku u Sarajevu.

Zbog pomanjkanja novca rad na propagandi nije prelazio dru{tveni okvir. Dru{tvene informacije oradu Dru{tva redovito su objavljivane u Jugoslovenskom listu.

Dru{tvo je posjedovalo bogatu zbirku fotografija raspore|enih u 22 spomen albuma, te zbirku ra-znih, dobro o~uvanih, specijalnih karti. Zbirka se sastojala od 60 karti. Posebice je bila zanimljiva zbirkamnogobrojnih dijapozitiva koja prikazuje najljep{e bosanskohercegova~ke planine. Zbirku je uve}aogosp. J. Pla~ek podariv{i Dru{tvu kolekciju kolor snimki planine ^vrsnice.

Dru{tvo je bilo pretpla}eno na ~asopise Hrvatskog i Slovenskog planinarskog dru{tva, Njema~kogalpinisti~kog saveza, te na list Saveza lova~kih dru{tava i list Priroda. Besplatno je dostavljan ~asopis ta-lijanskog i bugarskog planinarskog saveza kao i Vjesnik dru{tva “Fru{ka gora“ iz Novog Sada.

Nadzor nad knji`nicom i zbirkama i briga o njima bila je povjerena Mihaelu Guberu, koji ju je na-kon fuzije sredio i vodio to~no i veoma savjesno.

77

Jedna od novina u radu Dru{tva bilo je formiranje Omladinske sekcije koja je konstituirana 6. pro-sinca na temelju pripremljenih i odobrenih pravila. Naime, HPD “Bjela{nica“ bilo je prvo planinarskodru{tvo koje je unutar dru{tvenog rada utemeljilo Omladinsku sekciju, {to je postignuto naro~ito zauzi-manjem dugogodi{njeg agilnog predsjednika dr. Flegera.

Odbor sekcije su ~inili: pro~elnik Josip Sigmund, zamjenik ing. Pavao Fukarek, tajnici Sadija Ar-naut i Radislav Barbari}, blagajnik Branko Nedi}, tehni~ki vo|a Dragutin Kosovac; odbornici: Milo{ Tol-pa, Feri [ambek, Uglje{a Bobunovi}, Vladimir Stilinovi} i Milenko Milanovi}; Nadzorni odbor: JovanKuruli}, Dule Kunovac i Slavko Podmenik. Sekcija je brojala 26 ~lanova. U okupljanju mlade`i u ovu se-kciju naro~ito se istaknuo J. Sigmund.

Na sastancima ~lanova dr`ala su se predavanja informativno-organizacijskog karaktera s referatimai izvje{}ima o izvedenim izletima. U programu su bili i razni te~ajevi, naro~ito skija{kog planinarstva, {toje dalo povoda odboru da se planinarska ku}a “Vukeline vode“ na Jahorini da na uporabu i nadzor ovojsekciji koja }e vr{iti opravke i opskrbu ku}e iz prihoda koji su i{li u blagajnu sekcije.

Prilike i uvjeti pod kojima se pristupilo radu ove Sekcije izazivali su mnoga spoticanja u goru}impitanjima onog vremena, a to su lo{e i gotovo bijedne prilike koje su vladale u sredinama iz kojih se re-grutirala omladina. Taj problem bio je glavni i gotovo jedini kamen spoticanja u radu pojedinaca.

UJEDINJENJE DRU{TVA PLANINARA U BIH I HPD-A “BJELA{NICA“

18. listopada odr`ana je XVIII. redovna glavna skup{tina “Dru{tva planinara u BiH” na ko-joj je donesena odluka o fuziji Dru{tva s HPD-om u kojoj se ka`e:

- da se Dru{tvo planinara u BiH ujedinjuje s HPD-om i u tu svrhu prenese sav svoj pokretni i nepokretniimetak u HPD;

- ujedinjenje (fuziju) s HPD-om, glavnom podru`nicom “Bjela{nica“ u Sarajevu izvr{it }e Upravni odborDP u BIH najkasnije u roku od mjesec dana;

- svi dosada{nji ~lanovi DP u BiH postaju ~lanovima HPD-a sa svim pravima koja ~lanovi imaju u HPD-u;

Kao opunomo}eni delegat Matice HPD-a, J. Fleger, pro~itao je izjavu u kojoj se ka`e da “na teme-lju punomo}i HPD-a – Matice Zagreb prima sa naro~itim zadovoljstvom u ime svoje kao i Matice odlu-ku bratskog DP u BIH o ujedinjenju Dru{tva s HPD-om, te o~ituje, da svi ~lanovi dosada{njeg DP u BiHpostaju ovim ~lanovima HPD-a s istim pravima koje u`ivaju ~lanovi HPD-a.“

Treba napomenuti da se ova skup{tina trebala odr`ati 26. svibnja, ali uslijed Uredbe o zabraniodr`avanja skup{tina i zborova ista nije odobrena. Sve tehni~ko-organizacijske pripreme za odr`avanjeove skup{tine obavio je Odbor Dru{tva planinara u BiH i izvjestan broj odbornika podru`nice “Bjela{ni-ca” s dr. J. Flegerom na ~elu. Na samoj skup{tini bilo je preko 300 ~lanova. Svojim dopisom od 24. svi-bnja Matica HPD-a dala je svoj pristanak i odobrenje da se prijedlog o ujedinjenju podnese godi{njojskup{tini DP u BiH.

Neki planinarski publicisti iz BiH, dr. Halid ^au{evi} i [efko Had`iali} o ovoj fuziji isti~u: “Nijebilo potrebe, odnosno nastojanje da se u HPD “Bjela{nici“ okupe planinari hrvatske nacionalnosti, te dato nije bilo uvjetovano nikakvim nacionalno politi~kim potrebama budu}i da su planinari Hrvati bili ve}prete`ito u~lanjeni u DP BiH, i dalje, “Bjela{nica“ je osnovana prvenstveno iz organizacijskih razloga kaoPodru`nica HPD-a.“

Sasvim druga~ije mi{ljenje iznosi prof. Vlado Stahuljak koji u svom tekstu u ~asopisu Hrvatski pla-ninar iz 1941. br. 9-10 pi{e u vezi s fuzijom: “Time se hrvatsko planinarstvo u BiH kona~no pred godinudana postavilo na posve hrvatske noge i sakupilo oko sebe tamo{nje hrvatske planinare.” O ovome svoje

78

stajali{te iznosi i dugogodi{nji predsjednik HPD-a ”Bjela{nica” dr. J. Fleger u gore spomenutom ~asopi-su iz 1941. – Prilozi za povijest planinarstva u BiH, gdje isti~e: ”Glavno obilje`je b–h Hrvata nakon ra-ta, poslije 1918. g. izra`eno je u nastojanju da izgrade svojom snagom svoj vlastiti dru{tveni `ivot i da suu tomu potpuno uspjeli. Kada to imamo u vidu razumjet }emo da je moralo do}i do osnutka HPD-a, pri-je ili kasnije, time nije do{lo do kolizije s DP BiH jer su ovo Dru{tvo vodili tako|er Hrvati.”

U naprijed navedenom tekstu dr. H. ^au{evi}a stoji izme|u ostalog: “Bjela{nica je ostavila dubokzarezan trag u razvitku planinarstva u BiH, u prvom redu zbog osmi{ljeno vo|ene planinarske propagan-de a zatim zbog temeljite obrade nekoliko zna~ajnih planina, naro~ito ^vrsnice, te zbog uno{enja prvihplaninarskih klica u naselja ispod ove planine (selo Doljani). Ovo Dru{tvo dalo je nekoliko odli~nih viso-kogorskih planinara, alpinista, planinarskih pisaca (dr. Fleger, Sigmund, prof. Rengjeo i dr.) bez ~ijih sepriloga danas ne mo`e pisati planinarska povijest u BiH.“

Nakon sprovedene fuzije djelokrug rada Podru`nice znatno je pro{iren jer je biv{e Dru{tvo plani-nara u BiH, kao najstarije i broj~ano najja~e dru{tvo, u pogledu planinarskih objekata prenijelo na HPD15 planinarskih domova i ku}a od kojih samo pet planinarskih objekata otpada na druge podru`nice, aodr`avanje njih 10 palo je na teret Podru`nice “Bjela{nica“ Sarajevo.

Nakon fuzije s Dru{tvom planinara u BiH, uve}ana je knji`nica za 295 naslova u 447 primjeraka,tako da je u ovoj godini brojala 316 naslova u 385 primjeraka knjiga razli~itog sadr`aja, ve}inom plani-narsko-alpinisti~kog sadr`aja. Osim knjiga, knji`nica je posjedovala i razne ~asopise, vodi~e, zemljopi-sne karte i sl.

Planinarske ku}e DP BiH od 1921. do 1940.:1. Hrasni~ki stan, naslije|ena od biv{eg Bosansko-hercegova~kog turisti~kog kluba;2. Stini do pod Bjela{nicom, unajmljena od Pokrajinske uprave;3. Jablan do na Treskavici, sagra|ena 1925.; 4. Trnovo pod Treskavicom;5. Vukelina voda na Jahorini, sagra|ena 1925. ste~ena fuzijom s PD “Jahorina“;6. Bitovnja ([~avnje), otvorena 1929.;7. Svatovac kod Tuzle, otvorila je podru`nica Tuzla 1931.;8. Deve~ani na Vla{i}u, sagradila je podru`nica Travnik 1932.;9. Dom na vrhu Trebevi}a, sagra|en 1932. na temelju stare ku}e;

10. Pogorelica, sagra|ena 1932.;11. Konjuh planina, sagradila je podru`nica u Tuzli 1934.;12. Seme}-planina nad Rogaticom, sagra|ena 1935. podru`nica Rogatica;13. Tajan iznad Zavidovi}a, sagradila je podru`nica Zavidovi}i 1935.;14. Proko{ko jezero na Vranici, sagra|ena 1932.;15. Kralji~ina voda na Vla{i}u, po~ela je graditi podru`nica Travnik i 1939. stavila pod krov.

Odbor DP u BiH, koji je zajedni~ki radio s Odborom “Bjela{nice“ na svim poslovima oko fuzije,bio je u sastavu: predsjednik dr. Ivan Suba{i}, glavni vo|a Gustav Tausig, tajnik Miroslav ^i~i}, blagaj-nik Mihovil Guber; odbornici: Stipe Suki}, Ivan Mi}ank, Josip Belean~i}, Ivica Kubin, ing. Pavle Fuka-rek, Stanislav Jankijevi} i Miroslav \urin; zamjenici: Stanko Jageti}, Rudi Balandasar i Rudi Fabijan;Nadzorni odbor: Janko Urlep, Lavoslav Steiner i Ivan Peri}.

Nakon sprovedene fuzije, kao {to je istaknuto, Podru`nici je pripalo 10 planinarskih ku}a koje subile na lokalitetima radnog podru~ja Podru`nice. Ukupan broj planinarskih ku}a i domova koje su se na-lazile na teritoriju ove podru`nice iznosio je 13 objekata. Da bi se svi objekti mogli nadzirati i ostvariva-ti svoju namjenu, Odbor je 21. listopada zaklju~io da se oformi tehni~ka sekcija koja treba preuzeti brigu

79

o odr`avanju i opskrbljavanju objekata. Nakon dva dana sastavljena su Pravila i izabran je sljede}i Odbor:pro~elnik Lavoslav Steiner, zamjenik Josip Nepomucki, tajnik Miroslav \urin; odbornici: Stipi}, StjepanMaltari}; suradnici: [ubi}, Kubin, Hir{ler, Naj{teter, Jageti} i ^i~i}. Odbor je uradio veoma mnogo zna-~ajnih poslova: zamijenjeni su {tambilji, uvedene nove pristojbe u planinarskim ku}ama, ustanovljenaodredba o na~inu izdavanja klju~eva ku}a, odre|eni slu`buju}i organi u opskrbljenim ku}ama, djelomicesastavljen novi inventar, itd.

Funkcije pojedinih odbornika bile su podijeljene ovako: vo|enje doma}instva planinarskih ku}a naBukoviku, Kasovom dolu i ^vrsnici povjereno je J. Nepomuckom, “Aleksandrov dom” na Trebevi}u I.[ubi}u, Trnovo i Jablan do na Treskavici Lj. Stipi}u, Proko{ko jezero Franji Hir{leru, ku}a na Bitovnji iPogorelici M. \urinu, Stini do i Hrasni~ki stan Kubinu, Vukeline vode S. Maltari}u. Referent za marka-cije bio je M. ^i~i}.

Pored nabrojanih ku}a Podru`nici su pripale i ku}e na Bitovnji i Pogorelici pod Zec planinom.Osim ovih ku}a, koje su se nalazile na radnom podru~ju Podru`nice “Bjela{nica“, u vlasni{tvo HPD-a pri-pali su planinarski objekti na Tajanu (teritorij Podru`nice iz Zavidovi}a), na Svatovcu i Konjuh planini(Podru`nica Tuzla), na Deve~anima i skija{ko-planinarski dom na Kralji~inom vrelu na planini Vla{i}(koji se tada gradio i pripadao podru`nici Travnik) i ku}a na Seme}u, Podru`nica Rogatica.

Zahvaljuju}i nesebi~nom anga`manu J. Nepomuckog kao doma}ina ku}e na Bukoviku, ovaj objektje bio na zavidnoj visini. Dom je imao stalnog opskrbnika Komara. Od njega je 3. o`ujka tu obvezu pre-uzeo G. Grulih i radio do 1. srpnja, kada je du`nost preuzeo njegov brat Slavko i radio sve do 1. listopa-da kad je izvr{ena primopredaja i ku}a zatvorena.

Od toga vremena uvedena su stalna nedjeljna de`urstva. Na poticaj J. Nepomuckog, obnovljen je iplanski ure|en botani~ki vrt zaslugom ing. J. Poga~nika. Nabavljene su odgovaraju}e naprave za postav-ljanje vjetrenja~e za elektrifikaciju doma, a radioamater Stjepan Maltari} anga`irao se na instaliranju ra-dioaparata na baterije. Koliko je dom bio ure|en i kakav je komfor pru`ao mo`e se najbolje osjetiti iz izja-ve jednog gosta Slovenca, koji je prigodom posjeta domu, ugodno iznena|en, rekao: “Pa tako krasnih iudobnih domova nemamo ni mi u Sloveniji!“

Ku}i na ^vrsnici i ove je godine posve}ivana odgovaraju}a pozornost s obzirom na ~injenicu da jeto bila jedina planinarska ku}a u nepreglednom masivu ^vrsnice. Inventar ku}e je nadopunjen zahvalju-ju}i poklonima glavnog tajnika Matice J. Pla~eka. Me|utim, 21. listopada izvr{ena je provalna kra|a uobjektu kada je nanesena ve}a materijalna {teta. O provali je Odbor obavije{ten brzojavom koji je otpre-mio planinarski vodi~ Podru`nice Jozo Klepica. O provali su obavije{tene sve okolne `andarmerijske pos-taje i Sresko na~elni{tvo. Bila je raspisana i nagrada u iznosu od 1.000 dinara za osobu koja proka`e kriv-ce. Putem Matice zatra`eno je od banskih vlasti da se uspostave stalne `andarmerijeske patrolne postajeu selu Risovac radi osiguranja od mogu}ih budu}ih provala.

Tijekom 1939. i 1940. izvr{ene su mnoge adaptacije na ”Aleksandrovom domu“ na Trebevi}u. Po-kraj doma se nalazio planinski botani~ki vrt o kojem je vodio brigu dugogodi{nji ~lan i odbornik DP uBiH Janko Urlep.

Planinarska ku}a na Proko{kom jezeru, sagra|ena 1936., do ove godine bila je {est puta provalji-vana. Pri tomu je bila u~injena velika {teta o ~emu je obavje{tavana banska vlast da bi podru~nim orga-nima izdala odgovaraju}e naloge za za{titu objekta. Ku}a je u ovoj godini znatno opravljena, tako da senalazila u najboljem stanju.

Na ku}i u Stinom dolu krov je izmijenjen, a cisterna popravljena. Ku}a je bila opskrbljena odgova-raju}im inventarom. I ostale ku}e (Hrasni~ki stan, Vukeline vode, Jablan do, Pogorelica, Trnovo, Borci)bile su u slabom stanju i iziskivale su redovno odr`avanje, pa se razmi{ljalo o gradnji novih objekata natim lokalitetima. Ku}a Borci u Papratninama, iznad Bora~kog jezera, data je u zakup PD-u “Prijatelj pri-rode“. Kako je zakup isticao 15. svibnja 1941., odlu~eno je da se zakup ne obnavlja i da se ku}a nazad

80

preuzme i popuni inventar. Budu}i da Podru`nica HPD-a u Rogatici vi{e nije djelovala, njenu ku}u je pre-uzela Podru`nica “Bjela{nica“.

Gradnju skija{ko-planinarskog doma na Vla{i}u pomogla je “Bjela{nica“ sa 9.000 dinara i tra`ila iod Matice odgovaraju}u materijalnu potporu.

1941. GODINA

U prostorijama Hrvatskoga pjeva~kog dru{tva “Trebevi}“ odr`ana je 5. velja~e XVIII. redovnaglavna godi{nja skup{tina glavne podru`nice HPD “Bjela{nica“, koju je otvorio njen dugogodi{njipredsjednik dr. J. Fleger.

U svom pozdravnom govoru izrazio je radost i zadovoljstvo {to se ispunila davna{nja `elja ~lano-va da bratska suradnja izme|u “Bjela{nice“ i DP u BiH dovede ova dru{tva do spajanja {to u svojoj ko-na~nici mo`e biti samo na dobrobit ukupnog planinarstva u domovini i pri tome istaknuo: DP u BiH da-lo je nemjerljiv doprinos u razvoju planinarstva. Da nije ni{ta drugo stvorilo nego toliki broj planinarskihku}a i domova, u~inilo je za na{e planinare veoma mnogo.“ Zatim je predsjednik zahvalio ispred “Bjela-{nice” pionirima na{eg planinarstva, vrijednim planinarskim radnicima iz odbora DP u BiH [tambuku,Steineru, Suki}u, Guberu, Tausigu i drugima, isti~u}i pri tome posebice njihove zasluge za uspje{an dru{-tveni rad naro~ito oko fuzije, koja je sretno provedena u djelo. Zahvalio je odbornicima “Bjela{nice“ i DPu BiH na primjerenoj planinarskoj harmoniji i radu nakon fuzije, po{to su oba odbora taj ogromni posaobrzo i uspje{no svladali.

Iz tajni~kog izvje{}a Drage Maltari}a vidi se sljede}e: Dru{tvo broji 550 redovnih ~lanova, 47 ute-meljitelja, 10 za~asnih i 59 ~lanova podmlatka, te je po broju bilo odmah iza matice HPD-a.

Blagajni~ko izvje{}e podnio je Guber. Prihodi Dru{tva iznosili su u pro{loj godini 106.000 dinara,dok su rashodi bili 94.000 dinara.

HPD na teritoriju Bosne i Hercegovine raspolagalo je s 21 planinarskom ku}om od ~ega je “Bjela-{nica“ raspolagala s 14 ku}a, u tada{njoj vrijednosti od 750.000 dinara.

Izvje{}e Nadzornog odbora podnio je [ubi}, koji je istaknuo da je knjigovodstvo kao i cijelo poslo-vanje u svemu to~no i ispravno. Nakon toga, Odboru je data razrje{nica i jednoglasno je izabran noviOdbor. Njega su ~inili: predsjednik dr. J. Fleger, lije~nik; I. dopredsjednik Josip Nepomucki, vi{i ra~unar-ski inspektor; II. dopredsjednik Josip Belan~i}, rudarski ra~unarski inspektor; I. tajnik Milorad ^i~i}, stu-dent prava; II. tajnik Ante Caratan, ~inovnik Gradske {tedionice; I. blagajnik Franjo Lincender, ~inovnik@elj. kreditne zadruge; II. blagajnik Mihovil Guber, ~inovnik Zemaljske banke; odbornici: Ljubo Stipi},privredni ~inovnik; Martin Ivezi}, ~inovnik Direkcije po{ta; Josip Sigmund, `eljezni~ki tehni~ki ~inovnik;Franjo Hir{ler, obrtnik; Ignac [ubi}, ravnatelj Napretkove zadruge; Gustav Tausig, ra~unarski inspektor;ing. Pavle Fukarek, ~inovnik Direkcije {uma; Stanislav Jankijevi}, ~inovnik Uprave dr`avnih monopola;Silvio Ivanovi}, ~inovnik Gradske op}ine; Stjepan Maltari}, tehni~ki ~inovnik; Karlo Siber, djelatnik fi-nancijske direkcije; Miroslav \urin, ~inovnik Okru`nog ureda z.o.r. i Antun Stankovi}, tipograf. Nadzor-ni odbor ~inili su: Stipo Suki}, vi{i ~inovnik Napretkove zadruge; Lavoslav Steiner, ~inovnik Zemaljskebanke; Ivan Peri}, bankovni ravnatelj u mirovini i Janko Urlep, {kolski ravnatelj u mirovini.

Skup{tina je izabrala delegate za glavnu skup{tinu Matice u sastavu: dr. J. Fleger, J. Sigmund, J.Nepomucki i S. Ivanovi}.

Skup{tina je na prijedlog odbora odobrila program rada u teku}oj dru{tvenoj godini: gradnja plani-narske ku}e u Vali na ^vrsnici, gradnja planinarske ku}e na Bitovnji, obnova starih i izrada novih marka-cija planinarskih puteva, po{umljavanje okolice planinarskih ku}a, te prijedlog Matici da se Podru`nica iu ovoj godini oprosti od polaganja tre}ine ~lanarine s obzirom na zama{nost budu}eg rada.

81

Ovogodi{nje skija{ko natjecanje za klupsko prvenstvo HPD-a “Bjela{nica“ odr`ano je u mjesecusije~nju na prostoru Bukovika, a u organizaciji Ski-sekcije kako je to i prija{njih godina ~inila. Odziv ni-je bio onakav kakav se o~ekivao zbog lo{ih vremenskih uvjeta, jer je mnogim natjecateljima dolazak bioonemogu}en. Zanimljivo je da je za ovo natjecanje vladao `iv interes me|u okolnim seoskom mladi}imakoji su se u skija{koj vje{tini i izdr`ljivosti vrlo uspje{no natjecali s gradskim skija{ima. Trka je vo|enana 8 km dugoj stazi, a vodila je od planinarskog doma na Voluj stijene, Bro}anicu, Ivanovu ravan i [o-k~ev do, te se preko Peri}a livada spu{tala niz sami Bukovik do cilja pred planinarskim domom. Visinskarazlika iznosila je oko 300 m. Temperatura kod starta bila je -1 Co, a kod cilja ni{tica. Startovalo je 11 na-tjecatelja od kojih su ~etvorica bili iz susjednog sela Mo~ioci kao trka~i izvan konkurencije. Prvi je sti-gao dotada{nji prvak Julije Dra`enovi} za 1 h 34’ 30’’, drugi Norbert Helcl za 1 h 53’ 12’’, tre}i JosipUherka za 1 h 57’ 37’’. Trka~i izvan konkurencije postigli su ove rezultate: Savo And`i} 1 h 33’ 40’’, dru-gi Milan Ra{evi} za 1 h 35’ 47’’ i tre}i Jovo Tomi} za 1 h 37’ 35’’. Najbolje vrijeme postigao je seoskimladi} Savo And`i} koji je stigao na cilj ispred najboljeg dru{tvenog natjecatelja za 1’ 56’’. Natjecanje jevodio pro~elnik Ski-sekcije J. Nepomucki s tehni~kim vo|om Stjepanom Maltari}em, uz sudjelovanjeMartina Ivezi}a kao suca. Prva trojica natjecatelja dobili su za uspomenu spomen-diplome.

Uve~er uo~i natjecanja prire|ena je u planinarskom domu na Bukoviku mala skija{ka zabava na ko-joj su se skija{i i skija{ice ugodno zabavljali, kako je to ina~e obi~aj u ovakvim zgodama.

Kako je ve}ini ugovora o zakupu zemlji{ta na kojima su se nalazili planinarski objekti rok isticaoili je ve} bio istekao, Matica HPD-a prepustila je Podru`nici da uradi sve potrebne predradnje glede za-kupnih ugovora vode}i pri tomu ra~una o rokovima kako ne bi nastao prekid, jer ukoliko se ugovor ne biprodu`io ili bi se otkazao, valjanost bi vrijedila na izvjestan rok ili isto zakupno vrijeme. Isto tako, Podru-`nica se upozorava da vodi ra~una da nakon isteka roka ne bi do{lo do toga da objekti prije|u u dr`avnovlasni{tvo jer bi se to kosilo s postoje}im pravilima o otu|ivanju nekretnina bez pristanka glavne skup{ti-ne Matice.

Ove godine, po~etkom Drugog svjetskog rata i okupacije na ovim prostorima, nastaju te{ki dani zaukupnu planinarsku organizaciju. [to se zapravo doga|alo vidljivo je iz knjige @eljka Poljaka Zlatna knji-ga hrvatskoga planinarstva (Zagreb, 2004.)

U dijelu koji obra|uje razdoblje od HPD-a do PSH, od 1941. do 1948., ka`e se:“Odmah po uspostavi NDH zapo~eto je s drasti~nim organizacijskim promjenama. Odlukom Dr`a-

vnog vo|e za tjelesni odgoj i {port od 19. lipnja 1941. godine nastala je bitna promjena u organizaciji na-{eg planinarstva. Raspu{tena su sva planinarska dru{tva na podru~ju NDH i utemeljeno je jedinstvenoHrvatsko planinarsko dru{tvo NDH. Funkciju vodstva preuzela je Sredi{nja uprava na ~elu s povjereni-kom prof. Vladimirom Stahuljakom. Povjerenstvo za likvidaciju starih planinarskih dru{tava izvr{ilo je tuzada}u u ~itavoj zemlji a njihova imovina predata novoosnovanim dru{tvima. Prema toj odluci u svakommjestu NDH moglo je biti samo jedno planinarsko dru{tvo. Svi dotada{nji nazivi tih dru{tava su ukinutii umjesto njih dru{tva su se trebala zvati po mjestu u kojem djeluju. Ovim na~inom do{lo je do ukidanjanekada{nje povezanosti me|u dru{tvima, {to je prije osiguravala Matica, te su uvedene funkcije vladinihpovjerenika i savjetodavnih odbora koji su trebali odgovarati za provo|enje re`imskih direktiva.

Za cjelokupni {port i planinarstvo u NDH imenovan je povjerenik u osobi Mi{ka Zebi}a, koji jeubrzo nakon imenovanja donio velik broj odluka u svezi s planinarstvom i imenovao povjerenike i savje-todavne odbore u ve} postoje}im planinarskim organizacijama.

Me|utim, ove promjene nisu bile me|u planinarima primljene sa zadovoljstvom a i povjerenici ni-su bili zadovoljni i ~esto se nisu uklju~ivali u zahtjeve aktualnog re`ima. Organizacijske promjene i daljesu se nastavljale te je u~injen formalni ustupak planinarima dozvoliv{i im povezivanje njihovih dru{tavau obliku saveza, ali opet na ~elu s re`imskim povjerenikom.

82

Godine 1942. Dru{tvo je pretvoreno u Savez hrvatskih planinarskih dru{tava tako da je svaka biv-{a podru`nica postala samostalna organizacija ali strogo povezana pravilima u sam Savez tako da izvannjega nije moglo postojati nijedno planinarsko dru{tvo na teritoriji tada{nje dr`ave.

Od 1943. g. po~ela je popu{tati dotada{nja re`imska stega koja je sapinjala planinarsku organizaci-ju. Tako je do{lo do nove reorganizacije te je Dru{tvu dat kona~an oblik ustrojstva. ^itavo je Dru{tvo do-bilo ime koje odgovara njegovoj pro{losti, `ivotu i zna~aju: Hrvatsko planinarsko dru{tvo, na ~elu sto-ji Sredi{nja uprava kojoj su podvrgnute, u duhu dru{tvenih pravila, sve osnovne organizacije u cijelojNDH.

^lansko jezgro predratne Matice HPD-a znalo je iskoristiti situaciju te je u listopadu 1943. g. OdborHPD-a u Zagrebu zaklju~io: da je prestala potreba imenovane dru{tvene uprave i da je do{lo vrijeme da~lanstvo samo preuzme sudbinu Dru{tva {to }e sami birati upravu dru{tva. Ponovno imenovanje povjere-nika Odbor je otklonio dr`e}i se slobodnog izbora uprave Dru{tva po ~lanstvu.”

Odlukom ministra Udru`be – Povjerenika za cjelokupni {port i planinarstvo, naprijed spomenuteosobe, broj 148/ P.[. od 28. lipnja 1941. za povjerenika Hrvatskoga planinarskog dru{tva u Sarajevu pos-tavljen je dr. Feliks Poljani}, vije}nik banskog stola u Sarajevu, a za njegovog zamjenika Sulejman Sulja-gi}, vi{i ra~unovodstveni inspektor u Sarajevu.

Odlukom Povjerenika za cjelokupni {port i planinarstvo NDH od 25. VII. 1941. broj 372/ P.41., ana temelju ovla{tenja ministra Udru`be od 18. lipnja 1941. broj 335/41 ~lanovima Savjetodavnog odbo-ra HPD-a u Sarajevu imenovana su sljede}a gospoda:

- Josip Nepomucki, vi{i ra~unovodstveni inspektor;- Anto Caratan, ~inovnik Gradske {tedionice;- Mihovil Guber, ~inovnik Zemaljske banke;- Drago Maltari}, sudski vje`benik kotarskog suda;- Franjo Lincender, ~inovnik Hrvatske dr`avne banke i- Ljubomir Stipi}, ~inovnik Velike `upanije.

Ratne okolnosti uvjetovale su sadr`aj i obim programskog djelovanja planinarske organizacije udr`avi, pa tako i u Sarajevu. Treba istaknuti da je temeljem ovla{tenja ministra Udru`be od 18. lipnjaosnovana planinarska {kola u Sarajevu, sli~no kao i u Zagrebu. Ta {kola trebala se organizirati na {irojosnovi prema izra|enom prijedlogu alpinisti~kog odsjeka Hrvatskoga planinarskog dru{tva na podru~juNDH. U mjesecu svibnju Dru{tvo je dobilo od Redarstvenog ravnateljstva odobrenje da mo`e odr`avatisvoje odborske sjednice.

Ubrzo je Dru{tvo do`ivjelo pravu katastrofu jer su sve tekovine te{kog dugogodi{njeg rada uni{te-ne. Sve planinarske ku}e, izuzev{i pet, postale su plijenom drskih provala i iz njih su otu|eni svi pokre-tni i skupocjeni ure|aji, tako da su postale potpuno neuvjetne za kori{tenje. Stoga je HPD “Bjela{nica“uputila vlastima predstavku da ove objekte od javnog zna~aja Dr`ava treba za{tititi zakonskim odredba-ma i sukladno tomu i sankcijama. U predstavci se tra`i “da se plja~ka planinarskih objekata proglasi i kva-lificira plja~kom javnog dobra i odgovaraju}im sankcijama u kaznenom zakonu, u slu~aju da se ne otkri-

83

je po~initelj da {tetu imaju namiriti sela onih op}ina koje su u najbli`oj okolici odgovaraju}e planine,odnosno stanari koji izvode svoju stoku na ispa{u u predjele gdje se nalaze planinarski objekti”.

Godinu dana prije vlast je raspustila PD “Prijatelj prirode“, a njegova je imovina predata na uprav-ljanje Radni~koj komori u Sarajevu. No, Komora nije bila u stanju dalje ~uvati i upravljati planinarskimku}ama spomenutog dru{tva. Na zamolbu biv{ih ~lanova dru{tva “Prijatelj prirode”, HPD “Bjela{nica”uputila je povjerenicima NDH predstavku da se imovina preda HPD-u kako bi se o~uvali vrijedni plani-narski objekti od propasti.

Predstavci je udovoljeno, pa nakon {to se dobila suglasnost povjerenika Radni~ke komore, odre|e-ni su da obave primopredaju, ispred biv{eg PD-a “Prijatelj prirode” Branko Tadi}, a ispred “Bjela{nice“^i~i}. Oni su obi{li sve planinarske ku}e koje su u zadnje vrijeme obijene i ~iji je inventar ukraden, te supodnijeli izvje{}e o zate~enom stanju.

U vlasni{tvu PD “Prijatelj prirode“ bili su ovi objekti: dvije ku}e na Bora~kom jezeru, ku}a naCrnom polju – Prenj, ku}a na Jezercu – Prenj, ku}a na Papratinama vi{e Bora~kog jezera, koja je vlasni{-tvo HPD-a, koja je po Dru{tvu planinara u BiH svojedobno predana na upravljanje dru{tvu “Prijatelj pri-rode“, te kona~no ku}a na Crepoljskom, dakle ukupno pet ku}a. Od tih ku}a provaljene su i gotovo po-sve pokradene ku}e na Crnom polju, Jezercu i Papratinama, dok su ku}e na Bora~kom jezeru posve sa-~uvane, kao i ku}a na Crepoljskom.

Ukupno je bilo 27 planinarskih objekata HPD-a na podru~ju na kojem je djelovalo Hrvatsko plani-narsko dru{tvo u Sarajevu, od kojih je samoj “Bjela{nici“ pripadalo 20 objekata (izgra|eni u vlastitoj re-`iji, preuzeti na upravljanje nakon fuzije s Dru{tvom planinara u BiH i preuzeti od PD “Prijatelj prirode“).

O veli~ini zada}e koja je stajala pred “Bjela{nicom“ dovoljno je re}i da je vodila brigu o 18 obje-kata, ra~unaju}i i dvije ku}e na Trebevi}u i Bora~kom jezeru. Ti su objekti sljede}i: Seme} planina kodVi{egrada, Vukeline vode na Jahorini, Trebevi}, Bukovik, Hrasni~ki stan, Stini do, Kasov do, Trnovo, Ja-blan do na Treskavici, Bitovnja, Pogorelica, Proko{ko jezero, Crepoljsko, Papratine iznad Bora~kog jeze-ra (dvije ku}e), Crno polje na Prenju, Jezerce na Prenju i Veliki Vilinac na ^vrsnici. Navedeni podaci pre-uzeti su iz ~asopisa Hrvatski planinar br. 7-8, srpanj-kolovoz 1941., Zagreb.

Osim navedenih ku}a postojale su i one koje su vodile podru`nice HPD-a: Deve~ani na Vla{i}u(Travnik), Kraljica na Vla{i}u (Travnik), Tajan (Zavidovi}i), Svatovac na Konjuhu (Tuzla), Koprivnica(Bugojno), Kame{nica (HPD “Mosor“ Split) i Cincar planina (Livno).

1942. GODINA

Neposredno po osnutku NDH dogodile su se znatne promjene ne samo u politici, ve} i u ostalimsferama dru{tvenog `ivota, pa tako i u planinarstvu i uop}e u sportskim organizacijama. Rascjepkanost, pai odre|eni antagonizam koji je ranije vladao izme|u pojedinih planinarskih dru{tava na vjerskoj i naci-onalnoj osnovi, nije dopu{tao da se rad na promicanju planinarstva usmjeri jednim svrsishodnim pravcem.

Posljedica takvog rada bila je vidljiva na svim poljima planinarstva: planinarski domovi i ku}e ni-cali su tamo gdje ih pravi planinar ne bi nikad podigao, a u dru{tvima se umjesto planinarskog drugarstvai ljubavi pojavljivao razdor i netrpeljivost.

Me|utim, formiranjem jedinstvenog Hrvatskog planinarskog dru{tva, kao i Hrvatskog planinarskogsaveza kao vrhovnog planinarskog foruma za sva hrvatska planinarska dru{tva, vremenom su eliminira-ne naprijed re~ene negativnosti. Prema novom ustroju, svako pokrajinsko planinarsko dru{tvo je u svomedjelovanju bilo potpuno autonomno i samostalno i kao takvo upravljalo pod punom odgovorno{}u cjelo-kupnom pokretnom i nepokretnom imovinom.

84

Vlasnik nad ovom imovinom na cijelom podru~ju NDH bio je isklju~ivo Hrvatski planinarski sa-vez NDH. Kao i sva ostala odgojna i sportska dru{tva, i HPD je bilo uvezano u tada{nji politi~ki sustav.Prema tome, samo se po sebi razumijevalo da nijedno planinarsko dru{tvo u NDH nije moglo biti izvanHrvatskog planinarskog saveza, niti se bez suglasnosti Saveza moglo osnovati. Cilj Saveza bio je da se u“planinarska dru{tva privu~e {to ve}i broj gra|anstva, koji se `ele baviti planinarstvom, jer }e im to izvanplaninarskog dru{tva biti onemogu}eno”.

Savez je dao smjernice za {to bolje i uspje{nije promicanje hrvatskoga planinarstva kao i rad u sa-mom dru{tvu. U smjernicama se odre|uje da u dru{tvu postoje sljede}i ogranci za:

- planinarstvo uop}e (putovanja i izleti);- odgoj omladine;- visokogorsko planinarstvo i alpinizam;- skija{tvo, kao pomo}na grana sporta za zimsko planinarenje;- svjetlopis ({to je podrazumijevalo izradu fotografija i dijapozitiva), i- promid`bu (predavanja i izlo`be).

Imenovani povjerenik HPD-a u Sarajevu i ~lanovi Savjetodavnog odbora, kao i Odbor za likvida-ciju svih planinarskih dru{tava na podru~ju biv{eg HPD-a u Sarajevu, izvr{io je tijekom godine reorgani-zaciju Dru{tva temeljem dobivenih uputa i smjernica od Hrvatskoga planinarskog saveza, te proveo likvi-daciju svih postoje}ih planinarskih dru{tava.

Nakon preustroja Dru{tva, Odbor je nastavio svoj rad na promicanju planinarstva, ali je u tomu ne-milim ratnim doga|anjima na samom po~etku bio onemogu}en. Rad na terenu bio je prakti~ki nemogu},po~ev od mjeseca lipnja, kad su se na terenu u po~etku odvijali sporadi~ni, a zatim u~estali ratni sukobi.

Posljedica takvog stanja bila je da su mnogi ~lanovi Dru{tva morali preuzeti vojnu du`nost, me|ukojima i ~lanovi Savjetodavnog odbora Josip Nepomucki, Anto Caratan, Franjo Lincender i Karlo Sieber.Stoga se mnoge namjere i zaklju~ci Odbora nisu mogli ostvariti. Tako se mnogi ~lanovi ni uz najbolju vo-lju nisu mogli posvetiti intenzivnijem radu zbog zauzetosti na odgovornim poslovima koje je ratna situ-acija nametala. Ipak, krajem 1942. Dru{tvo je imalo 393 ~lana.

Odbor je sve teku}e poslove rje{avao na sjednicama koje su se odr`avale redovito, svakog ponedje-ljka, u dru{tvenim prostorijama u ulici Ferhadija br. 30.

Odborskih sjednica u ovoj godini odr`ano je ukupno 24, no vi{e puta su se sjednice morale odga-|ati zbog zauzetosti ~lanova Savjetodavnog odbora ili pak zbog izuzetnih situacija prouzro~enih ratnimdoga|anjima.

Jedan od najva`nijih zaklju~aka Odbora bio je da se, ukoliko to ratna situacija bude dopu{tala, tije-kom godine obnove planinarske ku}e i domovi na podru~ju planina Bitovnje, Pogorelice, Zeca i Vranice.Me|utim, djelatnost na terenu nije zapo~eta zbog nesigurnosti podru~ja.

Zbog bespravne sje~e {ume na Trebevi}u, Odbor je u vi{e navrata upu}ivao predstavke i molbe mje-rodavnim vlastima da se tom zlu stane ukraj. Ova poduzeta aktivnost dala je odre|ene rezultate jer je sje-~a {ume bila svedena na minimum.

Krajem 1941. Dru{tvo je imalo 672 redovna ~lana, a krajem 1942. 393 ~lana. Tijekom godine pris-tupilo je 30, u druga mjesta premje{teno 70, u Njema~ku odselilo 45, istupilo 73, brisano iz ~lanstva 119,te umrlo tijekom godine 11 ~lanova, a omladine je bilo 79 ~lanova. Tijekom 1941. i 1942. umrli su ~la-novi Ivan Klemen~i}, Julija Loffler, Ivan Rolf, Oto Kri~ka, Vladislav Stopa, Franjo Fleger, Otto Nepo-mucki, Zlata Udovi~i}, Franjo Glanc, ing. Karlo Krop i Hamdija Bi|e{i}.

85

P O P I S I M E N A^LANOVI HRVATSKOGA PLANINARSKOG DRU[TVA U

SARAJEVU

(Prema stanju od 28. velja~e 1942.)

I. U t e m e l j i t e l j i

1. Vinko Brozovi} 2. Drago Gluekselig3. \uro Telar 4. Julijan Gomin{ek5. Franjo Derni 6. Ivan ing. Veli}7. Alfred Fischer 8. Jelena Veli}9. Aleksandar Poljani} 10. Olga Wundszam11. Sre}ko Neuberger 12. Margit Ratay13. Jaroslav ing. Juren 14. Desider Ratay15. Vjekoslav Brachfeld 16. Franjo dr. Schnepf17. Milan Kaufman 18. Marija Schnepf19. Feliks Veber 20. Ida Karlon21. Ekrem Rustempa{i} 22. Hans ing. Karlon23. Hans mla|i Karlon 24. Josip Pla~ek25. Greta Karlon 26. Fredi ^etu{i}27. Marko Vidakovi} 28. Karlo Petri

P o ~ a s n i ~ l a n o v i

1. Milan Bla`ekovi} 2. Jure Filipovi}3. Sulejman Suljagi} 4. Lavoslav Steiner5. \uro Telar 6. Stanko [tambuk7. Josip Troyer 8. Rudolf Rollinger9. Emil Horvat 10. Janko Urlep

II. R e d o v i t i ~ l a n o v i

86

1. Stipo Suki}2. Hugo Nagy3. Lavoslav Steiner4. Otto Kri~ka5. Ivan dr. Pavi~i}6. Josip dr. Fleger7. Emil Bader8. Franjo Mihajlinovi}9. Hinko Pilepi}

10. Karlo Sieber11. Andrija Latal12. Katica Agi}13. Mica Dutlik14. Rudo Kasik15. Ella Stepanek16. Karlo Maly17. Feliks dr. Poljani}18. Nikola Mellinger

19. Ana Kuzmi}20. Josip Szabo21. Marija Steiner22. Hedy Penovi}23. Josip Nepomucki24. Zdravko dr. [utej25. Ivan dr. Suba{i}26. Jozo dr. Sunari}, st.27. Fritz Eger

28. Olga Nepomucki29. Klemens Mensghik30. Ivo dr. Andri}31. Greta Rotter32. Anto Jurjevi}33. Hugo Schmidt34. Johana Homa35. Ru`ica Murko36. Ahmet Tufo37. Magda Premu`i}38. Ilija Ramljak39. Nikola Berkovi}40. Alfred Rodinis41. Bartolomej @uvi}42. Erika Kolaku{i}43. Dragutin ing. Tibold44. [tefanija Nagl45. Luijza Nemenz46. Hans Loeffler - Wagner47. Ilija dr.Badovinac48. Salko Uzejagi}49. Stjepan Kaji}50. Marko dr. Alaupovi}51. Ignatz Kolaku{i}52. Seid Memi{evi}53. Julius Loeffler54. Sejd ing Hused`inovi}55. Ljubomir Stipi}56. Na|a Hused`inovi}57. Ivan Rolf58. Karlo Stany59. Luka dr. ^abraji}60. Anny Guber61. Fritz Girzik62. Marijan Janovi}63. Leopoldine Novotny64. Mato [erka65. Ella Zsiransk66. August Wokau67. Hilda Huebner68. Odo Rodinis69. Franjo dr. Raguz70. ]iril Latal71. Anto dr. Raguz72. Otto ^ernjavski73. Liza Raguz

74. Ivo Tadijanovi}75. Franjo Rebhan76. Ludmila Turi}77. Irena Girzik78. Mara Pavi~i}79. Ante dr. [imunkovi}80. Josip Ke{ko81. Iganatz Linhard82. Emil Lincender83. Ivan Mi}ank84. Zlata Udovi~i}85. Mirko Komosar86. Stjepan Lincender87. Gusti Sopijanac88. Franjo Lincender89. Erna Pavlik90. Zdeno Badovinac91. Grete Doerner92. Kazimir Milo{evi}93. Gustav dr. Renner94. Lovro Stane{i}95. Josip Belan~i}96. Dragutin dr. ^elik97. Zora Rodinis98. Vladimir Nagl99. Lia Schaefer100. Karlo Steinberger101. Aco Poljani}102. Bartol Frani~evi}103. Draga Pilepi}104. Bruno Holzner105. Margarete Letzov106. Slavica Raguz107. Vladislav Stopa108. Aleksandar Jaki}109. Irmengard Summercker110. Darinka Taussig111. Boleslav Fel~ar112. Ivan Hir{e113. Mihovil Guber114. Riko Elzner115. Josip Cvitkovi}116. Nikola Krstulovi}117. Jelka Slegar118. Viktor Fleger119. Danica Udovi~i}

120. Adam Till121. Paul Boehne122. Franjo Raab123. Dragica Kora~124. Josip ing. Misilo125. Ivan Govoru{i}126. Nikola Varda127. Juraj [uti}128. Fani Dol`an129. Herman Weyer130. Ivan Naj{teter131. Adolf Winnegut132. Edo Kalaman133. Herta Engl134. Ivan Hrka{135. Josip Bra~i}136. Anto Kai}137. Ivo Su{ilo138. Roza Gregurevi}139. Robert [tambuk140. Nikola Mom~inovi}141. Mato Bakovi}142. Nikola \ebi}143. Josip Sigmund144. Ivan Piksa145. Antun Roje146. Rudolf Baldasar147. Margit Haberl148. Irma Vi{nar 149. Mato Ramljak150. Teofil Vi{nar151. Stefan Globo~nik152. Emil dr. fra Orozovi}153. Gustav Taussig154. August Poga~nik155. Silvio Ridi156. Silvije Ivanovi}157. Toni Stankovi}158. Stjepan Konta159. Jozo Barko160. Agnez Krivanek161. Matilda Elion162. Vladila Raguz163. Marija Krivanek164. Ervin ing. P{orn165. Darinka Kimakovi}

87

166. Rajko Petrovi}167. Olga Kalas168. Franjo Hirschler169. Josip Tomljenovi}170. Ante dr. ^i~i}171. Nikola [a{i}172. Micika [pani}173. Marija ^i~i}174. Gertruda Dorner175. Avdo Salihbegovi}176. Milorad ^i~i}177. Hivzo dr. Gavrankapetanovi}178. Hilde Dorner179. Ankica ]uri}180. ZdenoNagl181. HakijaHad`i}182. Ismet Ma|arevi}183. Vlasta Ritir`184. Zdravko Jagodi}185. Josip Hu{ner186. Jaroslav Sruta187. Anto Jo`anc188. Mijo Malinka189. Matija Sokolovski190. Josip Hrasky191. Josip Kurre192. Sejd Sali}193. Ignatz [ubi}194. Pavle ing. Fukarek195. \uro Neuchenbauer196. Joco Ivanovi}197. Ivan Kudeli}198. Stanko Jageti}199. Franjo Stry~ek200. Ludvig Weinberger201. Zlata Stry~ek202. Marija Premu`i}203. Ivan @eleznik204. Vjekoslav Jelavi}205. Emma Leichner206. Toni [kari}207. Ludvig ^ermak208. [tefica Erceg - Jageti}209. Niko Bratani}210. Josip Baltasar211. Ankica Hofbauer

212. Greta Baltasar213. Petar Vidovi}214. Fritz drt. Naschold215. Franjo ^erny216. Ivica Kubin217. Emilija Heim218. Franjo Zitterbart219. Anto Zelenika220. Zvonimir Cizerlin221. \uro Rozman222. Ante Koba~i}223. Franjo Wolf224. Ivan @eger225. Anto [pani}226. Ivan Pravidur227. Marija Hirschler228. Pero D`amonja 229. Ahmet Vatrenjak230. Josip Uherka231. Mirko Dobri}232. Milan Mihajlinovi}233. Nada Beck234. Lotti Kapi}235. Mato Br|anovi}236. Hasan Kapi}237. Irma Ramljak238. Neda Lucatti - Glavina239. Pero Toma{evi}240. Karlo ing. Karop241. Vladislav Gorgovi}242. Stjepan Vr~ek243. Anto Caratan244. Milan dr. Proti}245. Olga Do{en246. Safet [arenkapa247. Jakov I{tokovi}248. Slavica Kubin249. Ostoja Antun250. Franjo Sedlmajer251. Antun Krespi252. Franjo Wild253. Ljubomir ing. Stjepanek254. Gabrijel Grulich255. Ivan Novak256. Herman Heine257. Martin Ivezi}

258. Lorenz Eichberger 259. Josip Rotar260. Johana Novotny261. Ivan Vuji~i}262. Tereza Novotny 263. Josip Pocak264. Aleksander Perak265. Pavao dr.Varda266. Stjepan Ulrich267. Roza Stankovi}268. Olga Ulrich269. Ivo Andri}270. Zora Propper271. Adalbert Cvijetina272. Ivan Peri}273. Rudolf Mueller274. Ivan Pastuovi}275. Walter Tausch276. Lili Sieber277. Karola Tausch278. Stjepan @uljevi}279. Josip Gubi}280. Mladen \oga{evi}281. Stjepan Bu{i}282. Salih Me{i}283. [emsibeg Salihbegovi}284. Lotti Kubin285. Norbert Holzl 286. Mijo Vu~ak287. Bo`idar Stanarevi}288. Karlo Svara 289. Greta Svara 290. Stanislav Jankijevi}291. Marko Ljuboni}292. Edo Barbi}293. Hinko Schwarzer 294. Ejub Ademovi}295. Mirko Kne`evi}296. Fredi Jera{a 297. Josip Meixner298. Stjepan Grbatini} 299. Miroslav \urin 300. Marija Mellinger301. Stjepan Maltari} 302. Josip Grahor303. Magda Deli}

88

304. Vuka Matija{evi} - Lach305. Zvonimir Dvornikovi}306. Ankica Primorac – Gr`elj 307. Milena Va`i} - Ba}308. Ankica Sruta 309. Rudi Zubi}310. Stjepan @egarac 311. Arpad Haberl 312. Ankica Zubi}313. Be`ika Sopijanac 314. E{ref Ceri}315. Karlo Hruban 316. Karlo Uhlir`317. Dragutin Maltari}.318. Valerija Kubin 319. Ivana Kubin 320. Anto Radi}321. Jovan Petrovi} 322. Daysi Andri}323. Osman Pertef 324. Robert Kvasina325. Franjo Bo`i} 326. Josip Bla`evi}327. Kazimir Grulich 328. Miroslava Kutrovac329. Terezija Lu~i} 330. Ivo dr. Lastri}331. Franjo Pintari} 332. Zvonimir [andrk333. Vladimir Zelebor 334. Svlotosi Lukino335. Franjo Majerberger 336. Kre{o Draganovi}337. Emilija Mijatovi}338. Nikola Struji} 339. Franjo Gre`elj 340. Slavko Azinovi}341. D`avid Miralem 342. Petar Pravidur343. Lada Vuji~i} 344. Ivo Bujas345. Safet H. Ba{~au{evi} 346. Josip Jan347. Halida H. Ba{~au{evi} 348. Ludvig Dietz349. Mila Poljani}

350. Branko Grulich351. Ivan Jeli~i} 352. Franjo Honig353. Zdenka Lincender 354. Elza Sara~evi}355. Dragana Stipla{ek 356. Fina Wendling357. Anto Malba{a 358. Helena Gluck359. VladimirMihanovi} 360. Josip Poga~nik361. Olga Mahoj 362. Antonija [andrk 363. Paula Lincender364. Salem Zild`o 365. Stjepan Ku{}ak 366. Anto Ledi}367. Stjepan Lakato{ 368. Sre}koRover 369. Drago Kurtovi} 370. Rudi Eiselt 371. Hamdija Pa{ali}372. Ridi Fabijan 373. Stjepan Gali} 374. Meho Zeki}375. Akif Smajlkadi} 376. Sofija Perak377. Avdo D`idi} 378. Aleksander Lisse379. Aleksandar Benda 380. Marija Bla`evi}381. Hamdo Faginovi}382. Miroslav Nagel 383. Jakub Krkbe{evi} 384. Jelena Barakovi} 385. [tefi Baldasar 386. Josip Pastorek387. Drago Jilek 388. Slavko [timac389. Vera Fukarek 390. Franjo Skor~i}391. Milan Belo{evi} 392. Abdulah Sarajli}393. Ferdo Behr 394. Ivan Mlakar395. Dragutin [ili}

396. Anton Ju`ni}397. Sonja Holzl 398. Magdalena Ju`ni}399. Andrija Bili} 400. Ivan P. Majer401. Petar ing. Strelec 402. Hamdija Garibovi}403. Guido Ke~et 404. Asim ]orovi}405. Walter B. Stark 406. Petar I.[ipioni407. Georgina Hu{a 408. Alojz Skopal408. Ljudevit Kranjc 409. Stjepan Beck410. Ivo dr. Durbe{i} 411. Margareta Levicki412. Lucija Kurtovi} 413. Mustafa Burekovi}414. Aleksandra Fischer 415. Salem H. Hasanovi}416. Mahmut Bu{atlija 417. Muharem Hiro{418. Josip Kraji{nik 419. Hamdija Gusinjac420. Karlo Komac 421. D`emal Carinik422. Kemal Mehmedagi} 423. Muhidin Ibrahimovi}424. Emil Zigmund 425. Selim Babovi}426. Karlo Buleti} 427. Teufik Vrani}428. Hermina Matkovi} 429. Meho Bevrnja430. Anka @ulji} 431. Sulejman Ablakovi}432. Josip Schnaubelt 433. Zijah Hara~i}434. Dragutin [efer 435. Safet Dervi{evi}436. Drago Perija 437. Karlo Pregernik438. Petar [iki} 439. Vilim Praznik440. Karlo Kolar

89

Dru{tveni sastanci nisu se odr`avali zbog naredbe @upske redarstvene oblasti o zabrani svih sasta-naka, skup{tina, itd. Uslijed u~estalih epidemija i zaraznih bolesti, kao i iznimnih (ne)prilika i zauzetostidrugim obvezama, ~lanovi se nisu mogli redovito sastajati i nazo~iti predavanjima.

Nakon izvr{ene likvidacije svih postoje}ih planinarskih dru{tava u Sarajevu, ~lanovi Odbora za li-kvidaciju, gospoda Steiner i Sieber, predali su u vlasni{tvo Hrvatskoga planinarskog saveza sve planinar-ske domove i ku}e likvidiranih planinarskih dru{tava. Na taj na~in pove}ao se broj planinarskih objekatasa 14 na 24. Prihod od tih ku}a pokrio bi sva preuzeta dugovanja za nekoliko godina da, ubrzo nakon pre-uzimanja tih objekata, nisu nastupile iznimne neprilike koje su Dru{tvo tako osjetno pogodile.

Uslijed ratnih djelovanja uni{teni su mnogi objekti, inventar je pokraden i na taj na~in Dru{tvo jebilo o{te}eno za milijunske svote. Domovi i ku}e uni{teni, a dugovi ostali!

Tako je Dru{tvo bez svoje krivice do{lo u te`ak polo`aj. Kako bi bar donekle saniralo preuzeta du-govanja od likvidiranih dru{tava, Odbor je u nekoliko navrata zatra`io nov~anu potporu od Hrvatskog pla-ninarskog saveza i Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu. No, samo je Ministarstvo dozna~ilo svotu od40.000 kuna. Ta subvencija nije bila dovoljna da se dru{tvena dugovanja podmire i odbor je ponovno svepoduzeo da se namaknu nov~ana sredstva za cjelokupno podmirenje dru{tvenih obveza. Odbor je u ovojnakani djelomice uspio, te bar izvukao neku dobit u korist Dru{tva.

I pored naprijed istaknutih te{ko}a i nevolja, pove}an je broj u dru{tvenoj knji`nici za 596 naslova,tako da je knji`nica brojala 912 naslova knjiga, od kojih je 436 knjiga bilo planinarskog sadr`aja. Tada jeDru{tvo posjedovalo razne ~asopise, vodi~e, zemljopisne karte, bogatu zbirku fotografija s 22 albuma,zbirku dijapozitiva, itd.

Vo|enje evidencije svih planinarskih izleta i sudionika na njima bilo je nemogu}e. Mnogobrojniizleti u svim pravcima bili su donedavna vrlo u~estali. Me|utim, situacija se u novim prilikama temeljitoizmijenila. Izuzev Trebevi}a, nijedna planina nije bila dostupna zbog ratnih neprilika. Stoga Dru{tvo nijeorganiziralo skupne izlete, ve} je prepustilo na volju svome ~lanstvu da posje}uju Trebevi} prema svomnaho|enju. Prema knjizi posjetitelja u planinarskom domu na Ravnama (“Prvi {umar“) na Trebevi}u, domje tijekom druge polovice 1942. posjetilo 1282 planinara, no uzev{i u obzir da neki posjetitelji nisu uvi-jek upisivali posjet mo`e se re}i da je broj posjeta iznosio preko 2000. Na vrhu Trebevi}a bilo je 2816 po-sjetitelja.

Budu}i da je Trebevi} bio jedina planina koju su mogli posjetiti planinari, odbor je uspio namjesti-ti u domu na Ravnama Ferdu @agoveca za opskrbnika (njegov sin, istog imena, veteran planinarstva, sa-da{nji je ~lan HPD “Bjela{nica 1923“.) Po~etkom mjeseca srpnja ove godine dom je bio predat na kori-{tenje i bio je dobro posje}en, o ~emu svjedo~e navedeni broj~ani podaci. Dom je bio stalno obskrbljenjelom i pi}em. Zbog nesigurnosti, Odbor je odustao od nabavke kreveta i posteljine za cijeli objekat, teodlu~io da se postavi samo 10 kreveta u objektu. Za dom je bio nabavljen i jedan radioaparat na baterije.

441. Mustafa Trebinjac442. Miroslav Bernhard 443. Zvonimir Kezi}444. Alojz Rebi} 445. Dragutin Primorac446. Miroslav Kocijan 447. Ana Mellinger448. Paula Ba~i 449. Ludvig Straka

450. Marija Novak 451. Kazimir Tobold452. Nikola Barakovi} 453. Mijo Klici}454. Miroslav Leban 455. Ibrahim Memi{evi}456. Karlo Mili~evi} 457. Anton Schmieder458. Ljudevit Kranjc

459. Stjepan Beck460. Ivo dr. Durbe{i} 461. Margareta Levicki462. Lucija Kurtovi} 463. Mustafa Burekovi}464. Aleksandra Fischer 465. Salem H. Hasanovi}466. Zofka Skor~i}467.

90

To je uostalom bila jedina planinarska ku}a koja je bila pristupa~na planinarima, jer je opskrbnikdoma pod vrhom Trebevi}a, Rudlof Ajzelt, napustio dom 26. listopada 1942. radi odlaska u Njema~ku.Namje{taj je djelomice preba~en u dru{tvene prostorije u gradu. Jedna soba s dva kreveta data je na ko-ri{tenje zapovjedniku vojne posade. Odbor je bio u pregovorima s Jozom Klepicom iz Doljana da preu-zme opskrbu ku}e na Trebevi}u, ali bez povoljnog rezultata.

Radi ve} izre~enih iznimnih neprilika, nisu se obnavljale stare markacije niti su markirani novi putovi.Ogranak za skija{tvo vodio je Josip Nepomucki, a brojao je 60 ~lanova. Zbog odsutnosti pro~elni-

ka i nepogodnosti jedinog pristupa~nog terena na Trebevi}u, rad na zimskom planinarenju bio je nezna-tan. Osim toga, mnogi skija{i ostali su bez svoje opreme jer su svojedobno na poziv @upske redarstveneoblasti predali redarstvu cijelu opremu i pribor za vojne potrebe.

Ogranak za svjetlopis (fotografiranje) imao je 15 ~lanova koji su i u ovoj godini nastavili fotogra-firati pristupa~na podru~ja na planinama.

Ogranak za omladinu, koji je brojio 79 osoba, nije pokazao znatniju aktivnost zbog postoje}ih izni-mnih neprilika i naredbe o zabrani okupljanja, a osim toga ve}ina je omladinaca bila na vojnoj du`nosti.

Zanimljivo je vidjeti Popis dru{tvenih nekretnina kojima je raspolagalo Hrvatsko planinarsko dru{-tvo u Sarajevu, od 19. o`ujka 1942.:

1. Dom pod vrhom Trebevi}a: jednokatna zgrada, prizemlje iz kamena, 1 sprat iz drveta i podkrovlje –pokrivena crijepom, s 20 prostorija, 20 kreveta i 7 skupnih le`i{ta, povr{ine 96 dunuma i 100 ~etvor-nih metara;

2. Dom na Ravnama (“Prvi {umar“) Trebevi}: jednokatna zgrada od kamena i drveta pokrivena crije-pom, s 8 prostorija, 12 kreveta i 20 skupnih le`i{ta, povr{ine – nema podatka;

3. Planinarski skija{ki dom Crepoljsko: jednokatna zgrada s potkrovljem od kamena i drveta pokrive-na crijepom, s 10 prostorija, 22 kreveta i 20 skupnih le`i{ta, povr{ine – nema podatka;

4. Planinarska ku}a na Bukoviku: prizemna ku}a od kamena i drveta s potkrovljem, sa 6 prostorija, 52skupna le`i{ta, povr{ine 2 dunuma i 900 ~etvornih metara;

5. Planinarska ku}a Hrasni~ki stan Igman: prizemna drvena ku}a s potkrovljem, 3 prostorije, 30 sku-pnih le`i{ta, povr{ine 400 ~etvornih metara;

6. Planinarska ku}a na Jablan dolu Treskavica: prizemna drvena ku}a s 2 prostorije, 10 skupnih le`i-{ta;

7. Planinarska ku}a Bitovnja: prizemna drvena ku}a s 1 prostorijom, 10 skupnih le`i{ta;8. Planinarsko skloni{te Trnovo; prizemna drvena ku}a s 1 prostorijom, 15 skupnih le`i{ta, 50 ~etvor-

nih metara;9. Planinarska ku}a Pogorelica; prizemna ku}a s 1 prostorijom, 16 skupnih le`i{ta, povr{ine 50 ~etvor-

nih metara;10. Planinarska ku}a Papratine-Borci: prizemna drvena ku}a s 1 prostorijom, 16 skupnih le`i{ta, 50 ~e-

tvornih metara;11. Planinarska ku}a Stini do Bjela{nica: prizemna drvena ku}a pokrivena {indrom, 2 prostorije, 16

skupnih le`i{ta;12. Planinarska ku}a Vukelina voda Jahorina: prizemna drvena ku}a pokrivena {indrom, 16 skupnih

le`i{ta, povr{ina 120 ~etvornih metara;13. Planinarska ku}a Kasov do Bjela{nica: prizemna ku}a od drvene gra|e pokrivena {indrom, tri pros-

torije s 18 skupnih le`i{ta;14. Planinarska ku}a Proko{ko jezero: jednokatna ku}a od kamena pokrivena {indrom, povr{ine 850

~etvornih metara, 25 skupnih le`i{ta;

91

15. Planinarska ku}a Veliki Vilinac ^vrsnica: prizemna ku}a od kamena pokrivena {indrom, dvije pros-torije s 14 skupnih le`i{ta;

16. Planinarska ku}a Bistrica Jahorina: prizemna ku}a drvene gra|e, 6 prostorija s 30 skupnih le`i{ta;17. Planinarska ku}a Skakavac: prizemna zidana kamena ku}a sa potkrovljem pokrivena crijepom, 4

prostorije s 20 skupnih le`i{ta, povr{ine 850 ~etvornih metara;18. Planinarska ku}a Jezerce Prenj: prizemna ku}a od kamena pokrivena {indrom, 4 prostorije s 30

skupnih le`i{ta;19. Planinarska ku}a Crno polje Prenj: masivno ozidana, sa spoljne strane drvetom, prizemna ku}a po-

krivena {indrom, 3 prostorije s 25 skupnih le`i{ta;20. Planinarska ku}a Seme} kod Rogatice: drvena prizemna planinarska ku}a pokrivena {indrom, 4

prostorije s 20 skupnih le`i{ta;21. Planinarski dom Bora~ko jezero: jednokatana masivna zidana ku}a pokrivena limom, 5 prostorija s

60 kreveta i 20 skupnih le`ajeva;22. Planinarska ku}a Mrtvanj Bjela{nica: prizemna drvena ku}a pokrivena {indrom, 3 prostorije s 20

skupnih le`ajeva;23. Planinarska ku}a Sitnik Bjela{nica: prizemna drvena ku}a pokrivena {indrom, 3 prostorije s 18 sku-

pnih le`i{ta; 24. Planinarska ku}a Crepoljsko: prizemna zidana ku}a pokrivena {indrom, 4 prostorije s 4 kreveta i 25

skupnih le`ajeva.

U prednjem dokumentu navedeno je da je gruntovni vlasnik na zemlji{tima bio dr`avni erar, izuzevza ku}e na Bukoviku i Skakavcu gdje je vlasnik HPD, odnosno PD “Kosmos”. Gruntovni vlasnik svih na-vedenih ku}a bio je HPD, izuzev ku}e na Skakavcu.

STRADANJE PLANINARSKIH OBJEKATA

Tragi~na je bila sudbina planinarskih ku}a u Bosni, {to je ponukalo HPD “Bjela{nica” u Sarajevuda podnese predstavku dr`avnoj vlasti, koju su potpisali predsjednik dr. Josip Fleger i tajnik Josip Si-gmund, u kojoj izme|u ostalog isti~u:

“…Do`ivjeli smo u vrlo kratkom vremenskom razdoblju katastrofu, jer su sve tekovine na{eg te-{kog dugogodi{njeg rada uni{tene. Sve na{e planinarske ku}e, izuzev{i njih pet, postale su plijenomdrskih provala. U njih su izvr{ene provale i iz njih je odnesen sav pokretni inventar i za nas skupocjenure|aj, tako da su postale potpuno neupotrebljive.“ (Hrvatski planinar, 1941, str. 198)

Dvije godine nakon toga stanje je jo{ tragi~nije:“…od naprijed spomenute 33 planinarske ku}e (u BiH) oplja~kano je i spaljeno: 7 velikih planinar-

skih domova s cjelokupnim inventarom, nadalje je uni{teno 10 planinarskih ku}a i skloni{ta, a 7 ih je po-harano i o{te}eno. Neizvjestna je sudbina 7 planinarskih ku}a.“ (Hrvatski planinar, 1943, str. 92)

Planinarski domovi na Crepoljskom i Bukoviku oplja~kani su u jesen 1941., a zatim zapaljeni uprolje}e 1942. Ku}a na Skakavcu postala je tako|er `rtvom zlonamjerne paljevine zimi 1942., dok je onau Gornjim Mo~iocima po{te|ena po`ara, ali je temeljito oplja~kana. Veliki planinarski dom na Jahorinispaljen je u jesen 1941. Planinarski dom H.[.K. “\erzelez“ pod Romanijom oplja~kan je i postao je`rtvom zlonamjerne paljevine u prolje}e 1942. Ku}a na Seme}u kod Rogatice potpuno je poharana. Naplanini Igman izgorjela je u prolje}e 1942. ku}a Hrasni~ki stan, a isto tako i dr`avna lova~ka ku}a na Ve-likom polju. Skloni{te na Stinom dolu oplja~kano je, kao i skija{ka ku}a na Kasovom dolu i na Sitniku,dok je ku}a na Mrtvanju oplja~kana i o{te}ena u isto vrijeme.

92

Meteorolo{ki opservatorij na vrhu Bjela{nice zapaljen je u zimu 1942. Planinarski dom na Bora-~kom jezeru (tri ku}e) izgorio je uslijed nasilnog pale`a 1942. Isto tako, spaljene su planinarske ku}e uPapratinama – Borci, Crnom polju i na Jezercu u podru~ju prenjskog gorja. Planinarska ku}a pod VelikimVilincem na ^vrsnici sasvim je poharana i djelomice o{te}ena. Poznati vodi~ i ~uvar Jozo Klepica uspioje spasiti nekoliko te{kih vunenih pokriva~a iz ovog objekta. Planinarska ku}a na Pogorelici o{te}ena jei poharana, kao i planinarska ku}a kod Proko{kog jezera.

Sli~nu sudbinu do`ivjeli su i ostali planinarski objekti HPD-a na podru~ju Vla{i}a, Koprivnice, Ko-njuha i planine Zvijezde.

Iz naprijed izlo`enog proizlazi da su planinarski objekti u vlasni{tvu HPD-a pretrpjeli ogromnu {te-tu ~iji nov~ani iznos je te{ko procijeniti.

Sve su te ku}e bile opskrbljivane namje{tajem, le`ajevima, posteljinom i potrebnim posu|em uz ve-lika materijalna odricanja kroz dugi niz godina. Priznanja o redu i ure|enju tih ku}a od strane doma}ih istranih planinara bila su nadasve velika. Dru{tvo je godinama svojim vlastitim snagama dotjerivalo ma-njke na tim ku}ama i svake godine tro{ilo novac na njihovo odr`avanje (grijanje, rasvjeta i sl.), nemaju-}i od toga gotovo nikakvih prihoda. Bilo je zadovoljstvo kada su planinarske ku}e po visokim i te{kimplaninama bile u uzoritom redu i kada se vidjelo da broj posjetitelja tih ku}a dosti`e godi{nje 13.000.

Nastali doga|aji doveli su planinarenje po bosanskohercegova~kim planinama u stanje mirovanja.Kao prirodni planinarski centar, Sarajevo, je spokojno i strpljivo brojalo dane mirovanja, kao {to je nekadbilje`ilo velike uspjehe. Izuzetno se posje}ivao jo{ jedino Trebevi}, koji je ostao jedina od bli`ih planinadostupna za planinarenje u tada{njem te{kom ratnom vrtlogu.

Iako se Trebevi} nije nalazio u podru~ju ugro`enom ratnim operacijama, ipak su ga izletnici goto-vo prestali posje}ivati, naro~ito u razdoblju od jeseni 1941. do lipnja 1942. Planinarenje je opet zapo~elou srpnju 1942. kad je ponovno otvoren dom HPD-a na Ravnama, koji je u jesen 1941. zbog tada{njih ne-sigurnih prilika, bio zatvoren. Dom pod vrhom Trebevi}a ostao je stalno otvoren sve do jeseni 1942., ka-da je zatvoren zbog iseljenja opskrbnika u Njema~ku. Ipak, jedan manji broj izletnika ostali su vjerni po-sjetitelji ovoga doma i pored ote`anih prilika (kada se u domu nalazila domobranska posada).

Sarajevo je uslijed ratnog vihora gotovo izgubilo svoje obilje`je nekada{njeg planinarskog `ivota i~ekalo je bolje dane i pobolj{anje prilika.

1943. GODINA

Dana 8. velja~e odr`an je godi{nji sastanak ~lanstva u dru{tvenim prostorijama, na kojem je bioslab odziv.

Sastanak je vodio povjerenik dr. Feliks Poljani}, koji je u kratkom izlaganju iznio karakateristikepreustroja planinarstva u NDH. Zatim je tajnik Dru{tva, Drago Maltari}, pro~itao izvje{}e o dru{tvenomradu u poslovnoj 1942. godini. Dru{tveni blagajnik Franjo Lincender dao je iscrpno izvje{}e o prihodimai izdacima u ovoj godini, te su oba izvje{}a prihva}ena bez posebne rasprave i primjedbi. Lavoslav Ste-iner je pro~itao izvje{}e Nadzornog odbora koje je bez primjedbi primljeno. Nakon toga povjerenik Dru{-tva je zaklju~io sastanak, zahvaliv{i pri tomu nazo~nim ~lanovima i odboru.

Kako na zadnjem godi{njem sastanku nije bio izabran Upravni odbor, upravu Dru{tva vodio je po-vjerenik dr. Feliks Poljani} sa svojim zamjenikom gosp. Sulejmanom Suljagi}em. U njegovom radu po-magao mu je Savjetodavni odbor u sastavu: Josip Nepomucki, Ante Caratan, Mihael Guber, DragutinMaltari}, Ljubomir Stipi}, Lavoslav Steiner i Franjo Lincender. Uslijed ve} istaknutih iznimnih prilika udru{tvenom javnom `ivotu, mnogi ~lanovi morali su biti anga`irani u vojnoj slu`bi i napustiti daljnji radu Dru{tvu.

93

Nepotpun Odbor nastavio je rad i sve teku}e poslove redovito izvr{avao na odborskim sjednicamasvakog ponedjeljka u dru{tvenim prostorijama. S obzirom da se rad svodio prete`ito na interna pitanja,odnosno bio je veoma sadr`ajno ograni~en, Odbor nije tra`io imenovanje novih ~lanova Savjetodavnogodbora na mjesto onih koji su bili pozvani na vojnu du`nost.

Odr`ano je 17 odborskih sjednica. ^esto se nisu odr`ale jer nije bilo potrebe. Dru{tvenim uredom,koji se nalazio u ul. Ferhadija broj 30, upravljao je poslovo|a N. Mihanovi}.

Tijekom godine odr`an je jo{ jedan godi{nji sastanak ~lanstva – 3. lipnja 1943.Glavnina rada Odbora odnosila se na likvidiranje dru{tvenih dugova. Dru{tvo je nakon likvidacije

svih postoje}ih planinarskih dru{tava u Sarajevu preuzelo svu imovinu kao i sva dugovanja. Ve} je ista-knuto da je ve}ina objekata bila uni{tena ili pak nepristupa~na zbog ratnih doga|anja, tako da Dru{tvo ni-je imalo nikakvih prihoda od svojih ku}a, izuzev planinarskog doma na Ravnama – Trebevi}. Stoga jeOdbor bio prisiljen raspolo`ivom imovinom izmiriti bar jedan dio preuzetih dugova od likvidiranih dru-{tava i na taj na~in, bar donekle, sanirati svoje nov~ane prilike. Odbor je u nekoliko navrata zatra`io nov-~anu potporu od Hrvatskoga planinarskog saveza i pojedinih ministarstava, ali samo je Ministarstvo obrta,veleobrta i trgovine iskazalo razumijevanje i pru`ilo potporu od 350.000 kuna, kao prilog za obnovu pla-ninarskih ku}a i domova.

Kako je obnova bila onemogu}ena zbog poznate situacije, Odbor se obratio biv{em opunomo}eni-ku hrvatske dr`avne vlade dr. P. Cankiji, te zatra`io odobrenje za virmanizaciju dozna~enog iznosa za is-platu dru{tvenih vjerovnika. Dru{tvo je dobilo odobrenje i odmah pristupilo podmirenju dugova.

Ve}ina vjerovnika odustala je od naplate cjelokupnog potra`ivanja ili pak naplate kamata, tako daje Dru{tvo, donekle, izvuklo neku korist. Ostalo je neregulirano mjeni~no potra`ivanje Gradske {tedioni-ce, koje se u najskorije vrijeme trebalo likvidirati.

Nastoje}i barem na Trebevi}u omogu}iti planinarima slobodan pristup i nesmetani boravak, Odborje poduzeo potrebne korake da kod zapovjedni{tva mjesta ishodi propusnicu da redovni ~lanovi dobiju zaplaninarenje po Trebevi}u. Ovu su povlasticu ~lanovi koristili i svake nedjelje u ve}em broju posje}ivaliovu planinu.

Kako je sva dobrovolja~ka zemlja pre{la u vlasni{tvo HPD-a, Odbor je s Uredom za kolonizacijusklopio zakupni ugovor o izdavanju ku}e i zemlji{ta na Dobrim vodama na Trebevi}u uz godi{nju zakup-ninu od 100 kuna. Odbor nije krenuo s potrebnim popravcima ku}ice jer to nesigurne prilike nisu dopu{tale.

Oko doma na Ravnama – “Prvi {umar“ podignuta je ponovno drvena ograda jer je stara ve}im di-jelom bila o{te}ena.

Krajem 1943. Dru{tvo je imalo 432 redovna ~lana, sa 28 utemeljitelja i 10 za~asnih ~lanova. Tije-kom godine umrli su: Nikola Berkovi}, Nada Beck i Karola Tausch.

^asopis Hrvatski planinar bio je u velikim pote{ko}ama zbog op}eg ozra~ja, ali dijelom i zbog in-dolentnosti ~lanova suradnika.

Dru{tvena knji`nica imala je 912 knjiga raznolikog sadr`aja, no bila je slabo kori{tena. Dru{tvo jeprimalo ~asopise Hrvatski planinar i Priroda, te glasilo Njema~kog planinarskog saveza – Mitteilungendes Deutschen Alpenvereines. Glasila bugarskog i talijanskog saveza Dru{tvo vi{e nije primalo.

Kako osim Trebevi}a nijedna planina nije vi{e bila pristupa~na planinarima, Odbor nije ni organi-zirao posebne izlete ve} je to prepustio ~lanovima na volju. Trebevi} je posjetilo oko 8.472 planinara, aod toga je njih oko tisu}u bilo na samom vrhu ove planine. Za vrijeme skija{ke sezone bilo je oko 300skija{a na vrhu Trebevi}a.

S obzirom na iznimne (ne)prilike i nemogu}nost kretanja po planinama izostala je svaka dru{tvenaakcija na markiranju istih.

Stanje u dru{tvenim objektima ostalo je nepromijenjeno. Odbor nije posjedovao to~ne podatke ostanju ovih objekata, a time i o njihovom broju. Pristupa~ni su bili samo domovi na Trebevi}u (na Ravna-

94

ma i na vrhu planine). U oba doma nalazila se vojna posada, tako da se ni ti objekti nisu mogli staviti pla-ninarima na raspolaganje. Dom na Ravnama imao je stalnog dru{tvenog opskrbnika, Ferdu @agoveca, ko-ji je na raspolaganju imao jedan dio objekta. Odbor je pregovarao s dvojicom Livnjaka da preuzmu jedandio doma pod vrhom Trebevi}a, no pregovori nisu dali rezultata.

Suo~iv{i se s problemom nekontrolirane i bespravne sje~e {ume na Trebevi}u, Dru{tvo je u velja~izatra`ilo u~inkovitu intervenciju Hrvatskog planinarskog saveza u Zagrebu putem Glavnog ravnateljstvaza {umarstvo Ministarstva narodnog gospodarstva. Dru{tvo je smatralo da se predstavka treba predati oso-bno preko izaslanstva Saveza na nadle`no mjesto. Savez je dostavio predstavku re~enom ministarstvu sazahtjevom da se s uni{tavanjem {ume `urno prestane s napomenom da se otkloni uo~ljiva popustljivost[umske uprave u Sarajevu prema po~initeljima {teta. U povratnoj informaciji ministarstva, naslovljenomna Savez, navodi se da je “[umarija Sarajevo zatra`ila pomo} Velike @upe Vrhbosne i drugih odgovara-ju}ih ~imbenika vlasti da se anga`iraju u za{titi {umskih kultura na Trebevi}u. Glavno ravnateljstvo je za-branilo, svojim rje{enjem od 8. o`ujka o.g. svaku sje~u na ovoj planini i ujedno zamolilo Ministarstvooru`anih snaga da o tomu obavijesti podru~na zapovjedni{tva“. Dru{tvo je naknadno tra`ilo temeljitu iz-mjenu {umsko-~uvarskog osoblja na ovom podru~ju.

Sredi{nja uprava Dru{tva pokrenula je kod Ureda dr`avnog vodstva {porta pitanje prijenosa vlasni{-tva svih nekretnina s likvidiranih dru{tava, ostalih dru{tava i PD “Prijatelj prirode“. Da bi Sredi{nja upra-va mogla ovo pitanje u potpunosti rije{iti, bilo je potrebno da posjeduje sve ugovore radi zemlji{nih ozna-ka katastarskih ~estica, naziva, veli~ine i ostalog. U tom smislu, 17. kolovoza upu}uje zahtjev HPD-u Sa-rajevo za dostavljanje svih ugovora o imovini nakon izvr{ene likvidacije planinarskih dru{tava u Saraje-vu radi pregleda i uvr{tavanja u sveukupnu imovinu HPD-a, kako u nekretninama tako i u gotovini, odno-sno i u pasivi. Tra`eno je da se ova dokumentacija osobno dostavi, po povjerljivoj osobi, jer nije bilo upu-tno istu, zbog ratne situacije, otpremiti po{tom.

1944. GODINA

Dana 3. lipnja odr`an je glavni godi{nji sastanak u dru{tvenim prostorijama u Sarajevu. Na sas-tanku su bili ~lanovi Savjetodavnog Odbora dr. Feliks Poljani}, Suljo Suljagi}, Steiner, Drago Maltari},Guber, Stipi} i Josip Nepomucki. Zapisnik je vodio Dragan Maltari}, ovjerovatelji su bili Josip Nepomuc-ki i Nikola Mom~inovi}, skrutatori Nikola Stilinovi} i Valerija Kubin.

Povjerenik dr. Poljani} ukratko se osvrnuo na rad Dru{tva u protekloj godini istaknuv{i pri tomuveoma te{ke ukupne dru{tvene prilike u kojima je odbor radio kao i osjetne materijalne gubitke uslijed ra-tnih djelovanja na {irem podru~ju zemlje. Istaknuo je glavnu zada}u budu}eg programa u potrebi poja~a-ne promid`be kod mladih i njihovo uklju~ivanje u redove planinarskog dru{tva.

Izvje{}a o radu, financijskom poslovanju, te izvje{}e Nadzornog odbora prihva}eni su jednoglasno.Na prijedlog predsjedatelja prihva}ena je razrje{nica Savjetodavnom odboru i izabran je novi u sas-

tavu: predsjednik dr. Feliks Poljani}, dopredsjednik Sulejman Suljagi}, tajnik Dragutin Maltari} i blagaj-nik Ljubomir Stipi}. Za ~lanove Upravnog odbora izabrani su: Josip Nepomucki, Lavoslav Steiner, ing.Ante Glavina, Mihovil Guber, Ante Caratan, Josip Bla`evi}, Ismet Ma|arevi} i Karlo Maly. Novi Nad-zorni odbor ~inili su Ivan Mi~ank, Martin Ivezi} i Stanko Jankijevi}.

Na sastanku su usvojeni zaklju~ci da se dru{tvena ~lanarina za utemeljitelje povisi s 1.000 na50.000 kuna, da se ubiru od 1. srpnja 1944. i da se pored redovne ~lanarine napla}ivanje i ratni doprinosu iznosu od 10 kuna mjese~no radi pokri}a rada redovne uprave.

Svojim dopisom od 13. lipnja Dru{tvo izvje{}uje Sredi{nju upravu u Zagrebu da je od Odsjeka zaputni~arstvo Ministarstva obrta, veleobrta i trgovine primilo dvije nov~ane potpore i to 1943. 350.000 i

95

1944. 50.000 kuna. Ova potpora bila je namijenjena obnovi planinarskih objekata, ali zbog iznimnih pri-lika nije se moglo pristupiti obnovi planinarskih ku}a, te je ukupan iznos ulo`en u teku}i ra~un kod Na-pretkove zadruge u Sarajevu.

Glavni dio dru{tvenih vjerovnika bio je u cijelosti ispla}en, a prosudba je bila da }e do kraja godi-ne biti podmiren i ostatak dugova (Gradskoj {tedionici, Dr`avnom veresijskom zavodu, te dugovi poje-dincima).

96

ISTAKNUTI I ZASLU@NI PLANINARI HPD “BJELA[NICA“ ODUTEMELJENJA 1923. DO UKINU]A 1945.

Prof. dr. JOSIP FLEGER, lije~nik. Rodio se 3. travnja 1896. u Sarajevugdje je poha|ao Klasi~nu gimnaziju i maturirao 1914. Upisao je Medicin-ski fakultet u Be~u, ali ubrzo prekida studij zbog tada{nje mobilizacije dabi ga po zavr{etku rata nastavio u Pragu gdje je i diplomirao 1921. Po za-vr{enom studiju vratio se u Sarajevo i tu djelovao sve do posljednjeg dana`ivota – 5. 8. 1966.Lije~nik, dermatolog, profesor na Medicinskom fakultetu, {ef Dermatove-nerolo{ke klinike u Sarajevu. Suosniva~ podru`nice HPD “Bjela{nica“,njen predsjednik od 1928.–1941. (s malim prekidima), potpredsjednikHPD-a i njegov za~asni ~lan od 26. 6. 1934., plodan pisac, predava~ i us-pje{an s vlastitim foto-projekcijama. Ve} kao gimnazijalac po~eo je plani-nariti, no pravo planinarenje po~eo je po zavr{enom studiju.

Vodio je sabirne akcije. Tako su pod njegovim rukovodstvom izgra|ene planinarske ku}e na^vrsnici, Bukoviku, Koprivnici i skloni{te na Kasovom dolu pod Bjela{nicom. Pisac je vi{e rasprava i~lanaka u ~asopisu Hrvatski planinar i Napretkovim kalendarima o na{im planinama. Bio je jedan od su-radnika na izradi Vodi~a kroz planine Bosne i Hercegovine. Za vrijeme njegova vo|enja “Bjela{nice“, a uprigodi 10. obljetnice utemeljenja ove podru`nice HPD-a, iskovana je Spomen-plaketa koja je bila prvate vrste u BiH i u staroj Jugoslaviji. Na njegov prijedlog markirana je i prosje~ena planinarska staza naBjela{nici kojoj je dato ime “Josipova staza“ na prijedlog planinara Josipa Sigmunda i Josipa Nepomuc-kog. Zahvaljuju}i njegovu ugledu spojilo se Dru{tvo planinara u Bosni i Hercegovini s HPD-om na skup-{tini 18. 10. 1940. Otkrio je na ^vrsnici Sibireu Croaticu. Bio je ~ovjek duboke erudicije i {iroke inteli-gencije, uzoran i sposoban lije~nik, isticao se svojom humano{}u, pristupa~no{}u i velikom ljubavlju pre-ma ~ovjeku. Na molbu gor{taka odlazio bi do oboljelih ~lanova njihovih obitelji i davao besplatne lijeko-ve.

Dr. J. Fleger – Pepo, kako su ga zvali njegovi planinarski drugovi – nije i{ao u planine samo radiu`itka u ljepoti planine – njega je zanimalo sve {to na njoj postoji i {to ona pregr{tima pru`a. Bio je ~lansredi{njih tijela Hrvatskoga kulturnog dru{tva Napredak.

97

Prof. IVAN REN\EO (Ilok, 15. 5. 1884. – Zagreb, 9. 5. 1962.) Od 1910.`ivio u BiH, prete`ito u Sarajevu, od 1938. u Zagrebu. Ravnatelj prve kla-si~ne gimnazije u Zagrebu 1939.–1945. Predsjednik Hrvatskoga {portskogkluba u Sarajevu 1913., predsjednik Hrvatskoga numizmati~kog dru{tva1940., urednik Numizmati~kih vijesti od 1939. god. Nakon {to se temeljitoupoznao sa smjernicama hrvatskoga planinarskog pokreta (koje su obra|e-ne u godi{tima Hrvatskog planinara), zajedno s jo{ nekoliko istaknutih pla-ninara iz DP u BiH, bio je suosniva~ podru`nice HPD-a “Bjela{nica“ Sara-jevo, te njezin prvi tajnik i ~lan Upravnog odbora u nekoliko saziva. Suo-sniva~ DP u BiH 1921. i njegov potpredsjednik. Posljednji urednik ~asopi-sa Hrvatski planinar od 1940. do 1944. Pisao je o bosanskohercegova~kim

planinama i o numizmatici u izdanjima Napretkovog kalendara i u Hrvatskom planinaru. Bio je u naju-`oj grupi istaknutih aktivista “Bjela{nice“ od utemeljenja pa sve do odlaska u Zagreb, ali veze s “Bjela-{nicom“ nije prekidao.

JOSIP PLA^EK, slu`benik, ro|en 16. 9. 1897. u Bugojnu, umro 12. 8.1979. u Zagrebu. Nakon gimnazije i trgova~ke akademije radi do 1934. uSarajevu, a zatim u Zagrebu kod poduze}a Shell do 1945. Mirovinu je ste-kao u Leksikografskom zavodu. U Sarajevu je ~lan HPD “Bjela{nica“ od1924. do 1934. i njen tajnik, osobito anga`iran na izgradnji doma na Vilin-cu na ^vrsnici. U Zagrebu je ~lan sredi{njice HPD-a i njegov tajnik do1940.

Jo{ kao {kolarac u Sarajevu zavolio je okolno gorje i izlete u prirodu.U organizirani planinarski `ivot stupio je 1924., odmah nakon {to je u Sa-rajevu bila utemeljena podru`nica HPD-a “Bjela{nica“. Zapa`eni razvoj iuspjesi tog Dru{tva u velikoj su mjeri njegova zasluga. Najplodnije razdo-

blje Pla~ekovog planinarskog rada zapo~inje ustvari 1934. kada je zbog premje{taja napustio Sarajevo istalno se nastanio u Zagrebu. Iako je bio fizi~ki odsutan iz Sarajeva, nije zaboravio svoju ”Bjela{nicu“.Pomagao je u svim akcijama kako idejama i poticajima, tako i materijalno. ^esto je navra}ao u Sarajevosudjeluju}i u mnogim akcijama Dru{tva, kako na sastancima, tako i na planinama gdje su se izvodile mno-ge korisne akcije. Bio je stup i pokreta~ gotovo svih zna~ajnih akcija i programa Hrvatskoga planinarskogdru{tva. Rukovodio je radom Omladinske sekcije, sudjelovao u radu Alpinisti~ke sekcije, te organizirao isam aktivno radio na markiranju na{ih planina. Ispoljavao je {iroku radnu erudiciju, bogatstvo ideja i sre-|en sustav u radu. Jedan neugasivi planinarski spiritus movens nesumnjivo je onaj unutarnji pokreta~ ko-ji je Pla~eka uvijek vukao naprijed, ispunjavaju}i ga uvijek novim poticajima. Uz to treba istaknuti i nje-govu uro|enu mo} estetskog uo~avanja planinske prirode. Goleme kolekcije fotografija s gotovo svih di-narskih planina najvjernije odra`avaju profinjeni smisao ovoga autora za ljepotu i kompoziciju umjetni-~ke fotografije. Dobivao je mnoga javna priznanja na izlo`bama planinarske fotografije. Bio je aktivniplaninarski pisac u Hrvatskom planinaru i drugdje. Poslije Drugog svjetskog rata Pla~ek je ponovno onajkoji je na svojim le|ima ponio va`an ugao na{eg ratom stradalog planinarstva. Kroz svoju dugogodi{njuplaninarsku djelatnost ugradio je u razvoj na{eg planinarstva mnogo osobnog altruizma, da je naprostonemogu}e obuhvatiti sve ono {to bi trebalo istaknuti.

98

JOSIP SIGMUND, ro|en 1912., uhi}en 1942. i strijeljan na Vracama kodSarajeva kao ~lan Komunisti~ke partije od 1939.

Nakon zavr{ene srednje tehni~ke {kole u Sarajevu radio je u Glavnoj`eljezni~koj radionici. Bio je ~lan HPD podru`nice “Bjela{nica“, pro~elnikomladinske sekcije, organizator skija{kih te~ajeva i propagator alpinisti-~kog skijanja, te prvi moderni bosanski penja~. Na Triglavu je zavr{io {ko-lu za skija{ke u~itelje, sudjelovao je na trasiranju planinarske “Josipove sta-ze“ na Bjela{nici i prvi je alpinist u BiH s prvenstvenim usponima zvanima“Sigmundove smjeri“ u stijenama na{ih planina, koje i danas obra|ujumnogi alpinisti. U Hrvatskom planinaru objavio je desetak zapa`enih ~la-naka. Bio je dugo godina u upravnim tijelima HPD “Bjela{nica“.

Bio je skroman i tih. Ostavljao je dojam dobrog suradnika, druga, pouzdanog u planini. Obi{ao jegotovo sve planine u onda{njoj staroj Jugoslaviji – od Makedonije do Slovenije. Za njega nije bilo neobi-~no da provodi sam po desetak dana u planini, bilo na radnoj akciji bilo planinare}i. Ostvario je zapa`e-ne podvige koji su njemu bili svojstveni. Zimski uspon na ^vrsnicu - Veliki Vilinac bio je jedan takav po-dvig o kojemu se mnogo pri~alo me|u planinarima i skija{ima. Njegovo ime nosio je planinarski dom naKozjoj luci na Treskavici, a obnovljeno HPD “Bjela{nica 1923”, u spomen na Sigmunda, izgradilo je naplaninarskoj “Josipovoj stazi “ klupu za odmor, dav{i joj njegovo ime.

JOSIP NEPOMUCKI, ro|en 1898., umro 1962. u Sarajevu. Prije II. svjet-skog rata financijski slu`benik u Sarajevu, od 1950. do 1961. upravitelj op-servatorija na Bjela{nici. Utemeljitelj i voditelj skija{ke sekcije HPD “Bje-la{nica“, organizator mnogih izleta, te~ajeva, natjecanja i izgradnje skija-{kog skloni{ta. Bio u naju`em rukovodstvu HPD-ove podru`nice “Bjela{ni-ca“. Prije II. svjetskog rata bio je akter manje-vi{e svih aktivnosti u “Bjela-{nici“. Neposredni je sudionik u izgradnji planinarskih ku}a (posebice sklo-ni{ta na Kasovom dolu), markiranja staza i dru{tvenih okupljanja.

JOZO KLEPICA (Doljani, 22. 4. 1904. – Mostar, 7. 6. 1969.), te`ak u Doljanima pod ^vrsnicom.Stekao je posebne zasluge kao ~lan HPD-ove podru`nice “Bjela{nica” prilikom izgradnje planinarske ku-}e na Velikom Vilincu na ^vrsnici 1938/1939. i njenom ~uvanju, opskrbi i prihvatu planinara i ostalih za-ljubljenika ove planine.

Bio je osobno skroman ~ovjek, tih i vrijedan planinarski doma}in i vodi~ po ^vrsnici. Vi{e od 40godina krstario je prostranstvima ^vrsnice, vode}i planinare po svim njenim vrhovima, uvalama, u svakidio, u svaki kut. Njegovom zaslugom poslije Drugog svjetskog rata osnovano je u Doljanima seosko Pla-ninarsko dru{tvo “Vilinac“.

Tko je od planinara imao priliku posjetiti ^vrsnicu, bilo prije ili poslije Drugog svjetskog rata, ni-je mogao do}i u planinarsku ku}u na V. Vilincu, a da prethodno ne upozna njezinog doma}ina i ~uvaraJozu Klepicu. Uvijek spreman za do~ek njemu najdra`ih gostiju, planinara, uz osmijeh na licu Jozo je ~e-kao pred svojom ku}om u Doljanima, obvezno tra`e}i da se odmore kao u svojoj ku}i. Uvijek je nudiosvoje usluge za prijenos stvari na konjima i sli~no. ^vrsnicu je poznavao u detalje: svaki kamen, grm, mu-niku, a posebice }ud ove prostrane i divlje planine. Volio je planinarstvo. Odgojio je mnogo omladinacau Doljanima, te ih nau~io i skijati. Ku}u na Vilincu nije razlikovao od svoje ro|ene ku}e, iako je bio uda-ljen osam sati hoda od Doljana. Spremao je ku}u, provjetravao posteljinu, prekrivao {indrom, cijepao drvai ~inio sve {to mo`e ku}u u~initi ugodnom i pristupa~nom planinarima. Kada je poslije Drugog svjetskog

99

rata bila pokrenuta akcija za izgradnju ku}e na V. Vilincu, Jozo je bio prvi pokreta~ svih radova i osobnoje prednja~io, ne `ale}i truda u svakoj vrsti rada. U ovoj akciji bio je jedan od najistaknutijih i najvrije-dnijih, te je dao najvi{e sati dragovoljnog rada.

Za svoj ukupan rad u planinarstvu Jozo je na Prvom kongresu planinara Jugoslavije odlikovan sre-brnom medaljom.

Dr. VJEKOSLAV KU[AN (Srijemski Karlovci, 6. 3. 1891. – Sarajevo, 6.7. 1936.), lije~nik fiziolog. Bio je {ef odjela za tuberkulozu dr`avne bolni-ce u Sarajevu, predsjednik Lije~ni~kog dru{tva BiH i Jugoslovenskog fizi-olo{kog dru{tva.

^lan je HPD “Bjela{nica“ od njenog utemeljenja 1923. Bio je tre}i poredu predsjednik Dru{tva od 1926. do 1928. god. Dr`ao je predavanja o pla-ninarstvu sa zdravstvenog gledi{ta. Svojim neposrednim radom afirmirao jeugled i zna~aj “Bjela{nice“ ne samo u Sarajevu, nego i {ire u Bosni i Her-cegovini.

MARTIN IVEZI] (Sarajevo, 26. 7. 1898 - ?), slu`benik. Bio je ~lan DP u BiH, zatim podru`niceHPD-a, “Bjela{nica“, u kojoj je bio ~lan uprave i u upravi Ski-sekcije u nekoliko mandata. Sudjelovao jeneposredno u svim va`nim akcijama, isticao se organizacijskim sposobnostima.

Akademik prof. dr. PAVAO FUKAREK (Sarajevo, 1912. – Sarajevo, 17.2. 1983.), profesor Poljoprivredno-{umarskog fakulteta u Sarajevu, in`enjer{umarstva, znanstveni djelatnik. U Zagrebu je diplomirao i 1952. doktori-rao. Radio je u Nevesinju, Mostaru i najdu`e u Sarajevu kao sveu~ili{ni pro-fesor do umirovljenja 1977. Objavio je veliki broj radova i 1976. postaoakademik.

Prije Drugog svjetskog rata bio je ~lan podru`nice HPD “Bjela{nica“u Sarajevu, predava~ na njenim sastancima i 1941. tajnik Omladinske se-kcije, a poslije rata osniva~ i predsjednik PSAD “Bukovik“ u Sarajevu.

MIROSLAV pl. IVANI[EVI] (Sarajevo, 8. 8. 1920. – `ivi u Samoboru,RH), komercijalista. Nakon zavr{etka srednje {kole, {kolovanje je nastaviou Vojnoj pomorskoj {koli u [ibeniku. Sa sedam godina postaje ~lan skaut-ske organizacije, zatim je u PD “Prijatelj prirode“, a od 1934. do 1941. u sa-rajevskoj podru`nici HPD “Bjela{nica“. Poslije kapitulacije Kraljevine Ju-goslavije prijavio se kao mornari~ki do~asnik u hrvatsku vojsku. Na kri-`nom putu od Bleiburga 1945.; bio je zbog svojih politi~kih nazora zatva-ran. Od 1948. ~lan je PD “Japeti}“ i njegov tajnik od 1959. do 1970. godi-ne. O`ivio je rad omladinske sekcije, ~lan GSS Samobor. Od 1970. ~lan PD“Vihor“, te dva puta predsjednik. ^lan je Planinarske bratov{tine „SvetogBernarda“ u Samoboru i ~lan Hrvatskoga plemi}kog zbora.

Obi{ao je mnoge balkanske vrhove, te vrhove Austrije, [vicarske, Italije i Njema~ke. U nekada{-njoj SN reviji objavio je opise i slike s 90 raznih vrhova u Hrvatskoj i inozemstvu. Radio je na gradnji ku-}a i organiziranju izleta po zemlji i inozemstvu. Dobitnik je niz dru{tvenih priznanja, kao i diplome Za-

100

~asnog ~lana HPD-a “Bjela{nica“ 2002. Najvi{e mu je priznanje Plaketa Hrvatskog planinarskog savezakoju je dobio prigodom pedest godina planinarskog rada na sve~anosti obilje`avanja 110. obljetnice hrvat-skoga planinarstva 1984. I danas se s ushi}enjem sje}a svojih planinarskih vremena provedenih u HPD“Bjela{nica“ u vremenu kada je `ivio i radio u Sarajevu. Iako je u dubokoj starosti i bolesti, i danas se in-teresira za HPD “Bjela{nica 1923“.

Napomena: Podaci za `ivotopise ve}im dijelom su preneseni iz knjige Zlatna knjiga hrvatskoga planinar-stva, odjeljak Biografski leksikon hrvatskih planinara.

Va`no je istaknuti da je jedan broj ~lanova HPD-a “Bjela{nica“ bio neposredno uklju~en u radHrvatskog kulturnog dru{tva Napredak, kao njegovi redovni ~lanovi, a neki su birani u tijela upravljanjaovog dru{tva, o ~emu postoji zapis u knjizi STOLJETNICA NAPRETKA (str. 214 – 227), koja je izdata2002. prigodom obilje`avanja 100. obljetnice utemeljenja i rada Napretka Sarajevo. To su bili dr. Vjeko-slav Ku{an, prof. Ivan Ren|eo, dr. Zdravko [utej, dr. Dragutin ^elik, prof. Ilija Dizdarevi}, dr. Josip Fle-ger, Franjo Hirschler, akademik Pavao Fukarek, Nikola Belan~i}, Josip Pla~ek, dr. Anto Raguz, Josip Bra-~i}, Jure Caratan, Anto Filipovi} i drugi.

Isto tako, neki istaknuti ~lanovi “Bjela{nice“ (dr. J. Fleger, prof. I. Ren|eo, J. Pla~ek, dr. V. Ku{an)vi~ni pisanju, objavljivali su opise bosanskohercegova~kih planina u Napretkovim godi{njim kalendari-ma u razdoblju od 1930. do 1944. godine, a prof. I. Ren|eo zapa`ene ~lanke o numizmatici.

101

RAZDOBLJE OD 1945. – 1948. GODINE

Po zavr{etku Drugog svjetskog rata 1945. godine, u BiH je uspostavljen gra|anski mir i novi dru{-tveno-politi~ki ambijent, preuzimanjem dr`avne vlasti od strane komunisti~ke ideologije. Rigidna i orto-doksna komunisti~ka vlast zabranila je rad svih institucija s nacionalnim prefiksom, pa tako i onih hrvat-skih. Sukladno tomu, HPD “Bjela{nica“ nije mogla nastaviti svoje djelovanje nakon zaklju~ka Fiskultur-nog saveza Jugoslavije u Beogradu 1945., po kojemu su raspu{tena sva planinarska dru{tva, a njihovi ~la-novi uklju~eni u planinarske sekcije fiskulturnih dru{tava. Istu sudbinu dijelilo je i Hrvatsko kulturnodru{tvo Napredak kao i ostala dru{tva s nacionalnim predznakom. Sva pokretna i nepokretna imovina jenacionalizirana i pre{la u posjed novoformiranih institucija.

Dakle, po zavr{etku Drugog svjetskog rata na ovim na{im prostorima, planinari su odahnuli nada-ju}i se obnovi planinarske organizacije, ali ih je ~ekalo razo~aranje.

Svjedok i sudionik tih zbivanja, Vladimir Bla{kovi}, u svojoj knjizi Povijest hrvatskoga planinar-stva (Zagreb, 1975.) pi{e:

“Poslije Drugog svjetskog rata planinarstvo se na{lo razdrobljeno, raspar~ano i organizacijski ra-zbijeno unutar, tada posve novo oformljenih oficijelnih organizacija fizi~ke kulture. Tako se na|o{e zaje-dno, pod jednom kapom, i sport i {ah i planinarstvo… I sve se to onda sjedinilo najprije u Fiskulturni sa-vez Jugoslavije. Sukladno s federalnim na~elima Ustava analogno FISAJ-u planinari su se na{li organi-zaciono povezani u fiskulturnim savezima republika, no i tu samo kao ~lanovi sportskih ili tzv. fiskultur-nih dru{tava ili, u najboljem slu~aju kao ~lanovi planinarskih sekcija op}ih fiskulturnih organizacija. Pri-mjenjuju}i planinarskom iskustvu strane i planinarskim potrebama nepodesne oblike rada te planinarstvuname}u}i pogre{an tretman smisla i biti planinarstva, nekad impozantan broj planinara bio je ubrzo de-setkovan…

Stav prema planinarstvu promijenio se nakon nekoliko godina zahvaljuju}i doktrini op}enarodneobrane u kojoj su planinari, zbog fizi~kih i orijentacijskih sposobnosti, prepoznati kao osobe sposobne zaposebne zada}e i vrsni branitelji gorovitih dr`avnih granica.

U okviru Fiskulturnih odbora djelovali su pododbori za planinarstvo. Premda to nisu bila naredbo-davna tijela nego samo izvr{na i eventualno savjetodavna tijela Fiskulturnih odbora. Premda kratkog vi-jeka odbori su izvr{ili, u tada{njim prilikama i uvjetima, dragocjeno povezivanje planinarskih sekcija ra-znih fiskulturnih dru{tava i propagirali okupljanje ~lanstva. Sve je to utjecalo da se pristupilo osamosta-ljivanju stru~nih, sportskih organizacija…

103

Primjenjeno je na~elo i po{tovan sporazum da u svakom gradu ili mjestu bude samo jedno dru{tvo.Predratna planinarska dru{tva nisu bila (u na~elu) obnovljena…”.

[efko Had`iali} u svojoj knjizi Planinarstvo i planinarski objekti u BiH 1892.–2002. god. o ovomvremenu, izme|u ostalog, pi{e:

“Neposredno poslije oslobo|enja, 1948. g., formira se Fiskulturni odbor BiH (kasnije Savez) u ~i-jem sastavu je pored drugih odbora i tijela oformljen Odbor za planinarstvo. Ovo je bila prva poslijeratnaplaninarska organizacija. U razdoblju izme|u 1945. – 1948. godine postojala je praznina vezana za razvojplaninarske organizacije, ali da je ona ve} i masovno postojala govori podatak da je 1948. g. do{lo do for-miranja Planinarsko smu~arskog saveza. Od ove godine prelazi se u novu fazu razvitka. Umjesto malihplaninarskih sekcija stvaraju se prve sna`ne planinarske organizacije koje okupljaju, pored starih planina-ra, i nove, {iroke mase iz svih dru{tvenih slojeva”.

U Sarajevu je 9. rujna 1948. utemeljeno Dru{tvo planinara, skija{a i alpinista “Jahorina“, koje sesmatra prvim planinarskim poslijeratnim dru{tvom, a u listopadu iste godine i Planinarsko skija{ko dru{-tvo “Bjela{nica“ u Sarajevu. Kasnije dolazi do ubrzanog utemeljenja drugih planinarskih dru{tava diljemBiH. Va`no je istaknuti da PD “Bjela{nica“ svojim unutarnjim ustrojem i statutarnim odredbama nije pra-vni sljednik HPD-a “Bjela{nica“, niti se opredjeljuje da ba{tini tradiciju tog dru{tva. Prema tomu, HPD“Bjela{nica“ nestaje s planinarske pozornice. Njezinu imovinu i arhiv preuzimaju druge organizacije. Dioarhivske gra|e bio je jedno vrijeme pohranjen u Planinarskom savezu BiH koja je vremenom otu|ena inestala. ^lanstvo se manje-vi{e uklju~uje u rad novoutemeljenih planinarskih dru{tava (“Treskavica”,“Prijatelj prirode“, “@eljezni~ar“ i druga). Istu ili sli~nu sudbinu do`ivjele su i druge podru`nice HPD-au Bosni i Hercegovini.

104

OBNOVA RADA HPD “BJELA[NICA (1923)”S a r a j e v o

1998. GODINA

Nakon prvih demokratskih parlamentarnih izbora 1990. i uspostavom nove vlasti dolazi do ubrza-nog obnavljanja rada institucija i dru{tava kojima je bilo zabranjeno djelovanje tijekom proteklih 45 go-dina.

Na op}e zadovoljstvo hrvatskoga puka, svoj rad u mjesecu rujnu obnavlja i Hrvatsko kulturno dru{-tvo Napredak, koje u svom djelovanju, pored ve} tradicionalnog rada na kulturno-prosvjetnom polju, po-~inje osnivati nove i obnavljati prija{nje udruge i organizacije. Dakako, prvenstvena zada}a bila je obnav-ljanje rada podru`nica i povjerenstava Napretka.

I pored ratnih doga|anja u razdoblju 1992.–1995., HKD Napredak promi~e potrebu utemeljenjasportskog dru{tva (1994.), u koje se vremenom udru`uju klubovi i dru{tva (d`udo, {ahovski i nogometni,a poslije rata i HPD “Bjela{nica 1923“ ).

Poticaj obnovi rada Hrvatskoga planinarskog dru{tva PD “Bjela{nica 1923“ (u daljnjem tekstu HPD„Bjela{nica 1923“) koji je bio prisutan i tijekom rata, dao je prof. Tomislav Batini}, tada{nji glavni tajnikSredi{nje uprave HKD-a Napredak i veteran planinarstva. Ovaj poticaj svesrdno je podr`ao i dao zna~a-jan doprinos u izradi Statuta Zvonko Skokovi}, planinarski veteran iz Sarajeva, koji je na po~etku rada na

105

obnovi dao kvalitetne sugestije za obnovu Dru{tva. U daljnjem radu Poticajnog odbora njegov anga`manizostao je iz subjektivnih razloga.

Upravni odbor SD “Napredak”, nakon prethodno dobijene potpore u Napretku, posebice njegovogpredsjednika prof. dr. Franje Topi}a, na svojoj sjednici od 26. listopada 1994. donosi o d l u k u br. 01-04/94. s potpisom predsjednika dipl. iur. Kre{imira Zubaka, o formiranju Poticajnog odbora za obnovuHPD-a, odnosno potvr|ivanju ne{to ranijeg (od 19. listopada) po~etka rada ovog Odbora zahvaljuju}i `e-lji nekolicine planinara da se obnovi rad Dru{tva. Odbor su ~inili: prof. Tomislav Batini}, predsjednik, te~lanovi dipl. ing. Mijo Nikoli}, Ferdo @agovec, Josip Saki}, dipl. ing. Stjepanka Erbez, mr. Ljerka Kutle-{a, Dragan Lasi} i Drago Entraut. Poticajni odbor odr`ao je nekoliko sastanaka i po~eo raditi na dru{tve-nim pravilima, odnosno statutu Dru{tva.

Me|utim, do odr`avanja obnoviteljske skup{tine proteklo je dosta vremena. Glavni razlozi su bili:ratna doga|anja na podru~ju grada; planinski prostori su bili najve}im dijelom u zoni ratnih operacija, atime i minirani; neregulirani financijski izvori i nedostatak poslovnog prostora za djelovanje Dru{tva, {toje sve utjecalo na odlaganje obnove rada.

Prevaga pozitivnog poslijeratnog ozra~ja nad negativnim i uspostava odre|ene sigurnosti za akti-vno planinarenje omogu}ili su ponovno aktiviranje Poticajnog odbora za pripremu odr`avanja obnovitelj-ske skup{tine tijekom 1997. i 1998. Odbor je odr`ao nekoliko sjednica na kojima su utvr|eni prijedloziskup{tinskih dokumenata, kadrovska pitanja, organizacijsko-tehni~ke pripreme i sl.

Nakon sveobuhvatne i vrlo kvalitetne organizacijske pripreme odr`ana je OBNOVITELJSKASKUP[TINA 12. prosinca 1998. u dvorani Kamernog teatra 55 u Sarajevu, uz nazo~nost velikog broja~lanova obnovitelja Dru{tva, predstavnika Napretkovih udruga, kao i sredi{njice Napretka, predstavnikaplaninarskih dru{tava iz Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine, te predstavnika planinarskih saveza Bosnei Hercegovine i Herceg-Bosne. Rad skup{tine pratili su tiskovni i elektronski mediji.

^lanovi-obnoviteljiDru{tva su: dipl. ecc. DragoBozja, prof. Tomislav Bati-ni}, dipl. ing. Stjepanka Er-bez, Dragan Lasi}, SlobodanSamard`i}, prof. dr. MilenkoVrane{i}, Danil Pavi~evi},dipl. ing. Mijo Nikoli}, dipl.ing. Vera Nikoli}, StjepanBari{i}, Kata Bari{i}, Zdrav-ka Sigmund, Jerko Morovi},Ana Morovi}, Olgica Ma-ksi}, Sanja Bilo{, JanjaFrankovi}, Dragana Franko-vi}, Drago Frankovi}, @e-ljko So~o, dipl. ing. @eljko

Gali}, prof. Hrvoje I{tuk, dipl. ing. Daniel Nikoli}, Ivica Mili~evi}, Tomislav Marjanac, Ferdo @agovec,studentica Maja A`daji}, u~iteljica Vera Kalas, dr. Drago Kova~, Krunoslav Radielovi}, dipl. ecc. Miro-slav Franjkovi}, Na|a Mili~evi}, mr. Borislav Brozek, Bo`ana Babi}, Zrinka Juri{i}, Josip Potrebuje{,Katica Cviji}, Dragoljub Vuji}, Hajrudin Hand`i}, Aleksandar Vojmirovi}, [tefica Kri`an, Ksenija To-mljenovi}, Josip Samide, Staka Kljaji}, Vojislav Dragoljevi} i prof. dr. Franjo Bo`ur.

Na po~etku rada skup{tine Mje{oviti Napretkov pjeva~ki zbor “Trebevi}” otpjevao je Napretkovuhimnu i kompoziciju Vatroslava Lisinskog Oj talasi.

106

Obnoviteljska skup{tina HPD “Bjela{nica 1923” (12. 12. 1998.)

Skup{tina je usvojila sljede}i d n e v n i vr e d:

1. Otvorenje rada skup{tine.2. Izbor radnih tijela:

- radnog predsjedni{tva;- komisije za vjerodajnice;- izborne komisije;- zapisni~ara; - dva ovjerovatelja zapisnika.

3. Usvajanje Poslovnika o radu Obnoviteljske skup{tine.4. Proslov predsjednika Poticajnog odbora.5. Pozdravni govori gostiju.6. Usvajanje:

- Statuta Dru{tva;- Programske osnove rada i prora~un sredstava za 1999.- Odluke o obnavljanju rada HPD “Bjela{nica 1923” i udru`ivanje u [portsko dru{tvo “Na-

predak“.7. Izbor tijela Dru{tva: predsjednika, dopredsjednika, Upravnog i Nadzornog odbora i Vije}a sta-

rijih ~lanova.8. Progla{enje izbornih rezultata.9. Pristupni govor predsjednika Dru{tva.

10. Zaklju~ivanje rada skup{tine.

Sastav radnog predsjedni{tva: prof. Tomislav Batini}, prof. dr. Franjo Bo`ur, dipl. ing. StjepankaErbez i Tatjana Pavi~evi}, u~enica Katoli~kog {kolskog centra.

Povjerenstvo za vjerodajnice: @elimir So~o, Dragana Frankovi} i Olgica Maksi}.Kandidaciono povjerenstvo: Ivica Mili~evi}, Sanja Bilo{ i Maja A`daji}.Zapisni~ar: Ivanka Kova~evi}.Ovjerovatelji zapisnika: Ivica Mili~evi} i dipl. ing. Mijo Nikoli}.Na samom po~etku rada skup{tine predsjednik Poticajnog odbora, prof. Tomislav Batini}, obratio

se skup{tinarima ovim rije~ima:

“Dame i gospodo, dragi planinari i planinarke!Dozvolite mi da u ime Poticajnog odbora i u svoje osobno ime otvorim rad Obnoviteljske skup{ti-

ne Hrvatskoga planinarskog dru{tva “Bjela{nica 1923”.Zahvaljujem Napretkovom mje{ovitom zboru “Trebevi}” za sudjelovanje u programu rada skup{ti-

ne te njegovom ravnatelju, maestru Ognjenu Bomo{taru.Pozdravljam nazo~ne: obnovitelje Dru{tva, zvanice i goste, a na poseban na~in dogradona~elnika

grada Sarajeva Antu Zeli}a, zastupnika u Parlamentu BiH dip. ecc. Tomislava Obrdalja, dopredsjednikaHKD Napredak mr. @eljka [aina, ravnatelja Hrvatske gospodarske komore za BiH dipl. ecc. Miru Fra-njkovi}a, predsjednika Planinarskog saveza H-B prof. Dra`ena Pa`ina iz Mostara, predsjednika Planinar-skog saveza BiH dipl. ing. Ra{ida Mulahusi}a, predstavnike Napretkovih institucija, op}inske, gradske i`upanijske vlasti, nacionalno-kulturnih dru{tava, Saveza sportova @upanije Sarajevo, FBiH, Katoli~kog{kolskog centra, politi~kih organizacija, Crkve, Fakulteta za tjelesni odgoj, gradskih planinarskih dru{ta-va, planinarskih dru{tava iz Mostara, Kre{eva, i Kiseljaka.

Poseban pozdrav veteranima BH planinarstva: bra~ni par Vlado i Marija Bogdanovi}, Tereza i Dra-go Entraut, Sonja i Zlatko Crnkovi}, Rajna i Vinko Juri}, Ada i Zdravko Ra{tegorac, dr. Halida ^au{evi-

107

}a, \oku Petrovi}a, Dragu Maltari}a, Adila [akovi}a, Ferdu @agoveca, Zvonku Skokovi}a, VladimiraTravnera, dr. Halila Ud`varli}a, Vahida Arnautovi}a, bra~ni par Milivoje Staji} i Avdija-Lala Mulali}, Jo-sipa Fili}a, Krunu Radijelovi}a i [efku Had`iali}a.”

Proslov predsjednika Poticajnog odbora, koji obuhva}a povijest HPD-a, Podru`nice “Bjela{nica“,zna~aj i potrebu obnove Dru{tva, te pravce njegova djelovanja ubudu}e, arhiviran je u arhivu Dru{tva.

Na skup{tini su govorili i nazo~ne pozdravili: Sarija Muhamed, PD “D`emal Bijedi}“; Vahid Arna-utovi}, PD “Samobor“; Zoran [imi}, PD “Bitovnja” Kre{evo; prof. Dra`en Pa`in, PS H-B; dipl. ing. Ra-{id Mulahusi}, PS BiH; mr. @eljko [ain, dopredsjednik HKD Napredak; Adil [akovi}, Poticajni odbor zautemeljenje planinarskog dru{tva “[umar“ (kasnije “Centar“); Nusret Smailovi}, predsjednik PD “Bjela-{nica“; Ibro Memi{evi}, predsjednik PD “@eljezni~ar“; Miroslav [imek, PD “Igman“ i Anto Kuli}, PD“Pogorelica“ Kiseljak.

Nakon sprovedene izborne procedure za predsjednika Dru{tva izabran je prof. Tomislav Batini},glavni tajnik HKD Napredak. Za dopredsjednike su izabrani dipl. ecc. Drago Bozja i Dragan Lasi}, za ~la-nove Upravnog odbora: dipl. ing. Stjepanka Erbez, prof. Vinko Rebac, prof. @eljko [ormaz, Stjepan Ba-ri{i}, Zdravka Sigmund i Kruno Radielovi}, a u Nadzorni odbor izabrani su: dipl. iur. Anto Grizelj, dipl.ing. Mijo Nikoli} i dipl. ing. Daniel Nikoli}.

Na prvoj konstituiraju}oj sjednici Upravnog odbora za tajnika je izabran Danil Pavi~evi}, dotada{-nji tajnik Planinarskog saveza BiH.

Na Skup{tini su donesene dvije odluke:

1. Obnoviteljska skup{tina HPD “Bjela{nica 1923“ dana 12. prosinca 1998. godine, na temelju~lanka 2. i 9. Zakona o udru`enju gra|ana (Sl. novine FBiH br. 6/95), donosi o d l u k u o obnav-ljanju rada Hrvatskoga planinarskog dru{tva “Bjela{nica 1923” – podru`nica “Bjela{nica“kao Udru`enje gra|ana Hrvatsko planinarsko dru{tvo “Bjela{nica 1923“ u Sarajevu.

Na poticaj skupine planinara, obnovitelja HPD-ove podru`nice “Bjela{nica“, SD Napredak, te 30gra|ana, a sukladno Zakonu o udru`enju gra|ana za Federaciju BiH, Poticajni odbor je pripremio Statuti druge akte sukladno zakonu, za obnovu U. G. HPD “Bjela{nica 1923” iz Sarajeva.

U. G. HPD “Bjela{nica 1923” je vanstrana~ka, nepoliti~na dru{tvena organizacija gra|ana koja naosnovi dragovoljnosti okuplja planinare, planinarske podru`nice, sekcije, klubove i pravne subjekte, kaoi gra|ane koji prihva}aju Statut i program rada Dru{tva, a iskazuju `elju i dobru volju da se uklju~e u rad.

Da bi se izbjeglo dupliranje naziva Dru{tva, s obzirom na to da u Sarajevu od 1948. djeluje PD“Bjela{nica“, te kako ni zakon ne dopu{ta pri registraciji ponavljanje istog imena, Dru{tvo je, po{tuju}itradiciju, uz ime “Bjela{nica“ dodalo u produ`etku broj 1923 koji simbolizira godinu utemeljenja.

Rje{enjem Ministarstva pravde FBiH br. 03-054-131/99 Dru{tvo je registrirano temeljem Zakona oudru`ivanju gra|ana. Dru{tvo je za svoj amblem preuzelo dio znaka HKD Napredak i time trajno pove-zalo svoje djelovanje u okviru Napretka kao njegova sastojnica – udruga.

2. Na skup{tini je, temeljem ~lanka 6. Statuta HPD “Bjela{nica 1923“, donesena i o d l u k a o udru`ivanju U. G. HPD “Bjela{nica 1923” u U. G. Sportsko dru{tvo“Napredak” Sarajevo.

Obrazlo`enje: na poticaj zastupnika Obnoviteljske skup{tine Dru{tva, Dru{tvo se dragovoljno udru-`uje u SD “Napredak” Sarajevo radi razvitka i promicanja planinarskih aktivnosti u svim oblicima kojipredstavljaju neposredni dodir s programskim aktivnostima, objedinjavanje kadrovskog i materijalnogpotencijala i prostornih kapaciteta u zajedni~ko dobro.

108

Na kraju rada skup{tini se obratio izabrani predsjednik Dru{tva:

“Zahvaljujem na iskazanom povjerenju ispred izabranih ~lanova Upravnog i Nadzornog odbora a ibudu}ih ~lanova Vije}a starijih ~lanova, kao i u svoje osobno ime, u svojstvu predsjednika. Moram ovomprilikom i na ovom mjestu re}i da sam svoj izbor za predsjednika uvjetovao u trajanju do dvije godine donaredne godi{nje skup{tine, s obzirom na moj zaista veliki radni anga`man u svojstvu glavnog tajnikaHKD Napredak. O~ekujem da }emo nakon akcije u~lanjivanja dobiti {iroku kadrovsku bazu te podmla-diti upravna tijela novim, mla|im kadrovima.

Ispred Upravnog odbora i u svoje ime zalagat }emo se za solidan i koristan rad Dru{tva, a za dobrosvih ~lanova i uop}e planinarske organizacije. Molim ~lanstvo da bude strpljivo. Mi, izuzev ~asne tradi-cije, koju treba po{tivati i ba{tiniti, u ovom momentu kre}emo prakti~ki od nule. Bit }e potrebita pomo}svakog ~lana. ^lan ima prava i obveze. Primit }emo s pozorno{}u svaku dobronamjernu sugestiju i kriti-ku. Dru{tvo }e nastojati da ostvari odgovaraju}u me|udru{tvenu suradnju, prije svega na podru~ju grada,Federacije i Bosne i Hercegovine. ^lan Dru{tva mo`e biti svaki gra|anin ove nam zemlje i domovine bezobzira na osobni svjetonazor, religiju, politi~ko uvjerenje i nacionalnu pripadnost. Tako je bilo uvijek utradiciji ovog Dru{tva, a tako je i u ideji HKD Napredak.

Zahvaljujem svim sudionicima u radu skup{tine. Svi zainteresirani mogu uzeti pristupnicu za u~la-njenje i popunjenu predati u SD Napredak. Tko posjeduje odgovaraju}u arhivu o radu HPD-a s rado{}u izahvalno{}u }emo primiti. Ogla{avanje rada Dru{tva bit }e nazo~no u oglasnom ormari}u na Napretko-vom Zakladnom domu. Rad Upravnog odbora odvijat }e se za sada, u prostorijama SD Napredak, a zaokupljanje ~lanstva se tra`i odgovaraju}i prostor.

Zahavaljujem se autorima izrade dru{tvenog logotipa, Danilu Pavi~evi}u i Slobodanu Samard`i}u,a Danilu i za veliki doprinos u organizaciji pripreme skup{tine, kao i Stru~noj slu`bi Sredi{njice Napret-ka, Kamernom teatru 55, radiopostaji Vrhbosna, te tiskovnim i elektronskim medijima.

Upu}ujem ~estitke prigodom nastupaju}ih vjerskih blagdana Bo`i}a, Bajrama i Nove 1999. godine.Molim ~lanove Upravnog i Nadzornog odbora, kao i goste iz unutra{njosti da nakratko ostanu u

dvorani. Sve vas pozivamo na koktel. Hvala na pozornosti!”

1999. GODINA

I. redovna godi{nja skup{tina nakon obnove rada odr`ana je 11. prosinca 1999. u dvorani Ka-mernog teatra 55 .

Na po~etku rada skup{tina je donijela odluku da se Hrvatskom dr`avnom saboru uputi brzojav su-}uti povodom smrti prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tu|mana.

Radno predsjedni{tvo skup{tine ~inili su prof. dr. Franjo Bo`ur, prof. Tomislav Batini} i ZdravkaSigmund.

Izvje{}e o radu od obnove do dana odr`avanja skup{tine, podnio je predsjednik Dru{tva prof. To-mislav Batini}, a financijsko izvje{}e podnijela je Zdravka Sigmund, v.d. rizni~ar Dru{tva. Davorin ^u-bak, ~lan Upravnog odbora podnio je okvirni program rada i financijski prora~un za 2000. Svi dokumen-ti su prihva}eni od strane skup{tinara.

Skup{tinu su pozdravili Sead ^alki}, PD “D`emal Bijedi}” Sarajevo; prof. Mirko Matijevi}, PD“Matinski vis” @ep~e; Miljenko Bo{njak, HPD “Prenj 1933” Mostar; Ibro Mehi~evi}, PD “@eljezni~ar“Sarajevo; prof. Dra`en Pa`in, Planinarski savez Herceg-Bosne Mostar i prof. Matko Kova~evi}, UG PD“Radu{a” Uskoplje-Gornji Vakuf.

Skup{tina je prihvatila prijedlog Odluke o imenovanju za~asnog ~lana Dru{tva, uzoritog Vinka kar-dinala Pulji}a, nadbiskupa vrhbosanskog, temeljem ~lanka 14. Statuta Dru{tva. Na ovoj ~asti u ime kar-dinala zahvalio je njegov osobni tajnik, kojom prilikom mu je uru~ena ~lanska iskaznica.

109

Isto tako, donesena jeodluka da se, temeljem ~lan-ka 22. Statuta Dru{tva i~lanka 12. Zakona o udru`i-vanju gra|ana FBiH, pristu-pi udru`ivanju u planinarskeasocijacije - Planinarski sa-vez BiH i Planinarski savezHerceg-Bosne, ~im ova dvasaveza izvr{e svoj unutarnjipreustroj i preregistriranjena temelju odgovaraju}egZakona, odnosno upisom uknjigu Registra pri odgova-raju}em Ministarstvu prav-de.

110

^vrsnica, postavljanje spomen-plo~e na V. Vilincu (25. 9. 1999.)

Umjesto gospode prof. Vinka Rebca i prof. @eljka [ormaza, koji su svojevoljno istupili iz Upra-vnog odbora, novim ~lanovima Odbora imenovani su Davorin ^ubak i dipl. ecc. Miroslav [kalceri.

Tada je imenovana i komisija na ~elu s Angelinom Sad`ak, koja }e raditi na povratu imovine HPD“Bjela{nica“ oduzete poslije Drugog svjetskog rata.

Usvojena je odluka da se ~lanstvo pridru`i obnovi izgorjelog planinarskog doma na [avnicima(Bjela{nica) radnim akcijama, donacijama i na druge na~ine.

Imaju}i u vidu da je Dru{tvo po~elo svoj rad prakti~no od ni{tice, te da je posjedovalo samo vrije-dnu i ~asnu tradiciju svoga djelovanja od utemeljenja 1923. do ukinu}a 1945., ono je u ovoj godini svojrad usmjerilo na sljede}e:

- sukladno Zakonu o udrugama FBiH poduzete su potrebne radnje i postupci za registriranje Dru{tva, {toje rje{enjem Ministarstva pravde FBiH od 2. 3. 1999. i ostvareno;

- legaliziran je logotip (simbol i znak), izra|eni pe~ati, memorandum, promotivni materijal, ~lanska is-kaznica, bed`, ustrojena djelovodna knjiga protokola, dizajnirana zastava Dru{tva i otvorena {tednaknji`ica kod Gospodarske banke u Sarajevu;

- ured Dru{tva u Napretkovom Zakladnom Domu po~eo je s radom;- donesena je odluka o visini godi{nje ~lanarine;- formiran je dru{tveni foto-album i otvoren podra~un u okviru SD “Napredak”;- upu}eno je pismo svim planinarskim dru{tvima u gradu i FBiH u smislu poticaja za ostvarenje me|u-

dru{tvene suradnje te je zatra`ena odgovaraju}a financijska potpora od nekih organizacija;- dobijena besplatna pretplata od Hrvatskoga planinarskog saveza na ~asopis Hrvatski planinar za 1999.,

te ostvarena suradnja s uredni{tvom planinarske rubrike u Oslobo|enju, ~asopisom Ste}ak, itd.

Upravni odbor je odr`avao redovito svakih petnaest dana sjednice, kojih je u ovoj godini bilo 23.U mjesecu svibnju jedna sjednica je odr`ana na vikendici ~lana Upravnog odbora Krune Radielovi}a, na[avnicima na Bjela{nici. U radu Odbora putem svoga predstavnika redovito su sudjelovali ~lanovi Nad-zornog odbora dipl. iur. Miroljub Peri} i dipl. ing. Dane Nikoli}.

Rad Upravnog odboratemeljio se na usvojenomprogramu rada, odnosnooperativnim planovima zadva polugodi{ta, kao i usvo-jenim financijskim prora~u-nom. Odbor je preko svojihpredstavnika, prof. Tomisla-va Batini}a, Ivice Mili~evi-}a, Dane Nikoli}a i ZdravkeSigmund bio zastupljen u ti-jelima SD “Napredak“. Uzpuno razumijevanje Napret-ka, Odbor je uspio rije{iti pi-tanje dru{tvenog ureda kojije dva puta tjedno uredovaoza ~lanstvo, dakako uz pri-mjeran anga`man v. d. tajni-

111

Bjela{nica, [avnici, sjednica Upravnog odbora (svibanj 1999.)

ka Stjepana Bari{i}a. No,stalno je bilo otvoreno pita-nje dru{tvenog prostora zaokupljanje ~lanstva, {to jeDru{tvu bilo veoma va`nopozitivno rije{iti.

Po ovla{tenju Obnovi-teljske skup{tine, po~etkomgodine, na sjednici Upra-vnog odbora odr`anoj 14. si-je~nja, za dopredsjednikeDru{tva izabrani su dipl.ecc. Drago Bozja i DraganLasi}, a za tajnika Danil Pa-vi~evi}, koji je ranije obna-{ao du`nost tajnika PS BiH.Ne{to kasnije, za rizni~ara jeizabrana Zdravka Sigmund(ina~e je u bli`em srodstvu sJosipom Sigmundom, ista-knutim ~lanom HPD “Bjela-{nica“ iz razdoblja prije II.svjetskog rata). Tijekom lje-ta, zbog iseljenja u SAD pri-hva}ena je ostavka DanilaPavi~evi}a na du`nost tajni-ka, a na njegovo mjesto jeizabran kao v. d. Stjepan Ba-ri{i}, dotada{nji ~lan Upra-vnog odbora.

HKD Napredak je kroz cijelo dotada{nje vrijeme imalo puno razumijevanja i pru`ilo je odgovara-ju}u materijalnu skrb daju}i prostor za rad ureda bez naplate bilo kakvih re`ijskih tro{kova. Time je Na-predak potvrdio raniju tradiciju skrbi za djelovanje udruga u svom okviru.

Upravni odbor je posvetio zna~ajnu pozornost pitanjima u~lanjenja u odgovaraju}e doma}e plani-narske asocijacije, pa i me|unarodne kao {to je UIAA. Ta pozornost se ogledala u obvezuju}em realizi-ranju programa aktivnosti na preustroju sporta u BiH, a na temelju stajali{ta Me|unarodnog olimpijskogkomiteta. Dru{tvo se cijelo to vrijeme zalagalo, kao {to se zala`e i danas, da se na demokratski na~in ute-melji krovni planinarski savez na razini dr`ave BiH. Zbog svoje upornosti u ovim na~elima s jedne, i ne-razumijevanja odre|enih upravnih tijela u PS BiH s druge strane, Dru{tvo je trpjelo neprincipjelnu kriti-ku od strane nekih ~imbenka, a prije svega pojedinaca. Bilo je i neprimjerenog etiketiranja. U svemu to-me Dru{tvo je ostalo dostojanstveno, oslanjaju}i se na principijelna stajali{ta. Ispravnost takvog pristupau cijelosti su potvrdila kasnija doga|anja.

Upravni odbor je putem svog Povjerenstva za organiziranje planinarskih pohoda i izleta uspje{noizveo sljede}e:

112

- Prvi dru{tveni izlet 22./23. svibnja na planinu Pa-puk, kada je ostvarena suradnja s HPD “Sokolo-vac” iz Po`ege;

- 15./16. svibnja: sudjelovanje na 100. obljetnici or-ganiziranog planinarstva u Zadru, kad je posje}en iNacionalni park prirode Velika i Mala Paklenica idio planinskog gorja Velebit;

- 23. travnja: I. skup planinara Dru{tva s kra}im kul-turnim programom;

- 3. srpnja: izveden je jednodnevni izlet Javornik –Karamustafini ~airi – Lokvanjsko jezero (Igman,Bjela{nica);

- 31. srpnja/1. kolovoza: izlet Vare{ – Perun – Bobo-vac – Kraljeva Sutjeska;

- 14. kolovoza: Diva Grabovica i Veliki kuk na^vrsnici;

- 28./29. kolovoza: akcija ure|enja, tj. obnove plani-narske “Josipove staze” na Bjela{nici;

- 25. rujna: obilje`avanje 60. obljetnice izgradnjeplaninarske ku}e na V. Vilincu na ^vrsnici; prekoMasne luke uz uspon na vrh Plo~no; u povratku jeposje}en grob Dive Grabov~eve na mjesnom gro-blju Ked`ara ispod Vran planine;

- 14. listopada: odr`ana je planinarska tribina Splanine na planinu, uz projekciju slajdova i preda-vanja prof. dr. Dubravke [oljan u Kamernom teatru55 Sarajevo

- 14. studenog: Crepoljsko – Bukovik – Skakavac –Nahorevo;

- 19. prosinca: Dru{tvo je sudjelovalo na kulturno-re-ligijskoj manifestaciji Betlehemska svjetlost u or-ganizaciji Saveza izvi|a~a BiH;

- tijekom rujna izdat je prigodan Planinarski dne-vnik, za uno{enje podataka o planinarenju uz mo-gu}nost otiskivanja `igova, koji sadr`i i naputke otehnici hodanja, vremenskim nepogodama, Gorskojslu`bi spasavanja, itd.

Od vremena upisa u registar, tj. za devet mjese-ci ove godine, Dru{tvo je u planinarskim aktivnosti-ma okupilo skoro 450 planinara i ljubitelja prirode.Sve tro{kove pri tomu snosili su ~lanovi Dru{tva (pri-jevoz, opskrba, no}enje), izuzev prijevoza na Papuk.

Sa 1. prosincem Dru{tvo je imalo 203 ~lana, odtoga 107 mu{kih i 96 `enskih osoba. Etni~ki sastav:121 Hrvat, 40 Bo{njaka, 35 Srba, ~etiri Slovenca i triJevreja.

113

Velebit, dom na Stapni (16. 5. 1999.)

Preko polovice ~lanova je u radnom odnosu. Isto tako, preko polovice ~lanova su osobe preko 50godina starosti.

2000. GODINA

II. redovna godi{nja skup{tina Dru{tva odr`ana je 12. prosinca u dvorani Kamernog teatra 55,to~no godinu dana nakon odr`ane I. godi{nje skup{tine. Skup{tinu je otvorio predsjednik Dru{tva, prof.Tomislav Batini}, zatra`iv{i pri tomu da se oda po~ast ~lanovima Dru{tva i HKD Napredak koji su pre-minuli od vremena odr`avanja posljednje skup{tine.

Nakon izbora radnih tijela skup{tine, istu je u ime radnog predsjedni{tva vodio dipl. ecc. Drago Bo-zja. Glasovanjem skup{tinara utvr|en je dnevni red skup{tine. Pri tomu je iz dnevnog reda izostavljenato~ka 7, s obzirom na Odluku Upravnog odbora Dru{tva da se odgodi udru`ivanje u PS Herceg-Bosne,sve dok se ne obavi valjan ukupan preustroj-transformacija planinarske organizacije u BiH, sukladno sta-jali{tima Predsjedni{tva BiH utvr|enima na sastanku u Lozani od 28. srpnja 1999. Do tada, Dru{tvo sene}e udru`ivati u bilo koji savez na razini Grada, Federacije ili dr`ave.

Izvje{}em Provjerbenog povjerenstva utvr|eno je da skup{tina mo`e punopravno raditi i donositiodluke i zaklju~ke.

Izvje{}a o radu Dru{tva kao i financijsko izvje{}e podnijeli su predsjednik prof. T. Batini} i rizni-~ar Zdravka Sigmund, a izvje{}e o radu Nadzornog odbora podnio je predstavnik Odbora dipl. iur. Miro-ljub Peri}.

Sva podnesena izvje{}a u cijelosti su prihva}ena. Dru{tvo je razdoblju od 11. 12. 1999. do 1. 12.2000. raspolagalo ukupnim prihodom od 6.476,43 KM, rashodi su iznosili 4.400,00 KM, gotovina u ka-si iznosila je 500,00 a na {tednoj knji`ici bilo je 1.576,43 KM.

114

Papuk, dom na Tri{njici (23. 5. 1999.)

Okvirni program radas financijskim prora~unomza 2001. usvojen je u cije-losti s datim ovla{tenjemUpravnom odboru da ga mo-`e tijekom godine, iz oprav-danih razloga, mijenjati i do-punjavati.

Rad skup{tine su poz-dravili dipl. ecc. Mijo Mi{i},direktor Gospodarske ban-ke; prof. Ivica [ari}, dopred-sjednik HKD Napredak;prof. Matko Kova~evi}, di-rektor Arhiva BiH; DragoMarjanovi} ispred PD “Pri-jatelj prirode”; Ramo Kolar,novinar dnevnog lista Oslo-bo|enje; predstavnik PD“D`emal Bijedi}“ i prof. Dra`en Pa`in, predsjednik PS Herceg-Bosne iz Mostara, koji se u svom izlaga-nju osvrnuo na sada{nji trenutak hrvatskog i bosanskohercegova~kog planinarstva, posebice u odnosu napotrebu preustroja organizacije u BiH.

Temeljem ~lanka 22. Statuta Dru{tva razrje{eni su na njihov osobni zahtjev ~lanovi Upravnogodbora Dragan Lasi}, Stjepan Bari{i} i dipl. ing. Stjepanka Erbez, te je na njihova mjesta, uz dopunu bro-ja ~lanova, skup{tina izabrala Vlatka Slokara, profesora tjelesnog odgoja u Katoli~kom {kolskom centru,Draganu Frankovi}, djelatnicu Ministarstva financija, dipl. ecc. Davorku Soldo, djelatnicu Gospodarskebanke i Darka Kresovi}a. Tom prilikom nagla{eno je da mandat novoizabranih ~lanova traje dvije godi-ne, jer je toliko ostalo vremena u mandatnom razdoblju koji je u tijeku.

Umjesto dotada{njeg predsjednika Dru{tva skup{tina je izabrala Davorina ^ubaka, djelatnika utvrtki INA-BiH.

Donesena je odluka o visini godi{nje ~lanarine za ~lanstvo, kao i odluka da se izna|e na~in subven-cioniranja tro{kova prijevoza mladih.

Rad Dru{tva tijekomgodine izgledao je ovako:

Upravni odbor jeodr`ao ukupno 23 radne sje-dnice s vrlo sadr`ajnim dne-vnim redom. Na dvije sje-dnice sudjelovali su predsje-dnik HKD Napredak, gosp.prof. dr. Franjo Topi}, i ne-kolicina ~lanova SD “Napre-dak”. Rad odbora bio je za-dovoljavaju}i i sjednice suse odr`avale svakih petnaest

115

^vrsnica, poru{ena ku}a na V. Vilincu (7. 6. 2000.)

Bukovik – na temeljima poru{enog doma (14. 11. 1999.)

dana. Svaki put bio je nazo~an potreban broj ~lanova za odlu~ivanje. Dru{tveni ured radio je dvaput tje-dno. Vodili su ga tajnici Stjepan Bari{i} (od 29. lipnja 1999. do 21. lipnja 2000.) i Pero Hil~i{in (od 5. srp-nja 2000. do 22. svibnja 2002.).

Dru{tvo se stalno susretalo s problemom pronala`enja odgovaraju}eg uredskog prostora, kao i pros-tora za {ire okupljanje i programski rad s ~lanstvom (predavanja, razmjena planinarskog isustva, proje-kcije filmova, planinarska {kola i sli~no).

Na svojoj godi{njoj skup{tini HKD Napredak dodijelio je Dru{tvu priznanje – PLAKETU za uku-pan dotada{nji rad, {to je dalo dodatnog poticaja Dru{tvu u njegovom daljnjem radu. Valja istaknuti da jeNapredak za svo ovo vrijeme pru`ao stanovitu materijalnu potporu radu Dru{tva (kori{tenje prostora zarad dru{tvenog ureda, pokrivanje svih re`ijskih tro{kova u uredu i sli~no). Isto tako, i SD “Napredak“ pru-`ilo je u okviru svojih mogu}nosti stanovita financijska sredstva dobivena kroz prora~un Kantona Sara-jevo i op}ine Centar. Dru{tvo je poku{avalo osigurati odre|ena sredstva putem donacija, ali bez zna~aj-nog rezultata.

Dru{tvo je posvetilo zna~ajnu pozornost pronala`enju mogu}nosti za izgradnju planinarskog domana planinama oko Sarajeva.

U ovoj godini izvedeni su sljede}i planinarski pohodi i izleti:

- 27. velja~e: Igman: Malo polje – Hrasni~ki stan – Mrazi{te (zimski pohod); - 26. o`ujka: Lopata iznad Kre{eva; - 15./16. travnja: Mosor;- 22. srpnja: Bu{i}ka ravan kod N. Travnika; - 27. kolovoza: Dan planinara Herceg-Bosne, Zaselje – obronci Kru{}ice;- 30. rujna: Radu{a – Pidri{ – Vili}a gumno – Dra{evo – Makljen; - 18. studenog: Crepoljsko – Bukovik – Sedam vrela – Nahorevo.

U suradnji s radiopostajom Vrhbosna svakog tjedna emitirana je jednosatna emisija o planinarstvui ekologiji koju je ure|ivao dopredsjednik Dru{tva, dipl.ecc. Drago Bozja. Dru{tvo se putem svojih dele-giranih predstavnika aktivno uklju~ilo u pripreme za osnivanje kantonalnog planinarskog saveza, pokre-nulo po~etne aktivnosti u prikupljanju dokumentacije o nekretninama HPD “Bjela{nica“, u suradnji s

HPD “Prenj 1931.“ iz Mos-tara postavilo spomen-plo~una Velikom Vilincu na^vrsnici prigodom obilje`a-vanja 60. obljetnice izgra-dnje planinarske ku}e naovoj planini, sura|ivalo s tu-risti~kom zajednicom Op}i-ne Centar, FONDEKO-om,PD “Kuk“ iz N. Travnika,PD “Radu{a“ iz Usko-plja/G.Vakufa, a ~lanoviDru{tva su se individualnouklju~ivali u pohode s dru-gim dru{tvima.

U ovoj godini ukupanbroj ~lanova bio je 253. Je-

116

Mosor, Vickov stup (16. 4. 2000.)

dan broj ~lanova bio je nere-dovit u pla}anju godi{njepristojbe i pored pismenogupozorenja na tu ~lansku ob-vezu.

I pored planiranogprograma, neki se sadr`ajinisu realizirali: osnivanje irad planinarske {kole zamlade, {to je bilo uvjetovanofinancijskim potrebama kaoi dru{tvenim prostorom;zbog zaka{njelih radova naobnovi planinarske “Josipo-ve staze“ na Bjela{nici (lo{ivremenski uvjeti), ista se ni-je mogla otvoriti za kori{te-nje no neslu`beno su prvi or-ganizirani pohod stazomizveli ~lanovi PD “Kuk” izN. Travnika, kada se 45 pla-ninara ispenjalo na vrh Bjela{nice, a od ukupnog broja sudionika, polovica su bili mladi planinari; nijeobilje`ena 65. obljetnica izgradnje planinarske ku}e na Bukoviku, ali je umjesto toga organiziran dru{tve-ni izlet na tu planinu; zbog nedostatka financijskih sredstava nije organizirana planirana foto-izlo`ba o po-vijesti HPD “Bjela{nica 1923“, a iz istog razloga nije odr`ana ni tribina poznatog svjetskog alpiniste i ek-spedicioniste Stipe Bo`i}a iz Splita.

2001. GODINA

U ovoj godini nije odr`ana godi{nja skup{tina Dru{tva jer su se prethodne dvije redovne godi{njeskup{tine odr`ale krajem poslovne godine, te je odlu~eno da odr`avanje redovne godi{nje skup{tine, ubu-du}e, bude tijekom prvog tromjesje~ja rada, kako bi se cjelovito mogao sagledati rad u jednoj godini, a izbog obveza prema sredi{njici HKD Napredak i SD “Napredak“ kojima treba podnijeti izvje{}e o radukao i financijsko izvje{}e za proteklu poslovnu godinu, te program rada s financijskim prora~unom za na-rednu godinu.

Temeljni cilj Dru{tva u 2001. bio je pove}ati broj ~lanova {to je mogu}e vi{e, te organizirati atra-ktivne planinarske pohode i izlete, kao i druge korisne dru{tvene aktivnosti.

U ovoj godini Dru{tvo je brojalo 195 redovnih ~lanova. Upravni odbor odr`ao je 24 radne sjedni-ce na kojima je razmatrao 205 to~ki dnevnog reda. Stanoviti problem u radu Upravnog odbora pojavio seodlaskom tri ~lana iz odbora, dok novokooptirani ~lanovi odbora nisu pokazali odgovaraju}i potreban in-teres za rad.

U organizaciji Povjerenstva za organiziranje dru{tvenih izleta i pohoda izvedeni su sljede}i pohodii izleti:

- 20. sije~nja: Bijambare na Ni{i}koj ravni (u zimskim uvjetima); - 28. sije~nja: Budo`elje;

117

Tradicionalni uspon na Bjela{nicu “Josipovo“ (18. 3. 2001.)

- 9. velja~e: obnovljena dru{tvena Pokladna zabava-maskenbal;- 17. velja~e: Matinski vis kod @ep~a; - 18. o`ujka: Vrh Bjela{nice;- 24. o`ujka: Ina~ kod Kre{eva;- 7. travnja: Bjela{nica – ure|enje planinarske “Josipove staze“; - 5. svibnja: Pogorelica kod Fojnice; - 26. svibnja: Smetovi kod Zenice; - 16. lipnja: Bjela{nica – radna akcija na planinarskoj “Josipovoj stazi“;- 2./3. srpnja: Biokovo;- 14. srpnja: Bjela{nica – otvorenje obnovljene planinarske “Josipove staze“;- 9. kolovoza: Vranica;- 7. listopada: Viso~ica vrh Kaoci;- 20. listopada: Bo~ica kod Kaknja;- 3./4. studenog: Bjela{nica;- 17./18. studenog: Dilj Gora kod Slavonskog Broda, Republika Hrvatska.

Ove godine ponovnoje aktivirana tradicija Dru{-tva iz tridesetih godina pro-{loga stolje}a, organizira-njem pokladnog masken-bala u Napretkovom klubu“Lira”.

Uspje{no je organizi-rana Planinarska {kola zadjecu i mlade` koju je s us-pjehom zavr{ilo 15 polazni-ka. Polaznici su bili u~eniciKatoli~kog {kolskog centrau Sarajevu. Stru~ni tim in-struktora vodio je dipl. ecc.Drago Bozja, {to mu je bilokonkretno zadu`enje u ovojgodini kao ~lanu Upravnogodbora Dru{tva.

Izazovnu zada}u zaDru{tvo predstavljala je obno-va, odnosno ure|enje plani-narske “Josipove staze“ naBjela{nici. Radovi na ure|e-nju staze pravcem od Grka-rice na Igmanu, {umskimstrmim dijelom do ispod i iz-nad Kotlova do samog vrhaBjela{nice (2067 m n/v) izve-deni su kroz dragovoljne ra-dne akcije ~lanova Dru{tva.

118

Prva obnovljena pokladna zabava (15. 2. 2001.)

Planinarska {kola za mlade na Bukoviku (1. 4. 2001.)

Zaslu`ni ~lanovi Dru{tva koji su vi{ednevno radili na obno-vi staze kao i ure|enju lokacije za postavljanje kontejner – bivakana Bjela{nici ispod Kotlova:

Krunoslav Radijelovi}, Davorin ^ubak, Darko Kresovi},Anto Filipovi}, Miroljub Peri}, Danislav Juri}, Tomislav Batini},Drago Bozja, Karolina Atagi}, Enisa Filipovi}, Jasna Peri}, Gor-dana Lazzari, Albina ^ubak, Sad`ida Hamamd`i}, Dragana Atijas,Sabrija Jamakovi}, Primislav Rakovi}, Jovan Male{i}, Mirsad Zo-rabdi}, Tvrtko Kara~i}, Mihajlo Atijas, Anto Kvesa, Stjepan Bari-{i}, Franjo Raos, Dragec Vuji}, Kemal ^ustovi}, Hedviga ^usto-vi}, Mirjana Radosavljevi}, Marija Ribar, Sad`ida Buza i DragoDopud`a.

Na dijelu staze iznad Kotlova, uz pomo} ~lanova GSS-a,stanica Sarajevo, stru~no je postavljena sigurnosna ~eli~na sajla udu`ini od 100 metara. Na stazi su napravljene tri drvene klupe,odnosno odmori{ta sa stolovima. Svaka klupa nosi ime nekog odzaslu`nih ~lanova HPD “Bjela{nica“: prva od Kasovog dola na-zvana je Leinertova, po imenu prvog predsjednika “Bjela{nice”,druga, Suljagi}a, po istaknutom planinaru i ~lanu Dru{tva i tre}apo imenu legendarnog ~lana Dru{tva i uop}e bh. planinarstva – Si-gmundova. Staza je u cijelosti dobila obnovljenu markaciju s broj-nim fluoroscentnim oznakama na tablama, kao i podacima o na-dmorskoj visini pojedinih podru~ja uz stazu. Na po~etku staze, naGrkarici, postavljen je veliki totem – tabla sa svim podacima i ka-rekteristikama “Josipove staze“. Prilikom obnove staze, kao {to jere~eno, dragovoljnim radnim akcijama ~lanstva, nastojala seodr`ati autenti~nost staze koju su njeni graditelji tijekom tridese-tih godina pro{log stolje}a uspostavili. Istina, na pojedinim mjes-tima izvr{ena je izvjesna korekcija jer je to situacija na terenu izis-kivala (sje~a, odroni, naplavine).

Po svojoj ure|enosti i izvedbi, po kazivanju mnogih koji suse njome kretali, staza je najure|enija u Bosni i Hercegovini i pru-`a sigurno kretanje po ovom dijelu Bjela{nice. Dakako, ona jezahtjevna s obzirom na konfiguraciju terena i visinsku razliku odishodi{ne to~ke do vrha Bjela{nice.

Sve~ano otvorenje staze obavljeno je 14. srpnja na po~etnojto~ki staze – Grkarica, Igman, uz mnogobrojne posjetitelje ovevrlo zna~ajne planinarske staze. Ovaj projekt pomogli su donato-ri: Vlada FBiH, Gospodarska banka, Turisti~ka zajednica Op}ine Centar, HOLDINA i SD “Napredak”.Prigodom otvorenja obnovljene staze govorio je prof. Tomislav Batini}, koji je rekao:

“Imam posebnu ~ast i zadovoljstvo da vas sve skupa pozdravim u ime HPD “Bjela{nica 1923” isrda~no zahvalim {to ste se danas okupili u lijepom broju u ovom prekrasnom ambijentu u okru`enju na-ma dragih olimpijskih planina Igmana i Bjela{nice. U pozivnici i oglasu za javnost nagla{eno je da Dru{-tvo danas sve~ano oblje`ava otvorenje obnovljene “Josipove staze“ na planini Bjela{nici. Ovim ~inom“Bjela{nica“ daje na uporabu jednu izuzetno lijepu, atraktivnu i zahtjevnu planinarsku stazu, ne samo nakori{tenje planinarima grada Sarajeva nego i planinarima BiH i {ire, dakako i drugim namjernicima, izle-

119

tnicima, izvi|a~ima-skauti-ma i ostalim ljubiteljima ipo{tovateljima prirode... 24.lipnja 1934. “Bjela{nica“ jeotvorila planinarsku stazuod Velikog polja do na vrhBjela{nice-opservatorij na2067 m n/v, preko Crnog po-lja i Kotlova, kao i spojke nasedla Crnog vrha – 1720 mn/v na Stini do. Staza je pro-zvana “Josipovom stazom“…I poslije II. svjetskog rataovu stazu su koristili neki is-kusniji planinari. No, zubvremena i neke druge okol-nosti bacili su u zaborav ko-ri{tenje ove staze po Bjela-{nici, prije svega zbog izgra-dnje drugih staza (skija{kih,`i~ara) koji su povezali pla-ninarske domove na Bjela-{nici ~ija je izgradnja bila

veoma znakovita pedesetih godina minulog stolje}a… Kao {to je nagla{eno, staza je bila veoma zapu{te-na. Trebalo ju je prokr~iti, o~istiti, obnoviti kompletnu markaciju, na pojedinim mjestima postaviti metal-na znakovlja, postaviti tri klupe u cilju odmora, izraditi odgovaraju}i `ig i njegovo spremi{te, koji }e mo-}i koristiti svi prolaznici ove staze. Imali smo u radu na obnovi staze odre|enih pote{ko}a, a najve}a jebila povremena sje~a {ume pa i ve} markiranih stabala… Staza od svoje ukupne du`ine u dvije tre}ineprolazi kroz {umski pojas {to je ~ini posebno vrijednom za vrijeme velikih ljetnih vru}ina… Na kraju,apeliramo na gospodarske {umske organizacije da na ovom prostoru budu pa`ljive u odabiru stabala zasje~u kako ne bi isjekli markaciju, te da se gra|a ne izvla~i trasom staze. Apeliramo na sve posjetiteljestaze da po{tuju na~ela ekolo{ke za{tite (ne bacati otpatke, ne paliti vatru, ne stvarati galamu).

Predaju}i ovu stazu na uporabu `elimo svima koji }e se po njoj kretati sretan i uspje{an izlazak, da-kako, i povratak s vrha Bjela{nice…”

Velika aktivnost bila je usmjerena na postavljanje bivak-kontejnera na Bjela{nici, na podru~juispod Kotlova. Uo~ena je i potreba izgradnje planinarske ku}e u predjelu Kasovog dola gdje je Dru{tvotridesetih godina pro{loga stolje}a izgradilo planinsko-skija{ko skloni{te. I pored velikog broja odr`anihsastanaka i kontakata s odgovornima u vlasti Op}ine Trnovo, Grada i Kantona Sarajeva, kao i drugih in-stitucija, Dru{tvo je nai{lo na nerazumijevanje i nije dobilo odgovaraju}u potporu. Obrazlo`enja su bilau smislu namjere za projekte kojima bi se cjelokupno podru~je Bjela{nice i susjednih planina za{titilo odbilo kakve gradnje i devastacije.

Ipak, radovi su intenzivirani na postavljanju kontejnera u funkciji bivaka, na zadnjoj tre}ini “Josi-pove staze” prema vrhu Bjela{nice i to uz pomo} austrijskog bataljuna SFOR-a, a uz potrebnu helikop-tersku podr{ku za prijenos kontejnera do mjesta postavljanja. Me|utim, promjenom komandanta austrij-skog bataljuna stvari su se uslo`nile, tako da kontejner u ovoj godini nije bio transportiran. Dru{tvo nijeodustalo od ove namjere nego je nastavilo aktivnosti u svezi ove zada}e...

120

Igman – obnova markiranja planinarske “Josipove staze” na Bjela{nici

Od ostalih aktivnosti uovoj godini valja istaknutiuvo|enje radioemisije na ra-diopostaji Vrhbosna, jedan-put tjedno, s ciljem upozna-vanja javnosti o radu Dru{-tva, posebice ~lanstva; temesu bile vrlo zanimljive iz po-dru~ja ekologije, o planinar-skim putevima i pohodima iuop}e o svemu {to je vezanoza `ivot i boravak u prirodi.Emisiju je ure|ivao i vodioDrago Bozja. Isto tako, in-formacije o radu Dru{tvadostavljane su redovito ja-vnim glasilima, kako tiska-nim tako i elektronskim me-dijima, a na poseban na~inobjavljivane su i u ~asopisuSte}ak, ~iji je nakladnikHKD Napredak, kao i u Vjesniku INA-e i Slavonskomlistu u Slavonskom Brodu.

Upravni odbor je anga`irao stru~ne osobe zaprovjeru uknji`be dru{tvenih prijeratnih planinarskih ob-jekata u katastru, odnosno zemlji{no-knji`nom uredu.

Za potrebe `urne dojave prilikom kretanja poplaninskim podru~jima Dru{tvo je nabavilo mobilnitelefonski aparat, koji je slu`io i za potrebe tajni{tvaDru{tva. Ovaj potez ubrzo se pokazao opravdanim,kada je na pohodu na Ina~ iznenada pozlilo jednom~lanu Dru{tva – uz brzo javljanje osigurana je `urnalije~ni~ka intervencija na licu mjesta.

121

Biokovo, park prirode (2. 6. 2001.)

Obnova markacije “Josipove staze“ (16. 6. 2001.)Skica pravca “Josipove staze“ Grkarica –

Kasov do – Ravna vala – Kotlovi – Bjela{nice

Dru{tvo je preko Upravnog odbora i pojedinih ~lanova odbora sudjelovalo u odre|enim aktivnos-tima planinarske organizacije u Gradu i {ire, od ~ega valja istaknuti: III. susret planinarskih asocijacijaBalkana na Bjela{nici, otvorenje novoizgra|enog doma na Matinskom visu kod @ep~a, obilje`avanje 110.obljetnice organiziranog planinarstva BiH, obilje`avanje “Godine planina u svijetu”, tematska konferen-cija o planinarskim objektima izgra|enim prije II. svjetskog rata u BiH, aktivnosti na formiranju “kro-vnog” planinarskog saveza na razini dr`ave, te sudjelovanje u izradi zidnog kalendara s planinarskim sa-dr`ajima za 2002. Dru{tvo se i u ovoj godini susretalo s ozbiljnim problemom nedostatka odgovaraju}egposlovnog prostora za {iri rad s ~lanstvom. U tom smislu aktivnost je bila usmjerena prvenstveno premaHKD Napredak. Tad je ponu|ena mogu}nost kori{tenja Napretkovog kluba “Lira” u suterenskom dijeluzgrade Muzi~ke akademije, na podru~ju op}ine Stari Grad.

2002. GODINA

13. velja~e 2002. odr`ana je III. redovna godi{nja skup{tina u dvorani Kamernog teatra 55.U radnom predsjedni{tu skup{tine bili su dipl. ecc. Davorka Soldo, predsjedatelj, te ~lanovi Darko

Kresovi} i Davorin ^ubak. ^lanice Povjerenstva za ovjeru vjerodajnica bile su Zdravka Sigmund i Karo-lina Atagi}. Zapisnik je vodio tajnik Dru{tva Petar Hil~i{in, a ovjerovatelji zapisnika bili su Mia Randi}i Danislav Juri}. Skup{tina je jednoglasno usvojila predlo`eni dnevni red, a nakon toga i Poslovnik o ra-du skup{tine.

Izvje{}e o radu Dru{tva podnio je predsjednik Davorin ^ubak, a izvje{}e o financijskom poslova-nju u ovoj godini podnijela je rizni~arka Zdravka Sigmund. Miroljub Peri} podnio je izvje{}e Nadzornogodbora. Sva podnijeta izvje{}a su usvojena.

Na skup{tini je izvr{ena dopuna novih ~lanova Upravnog odbora u koji su u{li Dragana Atijas i An-to Filipovi}. Za novog ~lana Nadzornog odbora izabran je Danislav Juri}.

Prijedlog programa za 2002. podnio je dipl. ecc. Drago Bozja obra}aju}i se ~lanstvu da, sukladnoosobnoj zainteresiranosti za odre|ene aktivnosti u Dru{tvu, popune anketni listi} i dostave u ured Dru{-tva.

Sudjeluju}i u raspravi prof. Tomislav Batini} je predlo`ioda se sa~ini poseban program obilje`avanja 80. obljetnice uteme-ljenja HPD “Bjela{nica“. S financijskim prora~unom za ovu godi-nu skup{tinu je upoznala dipl. ecc. Davorka Soldo. Program radai financijski prora~un jednoglasno su usvojeni.

Skup{tini su se obratili gosti: zamjenik veleposlanika RH uBiH Ivan Star~evi}, predsjednik PD “VIS“ iz @ep~a Mirko Mati-jevi}, predsjednik Hrvatskoga katoli~kog dobrotvornog dru{tvavl~. Anto Jeli}, predstavnik PD “D`emal Bijedi}”, kao i predsta-vnik PD “Treskavica“. Posebnu pozornost izazvao je Nijaz Aba-d`i} iz FONDEKO-a ( Nau~no popularna revija o prirodi , ~ovje-ku i ekologiji ) istaknuti dru{tveni aktivist na polju ekologije, izra-ziv{i pri tomu svoje zadovoljstvo radom Dru{tva i uz sve ~estitkepoklonio je Dru{tvu svoju knjigu Doba ekologije i tri broja ~aso-pisa Fondeko.

Temeljem polugodi{njih operativnih planova rada, Dru{tvoje tijekom 2002. realiziralo sljede}e aktivnosti:

122

Aktivno se uklju~ilo u obilje`avanje 100. obljetnice osnutka i djelovanja HKD Napredak; 110.obljetnice organiziranog planinarstva u Bosni i Hercegovini; Me|unarodne godine planina. Organiziraloje drugu Planinarsku {kolu za djecu i mlade` i formiralo je Omladinsku sekciju.

Donesena je odluka o obvezi ~lanstva na uplatu osiguranja od eventualnih povreda na organizira-nim planinarskim pohodima u iznosu od 5,50 KM za cijelu godinu. Osiguravaju}a tvrtka bila je “Napre-dak osiguranje“. Istina, bilo je i reakcija nekih ~lanova na ovu odluku, ali se ona pokazala opravdanom.

Dosta truda ulo`eno je u tra`enje suglasnosti za izgradnju planinarskih objekata na podru~ju Kaso-vog dola – Bjela{nica (gdje je Dru{tvo imalo skija{ko-planinarsko skloni{te 1936.) i projekt PRECOBALJ (Umoljani na Bjela{nici). Za izgradnju ku}e u Umoljanima zainteresiranost je pokazalo HKD Na-predak sagledavaju}i mogu}nost da se izgradi objekt multimedijalnog sadr`aja u kojem bi svoje mjestoimalo i HPD “Bjela{nica 1923“.

U tom smislu data je podr{ka sprovo|enju natje~aja za izradu idejnog projekta objekta koji su ra-dili studenti zavr{ne godine Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. Ina~e, Dru{tvo je preko svojih ovla{te-nih ~lanova bilo veoma aktivno u pribavljanju odgovaraju}e dokumentacije i suglasnosti za gradnju ovogobjekta, kako prema op}inskim tijelima u Trnovu, tako i prema nadle`nim institucijama u Kantonu i Fe-deraciji BiH.

Data je i inicijativa za izdavanje informativnog biltena Dru{tva AKCIJE HPD-a.

Dru{tveno-planinarske aktivnosti:

- 11. sije~nja: dru`enje planinara u Napretkovom klubu “Lira”;- 15. velja~e: tradicionalni “Pokladni maskenbal“ u Napretkovom klubu “Lira”;- 20. travnja: planinarski pohod na planinu Vran, doma}ini su bili planinari iz Livna i Tomislav-

grada, jedna skupina je posjetila franjeva~ki samostan na Masnoj luci u podno`ju ^vrsnice, a upovratku su svi izletnici obi{li Blidinjsko jezero;

- 27. travnja: izlet Crepoljsko – Bukovik – Nahorevo;- 28. travnja: planinarska tribina Sje}anje i `elje – Zelengora i Prenj u dijapozitivima; - 1.– 4. svibnja: planinarski pohod u Samoborsko gorje u organizaciji Planinarske bratov{tine „Sv.

Bernarda” iz Samobora;- 5. svibnja: tradicionalno planinarsko dru`enje u Napretkovom klubu “Lira”;- 8./9. svibnja: dragovoljna akcija na bivaku – Bjela{nica;- 28. lipnja: planinarsko ve~e uz ples u Napretkovom klubu “Lira”;- 2. srpnja: predavanje Na{e ljekobilje, predava~ prof. dr. Zdravko Devetak;- 13./14. srpnja: na Bjela{nici u domu na Stanarima dru`enje s planinarima iz Samobora – Plani-

narska bratov{tina „Sv. Bernard” iz Samobora; - 24. kolovoza: dru{tveni izlet na Matinski vis kod @ep~a u okviru obilje`avanja Dana planinara

Herceg-Bosne;- 31. kolovoza: radna dragovoljna akcija na bivaku – Bjela{nica;- 7. rujna: dragovoljna radna akcija ~lanova Dru{tva na Bivaku – Bjela{nica;- 14. rujna: planinarski pohod na Lopatu kod Kre{eva, u okviru obilje`avanja i proslave Dana pla-

ninara BiH i Me|unarodne godine planina. Doma}ini su bili planinari iz PD “Bitovnja“. Tom pri-likom poklonjena je sadnica smr~e za “[umu prijateljstva” uz devastirani planinarski objekt.Drvo je zasadio predsjednik HPD “Bjela{nica 1923“ Davorin ^ubak. Ova smr~a je postavljenakao prva u nizu sadnica i ujedno je bila simbol jednog od najstarijih planinarskih dru{tava u BiH;

- 21. rujna: u okviru obilje`avanja 100. obljetnice osnutka i djelovanja HKD Napredak, HPD “Bje-la{nica 1923“ organizirala je planinarski pohod na vrh Bjela{nice za svoje ~lanove kao i ~lanove

123

drugih dru{tava, posebice onih koja djeluju u okviru Planinarskog saveza Herceg-Bosne. Na po-hodu je sudjelovalo preko 160 planinara, zajedno s predstavnicima Napretka i drugih organizaci-ja iz grada i Federacije BiH. U prigodi obilje`avanja ove obljetnice odr`an je znanstveni simpo-zij u organizaciji HKD Napredak na kojem je i prof. Tomislav Batini}, ~lan Dru{tva, odr`ao pri-godno predavanje o HPD “Bjela{nica 1923” i uop}e o zna~aju planinarstva;

- 26. rujna: u okviru obilje`avanja Svjetskog dana ~istih planina, Dru{tvo je organiziralo planinar-sku tribinu, na kojoj je sudjelovao prof. dr. Sulejman Red`i}, redovni profesor [umarskog fa-kulteta u Sarajevu;

- 12. listopada: dru{tveni izlet na Budo`elje pravcem iz Dabravina, preko Gradine do planinarskogdoma na Budo`elju. Ve}ina izletnika ispela se i na sam vrh ove planine;

- 18. listopada: planinarsko dru`enje u Napretkovom klubu “Lira”;- 26. listopada: obilje`avanje godi{njice smrti posljednje bosanske kraljice Katarine i Molitva za

Domovinu na Bobovcu. U povratku su izletnici obi{li franjeva~ki samostan u Kraljevoj Sutjes-ci, pregledav{i muzej, knji`nicu i likovnu galeriju uz stru~no obja{njenje doma}ina, kao i ~lani-ce Dru{tva, gospo|e Snje`ane Mutap~i}, profesorice povijesti umjetnosti;

- 3. studenog: organizirana je dragovoljna radna akcija na bivaku na Bjela{nici;- 10. studenog: izlet na Bu~i}a ravan kod Novog Travnika s pohodom na Gradinu (970 m n/v);

Doma}ini su bili planinari iz PD “Kuk“ iz N. Travnika;- 16. studenog: radna akcija na bivaku – Bjela{nica;- 7. prosinca: hodo~a{}e u Me|ugorje uz sudjelovanje 44 planinara;- 20. prosinca: planinarsko plesno ve~e u Napretkovom klubu “Lira”.

Predstavnici Dru{tva sudjelovali su 1. prosincana sve~anoj skup{tini Planinarskog saveza Herceg-Bosne u Mostaru, povodom obilje`avanja 110. oblje-tnice organiziranog planinarstva u BiH i me|unaro-dne godine planina OUN-a, kad su uru~ena odgovara-ju}a priznanja i ~lanovima HPD “Bjela{nica 1923“:Spomen-plaketa dipl. ecc. Dragi Bozji i prof. Tomi-slavu Batini}u i Spomen-diplome Zdravku Ra{tegor-cu, Peri Hil~i{inu i Stjepanu Bari{i}u. Posthumno sudata priznanja Josipu Flegeru, Josipu Sigmundu i Jo-zi Klepici, a priznanja su dobili i HKD Napredak Sa-rajevo i HPD “Bjela{nica 1923”. Isto tako, predsta-vnici Dru{tva sudjelovali su na zavr{noj sve~anostiove obljetnice 29./30. lipnja na Bjela{nici, kada jeizveden i planinarski uspon na vrh ove planine.

Za anga`iranost u obilje`avanju 110. obljetniceorganiziranog planinarstva u BiH, te za samoprijego-ran rad na ure|enju planinarske “Josipove staze“,Dru{tvo je dobilo Srebreni suvenir Grada Sarajeva,kao dar gradona~elnika.

Dru{tvo je sudjelovalo i na okruglom stolu uorganizaciji PS Bosne i Hercegovine na temu Plani-narski objekti u BiH, koje je 25. svibnja odr`ano naSmetovima kod Zenice.

124

Dilj-gora, dom na Pljuskari (18. 11. 2001.)

U 2000. u okviru Dru{tva dat je poticaj izgradnji planinarskog skloni{ta na Bjela{nici pod Velikimkotlovima. Izabrana je lokacija na visini od 1750 m n/v i to uz samu “Josipovu stazu”. Dragovoljnim ra-dnim akcijama ure|en je teren za postavljanje kontejnera koji je dobiven i preba~en zra~nim putem naspomenutu lokaciju od strane SFOR-ovog njema~kg helikopterskog bataljuna. Radi se o skromnom obje-ktu sa svim potrebnim sadr`ajima za predvi|enu namjenu. Sve ostalo uradili su vrijednim rukama ~lano-vi Dru{tva kroz brojne radne akcije.

Tijekom ljeta ove godine izvr{ena je predaja planinskog skloni{ta – bivaka. Pravo vlasni{tva prene-seno je HPD-u “Bjela{nica 1923“ da ga koriste svi planinari iz BiH i da slu`i kao baza Gorske slu`be spa-savanja BiH.

Veliku zaslugu za izvo|enje ovog projekta imaju dipl. ecc. Drago Bozja i Thilo Rainer Kunath, po-tpukovnik pri Glavnoj komandi SFOR-a. U znak zahvale Dru{tvo je ovom gospodinu darovalo za uspo-menu pu{ku antikvitet iz1871., koju je poklonio ~lanDru{tva Mirsad Zorabdi}.Zbog velikog osobnog do-prinosa dopredsjednika Dru{-tva Drage Bozje na ovomprojektu, jednoglasnom odlu-kom Upravnog odbora obje-ktu je dat naziv “planinarskoskloni{te-bivak Bozja“. Ne-{to kasnije iz razumljivih ra-zloga dodato je i ime “Ku-nath”.

Upravni odbor Dru{-tva pokrenuo je i proveo obi-lje`avanje 40. obljetnice tra-gedije skupine mladih plani-nara na Bjela{nici. U tom smi-

125

Suvenir Grada Sarajeva Darovnica SFOR-a za bivak na Bjela{nici (studeni 2002.)

Bjela{nica, bivak ispod Kotlova (2002.)

slu Dru{tvo je dalo izraditi spomen-plo~u koja je postavljena na postoje}em spomeniku pod vrhom oveplanine dana 1. prosinca ove godine. Za poruku na plo~i i njeno graviranje pobrinuo se Drago Bozja. Upohodu na mjesto obilje`avanja sudjelovalo je 14 ~lanova Dru{tva, me|u kojima su bili Davorin ^ubak,predsjednik Dru{tva, Karolina Atagi}, tajnica, ~lan Upravnog odbora Darko Kresovi} i ~lan Nadzornogodbora Miroljub Peri}. Tekst sje}anja pro~itao je Zdravko Ra{tegorac, a cvije}e su polo`ile Karolina Ata-gi} i Albina ^ubak. Vremenski uvjeti tijekom pohoda bili su veoma nepovoljni. Ovaj doga|aj zapa`enosu popratili tiskovni mediji.

I ove godine Upravni odbor ulo`io je velike napore kod odgovaraju}ih subjekata, kako bi osiguraopovoljne uvjete za rad Dru{tva, prije svega na osiguranju odgovaraju}ih financijskih sredstava i prostori-ja za rad ureda i okupljanje ~lanstva. Ovome je znatnu potporu pru`io Napredak i njegov predsjednik prof.dr. Franjo Topi}. Dru{tvo je imalo svoje predstavnike u Sportskom dru{tvu “Napredak“, udruzi u okviruNapretka. Svoju pomo} radu planinara Napredak je dao u granicama svojih mogu}nosti.

Umjetni~ku sliku s likom sv. Bernarda, za{titinika planina i planinara, koju je Dru{tvo dobilo odPlaninarske bratov{tine “Sv. Bernard“ iz Samobora, blagoslovio je na zamolbu Dru{tva uzoriti Vinko kar-dinal Pulji} u kapelici nadbiskupije, uz nazo~nost Drage Bozje, Davorina ^ubaka i Tomislava Batini}a.Pri tom susretu, predstavnici Dru{tva zamolili su kardinala da poku{a putem Caritasa za Dru{tvo osigu-rati kao donaciju polovno vozilo (kombi) za potrebe Dru{tva.

Tijekom godine Upravni odbor je od 9. sije~nja do 18. prosinca odr`ao ukupno 19 redovnih sjedni-ca. Sjednice su se odr`avale svakih petnaest dana s preko 100 to~ki dnevnog reda. Rad ~lanova Upravnogodbora kako na sjednicima a tako i u realiziranju dogovorenih zada}a uglavnom je bio dobar, istina net-ko je vi{e-manje nosio sve obveze i zada}e dru{tvenog rada.

Upravni odbor je donio pravilnike o:- ovlasti vo|e puta na organiziranim planinarskim pohodima i izletima;- o kori{tenju objekta bivak-a;- o ku}nom redu u objektu – bivak-a.Upravni odbor je uputio pismene zahvalnice odre|enim subjektima koji su Dru{tvu tijekom godi-

ne pru`ili donatorska sredstva. To su: SFOR – njema~ki bataljun, Gospodarska banka, HOLDINA, CRO-ATIA OSIGURANJE, Napredak osiguranje, Turisti~ka zajednica Op}ine Centar, Robert Koch, Delta pe-trol, Buljan ceste iz Kre{eva, Mesna industrija Lijanovi}i iz [irokog Brijega, Sarajevski kiseljak, VojskaFederacije BiH i drugima, kao i tiskanim medijima koji su redovito pratili rad Dru{tva.

2003. GODINA

IV. redovna godi{njaskup{tina imala je kara-kter izvje{tajno – izborne,s obzirom da je od obnovi-teljske skup{tine proteklo~etiri godine kao mandat ukojem su radila izabrana sre-di{nja tijela Dru{tva. Skup-{tina je odr`ana 17. velja~es po~etkom u 18.00 sati udvorani op}ine Stari Grad.

126

IV. godi{nja skup{tina HPD “Bjela{nica 1923” (17. 2. 2003.)

Na skup{tini se radilo po utvr|enom dnevnom redu:

1. Otvorenje rada Skup{tine.2. Izbor radnih tijela.3. Usvajanje Poslovnika o radu Skup{tine.4. Izvje{}a: o radu Dru{tva za razdoblje ~etverogodi{njeg mandata, Nadzornog odbora, o finan-

cijskom poslovanju i Stegovnog suda.5. Diskusija i usvajanje izvje{}a.6. Prijedlog programa rada za 2003.7. Prijedlog financijskog prora~una za 2003.8. Davanje razrje{nice dotada{njim tijelima upravljanja Dru{tvom.9. Izmjene i dopune Statuta Dru{tva.

10. Izbor sredi{njih tijela Dru{tva.11. Dodjela priznanja.12. Rije~ novoizabranog predsjednaika Dru{tva.13. Rije~ gostiju.14. Zaklju~ivanje rada Skup{tine.

Sva izvje{}a o radu kao i programi rada s financijskim prora~unom su usvojeni jednoglasno i pritomu je istaknut primjeran rad sredi{njih tijela Dru{tva, kojima je na kraju mandata data razrje{nica, su-kladno Statutu Dru{tva. Isto tako, predlo`ene izmjene Statuta jednoglasno su prihva}ene.

Skup{tina je donijela odluku o izboru novih sredi{njih tijela za sljede}e mandatno razdoblje.Za predsjednika je izabran dr. Anton Jekauc, a za dopredsjednike dipl. ecc. Drago Bozja i Davorin

^ubak (koji je jo{ tijekom 2002. tra`io da svojevoljno odstupi s du`nosti predsjednika).Za ~lanove Upravnog odbora izabrani su prof. dr. Slavko Burazor, Stjepan Bari{i}, dipl. ing. Miro

Ljevak, Jovan Male{i}, Sabrija Jamakosmanovi}, Enisa Filipovi}, dipl. ing. Jozef Kamhi, Arif Trbonja,

127

Radno predsjedni{tvo Skup{tine (17. 2. 2003.)

dipl. ecc. Tarik Poturovi} i prof. Tomislav Batini}; u Nadzorni odbor: dipl. iur. Miroljub Peri}, DanislavJuri} i Darko Kresovi}. Za rizni~arku je izabrana Ana Mili}, a za tajnicu Dru{tva Karolina Atagi}.

Skup{tinu su pozdravili: predsjednik HKD Napredak prof. dr. Franjo Topi}, predsjednik SD “Na-predak” dipl. iur. Branko Ekert, predstavnici planinarskih dru{tava: “Vis” iz @ep~a, “D`emal Bijedi},“Energoinvest”, “@eljezni~ar“, “Bjela{nica“, “Lisin“, “Treskavica“, te predstavnici GSS-a i Udru`enjagljivara.

128

Upravni odbor je u ovome razdoblju odr`ao 30 sjednica na kojima su se rje{avala aktualna proble-matika i programi rada Dru{tva, {to se ogleda u obra|enih 128 to~ki dnevnog reda. Sjednice Upravnogodbora imale su kontinuitet – odr`avane su svakih petnaest dana redovito.

Kao jedno od va`nih pitanja, novi Upravni odbor je ulo`io dodatne napore na dobivanju odobrenjaza gradnju planinarskih objekata, kao i aktualiziranje brojnog stanja ~lanstva i poduzimao odgovaraju}eaktivnosti za pove}anje broja ~lanova. U tom smislu organizirane su razne promotivne aktivnosti u orga-nizaciji sekcije za edukativno-promotivne aktivnosti i medije, kao {to su dru{tvene zabave, posebice Mar-tinje i Pokladni maskenbal, organiziranje posebnih izleta, predstavljanje knjiga, izlo`bi slika i sl., koje surezultirale pristupanjem novih ~lanova Dru{tvu. Izvr{en je posjet Sportskoj gimnaziji, Katoli~kom {kol-skom centru, Fakultetu za tjelesni odgoj i sport, nekoliko sportskih dru{tava i klubova, sve u cilju oku-pljanja mla|ih osoba u ~lanstvo Dru{tva kao i za me|udru{tvenu suradnju. Posebnu pozornost Odbor jeiskazao i prema radu sekcija isti~u}i potrebu kontinuiranog rada u njima.

Dru{tvo je i ove godine bilo godi{nji pretplatnik na planinarski ~asopis Hrvatski planinar koji iz-daje Hrvatski planinarski savez u Zagrebu. Odbor je identificirao i potrebu izrade dru{tvene web strani-ce, za {to je trebalo stvoriti odgovaraju}e preduvjete.

Posredovanjem uzoritog kardinala Vinka Pulji}a za~asnog ~lana Dru{tva, Sveti Otac Ivan Pavao II.,je, 22. listopada o.g., putem pisma udijelio apostolski blagoslov ~lanovima na{eg Dru{tva, gdje se ka`e:„Od srca udjeluje apostolski blagoslov ~lanovima Hrvatskoga planinarskog dru{tva „Bjela{nica 1923“ izSarajeva te ih istodobno poti~e da se uvijek zala`u kako bi, dive}i se pruirodnim ljepotama i promi~u}iskrb za njih, neprestano rasli u ljubavi prema Bogu i svakome ljudskom bi}u“.

Sekcija za gospodarstvo, donacije i potpore ostvarila je promjenjive rezultate nastoje}i osigurati zapojedine akcije materijalne i nov~ane priloge. U tom smislu poduzimane su marketin{ke aktivnosti pre-ma nekim gospodarskim tvrtkama, kao {to su Lutrija BiH, KLAS, STANI] i neke druge tvrtke. Sekcijaje izradila nekoliko ponuda za financiranje programa i projekata od strane Vlade Republike Hrvatske,Vlade Japana i britanske humanitarne organizacije QIF. Projekti su bili uvr{teni u u`i izbor za financira-nje, {to je bio znak da se treba ponovno prijavljivati na sli~ne natje~aje za sljede}u kalendarsku godinu.

Povjerenstvo za planinarske pohode i izlete organiziralo je i izvelo:

- 22. velja~e: izlet na Ma-tinski vis kod @ep~a uzgostoprimstvo planinara izistoimenog planinarskogdru{tva;

- 2. o`ujka: jednodnevniizlet na Bijambare s po-sjetom istoimenoj pe}ini;

- 4. o`ujka: pohod na plani-nu Lisac kod Zenice;

- 15. o`ujka: izlet u dvijeskupine, jedna pravcemIgman – Veliko polje –Javornik – Me|e|a lo-kva – Karamustafini ~a-iri, a druga pravcemGrkarica – Kasov do –bivak Bozja;

129

Planinarska ku}a na Matinskom visu kod @ep~a (24. 8. 2002.)

- 28. o`ujka: prezentacija idejnih rje{enja za gradnju ku}e u Umoljanima (Bjela{nica) od strane studena-ta Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu;

- 5. travnja: posjet bjela{ni~kom selu Umoljani s usponom na Gradinu i Obalj na Bjela{nici;- 12. travnja: izlet na Trebevi} pravcem Dobre vode – Kr~marica – Puhova ravan;- 26. travnja: Rama – selo Pidri{ – Vili}a gumno – Dra{evo – Ramska ku}a na Makljenu;- 1. – 3. svibnja: pohod u Samoborsko gorje s posjetom Medvednici i Stubicama;- 7. svibnja: planinarsko plesno ve~e u hotelu BOSNIA; - 8./9. svibnja: organizirani posjet bivaku na Bjela{nici zajedno s ~lanovima “Kluba spasavalaca 2000”

Sarajevo;- 17. svibnja: izlet na ^vrsnicu – Diva Grabovica – bivak pod Velikim kukom, s predavanjem prof. dr.

Zdravka Devetka o ljekobilju;- 31. svibnja: pohod na Lisin iznad Bradine preko Voznika; - 7./8. lipnja: Dani Vranice, u organizaciji PD “Radu{a“ Uskoplje, s usponom na Nadkrstac, Lo~iku i

obilazak Proko{kog jezera; - 12./15. lipnja: planinarski pohod na Velebit pravcem Zavi`an – botani~ki vrt Balinovac– Veliki Zavi-

`an – Premu`i}eva staza – Gromova~a – Rosijeva koliba – Ro`anski kukovi – Veliki Alan; - 28. lipnja: radna akcija na ure|enju planinarske “Josipove staze“ na Bjela{nici;- 26. srpnja: pohod u Olovsko gorje s usponom na vrh Smolin; - 30./31. kolovoza: Dan planinara Herceg-Bosne, pohod na Vran, lokalitet Omr~enica, s usponom na

Mali Vran i okolne vrhove; - 20. rujna: radna akcija – opskrba vodom bivaka na Bjela{nici;- 12. listopada: obilje`avanje 80. obljetnice utemeljenja i rada HPD “Bjela{nica“ na Kasovom dolu – Bje-

la{nica, s usponom na vrh Bjela{nice (2067 m);- 25. listopada: obilje`avanje godi{njice smrti posljednje bosanske kraljice Katarine na Bobovcu s posje-

tom Kraljevoj Sutjesci i samostanskom muzeju;- 11. studenog: tradicionalna manifestacija MARTINJE u Napretkovom klubu “Lira”; - 16. studenog: izlet na Zvijezdu planinu kod Vare{a, s posjetom planinarskoj ku}i na Meku{ama; - 6./7. prosinca: izlet na Zekinu grudu (ogranak planine Radu{a).

^etiri ~lana Dru{tva,Stjepan Bari{i}, dr. Kemal^ustovi}, Dragan Vuji} iFranjo Raos sudjelovali se uveoma zahtjevnom “Fru-{kogorskom maratonu“,koji se odr`ao za vrijemeprvosvibanjskih/prvomaj-skih praznika na podru~juFru{ke Gore. Dru{tvo je di-jelom participiralo u putnimtro{kovima.

Zbog nesporazuma iz-me|u Dru{tva i tvrtke “Na-predak osiguranje“ (nije iz-vr{ena isplata osiguranja zapovredu jednog ~lana), do-{lo je do raskidanja ranije

130

Ni{i}ka visoravan, pe}ina Bijambare (2. 3. 2003.)

sklopljenog ugovora o osi-guranju ~lanova Dru{tva zaeventualne posljedice prili-kom izvo|enja planinarskihpohoda i izleta.

Veliku aktivnost uDru{tvu iskazala je sekcijaza odr`avanje bivaka i mar-kiranje planinarskih stazaodr`avaju}i prohodnom pla-ninarsku “Josipovu stazu“ iodr`avaju}i bivak. Od broj-nih aktivnosti isti~u se boja-nje i monta`a za{titinih pre-~ki na prozorima, bojanjedrvenih dijelova objekta, aposebice limenog krova,izrada otvora za vrata, izno-{enje raznovrsnog gra|evinskog materijala i opreme za unutra{njost objekta, ure|enje okoli{a, markira-nje staze od vrha preko Velike Vlahinje za Medve|u lokvu i Javornik, skidanje snijega s objekta, do~ek iposlu`enje planinara za vrijeme prigodnih manifestacija, itd.

Na`alost, kriminalnim djelovanjem nepoznatih po~initelja 23. kolovoza izvr{ena je provalna kra|ana bivaku i tom prilikom nanesena je ozbiljna materijalna {teta o ~emu je obavije{tena i nadle`na polici-ja, no bez ikakvih rezultata.

Dru{tvo je imalo velike probleme s predstavnicima Op}ine Trnovo, koja je `eljela dislocirati bivak,pravdaju}i svoju namjeru time da postavljanje objekta nije imalo odgovaraju}e odobrenje, kao i optu`bomda se bivak koristi u krivolovne namjere, no uz pomo} njema~kog bataljuna SFOR-a postignut je dogo-vor da se objekt ostavi na dotada{njoj lokaciji, a Dru{tvo je upu}eno da poradi na tome da objekt trajnoostane na svom mjestu.

Obilje`avanje 80. obljetnice utemeljenja i djelovanja HPD “Bjela{nica“ izvedeno je na osnovi po-sebno donesenog programaaktivnosti u kojem su glavnepredvi|ene manifestacije bi-le Sve~ana sjednica u dvora-ni Op}ine Stari Grad i maso-vni uspon planinara na vrhBjela{nice.

U okviru programaobilje`avanja ove Obljetnicedonesena je odluka o dodjelispomen-diploma u znak sje-}anja i zahvalnosti jednombroju planinarskih aktivista iorganizacija na podru~juplaninarstva i {ire:

131

Martinje (11. 11. 2003.)

Vran – taborovanje na Omre~enici (30. 8. 2003.)

- Obnoviteljima Dru{-tva: ~lanovima Poticaj-nog odbora prof. Tomi-slavu Batini}u, kao pred-sjedniku Odbora, dipl.ecc. Dragi Bozja, dipl.ing. Stjepanki Erbez,Zvonku Skokovi}u (pos-thumno), Stjepanu Bari-{i}u i Danetu Pavi~evi}u;

- Dosada{njim predsje-dnicima Dru{tva odobnove njegova rada:prof. Tomislavu Batini-}u, Davorinu ^ubaku idr. Antonu Jekaucu;

- Istaknutim ~lanovima Dru{tva: dipl. iur. Miroljubu Peri}u, Darku Kresovi}u, Zdravki Sigmund, Mir-sadu Zorabdi}u, Dragani Frankovi} i Dragani Atijas;

- Za~asnim ~lanovima Dru{tva: uzoritom kardinalu Vinku Pulji}u i Ivanu pl. Ivani{evi}u iz Samobora; - Organizacijama: HKD Napredak, Sportskom dru{tvu “Napredak“, Planinarskom savezu Bosne i Her-

cegovine, Planinarskom savezu Herceg-Bosne, Hrvatskom planinarskom savezu, Gorskoj slu`bi spasa-vanja – stanica Sarajevo, Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo, glavnom uredniku ~asopisaFONDEKO Nijazu Abad`i}u, novinaru Oslobo|enja Rami Kolaru, ~asopisu Hrvatski planinar i njego-vom gl. uredniku prof. dr. @eljku Poljaku.

2004. GODINA

22. o`ujka 2004. u dvorani Op}ine Stari Grad u Sarajevu odr`ana je redovna V. godi{njaskup{tina Dru{tva koju je vodilo radno predsjedni{tvo u sastavu: dipl. ecc. Drago Bozja, dipl. ing. MiroLjevak i Dragica Vukovi}. Skup{tini se odazvao veliki broj ~lanova te predstavnika drugih planinarskihdru{tava i udruga u okviru HKD Napredak. Skup{tinu je u ime Op}ine Stari Grad pozdravio njen na~el-nik gosp. Fehim [kalji}, kao i predstavnici planinarskih dru{tava “Treskavica“, “Pogorelica“ iz Kiselja-ka, “Bjela{nica”, Gorske slu`be spasavanja i drugi u ime svojih organizacija.

Skup{tina je usvojila sva izvje{}a za rad u protekloj 2003. kao i programe i financijski prora~un za2004.

Na prijedlog Upravnog odbora skup{tina je usvojila da se za~asnim ~lanovima Dru{tva proglase:

- Stipe Bo`i} iz Splita, vrhunski svjetski alpinista i dvostruki osvaja~ gorja Himalaja, vrha Mount Eve-rest, kao i drugih svjetskih planinskih vrhova;

- Ivan Supek, akademik iz Zagreba, humanist, borac za ljudska prava, veliki zaljubljenik prirode; - msgr. Franjo Komarica, biskup banjalu~ki, borac za ljudska prava i pobornik zdravog `ivota u prirodi;- Miroslav pl. Ivani{evi}, ~lan Dru{tva od tridesetih godina pro{loga stolje}a, `ivi u Samoboru, RH.

Skup{tina je iskazala urgentnu potrebu za prostorom za rad dru{tvenog ureda, kao i potrebu nastav-ka aktivnosti u vezi sa izgradnjom planinarskog doma.

U tijeku godine bilje`e se, izme|u ostalog, sljede}e aktivnosti:

132

^vrsnica, Diva Grabovica (17.5.2003.)

Pove}an je broj mla-|ih ~lanova Dru{tva na 14osoba, {to je dovelo do for-miranja omladinske, odno-sno visokogorske sekcije.Na kraju godine ukupanbroj ~lanova iznosio je 175(94 `enske osobe i 81 mu-{ka osoba).

Za potrebe Dru{tva,HKD Napredak odobrio jekori{tenje prostorija Na-pretkovog kluba “Lira”.Redovito su se u klubuodr`avale sjednice Upra-vnog odbora, a odr`ano ihje u ovoj godini 23 s okoobra|enih 140 to~ki dne-vnog reda. Sjednice su se odr`avale svakih petnaest dana.

Uspje{no je rije{en dugo prisutni problem u vezi s uskladi{tenim gra|evinskim materijalom kod jednog ~lana Dru{tva koji je potra`ivao najamninu, te je izvr{ena kompenzacija uskladi{tenim materija-lom.

Na 47. sjednici Upravnog odbora, odr`anoj 3. studenog, dotada{nji predsjednik Dru{tva dao je ne-opozivu ostavku na funkciju iz osobnih razloga, {to je Odbor prihvatio i donio odluku da se za v.d. pred-sjednika imenuje dipl. ecc. Drago Bozja, a za dopredsjednike prof. Tomislav Batini} i dipl. ing. TvrtkoPogar~i}. Odbor je uglavnom bio zadovoljan u~inkom prethodnog predsjednika.

Dotad je planinarsko skloni{te na Bjela{nici zabilje`ilo 147 posjeta. Uz pomo} mla|ih ~lanova pla-ninarska “Josipova staza“ je na pojedinim mjestima rekonstruirana i popravljena. Ostali ~lanovi na dra-govoljnim akcijama sudjelovali su u ~i{}enju staze. Lijepo je ~uti od svih onih koji su pro{li ovom sta-zom da je izuzetno dobro ura|ena i odr`avana. Od bivaka je markirana druga varijanta do vrha izlaskomkroz dolinu, lijevo ispod Kotlova do skija{ke staze “Kolijevka” i dalje do vrha Bjela{nice. Bivak su ko-ristili i ~lanovi “Kluba spasavalaca 2000” iz Sarajeva.

Na temelju prijedloga Drage Bozje preimenovan je naziv ovog objekta u “Bozja – Kunath“ u znaksje}anja na osobu iz jedinice njema~kog SFOR-a koja je darovala opremljeni kontejner i omogu}ila nje-gov transport zra~nim putem i postavljanje na odredi{nu lokaciju ispod Kotlova na Bjela{nici. Prije pos-tavljanja kontejnera-bivaka, ~lanovi Dru{tva su pripremili teren za ovu namjenu.

Na tradicionalnoj manifestaciji “Martinje“ sudjelovao je glazbeni trio HKD Napredak iz Tuzle (ko-ji je tako|er sudjelovao i na “Pokladnom maskenbalu”), kao i pripadnik austrijske jedinice EUFOR-a g.Tomas, ina~e operski pjeva~, koji je svojim izvo|enjem klasi~nih kompozicija izazvao salvu ushi}enja.

Jednu od veoma zna~ajnih aktivnosti Dru{tvo je izvelo 19. travnja kada je organizirano gostovanjeglasovitog svjetskog alpinista i dvostrukog osvaja~a Himalaje Stipe Bo`i}a iz Splita, zajedno u suradnji sVeleposlanstvom RH u BiH, kada je u prepunoj dvorani kina Imperijal promovirana njegova knjiga Se-dam najvi{ih vrhova na svih sedam kontinenata, s izvanrednom originalnom videoprojekcijom. Njegovboravak u Sarajevu iskori{ten je da bi jedna skupina ~lanova Dru{tva s njim ispenjala vrh Bjela{nice. Vi-deoprojekciju je pomogla tvrtka Art Company iz Kiseljaka. Televizijska postaja OBN popratila je ovaj do-ga|aj, a doga|aj su zabilje`ili i tiskovni mediji u Sarajevu i {ire.

133

Na vrhu Bjela{nice sa Stipom Bo`i}em (18. 4. 2004.)

Na organiziranim planinarskim pohodima i izletima u organizaciji povjerenstva sudjelovalo je oko700 osoba. Pored ovih izleta zna~ajan je i broj individualnih posjeta planinara bli`em i daljem planinskomgorju, koji se, na`alost, nisu evidentirali. Ovdje treba napomenuti da je jedan broj ~lanova Dru{tva sudje-lovao u pohodima u organizaciji drugih planinarskih dru{tava u gradu i {ire. Kao i pro{le godine, jednamanja skupina ~lanova i ove godine je bila akter na velikom “Fru{kogorskom maratonu“. I dalje se odr`a-va tradicija 19. o`ujka, obilje`avanje “Josipova“ uz uspon na Bjela{nicu.

Posebice je zna~ajno sudjelovanje Dru{tva na tradicionalnom obilje`avanju dana smrti posljednjebosanske kraljice Katarine na Bobovcu 25. listopada. Slobodno se mo`e sa zadovoljstvom re}i da su pla-ninari HPD „Bjela{nica 1923“ redovito najbrojniji u masi drugih organiziranih posjetitelja koji sudjelujuu svetoj misi. Planinari redovito u povratku pje{ice do|u u Kraljevu Sutjesku i pri tomu posjete franjeva-~ki samostan i knji`nicu, likovnu galeriju i etnografsku postavku samostanskog muzeja.

U ovom razdoblju osjetila se potreba kvalitetnijeg informiranja javnosti o radu Dru{tva, dakle daobjave ne budu samo informativnog, ve} i afirmativnog i edukativnog karaktera. Ukazala se i stvarna po-treba za izdavanjem vlastitog informativnog glasila.

Zna~ajnu pozornost Upravni odbor je posvetio pronala`enju pogodnog rje{enja za vlastiti planinskiobjekt, nakon {to se iz vi{e razloga odustalo od lokacije na Kasovom dolu i u selu Umoljani na Bjela{ni-ci. Obi{lo se vi{e lokacija koje bi bile zadovoljavaju}e sa {ireg planinarskog aspekta, a i sukladne mate-

rijalnim mogu}nostima zakupovinu zemlji{ta i samuizgradnju objekta.

Kako je Op}ina Cen-tar dala HKD-u Napredak nakori{tenje dio prostora u Na-pretkovom Zakladnom do-mu (nekada{nji kafi} “Onyx“u suterenskom dijelu zgra-de), isti je dat na kori{tenjeHPD-u “Bjela{nica 1923“koji }e se staviti u funkcijukad se adaptira i obnovi po-trebnim inventarom.

134

Sarajevo – dvorana kina Imperijal, predstavljanje knjige Stipe Bo`i}a (19. 4. 2004.)

Predsjednik HKD Napredak prof. dr. Franjo Topi} uru~uje zahvalnicu Stipi Bo`i}u (19. 4. 2004.)

^vrsnica – na stazi prema vrhu Plo~no

Suradnja s drugim planinarskim dru{tvima bila je uglavnom na zadovoljavaju}oj razini.

Kalendar izvedenih planinarskih pohoda, izleta i drugih aktivnosti:

- 15. sije~nja: u Napretkovom klubu “Lira” promocija dokumentarnog filma Poezija i film autora AnteStani}a;

- 17. sije~nja: Trebevi} preko Brusa i Dobrih voda, serpentinama na devastirani objekt doma pod vrhomTrebevi}a;

- 31. sije~nja: Bjela{nica preko Babinog dola i Bijelih voda, uz posmatranje skija{kog natjecanja u okvi-ru 20. obljetnice XIV. Zimskih olimpijskih igara Sarajevo 1984.;

- 12. velja~e: u Napretkovom klubu Lira predavanje s dijapozitivima Sje}anje na XIV. ZOI Sarajevo1984., predava~ Drago Bozja;

- 14. velja~e: Igman, obilje`avanje Dana zaljubljenih – “Valentinovo”; pravac kretanja s Mrazi{ta naIgmanu do Hrasni~kog stana i u povratku do Malog polja;

- 22. velja~e: tradicionalni “Pokladni maskenbal” u Napretkovom klubu “Lira”; - 20. o`ujka: Bjela{nica;

tradicionalni zimski uspon“Josipovom stazom” –skija{i s Babinog dola pre-ma bivaku “Bozja-Ku-nath“ i obratno, planinari sGrkarice preko Kasovogdola do bivaka;

- 28. o`ujka: Trebevi}, dru-`enje s planinarima PD“Kuk“ iz Novog Travnika,markiranom stazom s Bru-sa do Dobrih voda, pa ser-pentinama na vrh Trebevi-}a, te u povratku okrijepau objektu “Planinarski ku-tak“ na Brusu;

- 3. travnja: Bukovik prav-cem Crepoljsko – Buko-vik – Sedam vrela – Naho-revo;

- 19. travnja: predstavljanjeknjige Stipe Bo`i}a Se-dam vrhova na najvi{implaninama svih kontinena-ta uz videoprojekciju u ki-nu “Imperijal“;

- 24./25.travnja: Konjuh –dom Javorje;

- 3. svibnja: Pogorelica; - 15./16. svibnja: Bjela{ni-

ca – dom na Stanarima;

135

Bobovac – obilje`avanje smrti kraljice Katarine

Bjela{nica, zimski pohod (28. 11. 2004.)

- 29. svibnja: Bajna jela kod Kre{eva, doma}in PD “Bitovnja“ Kre{evo; - 12. lipnja: proljetno ure|enje planinarske “Josipove staze“ na Bjela{nici;- 25. lipnja: planinarsko dru`enje uz glazbu i ples u Napretkovom klubu “Lira”; - 19./20. lipnja: Dani Vranice u organizaciji PD “Radu{a” Uskoplje; - 16.–18. srpnja: ^vrsnica – Blidinje jezero – Masna luka, memorijalni susret u organizaciji PD “Ma-

la~ka“ Donja Ka{tela, RH;- 30. srpnja – 1. kolovoza: Radu{a, vrh Idovac, u povratku rekreacija na Ramskom jezeru; - 28./29. kolovoza: Pogorelica – Dan planinara Herceg-Bosne u organizaciji PD “Pogorelica“ Kiseljak; - 11./12. rujna: Matinski vis kod @ep~a;- 26. rujna: Bjela{nica – uspon na vrh planine prigodom manifestacije “Me|unarodni dan planina”; - 9. listopada: Hum – planinarski dom “Jedinci“ pravcem kretanja od `eljezni~ke postaje Gora (na dije-

lu pruge Kakanj – La{va) preko sela Sopotnica; - 23. listopada: Bobovac, sudjelovanje na tradicionalnom obilje`avanju uspomene na posljednju bosan-

sku kraljicu Katarinu; u povratku posjet samostanskoj knji`nici, likovnoj galeriji i etnografskoj postav-ci u Kraljevoj Sutjesci;

- 21. studenoga: Bjela{nica, selo Umoljani – Studeni potok – Gradina;- 11. prosinca: Bjela{nica, bivak “Bozja-Kunath“, uobi~ajeno kretanje planinarskom “Josipovom sta-

zom“ od Grkarice i Kasovog dola do bivaka ispod Kotlova.

Tijekom ove godine uspje{no je organizirana planinarska {kola za u~enike Katoli~kog {kolskogcentra koju je organizirao predsjednik dipl. ecc. Drago Bozju uz suradnju s profesorom tjelesnog odgojau Katoli~kom {kolskom centru u Sarajevu, prof. Vlatkom Slokarom.

2005. GODINA

Radno predsjedni{tvo u sastavu: dipl. ecc. Drago Bozja, dipl. ing. Biljana Gruji} i dipl. ing. TvrtkoPogar~i}, vodilo je rad VI. redovne godi{nje skup{tine Dru{tva koja je odr`ana u dvorani Kamernog tea-tra 55 u Sarajevu.

Uobi~ajeni dnevni red jednoglasno je prihva}en. Na po~etku rada skup{tine pro~itan je brzojav su-}uti u povodu smrti sv. oca Ivana Pavla II. koji je upu}en papinskom nunciju u Bosni i Hercegovini.

Izvje{}e o radu podnio je v.d. predsjednik Dru{tva, dipl. ecc. Drago Bozja, s naglaskom na aktual-ne pote{ko}e u radu. Ovo izvje{}e, kao i financijsko i Nadzornog odbora jednoglasno su usvojeni. Ostaliskup{tinski dokumenti isto tako jednoglasno su usvojeni.

U radnom dijelu skup{tine dr. Anton Jekauc je ukratko obrazlo`io svoju ostavku koju je podnioUpravnom odboru. Dr. Jekauc je imao odre|ena neslaganja s predsjednikom HKD-a Napredak oko izra-de projekta koji je trebao biti dostavljen Vladi Republike Hrvatske. Tom prigodom izrekao je neprimjere-ne kritike na adresu predsjednika Napretka {to je nai{lo na neodobravanje od strane nazo~nih ~lanovaDru{tva sa zahtjevom za potrebnu ispriku.

Na skup{tini je potvr|ena odluka Upravnog odbora da se do kraja izbornog mandata imenuju: zapredsjednika Dru{tva dipl. ecc. Drago Bozja kao i dopredsjednici prof. Tomislav Batini} i dipl. ing. TvrtkoPogar~i}. Za nove ~lanove Upravnog odbora imenovani su dipl. ecc. Ljerka Bari{i} i Mario Dlouhi.

Ina~e, tijekom godine, u razdoblju od 10. sije~nja do 5. prosinca, Upravni odbor je odr`ao 19 redo-vnih sjednica na kojima se raspravljalo i odlu~ivalo o 112 to~ki dnevnog reda.

Skup{tina je pokrenula poticaj da se obnovi rad Gradskog planinarskog saveza Sarajevo, kao i dase pokrene akcija za za{titu sliva rijeke Neretve i Vrbasa s obzirom na projekte iskori{tavanja vodnih po-tencijala ovih rijeka za izgradnju hidroelektrana pod parolom za{tite istih.

136

^lanstvu je dato po-ja{njenje za{to dotad Dru{-tvo nije postalo ~lanom pla-ninarskih saveza BiH i HB-eiako je bilo veoma zaintere-sirano za to. U tom smisluDru{tvo je dalo i pru`ilo od-govaraju}e poticaje i ispo-mo} da se preustroj PS BiHkao krovne planinarske or-ganizacije u na{oj zemlji~im prije obavi na odgovara-ju}i na~in: Me|utim, bez vi-dljivog razloga potrebni pre-ustroj nije se obavio, a timeni preregistracija pri minis-tarstvu pravde ili BiH. TimeDru{tvo i dalje nije ~lan oveasocijacije te tako potvr|uje svoje ranije doneseno stajali{te koje je principijelne naravi.

Od polovice godine u okviru Upravnog odbora intenzivirana je aktivnost na planiranju izgradnjeplaninarske ku}e na lokacijama koje bi bile dostupne gradu, jer su propale sve ranije akcije oko izgradnjeobjekata na Bjela{nici (Kasov do i Umoljani) iz poznatih razloga.

U ovu aktivnost, po ranije donesenim odlukama, zajedni~ki ulaze HKD Napredak kao potencijalnikupac, odnosno vlasnik, i HPD “Bjela{nica 1923” kao mogu}i budu}i subjekt koji }e gospodariti, odno-sno upravljati objektom kada bude izgra|en. Napredak `eli izgraditi multimedijalni dom koji, izme|u os-talog, bi trebao imati, i planinarsko-skija{ke sadr`aje. Dakako, u ovom poticaju nije zaobi|eno ~lanstvoDru{tva.

Dana 25. svibnja u Napretkovom klubu “Lira” odr`an je sastanak s ~lanstvom radi informiranja oaktivnostima na izgradnji planinarskog doma na Trebevi}u kao i anga`iranje ~lanstva Dru{tva na ure|e-nju – adaptaciji poslovnog prostora Dru{tva u okviru Napretkovog zakladnog doma (ranije prostor kafi-}a “Onyx”). U tom smislu formirana su radna tijela koja trebaju pratiti i poticati odgovaraju}e aktivnostiu vezi s kupovinom i prijenosom zemlji{ne nekretnine budu}em vlasniku.

Vo|eni su konkretni razgovori s vlasnikom zemlji{ne nekretnine na Trebevi}u, na lokalitetu Ravne,odnosno Had`iabdinica, po~ev od mjeseca svibnja ove godine. Potpisan je i predugovor o kupovini 2,5dunuma zemlji{ta s devastiranom ku}om i pomo}nim objektom u iznosu od 9.000 KM. Zbog niza razlo-ga oko prijenosa vlasni{tva, odnosno vlasnikovih nereguliranih imovinsko-pravnih odnosa ({to zahtijevadugu proceduru), neusugla{enosti oko cijene nekretnine i nepovoljnih vremenskih uvjeta, posao oko ku-povine lokacije nije mogao biti zavr{en nego je nastavljen i u 2006. U ovu aktivnost ispred HPD-a inten-zivno su bili uklju~eni prof. Tomislav Batini}, Stjepan Bari{i} i dipl. ecc. Drago Bozja, povremeno infor-miraju}i Upravni odbor Dru{tva i sredi{nju upravu Napretka o tijeku obavaljenih zada}a. Uz suglasnostvlasnika nekretnine, dragovoljnim radnim akcijama ~lanova Dru{tva o~i{}en je okoli{ i unutra{njost dev-astiranog objekta. Zanimljivo je napomenuti da se sve posjetitelje ova lokacija veoma pozitivno doima.Nagla{ava se pri tomu da je ne bi trebalo propustiti kupiti. Lokacija ima niz pozitivnih referenci: vrlo do-bra dostupnost za kori{tenje (8 km od sredi{ta grada, dostupna je i prometnim sredstvima); sa zdravstve-nog aspekta, veoma je povoljna nadmorska visina – 1200 m n/v; neposredna blizina asfaltnog puta; jako

137

Upravni i Nadzorni odbor HPD “Bjela{nica 1923“ (2005.)

vrelo pitke vode; velika mogu}nost izgradnje raznovrsnih objekata rekreativnih sadr`aja. Problem je u iz-gradnji potrebne infrastrukture: pristupni put za opskrbu objekta i elektri~na energija.

Potrebne aktivnosti na adaptaciji poslovnog prostora u suterenu Napretkovog zakladnog Doma, ko-ji je Napredak dao HPD-u “Bjela{nica 1923“ na kori{tenje, koordinirao je dopredsjednik Dru{tva dipl.ing. Tvrtko Pogar~i}. Aktivnosti su se sastojale od ~i{}enja objekta, demonta`e i iznosa zate~ene neupo-trebljive opreme, odnosno inventara, uvo|enja elektri~ne energije, te je dat i poticaj za stru~ni pregledprostora za stru~nu izradu izvedbenog projekta. Projekt je izra|en s prora~unom potrebnih financijskihsredstava od oko 20.000 KM. Sasvim je izvjesno da Dru{tvo ne}e ni izbliza mo}i osigurati ova sredstvabez odgovaraju}e pomo}i drugih subjekata. Dru{tvo je poduzelo odgovaraju}e aktivnosti da se osigurajudonatorska sredstva ali }e to, sasvim je izgledno, i}i dosta te{ko.

Treba istaknuti organizacije koje su svojim donatorskim sredstvima pomogle u radu: LT Gospodar-ska banka, Croatia osiguranje, HOLDINA, Grafotisak, Caffe Imperijal, Op}ina Centar, KUD “Brotnjo“ iKanton Sarajevo.

U nekoliko navrata Dru{tvo je sudjelovalo u objavljenim natje~ajima za prora~unska sredstva naosnovi projekata pojedinih op}ina i Kantona Sarajevo. Rezultati natje~aja ne zadovoljavaju u potrebnojmjeri aktualne potrebe u radu Dru{tva.

U ovoj godini poduzete su odgovaraju}e radnje da se obavi potrebna legalizacija mjesta i funkcijeplaninarskog skloni{ta na Bjela{nici, {to je i dalje aktualno.

I pored napora odgovornih osoba u Dru{tvu u razgovorima s predstavnicima vojske Federacije BiH,nije se uspjelo iz vi{e razloga da se Dru{tvu doniraju otpisana materijalno-tehni~ka sredstva, a prije sve-ga zbog procesa ukidanja ove vojne komponente iz sastava oru`anih snaga na razini BiH.

Tijekom mjeseca studenog, anga`manom predsjednika Dru{tva, a financijskom potporom op}ineCentar odr`ana je {kola za vodi~e, tog prijeko potrebnog planinarskog stru~nog kadra.

Na 65. sjednici Upravnog odbora Dru{tva, odr`anoj 19. rujna, dopredsjednik prof. Tomislav Bati-ni} dao je osobni poticaj za izdavanje prigodne publikacije – monografije o HPD “Bjela{nica 1923“.Autorske zada}e prihvatio bi se upravo prof. Batini}. Upravni odbor je podr`ao ovaj poticaj kao i sura-dnju u izdava{tvu ove knjige. Autor knjige posjetio je Gradski muzej u Samoboru u Republici Hrvatskoj,u kojem se nalazi odjeljak arhiva o povijesti hrvatskoga planinarstva i u njemu dio koji se odnosi na HPD“Bjela{nica” od osnutka 1923. do 1945. Zahvaljuju}i susretljivosti kustosa muzeja, gra|a je neposrednimanga`manom T. Batini}a fotokopirana i nalazi se u uredu Dru{tva u Sarajevu, te je koristi autor knjige.

Predsjednik Napretka po-dr`ao je ovaj pothvat i obe-}ao materijalnu potporu u iz-davanju knjige.

Isto tako, prof. Tomi-slav Batini} dao je, a Dru{-tvo podr`alo, poticaj za us-postavu memorijalnog po-hoda u spomen na blagopo-kojnog papu Ivana Pavla II,s obzirom da je on u mladimdanima svoga `ivota aktivnoskijao, a kasnije planinariopo alpskom i drugom gorju,te se zalagao za ~isto}u io~uvanje prirode.

138

“Zima, zima, e pa {to je…”

Ovaj se memorijal treba odr`avati najvjerojatnije u predjelu oko Blidinjeg jezera, izme|u ^vrsnicei Vran planine, na prostoru uz franjeva~ki samostan na Masnoj luci. Potporu ovom poticaju dao je i uzo-riti kardinal Vinko Pulji} i `upnik fra Petar Krasi}. Dogovoreno je da ovaj projekt zajedni~ki urade pla-ninarska dru{tva iz Tomislavgrada, Posu{ja i Planinarskog saveza Herceg-Bosne, a dakako i HPD “Bje-la{nica 1923“ Sarajevo.

Ostvarena je odgovaraju}a suradnja sa Sportskim dru{tvom “Napredak“ ponajvi{e kroz rad ~laniceHPD „Bjela{nica 1923“, dipl. ing. Biljane Gruji}, kao dopredsjednice Sportskog dru{tva.

U ovoj godini organiziran je ve}i broj planinarskih pohoda i drugih dru{tveno korisnih aktivnosti:- 15. sije~nja: Ljubine vi{e Konjica, dru`enje u planinarskoj ku}i PD “Bora{nica”; - 28. sije~nja: zimski pohod na Jahorinu;- 11. velja~e: tradicionalni “Pokladni maskenbal“ odr`an u Napretkovom klubu “Lira”, koji je izazvao

zna~ajan odziv ne samo ~lanova Dru{tva nego i drugih osoba; - 5. o`ujka: Gorani kod Visokog; - 12. o`ujka: izaslanstvo Upravnog odbora u sastavu Tvrtko Pogar~i}, Stjepan Bari{i}, Anto Kvesa i To-

mislav Batini} sudjelovalo je na godi{njoj skup{tini Planinarskog saveza Herceg-Bosne koja se odr`a-la u planinarskom domu na Matinskom visu ~iji je vlasnik istoimeno planinarsko dru{tvo iz @ep~a;

- 19. velja~e: izlet u zimskim uvjetima u Sinanovi}e podno planine Viso~ice;- 10. travnja: sudjelovanje u memorijalnom pohodu palim borcima PD “Treskavica“ na Vito – Viso~ica,

u organizaciji PD “Treskavica”; - 16. travnja: izlet na Igri{ta kod Vare{a s 32 sudionika i boravak u lova~kom domu te rekreativno pje-

{a~enje po okolici; - 14. svibnja: “Prolje}e na Lopati“ kod Kre{eva, pravcem kretanja: Kre{evo – Bijeli grob – Pomol – Lo-

pata, do mjesta planinarskog doma ~ija je obnova pri kraju; - 15. svibnja: zbog malog broja prijavljenih ~lanova Dru{tva za sudjelovanje na obilje`avanju 130. oblje-

tnice HPD u Samoborskom gorju otkazano je sudjelovanje Dru{tva unato~ prethodno solidno obavlje-nim pripremama;

- 18. svibnja: Bjela{nica u organizaciji omladinske sekcije, uz dragovoljnu radnu akciju na bivaku – pri-jenos lima za pokrivanjeobjekta;

- 5. lipnja: Tjenti{te – Suha– Trnova~ko jezero. Ovajpohod nije bio ranije plani-ran, ali je izveden u zamje-nu za pohod na Lebr{nik.Naime, zbog neprohodnostiprometnice kod planinskogprijevoja ^emerno izmije-njen je plan pohoda premaplaninskom prostoru Ma-gli}a. Ina~e, taj je cijeli danbio ki{ovit, posebice u ju-tarnjim i dopodnevnim sati-ma.

- 16./17. srpnja: Radu{a –ogranak Zekina gruda, s

139

Trebevi} – odmor na radnoj akciji ure|enja okoli{a budu}eg Napretkovog Multimedijalnog doma (lipanj 2005.)

pravcem kretanja Sarajevo – Jablanica – Prozor – planinski prijevoj Makljen – selo Pidri{ – planinar-ski dom na Zekinoj grudi kojim gospodari PD “Radu{a“ iz Uskoplja/G. Vakuf. Na povratku izletnici suobi{li Ramsko jezero kod [}ita, te iskoristili povoljno vrijeme za kupanje u jezeru.

- Tijekom lipnja i srpnja u organizaciji Upravnog odbora Dru{tva izvedeno je nekoliko dragovoljnih ra-dnih akcija u kojima je sudjelovalo ~lanstvo Dru{tva na ure|enju, odnosno ~i{}enju devastiranih obje-kata i okoli{a na Trebevi}u, na predvi|enoj lokaciji izgradnje multimedijalnog centra HKD Napredak,kojim bi trebalo gospodariti HPD “Bjela{nica 1923“;

- 6. kolovoza: Bjela{nica planinarskom “Josipovom stazom“ od Kasovog dola; jedan dio planinara ispe-njao je i sam vrh ove planine.

- 27./28. kolovoza: planina Zvijezda kod Vare{a, lokalitet Meku{e, gdje se nalazi i planinarski dom, uzsudjelovanje u Danu planinara u organizaciji PS Herceg-Bosne i mjesnog planinarskog dru{tva “Zvjez-dangrad“ iz Pr`i}a – Vare{. U programu je bio i posjet selu O}evija (majdani, izrada kovanih predme-ta), kraljevskom gradu Bobovcu i uspon na Zvjezdanski krs;

- 11. rujna: prvi poslijeratni izlet na sarajevski Ozren, pravcem Sarajevo – Vu~ja luka, te markiranomstazom do ru{evina starog planinarskog doma podno vrha Ozrena;

- 17. rujna: Bjela{nica, dragovoljna radna akcija, ~i{}enje staze, obnova dijela markacije, ure|enje oko-li{a i opskrba bivaka pitkom vodom; akciju je organizirala omladinska sekcija Dru{tva;

- 24. rujna: Upravni odbor Dru{tva odr`ao je cjelodnevnu posebnu sjednicu na Trebevi}u na kojoj je ra-zmatrao aktualnu problematiku u radu Dru{tva;

- 1. listopada: “Listopad na Lisinu“ iznad Bradine, preko Voznika do na sam vrh planine, gdje su se ~la-novi slu~ajno susreli s Visokim predstavnikom me|unarodne zajednice za BiH, lordom Paddyjem As-hdownom;

- 14., 15. i 16. listopada: Dru{tvo je bilo doma}in planinarima iz PD “Duga“ iz Rijeke, RH, koje su do-~ekali i s njima se zajedni~ki dru`ili prvoga dana po dolasku na Igman predsjednik i dopredsjedniciDru{tva, dipl. ecc. Drago Bozja, dipl. ing. Tvrtko Pogar~i} i prof. Tomislav Batini}. Gosti su Bjela{ni-cu pohodili s ~lanovima Visokogorske sekcije i dopredsjednikom Dru{tva Tomislavom Batini}em, a unedjelju, 16. listopada, pred povratak ku}i, bili su na Trebevi}u na lokaciji Taba~ka ravan i na mjestubudu}eg dru{tvenog doma. Tom prigodom Dru{tvo je organiziralo prijatan susret s rije~kim planinari-ma prirediv{i im domjenak i lijepo dru`enje.

- 25. listopada: ve} po tradiciji Dru{tvo je organiziralo posjet Bobovcu prigodom obilje`avanja smrti po-sljednje bosanske kraljice Katarine. Po zavr{etku vjerskog dijela programa planinari su se spustili pla-ninarskom stazom u Kraljevu Sutjesku gdje su obi{li franjeva~ki samostan i u njemu kulturne arhiv-ske muzejske vrijednosti;

- 5. studenog: Viso~ica – Kaoci, po izuzetno lijepom jesenskom vremenu preko sela Ozimine planinarisu do{li podno vrha Vito gdje su boravili u jezerskom amfiteatru, dok je jedna skupina ispenjala jedanod vrhova Viso~ice – Kaoci, odakle se pru`a prekrasan pogled na kanjon Rakitnice;

- 11. studenoga: tradicionalno Martinje, “blagoslov“ mladog vina s ugodnim dru`enjem uz glazbu i plesu Napretkovom klubu “Lira”;

- 19. studenog: Budo`elje; dru`enje je bilo u planinarskom domu istoimenog planinarskog dru{tva izBreze. U povratku je ve}ina planinara i{la pje{ke do Pajtovog hana odakle se prijevoznim sredstvomvratila u Sarajevo;

- 3. prosinca: Bjela{nica; od Babinog dola pje{ke do planinarskog doma na Bijelim vodama koji je u vla-sni{tvu PD “@eljezni~ar“ iz Sarajeva. Povratak je bio na isti na~in – pje{ke do Babinog dola, a zatimprijevoznim sredstvom u Sarajevo;

- 15. prosinca: izlo`ba amaterske fotografije o radu Dru{tva i Visokogorske sekcije HPD “Bjela{nica1923“ Sarajevo, koja je prire|ena u Napretkovom klubu “Lira”.

140

Na pozive drugih pla-ninarskih dru{tava, kako izgrada, tako i izvan, ~lanoviDru{tva sudjelovali su u od-govaraju}im manifestacija-ma prema svojim mogu-}nostima, a ispred Dru{tvaupu}ivali su se zastupnicikoje je odre|ivao Upravniodbor Dru{tva. Na`alost, nepostoji uredna evidencija oindividualnim planinarskimpohodima i izletima, a bio ihje znatan broj. Me|u njimaje pohod pet ~lanova Dru{-tva koji su u kolovozu osvo-jili Triglav.

I ove godine ve} uobi-~ajena dobra suradnja nas-tavljena je s planinarskim dru{tvima “@eljezni~ar“, “D`emal Bijedi}“ i “Bjela{nica“, kao i s ve}im bro-jem dru{tava iz PS Herceg-Bosne (“Radu{a”, “Bitovnja“, “Pogorelica“, “Matinski vis“ i druga dru{tva).Vrijedno je istaknuti nastavak ranije zapo~etog posla na izradi i ~uvanju foto-dokumentacije o radu Dru{-tva, posebice one koja ilustrira planinarske pohode i izlete, u ~emu su se anga`irali ~lanovi Visokogorskesekcije. Ova sekcija je odr`ala i nekoliko sati o alpskim vje{tinama na pogodnim planinskim terenima uokolici Sarajeva.

2006. GODINA

U velikoj dvorani Kamernog teatra 55 u Sarajevu odr`ana je redovna VII. godi{nja skup{tina Dru{-tva koju je vodilo radno predsjedni{tvo u sastavu: Stjepan Vretenar, Jana Avram i Haris Bakovi}.

Predsjednik Dru{tva, dipl. ecc. Drago Bozja, podnio je iscrpno izvje{}e o radu u 2005. koje je je-dnoglasno usvojeno, zajedno s financijskim izvje{}em. Izvje{}e Nadzornog odbora podnio je dipl. iur. Mi-roljub Peri}.

U raspravi je sudjelovao i predsjednik HKD Napredak, prof. dr. Franjo Topi}, koji je, izme|u osta-log, kazao: “Veoma srda~no i iskreno podr`avam na{e Dru{tvo i njegov rad, a i materijalno… @elim dase {to vi{e nalazi u Dru{tvu mla|ih ~lanova uz mogu}nost davanja i stipendija za obrazovanje mladih izNapretkovog Fonda za stipendiranje i potporu Ivo Andri} – Vladimir Prelog, te da se Dru{tvo povezuje sdrugim dru{tvima bez obzira na vjeru i naciju.”

Prof. Tomislav Batini} u svojoj diskusiji isti~e primjereno pona{anje svih sudionika planinarskihpohoda i izleta u organizaciji Dru{tva. Istaknuo je dobre usluge ~lanova Dru{tva Stjepana Bari{i}a i Fra-nje Raosa u njihovom objektu na Trebevi}u, u neposrednoj blizini lokacije na kojoj se treba izgraditi Na-pretkov dom.

Skup{tina je jednoglasno donijela odluku da se uputi brzojavna ~estitka Janici Kosteli} za izuzetnerezultate u svjetskim skija{kim natjecanjima.

Zanimljiv je bio i poticaj mla|ih ~lanova u vezi s pobolj{anjem metoda i sadr`aja rada Dru{tva.Upravni odbor je popunjen s dva nova ~lana: gospodom Mladenom Rude`om i Martinom Tajsom.

141

Bjela{nica, Umoljani (29. 1. 2005.)

Temeljem usvojenog programa rada u ovoj godini ostvareno je sljede}e:

Dru{tveni izleti:- 4. velja~e: Trebevi}- 18. velja~e: zimski pohod na Crepoljsko;- 24. velja~e: Pokladna zabava (maskenbal) u Napretkovom klubu “Lira”;- 5. o`ujka: Bijele vode na Bjela{nici;- 18. o`ujka: pohod na bivak (Bjela{nica) u organizaciji Visokogorske sekcije mladih;- 1. travnja: pohod grebenom Trebevi}a u organizaciji Visokogorske sekcije mladih;- 8. travnja: pohod na Viso~icu – Vito; - 22. travnja: pohod pravcem Skakavac – Bukovik – Crepoljsko – Barice – Sarajevo u organizaciji Vi-

sokogorske sekcije mladih;- 1. svibnja: „Kao nekad na Trebevi}u“ – prvosvibanjski uranak;- 13. svibnja: Romanija s posjetom Novakovoj pe}ini;

- 20. svibnja: u organizacijiVisokogorske sekcije mla-dih izvi|anje stanja naplaninarskoj “Josipovojstazi“ i bivaku na Bjela-{nici;

- 28. svibnja: “Dani kiselja-~kih planinara” na Pogo-relici i Zec planini;

- 10. lipnja: Jahorina – vrhTrijesak;

- 24. lipnja: Treskavicapreko Sustavca do Velikogjezera;

- 8. srpnja: Bjela{nica – bi-vak ispod Kotlova, u po-vratku do Bijelih voda;

- 29. srpnja: Ramsko jeze-ro s posjetom etnograf-skom muzeju u franjeva-~kom samostanu na [}itu;

- 19. kolovoza: Zelengora sposjetom Crnom i Bijelomjezeru i uspon na vrh Or-lova~a;

- 27. kolovoza: Dan plani-nara Herceg-Bosne na Bu-sova~koj planini prekoTisovice;

- 10. rujna: Vranica s uspo-nom na Lo~iku preko Pro-ko{kog jezera;

142

Viso~ica, uspon na Vito (8. 4. 2006.)

Pogorelica, Dan kiselja~kih planinara (25. 5. 2006.)

- 23. rujna: Pepelari, prekosela Sebuja kod Zenice;

- 7./8. listopada: Cincarplanina – selo Lukavac –Bijele vode – Babin do sposjetom likovnoj galeriji“Gabrijel Jurki}“ u Livnu;

- 21. listopada: Bobovac,molitva za domovinu, uprigodi obilje`avanja smr-ti posljednje bosanske kra-ljice Katarine;

- 27. listopada: ekipa od ~e-tiri ~lana izvr{ila je usponna najvi{i vrh planinePrenj iz pravca Konjic –Bijela – Rakov laz – Skok– Jezerce – Zelena glava(2155 m);

- 10. studenog: tradicionalna manifestacija Martinje u Napretkovom klubu “Lira”; - 11. studenog: peto~lana skupina Visokogorske sekcije pohodila je Viso~icu i poduzela uspon na vrh Vi-

to i Mokre stijene;- 18. studenog: planinarski izlet na Igman s posjetom planinarskim domovima “Hrasni~ki stan“ i “Malo

polje”; na izletu su sudjelovala 42 planinara;- 25. studeni: Bjela{nica – selo Lukavac – Bijele vode – Babin do u organizaciji PD „ @eljezni~ar „ Sa-

rajevo;- 2. prosinca: Trebevi} – ju`na strana planine preko sela Me|u{e i Puhove ravni do ^eline i Brusa;- 7. prosinca odr`ana je planinarska tribina pod naslovom: Klimatske promjene i mogu}a rje{enja, koje

je odr`ao dipl. klimatolog @eljko Majstorovi}, ~lan Dru{tva;- 16. prosinca: Lopata iz-

nad Kre{eva;- 31. prosinca: do~ek Nove

2007. godine u Napretko-vom klubu “Lira”.

I pored ve}im dijelomura|enih organizacijskih pri-prema za izvo|enje kampana Proko{kom jezeru u vre-menu od 24. do 28. srpnja, teplaniranja planinarskog po-hoda u Gorski Kotar (Snje-`nik, Risnjak, U~ka) u raz-doblju od 28. travnja do 2.svibnja, zbog slabog odzivaovi pohodi nisu realizirani.

143

Odmor kod planinarskog doma na Pepelarima (23. 9. 2006.)

Planinarski dom u Sinanovi}ima podno Viso~ice (8. 4. 2006.)

^lanstvo je upu}eno da se uklju~i na manifestaciju “Stazama oko opkoljenog Sarajeva” koja je odr`a-na 20. 05.

Izvedene su radne akcije na Trebevi}u (transport derutnog materijala) i Bjela{nici (ure|enje plani-narske “Josipove staze“ na dijelu o{te}enom zimskom lavinom, ure|enje bivaka, te opskrba ogrjevom).

Vrijedno je istaknuti izvedenu organizaciju izlo`be slika ~lanica Dru{tva – Adele Tuni}, Verice Ku-lenovi} i Karoline Atagi} u Napretkovom klubu Lira, 19. sije~nja, kao i Uskrsnu zabavu 21. travnja u is-tom prostoru 21.

U sklopu [kole za omladinske planinarske vodi~e odr`an je “Dan alpinizma“ na lokalitetu Mo~ilaiznad Kozije }uprije.

Gosp. Drago Bozja koautor je planinarsko-turisti~kog Vodi~a po planinama oko Sarajeva koji jepredstavljen u dvorani UNITIC u Sarajevu.

U sklopu manifestacije “Dani hrvatske kulture u Sarajevu“, suradnjom Veleposlanstva RepublikeHrvatske u BiH i Dru{tva prire|eno je predstavljanje knjige @ivot na planinarski na~in prof. dr. @eljkaPoljaka uz istodobnu video-projekciju Putovanje u Veliku dolinu Kraljevstva nebeskog – Kina DarkaBerljaka, tajnika Hrvatskoga planinarskog saveza. Oba gosta stigla su iz Zagreba, a predavanje i video-projekcija odr`ani su u prepunoj dvorani kina “Imperijal“.

Dana 14. lipnja odr`a-no je u Napretkovom klubu“Lira” predstavljanje knjigeSportsko dru{tvo Napredak1994. – 2004. izdava~aHKD Napredak, u kojoj jepredstavljeno i HPD “Bjela-{nica 1923” Sarajevo.

Na poticaj Dru{tvaobavljaju se odre|ene akti-vnosti na pokretanju memo-rijalnog obilje`avanja spo-mena na blagopokojnog pa-pu Ivana Pavla II. u odnosuna njegovo svojedobno akti-vno bavljenje planinarstvom

144

Romanija, planinarski dom Stajna (13. 5. 2006.) Romanija, uspon k Novakovoj pe}ini (13. 5. 2006.)

Igman, planinarski dom “Hrasni~ki stan“ (18. 11. 2006.)

i skijanjem. Stoga je odr`an pro{ireni sastanak s predstavnicima Planinarskog saveza Herceg-Bosne i fraPetra Krasi}a, gvardijana samostana na Masnoj luci podno ^vrsnice.

Upravni odbor Dru{tva tijekom godine odr`avao je kontinuirano, svakih petnaest dana, redovne sje-dnice u Napretkovom klubu “Lira”, izuzev za vrijeme godi{njih odmora. Odr`ano je ukupno 20 sjednica,a jedna od njih, cjelodnevna, odr`ana je na Trebevi}u, na lokalitetu budu}eg Napretkovog Multimedi-jalnog centra. Na sjednicama se raspravljalo i odlu~ivalo o raznovrsnim zada}ama, prije svega u cilju re-aliziranja godi{njeg programa rada te, naravno, o novim poticajima i zada}ama koje su se pojavljivale ti-jekom godine, kao {to su apliciranje na natje~aj Kantona Sarajevo, davanje mi{ljenja o prijedlogu izgra-dnje nove sanjka{ke staze na Trebevi}u s dijelom staze koja bi i{la preko podru~ja Multimedijalnog Na-pretkovog doma, odre|ena pomo} pri utemeljenju planinarskog dru{tva pri Glavnoj podru`nici Napretkau Zagrebu, pripreme za odr`avanje godi{nje skup{tine, daljnje aktivnosti na kupovini i uknji`bi zemlji{nenekretnine na Trebevi}u, kao i pronala`enje rje{enja za adaptaciju dru{tvenog prostora za okupljanje ~lan-stva u suterenu zgrade Napretkovog zakladnog doma u sredi{tu Grada, anga`man u organiziranju dru{-tvenih zabava, odlu~ivanje o sudjelovanju na manifestacijama u organizaciji drugih planinarskih dru{ta-va u Sarajevu i {ire, analiza brojnog stanja ~lanstva i problematike u vezi s tim, analiza anonimne anketeme|u ~lanstvom, anga`man na pridobijanju odre|enih materijalnih sredstava, analiza operativnih plano-va rada, razmatranje teksta ugovora o zakupu ku}e na Trebevi}u, utvr|ivanje mogu}eg sudjelovanja uaktivnostima na izgradnji objekta na Trebevi}u, uspostava sustava web-stranice za potrebe Dru{tva i dru-go.

145

Planinarska tribina Klimatske promjene i mogu}a rje{enja (7. 12. 2006.)

Predstavljanje knjige @. Poljaka i video-zapisa Darka Berljaka o planinama Tibeta (5. 6. 2006.)

146

147

148

149

150

151

152

ZNA^AJNI DOGA\AJI U AKTIVNOSTIMAHPD “BJELA[NICA 1923“

8. lipnja 1923. odr`ana je utemeljiteljska skup{tina podru`nice HPD “Bjela{nica“ Sarajevo;23. o`ujka 1924. odr`ana je I. redovita godi{nja skup{tina Podru`nice;Prvi predsjednik Podru`nice bio je prof. Milan Leinert, a tajnik prof. Ivan Ren|eo;5. srpnja 1924. u Sarajevu je sve~ano obilje`ena 50. obljetnica osnutka i djelovanja HPD-a;20. svibnja 1928. na Trebevi}u u “Aleksandrovom domu“ obilje`ena je 5. obljetnica osnutka Podru`nice;6. velja~e 1929. organizirana je prva dru{tvena pokladna zabava – maskenbal, {to }e idu}ih godina pos-

tati dru{tvena tradicija;1930. dat je poticaj za izgradnju planinarske ku}e na planini Treskavici (izme|u Velikog i Crnog jezera,

podno Ilija{a);1931. Podru`nica postaje ~lan Sarajevskog zimsko-{portskog podsaveza;12. rujna 1932. organizirana je prva dru{tvena zabava “Martinje“, {to }e kasnije postati tradicija;17. rujna 1933. u opservatoriju na Bjela{nici obilje`ena je 10. obljetnica osnutka Podru`nice, te je tom

prilikom izra|ena spomen-medalja, {to je u ono vrijeme, u tada{njoj dr`avi, bila prva planinarskamedalja;

Tijekom 1934. ostvarena je suradnja na izradi vodi~a Po planinama Bosne i Hercegovine;1934. sredi{njica HPD-a u Zagrebu imenovala je za svog za~asnog ~lana dr. Josipa Flegera, predsjednika

Podru`nice;4. lipnja 1934. otvorena je planinarska “Josipova staza“ od Velikog polja na Igmanu do vrha Bjela{nice

(2067 m n/v);U srpnju 1934. na Tara~in-dolu organizirano je obilje`avanje 60. obljetnice HPD-a;1934. dat je poticaj za gradnju ku}e na Bukoviku o ~emu je Podru`nica tra`ila stajali{te sredi{njice HPD-

a u Zagrebu;27. sije~nja 1935. ~lan Podru`nice Stanko Zadnikar postaje prvak skija{kog natjecanja u organizaciji Sa-

rajevskog zimsko-skija{kog podsaveza;25. kolovoza 1935. otvara se skija{ko-planinarsko skloni{te na Kasovom dolu na Igmanu;6. listopada 1935. sve~ano se otvara planinarska ku}a na Bukoviku;

153

U 1935. u radu Pripremnog odbora za odr`avanje V. kongresa Saveza planinarskih dru{tava u tada{njojdr`avi sudjelovala su i tri odbornika podru`nice “Bjela{nica“;

1935. na dr`avnom skija{kom natjecanju na Jahorini sudjelovala je i ekipa Ski-sekcije Podru`nice;13. rujna 1935. Ski-sekcija Podru`nice obilje`ila je godi{njicu otvorenja skloni{ta na Kasovom dolu;21. i 22. o`ujka 1935. na dr`avnom prvenstvu u alpskoj kombinaciji u Kamni{kim alpama (Ro{ica) su-

djelovao je i Stjepan Lincender, ~lan Ski-sekcije Podru`nice;U o`ujku 1936. dat je poticaj za gradnju ku}e na ^vrsnici i konstituiran je poseban dru{tveni odbor;19. o`ujka 1936. ~lan Podru`nice Josip Cvitkovi} sa svojim prijateljima planinarima podigao je veliki `e-

ljezni kri` na Velikom Vilincu na ^vrsnici;10. sije~nja 1937. organizirano je prvo dru{tveno skija{ko natjecanje na Bukoviku {to }e u narednim go-

dinama postati tradicija;Tijekom 1937. pro{ireno je planinarsko-skija{ko skloni{te na Kasovom dolu;U jesen 1938. po~ela je izgradnja planinarske ku}e na ^vrsnici na prostoru Velikog Vilinca;7. kolovoza 1938. planinarsku ku}u na Bukoviku posjetili su dr. Juraj [utej, narodni zastupnik, dr. Milan

Martinovi}, dopredsjednik HKD-a Napredak i dr. Josip Fleger, predsjednik Podru`nice;1938. najkvalitetnije fotografije Ljube Stipi}a i Josipa Sigmunda postavljene su u prostorijama planinar-

skog doma “Tomislav“ na Sljemenu kraj Zagreba;6. kolovoza 1939. sve~ano je otvorena planinarska ku}a na V. Vilincu na ^vrsnici;22. listopada 1939. organiziran je na Bukoviku “[umski dan“, kad je posa|eno oko 1600 raznovrsnih sa-

dnica;1939. dr. Josip Fleger na ^vrsnici pronalazi stani{te rijetke biljke Sibirea Croatica;6. prosinca 1940. osnovana je Omladinska sekcija Podru`nice na ~elu s pro~elnikom Josipom Sigmun-

dom;18. listopada 1940. dolazi do ujedinjenja – fuzije Dru{tva planinara u BiH i podru`nice HPD-a “Bjela{ni-

ca“;19. lipnja 1941. utemeljuje se jedinstveno Hrvatsko planinarsko dru{tvo Nezavisne dr`ave Hrvatske;28. lipnja 1941. za povjerenika HPD-a u Sarajevu postavljen je dr. Feliks Poljani}, te {est ~lanova Savje-

todavnog odbora;Tijekom 1941. i 1942. najve}i broj planinarskih ku}a Podru`nice oplja~kan je i spaljen uslijed ratnih do-

ga|anja na planinskim prostorima;U 1942. Podru`nica je brojala 28 utemeljitelja, 10 za~asnih ~lanova i 467 redovita ~lana;Od 1945. – 1990. rad Podru`nice se ugasio zbog novih dru{tveno-politi~kih prilika u tada{njoj dr`avnoj

zajednici;26. listopada 1994. donesena je odluka Sportskog dru{tva “Napredak“ o formiranju Poticajnog odbora za

obnovu HPD “Bjela{nica“;12. prosinca 1998. odr`ana je obnoviteljska skup{tina HPD “Bjela{nica“ na kojoj je za predsjednika iza-

bran prof. Tomislav Batini} i donesena odluka o udru`ivanju u SD “Napredak“, udrugu HKD-a Na-predak;

11. prosinca 1999. na I. godi{njoj skup{tini donesena je odluka o imenovanju vrhbosanskog nadbiskupa,uzoritog Vinka kardinala Pulji}a za za~asnog ~lana Dru{tva, kao i odluka o udru`ivanju u planinar-ske asocijacije uz odre|ene uvjete;

25. rujna 1999. postavljena je na Velikom Vilincu na ^vrsnici spomen-plo~a prigodom 60. obljetnice izgra-dnje ku}e. Plo~u je dalo izraditi Dru{tvo, a postavljena je u suradnji s HPD “Prenj 1933“ iz Mostara;

154

24. kolovoza 2000. Dru{tvo je registrirano kod Federalnog ministarstva pravde temeljem Zakona o udru-`ivanju gra|ana;

18. studenog 2000. Dru{tvo dobija PLAKETU od HKD Napredak za ukupan dotada{nji rad;Tijekom 2000. redovito je emitirana polusatna emisija o planinarstvu i ekologiji na radiopostaji Vrhbo-

sna, a emisije je ure|ivao Drago Bozja;U sije~nju 2001. Dru{tvo organizira Planinarsku {kolu za djecu i mlade`;9. velja~e 2001. obnovljeno je odr`avanje dru{tvene pokladne zabave – maskenbala u Napretkovom klu-

bu “Lira”; 14. srpnja 2001. sve~ano je obavljeno otvorenje obnovljene planinarske “Josipove staze“ na Bjela{nici;2002. Dru{tvo dobiva od gradona~elnika grada Sarajeva, akademika Muhidina Hamamd`i}a, priznanje –

Srebreni suvenir grada Sarajeva za doprinos u razvoju planinarstva, aktivnostima na za{titi prirodete obnovi markacija;

2002. tijekom ljeta jedinica njema~kog SFOR-a predala je Dru{tvu planinarsko skloni{te – bivak na Bje-la{nici na prostoru ispod Kotlova;

2002. Dru{tvo je obilje`ilo 40. obljetnicu tragedije mladih na Bjela{nici postavljanjem spomen plo~e naodgovaraju}em mjestu;

2002. uzoriti kardinal Vinko Pulji} blagoslovio je u svojoj kapelici umjetni~ku sliku Sveti Bernard (za{ti-tinik planina i planinara), {to je dar Planinarske bratov{tine istog imena iz Samobora, RH;

21. rujna 2002. u okviru programa obilje`avanja 100. obljetnice HKD Napredak, Dru{tvo je organiziralomasovan planinarski pohod na Bjela{nicu;

25. listopada 2003. na Bobovcu je obilje`ena obljetnica smrti posljednje bosanske kraljice Katarine Ko-sa~e, {to }e otad biti tradicija svake godine;

11. studenog 2003. obnovljeno je odr`avanje dru{tvene zabave “Martinje“ u Napretkovom klubu “Lira”;22. o`ujka 2004. na V. godi{njoj skup{tini promovirani su novi za~asni ~lanovi Dru{tva: banjalu~ki bis-

kup dr. Franjo Komarica, akademik Ivan Supek, Stipe Bo`i}, svjetski alpinisti~ki as i Miroslav pl.Ivani{evi}, ~lan Dru{tva iz tridesetih godina pro{loga stolje}a koji `ivi u Samoboru, RH;

19. travnja 2004. predstavljanje knjige Stipe Bo`i}a “Sedam vrhova na najvi{im planinama svih kontine-nata”, uz video projekciju u kinu “Imperijal”;

22. listopada 2004. Dru{tvo dobija apostolski blagoslov iz Vatikana od pape Ivana Pavla II.;U 2005. Dru{tvo je uputilo {iroj javnosti apel za za{titu slivova rijeka Neretve i Vrbasa te poticaj za iz-

gradnju planinarskog objekta za potrebe Dru{tva na prostorima oko Sarajeva;Krajem 2005. Dru{tvo je dalo poticaj, a za~asni ~lan Dru{tva uzoriti kardinal Vinko Pulji} podr`ao, da se

trajno obilje`i uspomena na papu Ivana Pavla II kao skija{a i planinara;Krajem 2005. Dru{tvo je podr`alo projekt izrade monografije o HPD “Bjela{nica 1923“; tu zada}u pre-

uzeo je prof. Tomislav Batini};U 2005. i 2006. ~lanovi Dru{tva obavili su zna~ajan dio posla na kupovini i prijenosu vlasni{tva zemlji-

{ne nekretnine na Trebevi}u te ure|enju okoli{a, a za potrebe HKD-a Napredak koje }e tu graditisvoj multimedijalni dom;

5. lipnja 2006. gosti iz Zagreba, gospoda prof. dr. @eljko Poljak i Darko Berljak promovirali su knjigu @i-vot na planinarski na~in i film o planinama Tibeta.

155

O AUTORU

TOMISLAV BATINI]Osnovnu, u~iteljsku i Vi{u pedago{ku {kolu te Prirodno matemati~ki fakul-tet zavr{io je u Sarajevu gdje stalno `ivi i radi od druge godine `ivota. Voj-sku je slu`io u {koli rezervnih ~asnika u Vipavi, Slovenija.Nakon zavr{ene u~iteljske {kole, dekretom prosvjetnih vlasti upu}en je narad na podru~je bugojanskog kotara, odnosno op}ine Uskoplje-Gornji Va-kuf gdje boravi ~etiri {kolske godine. U neposrednoj blizini Vranice, Radu-{e i toka Vrbasa, obilazi planinska podru~ja i sti~e prva planinarska iskus-tva. Povratkom u Sarajevo postaje ~lan PD “Bjela{nica”. Radi u osnovnom{kolstvu kao u~itelj, nastavnik, profesor, savjetnik i ravnatelj. Za dugogo-di{nji predani rad u odgoju i obrazovanju dobiva presti`nu republi~ku na-gradu “Hasan Kiki}“, Orden rada sa srebrenim vijencem, Plaketu Grada Sa-

rajeva. Aktivan je u dru{tvenim organizacijama Narodne tehnike i Saveza izvi|a~a za {to dobiva adekva-tna priznanja.

Jedan mandat bio je predsjednik Gradskog planinarskog saveza Sarajevo, u dva mandata ~lan Upra-vnog odbora Planinarskog saveza BiH, ~lan delegacije Planinarskog saveza BiH u Skup{tini planinarskogsaveza Jugoslavije.

Nositelj je bron~ane, srebrne i zlatne zna~ke “Po planinama BiH”, te zlatne zna~ke PS BiH i Sre-brne zna~ke PSJ, kao i dobitnik ve}eg broja priznanja planinarskih dru{tava u BiH.

Projektirao je program osnovne planinarske {kole, bio predava~, poticatelj me|udru{tvene suradnje,suradnik u ~asopisu Na{e planine, provoditelj programa za{tite prirodnog okoli{a. Isticao se kao vrstanorganizator planinarskih pohoda i manifestacija. Obi{ao je najve}i broj planina BiH, visokogorsku plani-narsku transverzalu u Sloveniji, primorske i panonske planine u Hrvatskoj, jedan broj planina u Srbiji,Crnoj Gori, Bugarskoj (Osogovske, Rodope, Stara planina), osvojio “Zlatnu zna~ku“ Badgasteinske tran-sverzale u Austriji, Gerlachov {tit i Zakopane u Visokim Tatrama, Slova~ka.

Nakon obnove rada Hrvatskoga kulturnog dru{tva Napredak obna{a du`nost, u dva mandata, gla-vnog tajnika i savjetnika predsjednika Dru{tva. Za predan rad u Napretku, od 1991. do 2006. dobio je sta-tus za~asnog ~lana Dru{tva, Zahvalnicu, Plaketu i Veliku Plaketu.

Jedan je od obnovitelja Hrvatskoga planinarskog dru{tva (HPD) “Bjela{nica 1923“ koje djeluje uokviru Napretka, potaknuo je uspostavu projekta na prostoru Masne luke podno ^vrsnice za trajno obi-lje`avanje blage uspomene na papu Ivana Pavla II. kao skija{a, planinara i ljubitelja prirodnog okoli{a.Podr`ava i podupire me|udru{tvenu suradnju u okviru planinarske organizacije. Dao je veliki osobni do-prinos u pripremnim aktivnostima na zada}ama za izgradnju Napretkovog multimedijalnog doma na Tre-bevi}u.

156

I Z V O R I I L I T E R A T U R A

- Arhivska gra|a, Muzej grada Samobora, RH – Odjel: Povijest hrvatskoga planinarstva.- Dr`avni arhiv Bosne i Hercegovine.- ^asopis Hrvatski planinar, izdava~ Hrvatsko planinarsko dru{tvo Zagreb, 1924.–1944.- ^asopis Na{e planine, izdava~ Planinarski savez Hrvatske, 1960.–1970. god.- @eljko Poljak i Vladimir Bla{kovi} sa suradnicima, Hrvatsko planinarstvo, Planinarski savez Hrvatske,

Zagreb 1975.- Dr. @eljko Poljak, Slike iz povijesti hrvatskoga planinarstva, Planinarski savez Hrvatske, 1987.- Dr. @eljko Poljak, Zlatna knjiga hrvatskoga planinarstva, Zagreb, 2004.- [efko Had`ali}, Planinarstvo i planinarski objekti u Bosni i Hercegovini 1892.–2005. g., Planinarski

savez BiH, 2005.- Arhivska gra|a Hrvatskoga planinarskog dru{tva “Bjela{nica 1923 “ Sarajevo, 1998.–2005.- Fotografije iz foto-albuma HPD-a “Bjela{nica“ od 1928.–1940. i HPD-a “Bjela{nica 1923” od 1998. do

2006.

157

158

SADR@AJ

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Utemeljenje HPD-a i po~etak djelovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Utemeljenje planinarske organizacije u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6“Dru{tvo planinara u Bosni i Hercegovini“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7HPD “Bjela{nica 1923“ - utemeljenje i djelovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91924. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151925. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171926. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181927. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191928. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201929. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211930. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221931. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271932. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291933. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341934. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 381935. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 431936. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 501937. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 581938. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 611939. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 661940. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 751941. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 811942. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84Popis imena ~lanova za 1942. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86Popis dru{tvenih nekretnina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91Stradanje planinarskih objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92

159

1943. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 931944 godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95Istaknuti i zaslu`ni planinari od 1923. do 1941. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97Razdoblje od 1945. do 1948. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103Obnova rada HPD “Bjela{nica 1923“ 1998. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1051999. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1092000. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1142001. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1172002. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1222003. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1262004. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1322005. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1362006. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141Zna~ajni doga|aji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156Izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157Sadr`aj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159

160