Transpiracija lista(Stahlov pokus)

Ivana Bobić, 3.b

20. listopada 2009.

UvodBiljke mogu izlučivati vodu u obliku vodene pare (transpiracija) i u tekućem obliku (gutacija). Transpiracija je oblik izlučivanja vodene pare a može se odvijati kroz puči, kroz oplutjela tkiva ili lenticele i kroz kutikulu pa razlikujemo 3 vrste transpiracije:

- stomatalna (kroz puči)- lenticelna (kroz pore na oplutjelim tkivima) - kutikularna (kroz kutikulu)

Voda isparava sa svih biljnih područja koje graniče sa zrakom, a glavni transpiracijski organi su listovi. Listovi su prekriveni kutikulom koja vrlo slabo propušta vodu. Isparavanje vode s vanjskih površina biljke naziva se kutikularna transpiracija i ona je relativno malo zastupljena.Na zelenim površinama biljaka razvile su se i puči, otvori kroz koje se vrši transpiracija. Većina vode isparava kroz puči, tj. više od 90% vode gubi se stomatalnom transpiracijom. Puči možemo definirati kao otvore na naličju lista kroz koje se izmjenjuju plinovi i izlučuje voda, a koji su građeni od porusa, stanica zapornica, stanica susjedica i kloroplasta.Neki okolišni čimbenici, poput opskrbljenosti biljke vodom, svjetlosti, temperature i unutarstanične koncentracije CO2 utječu na gibanje puči pa tako puči mogu biti otvorene i zatvorene.Za vedrom, sunčanog dana u stanice zapornice počinju ulaziti kalijevi ioni, fotosintezom se sintetiziraju šećeri pa se povisuje osmotski tlak, a vodni potencijal postaje sve negativniji. Voda zatim ulazi u zapornice, povećava se turgorski tlak ipuči se naposljetku otvaraju.Puči se zatvaraju kad nema sunčeve svjetlosti, a pri tome ni fotosinteze. Tako se smanjuje količina šećera i kalijevih iona u zapornicama, potom se smanjuje i turgor i voda izlazi iz zapornica.

Pribor i materijalZa ovaj pokus trebala sam: biljku lončanicu (begonija, pelargonija itd.), filtar-papir natopljen otopinom kobaltovog klorida, kvadratne listiće plastične folije i spajalice.

Opis rada Zalila sam biljku (pelargoniju) i stavila plavo obojene trake papira s jedne i druge strane lista, a preko njih plastične kvadratno izrezane listiće i tako sam spriječila djelovanje zraka.

20. listopada 2009.

RezultatiPapir natopljen kobaltovim kloridom, od početne plave boje prešao je u ružičastu, ali samo na donjem dijelu lista. To dokazuje postojanje puči na donjem dijelu, te transpiraciju koja se odvija na istom.

Rasprava i zaključakPokus mi je uspio, tj. uspjela sam dokazati postojanje puči na donjoj strani lista pelargonije. Postojanje puči dokazujem ružičastom bojom papira koji je promjenio boju prilikom dodira s vodom koja se isparavala tijekom jednog sata s lista pelargonije.Puči se uglavnom nalaze na naličju lista iako postoje naravno i biljke kod koji puči nalazimo i na gornjoj epidermi. Kod pelargonije puči se nalaze na samo na donjoj epidermi jer papir natopljen kobaltovim kloridom nije promijenio plavu boju u ružičastu što je inače dokaz da se papir natopio vodenom parom, koja zapravo dolazi iz puči.

Literatura· Žaklin Lukša, Sanja Mikulić: Život 3, udžbenik biologije za 3.razred gimnazije; Školska knjiga, Zagreb, 2009.· Branka Pevalek-Kozlina – Fiziologija bilja, Profil, Zagreb, 2003.· http://www.moje-instrukcije.com/lekcije/biologija/Biologija-Voda.pdf· http://www.pmfst.hr/~bezic/OPCA_BOTANIKA.PPT

20. listopada 2009.