Trešnjevku zaposjele žene!

1

broj 22 / 23proljeće / ljeto 2013.Besplatno kvartovsko glasilo

Vijeća Gradskih ČetVrti sjeVer i juG pogled unATrAg

međunarodni projekt cekatea eduCAThe

poznati iz susjedstVa InTervju: AnA ruCner

ŽeneTrešnjevku zaposjele

2

glas trešnjevke | proljeće / ljeto

Novosti iz četvrti

Idemo u CeKaTe

Trešnjevačka posla

od 7 do 107

Poznati iz susjedstva

Povijesni feljton

Kvartovski metronom

riječ urednice

Drage trešnjevčanke i trešnjevčani,

iako smo podatke koji se tiču popisa sta-novništva dugo čekali, a dio njih još nije obrađen, ono što sa sigurnošću možemo reći jest da Trešnjevkom – vladaju žene. naime, u četvrti Trešnjevka jug živi 5000 više žena nego muškaraca, a slično je i u četvrti sjever gdje je oko 4000 više žena. Kad se usporede podaci iz popisa stanov-ništva iz 2001. - Trešnjevčana ima manje. Ipak, obje gradske četvrti zajedno imaju više stanovnika od, primjerice, Zadra, osijeka ili pule. Budući da je naselje veliko kao neki hrvatski gradovi zaslužuje i jedan novi projekt. Tako je Centar za kulturu “Trešnjevka” pokrenuo projekt

“ Kazalište u kvartu - škola u kazalištu” kojem je cilj publiku senzibilizirati za umjetnost. Kad smo već kod daski koje život znače, CeKaTe je u travnju organizi-rao međunarodnu radionicu “edukativni teatar kao mjesto nadilaženja diskri-minacije osoba s posebnim potrebama” (EDUCAtHE). Što su sudionici radionice, među kojima je bilo posjetitelja iz cijele europe, radili tijekom šestodnevnog kreativnog procesa, mogli su vidjeti svi koji su se odazvali javnom performansu u kazališnoj dvorani tNt-a. Iako nisu osobe s invalidnošću, s diskriminaci-jom se susreću i oboljeli od epilepsije, a kako se znanjem boriti protiv predra-suda, za vas smo doznali u IX. gimnaziji gdje je i ove godine obilježen ljubičasti dan. u istoj smo školi doznali imaju li problema s vandalima, provalnicima i huliganima te treba li im pomoć velikoga brata. Kako pak izbjeći loše ponašanje i dobro odgajati djecu, i u ovom nas je broju savjetovala psihologinja dubravka Miljković. A kako je pak živjeti i odga-jati dijete u našem kvartu, otkrila nam je, kako za sebe kaže, trešnjevačka puca Ana rucner. I kao šećer na kraju, zbog vas smo posjetili i poznatu slastičarnicu

“Meli” koja je postala – trešnjevački brend.

Anita Končar

Trešnjevka sjever

str. 4-7

Trešnjevka jug

str. 8-11

Riječ imaju predsjednici

str. 12

Međunarodni projekt: educathe

str. 13

Projekt: Kazalište u kvartu – škola u kazalištu

str. 14-15

Kolači i torte iz tvornice obitelji Varda

str. 19

Krajnji rok za legalizaciju

str. 20-21

Trešnjevku zaposjele žene!

str. 22-23

Kvartovski potoci i mostovi str. 24-25

Kolumna Nives Opačić Ulicama kružim str. 26

Akcija “Cvijetnjak Vrbana”

str. 27

Ljubičasti dan u XI. gimnaziji

str. 28-29

Treninzi samoobrane u “Školi Safira”

str. 30

Plivački klub “Trešnjevka”

str. 31

Folklorni ansambl “Ivan Goran Kovačić”

str. 32

Veliki brat poželjan samo na školskim igralištima

str. 33

Sindikalna palača na Trešnjevki

str. 34

Preko društvenih mreža do političkih bodova str. 35

Kolumna Dubravke Miljković

str. 36

Događanja u knjižnicama

str. 37

Intervju: Ana Rucner, mlada violončelistica

str. 38–39naselje Istrana i invalida

str. 40–41najave događanja: Festival, kino, koncert, sport

str. 42–43

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 3

sadržaj

Fedor Kritovac dobio svoj ugao

str. 16

Retrovizor Pregled događanja u CeKaTeu

str. 17

najave događanja u CeKaTeu

str. 18


Treš njev ka Sje ver

Novosti iZ četvrti

Vijeću gradske četvrti Trešnjevka sjever i vijećima 10 mjesnih odbora istekao je mandat. Dana 19. svibnja, kad se održavaju novi izbori, znat ćemo tko će se tijekom sljedećih četiriju godina brinuti o zagrebačkom kvartu površine gotovo 6000 četvornih metara u kojem živi više od 60.000 stanovnika

Pogled unatrag od 2009. do 2012.

Tijekom prošlih četiriju godina bilo je puno aktivnosti na koje smo osobito ponosni, a spomenut ćemo samo neke.

Bezimeni park na križanju Selske, Zagorske i Krapinske nazvana je Parkom praved-nika među narodima u sjećanje na sugrađane koji su tijekom holokausta spašavali živote židovskih obitelji te zbog toga hrabrog čina dobili titulu pra-vednika među narodima.

U suradnji s Centrom za kul-turu “Trešnjevka” Vijeće grad-ske četvrti organiziralo je Dane Trešnjevke sjever, manifestaciju tijekom koje su se građani dru-žili s vijećnicima, razmjenjivali korisne informacije o potre-bama u kvartu te uživali u kul-turno-umjetničkom programu.

Gradska četvrt Trešnjevka sjever sklopila je prijateljstvo s praškom gradskom četvrti Prag 4. Prema ugovoru koji su pot-pisali Karel Šplichal, vijećnik četvrti Prag 4, i Željko Sladović, predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever, dvije će gradske četvrti surađivati

tekst i foto: vesna rems dobrin

Bivše smetlište na Rudešu preuređeno je u dječje igralište

novosti iz četvrti


5

u projektima koji su povezani s gospodarstvom, kulturom, znanošću, umjetnošću, obra-zovanjem, turizmom, zaštitom okoliša… Prag je ulaskom Češke u Europsku uniju decentra-lizirao gradsku vlast pa se u Vijeću Trešnjevke sjever nadaju da će im praški vijećnici svojim iskustvom pomoći pri decen-tralizaciji i razvoju zagrebačke mjesne samouprave te funkcio-niranju lokalne izvršne vlasti.

U nazočnosti visokih gostiju iz ruskog veleposlanstva na Gagarinovu putu svečano je obilježen Dan Jurija Gagarina i 50. obljetnica njegova leta u svemir. Zagrebačkoj gradskoj skupštini upućen je zahtjev da se Gagarinov put preimenuje u Šetalište Jurija Gagarina, što je Skupština na kraju i usvojila.

Vijećnici su podržali građane u borbi za zeleni grad tijekom akcije potpisivanja peticije za spas zelene površine koju je Gradski ured za prostorno ure-đenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet želio prena-mijeniti u parkiralište s napla-tom. Pobijedili su stanari Nove ceste 1 uz podršku Vijeća koje je livadu opremilo klupicama i novim stolom za stolni tenis.

Vijeće je sufinanciralo ure-đenje ljetne pozornice u dvorištu Centra za kulturu “Trešnjevka” i rekonstrukciju velike dvorane.

Osnovano je Vijeće za pre-venciju. Tijelo je nastalo ini-cijativom Policijske uprave zagrebačke, a sukladno naputku zagrebačkoga gradonačelnika, da bi se spriječilo nasilje u školi, alkoholiziranje i drogi-ranje mladih te da bi se stvorili bolji uvjeti za rast i razvoj djece i mladih. U Vijeću je sedmero uglednika koji ili žive ili rade na Trešnjevki, a to su: predsjed-nik Vijeća za prevenciju i Vijeća četvrti Trešnjevka sjever Željko Sladović, zamjenik Vijeća za prevenciju i načelnik Sedme policijske postaje Zoran Zdunić, ravnateljica Centra za kulturu “Trešnjevka” Ljiljana Perišić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb “Trešnjevka” Tatjana Štritof, psihologinja Doma zdravlja – zapad Ljubica Uvodić Vranić, ravnatelj Vladina ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Željko Petković te Nikola Starčević iz Vijeća mladih Grada Zagreba. Dosadašnje važnije inicijative Vijeća za prevenciju bile su zabrana pijenja alkohola na javnome mjestu te uređenje i osvjetljavanje pothodnika.

U obnovu Društvenog doma “Samoborček”, bivšeg Doma kul-ture “Joža Vlahović”, uloženo je 2,5 milijuna kuna. Dom sad ima veliku dvoranu u kojoj građani mogu uživati u kulturnim, ple-snim i umjetničkim događanjima.

Temeljito su rekonstruirane Trakošćanska, Sokolgradska, Udbinska ulica, Vinkovačka, Puljska, Mirkovečka, Dinarska, Zvonigradska i Zlatarska.

Uređeni su parkovi i dječja igrališta u naselju Prve hrvatske

Gagarinov put preimenovan je u Šetalište Jurija Gagarina

Nove dječje sprave s antitraumatskim podlogama dobio je Dječji vrtić “Trešnjevka” u Trakošćanskoj ulici

U Drenovačkoj ulici saniran je plato te su postavljene nove klupe i žardinijere

novosti iz četvrti


6

štedionice, park u Pasarićevoj ulici, dječje igralište na križanju Lazinske i Travničke, u Rudešu, u Poznanovečkoj (na Ciglenici), u Golikovoj, uređeno je prvo dječje igralište u Ljubljanici…

Uređen je okoliš doma umirovljenika u Drenovačkoj, Zagrebačkoga hokejskog centra u Zagorskoj, Elektrostrojarske obrtničke škole na Selskoj, autobusno okretište na kraju Baštijanove, Fallerovo šetali-šte uz potok… Bilo je i za župu sv. Marka Križevčanina pa je tako 66.500 kuna plaćeno za izradu projektne dokumenta-cije za pastoralne prostorije.

usvojen Plan za 2013. godinu

Na sjednici održanoj 28. veljače Vijeće Trešnjevke sjever doni-jelo je plan malih komunalnih akcija za 2013. godinu čiji su radovi vrijedni 6,5 mili-juna kuna. Na javnoprometne površine i objekte potrošit će se 3,5 milijuna kuna, na igra-lišta i zelene površine 2,2 milijuna, na prostorije mjesne samouprave 168.000 kuna te za druge javne objekte i površine 680.000 kuna.

Među važnijim ulaganjima povezanima sa sanacijom javno-prometnih površina vrijedi ista-knuti uređenje Razvorske ulice (300.000 kuna), Bilogorske od Ljubljanice do Uskočke (560.000 kuna), Vitezićeve od Baštijanove do Ozaljske (352.000 kuna) te Januševečka ( 275.000 kuna).

Za dječja igrališta i zelene površine izdvojeno je 2,15 milijuna kuna, a najviše će se uložiti u uređenje dječ-jeg igrališta kraj Nove ceste 4 (510.000 kuna) i onog na križanju Ozaljske i Puljske (416.000) te na uređenje Parka pravednika među narodima na Ciglenici (354.000 kuna).

Dobit ćemo novi park za pse na zelenoj površini na kri-žanju Zagrebačke i Ulice R. F. Mihanovića u Rudešu. Izradit će se idejni projekti za što je namijenjeno 30.000 kuna, a bude li vremena i novca, do kraja godine dovršit će se i park za kućne ljubimce.

Mnoge će razveseliti poda-tak da se sprema rekonstrukcija prekrasnog starog i, na žalost, vrlo zapuštenog parka s dječjim igralištem na Trešnjevačkom trgu, iza benzinske crpke i nasuprot Konzuma. Za izradu idejnog pro-jekta izdvojeno je 30.000 kuna, a nakon toga počinju radovi. Park će se u cijelosti ograditi, a ispod raskošnih krošnji, u hladovini, postavit će se nove klupe i koševi te nova rasvjeta.

Planirano je uređenje oko-liša oko doma umirovljenika u Drenovačkoj koje će stajati 108.000 kuna, uredit će se Dječji vrtić “Zvončić” u Voltinom naselju, za što je izdvojena 131.000 kuna, te vrtić “Bajka” u Zorkovačkoj, za što će se potrošiti 84.000 kuna.

Oko Osnovne škole “August Šenoa” u Selskoj postavit će se ograda (386.000 kuna), oko južnoga dijela zgrade Zagrebačkoga hokejskog

Uređen je plato ispred Zagrebačkoga hokejskog centra

Uređeno je igralište u Pasarićevoj ulici

Asfaltirana je Maceljska ulica na Ljubljanici

novosti iz četvrti


7

saveza u Zagorskoj zami-jenit će se ograda (187.000 kuna), a u Centru za kulturu i Mjesnom odboru “Stara Trešnjevka” uredit će se sani-tarni čvor (70.000 kuna).

Uređivat će se i zgrade mje-sne samouprave. Prostorije Mjesnog odbora “S. S. Kranjčević” dobit će nova ula-zna vrata i klimatizacijske ure-đaje, u prostorijama Mjesnog odbora “Nikola Tesla” pro-mijenit će se stolarija, ugra-diti senzorski reflektor iznad ulaznih vrata te postaviti nova oglasna ploča u dvorištu, a dom Mjesnog odbora “Samoborček” dobit će nadstrešnicu. Izradit će se projektna dokumen-tacija za plinsko grijanje u prostorijama mjesnih odbora “Rudeš” i “Dr. Ante Starčević”.

Projekti za budućnostTijekom razgovora s građa-nima u Vijeću je za sljedeće četverogodišnje razdoblje određeno nekoliko najvaž-nijih razvojnih projekata.

Rješavanje prometnih pro-blema jedan je od prioriteta kad je riječ o Trešnjevki sjever. Ondje naime živi gotovo 10.000 stanov-

nika na četvornome kilometru. Na prijedlog Vijeća u tijeku je izrada prometne studije, a inzi-stirat će se na gradnji javne pod-zemne garaže i uređenju bicikli-stičke staze koja bi se protezala od Krapinske, Selske, Parka pravednika, Magazinske pokraj Doma sportova do Kranjčevićeve gdje će se spojiti na nedavno otvorenu stazu u Savskoj.

Drugi je važan projekt osnivanje Poduzetničkog cen-tra Trešnjevke sjever. Centar će vjerojatno biti smještan u Voltinom naselju, na mje-stu Razvojne agencije Zagreb koja se seli u prostorije Zagrebačkog velesajma.

“Poduzetnički centar obu-hvaćao bi nekoliko aktivno-sti – obrazovnu, organiziranje raznih događanja i, svakako, poduzetnički inkubator”, rekao nam je Ivan Havelka, predsjed-nik Mjesnog odbora “Nikola Tesla” i prvi čovjek Savjeta za malo poduzetništvo SDP-a. Edukacija bi obuhvaćala pomoć poduzetnicima tijekom cjeloži-votnog obrazovanja, pružanje informacija pri osnivanju djelat-nosti, zatim upućivanja gdje se i po kojim uvjetima može dobiti nepovratna potpora, mogućnost

korištenja fondova Europske unije, povoljnijega kreditiranja putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak ili Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije. Planira se i osnivanje poduzet-ničkog inkubatora jer su, kaže Havelka, dosadašnja iskustva s inkubatorom bila vrlo dobra. Cilj je, ističe Havelka, potaknuti gospodarsku aktivnost i povećati zaposlenost na Trešnjevki koja je nekad bila izuzetno bogata malim poduzetnicima i obrtni-cima, a danas, na žalost, nije.

Razvojni su prioriteti: grad-nja zamjenskog objekta za Dječji vrtić “Zvončić” u Voltinom nase-lju, obnavljanje sportske dvo-rane u Rudešu, uređenje parka uza Zorkovačku i Kostelsku ulicu, sanacija vodovoda i kana-lizacije u Iločkoj, Cerničkoj, Gorjanskoj, Šarengradskoj i Ključkoj ulici te gradnja precr-pne stanice, očuvanje okoliša četvrti, zaustavljanje devasta-cije javnog prostora, povećanje komunalnog standarda građana, implementiranje prometnih rješenja i prometne studije za Trešnjevku, više zelenih povr-šina, parkova i dječjih igrališta.

Obnovljena su i asfaltirana sva sportska igrališta iza Elektro-strojarske obrtničke škole, a postavljeni su i novi koševi

Novu ogradu dobio je Dječji vrtić

“Trešnjevka” u Badalićevoj ulici

novosti iz četvrti


8

Treš njev ka jugVijeću gradske četvrti, koje je konstituirano 15. lipnja 2009. godine, i vijećima mjesnih odbora istekao je mandat 11. travnja. Bio je to prvi man-dat mjesnom odboru Knežije, Horvata i Srednjaka, Gajeva, Jaruna, Vrbana i Prečkoga, a treći mandat Vijeću grad-ske četvrti Trešnjevka jug. S nestrpljenjem čekamo izbore 19. svibnja

tekst i foto: vesna rems dobrin

Što je naPravljeno u Protekle četiri godine

Početak gradnje škole i vrtića u naselju Vrbani III veliko je olakšanje mladim obiteljima toga naselja. Iako je za grad-nju mjerodavan Grad, koji i financira cijeli projekt, Vijeće je gradske četvrti surađujući sa zagrebačkom gradskom skup-štinom i gradskim uredima poti-calo i aktivno radilo na tome da se problem riješi što prije.

Ponosni smo na Dane Trešnjevke jug u čijoj je orga-nizaciji sudjelovao i Centar za kulturu “Trešnjevka” te na Dane Prečkog i ulični festival “Zadnja stanica Prečko” u čijoj je organi-zaciji sudjelovao Renato Metessi. Festival se održava već dvije godine uzastopce, a promovira kreativnost i rad udruga, mladih umjetnika, kulturnih ustanova i svega što čini kulturni i urbani identitet. Na festivalu nastupili su odlični izvođači, a dodije-ljena su i priznanja za zalaganje u kreativnosti i za rad u zajed-nici. Radujemo se novim izda-njima te kulturne manifestacije.

Sagrađeno je dječje igralište u Stipančićevoj ulici

novosti iz četvrti


9

Vijeće je podržalo udrugu zagrebačkih rokera okupljenu u organizaciji “Čaga” u Prečkom, a planira za slična događanja otvoriti vrata svojih prostorija na Knežiji. Na redovitim čagama svake druge subote u mjesecu u Domu kulture u Prečkom svira legenda hrvatskog rocka Walter Neno Neugebauer i njegov band The Cadillac.

Krov Društvenog doma “Prečko” nekoliko je puta poprav-ljan, a ove će se godine potpuno sanirati. Izrađuje se projektna dokumentacija za društveni dom u Mjesnom odboru “Gajevo” te su uređene prostorije šest mje-snih odbora. Time su se osigurali kvalitetni uvjeti za rad jer, kako ističu u Vijeću, samo u kvalitet-nim prostorima mogu ponuditi kvalitetnu suradnju korisni-cima – udrugama i ustanovama te tako potaknuti razvoj druš-tvenih programa i aktivnosti.

Provođenjem plana malih komunalnih akcija pokre-nuto je i(li) realizirano oko 150 većih ili manjih akcija, a izvedeni su radovi vrijedni oko 30 milijuna kuna.

Obnovljene su prometnice u Vurovčici, Križevačkoj ulici,

Primoštenskoj, Krapanjskoj, Fočićima, Ulici F. Božanića, Ulici Davorina Bazjanca, Sibeliusovoj, Beethovenovoj, Lhotkinoj, Tijardovićevoj od kućnog broja 2 do broja 10 i od broja 34 do broja 44, Paljetkovoj od broja 2 do broja 16 i u Matetić-Ronjgovljevoj ulici. Sanirani su nogostupi u Ulici Hrvoja Macanovića od broja 1 do broja 5 te od broja 10 do broja 14, Našičkoj od broja 1 do broja 7 i od broja 2 do broja 10, Hrgovićima od broja 49 do broja 51 i od broja 71 do broja 75, Bartolićima od broja 4 do broja 6, u Beethovenovoj, Tijardovićevoj od broja 22 do broja 34, Sibeliusovoj od broja 1 do broja 3 te u Rudeškoj cesti, na dijelu u Vrbanima II .

Javna rasvjeta postavljena je u Parku hrvatskog proljeća, pokraj Dječjeg vrtića “Matija Gubec”, na Zagrebačkoj ave-niji i u Roglićevoj ulici.

Vijeće je malim komunalnim akcijama riješilo mnoge potrebe i zahtjeve raznih ustanova. Tako je Dječjem vrtiću “Jarun” (Macanovićeva, Pandakovićeva, Hrgovići) uređen okoliš, staza i ograda, obnovljeno je sport-

sko igralište i ograda Osnovne škole “Ivan Meštrović”.

Osnovna škola “Josip Račić” dobila je novu opremu i ogradu iza golova, a vrtić “Srednjaci” u Loparskoj ulici dobio je dječje igralište opre-mljeno novim spravama.

U Vrbanima je uređeno parkiralište pokraj crkve u Listopadskoj ulici, obnov-ljeno je i opremljeno spravama dječje igralište vrtića “Matija Gubec” u Horvaćanskoj, a oko vrtića postavljena je ograda. Saniran je plato ispred Osnovne škole “Horvati”, ure-đeno je igralište Osnovne škole “Nikola Tesla”, obnov-ljena je ograda Osnovne škole “Prečko”, a Dječji vrtić “Prečko” u Jarnovićevoj i Tijardovićevoj dobio je novu ogradu, uređen mu je okoliš i prilazne staze.

Ne treba spominjati koliko je za Trešnjevku jug važno ure-đenje zelenih površina i par-kova. Ondje naime na 10.000 četvornih metara živi više od 66.000 stanovnika. Najveći dio proračuna za male komu-nalne akcije odlazi upravo na uređivanje parkova i igrališta. Riječ je uglavnom o sanaciji

Sanirana je ulica Vurovčica Uređeno igralište uz Ožujsku i Travanjsku ulicu

novosti iz četvrti


10

staza, platoa, postavljanju ogla-snih ploča, klupa i koševa za smeće, vrtlarstvu i drugom.

U dječjim su se igrali-štima i parkovima postavile moderne sprave s antitrau-matskim podlogama. Riječ je o parku na Srednjacima, parku u Ulici Hrvoja Macanovića, zelenim površinama u Ulici Stjepana Ljubića Vojvode, Ulici braće Domany, Paljetkovoj, Horvaćanskoj cesti, Ulici Hinka Würtha, Hrgovići-Bartolićima, parku na križanju Ulice Ferdinada Budickoga, Kružne i Ulice Hrvatskog sokola u Rudešu, parku u Ulici Davorina Bazjanca, Albaharijevoj, Ulici Tina Ujevića i Paljetkovoj te o zelenoj povr-šini na križanju Travanjske i Ožujske na Vrbanima.

Što se tiče parkova u Odakovoj te u Ulici Josipa Slavenskog i Lhotke (čiju smo rekonstrukciju najavlji-vali u Glasu Trešnjevke), čeka se suglasnost na projekte pa je njihova rekonstrukcija odgođena za 2014. godinu.

Plan malih komunalnih akcija za 2013. godinu

Na 30. sjednici Vijeća odr-žanoj 13. veljače Vijeće je donijelo plan malih komunal-nih akcija za 2013. godinu.

Planirane akcije stoje 8,24 milijuna kuna. Od toga je 1,4 milijuna kuna namijenjeno za uređenje javnoprometnih povr-šina i objekata, za uređenje dječjih igrališta i zelenih povr-šina izdvojeno je 6,3 milijuna kuna, za uređenje javne rasvjete potrošit će se 21.000 kuna, a za uređenje prostorija mjesne samouprave 487.000 kuna.

Preneseno iz 2012. godine

Od lanjskih je akcija u ovu godinu prenesena sanacija krova Društvenog doma u Prečkom koja stoji 389.000 kuna te izrada parcelacijskog elaborata i ishođenje lokacijske dozvole za uređenje prostorija Mjesnog odbora “Gajevo” u Koprivničkoj ulici što stoji 70.000 kuna.

Izrada projektne dokumen-tacije za postavljanje rasvjete u Ulici Hrvatskog sokola i Horvaćanskoj stajat će 21.000 kuna. Budući da to nije obav-ljeno tijekom 2012., projekt će se odraditi tijekom 2013. godine.

Najviše novca za igrališta i zelene površine

Najviše će se novca izdvojiti za uređenje igrališta i zele-nih površina, i to 6,3 milijuna kuna. Najskuplje je uređenje dječjeg igrališta u Lhotkinoj i Dobronićevoj ulici u Prečkom koje stoji 1,8 milijuna kuna. Slijede uređenje igrališta u Našičkoj (1 milijun kuna), igrališta u Tijardovićevoj (1,2 milijuna kuna ) te igra-lišta u Ulici Hinka Würtha na Jarunu (900.000 kuna).

Sanacija igrališta u Lhotkinoj i Dobronićevoj ulici obuhvaća staze, novo opločenje te sad-nju grmlja i drveća. Postavit će se nova oprema i polivalentne sprave poput tvrđave, klac-kalice, mreže penjalice i dru-goga, a ispod svih sprava bit će antitraumatske podloge.

Novu ogradu dobio je DV

“Jarun“, a u istom je vrtiću uređeno i dječje igralište

Nove dječje sprave i antitraumatska podloga postavljene su u Parku Tina Ujevića

novosti iz četvrti


11

U Našičkoj na broju 18 sanirat će se opločenje, cijelo će se igralište ograditi, posa-dit će se drveće i grmlje te posijati trava. Postavit će se nove klupe i košare za smeće te nove polivalentne kombini-rane sprave s antitraumatskim podlogama. Trebalo bi ista-knuti da će se u parku posta-viti i golovi za mali nogomet.

U dječjem igralištu u Tijardovićevoj također će se postaviti nove sprave za igru – mreža, skakalica, nji-haljka na opruzi, vrtuljak s klupom, ljuljačka-gnijezdo, uredit će se travnjak, posa-diti grmlje i ukrasno bilje.

Na Jarunu u Ulici Hinka Würtha posadit će se drveće i grmlje. U cijelom će se parku postaviti novo opločenje te dječje sprave i viseći most.

Na sjevernoj strani igrali-šta Osnovne škole “Prečko” u Dekanićima postavit će se konstrukcije za košarkaške koševe vrijedne 20.500 kuna, a u Hrgovićima će se urediti vanjska pozornica za što će se izdvojiti 75.500 kuna.

Financiranje društvenih programa i potreba u kulturi

Osim uobičajenih aktivnosti poput sanacije prometnica i nogostupa, postavljanja javne rasvjete, uređivanja i gradnje dječjih igrališta, parkova, sport-skih igrališta, uređivanja okoliša i prostorija mjesne samouprave, posebnu će pozornost, ističu u Vijeću, posvetiti društve-nim programima i kulturi.

Potrebe su stanovnika više-dimenzionalne, ističe pred-sjednik Vijeća Saša Molan i dodaje kako nisu samo materijalne nego duhovne i intelektualne te je potrebno povećati ovlasti i poslove Vijeća. Tako će se Vijeće brinuti o potrebama stanovnika kad je riječ o odgoju i obrazovanju, javnom zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi, tehničkoj kul-turi i sportu pa će financirati različite aktivnosti i programe. Financirat će se i društveni programi, projekti i aktivnosti udruženja građana, obrazovnih, kulturnih i drugih ustanova.

kaPitalna ulaganja do 2020. godine

Do 2017. obnovit će se ili dograditi dječji vrtići “Matija Gubec”, “Srednjaci”, “Prečko”i “Marles”, a do 2020. sagra-diti vrtić na Vrbanima II .

Osnovna škola “Horvati” sagradit će se do 2017. godine, a planira se i gradnja Osnovne škole “Staglišće”.

Do 2015. sagradit će se Društveni dom “Gajevo” te društveni domovi na Jarunu i Vrbanima.

Planira se gradnja zdrav-stvene stanice na Vrbanima, doma za starije osobe, zgrade Policijske postaje Trešnjevka jug, Sportskog centra “Vrbani” i reciklažnog dvorišta.

Što se tiče promet-nica, pripremit će se pro-jekt za Vrapčansku cestu i Jarunski most, tramvaj-ski spoj Horvaćanske i Ljubljanice te produžetak Jarunske ulice do Prečkoga.

Uređeno je parkiralište u Ulici Jana Sibeliusa

Obnovljeno je dječje igralište u Parku Srednjaci

novosti iz četvrti


12

Drage sugrađanke i sugrađani!Proteklo je razdoblje pokazalo da Zagreb treba decentralizi-rati. Da bi mjesni odbori u dru-gom mandatu mogli zaživjeti, trebaju (kao i gradske četvrti) dobiti veće ovlasti, treba se

detaljnije urediti njihova pravna osobnost propi-sana zakonom i Statutom Grada Zagreba. Treba urediti sudjelovanje u pravnom prometu, odgo-vornost za obveze te zabranu zaduživanja, način osiguravanja i korištenja novcem (žiro-račun) za obavljanje djelatnosti te upravljanje, korištenje i raspolaganje imovinom. Treba proširiti mjero-davnost vijeća gradske četvrti omogućavanjem donošenja plana društvenih programa, projekata i aktivnosti koji su od interesa za mjesne odbore ili za cijelu gradsku četvrt.

Osim komunalnog, potrebno je razvijati i druš-tveni standard jačanjem civilnog društva, uključi-vanjem građana u odlučivanje u lokalnoj zajednici

te razvojem društvenih programa. To su programi za poboljšanje odgojno-obrazovne, sportsko-rekreacijske, socijalno-zdravstvene, kulturne i druge djelatnosti, briga za djecu i mladež izvan škole, kultura na razini četvrti, programi za osobe s posebnim potrebama, klubovi umirovljenika, programi zaštite okoliša, poboljšavanje sigurnosti i zaštite osoba i imovine, programi za probleme ovisnosti, suradnja s društvima, humanitarnim i nevladinim organizacijama, javnim ustanovama i drugima.

Za razvoj naše četvrti nužno je iskreno i otvo-reno uključivanje građana u rješavanje problema, razgovor s građanima, slušanje njihovih stavova i ideja, uspostavljanje povjerenja, bez davanja obe-ćanja koja nisu moguća ili koja se ne mogu brzo izvršiti.

U proteklih desetak godina mnogo smo napra-vili, sagradili, uredili… Upravo zbog ostvarenih rezultata te iskustva i znanja, naše riječi, naša obe-ćanja i vizija imaju težinu.

Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug saša molan

Drage moje Trešnjevčanke i Trešnjevčani!Istekao je mandat ovom sazivu Vijeća i predstoje nam novi izbori. Onima kojima ćete dati povjerenje tijekom sljedećih četiriju godina trebat

će puno iskustva, znanja, upornosti i sreće. Trebat će im jer su sljedeće godine i krizne i recesijske i bremenite problemima.U ovom mandatu najviše smo radili na uređe-nju okoliša, osobito zelenih površina, parkova i dječjih igrališta, te na uređenju okoliša domova umirovljenika i dječjih vrtića. Zbog rebalansa gradskog proračuna iznos predviđen za akcije u 2010. godini najprije je smanjen da bi, zbog odugovlačenja s potpisivanjem ugovora između gradonačelnika i Zagrebačkoga holdinga, plan malih komunalnih akcija za 2010. godine ostao neizvršen. Tako nisu bile odrađene akcije koje smo planirali. Za 2011. i 2012. godinu sa znatno smo umanjenim sredstvima, po sedam milijuna kuna

za 2011. i 2012. (u odnosu na 10,5 milijuna kuna iz 2009. godine), odradili akcije za tri godine.

U veljači ove godine donijeli smo plan malih komunalnih akcija za 2013. godinu u iznosu od 6,5 milijuna kuna za koji se nadamo da će biti odrađen na zadovoljstvo svih.

Kriza je uvijek bilo i bit će ih, ali mi smo se nekako snalazili. Odraditi najvažnije, razdijeliti pravedno, dati svakomu ponešto, s manje novca učiniti više… To su maksime kojih smo se držali.

Želim da građani najljepše gradske četvrti aktivno surađuju s novim sazivom Vijeća, uključe se i u pronalaženje kvalitetnih rješenja i programa za dobrobit Trešnjevke sjever – od decentraliza-cije upravljanja gradom i postupnim prenošenjem ovlasti na gradske četvrti i mjesne odbore do skrbi o potrebama i problemima građana, bilo da je riječ o sigurnosti, zdravlju, obrazovanju, skrbi o sta-rima i siromašnima, korištenju javnog prostora, kulturi, prometu, zabavi…

Želim vam puno optimizma i srdačno vas pozdravljam.

Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever Željko sladović

Vijeće graDske četVrti trešnjeVka sjeVer

U ovoM MandatU najviše sMo radili na UređenjU oKoliša

Vijeće graDske četVrti trešnjeVka jug

Za raZvoj naše četvrti nUžno je UKljUčivanje građana U rješavanje ProBleMa


idemo u

CeKaTe

13

MEĐUNARODNI PROJEKt

edUKativni teatar Kao Mjesto inKlUZije osoBa s invalidnošćURadionica je zamišljena tako da se osvrne upravo na točke zbog kojih osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjima ostaju marginalizirane u društvu

tekst: Ivan hromatko Foto: riitta Skytt

Međunarodna kazališna radionica “Educathe” održavala se u dvorani tNt-a Centra za kulturu “Trešnjevka” od 9. do 14. travnja. Radionicu je financirala Agencija za mobilnost

i programe Europske unije, a jedna je od dviju hrvatskih radionica kojima je odobren novac iz programa “Grundtvig” za 2013. godinu.

Cilj je radionice prijenos znanja o korištenju teatra u obrazovne svrhe, pogotovo kad je riječ o rješavanju problema diskriminacije osoba s invalidnošću. Nije manje važno ni to što je ta radionica bila mjesto međunarodne interakcije osoba s invalidnošću i ostatka druš-tva te što je ona pokazala kako oni mogu zajedno kreativno surađivati. Drugim riječima, radionica je zamišljena tako da se osvrne upravo na točke zbog kojih osobe s invalidnošću ostaju marginalizirane u društvu – manjak interakcije, manjak kritičkog uma te ograničenost svakodnevne komunikacije normiranim igranjem uloga.

Prema tim je smjernicama voditelj projekta Ivan Hromatko među više od 110 zainteresiranih te 43 prijavljenih (iz Europske unije) oda-brao 12 sudionika iz 10 zemalja. Trebalo bi istaknuti da se poticalo sudjelovanje osoba s invalidnošću te ostalih koji se bave inkluzijom osoba s invalidnošću u umjetnosti, tj. kazalištu.

Svi su sudionci prošli tri faze simboličke inicijacije (fazu rastajanja, liminoidnu fazu i fazu sastajanja) prateći generalni okvir obreda pri-jelaza Victora Turnera. U prvoj su se fazi opuštali, i to pod vodstvom Dijane Frančešević, a u drugoj fazi aktivno tražili odgovore na pitanja poput: “Postoji li akcija koja nadilazi suvremenu diskriminaciju osoba s invaliditetom?“ Pri tome su se služili znanjima raznih kazališnih praktičara (Boala, Chekova, Stanislawskog, Barba, Bogarta i drugih) pod vodstvom Ivana Hromatka.

Njihovo je istraživanje završilo fazom sastajanja, tj. performansom u dvorani tNt-a, tijekom kojeg su sudionici javnosti prezentirali rezultate svojeg inkluzivnog i interkulturnog rada. Budući da su se upravo na taj dan održavali izbori za Europski parlament na kojem su prvi put u povijesti Republike Hrvatske na izbore mogle izaći osobe s mentalnim teškoćama, takav je performans odličan glasnik pozitivnih promjena, ali i potrebe za osvještavanjem problema i daljnjim radom.

Sudionici radionice bili su: Riitta Skytt iz Finske, Marina Dimitrovska iz Latvije, Konstantina Maria Katsarou i Vasileios Tsikaras iz Grčke, Rasa Böhm iz Njemačke, Caroline Rottier iz Belgije, Marioara Stanescu i Georgeta Fintinaru iz Rumunjske, Maya Gindeva iz Bugarske, Stephanie Dreher iz Francuske, Tatjana Geč iz Slovenije i Miroslava Rovnáe iz Češke. Među njima četiri su osobe s invalidnošću, a drugi rade s osobama s inva-lidnošću. Njima se pridružilo petero sudionika iz Hrvatske: Vladan Korda, Marina Bura, Ivona Šeparović, Ana Sladić i Lino Ujčić, a među njim je četvero osoba s invalidnošću.

idemo u CeKaTe


U listopadu 2012. na poziv Tedija Lušetića, zamjenika pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, odr-

žan je sastanak ravnatelja zagrebačkih osnov-nih škola i centara za kulturu. Predstavljen je projekt “Glazba u mom kvartu” koji je predlo-žila Hrvatska glazbena mladež. U sklopu tog projekta realizirat će se koncerti u prostorijama zagrebačkih centara za kulturu. Prema tome projektu Gradskog ureda za kulturu, koji je prvi put umrežio kulturne i obrazovne ustanove, Centar za kulturu “Trešnjevka” predložio je projekt “Kazalište u kvartu – škola u kazalištu”.

susret s raVnateljima i profesorimaSlužbeni početak projekta bio je 2. veljače 2013. godine kad se za ravnatelje srednjih škola, pedagoge i profesore organizirala javna generalna proba predstave “Cyrano”. Nakon probe autori, izvođači i stručni suradnici Centra razgovarali su o projektu “Kazalište u kvartu – škola u kazalištu”. O svemu su oba-viješteni novinari, a na vrlo posjećenoj konfe-

renciji za novinare 31. siječnja 2013. govorila je ravnateljica Centra Ljiljana Perišić, reda-telj i profesor režije na Akademiji dramskih umjetnosti Ivica Kunčević, njegova kolegica Ivica Boban i predstavnici nezavisnih kaza-lišnih skupina među kojima i Mirta Zečević, producentica Dječjega kazališta “Smješko”. Goran Grgić i Filip Riđički odigrali su ulomke iz predstave “Cyrano”, a novinarima i uzva-nicima prikazani su i ulomci iz predstava

“Bobočka” Kazališta “Moruzgva” i “Samo bez emocija” redateljice Ivice Boban.

izazoV za publiku i stVaraoce Tim se projektom stvara i odgaja publika i za kazalište i za umjetnost. Svi su naslovi pripremljeni na izrazito kazališni način pa su izazov i za izvođače i publiku; svi autori traže osobito, teatarsko očište kojim pristu-paju literaturi. Te predstave nisu samo infor-macija o remek-djelima svjetske i domaće literature nego su, prije svega, samostalna, cjelovita umjetnička djela koja svjedoče o našem vremenu i senzibilitetu mlade

Projekt: KAzAlIštE U KvARtU – šKOlA U KAzAlIštU

Kazalište kao prijatelj susjedstva i školaraca predstave su namijenjene djeci i odraslima, prije svega Trešnjevčanima ali i svim Zagrepčanima, ljubiteljima teatra

tekst: Želimir Ciglar Foto: arhiva CeKaTea

14

idemo u CeKaTe


15

publike i autora. Predstava “Antigona - Prockletstvo roda” posebna je jer remek-djelo svjetske klasične literature donosi u posve novom ruhu. Riječ je o rock-mjuzi-klu, o hrvatskoj praizvedbi djela skladate-lja Trpimira Jerkovića. Na pozornici uživo muziciraju vrhunski rock-glazbenici, a izvođači su daroviti pjevači i plesači od 16. do 23. godine kojima je to prva prigoda da s profesionalcima stvaraju kazališnu pred-stavu. Predstave su namijenjene djeci i odra-slima, prije svega Trešnjevčanima ali i svim Zagrepčanima, ljubiteljima teatra, koji Teatar na Trešnjevci već prepoznaju kao novu zagrebačku pozornicu. Centar za kulturu

“Trešnjevka” ovim projektom uvodi u svijet kazališta brojne studente Akademije dram-ske umjetnosti i one koji su netom diplomi-rali, omogućuje im rad s vršnjacima, ali i s provjerenim, zrelim redateljima i autorima. Time projekt “Kazalište u kvartu – škola u kazalištu” postaje i kazališna škola za one koji dolaze i koji će graditi kazališnu buduć-nost Trešnjevke, Zagreba i Hrvatske.

Predstave uključene u Projekt

Centar za kulturu “Trešnjevka” naručio je od nezavisnih kazališnih skupina naslove koji će biti dio projekta “Kazalište u kvartu – škola u kazalištu”

1. teatar “Manje-više”, teatar na trešnjevciE. Rostand: “Cyrano” Redatelj: Ivica Kunčević

2. Dječje kazalište “smješko” Ivan Kušan: “ljubav ili smrt” (premijera najesen 2013., igra se pretpremijerno) Redateljica: Renata Carola Gatica

3. Medley teatar, teatar na trešnjevci “Antigona – Prockletstvo roda“ Scenarij i tekstovi songova (libreto): Ivana Matas Zorica Skladatelj: Trpimir Jerković Redateljica i dramaturginja: Marijana Matešić Jerković Asistent režije: Domagoj Marković

4. teatar na trešnjevci / KuFer Giovani Boccacio: “Decameron” (planirana premijera jesen 2013., predstava pretpremijerno igrana na Prvom ljetnom diskontu kulture 2012.) Redatelj: Krešimir Dolenčić

Prizori iz predstava: (1) “Cyrano”, (2) “Antigona

– Prockletstvo roda”, (3) “Samo bez emocija”

1.

2.

3.

16


idemo u CeKaTe

PARK StARA tREšNJEvKA

Ugao koji je tu da ostaneNa inicijativu aktivista Saše Šimprage na sjeverozapadnome uglu zgrade Centra za kulturu “Trešnjevka” postavljeno je spomen-obilježje arhitektu Fedoru Kritovcu

tekst i foto: Anita Končar

Park Stara Trešnjevka dobio je potkraj siječnja Ugao Fedora Kritovca za što su zaslužni

Centar za kulturu “Trešnjevka” i plat-forma “1postozaumjetnost”. Naime, na inicijativu aktivista Saše Šimprage na sjeverozapadnome uglu zgrade Centra postavljeno je spomen-obilježje tom poznatom arhitektu, sociologu, urbani-stu, aktivistu i osebujnom zagovorniku kulture prostora. Ploča s natpisom “Ugao Fedora Kritovca” izlomljena je po sredini i zelene je boje, čime se razlikuje od standardnih ploča za imenovanje ulica i trgova. Spomen-obilježje postav-ljeno je 28. siječnja, na drugu godišnjicu smrti tog arhitekta, a o daljnjim inicija-tivama povezanim s mogućim imenova-njima nekog javnog prostora po Fedoru Kritovcu na svečanom otkrivanju ploče govorio je Saša Šimpraga. On je tom pri-godom upozorio kako je za imenovanje ugla Grad dao privremenu dozvolu, no kako je cilj da Kritovac svoju ulicu dobije i – službeno.

“Tražit ćemo obnovu dozvole i nadamo se da će to ostati trajno rješenje. Ovaj je ugao tu da ostane”, rekao je Šimpraga koji već ima i nove ideje za imenovanje javnih površina. Prema njegovoj zami-

sli, kad se jednoga dana Gredelj bude reurbanizirao, na tom će mjestu biti potrebno imenovati nove ulice . “Neke od njih trebale bi biti nazvane upravo po zaslužnim Zagrepčanima kao što su – Radovan Ivančević, Fedor Kritovac, Lelja Dobronić, Olga Maruševski, Antoaneta Pasinović”, istaknuo je Šimpraga. Inače, na njegovu su inicijativu već imenovane brojne javne površine pa je tako svoju ulicu na Pantovčaku dobila Nada Klaić, a stube na Šalati Mia Slavenska. Što se Kritovčeve ploče tiče, Šimpraga je istaknuo kako je za njeno postavlja-nje djelomično zaslužan i Kritovčev prijatelj Radovan Delalle koji mu je u jednom neformalnom razgovoru kao idealnu lokaciju za ploču predložio baš Trešnjevku. Na svečanom predstavljanju ploče bila je i Sonja Leboš iz platforme “1postozaumjetnost” koja je podsjetila na to kako je i Šimpragina inicijativa za imenovanje ugla po Fedoru Kritovcu sigurno uvelike nadahnuta i radom tog poznatog arhitekta. “Fedor nikad nije imao ambiciju promijeniti grad iz teme-lja i korijena kao što je to običaj među političarima ili urbanistima. Fedor je vjerovao u male promjene koje život znače”, rekla je Leboš.


CeKaTe

Retrovizor

HrVatski suVremeni film u trešnjeVačkom kinu Programom “Cherry Cinema”, koji je održan polovinom ožujka, predstavljen je ciklus najvažnijih hrvatskih suvremenih filmskih ostvarenja. Riječ je o filmovima višestruko nagrađivanima na prestižnim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, a program je otvorio film Dalibora Matanića “Mezanin“. U sklopu programa mogla su se pogledati najznačajnija filmska ostvarenja: “Ćaća” Dalibora Matanića,

“Ljudožder vegetarijanac” Branka Schmidta i “7 seX 7” Irene Škorić.

uskrsna raDionica – cifranje pisanicaDa se pisanice mogu ukrasiti i rastopljenim voskom, naučili su mališani koji su sa svojim roditeljima na Cvjetnu nedjelju došli u Centar za kulturu

“Trešnjevka”. Uz pomoć tradicijskog umjetnika Josipa Cugovčana na uskrsnoj su radionici ovladali tehnikom batik (bojenje rastopljenim voskom). Riječ je o radionici cifranja pisanica koja se u CeKaTeu održava već pet godina uzastopce, a polaznici su od majstora iz Podravskih Sesveta naučili kako oslikavati četverobojne pisanice po kojima se ornamenti crtaju voskom. Inače, pisanice koje oslikava Josip Cugovčan svjetski su poznati suvenir.

36. susreti zagrebačkiH glazbeniH amateraOve godine Zagrebački glazbeni podij organizirao je 36. izdanje Susreta zagrebačkih glazbenih amatera. Godišnja je to manifestacija na kojoj zborovi i orkestri predstavljaju svoje umjetničke programe, kao i prigoda za razmjenu iskustava među amaterskim glazbenim ansamblima, a sve radi promoviranja i poticanja glazbenog amaterizma. Osim dječjih zborova, tijekom travnja na Susretima su se mogli čuti i brojni ansambli koji njeguju klasični program, ali možda još više narodnu baštinu, vokalnu i intrumentalnu glazbu. U travnju je održan i prvi ovogodišnji blagdanski koncert, i to u sklopu ciklusa sakralnih koncerata “Cantate Domino”. Tako su u crkvi Marije Pomoćnice nastupili: Mješoviti pjevački zbor župe Marije Pomoćnice, Djevojački vokalni ansambl “Zlatne note”, Vokalni ansambl Marije Pomoćnice i drugi.

izložbe kluba “melisa”Polaznici kreativne radionice razmjena vještina Kluba “Melisa”, kluba građana treće životne dobi, predstavili su se sa svojim radovima široj publici, i to izložbom keramičkih radova “Ususret Uskrsu”. Trećoj životnoj dobi bila je posvećena još jedna izložba, i to ona na Valentinovo. Tako je u Galeriji

“Modulor” na Dan zaljubljenih otvorena izložba “U svakom slučaju te volim”, a riječ je o seriji fotografija bračnih parova snimljenih na dan njihova vjenčanja i onih snimljenih danas, nakon više desetljeća uzajamne ljubavi.

noć muzeja u cekateuU Galeriji “Modulor” u povodu 13. noći muzeja, 25. siječnja, prezentirana je likovna radionica “Kako napraviti svoju monotipiju”. Pod budnim okom voditeljice mr. grafike Valentine Šuljić polaznici radionice mogli su naučiti kako napraviti svoju monotipiju te razgovarati s voditeljicom i o njezinoj izložbi monotipija na staklu “Organički preplet linija”. Autorica je za izrađivanje svojih djela za tu izložbu koristila relativno malo zastupljenu tehniku monotipije otiskujući na površini specijalna stakla.

Deseti susreti plesniH grupaU Centru za kulturu “Trešnjevka” tijekom travnja i svibnja održali su se 10. susreti plesnih grupa. U proteklih deset godina trešnjevačka plesna scena predstavlja ugledan prikaz amaterske plesne scene te okuplja 150 plesnih grupa s više od 3000 plesača iz cijele Hrvatske. Nastupi grupa ocjenjivali su se u kategorijama: jazz dance, show dance, step, mjuzikl i urbani plesni izrazi. U Centru je i ove godine obilježen Svjetski dan plesa. Plesni program realizirao se tijekom cijela dana, a završen je cjelovečernjim plesnim kolažom “20 godina plesnog djelovanja” u izvedbi profesionalnog plesnog ansambla “Kelkope”.


Najave događanja u

CeKaTeu

Drugo natjecanje HrVatske Vokalne traDicijske glazbeU sklopu ovogodišnjeg Festivala pjevačkih zborova u Maloj dvorani Koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski” od 24. do 26. svibnja održavat će se 2. natjecanje hrvatske tradicijske vokalne (folklorne) glazbe. Natječu se isključivo amaterski zborovi i hrvatski ansambli, i to u kategorijama: mali vokalni ansambli, sastavi, klape, folklorni zborovi, ansambli i klasični folklorni zborovi.

6. festiVal Dječje knjigeDa bi djecu i mlade upoznao s dječjom književnošću, Centar za kulturu

“Trešnjevka” šestu godinu uzastopce organizira manifestaciju Festival dječje knjige. Festival se održava u travnju i svibnju, a tijekom šest književnih događanja, koja se realiziraju u suradnji s trešnjevačkim školama, književnim sekcijama i umjetničkim udrugama, djeca će se uputiti u svijet dječje književnosti i time ući u svijet kulture. Na posljednjem u nizu susreta, 21. svibnja, održat će se tribina s temom

“Kako njegovati književnost za djecu”. Tribina je namijenjena učiteljima i roditeljima, autorima dječjih knjiga, ilustratorima, čitateljima, dakle, svima koji koriste knjigu u pedagoške svrhe.

izložbe crno-bijeliH fotografijaDo kraja godine u Galeriji “Modulor” predstavit ćemo dvije zanimljive izložbe fotografija tematski povezane sa Zagrebom. Nikola Šerventić u svibnju će nam ciklusom crno-bijelih fotografija predstaviti izloge starih zagrebačkih obrtničkih prodavaonica. Otvorenje će izložbe biti 28. svibnja. Tijekom studenoga Max Juhasz predstavit će intimniju sliku grada. Njegova izložba crno-bijelih fotografija nazvana je “Zagreb – urbani trenuci”.

festiVal plesa Više od sto plesnih skupina iz cijele Hrvatske predstavilo je svoje plesačko umijeće na 10. susretima plesnih grupa koji su se održavali tijekom travnja i svibnja. Nakon što je stručna komisija dodijelila nagrade za najuspješnije plesne nastupe u svim plesnim kategorijama (jazz dance, show dance, step, mjuzikl i urbani plesni izrazi) te će grupe nastupiti i na Festivalu plesa koji će se održavati od 8. do 9. lipnja.

besplatne raDionice tijekom školskiH praznikaŠkolski praznici i ove su godine u CeKaTeu rezervirani za svakodnevno druženje – dnevni boravak – i to od 10 do 13 sati. Svi školarci koji budu sudjelovali u kreativnim radionicama moći će izrađivati narukvice prijateljstva, oslikavati majice, učiti heklati i štrikati, a sadit će i bilje u kaširanim posudama... Ovogodišnji je program zamišljen tako da se izbjegne školska struktura radionica s točno određenim rasporedom pa će djeca moći sama odlučiti kad će se posvetiti jednoj od nabrojenih aktivnosti. Školske radionice počinju 17. lipnja.

međunaroDni projekt “poVeDi nas u umjetnost“ “Povedi nas u umjetnost – Guide Us Into Arts“ naziv je dvogodišnjeg međunarodnog projekta u kojem sudjeluje devet partnera iz Europe među kojima i Centar za kulturu Trešnjevka. Projekt završava zajedničkim predstavljanjem dvogodišnjeg rada na Festivalu “Ovo nije kraj“, u sklopu kojeg će se realizirati predstave, izložbe i radionice. Festival se održava od 23. do 25. svibnja u CeKaTeu, a u programu sudjeluju: Community centre De Zeyp iz Bruxellesa, Osrodek kultury Ochoty iz Varšave, The Inventura Association iz Praga, Joy of Sound iz Londona, Theatric e.V. iz Emdena, The Arts & Disability Forum iz Belfasta, Sait Ulusoy Schhol of Special Education and Job Training Center iz Ankare i Asociatia de Cultura si Educatie alteea iz Bukurešta. Ciljevi projekta bili su razmjena iskustava i dobre prakse kroz različite umjetničke izraze. Projekt je namijenjen osobama s intelektualnim teškoćama, a financirala ga je Nacionalna agencija za mobilnost i programe Europske unije putem programa za cjeloživotno učenje grunDtVig.

Foto: Max juhasz


19

trešnjevač

ka posla

slastičarnica “meli”

Kolači i torte iz tvornice obitelji Vardatekst: Martina Cikojević Foto: www.meli.com.hr

Slatki biznis počeo je prije 17 godina u Dubovačkoj ulici, a prepoznatljiv je po ručno rađenim proizvodima

Da su marljivost, upornost i lju-bav prema poslu najbolja for-mula uspješnosti, dokazuje

obitelj Tanje i Miljenka Varde koja je prije 17 godina u Dubovačkoj ulici na Trešnjevki otvorila svoju prvu slastičar-nicu “Meli”. Pečenjem najfinijih voćnih torti, kolača i pita ta obitelj uveseljava brojne ljubitelje slastica diljem ne samo Trešnjevke nego i čitave Hrvatske, pa čak i sladokusce izvan granica Lijepe Naše. Taj je slatki obiteljski biznis počeo od nule, a uz stare bakine recepte i maminu Bibliju rastao je iz godine u godinu te danas postao prepoznatljiv trešnjevački brend.

“Budući da je oduvijek voljela peći kolače, mama je odlučila otvoriti svoju slastičarnicu. U početku su sav posao radili roditelji, a poslije se uključio i ostatak obitelj – brat Matej i ja te, na posljetku, i moj suprug Ivan”, rekla je Melani Macenić, kći Tanje i Miljenka Varde. Dodala je kako se sjeća da u početku nikomu nije bilo lako te da je za uspjeh bilo potrebno uložiti mnogo truda i volje.

Srećom, posao je cvjetao, a ljubitelja slastica iz tvornice obitelji Varda bilo je sve više, čak i u dalekoj Americi kamo su poslane naručene torte.

Koliko su kolači i ostale slastice iz slastičarnice “Meli” traženi, pokazuju i narudžbe za Božić ili Novu godinu

koje se trebaju obaviti i mjesec dana prije. “Uza svakodnevni dolazak novih kupaca, imamo mnogo stalnih ljubi-telja naših slastica. Tako, na primjer, svake godine za Božić imamo veliku narudžbu iz Dubrovnika kamo odlazi i do šest kilograma raznovrsnih kolača”, kazala je naša sugovornica Melani.

“Mnogi naši recepti ostaju unutar obi-telji”, dodala je, “no ima i onih koje najčešće putem Facebooka (profil Meli cakes) dijelimo s našim fanovima i time pridonosimo kvaliteti naših usluga.”

Ono što slastičarnicu “Meli” čini prepoznatljivom ručno su rađeni proi-zvodi te najkvalitetnije prirodne namir-nice vrhunskih dobavljača. Naravno, veliku ulogu u tome poslu igra i krea-tivnost pri izradi torti i kolača pa, kako kaže Melani, svim mogućim željama i idejama kupaca nastoji se udovoljiti i gotovo da nema te ideje koju ekipa sla-stičarnice “Meli” ne bi mogla pretvo-riti u slatku stvarnost. “Za ovaj posao najvažnija je ljubav, ali i puno strpljenja. Zna se dogoditi da jednu tortu radimo i deset puta, sve dok ne dobijemo ono što smo zamislili. Da ne govorim koliko strpljenja treba kad u kolače ili torte zaboravimo staviti šećer, jaja ili koji drugi sastojak – pa sve ispočetka”, sa smiješkom je rekla Melani Macenić te dodala da taj posao ne bi mijenjala ni za koji drugi na svijetu.

“Mali ali slatki”Slastičarnica “Meli” poznata je po kolačićima svih vrsta, a često se naručuju dječje torte koje stoje od 200 do 1000 kuna i više. Taj mali ali slatki obrt 2010. godine otvorio je vrata još jedne slastičarnice, i to u Vlaškoj 45 u Zagrebu. Osim članova obite-lji, u obrtu radi petero radnika.

trešnjevačka posla


20

BESPRAvNA gRADNJA

Stresan lipanj – krajnji rok za legalizaciju Arhitekti upozoravaju da je poželjno legalizirati zatvaranje terase ili bal-kona jer se time mijenja volumen građevine bez obzira na to što se sam tlocrt nije promijenio

tekst: petra Kostanjšak Foto: darko Bandić

Kraj lipnja za brojne gra-đane znači stres jer će mnogi do posljednjeg

trenutka skupljati papire i pre-davati potrebnu dokumentaciju za legalizaciju kuća, stanova, garaža, balkona i tomu sličnom. Naime, 30. lipnja 2013. zadnji je dan kad građani moraju to učiniti jer ako to ne učine, na vrata će im pokucati inspekcija, a nakon toga možda i bageristi.

Zbog velika interesa za lega-lizaciju diljem Zagreba održane su tribine koje je organizirala lokalna vlast, a njih je posjetilo više od 22.000 građana. To poka-zuje da se posljednjih nekoliko desetljeća na području glavnoga grada puno gradilo i nadograđi-

valo bez potrebnih dozvola. Do kraja prošle godine pristiglo je 10.000 zahtjeva čime je pokriveno čak 77 posto nelegalno sagra-đenih kuća i zgrada u Zagrebu.

Gradonačelnik Milan Bandić na nedavno održanim tribinama pozvao je građane da svakako predaju zahtjev za legalizaciju. Kad je u pitanju novac, istaknuo je da postoje olakšice za one građane koji si legalizaciju ne mogu priuštiti. “Mi smo osigu-rali besplatne usluge arhite-kata i geodeta za obitelji čiji su prihodi manji od 2200 kuna na mjesec”, kazao je gradona-čelnik. Naime, uza sami trošak legalizacije te vodnog i komu-nalnog doprinosa koji se mogu obročno platiti nakon dobivanja rješenja, trošak prikupljanja dokumentacije može biti vrlo visok – ovisno o tipu objekta.

I dok u četvrti Trešnjevka jug građani nisu bili toliko zainteresirani za tribine jer ondje nelegalne gradnje ima malo, Trešnjevka sjever priča posebnu priču. Mjesto je to gdje suživot dijele neboderi i stare prizemnice koje su tije-kom desetljeća, kako je obite-ljima nedostajalo stambenog prostora, postajale višekatnice. Zbog bujanja Trešnjevke došlo je do velikih promjena koje su poticale uglavnom bespravnu stambenu gradnju, što sa sobom nosi i komunalne probleme. Ni tijekom proteklih dvadesetak godina taj se trend nije zau-stavljao, a ondje su na mjestu kuća niknule višekatnice bez potrebnih dozvola i, naravno, bez prateće infrastrukture. I sami svjedočimo tomu – ulice su preu-ske, automobili zauzimaju nogo-stupe, zgrade i kuće nagurane su bez ikakva reda, a sve to na štetu zelenila i kvalitete života. Zato i ne čudi što je legalizacija uzbunila taj dio Trešnjevke.

Iako postupak legalizacije sam po sebi djeluje vrlo zamr-

Zakon o PostuPanju s neZakonito iZgrađeniM ZgradaMa:

▪ mogu se legalizirati zgrade sagrađene najkasnije do 21. lipnja 2011. odnosno ako su evidentirane na snimci do navedenog datuma i ako imaju pristup prometnoj površini

▪ tu spadaju sve zgrade koju su sagrađene, nadograđene ili rekonstruirane bez dozvola za gradnju

▪ može se legalizirati nezako-nito sagrađena građevina samo ako nije u zoni u kojoj to nije moguće, na primjer, u zaštićenome području



21

šeno, važno je znati koje je korake potrebno poduzeti, kao i kategorije u koje spada vaša građevina. Postoji nekoliko kategorija, a one se dijele prema ukupnoj površini objekta, i to na pomoćne objekte do 50 četvornih metara, na objekte do 100, zatim na one do 400 četvornih metara te napokon na one s više od 400 četvornih metara. Važno je pritom imati na umu da se pri određiva-nju kategorije ne uzima u obzir samo nadograđeni dio nego ukupna površina cijela objekta.

Dakle, prvi koraci za lega-lizaciju objekta pronalazak su ovlaštenog arhitekta i geodeta koji će izići na teren, snimiti postojeće stanje i na temelju toga izraditi potrebnu dokumen-taciju. Tehnička dokumentacija potom se predaje u Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, i to sa zahtjevom za dobivanje rješenja o izvedenom stanju.

Kad ste učinili svoj dio posla, na referentima u Gradu Zagrebu ostaje zadatak da na terenu utvrde jeste li sve pri-kazali onako kako jest pa će na temelju toga izračunati naknadu za legalizaciju, komunalni i vodni doprinos. Iako naknadu za lega-lizaciju objekta morate platiti odmah (odnosno prvu ratu) kako biste mogli dobiti rješe-nje o izvedenom stanju, komu-nalni i vodni doprinos plaćaju se nakon dobivanja rješenja, i to uz odgodu od godinu dana.

Kad je u pitanju legalizacija koja sa sobom nosi pregršt doku-mentacije, često pokušavamo nekako izbjeći taj proces pa sami sebe uvjeravamo da zatvorena terasa ili balkon ne znače neke velike promjene te da ih ne treba legalizirati. Arhitekti među-tim upozoravaju da je to ipak poželjno jer ste promijenili volu-men građevine bez obzira na to što se sam tlocrt nije promijenio.

Cijene naknada i doPrinosa

Prema odluci zagrebačke gradske skupštine koja je prihvaćena na sjednici 21. ožujka ove godine, ukupni trošak komunalnog doprinosa za, na primjer, četveročlanu obitelj u kući od 300 četvornih metara (900 prostornih metara) u prvoj zoni, u kojoj je i Trešnjevka, iznosi 64.900 kuna s mogućnošću otplate na 10 godina ili pak 51.920 kuna ako se trošak uplaćuje jednokratno.

Vodni doprinos za takvu kuću iznosio bi otprilike 10.000 kuna. Vrijednost naknade za zadržavanje nezakonite građevine, što je svojevrsna kazna za graditelje koji su bespravno gradili, iznosi osam kuna po prostornom metru za građevinu s više od 300 pro-stornih metara.

Izrada dokumentacije obično stoji između 30 i 70 kuna po četvor-nome metru kad je u pitanju posao arhitekta, a ako su potrebne geo-detske snimke, one iznose oko 3000 kuna. Za razliku od izračuna doprinosa, izrada dokumentacije ovisi o više faktora: o kategoriji građevine te je li ona upisana u katastar.

POPIS StANOvNIštvA 2011.

Trešnjevku zaposjele žene!Loša je vijest da je Trešnjevčana nešto manje nego prije 10 godina. Ako se prvi rezultati usporede s onima iz popisa 2001., trešnje-vački jug ima petstotinjak stanovnika manje, a sjever tek pedesetak

tekst i foto: petra Kostanjšak

Naša je Trešnjevka u mnogočemu vodeća, a to nam otkrivaju i prve statistike iz posljednjeg popisa sta-

novništva. Naime, 2011. godine 15.000 popisivača i kontrolora kucalo je na vrata diljem Hrvatske kako bismo doznali koliko nas je, gdje i kako živimo, čime putujemo na posao, naravno, ako smo uopće zaposleni.

Ako zbrojimo rezultate dviju četvrti koje nose isto ime ali se dijele na sje-ver i jug, dolazimo do uistinu zapanjujuća podatka – Trešnjevka ima više stanovnika od, recimo, Zadra, Osijeka ili Pule. Sa svo-jih 121.937 stanovnika opasno se približila i Rijeci koja ima 7000 stanovnika više.

Budući da se Trešnjevka zapravo dijeli na dvije administrativne četvrti, titulu najnase-ljenije gradske četvrti odnijele su Sesvete sa 70.009 stanovnika. Ipak, Trešnjevka jug budno prati sa 66.595 popisanih Trešnjevčana. Trešnjevka sjever ponešto zaostaje te prema najnovijim podacima ima 55.342 stanovnika. Čak ako ih gledamo pojedinačno, Trešnjevka

jug ima više stanovnika od Karlovca, a Trešnjevka sjever brojčano pobjeđuje Varaždin.

Iako je Zagreb i dalje mnogima omiljeno odredište, loše su vijesti da je Trešnjevčana nešto manje nego prije 10 godina. Ako se prvi rezultati usporede s onima iz popisa 2001., jug ima petstotinjak sta-novnika manje, a sjever tek pedesetak.

Da žene polako postaju jači spol, svje-doči statistika, barem ako je suditi prema omjeru žena i muškaraca. U Zagrebu živi 420.678 žena, a 369.339 muška-raca. Ni na Trešnjevki situacija nije ništa drukčija. U četvrti Trešnjevka jug živi 5000 više žena nego muškaraca, a slično je i u četvrti sjever gdje je oko 4000 više žena.

Što se tiče starosne dobi, poznato je da kao narod starimo, a Trešnjevka slijedi i te tren-dove. Sjever je u ovom slučaju svakako odnio pobjedu nad jugom kad su u pitanju stanovnici stariji od 95 godina unatoč tomu što ima manje stanovnika nego jug. Tako su na Trešnjevki sjever tijekom popisa stanovništva živjela čak

22



brojeVi

28 hrvatskih građana smatra se ljudima kad je riječ o narodnosti

106 godina imao je 2011. najstariji hrvatski stanovnik

175 milijuna kuna stajao je popis stanovništva 2011.

303 stanovnika smatraju se jedijima kad je riječ o vjeri

800 kuna iznosila je kazna za one koji nisu otvorili popisivačima

43 građana starija od 95 godina, a među njima bile su 33 žene. Na Trešnjevki jug popisano je 26 osoba starijih od 95 godina, i opet tu pred-njače žene. No, uz njih 18 na Trešnjevki živi i osam vrlo dugovječnih muškaraca. Ne smijemo zaboraviti i one najmlađe: jug ima oko 9000 vrtićke djece i osnovaca, a sjever oko 7000.

Prema narodnosti na sjeveru i jugu Trešnjevke živi oko 92 posto Hrvata, a naj-brojnija je srpska manjina koja čini oko 3 posto, s time da je pripadnika te manjine više na jugu nego na sjeveru. Bošnjaci u objema četvrtima čine oko 1 posto, a slijede Slovenci i Albanci kojih ima oko 0,3 posto.

Trešnjevka je pri vrhu popisa gradskih četvrti koje imaju najviše ateista i onih koji nisu vjernici. Na jugu naime ima 9 posto nevjernika, a na sje-veru oko 8 posto čime Trešnjevka zauzima mjesto iza Donjega grada, Trnja i Novog Zagreba istok.

Što se jezika tiče, na trešnjevačkim se ulicama uz hrvatski mogu čuti i: ukrajin-ski, albanski, bosanski, hebrejski, srpski, bugarski, turski, rumunjski, rusinski, polj-

ski, njemački, češki, mađarski, crnogor-ski, romski, ruski, slovenski i slovački jezik. Zanimljivo je da 121 Trešnjevčanin govori hrvatsko-srpski ili srpsko-hrvatski.

Bez detaljnijih podataka iz popisa prove-denog prije gotovo dvije godine ne možemo znati skrivaju li se na Trešnjevki Marsovci, hobiti ili Klingonci. Naime, kad je u pita-nju narodnost i vjera, u Hrvatskoj žive 303 jedija, 20 Klingonaca, 123 Zemljanina, 33 građanina svijeta i nekoliko Marsovaca, a njih 28 izjasnilo se jednostavno kao – “ljudi”.

U prosincu 2012. napokon su nakon 20 mje-seci osvanuli dijelovi popisa provedenog 2011. Porezni obveznici platili su ga 175 milijuna kuna te su dobili barem prve rezultate o tome tko živi u njihovim naseljima, četvrtima i grado-vima. Još međutim ne znamo koliko se ljudi kori-sti računalom i internetom, koliko njih biciklom ide na posao ili fakultet te koliko u četvrti živi nepismenih, a koliko doktora znanosti. Na to ćemo morati još pričekati, ali bismo, prema naja-vama, do kraja ove godine trebali sve to doznati.

23





Kroz Trešnjevku teku četiri potoka koja različito utječu na pojedine dije-

love tog naselja. U 19. su stoljeću na tome gradskom području bila poljoprivredna zemljišta – vrtovi, oranice, voćnjaci – a kroz trešnjevačke su ravne pre-djele vijugali potoci kao nastavci dolina koje se pružaju s južnih padina Medvednice. Svaka je dolina nosila, i još uvijek nosi, svoj potok koji se nakon dola-ska u ravnicu, i s više ili manje krivudanja, ulijevao u Savu.

Gledajući od istoka prema zapadu kroz trešnjevačko pod-ručje teku potoci Jelenovac, Kuniščak, Črnomerec, Kustošak i Vrapčak koji, svaki na svoj način, utječu i na današnji život u naselju. Vjerojatno ste već pri-mijetili da su potoci koji su bliže gradu već posve “urbanizirani“, potpuno su nestali s lica zemlje. Grad svoje potoke čini nevid-ljivima gurajući ih u podzemlje gdje nose kanalizacijske vode, a tekući po površini mogli bi činiti ono što najbolje znaju: ljudima donositi mir, osvježenje, opu-

štanje, ljepotu. Samo kad bi im ljudi, gradski planeri, dopustili...

jelenoVac i kuniščakJelenovac i Kuniščak najsamoza-tajniji su u tome društvu. Cijelim svojim trešnjevačkim tokom teku u podzemlju. Jelenovac teče ispod Trakošćanske ulice, Kuniščak većim dijelom ispod Krapinske, sastaju se točno na Trešnjevačkom trgu, na križanju ulica ispred tržnice, i nastav-ljaju ispod Gagarinova puta prema Trnju i ušću. No, vjerovali ili ne, čak i oni, kao “ponornice“, pridonose boljem raspolože-nju Trešnjevčana. Naime, trasa njihova zajedničkog toka od Trešnjevačkog trga natkrivena je pješačkom oazom Gagarinova puta koji povezuje taj trg i Cvjetno naselje jedinstvenom pješačkom poveznicom kakvih bi naš grad trebao imati puno više. Drag mi je taj put kojim vladaju pješaci, gdje caruje ptičji pjev iz vrtova umirovljeničkog i stu-dentskog doma i sad već napu-štenog željezničkog rasadnika!

Potok Črnomerec teče gotovo okomito kroz Trešnjevku, od sjevera prema jugu, do ušća u Vrapčak i potom u Savu. Na svome putu prolazi kroz indu-strijske predjele, kroz Plivino dvorište, pokraj Končara pa kroz stambene četvrti, zatim uz Remizu, pokraj nebo-dera Srednjaka i zgrade Gredica te, na posljetku, kroz vrtove dolazi do svoga ušća u Vrapčak i njime dalje u Savu.

Taj potok ima dva mirna i ugodna dijela, dvije oaze: dio pokraj Končara oblikovan je u šetalište s dahom šezdesetih, s betonskim kockama koje klo-paraju pod nogama i kotačima bicikla, metalnom rešetkastom ogradom uz pogone i nogometno igralište. Simbolom tog dijela potoka smatram most za toplo-vodne cijevi blizu Klanječke ulice na kojem omladina iskušava svoju hrabrost hodajući po njemu.

Drugi je idilični dio pokraj sama ušća; vijuga kroz vrtove u ravnici pokraj Save. Kao da grada nije ni bilo, kao da su još uvijek pedesete, bez betona i asfalta na obzoru!

KVArTOVSKe VOde

Trešnjevački potoci i mostovi mogli bi biti gradske oazeTokovi potoka Jelenovac, Kuniščak, Črnomerec, Kustošak i Vrapčak ispresijecaju Trešnjevku te, svaki na svoj način, utječu na život u naseljutekst i foto: vanja radovanović

24



rijetkost u zagrebu

Kustošak je možda najtreš-njevačkiji od svih potoka jer je jedini zadržao barem jedan dio koji podsjeća na te nekadašnje potoke koji su vijugali između dvorišta, plotova, voćnjaka. Njegov dio između Koreničke i Golikove ulice još uvijek odiše atmosferom prije 50 ili 60 godina i trebalo bi ga takvime očuvati jer je on uistinu rijetkost u Zagrebu.

Njegov gornji dio toka, između Kustošije (Zagrebačke ceste) i Voltinog naselja, uz pre-djel nekad zvan Blažičko, pretvo-ren je u ugodno šetalište, u jedan od najmirnijih dijelova grada (Ako ikad budete mogli, posje-tite nekadašnje Pupinovo nase-lje dok se pokraj njega još nije sagradio novi objekt na zemljištu bivšeg Ferimporta!). A donji dio, onaj koji prolazi pokraj Staglišća do ušća u Vrapčak i koji bi mogao uresiti Jarunsku tržnicu, zasad je tek jedva zamjetna kulisa u uvi-jek prometnom centru opskrbe.

Vrapčak je najzapadniji trešnjevački potok, najbogatiji vodom i onaj koji najviše obe-ćava u prometnom i krajobra-znom smislu. Svojim koritom koje se vuče od Vrapča kroz Malešnicu, Špansko, Rudeš sve do Jaruna i dalje u Savu pove-zuje nekoliko velikih i gusto naseljenih kvartova tog dijela grada. Od Vrapča do Rudeša mirno je šetalište, a zatim crna točka: susret sa Zagrebačkom cestom koju pješaci i biciklisti ne mogu lako prijeći. Nakon toga nastavlja se ugodniji dio kroz nove kvartove gdje je njegova pejzažna funkcija dobro iskori-štena, a prometna (povezivanje pješačkih i biciklističkih staza) tek čeka jedinstveno uređenje kakvo bi svima jako dobro došlo.

Mostovi okruga trešnjevka

Nakon opisa meni dragih mjesta uz trešnjevačke potoke, izdvojio bih njihove mostove, i to one koje smatram važnima.

1. Črnomerec je potok industrije i najbolje ga, barem što se mene tiče, simbolizira već spomenuti most pokraj Klanječke ulice.

2. Vrapčak je potok koji povezuje i tu njegovu funkciju najbolje oslikava novi pješački most koji veže Sportski centar “Savu“ i obližnje okretište tramvaja i autobusa s Jarunom, a s njega puca i prekrasan pogled na ušće Črnomerca u Vrapčak.

3. Kustošak je potok nekadašnjeg pregrađa i tu sliku najbolje odražavaju poluprivatni mostići pokraj Koreničke ulice koji vode u vrtove.

1.

2.

3.

25


26

ulicama kružim

Vozeći se tramvajem u grad, svaki dan provo-zim se kraj Nehajske ulice.

Tako se zove i jedna tramvajska stanica, pa se ime te ulice čuje i u tramvaju vrlo često. A ondje je, u Parku Stara Trešnjevka, i sje-dište Glasa Trešnjevke, mojega kvartovskoga glasila. Nekoć je u ulici preko puta Nehajske (Okićka) bilo i kino Triglav (danas je ondje Dm), pa su do te tramvajske stanice znali pote-gnuti i ljudi “iz grada” ako se davao koji zanimljiv film. No kako su sva zagrebačka kina već poodavno propala (zatvorena), i ovaj podatak već je pomalo povijesni (ako ne i arheološki).

Uvijek me zanima po komu je ili po čemu koja ulica dobila ime, pa je tako i Nehajska pobu-dila moje zanimanje. Naravno, znala sam da je tako nazvana po tvrđavi Nehaju iznad Senja, no tu moj interes nije stao. Zanimalo me zašto se i ta tvrđava zove upravo tako, Nehaj, i kako se ona može povezati s općom imenicom nehaj (nemar, manjak brige, mara). Nehaj se zove i brdo iznad Senja na kojem je ova tvr-đava i izgrađena. Tako su ga nazvali uskoci, koji su odavde branili grad Senj, ali i pripre-mali pljačkaške napade na

Turke i Mlečane. Četverokutnu tvrđavu (za posadu od 100 voj-nika) sagradio je 1558. kapetan Ivan Lenković s kapetanom Herbertom Viii. Auerspergom Turjaškim. Zanimljiv je i “gra-đevni materijal” za tu utvrdu. Za njezinu gradnju porušene su okolne crkve i samostani (Sv. Petar, Sv. Juraj) da se u njima ne bi mogli utaboriti neprijatelji i ta je građa iskorištena za gradnju tvrđave. I – zašto se zove Nehaj? Zato što su uskoci i tim imenom htjeli poručiti Senjanima neka se ne brinu da će tko osvojiti to brdo i tvrđavu dok su oni ondje (hajati znači brinuti se, skrbiti se).

Tako je i bilo, sve dok između Habs burgovaca i Mlečana, nakon uskočkoga rata (1615-1617), nije sklopljen nepo-voljan mir u Madridu, u kojem je jedan od uvjeta bio iseljavanje uskoka iz Nehaja i grada Senja. Time su uskoci praktički nestali s povijesne pozornice.

Slučajno ili ne, u Nehajskoj je ulici i jedna policijska stanica, kao znak sjećanja na negdašnje

“čuvare raje”, senjske uskoke u Nehaju. Valjda da i nas današnje čuva. No ako se zna da uz pruža-nje zaštite drugima uvijek ide i vlastita korist ... ostajemo na tragu povijesnoga kontinuiteta.

Nives Opačić:

Nehajska ulicauvijek me zanima po komu je ili po čemu koja ulica dobila ime, pa je tako i ova ulica pobudila moje zanimanje

Foto: riitta Skytt


27Na Vrbanima je polovinom travnja udruga “Vestigium” organizirala akciju “Cvijetnjak Vrbana”. Tako su ondje građani sadili cvijeće i bojili klupice, a Zrinjevac je iz

parkića uklonio suho raslinje i zamijenio dotrajale daske na klupama. Umirovljenice koje polaze likovnu koloniju u Župnom uredu Vrbani oslikale su betonske žardinijere.

“Projektom se želi potaknuti svijest građana o potrebi da uređuju svoj okoliš i želja nam je poslati poruku da se puno može učiniti kad su ljudi složni”, rekla je voditeljica Udruge Irena Borovina. Cilj je projekta i poticanje međugeneracij-skog druženja jer, smatraju u Udruzi, ljudi su se zbog raznih problema previše otuđili.

“Sigurni smo da ovakve akcije mogu spojiti te udružiti građane u veliku i veselu ekipu i zajednicu sretnijih susjeda”, ističe Borovina.

Akciji su se odazvali brojni građani, a uveseljavali su ih akrobati i žongleri te kvartovske mame i bake koje su za tu prigodu ispekle kolače i kiflice.

Inače, udruga “Vestigium” djeluje već treću godinu, promiče zdrav i prirodan život, a okuplja petnaestak žena raznih zani-manja: modne i grafičke dizajnerice, novinarke, ekonomistice, pravnice, odgojiteljice, građevinarke...

Udruzi je Grad dao prostor na adresi Vrbani 17, a ondje su organizirane brojne kreativne radionice povezane sa zašti-tom okoliša, razmjenom zdravih i tradicionalnih recepata te odgojem djece.

projekt na Vrbanima

Posadi cvijet –oBoji svijet Udruga “Vestigium” organizirala je polovinom travnja akciju “Cvijetnjak Vrbana”

tekst: vesna rems dobrin Foto: udruga “vestigium”



od 7

do 107

Što je zajedničko Ivani Orleanskoj, Napoleonu, Juliju Cezaru i Aleksandru Velikom? Svi su oni naime bolovali od

epilepsije. Kako se ta bolest manifestira te kako pomoći osobi koja ima epileptički napa-daj, doznali su učenici iX. gimnazije koji su, s nekoliko dana zakašnjenja, i ove godine obilježili Ljubičasti dan. Dan podrške oso-bama oboljelima od epilepsije obilježava se 26. ožujka, i to od 2008. godine. Toga je dana naime desetogodišnja Kanađanka Cassidy Megan, ponukana vlastitim neugodnim isku-stvima i ograničenjima, o svojoj bolesti odlu-čila javno progovoriti.

Predavanje o epilepsiji gimnazijalcima su održale liječnica Ana Struk i školska psiholo-ginja Ana Ivaković.

Tako su naučili da je epilepsija kronični poremećaj funkcije mozga koji se klinički oči-

tuje epileptičkim napadajima od kojih neki mogu biti vrlo dramatični.

“Veliki epileptički napadaj, grand mal, obično traje dvije do tri minute, i to je onaj kritični napadaj kad osoba s epilepsijom pada, gubi svijest, grče joj se mišići, na usta joj izlazi pjena i nekontrolirano se pomokri. Nakon toga osoba može biti smetena, pospana te može imati glavobolju i mučninu”, objasnila je srednjoškolcima liječnica Struk. Kad je u pitanju epilepsija, postoje i oni napadaji bla-žega oblika. Iako u tim slučajevima osoba ne gubi svijest, s njom se ne može komunicirati. Svim je tipovima napadaja zajedničko to što se javljaju povremeno. Epilepsija nije bolest zbog koje se, kako je objasnila Struk, osjećaš bolesnim “iznutra”, a nije ni zarazna i može se liječiti lijekovima i operacijama. Govoreći o uzrocima te bolesti liječnica je istaknula kako se još ne zna što uzrokuje neke tipove epilep-

iX. gimnazija

Ljubičasti dan u trešnjevačkoj školiZahvaljujući djevojčici Cassidy Megan, Ljubičasti dan, 26. ožujka, od 2008. u svijetu se obilježava kao dan podrške osobama oboljelima od epilepsije

tekst i foto: Anita Končar

28

od 7 do 107


29

sije, ali se zna da su često povezani s genskim naslijeđem. Ipak, postoje i oni tipovi epilep-sije koji su uzrokovani ozljedama mozga, upalama, konzumiranjem alkohola i droga.

“Osobe koje boluju od epilepsije mogu živjeti normalnim životom kao i svi ostali”, zaključila je Struk. Da su sve o epilepsiji i zapamtili, demonstrirali su učenici koji su po završetku tribine sudjelovali u kvizu, a neki od njih izveli su i vježbu da bi pokazali kako pomoći osobi koja ima epileptički napadaj.

“Pomogla bih osobi koja ima napadaj tako što bih je najprije smirila, a zatim je stavila u bočni položaj. Vjerujem da bi me uhvatila trema kad bih to sve trebala izvesti i u praksi, no kako sam išla i na tečaj prve pomoći, znam da treba pokušati i da se takvu osobu ne smije ostaviti samo zato što vas je uhvatila panika”, rekla je učenica drugog razreda Lana Željka Rumenjak.

u HrVatskoj 40.000 oboljeliH

U svijetu od epilepsije boluje oko 50 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj njih oko 40.000. Epileptički napadaj mogu imati i osobe koje ne boluju od te bolesti. To stanje naime mogu uzrokovati: dugo raz-doblje nespavanja, vrlo visoke tjelesne temperature, tjelesni napor, stres i trep-tajuća rasvjeta. Osobi koja ima napadaj treba se pomoći tako da ju se okrene na bok i sačuva od mogućih ozljeda. Isto tako, nikako joj se ne smije staviti kakav predmet u usta. Pogrešno je vjerovanje da osoba može progutati vlastiti jezik. To je – dokazali su stručnjaci – nemoguće.

Da su sve o epilepsiji i zapamtili, demonstrirali su učenici koji su po završetku tribine sudjelovali u kvizu, a neki od njih izveli su i vježbu da bi pokazali kako pomoći osobi koja ima epileptički napadaj. Na obilježavanju Ljubičastog dana pjevao je i školski zbor

Naprednije tehnike uključuju i upotrebu hladnog oružja

Samoobranom se razvijaju snaga, gipkost i ravnoteža


30

od 7 do 107

kung fu “škola safira”

saMooBranoM do tjelesnog i dUševnog Mira Treninzi samoobrane prilagođeni su situacijama u kojima je nužno obraniti se od jačega ili većega napadača, i to tehnikama i zahvatima primjenjivima u praksi

tekst: davor Ivanov Foto: www.skola-safira.hr

Malo je onih koji barem jednom u životu nisu razmišljali kako bi

trebali svladati umijeće samoo-brane, bilo da ih je na to natje-ralo neugodno iskustvo poput napada na ulici, bilo da su se na učenje vještina samoobrane odlučili iz preventivnih razloga.

Treninzi samoobrane uklju-čuju i psihičku i fizičku pri-premu za neočekivan napad, a zanimljiviji su ljepšemu spolu. Upravo su zbog toga treninzi samoobrane prilagođeni situa-cijama u kojima je nužno obraniti se od jačega ili većega napa-dača, i to tehnikama i zahva-tima primjenjivima u praksi.

U neposrednoj blizini Trešnjevačkog trga, u dvorani Dječjeg vrtića “Potočnica” u Ulici grada Vukovara 18, smjestila se Kung fu “Škola Safira” čiji voditelji tečajeva i stručnjaci za samoobranu uče svoje polaznike kako se

obraniti, ali i kako krenuti putem tjelesnog, duševnog, umnog i duhovnog napretka.

Jedan je od voditelja i Marijan Mirković koji nam je otkrio kako se ljudi upisuju na tečajeve da bi se mogli obraniti u određenim kritičnim situacijama. Treniranje različitih tehnika međutim samo je dio umijeća, a cilj je unutraš-nji razvoj vježbača. Vanjski je razvoj samo sredstvo za posti-zanje tog cilja, navodi Mirković.

“Tečajevi su namijenjeni svima onima koji, uz tjelesno-zdrav-stveni cilj odnosno svladavanje umijeća samoobrane, žele razviti i svoju duhovnu sastavnicu. Koristi su vježbanja mnogo-struke te dovode do tjelesnog, duševnog, umnog i duhovnog razvoja”, ističe Mirković.

Tijekom prvih nekoliko mje-seci naglasak je na vježbanju, razvijanju snage, gipkosti i ravnoteže te učenju osnov-nih stavova i pokreta. Tijekom

toga razdoblja polaznici se upoznaju s umijećem kako bi stekli dojam o tome što bi mogli naučiti te kako bi postali svjesni svojih ograničenja.

“Tijekom prvih četiriju godina učenja vježbaju se goloruke teh-nike što je i minimum uspješna svladavanja umijeća samoobrane. Nakon toga prelazi se na vježba-nje koje uključuje i rad s različi-tim vrstama hladnog oružja kao što su dugi i kratki štap, sablja, mač, kratka i duga helebarda, trozub, koplje, nunčake, lanac ili noževi”, objašnjava Mirković.

Tečajevi se održavaju nekoliko puta na godinu, no oni su samo dopuna redovitu vježbanju koje se odvija tijekom godine. Škola upisuje nove polaznike u svibnju, a svi zainteresirani prije toga mogu u redovito vrijeme vježba-nja, utorkom i petkom od 18 do 19.30 sati te srijedom od 19.30 do 21 sat, uživo vidjeti što se i kako se vježba na određenome stupnju.


31

pliVački klub “trešnjeVka”

ljUBav PreMa PlivanjU jača je i od loših Uvjeta Za treniranjeIako Klub nije u sustavu natjecanja Republike Hrvatske, talenata i uspjeha ne manjka

tekst: Martina Cikojević Foto: arhiva PK “Trešnjevka”

mjesečna članarina – 230 kuna

Treninzi Plivačkoga kluba “Trešnjevka” održavaju se na Zimskom plivali-štu “Mladost”, Trg Krešimira Ćosića 10, dva puta na tjedan, i to subotom i nedje-ljom od 17 do 18 i od 18 do 19 sati. Klub se sam financira iz čla-narina – 230 kuna na mjesec – i to od rujna do lipnja. Stručnu pomoć Klub dobiva od Zagrebačkog pli-vačkog saveza čiji je pridruženi član. Svi koji su zainte-resirani za učlanje-nje u Plivački klub

“Trešnjevka” informa-cije mogu dobiti na broj 091/ 309 25 69.

Na inicijativu grupe građana Plivački klub “Trešnjevka” (PK “Trešnjevka”) osno-

van je 2005. godine, i to kao sportska udruga. Djeca koja su u tome klubu iskusila svoja prva plivačka umijeća izuzetno vole taj sport, no njime se, na žalost, bave samo rekreativno. Naime, premali kapaciteti, niski sani-tarni standardi te kronični nedo-statak bazena, kao i to što su postojeći tehnološki zastarjeli, još jednom potvrđuju već poznatu, tužnu hrvatsku sportsku priču o lošim uvjetima za treniranje.

“Polaznici ovoga kluba plivanjem se bave uglavnom iz zdravstvenih razloga, rekreativno te zbog usa-vršavanja tehnike, jer za sportsko usavršavanje, zbog pomanjkanja bazena u Zagrebu, nemamo dovoljno termina”, rekao nam je Ante Krce, predsjednik i, kako sam kaže, pone-kad i trener Plivačkoga kluba “Trešnjevka”. Dodao je da većina plivačica i plivača toga kluba dolazi iz susjednih općina jer ondje ne

postoje bazeni koji zadovoljavaju i uvjete i potrebu za plivanjem.

Ipak, dobra volja i ljubav prema tomu zdravom sportu jača je od loših uvjeta za treniranje. Iako, s obzirom na spomenute probleme, Klub nije u sustavu natjecanja Republike Hrvatske, talenata i uspjeha ne nedostaje. Primjer je mladi plivač Matija Sorić koji je, kao član Kluba “Trešnjevka”, nastupao na 39. i 40. plivačkom maratonu “Preko – Zadar” te osvojio izvanredno treće mjesto. “Matija je taj plasman ostvario jer je sam dodatno trenirao i vježbao. S dva treninga na tjedan, koliko ih imamo u Klubu, to sigurno ne bi mogao ostvariti”, kazao je Krce. Dodao je da se Klub natječe samo s onim klubovima koji treniraju na Zimskom plivalištu “Mladost”, i to na prigodnim natjecanjima kao što su Uskrs, Božić ili kraj školske godine.

Bilo kako bilo, optimizam ne jenjava jer djeca i mladi u PK-u “Trešnjevka” vole taj sport. Uostalom, njime se uglavom bave zbog ljubavi prema plivanju.

od 7 do 107

od 7 do 107


32

jubilej

Godinama razbijaju predrasude prema folkloruViše od 80 plesača, pjevača i svirača Folklornog ansambla “Ivan Goran Kovačić” dio je velike obitelji koja ove godine slavi 65. godišnjicu

tekst: davor Ivanov Foto: www.igk.hr

Folkorni ansambl “Ivan Goran Kovačić”, dio isto-imena Studentskog kul-

turno-umjetničkog društva, ove godine slavi 65. obljetnicu svog postojanja. Iako je njegovo matično društvo smješteno na Opatovini, zbog mnogobroj-nih članova ansambl probe već godinama održava u prosto-rima Mjesnog doma “Horvati-Srednjaci” na Trešnjevki.

Bogat opus koreografiranih hrvatskih plesova uključuje folklorne plesove i pjesme iz gotovo svih dijelova Hrvatske koje su predstavili na brojnim smotrama i gostovanjima u Hrvatskoj te diljem Europe i svi-jeta. Samo od 2010. pa do 2013. godine gostovali su na festi-valima u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Češkoj, Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj, Cipru i Kini.

Status jednog od najpoznati-jih hrvatskih folklornih ansam-bala dokazuju i mnoga nacio-nalna i međunarodna priznanja među kojima se samo u prote-klih nekoliko godina ističu: prvo

mjesto na natjecanju “Spavaj, mali Božiću” i osvojena Zlatna plaketa na natjecanju hrvatske vokalne tradicijske glazbe na Festivalu pjevačkih zborova u Zagrebu . Sudjeluju i u predstavi

“Đerdan” Jakova Gotovca, a iza njih su i mnogobrojne nomina-cije za nagradu Porin.

Više od 80 plesača, pjevača i tamburaša pod vodstvom je uglednih folklornih stručnjaka, a danas u ansamblu djeluju umjetnički voditelj Dubravko Radić, voditelj pjevanja Vinko Karmelić i voditelj tamburaškog orkestra Mario Pleše. Unatoč brojnom članstvu, za folklor stalno pokušavaju zainteresi-rati nove naraštaje.

“Danas nije jednostavno zainteresirati mlada čovjeka pa mu je ljubav prema folkloru potrebno usaditi još u najranijoj dobi. Upravo zbog toga poku-šat ćemo animirati što više osno-vaca i pokušati razbiti njihove predrasude o folkloru”, rekao nam je Dubravko Radić, umjet-nički voditelj ansambla.

Ove je godine pokrenuta i dječja sekcija koja okuplja naj-mlađe trešnjevačke zaljublje-nike u folklor. Povezanost s Trešnjevkom dokazuju i česta gostovanja u Centru za kulturu

“Trešnjevka” u kojem su posljed-nji put nastupili 14. travnja kad su održali svoj cjelovečernji godišnji koncert.

Uz bogat program, ansambl se ponosi i kolekcijom od čak 520 kompleta narodnih nošnji iz cijele Hrvatske među kojima se neke procjenjuju kao muzejska vrijednost. Goranovci su i jedni od rijetkih folklornih ansambala koji imaju veteransku sekciju koja od 2003. godine okuplja svoje stare članove.

“Zbog čestih proba i turneji možemo reći da smo poput je-dne velike obitelji. Bavljenje fol-klorom preporučio bih svima koji se žele rekreirati te istodob-no steći nova poznanstva, isku-stva i putovati diljem svijeta”, kaže Danijel Vukobrat, pred-sjednik Folklornog ansambla.

Bogat opus ansambla uključuje folklorne plesove iz cijele Hrvatske pa tako i dubrovački linđo

Ansambl se ponosi i kolekcijom od čak 520 kompleta narodnih

nošnji iz cijele Hrvatske

od 7 do 107


33Provalnici, lopovi, vandali i huligani trešnjevačke osnovne i srednje škole izbjegavaju u širokome luku,

barem ako je suditi prema podacima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Naime, u gradskim četvrtima Trešnjevka sjever i jug lani nije provaljeno ni u jednu školu, a nije zabilježeno ni uništavanje školske imovine. Kao jedan od mogućih razloga manjeg uništavanja školske imovine ističe se uvođenje vide-onadzora u obrazovnim ustanovama.

Tako je Grad, stoji u odgovoru Ureda za obrazovanje, u proteklih pet godina potrošio oko 750.000 kuna na uvođe-nje ili poboljšanje sustava protupro-vale i videonadzora u zagrebačkim odgojno-obrazovnim ustanovama.

“Taj će se trend nastaviti i u budućno-sti sukladno financijskim mogućnostima”, kažu u mjerodavnome uredu. Što se pak Trešnjevke tiče, sustav protuprovale i videonadzora uveden je u 15 osnovnih, devet srednjih, dvjema umjetničkim ško-lama te u jednom učeničkom domu. Iako se školska imovina u posljednjih nekoliko godina manje uništavala, nasilja na škol-skim igralištima još uvijek ima. Naime, četiri su trešnjevačke osnovne škole tije-kom siječnja dojavile da je na njihovim

igralištima bilo nasilja među učenicima, ali, na sreću, bez težih posljedica. Da bi se i takve situacije izbjegle, većina rav-natelja čije škole nemaju videonadzor slaže se da bi kamere trebalo postaviti oko škola – ali ne i u školskoj zgradi.

Iako nemaju problema s međuvrš-njačkim nasiljem, uništenih prozora ipak je bilo u Osnovnoj školi “Prečko”. Kako je objasnila ravnateljica Jadranka Oštarčević, prošle je godine bilo sitnih devastacija na vanjskome dijelu škole.

“Devastacije se uglavnom događaju vikendom jer dio školskog igrališta nije ograđen”, rekla je ravnateljica te dodala kako nije bilo veće materijalne štete osim razbijenih prozora. Vanjski dio škole voljeli bi imati pod budnim okom Velikoga brata i u IX . gimnaziji. “Kad je u pitanju videonadzor, moram priznati da sam malo ambivalentna. Slažem se da bismo kame-rama trebali pokriti nekoliko kritičnih točki, kao što je ulaz u školu, no nisam za postavljanje videonadzora u učionicama i hodnicima. Videonadzorom želimo kon-trolirati ulazak stranih osoba u školu a ne učenika”, objasnila je ravnateljica IX . gimnazije Svea Bielen i dodala da će nje-zina škola, prema najavama iz Ureda za obrazovanje, videonadzor uskoro i dobiti.

ViDeonaDzor

veliKi Brat Poželjan saMo na šKolsKiM igralištiMaIako se ravnatelji slažu da zbog postavljenih kamera ima manje međuvršnjačkoga nasilja, uvođenje videonad-zora u školskim zgradama ne smatraju dobrom idejom

tekst: Anita Končar

od 7 do 107


34

Prošlo je više od dvije godine od početka grad-nje Sindikalnog doma u

Ulici Florijana Andrašeca, u neposrednoj blizini Cibonina tornja. Iako su se prema početnim planovima sindi-kati u dom trebali preseliti potkraj prošle ili početkom ove godine, velebno zdanje od 5600 četvornih metara na osam katova i tri podzemne garaže još uvijek je prazno.

Sindikalnu palaču gradila je Matica hrvatskih sindikata na čelu s Vilimom Ribićem, a u nju bi se, uz Maticu, uskoro trebali useliti i Nezavisni sin-dikat znanosti i visokog obra-zovanja te Sindikat hrvatskih učitelja koji su zasad još uvijek na svojim starim adresama.

U prijašnjim medijskim istupima sindikalni šef Vilim Ribić izjavio je kako sindikati ipak neće zauzeti cijelu zgradu. Naime, dio zgrade bio bi ponu-đen na tržištu, i to po prosječnoj cijeni najma poslovnih pro-stora na Trešnjevki koji iznosi 11 eura po četvornom metru.

Koliko stoji cijeli projekt, poslovna je tajna, no Miljenko Šimpraga, predsjednik Velikog

vijeća Sindikata znanosti, još je 2009. godine izjavio kako je samo zemljište 2008. godine kupljeno za 14,1 milijun kuna, a novac je osiguran štednjom iz članarina oplođenih ulaga-njima s minimalnim rizicima tijekom razdoblja od 16 godina. Izvođač radova, građevinska tvrtka Tehnika, najnižim je cijenama na javnom natječaju dobila posao te je nakon skla-panja ugovora obznanila kako je cijena ugovorenih radova tad iznosila 20 milijuna kuna.

Unatoč brojnim telefon-skim pozivima, SMS-ovima i e-poštama, do zaključenja ovog broja od Matice sindikata i Vilima Ribića nismo uspjeli dobiti odgovor zašto je zgrada i dalje prazna te kad bi se sindikati napokon mogli pre-seliti na novo radno mjesto.

Prema pisanju tjednika Globus, druga faza radova, to jest unutrašnje uređenje doma, kasni pa je datum useljenja i dalje nepoznat. U sklopu nova sindikalnog doma trebao bi se nalaziti i kafić, a nova bi zgrada trebala imati i dva dizala za automobile koji se procjenjuju na 150.000 eura, navodi Globus.

dOM duHOVA

Sindikalna palača na Trešnjevki i dalje je praznaNe zna se kad će se sindikati useliti u velebno zdanje koje se prostire na 5600 četvornih metara te koje ima osam katova i tri podzemne garaže

tekst: davor Ivanov Foto: Anita Končar

od 7 do 107


lokalni izbori 2013.

PreKo drUštvenih Mreža do PolitičKih BodovaSvi kandidati za mjesto zagrebačkoga gradonačelnika imaju otvo-rene profile na Facebooku, a dio njih aktivan je i na Twitteru

tekst: Anita Končar

Iza nas su izbori za Europski par-lament, a uskoro nas očekuju i lokalni izbori za koje je kampanja

u punome jeku. I dok se dio politič-kih stranaka odlučio na već uobičajene načine promocije, pa se tako najprlja-viji rat plakatima vodi u Zadru, Sisku i Splitu, velik dio kandidata za gra-donačelničko mjesto odlučio se i na regrutiranje novih glasača uz pomoć društvenih mreža. O važnosti prisut-nosti političkih kandidata i u virtual-nome svijetu nedavno je u Zagrebu govorio i Ravi Singh, američki podu-zetnik i nekadašnji političar kojega je dnevnik USA Today nazvao svjetskim guruom političkih kampanja. Prema njegovim riječima, uz pomoć interneta samo je na prošlim američkim izbo-rima regrutirano 1,1 milijun novih mladih glasača. S obzirom na uspješ-nost američkog modela, nameće se pitanje koliko se hrvatski političari, posebice kandidati za gradonačel-ničke fotelje, u političkim kampa-njama koriste i društvenim mrežama. Kad je o Zagrebu riječ, svi kandidati za mjesto gradonačelnika imaju otvo-rene profile na Facebooku, a dio njih kao komunikacijski kanal s potencijal-nim biračima koristi i Twitter. Najviše

sljedbenika na najpopularnijoj druš-tvenoj mreži ima esdepeovac Rajko Ostojić koji ima više od 15.000 simpa-tizera. S druge strane, na Facebooku najmanje je aktivan kandidat koalicije Hsp-Hčsp-a Siniša Šukunda. Ipak, bez obzira na to imaju li svega 300 ili pak više od nekoliko tisuća sljedbenika na društvenim mrežama, ono o čemu bi sve stranke, pa i njihovi kandidati koji imaju otvorene profile, trebale voditi računa jest da te stranice treba i redo-vito ažurirati. Među savjetima struč-njaka za odnose s javnošću mogu se tako naći i natuknice kako društvene mreže nisu kanal za monologe te da njima treba potaknuti dvosmjernu komunikaciji koja podrazumijeva brze i jasne odgovore na pitanja. I dok će neki pokoji politički bod ostvariti upravo koristeći se mogućnostima novih medija, dio bi stranaka mogao na tome virtualnom ispitu i pasti. Jer, kako je gostujući u Zagrebu rekao i sam Ravi Singh, riječ je jača od mača. Facebook je tako zamijenio kalašnji-kov, a Twitter mačetu. Čije će riječi pobijediti u izbornome ratu, odlučit će građani 19. svibnja. Oni kojima neće biti teško prošetati do svojih biračkih mjesta.

35

od 7 do 107


36

piše: dubravka Miljković

ODgOJ

Gušter i krepane muhePokažite ljubav druženjem. Odredite djetetu granice

Neki je profesor u saD-u za laboratorijskog ljubimca dobio južnoameričkoga guštera. Problem s tim gušterom bio je što nitko

nije mogao dokučiti što on jede pa je počeo kopniti. Tad još nije bilo interneta pa da brzo doznaš sve što i trebaš i ne trebaš. A i zašto bi pretraživao? Pa valjda će skužiti jednoga guštera!? Ubijao mu je muhe; gušter ih nije htio jesti. Gulio mu je mango i papaju, nije ih htio. Nudio mu kinesku hranu; nije ga zanimala... Jednoga je dana došao u labo-ratorij, a gušter je, sav iznemogao, ležao u nekome kutu. Ponudio mu je svoj ručak, ali on nije pokazao interes ni za sendvič sa šunkom. Profesor je jeo i usput čitao novine. U jednom je trenutku dije-lom novina slučajno prekrio jelo. Gušter je bacio pogled na tu konstrukciju, ispružio noge, dojurio preko sobe, uspentrao se na stol, razderao novine i pojeo sendvič!

A sad s guštera na ljude. Eto, baš neki dan čekam u redu pred blagajnom jedne prodavaonice u šoping-centru. Ispred mene otac i sin, od nekih četrnaest godina, koji u ruci već drži poveću vre-ćicu iz iste prodavaonice. Prodavačica rasprostire po pultu nekoliko odjevnih predmeta, uklanja im onu zaštitu od krađe, dodaje blaganici koja očitava cijenu, vraća kolegici koja ih slaže u novu vrećicu. Mislim da su ukupno bila tri predmeta, nisam obraćala pažnju sve dok blagajnica nije ispalila ukupnu cijenu a prodavačica istodobno stavljala u vrećicu zadnji od tih predmeta, kratku kožnatu jaknicu. Dakle, sve zajedno šest tisuća sedamsto i nešto kuna! (Gledam uokolo jesu li tu još i dva bici-kla uključena u cijenu, ali ništa slično na vidiku.) Tata je ne trepnuvši pružio karticu. Na licima obo-jice emocija kao na licima profesionalnih igrača pokera: nula bodova. Čini se kao naučena, već dobro uvježbana scena. Gušter i krepane muhe.

Kao roditelji često mislimo kako činimo dobro svojoj djeci time što ubijamo svaku muhu

što im zuji oko glave, gulimo im mango i papaju, a po potrebi i sebe, ne bismo li im ispunili svaku želju – odmah i sad pa što košta da košta! Pritom smo i jako “maštoviti” kako bismo sebi i dru-gima objasnili zašto to radimo. Od onoga “pa zašto ne bih kad mogu” ili “ja nisam imao pa nek’ ima on(a)” do toga kako je “skupo kupo-vati jeftine stvari” (Čak i djeci odjeću. Koja rastu toliko brzo da se ni najobičnija krpa na njima ne stigne raspasti!). Naravno, ne radi se samo o skupoj odjeći. Tu su i druge pretjerano skupe stvari i, općenito, previše stvari, previše aktiv-nosti, previše zabave.

U takvom popustljivom odgajanju dijete nema obveza, roditelji sve čine umjesto njega: najprije ga nastave oblačiti, obuvati i hraniti i onda kad bi ono već moglo raditi i sâmo, a onda mu pišu zadaće, čitaju lektiru, opravdavaju neopravdane izostanke iz škole, love muhe, upleću mu se u sve odnose s drugima i rješavaju probleme čineći ga tako (trajno) ovisnim o sebi. Na kraju je nesretan

– za što optužuje roditelje.Sjetite se svojih roditelja. Ako postoji nešto što

im zamjerate, vjerojatnije je to vrijeme koje nisu provodili s vama, a ne (skupe) stvari koje vam nisu kupovali. Pokažite ljubav druženjem. Odredite djetetu granice. Proširujte ih kako raste i razvija se. Nemojte umjesto njega raditi stvari koje ono može i treba raditi sâmo. Postavljajte mu zadatke koje može obaviti – kad se potrudi. Osigurajte sastojke za sendvič, ali neka si ga sâm napravi (a može i vama usput). Pomozite djetetu da upozna sebe i da nauči koristiti svoje jake strane. Čak ni gušteri ne jedu ako prije toga ne mogu ostvariti gušter-ske snage i vrline. Mi smo nešto kompleksniji od guštera, ali i mi to moramo raditi. Moramo uro-niti u svoje najveće snage da bismo bili zadovoljni. To djeci ne možemo kupiti, ali dobrim odgojem možemo im darovati.


tekst i foto: Maja Cvek

knjižnica “knežija” PrograM “Mala djela s Puno ljubavi” Knjižnica “Knežija” nastav-lja s lanjskim programom pod geslom Majke Terezije: “Ne možemo svi činiti velika djela, ali možemo svi činiti mala djela s puno ljubavi”. I ovoga su puta događanju nazočila djeca iz Caritasove kuće “Blaženi Alojzije Stepinac” iz Brezovice, ali došli su i brojni drugi mali-šani. Veselo druženje upotpu-nio je Dragutin Jakupec Japa izvodeći mađioničarske trikove, nastupala su i djeca u ulozi nje-govih pomoćnika, a mališani su na kraju dobili prekrasne balone i slatkiše. Program koji se odr-žao potkraj veljače organizirala je i vodila knjižničarka Dražena Šola Vrbanek.

knjižnica “prečko” susret u susjedstvu U sklopu projekta “Knjižnica širom otvorenih vrata” u prosto-rima Knjižnice “Prečko” polovi-nom je veljače organiziran susret članova Kluba “Vjeverica” koji, u sklopu Udruge za pomoć oso-bama s mentalnom retardacijom grada Zagreba, već punih 27 godina djeluje u naselju Prečko. Članovi Kluba originalno su otvorili izložbu radova kojima su izrazili vlastitu kreativnost. Nastupili su kao vatreni afrički bubnjari i pod vodstvom uči-telja Sudanca Sama Bushare izveli pravi mali koncert na bubnjevima.

glaZbeno-Pjesnička večerKulturno-umjetničko društvo

“Golub” gostovalo je početkom ožujka u Knjižnici “Prečko”. Riječ je o glazbeno-pjesničkoj večeri tijekom koje su članovi Društva čitali poeziju i izvo-dili vlastite uglazbljene tek-stove. Tako su započeli pro-slavu vlastita jubileja te obi-lježili Međunarodni dan žena. Kulturno-umjetničko društvo

“Golub” osnovano je davne 1913. godine kao Društvo djelatnika Pošte i telekomunikacija. Iako ima manje članova, Društvo je i dalje aktivno te ove godine ponosno slavi 100 godina rada.

knjižnica “Voltino”MeđugeneraCijski susretKnjižnica “Voltino” i Osnovna škola “Voltino” već godinama vrlo uspješno surađuju. Tako su početkom ove godine u sklopu projekta

“Knjižnica širom otvorenih vrata” učenici prvih i drugih razreda te osnovne škole sudjelovali u međugeneracijskom susretu. Tom je prigo-dom umirovljena učiteljica Jasminka Žagmeštar podijelila s učenicima svoja sjećanja na obilježavanje Valentinova i na pokladne običaje iz doba njezine mladosti. Pjesnikinja Maja Cvek pročitala je nekoliko svojih kaj-kavskih pjesama pa su mali slušatelji mogli upoznati dijalekt kojim se nekad puno više govorilo nego danas. Učenici su postavljali razna pitanja, pogađali nepoznate riječi i vrlo aktivno sudjelovali u tom veselom susretu.

iZložba slika “Morske iMPresije” Svečano otvaranje 11. samo-stalne izložbe slikara i ilustra-tora, inače dipl. ing. strojarstva, Zlatka Šavora u prostorijama je knjižnice “Voltino”održano 1. veljače. Autor se ovoga puta koristio tehnikom kombiniranja tuša i pastele, a svoje doživljene morske impresije tijekom boravka u Dragama uspio je uvjerljivo pre-nijeti na slike.

Pjesnikinja Maja Cvek pročitala je učenicima oš “Voltino” nekoliko kajkavskih pjesama

Druženje djece i mađioničara Dragutina Jakupeca Jape

Susret članova Kluba “Vjeverica”

kuD “Golub” u Knjižnici “Prečko”

Trešnjevačke KNjIžNICe


38

Popularna violončelistica godinama živi na Trešnjevki sa suprugom Vladom Kalemberom i njihovim šestogodišnjim sinom Darianom. Klasičnu glazbu promovirala je u brojnim svjetskim metropolama, a njezin je rad prepoznala

i struka te joj dodijelila čak četiri nominacije za diskografsku nagradu Porin, među kojima je i ona za najboljeg novog izvođača. Prošle je godine izdala svoj prvi studijski album, “Expression”, a na predstojećem Sarajevskom filmskom festivalu održat će koncert uz pratnju Sarajevske filharmonije i poznatih sarajevskih instrumentalista na kojem će izvesti neka od najljepših djela filmske glazbe. Osnovala je i humanitarni festival “Ana u Gradu” koji će se treću godinu uzastopce održati u Dubrovniku i koji je dosad prikupljenim novcem pomagao mladim glazbenicima te oboljelima od Downova sindromom. Nedavno se okušala i u pjevanju snimivši obradu pjesme

“What a feeling”, velikog hita iz osamdesetih koji je za film “Flashdance” otpjevala Irene Cara.

gt: Već godinama živite na Trešnjevki. Kako Vam se sviđa život u tome kvartu i zadovoljava li sve životne potrebe Vaše obitelji?Na Trešnjevku sam se s Maksimira doselila nakon udaje, što je bilo prije devet godina, tako da se danas već osjećam kao prava trešnjevačka puca. Obožavam Trešnjevku jer je vrlo praktičan kvart u kojem je sve blizu i nadohvat ruke, a ljudi su iznimno srdačni i pristupačni. U blizini su i vrtić i škola što nam je vrlo važno jer naš sin na jesen kreće u prvi razred.

gt: Nedavno ste se uputili u pjevačke vode i snimili obradu hita “What a feeling”. Kakve su reakcije i možemo li u budućnosti očekivati još pjevačkih uradaka?Oduvijek volim pjevati tako da sam napokon odlu-čila ispuniti si i tu želju te spojiti vokal s instru-mentalom. Prije toga sam sa suprugom iz ljubavi snimila božićni duet pjesme “Tiha noć”, no sad je riječ o pravome singlu i spotu namijenjenom

stranom tržištu. Mislim da je ovo samo početak jer imam još mnogo planova.

gt : Održali ste koncerte u brojnim svjetskim metropolama. Koja Vas se zemlja najviše dojmila i postoje li razlike među narodima kad je riječ o doživljavanju klasične glazbe?Jako volim Izrael. Cijelog sam ga proputovala i uvijek mu se rado vraćam, čak i ako nije u pitanju poslovno putovanje. Obožavam i Kinu koja iznimno dobro reagira na moderan pristup klasici, a ljudi su otvoreni za sve vrste glazbe. Japanci pak bolje reagiraju na tradicionalan pristup klasičnoj glazbi. Uz Kinu, Turska je zemlja u kojoj sam uvijek bila iznimno dobro prihvaćena te je to tržište kojem se uvijek iznova vraćam.

gt : Kako popularizirati klasiku i učiniti je privlačnijom široj slušateljskoj publici?Klasika je oduvijek bila i uvijek će ostati glazba u kojoj ne uživaju široke mase, no i ona se može popu-

poznati iz SUSJEDStVaT R E ŠN J E VA ČK A P U C A

ana rUcner: Klasičnu se glazbu može popularizirati modernim pristupom Mlada je glazbenica ove godine u četirima kategorijama nominirana za nagradu porintekst: davor ivanov Foto: anarucner.com

poznati iz susjedstva


39

larizirati modernim pristupom. Riječ je o zahtjevnoj vrsti glazbe u kojoj će naročito mlađa populacija teško uživati ako s njom nije bila upoznata.

gt : Imate čak četiri nominacije za nagradu Porin – onu za najboljeg novog izvođača, najbolji instrumentalni album, najbolju instrumentalnu izvedbu i najbolje likovno oblikovanje albuma. Kojemu se Porinu najviše nadate? Za nominacije sam doznala tijekom jednog poslov-nog putovanja. Iznimno cijenim to što je struka prepoznala moj rad i trud te mi dodijelila sve te nominacije pa mi je drago i samo to što sudjelujem.

gt : Koliko se dugo bavite glazbom i je li na odabir Vaše karijere utjecala Vaša glazbena obitelj?Violončelo sam počela svirati sa šest godina, a budući da je moja majka uspješna čelistica, bila mi je uzor i htjela sam naučiti svirati poput nje. Obitelj mi je pružala veliku podršku, ali nikad nisam osje-ćala pritisak da se moram baviti glazbom, a to ću načelo primijeniti i na vlastitom sinu iako on zasad još ne pokazuje sklonost bavljenju glazbom.

gt: Poznati ste i po često izazovnom odijevanju na koncertima. Birate li sami odjevne kombinacije u kojima nastupate ili tražite pomoć stručnjaka?Sve odluke donosim sama; od toga gdje ću svirati, što ću svirati pa do toga u čemu ću svirati. Iako mi po tom pitanju nitko ne dirigira, imam malu pomoć sa strane u izradi samih odjevnih kombi-nacija. Trenutačno sam se prepustila u ruke mod-nog dvojca ElFS s kojima izvrsno surađujem te jednostavno obožavam njihove ideje. Dovoljno je da im kažem gdje nastupam i što sviram i naše se zamisli svaki put preklope.

gt: Kakvi su planovi za budućnost? Planirate li snimanje nova albuma?Uskoro ću snimiti album filmske glazbe. Riječ je o projektu za predstojeći Sarajevski filmski festi-val u sklopu kojeg ću sa Sarajevskom filharmo-nijom i poznatim sarajevskim instrumentalistima i vokalistima 23. kolovoza održati koncert na kojem ću izvesti neke od najpoznatijih filmskih tema. Odavno gajim ljubav prema filmskoj glazbi tako da se neopisivo veselim tom koncertu. Iznimno sam ponosna i na svoj glazbeni festival “Ana u Gradu” koji će se od 21. do 24. lipnja održavati u Dubrovniku. Festival je humanitarnoga karaktera, a u protekle dvije godine prihod je bio namijenjen mladim glazbenicima i osobama s Downovim sin-dromom. Ove ćemo godine pomoći dubrovačkom dječjem domu “Maslina” čiji će štićenici i sami sudjelovati u festivalskom programu.

povijesni feljton


urbanizam

Naselje Istrana i invalida- primjer brige za socijalno ugrožene tijekom međuraćaTrideset posto stanova bilo je sagrađeno za potrebe ratnih invalida, a većina preostalih bila je namijenjena izbjeglicama koje su se iselile nakon pripojenja Istre Italiji

tekst i foto: vanja radovanović

Tijekom međuraća Zagreb se brzo razvijao, i to najprije zbog industrije koja je tih godina određivala gradski život i promovirala

Zagreb kao glavno industrijsko središte tadašnje Kraljevine Jugoslavije.

Zagrebačka se industrija u tome razdoblju kon-centrirala na dvije četvrti – Trešnjevku i Peščenicu. One su bile pogodne zbog željezničke pruge i pripa-dajućih teretnih (ranžirnih) kolodvora: Zapadnoga kolodvora sjeverno od Trešnjevke, koji je bio pove-zan s gradskom munjarom, carinskim skladištima, Franckom, Ljevaonicom željeza i metala “Braća Ševčik“ i s mnogim drugim manjim tvornicama i obrtničkim radionicama, te Istočnoga kolodvora na Peščenici, koji je bio povezan s gradskom plinarom te s brojnim većim i manjim tvornicama na Radničkoj cesti i Žitnjaku.

Naravno, kako se industrija razvijala, tako se doseljavalo i sve više radnika. To su uglavnom bili ljudi iz unutrašnjosti koji su u potrazi za poslom i boljim životom dolazili u grad goli kao crkveni miševi.

Najlogičnije mjesto za njihovo stanovanje bili su upravo kvartovi u kojima se razvijala industrija. Tako su naime bili blizu svojih (stvarnih ili tek željenih) radnih mjesta (trebalo bi istaknuti da su te četvrti dobrostojeći građani smatrali neprivlačnim lokacijama).

40

povijesni feljton

povijesni feljton


Zbog sve veće potrebe za stambenim prosto-rom, u akciju je krenula i gradska vlast te raznim načinima sudjelovala u gradnji stanova za soci-jalno ugrožene građane.

Što se Naselja Istrana i invalida tiče, već samo ime govori komu je uglavnom bilo namijenjeno. Trideset posto stanova bilo je namijenjeno rat-nim invalidima, a većina preostalih stanova izbjeglicama koji su se iselile nakon pripojenja Istre Italiji.

Projektirana su i sagrađena 92 stana, i to po današnjim standardima u vrlo kratkom roku: za 20 dana bila su pod krovom, a za 60 dana dovršena.

Na pravokutnoj parceli zapadno od Selske ceste sagrađeno je 16 jednokatnih stambenih nizova sa po četiri i šest stanova tri različita tipa: za četiri osobe, šest osoba i za sedam do deset osoba. Oko zgrada projektirani su zajednički prostori: park, praonica te dječje igralište s pje-ščanikom i bazenčićem. Projekt je potpisao Ivan Zemljak, tad već ugledno ime u svijetu zagre-bačkog urbanizma, koji je pokazao jak senzibi-litet za funkcionalno rješavanje socijalnih tema što je, među ostalim, stekao za svojih posjeta Nizozemskoj. Ta je zemlja naime u tome razdo-blju bila poznata po svojim projektima poveza-nima s gradnjom za socijalno ugrožene.

Vrijedi istaknuti da je negdje u isto vrijeme Zemljak projektirao i osnovnu školu u Selskoj koja se nalazi nekoliko stotina metara sjevernije.

Kako danas izgleda to naselje? Na sreću, naselje je kao cjelina zadržalo svoj integritet i cjelovit izgled. Građevine su u različitim stup-njevima očuvanosti, no, za razliku od nekih drugih naselja (poglavito socijalnih stanova na Laščinšćaku i sličnoga), ukupna je slika rela-tivno dobra. Na žalost, naselje je okruženo pot-puno neskladnim građevinama (Kazalištem

“Trešnja“, bivšom zgradom Allianz osiguranja, nogometnim igralištem nk “Trešnjevka“) i vrlo prometnom Selskom cestom pa se njegova sli-kovitost može doživjeti tek šetnjom po manje prometnim okolnim ulicama, Veprinečkom i Mošćeničkom. Naselje je najljepše u proljeće, kad cvatu krošnje trešanja na istočnome dijelu naselja koje ga, barem donekle, odvajaju od bučne i neugodne Selske ceste.

Literatura, ilustracije: Darja Radovčić Mahečić: “Socijalno stanovanje međuratnog Zagreba“, naklada Horetzky, Zagreb 2002.

41

kronologija gradnje trešnjevačkih stanova i usPoredba s drugiM važniM događajiMa iZ trešnjevačke Povijesti

1921. – 1925. gradske kuće u bloku Selska-Magazinska-Meršićeva1927. – 1928. Provizorni stanovi pokraj kri-žanja Selske i Ozaljske1929. – 1930. Naselje Istrana i invalida u bloku Selska-Veprinačka-Mošćenička1930. gradnja Trešnjevačkog placa1931. Stambeno naselje za zEt-ove rad-nike sjeverno od Remize1932. Otvorena Osnovna škola “August Šenoa“ na Selskoj cesti1935. Naselje Prve hrvatske štedionice između Ozaljske, Selske i Krapinske1935.: Otvorena tramvajska veza prema Remizi1939. – 1941. Gradnja crkve sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti

Sva se ta naselja nalaze duž Selske ceste, uz jedan od najstarijih prometnih smje-rova vidljiv čak i na zemljovidima iz 18. i 19. stoljeća. Tad je to vjerojatno bio tek kolski put koji je povezivao Črnomerec sa selom Horvati pokraj Save. Horvati su se nalazili na području sadašnje Knežije i Srednjaka puno prije gradnje današnje trešnjevačke jezgre (o tome svjedoči i podatak da je naj-starija osnovna škola na Trešnjevki upravo Osnovna škola “Horvati“ koja je sagrađena 1897., tridesetak godina prije bilo koje druge trešnjevačke osnovne škole). Sjeveroistočni dio Trešnjevke (istočno od Trakošćanske ulice, sjeverno od Tratinske) urbaniziran je i sagrađen uglavnom tijekom dvadesetih godina 20. stoljeća, a tridesetih se gradilo prema zapadnome dijelu, duž Selske ceste. Iza Selske nalazila se tadašnja gradska granica, potok Črnomerec, a naselja iza njega (Rudeš, Donja Kustošija, Stenjevec, Prečko, Špansko) pripojena su gradu tek tijekom pedesetih.

kvarTovski MeTRoNoM tekst:

petra Kostanjšak

inMUsic festival JEZERO JARUN, OD 24. DO 26. LIPNJA

Osmi inmusic festival održava se na starome mjestu, na jezeru Jarun, od 24. do 26. lipnja, kad ćemo opet moći čuti i vidjeti neke od velikih glazbenih zvijezda današnjice. Ove će se go-dine na zagrebačku pozornicu vratiti Iggy and The Stooges, ali i Editorsi koji vole dolaziti u Zagreb. Na ovogodišnjem izdanju Festivala napokon će nastupiti poznata britanska grupa Arctic Monkeys, ali i bend nofX koji će u hrvat-skom glavnom gradu proslaviti 30. rođendan. Najavljeni su nastupi Airbournea, Basement Jaxxa, Bloc Partyja te mnogih drugih i stranih i domaćih izvođača. Ulaznica za sva tri festival-ska dana stoji 399 kuna. Jednodnevna ulaznica stoji 290 kuna te će se moći kupiti isključivo na festivalskoj blagajni.

otvoreno Kino screen on the green JARUN, POKRAJ KLUBA AqUARIUS, SVIBANJ – LIPANJ

Tijekom svibnja i lipnja u gradskim će parko-vima stanovnici i posjetitelji Zagreba moći uživati u prvom hrvatskom kinu na otvore-nom. Animirani i igrani filmovi prikazivat će se u maksimirskom parku, na Trgu Franje Tuđmana te na Jarunu, pokraj kluba Aquarius. Program na Jarunu otvara film “No strings attached”koji će se prikazivati 20. svibnja, a slijede filmovi “Megamind”(27. svibnja) te

“Rango”(3. lipnja). Projekcije na atraktivnim zelenim lokacijama besplatne su za sve posje-titelje. Organizatori ističu ekološku sastavnicu festivala te glazbu uživo u kojoj će gledatelji moći uživati prije projekcija. Na internetskoj stranici www.screen.com.hr možete pronaći sve podatke o programu.

WhitesnaKe DOM SPORTOVA, 15. LIPNJA, 20 SATI

Pet godina nakon nastupa u Osijeku grupa Whitesnake opet dolazi u Hrvatsku, ali ovoga puta u Zagreb, u Veliku dvoranu Doma sportova. Taj legendarni rock-bend osnovao je 1977. bivši pjevač Deep Purplea David Coverdale kojemu će ovo biti drugi nastup u Domu sportova. Ondje je naime nastupio u ožujku 1975. s ben-dom Deep Purple. Ulaznice za koncert stoje 199 kuna, a mogu se kupiti na svim Eventinovim prodajnim mjestima.

ZagreB oPen 2013. – odBojKa na PijesKU SRC JARUN, OD 31. SVIBNJA DO 2. LIPNJA

Ljubitelje sunca, pijeska i sporta sva-kako bi moglo zanimati Prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku koje će se održavati od 31. svibnja do 2. lipnja na Jarunu.

Basement Jaxx

Bloc Party

Screen on the green

Whitesnake


42

43


kvartovski metronom

Glavna urednicaAnita Končar

zamjenica glavne urednicepetra Kostanjšak

art direktorTrpimir ježić

novinaridavor Ivanov, Martina Cikojević, Želimir Ciglar

kolumnistinives opačić,dubravka Miljković

LekturaAna Stipčić

suradniciMaja Cvek, vesna rems dobrin, veselko leutar, Ivan hromatko, vanja radovanović, Bruno Konjević

Fotografije na koricama:Bruno Konjević

nakladnikCentar za kulturu Trešnjevkapark Stara Trešnjevka 110 000 Zagrebuz potporu gradskih četvrtiTrešnjevka sjever i Trešnjevka jug

za nakladnikaljiljana perišić

tisakvemako tisak

dinamika izlaženjakvartalno

telefon01 30 27 41101 30 27 032

Faks 01 30 24 247

[email protected]

mB3239632

Žiro-računZABA2360000-1101429565

naklada10 000 primjeraka

issn1846–503X

4

Modni buvljak i antikvarijat

knjiga na otvorenom

Besplatne radionice za

školske praznike

Predstave, filmovi, tribine,

ugodni razgovori, predstavljanje

umjetnika i stvaralaca

Koncerti uz svijeće,

glazbena slušaonica

Ljetni diskont

kuLture

od 20. 6.

do 21. 9

.Atrij C

entra za

kulturu

Trešnjev

ka

www.cekate.hr

Documents

Trešnjevku zaposjele žene!