Gospodarska situacija 2018.-2019. i

izazovi tržišta rada u uvjetima demografskih

promjena i automatizacije rada

Boris Vujčić, guverner

21. znanstveno-stručna konferencija HRVATSKO NOVČANO TRŽIŠTE,

Opatija, 17. svibnja 2017.

I. Gospodarska situacija 2018.-2019.

2

Nastavak povoljnih kretanja u međunarodnom

okružju

Izvori: MMF ( WEO update, siječanj 2018.); a Consensus Forecast,

ožujak 2018.

2019.

BDP (realne stope promjene, %)

Svijet 3,2 3,7 3,9 0,2 3,7

Europodručje 1,8 2,4 2,2 0,3 1,7

Glavni vanjskotrgovinski partneri RH 2,0 2,4 2,3 0,1 2,0

Italija 0,9 1,5 1,1 0,0 0,9

Njemačka 1,9 2,1 1,8 0,0 1,5

Slovenijaa3,1 4,7 3,7 0,4 2,1

Austrijaa1,5 2,8 2,1 0,2 1,5

Bosna i Hercegovinaa2,9 2,7 3,0 -0,1 2,7

Srbijaa2,8 1,8 2,9 -0,2 3,5

Aktualna

projekcija

∆ prošla

projek.

2018.

Aktualna

projekcija

2016. 2017.

0

100

200

300

400

500

600

700

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

bazni bodovi

%

ESB - lijevoFED - lijevoEuribor 3M - lijevoEMBI razlika prinosa za Hrvatsku - desnoEMBI razlika prinosa za europska rastuća tržišta - desno

Izvor: Bloomberg, 16. ožujka 2018.

Promjena BDP-a

doprinosi po komponentama

Napomena: Projekcija za 2018. i 2019. preuzeta je iz projekcije

HNB-a iz travnja 2018.

Izvor: DZS

Realni BDP će se nastaviti povećavati otprilike

istim tempom, uz oporavak na tržištu rada

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.%

posto

tni bodovi

Potrošnja kućanstava Potrošnja države

Bruto investicije u fiksni kapital Promjena zaliha

Izvoz robe i usluga Uvoz robe i usluga

Bruto domaći proizvod - desno

Zaposlenost po djelatnostima NKD-a,

sezonski prilagođeni podaci, doprinosi tromjesečnoj stopi promjene

Izvori: HZMO; projekcija HNB-a (sezonska prilagodba HNB-a)

1,400

1,450

1,500

1,550

1,600

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

u t

isućam

a

Zaposlenost, HZMO - desno

Višak tekućeg i kapitalnog računa platne bilance

ostaje zamjetan unatoč negativnim pritiscima

Izvor: HNB

* jednokratni učinci se odnose na konverziju kredita indeksiranih uz švicarski

franak u 2015. i rezervacije banaka za potraživanja povezana s koncernom

Agrokor u 2017. i 2018.

Tekući i kapitalni račun platne bilance

Napomena: Od ukupnih sredstava primljenih iz EU fondova, na tek. i kap. računu

platne bilance se bilježe samo sredstva koja su raspoređena i isplaćena krajnjim

korisnicima, dok se sredstva koja su primljena, ali nisu raspoređena bilježe na

financijskom računu. Uplate u proračun EU-a na grafu su prikazane s negativnim

predznakom. Pozitivna vrijednost neto primljenih i neto raspoređenih sredstava

predstavlja višak nad uplatama u proračun EU-a.

Izvori: HNB; Ministarstvo financija

Transakcije s EU proračunom

Nastavlja se trend smanjenja inozemne zaduženosti

Relativni pokazatelji inozemnih obveza

Izvor: HNB

U 2018. porast inflacije na 1,3%,

a u 2019. na 1,4%

Projekcija inflacije

Izvori: DZS; izračun HNB-a

Domaći i inozemni činitelji inflacije

Napomena: Bruto profitna marža predstavlja razliku između godišnje

stope promjene ukupnog deflatora BDP-a i jediničnih troškova rada.

Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Napomena: Višak likvidnosti je razlika između stanja na računima

za namirenje poslovnih banaka kod HNB-a i iznosa kojeg banke

moraju održavati na tim računima prema obračunu obvezne

pričuve.

Izvor: HNB

Likvidnost banaka i

prekonoćna međubankovna kamatna stopa

Međunarodne pričuve Hrvatske narodne

banke

Napomena: Neto raspoložive pričuve definirane su kao

međunarodne pričuve umanjene za deviznu inozemnu pasivu,

obveznu pričuvu u devizama, devizne depozite države te

izvanbilančne obveze (ugovori o razmjeni, eng. swap).

Izvor: HNB

Devizne intervencije povećavaju vrlo visok višak

likvidnosti i visoke međunarodne pričuve

0

4

8

12

16

20

24

28

32

36

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

u m

lrd. H

RK

%

Višak likvidnosti (uključujući prekonoćni depozit kod HNB-a) - desnoPrekonoćna međubankovna kamatna stopa - lijevo

8

10

12

14

16

18

20

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

u m

lrd. E

UR

Međunarodne pričuve Neto raspoložive pričuve*

Plasmani poduzećima

Izvor: HNB

Plasmani stanovništvu

Izvor: HNB

Oporavak kreditiranja se nastavlja

-16

-12

-8

-4

0

4

8

12

16

-2

-1

0

1

2

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

%

u m

lrd. H

RK

Transakcije plasmana poduzećima - lijevo

Godišnja stopa promjene (na temelju stanja) - desno

Godišnja stopa promjene (na temelju transakcija) - desno

-10

-5

0

5

10

15

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

1,5

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

%

u m

lrd. H

RK

Transakcije plasmana stanovništvu - lijevo

Godišnja stopa promjene (na temelju stanja) - desno

Godišnja stopa promjene (na temelju transakcija) - desno

Izvor: HNB

Dekompozicija promjene nominalnog

salda opće države

Očekivani fiskalni saldo pozitivan,

a udio duga opće države u BDP-u nastavlja padati

Manjak i dug opće države (ESA 2010)

Izvor: Eurostat; HNB

-2

-1

0

1

2

3

4

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

po

sto

tni b

od

ovi

Rashodi za kamate

Jednokratne i privremene mjere

Ciklička komponenta

Primarni strukturni saldo

Promjena nominalnog salda opće države

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

u %

BD

P-a

u %

BD

P-a

Nominalni saldo opće države Dug opće države - lijevo

II. Izazovi tržišta rada u uvjetima

demografskih promjena i

automatizacije rada

11

Hrvatska se nalazi na putanji trajnog smanjenja broja

stanovništva

Stanovništvo (u milijunima) Struktura stanovništva (u %)

4.2 4.13.9 3.8 3.7

3.5 3.4

0.0

0.5

1.0

1.5

2.0

2.5

3.0

3.5

4.0

4.5

2016 2020 2030 2040 2050 2060 2070

Izvor: 2018 Ageing Report; demografske projekcije Eurostat 2015.

14,6 14,5 13,6 13,2 13,2 13,1 13,2

66 64,4 61,6 59,9 57,7 56,5 55,6

19,4 21,1 24,8 26,9 29,1 30,3 31,2

0

20

40

60

80

100

2016 2020 2030 2040 2050 2060 2070

Staro stanovništvo (65 i više) kao % ukupnog stanovništvaStanovništvo u radnoj dobi (15-64) kao % ukupnog stanovništvaDjeca (0-14) kao % ukupnog stanovništva

Nepovoljni učinci na tržištu rada

Radno sposobno stanovništvo 15-64

(u milijunima)

Udjeli uzdržavanog stanovništva (%)

2.7552.628

2.4322.282

2.1181.993

1.887

0.0

0.5

1.0

1.5

2.0

2.5

3.0

2016 2020 2030 2040 2050 2060 2070

29.332.8

40.345.0

50.453.7 56.2

51.555.4

62.467.0

73.277.0 80.0

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2016 2020 2030 2040 2050 2060 2070

Old-age dependency ratio 15-64 Total dependency ratio

Izvor: 2018 Ageing Report; demografske projekcije: Eurostat (2015-based population projections)

Smanjenje stanovništva je dodatno

pojačano iseljavanjem

Neto iseljavanje stanovništva Hrvatske

(razlika doseljenog i odseljenog stanovništva)

14

Izvor: Draženović, I., Kunovac, M., Pripužić, D.: Dynamics and

Determinants of Migration - The Case of Croatia and Experience of

New EU Member States (rad u objavi)

-30

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

Mig

raci

jski sa

ldo

, u t

isu

ćam

a

EU28 Ostale europske zemlje Izvan Europe Nepoznato

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Bro

j em

igra

nat

a, u

tis

uća

ma

Indirektna emigracija iz Hrvatske temeljem

zabilježenih ulazaka u core EU zemlje

Službena emigracija iz Hrvatske prema

Državnom zavodu za statistiku

Emigrantski tijekovi temeljem

službenih i zrcalnih statistika, prema „core” EU

Izvor: DZS

Iseljavanje prema „core” EU zemljama sličnog

intenziteta kao u BG i RO, kod ostalih CEE zemalja

emigracijski tijekovi nešto niži

Emigrantski tijekovi prema „core” EU zemljama, dobiveni temeljem zrcalnih statistika

15

Izvor: Draženović, I., Kunovac, M., Pripužić, D. (2018.): Dynamics and Determinants of Migration - The Case of Croatia and Experience of

New EU Member States (rad u objavi)

0.0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1.2

1.4

1.6

1.8

2.0

200

0.

200

1.

200

2.

200

3.

200

4.

200

5.

200

6.

200

7.

200

8.

200

9.

201

0.

201

1.

201

2.

201

3.

201

4.

201

5.

201

6.

% u

ukup

no

j p

op

ula

cij

i

Češka Mađarska Poljska

Slovačka Slovenija Baltici

0.0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1.2

1.4

1.6

1.8

2.0

200

0.

200

1.

200

2.

200

3.

200

4.

200

5.

200

6.

200

7.

200

8.

200

9.

201

0.

201

1.

201

2.

201

3.

201

4.

201

5.

201

6.

% u

ukup

no

j p

op

ula

cij

i

Bugarska Hrvatska Pumunjska

Pritisci na tržištu rada zbog nedostatka

radne snage

16

Stope nezaposlenostiProsječna nominalna bruto plaća

godišnje stope promjene, u %

Izvori: DZS; (sezonska prilagodba HNB-a)

8

10

12

14

16

18

20

22

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

%

Administrativna stopa nezaposlenosti Anketna stopa nezaposlenosti

-2,0

-1,0

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

%

Privatni Sektor Javni sektor Prosječna mjesečna nominalna bruto plaća

Izvor: DZS

Napomena: Podaci o prosječnoj nominalnoj bruto plaći odnose se na

podatke prikupljene iz obrasca RAD-1, a od siječnja 2016. na podatke

prikupljene iz obrasca JOPPD.

Rast plaća prisutan je i u drugim CEE

zemljama

17

Prosječna mjesečna naknada po zaposleniku,

godišnje stope promjene, u %

Izvor: Eurostat

-8,0

-4,0

0,0

4,0

8,0

12,0

16,0

RO CZ HU BG SK SI PL

%

2014. 2015. 2016. 2017.

Napomena: Prosječna mjesečna naknada po zaposlenom u gospodarstvu izračunata je

kao omjer ukupno isplaćenih mjesečnih naknada zaposlenicima u gospodarstvu i broja

zaposlenika. Podaci za Poljsku su za 2016. godinu.

Porast godišnje kvote dozvola za

zapošljavanje stranaca

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Produženje izdanih dozvola Novo zapošljavanje stranaca

Sezonsko zapošljavanje Premještaj

Pritisci na tržištu rada zbog nedostatka

radne snage (2)

100

120

140

160

180

200

220

240

260

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

u t

isućam

a

Slobodna radna mjesta

Porast broja slobodnih radnih mjesta

prijavljenih pri HZZ-u

Izvor: HZZIzvor: Narodne novine

U 2017. manjak kvalificirane radne snage treća

najznačajnija prepreka poslovanju srednjih poduzeća

Pritisci na tržištu rada zbog nedostatka

radne snage (3)

17%

18%

18%

22%

29%

37%

57%

59%

13%

13%

18%

27%

29%

33%

49%

58%

38%

50%

44%

58%

52%

41%

31%

31%

42%

69%

71%

60%

62%

38%

38%

31%

39%

29%

33%

18%

17%

19%

8%

8%

45%

16%

11%

14%

9%

22%

9%

9%

Raspoloživost stručnjaka ili iskusnihupravitelja/menadžera

Pronalaženje kupaca

Pristup financiranju

Konkurencija

Troškovi proizvodnje ili radne snage

Nemogućnost naplate potraživanja

Propisi – kompleksnost i neusklađenost

Propisi – učestalost promjene

Pristup financiranju

Pronalaženje kupaca

Nemogućnost naplate potraživanja

Troškovi proizvodnje ili radne snage

Konkurencija

Raspoloživost stručnjaka ili iskusnihupravitelja/menadžera

Propisi – učestalost promjene

Propisi – kompleksnost i neusklađenost

Mal

a po

duze

ćaSr

ednj

a po

duze

ća

Znatno otežava poslovanje Djelomično otežava poslovanje

Nema utjecaja na poslovanje Ne znam

Manjak radne snage prepreka

investicijama i u drugim CEE zemljama

Napomena: Broj označuje udio poduzeća koji navode prepreku kao

znatno ili umjereno važnu prepreku. Plavi krug znači da je udio te

prepreke u gornjem kvartilu svih prepreka, zeleni da je u donjem

kvartilu, a narančasti da je u središnjim kvartilima.

Izvor: EIB Investment Report 2017/2018Izvor: Anketa o pristupu malih i srednjih poduzeća, HNB i IPSOS, 2017.

Povećano zapošljavanje zbog gospodarskog oporavka

Pojačan odlazak radnika u inozemstvo nakon ulaska u EU i

ukidanja prijelaznog razdoblja te velike potražnje za radnicima

u EU

Nedostatak radnika počinje predstavljati jedan od dva najveća

problema za gospodarstvo, uz preveliku i lošu regulaciju

Pritisak na rast plaća sukladan stanju u drugim CEE zemljama

Povećanje radnih dozvola i dogovori s drugim državama

(Ukrajina)

Razlozi za pad nezaposlenosti

Pokazatelj budućeg nedostatka ponude rada (2015-25)

(omjer novih radnika i nove potražnje za radom)

21Izvor: Cedefop (2016.)

Ekonomski rast u uvjetima nedovoljne domaće

ponude rada?

Smanjenje stanovništva može se dijelom ublažiti rastom

participacije neaktivnog stanovništva na tržištu rada

Hrvatska ima jednu od najmanjih stopa participacije/zaposlenosti

Posebno istaknuto zbog niske aktivnosti branitelja i rentnog

dohotka turizma

Alternativni scenariji:

1. Niža razina ekonomske aktivnosti zbog manjka radnika

Problem financiranja troška starenja stanovništva – niži standard

2. Značajniji ulazak stranih radnika

Veći rast i bolja pokrivenost potrebama potražnje za radom

... ali može stvoriti rast otpora useljavanju

3. Automatizacija rada i usvajanje novih tehnologija

22

Automatizacija i utjecaj tehnologije na tržište rada

Velika i jako aktualna tema ... već nekoliko stoljeća ...

Rasprava o utjecaju računala na tržište rada traje od 1970-ih godina

U prošlosti je razvoj tehnologije i nestanak starih poslova pratio

razvoj novih poslova.

Koji su poslovi ugroženi?

Hoće li i razvoj nove tehnologije dovesti do novih poslova?

Tri ere automatizacije rada

Prva era(19. stoljeće)

Druga era(20. stoljeće)

Treća era(21. stoljeće)

Strojevi preuzimaju prljave i opasne poslove –industrijske strojeve

(tkalački stroj nadalje) i oslobađaju ljude teškog

fizičkog i manualnog rada

Mašine preuzimaju dosadnei automatizirane poslove

te informatizacija -oslobađaju ljude i pomažu im

u rutinskim poslovima i uredskim poslova

Mašine preuzimaju odlučivanje – pametni

sustavi od određivanja cijena do IBMovog Watsona,

donose bolje neke odluke od ljudi, pouzdano i brzo.

Najveći pad u posljednjim desetljećima kod

zanimanja srednjeg sloja

24Izvor: Autor (2015.)

Smanjenje broja radnika u zanimanjima srednjih

platežnih razreda prisutno i u EU

25Izvor: Autor (2015.)

Računala počinju dostizati složene mentalne

sposobnosti (Hans Moravec)

26

Hans Moravčev “reljef ljudskih sposobnosti” u kojima visina predstavlja teškoće obavljanja zadataka za računala, a razina mora predstavlja ono što računala mogu učiniti sada.

početkom svibnja 2018. Googleov Asistent prošao Turingov test

Vještine prema mogućnosti automatizacije s

postojećim tehnologijama (McKinsey)

27

Vjerojatnost automatizacije zanimanja u idućim

desetljećima

28Izvor: Frey i Osborne (2017.)

McKinsey ...

29

Stara i nova zanimanja i zaposlenost

Izvor: Ford (2016.), na temelju podataka Bureau of Labor Statistics

Nova zanimanjaRadnici u novim zanimanjima

Zanimanja koja su postojala

1914. godine

Radnici u zanimanjima koja su

postojala 1914. godine

Zanimanja iz 2014. g. (535) Zaposlenost 2014. g.

Faktori koji utječu na brzinu primjene

novih tehnologija:

1. Tehnička izvedivost

Tehnologija mora biti izmišljena, integrirana i

prilagođena za specifično korištenje

2. Trošak razvoja i primjene rješenja

Trošak opreme i softvera

3. Kretanja na tržištu rada

Ponuda, potražnja i trošak ljudskog rada utječu

na brzinu automatizacije

4. Ekonomske koristi

Veća proizvodnja i kvaliteta uz manji utrošak rada

5. Regulatorno i društveno prihvaćanje

Čak i kad automatizacija ima smisla, njezino

uvođenje će potrajati

Scenariji brzine i stupnja automatizacije

Brzina uvođenja automatizacije

Izvor: McKinsey Global Institute (2017.)

Usvajanje,

rani scenarij

Usvajanje,

kasni scenarij

Potencijal za tehničku

automatizaciju,

rani scenarij

Potencijal za tehničku

automatizaciju,

kasni scenarij

Potencijal za

tehničku

automatizaciju

mora prethoditi

usvajanju

Tehnički,

ekonomski i

socijalni

čimbenici utječu

na brzinu

usvajanja

Utjecaj računalne tehnologije na

produktivnost nije statistički mjerljiv

(Solovljev paradoks) zbog postupnog

uvođenja novih tehnologija

Nova tehnologija neće ući u širu

upotrebu dok je ljudski rad jeftiniji

Primjer tranzicije na tržištu rada:

predviđa se da će u nekoliko desetljeća

automatizirana vozila zamijeniti

profesionalne vozače, no trenutno zbog

ekonomskog rasta nedostaje velik broj

vozača, pilota itd.

Tranzicija će trajati više desetljeća

Trenutno smo u prijelaznom razdoblju koje može

objasniti neka pitanja i za koje se treba pripremiti

Broj robota u svijetu ekspanzivno raste

Veći porast produktivnosti rada za poduzeća

koje uvode nove tehnologije (2001.= 1)

Izvor: Campanella (2018.)

Automatizacija uredskih poslova (računovodstvo)

Izvor: The Wall Street Journal (2015.), podaci preuzeti

od Hackett Group

Medijan broja zaposlenih u odjelima za

korporativne financije, na 1 mlrd. US$

prihoda

zaposlenici u financijama na puno radno vrijeme

SAD: produktivnost i zarade

Izvor: Ford (2015.)

Kumulativna postotna promjena od 1948.

Produktivnost

Kompenzacija po satu rada

Velik potencijal za automatizaciju poslova na

hrvatskom tržišta rada

35

Izvor: World Bank (2016.)

Udio poslova temeljem strukture 2016.

Mogući učinci razvoja tehnologije na tržište rada

1. Porast povremenih poslova (Gig Economy)

2. Utjecaj na sve sektore (blue- and white collar workers)

3. Smanjenje globalnih lanaca vrijednosti zbog povratka proizvodnje

4. Smanjenje prava radnika zbog manje pregovaračke moći

5. Pad plaća u razvijenim gospodarstvima

6. Razvoj vještina suradnje s mašinama u svim strukama

7. Rad na daljinu i u virtualnim timovima

8. Pitanje prilagodbe obrazovnog sustava

9. Nove kvalifikacije i kompetencije

10. Utjecaj na državnu potrošnju (prekvalifikacija, umirovljenje)

11. Moguća rješenja:

uvođenje obvezne „ljudske kvote” u nekim sektorima, oporezivanje automatiziranog

rada, označavanje proizvoda s "made by humans„, itd.

36

Zaključak

„U kratkom roku težimo precijeniti utjecaj nove tehnologije, ali

ga dugoročno podcjenjujemo”

Roy Amara

Razvoj tehnologije donijet će velike promjene na tržištu rada

Utjecaj će se razlikovati u različitim državama u različito vrijeme

Društvo se za to treba pripremiti i ponuditi rješenja u području

obrazovanja, porezne politike, distribucije dohotka, mirovina, itd.

Prilagodba mora početi odmah!!

Razvoj tehnologije može znatno smanjiti buduće ekonomske

probleme koji proizlaze iz demografskih kretanja za Hrvatsku –

tome se potrebno aktivno posvetiti

37

Hvala na pažnji!

38

Reference

Autor, David H. (2015.): Why Are There Still So Many Jobs? The History and Future of Workplace

Automation, Journal of Economic Perspectives, Vol. 29, No. 3, pp. 3–30.

Campanella, Edoardo (2018.): The productivity puzzle; the Digital Revolution has yet to come, Unicredit

Economics Thinking No. 68, May.

Cedefop (2016.): Future skill needs in Europe: critical labour force trends, Luxembourg: Publications Office,

Cedefop research paper; No 59.

Draženović, Ivana, Kunovac, Marina, Pripužić, Dominik (2018.): Dynamics and Determinants of Migration -

The Case of Croatia and Experience of New EU Member States (rad u objavi)

European Commission (2017.): The 2018 Ageing Report, Institutional Paper 065, November.

Ford, Martin (2015.): Rise of the Robots: Technology and the Threat of a Jobless Future, Basic Books, New

York, SAD.

Ford, Martin (2016.): Rise of the Robots: The Coming Disruption, prezentacija dostupna na

https://www.bmvit.gv.at/innovation/aktuell/veranstaltungen/downloads/praesentation_ford_forumbmvit.pdf.

Frey, Carl B., Osborne, Michael A. (2017.): The future of employment: How susceptible are jobs to

computerisation?, Technological Forecasting and Social Change, 2017, vol. 114, issue C, 254-280.

McKinsey Global Institute (2017.): A Future That Works: Automation, Employment, and Productivity.

The Wall Street Journal (2015.): The New Bookkeeper Is a Robot, 5. svibnja 2015.

World Bank (2016.): World Development Report.

39