Tumačenje računanja i udjela hranjiva iz digestata‡.pdf · o Anaerobna digestija (AD) je složen tehnološki postupak pretvorbe biorazgradivog materijala u bioplin (obnovljiv

This project has received funding from the European Union’s Horizon 2020 research and innovation

programme under grant agreement No 6917552

Tumačenje računanja i udjela hranjiva iz digestata

Ivona Ivić, mag.ing.cheming.



Digestat

o Anaerobna digestija (AD) je složen tehnološki postupak pretvorbe biorazgradivog materijala u bioplin (obnovljiv izvor energije) tijekom kojeg nastaje digestat

o Digestat: nus-proizvod koji sadrži makro (N, P, K) i mikro (Mg, s, Ca, B, Cu, Co, Mn, Zn) hranjiva

o Ovisno o ulaznoj sirovini AD digestat može biti visoko vrijedno organsko gnojivo

o Bioplinsko postrojenje: anaerobna digestija → digestat → separacija sustava tekuće/kruto

o Ovisno o sirovini koja ulazi u digestor: predtretmani:– Pasterizacija/higijenizacija (materijali 2. i 3. kat.)

– UsitnjavanjeSlika 1. a) cijeli digestat, b)

kompost, c) bioplinskopostrojenje

a) b) c)



Digestat

o Tijekom AD 20-95% organske tvari sadržane u ulaznoj sirovini degradira, ovisno u vrsti i sastavu

o Komparativna istraživanja provedena na tekućoj fazi digestata i gnoju pokazala su da tekuća faza digestata u odnosu na gnoj:

- bogatija amonijačnim ionima (NH4+-N)

- smanjen sadržaj organske tvari i biološkog kisika (O2)

- povišen pH

- smanjen C:N omjer

o Analize su pokazale kako količina ukupno dostupnog dušika u digestatu varira između 45-70 % (usporedba svinjskog i goveđeg digestata) ovisno o gubitcima prilikom skladištenja digestata i njihove primjene u tlo (gubitci: isparavanjem - NH3, otjecanje - NH4

+)

o Također, većina dušika sadržana u digestatu aplikacijom na tlo je dostupna za iskorištavanje biljaka u godini aplikacije





5

Digestat

o Dušik: istraživanja usmjerena na primjenu digestata kao izvora dušika su pokazala da je 60% od ukupnog sadržaja dušika dostupno biljkama na iskorištenje u godini aplikacije na tlo

o Fosfor: općenito pravilo: 50% ukupnog fosfora dostupno biljkama na iskorištenje u godini aplikacije na tlo

o Kalij: općenito pravilo: 80% ukupnog kalija dostupno biljkama na iskorištenje u godini aplikacije na tlo

o Primjenom digestata kao izvora dušika, u tlo se unose fosfati te kalij, koji zajedno s manjim količinama drugih mikro hranjiva i elemenata u tragovima pomažu u održavanju plodnosti tla

o Prednosti korištenja digestata: bogat dušikom (N), fosforom i kalijem (P,K), ujednačenost sastava, hranjiva u kemijski povoljnijem obliku za iskoristivost biljkama, smanjenje neugodnih mirisa

o Potencijalno se može koristiti i kao zamjena za mineralna gnojiva

o pH vrijednost: >8,5

o Povećana mikrobiološka aktivnost

o Reprodukcija humusa kroz aplikaciju organske tvari iz digestata



Digestat

Tablica 1. Indikativan sadržaj hranjiva za digestat

iz prehrambene industrije

Tablica 2. Indikativan omjer sastava i količine digestata za primjenu na tlo

- *(podrazumijeva se 60%-tna učinkovitost dušika)

jedinica digestat

Sadržaj suhe tvari % 4

Sadržaj hranjiva

Dušik, N kg/t 5

Fosfor, (P2O5) kg/t 0,5

Kalij, (K2O) kg/t 2,0

Magnezij, (MgO) kg/t 0,1

Sumpor, (SO2) kg/t 0,4

Raspoloživ dušik, N Kg/t 4

Slika 2. a) raspoloživ dušik sadržan u različitim gnojovkama, b) uprosječen sastav digestata prehrambene industrije te svinjske i goveđe gnojovke

-iz analiza vidljivo da je dušik najvrijednije hranjivo digestataVAŽNO za naglasiti: svaki digestat je različit i sastav ovisi o ulaznim sirovinama i tehnološkim procesnim uvjetimabioplinskog postrojenja!



Digestat

Tablica 3. usporedba sastava digestata različitih sirovina Tablica 4. Sadržaj hranjiva aplikacijom na tlo (kg/ha)

Tablica 5. Vrijednost digestata (po hektru, ograničenje 250kgN)



Digestat

o Najvažnije prilikom primjene gnojiva: poznavanje karakteristika tla i potreba za hranjivima

o Aplikacija na tlo previsokih koncentracija hranjiva može imati negativne posljedice

o Optimizacija gnojenja

o Digestat je organsko gnojivo: ponekad može rezultirati manjim utjecajem na prinose jer ga karakterizira sporo otpuštanje organski vezanog dušika

o Poznavanje kratkoročno- i dugoročno dostupnog dušika nakon aplikacije organskog gnojiva ključno za gnojidbene potrebe narednih godina

o Veći utjecaj organskog gnojiva na tlo nego mineralnog



Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/2014)o Dodatak V. Posebni kriteriji za ukidanje statusa otpada, 2. Posebni kriteriji za

ukidanje statusa otpada za anaerobni digestat C): (1) Otpadu koji nastaje oporabom se

može ukinuti status otpada ukoliko osoba koja obavlja oporabu osigura da anaerobni digestat:– sadrži teške metale i određene organske tvari u količini manjoj od vrijednosti propisane

Tablicom 2.2.,– sadrži najmanje 15 % masenog udjela organske tvari u suhoj tvari anaerobnog digestata,– ne sadrži više od 2 klijabilne biljne sjemenke u uzorku volumena 1 litre anaerobnog

digestata,– ne sadrži bakteriju Salmonella sp. u uzorku količine 25 g suhe tvari,– sadrži najviše 1000 živih bakterija (CFU) Escherichia coli u uzorku količine 25 g suhe tvari,– sadrži makroskopskih primjesa plastike, metala odnosno stakla većih od 2mm u količini

manjoj od 2% mase s.t. uzorka,– sadrži mineralne čestice veće od 5 mm u količini manjoj od 5%mase suhe tvari uzorka.







Koncentracija N (%)

Max. dopušteno (kg/ha)(NN 15/2013)

Izračunata konc. N (kg/ha)

Optimalna količina aplikacije digestata na tlo (t/ha)

0,597 270 45 0226,1 27,14



Koncentracija N (%)

Max. dopušteno (kg/ha)(NN 15/2013)

Izračunata konc. N (kg/ha)

Optimalna količina aplikacije digestata na tlo (t/ha)

0,5 170 34 000 20,4

6,99 170 2432,0 2,43

7,27 170 2338,4 1,4



I. Akcijski program zaštite voda od onečišćenjauzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 15/2013)o Članak 6., točka 2. Kemijska analiza tla provodi se za sljedeće parametre: sadržaj ukupnog, nitratnog i

amonijskog dušika (N), sadržaj fosfora (P2O5), sadržaj kalija (K2O) pH tla, sadržaj humusa u tlu.

o Članak 6., točka 3. Kemijska analiza iz točke 2. ovoga članka provodi se u laboratorijima za analizu tla, svake proizvodne godine, na uzorcima tla s najmanje jedne četvrtine poljoprivrednih površinagospodarstva.

o Članak 9., točka 1. U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do sljedećih graničnih vrijednosti primjene dušika:

– 210 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena u razdoblju od 4 godine od dana stupanja na snagu ovoga Programa,

– 170 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena nakon isteka razdoblja iz alineje 1. ove točke.

o Članak 9., točka 2. Primjena stajskog gnoja provodi se na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru.

o Dodatak II. 270 kg N/ha/god. Za uzgoj kukuruzne silaže



Izvori:

o R. Gutsner, Th. Ebertseder, A. Weber, M. Schraml, U. Schmidhalter, Short-termand residual availability of nitrogen after long-term application of organicfertilizers on arable land, Journal of Plant nutrition and soil science, 2005, 168, 439-446

o K. Moller, T. Muller, effects of anaerobic digestion on digestate nutrientavailability and crop growth: A review, Engineering in Life science, 2012, 12, No.3, 242-257

o Digestate and compost use in agriculture, Good pratice guidance, WRAP 2012.

o Digestates: realising the fertiliser benefits for crops and grassland, Guidancedocument, WRAP 2011

o Quality digestate: Using quality anaerobic digestate to benefit crops, WRAP 2012.

Documents

Tumačenje računanja i udjela hranjiva iz digestata‡.pdf · o Anaerobna digestija (AD) je složen tehnološki postupak pretvorbe biorazgradivog materijala u bioplin (obnovljiv