Upload
others
View
13
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEODETSKI FAKULTET
Ana Hrvatin
TURISTIČKA KARTA I TURISTIČKI
POTENCIJAL PAZINA
Diplomski rad
Zagreb, rujan 2017.
I. Autor
Ime i prezime: Ana Hrvatin
Datum i mjesto rođenja:
II. Diplomski rad
Naslov: Turistička karta i turistički potencijal Pazina
Mentor: doc. dr. sc. Dražen Tutić
Druga mentorica i voditeljica: dr. sc. Martina Triplat Horvat
III. Ocjena i obrana
Datum zadavanja zadatka: 15. siječnja 2017.
Datum obrane: 8. rujna 2017.
Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:
doc. dr. sc. Dražen Tutić
doc. dr. sc. Vesna Poslončec Petrić
dr. sc. Ana Kuveždić Divjak
Zahvaljujem svojim mentorima doc. dr. sc. Dražnu Tutiću i dr. sc. Martini Triplat Horvat na
strpljenju i pomoći pri izradi ovog diplomskog rada.
Najlijepše hvala mojim roditeljima i sestri koji su mi bila neizmjerna podrška tijekom
studiranja i omogućili mi da postignem to što jesam.
Hvala Vama dragi prijatelji i kolege koji ste najlijepše godine
moga odrastanja učinili nezaboravnim!
Ana Hrvatin
Ovdje nad jamom, uz grdnu zgradurinu kašteo,
stisle su se starovječne kuće tamne i mrke.
Onamo se lagano spušta pa se uspinje prema kolodvoru
roj kuća, sve novijih, sve ljepših.
Zaista: to je srce!
Franjo Horvat Kiš, Istarski puti
Trošti φ 45°12'
Λ 13°54'
Turistička karta i turistički potencijal Pazina
Sažetak: Prvobitna turistička ponuda Istre koja je uključivala more i sadržaje uz more,
nedovoljna je te se turistička ponuda širi i na kontinentalni dio Istre zbog sve većih zahtjeva i
potreba gostiju. To je područje koje nudi mogućnost razvoja selektivnih oblika turizma
kojima se gosti sve više okreću. Upravo je predmet ovog diplomskog rada predstaviti
područje Pazina i njegove okolice kao turističku destinaciju. Rad se sastoji od istraživačkog i
praktičnog dijela. U istraživačkom dijelu korištena je metoda višekriterijske analize za
procjenu turističkog potencijala. Na osnovi deset kriterija procijenjen je turistički potencijal
grada Pazina i Pazinštine. U sklopu same analize identificirani su objekti i pojave turističkog
interesa, kao i postojeći oblici turizma, ali i oni koji imaju potencijala postati turistički
atraktivni. Praktični dio se odnosi na izradu kartografskog znakovlja za identificirane
turističke objekte i pojave, na temelju kojeg se može izraditi nova, kvalitetna turistička karta
grada Pazina i Pazinštine.
Ključne riječi: višekriterijska analiza, turistički potencijal, Pazin
Touristic Map and Touristic Potential of Pazin
Abstract: Traditional touristic approach in Istria which included sea and nearby facilities was
insufficient, resulting with touristic facilities expanding to the continental part of Istria. This is
due to increasing demands and requirements of guests. It is an area that offers the possibility
of developing selective forms of tourism which guests are turning to more frequently. In this
thesis the main topic is to present the area of Pazin and its surroundings as a tourist
destination. This thesis includes research and practical part. Multicriterial analysis method
was used in the research part to estimate touristic potential. Based on 10 criteria, the tourism
potential of Pazin and Pazinština was estimated. Within the analysis itself, objects and
phenomena of tourist interest, and existing forms of tourism have been identified, as well as
those which have the potential to become attractive for tourists. Practical part includes
presentation of identified tourist objects and phenomena with cartographic symbols which can
be the basis for a new, high-quality touristic map od Pazin and its surroundings.
Keywords: multicriterial analysis, touristic potential, Pazin
SADRŽAJ
1. Uvod ....................................................................................................................................... 1
1.1. Predmet istraživanja ......................................................................................................... 2
1.2. Istraživačke hipoteze ........................................................................................................ 2
1.3. Ciljevi istraživanja ............................................................................................................ 3
1.4. Metode istraživanja .......................................................................................................... 3
1.5. Doprinos istraživanja ........................................................................................................ 4
2. Kartografija i turističke karte ................................................................................................. 5
2.1. Turistička kartografija ...................................................................................................... 6
2.2. Važnost turističkih karata ................................................................................................. 7
3. Turizam .................................................................................................................................. 9
3.1. Inicijalni poticaji razvoju turizma .................................................................................. 11
3.2. Motivi turističkih putovanja ........................................................................................... 12
3.3. Selektivni oblici turizma ................................................................................................ 12
3.4. Turistički potencijal, temeljni turistički resurs, turistička atrakcijska osnova ............... 14
3.5. Podjela temeljnih turističkih resursa .............................................................................. 16
3.5.1. Prirodni resursi kao turističke atrakcije .................................................................... 17
3.5.2. Društveni resursi kao turističke atrakcije ................................................................. 19
3.6. Procjena turističkog potencijala ..................................................................................... 21
4. Pazin– „Srce Istre“ ............................................................................................................... 24
4. 1. Temeljni turistički resursi grada Pazina ........................................................................ 26
4.1.1. Klimatski turistički resursi grada Pazina .................................................................. 26
4.1.2. Geomorfološki turistički resursi Pazina ................................................................... 27
4.1.3. Hidrografski turistički resursi Pazina ....................................................................... 29
4.1.4. Biogeografski turistički resursi Pazina ..................................................................... 29
4.1.5. Geoprometni turistički resursi Pazina ...................................................................... 29
4.1.6. Kulturno – povijesni turistički resursi Pazina .......................................................... 32
4.1.7. Etnosocijalni turistički resursi Pazina ...................................................................... 34
4.1.8.Umjetnički turistički resursi Pazina .......................................................................... 35
4.1.9. Manifestacijski turistički resursi Pazina ................................................................... 35
4.1.10. Ambijentalni turistički resursi Pazina .................................................................... 35
4.2. Pazinština ....................................................................................................................... 36
4.2.1. Klimatski turistički resursi Pazinštine ...................................................................... 36
4.2.2. Geomorfološki turistički resursi Pazinštine ............................................................. 37
4.2.3. Hidrografski turistički resursi Pazinštine ................................................................. 38
4.2.4. Biogeografski turistički resursi Pazinštine ............................................................... 39
4.2.5. Geoprometni turistički resursi Pazinštine................................................................. 40
4.2.6. Kulturno – povijesni turistički resursi Pazinštine .................................................... 41
4.2.7. Etnosocijalni turistički resursi Pazinštine ................................................................ 42
4.2.8. Umjtnički turistički resursi Pazinštine ..................................................................... 42
4.2.9. Manifestacijski turistički resursi Pazinštine ............................................................. 43
4.2.10. Ambijentalni turistički resursi Pazinštine .............................................................. 43
5. Višekriterijska analiza .......................................................................................................... 45
5.1. Metoda višekriterijske analize ........................................................................................ 48
5.2. Analiza rezultata ............................................................................................................. 50
6. Turistička karta Pazina i Pazinštine ..................................................................................... 56
6.1. Identifikacija turističkih atrakcija i objekata i njihova klasifikacija .............................. 56
6.2. Primjena simbola na podlozi web karte ......................................................................... 62
7. Zaključak .............................................................................................................................. 66
Literatura .................................................................................................................................. 68
Mrežne adrese .......................................................................................................................... 71
Popis slika ................................................................................................................................ 74
Popis tablica ............................................................................................................................. 75
Popis grafova ............................................................................................................................ 75
Prilozi ....................................................................................................................................... 76
Životopis ................................................................................................................................... 90
Diplomski rad Ana Hrvatin
1
1. Uvod
Razvoj industrijalizacije i urbanizacije doveo je do povećanja turističkih potreba, što ukazuje
na to da je turizam posljedica, ali i jedan od važnijih faktora gospodarskog razvoja. Turizam
je gospodarska grana koja zauzima sve značajnije mjesto u velikom broju zemalja, a brojna
istraživanja turističkih kretanja pokazala su kako današnjim turistima nije zanimljiva samo
klasična turistička ponuda, poput destinacija koje nude more i plaže. Turisti sve više posežu
za područjima i krajevima gdje postoje kulturni i prirodni resursi koji nude upoznavanje s
netaknutom prirodom, kulturom civilizacije, gradovima, umjetnošću, te brojne sportsko-
rekreativne i druge aktivnosti. Radi toga je turizam bio primoran proširiti se na raznovrsna
područja i sektore.
Diplomski rad ima dva dijela, prvi je istraživački dio, a drugi je praktični dio koji se oslanja
na provedeno istraživanje. Rad se može sadržajno podijeliti u tri dijela. Prvi dio, koji
obuhvaća prva tri poglavlja odnosi se na temeljne teorijske činjenice i osnovne pojmove na
kojima se temelji rad. U drugom dijelu, odnosno sljedeća dva poglavlja odnose se na
konkretnije činjenice za područje grada Pazina i njegove okolice i provedbu istraživanja.
Zadnji, treći dio predstavlja praktični dio.
Prvo, uvodno poglavlje obuhvaća predmet istraživanja, hipoteze na kojima se istraživanje
temelji, ciljeve istraživanja, metode kojima je istraživanje provedeno te u konačnici očekivani
doprinos istraživanja.
U drugom poglavlju objašnjene su temeljne definicije kartografije i turističkih karata. Jedno je
poglavlje usmjereno na samu važnost turističkih karata. Time je opravdana izrada novog
kartografskog ključa za sve objekte i resurse od turističkog interesa na području Pazina i
Pazinštine, što je preduvjet za izradu nove turističke karte tog područja.
Treće poglavlje, pojmovno određuje turizam i ostale temeljne definicije vezane uz taj
fenomen – turist, turistički potencijal, temeljni turistički resurs, turistička atrakcijska osnova.
Dana je podjela temeljnih turističkih resursa na temelju koje će se provoditi višekriterijska
analiza.
Četvrto poglavlje usmjereno je na grad Pazin te je napravljen kratki sažetak i osvrt svih
prirodnih i društvenih resursa grada Pazina i Pazinštine te su tako identificirane sve pojave i
objekti od turističkog interesa.
Diplomski rad Ana Hrvatin
2
Peto poglavlje temelji se na objašnjavanju višekriterijske metode, glavne metode
istraživačkog dijela ovog diplomskog rada. Procijenjen je turistički potencijal svakog
područja s kojim se ulazi u analizu te je dan uvid u postojeće i nove, potencijalne turističke
oblike.
U šestom poglavlju prikazano je novo kartografsko znakovlje svih identificiranih turističkih
objekata i resursa. Kartografski znakovi su prikazani na podlozi web karte te je tako dobiven
uvid u turističku ponudu grada Pazina i Pazinštine.
Sedmo poglavlje donosi zaključak ovog diplomskog rada.
1.1. Predmet istraživanja
Područje grada Pazina proteže se na prostoru središnje Istre. Osim što zauzima povoljan
geografski položaj, grad Pazin i okolica posjeduju i resurse za razvoj selektivnih oblika
turizma, koji bi u konačnici mogli biti puno bolje iskorišteni. Ono što predstavlja najveći
problem zasigurno su nepovoljne financijske prilike, nedovoljna podrška lokalnih vlasti i
suradnja između raznih sektora, nedovoljna promocija, te samo lokalno stanovništvo. Svi
turistički resursi, bilo prirodni ili društveni, imaju manji ili veći potencijal da budu turistički
atraktivni, pa ih je potrebno iskoristiti za razvoj što zanimljivije i raznovrsnije turističke
ponude.
Na temelju ovih pretpostavki, ali i činjenica nastao je i ovaj diplomski rad. Točnije,
metodološki utemeljenom višekriterijskom analizom određen je turistički potencijal područja,
te su određeni turistički resursi (prirodni/društveni) koji imaju potencijala biti turistički
atraktivni i tako povećati turistički promet na području grada Pazina.
1.2. Istraživačke hipoteze
U sklopu diplomskog rada postavljene su sljedeće hipoteze:
H1: Višekriterijskom analizom moguće je odrediti procjenu relativnog turističkog potencijala
Pazina i Pazinštine, te odrediti smjernice za prioritetne razvojne oblike turizma.
H2: Višekriterijska analiza omogućuje identifikaciju i klasifikaciju turističkih resursa i
objekata koje turistička karta treba prikazivati.
Diplomski rad Ana Hrvatin
3
H3: Prilagođeni i sustavno oblikovan kartografski ključ za identificirane turističke resurse i
objekte preduvjet je za izradu kvalitetne turističke karte Pazina i Pazinštine.
1.3. Ciljevi istraživanja
Na temelju zadanih hipoteza, a u svrhu njihovog dokazivanja, postavljeni su sljedeći ciljevi
istraživanja:
- procijeniti potencijal postojećih i neiskorištenih turističkih resursa Pazina i Pazinštine
višekriterijskom analizom
- identificirati i klasificirati postojeće turističke objekte i resurse
- identificirati postojeće i nove oblike turizma i njihovu prostornu distribuciju na području
Pazinštine
- izraditi novi kartografski ključ za prethodno identificirane turističke objekte i resurse, na
temelju kojeg se može izraditi kvalitetna turistička karta grada Pazina i Pazinštine
1.4. Metode istraživanja
Temljem prikupljenih informacija i podataka, tijekom izrade diplomskog rada želi se doći do
novih spoznaja i zaključaka. Procjenjuje se turistički potencijal i identificiraju se objekti koji
imaju potencijal postati turistički atraktivni. Za ostvarivanje ciljeva i provjeravanje hipoteza
korištene su sljedeće metode:
Metoda višekriterijske analize – model donošenja odluka koji ima tri glavne komponente:
skup podataka, skup kriterija i vrijednosti svakog podatka po kriteriju. Koristi se za
određivanje najprikladnije mogućnosti ili za razlikovanje prihvatljivih i neprihvatljivih
mogućnosti za lakše određivanje konačnog rješenja.
Metoda deskripcije – metoda opisivanja činjenica, procesa i predmeta u prirodi i društvu te
njihovih empirijskih potvrđivanja odnosa i veza, ali bez znanstvenog tumačenja i
objašnjavanja. Korištena je na početku istraživanja s ciljem objašnjavanja i opisivanja važnih
obilježja predmeta i pojava koji se opisuju. Ukoliko se jednostavno opisivanje nadopuni s
objašnjenjima o uočenim važnijim obilježjima opisivanih činjenica, predmeta i procesa,
njihovih zakonitosti i uzročnih veza i odnosa njezina vrijednost znatno se povećava.
Diplomski rad Ana Hrvatin
4
Komparativna metoda – metoda uspoređivanja istih ili srodnih stvari, predmeta ili pojava s
ciljem izvođenja zaključaka. Ta je metoda korištena u drugoj fazi istraživanja prilikom
vrednovanja identificiranih objekata i pojava kako bi se jednostavnom matematičkom
funkcijom zbrajanja odredio turistički potencijal svakog područja.
1.5. Doprinos istraživanja
Metodološki utemeljena procjena turističkog potencijala Pazina i Pazinštine rezultira
određivanjem više ili niže klase turističkog potencijala za svako područje koje je bila ulazna
jedinica u analizi. Naime, tijekom analize definiraju se iskorišteni, ali i neiskorišteni
potencijali koji su značajni za razvoj turizma na ovom području. Provedeno istraživanje
također rezultira i identificiranim skupom turističkih objekata koji je potreban za izradu novih
promotivnih turističkih materijala i karata. Radi predstavljanja otkrivenih i neiskorištenih
turističkih potencijalnih objekata izraditi će se novi kartografski znakovi tih objekata i resursa,
koji bi se prikazali na potencijalno novoj turističkoj karti. Nova turistička karta upotpunila bi
turističku ponudu grada Pazina i Pazinštine. Navedene činjenice su doprinosi ovog
istraživanja.
Diplomski rad Ana Hrvatin
5
2. Kartografija i turističke karte Kartografija kao umijeće, praksa, ili djelatnost kakvu poznajemo i danas seže daleko u
prošlost. Sama riječ kartografija se zajedno s riječi geografija i horografija pojavila
izgravirana na geodetskom instrumentu još 1576. godine. Međutim tek ju je 1839. godine,
povjesničar geografije M. F. Desantarem iskoristio kao naziv za znanstvenu djelatnost. Za
razvoj kartografije zaslužni su mnogi poticaji kao što su: geografska otkrića, matematika, te
geodezija kao primijenjena matematička disciplina. Iako srodne znanosti, kartografija,
geografija i geodezija razlikuju se po objektu istraživanja. Geografija istražuje izgled, sadržaj
i značenje pojedinih dijelova površine Zemlje, geodezija se bavi izmjerom Zemlje, a zadatak
kartografije je pretvorba prostorne stvarnosti u grafički prikaz u ravnini, tj. objekt istraživanja
kartografije je definiranje najprikladnije kartografike kao i vrste kartografskog prikaza, a sve s
ciljem da bi korisnik na temelju korištenja prikaza dobio što bolji doživljaj prostorne
stvarnosti. Budući da je kartografija primijenjena znanost, preuzimala je znanja, metode i
teorije od drugih znanosti, ali je unatoč tome koristeći spoznaje dobivene vlastitom
praktičnom djelatnošću stvorila svoje metode i teorije (Lovrić 1988, Frangeš 2003).
U današnje vrijeme postoji više načina na koji se definira kartografija. Hake je definirao
kartografiju kao djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, spremanjem i upotrebom
prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom. Pri tome
se prostornom informacijom smatra svaki navod, kojemu uz iskaz o značenju objekta pripada
i položajna određenost u datom sustavu (Frangeš 2003).
Za razliku od Hake-a, ICA definira kartografiju na kraći način i to kao disciplinom koja se
bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata (ICA 1995).
Postoji više podjela kartografije. Prema objektu prikaza dijeli se na topografsku i tematsku,
prema namjeni na vojnu i civilnu, a prema metodama izrade na klasičnu i digitalnu
kartografiju (Frangeš 2003).
Diplomski rad Ana Hrvatin
6
2.1. Turistička kartografija
Turizam je fenomen koji je vezan za prostor stoga se javlja potreba izrade kartografskih
prikaza odnosno turističkih karata. Te karte trebaju biti pregledne i moraju zadovoljiti uvjete
zornosti, aktualnosti, čitljivosti i upotrebe. Turističke karte su turistima bitan izvor
informacija jer vizualno ističu znamenitosti i druge točke interesa prilikom posjeta
nepoznatom mjestu. Mogu se smatrati pravim tematskim kartama budući da su to kartografski
prikazi najrazličitijih tema iz prirodnog i društvenog područja koje su neposredno vezane za
prostor. Na tematskim se kartama može prikazati neizmjerno velik broj pojava i stanja
(prirodni prostor, horizontalna i vertikalna raščlanjenost, geološki, geofizički, pedološki,
geomorfološki, hidrološki, botanički, zoološki i slični podaci, kulturni i gospodarski razvoj,
stanovništvo, turizmu, zabavi, sportu...) pa je tako sadržaj tematskih karata vrlo raznolik
(Frangeš 2011).
Tematske karte dijelimo prema svojstvima objekata prikaza, metodama istraživanja, oblicima
i sredstvima prikaza te tematskim područjima. Turistička karta pripada zadnjoj podjeli
tematskih karata; točnije u podjelu po tematskim područjima i to u područja ljudske
djelatnosti koja su potpodjela tematskim područjima uz prirodna područja i ostala područja
(Frangeš 2011).
Turističke (izletničke) karte se zajedno s geološkim kartama, pedološkim kartama,
navigacijskim kartama, školskim kartama i drugima smatraju suvremenim tematskim kartama.
Interpretativno-deskriptivne karte fenomena turizma, karte za programiranje i razvoj turizma,
karte kao instrument turizma za trenutnu turističku upotrebu su tri velike kategorije turističkih
karata. Karte koje se smatraju „turističkim kartama“ su zapravo: autokarte, planovi gradova,
planinarske karte, karte daljina i dr. (Frangeš 2011).
Autokrate, tematske karte koje sadrže planove gradova, u prvom planu prikazuju cestovnu
mrežu zajedno s njezinim tehničkim svojstvima te objektima od posebne važnosti u
cestovnom prometu. Uglavnom su u obliku jednog lista priručnog formata koji se može
savinuti, a rjeđe u obliku atlasa. Izrađuju se u mjerilu od 1:200 000 do 1: 5 000 000 (Frangeš
2011).
Tematske karte koje su izrađene u krupnijem mjerilu, a koriste isključivo radi lakše
orijentacije u gradu nazivaju se planovi gradova. Na takvim su prikazima ulice posebno
istaknute, navedena su njihova imena i kućni brojevi (Frangeš 2011).
Diplomski rad Ana Hrvatin
7
Prilikom planinarenja posegnut ćemo za planinarskim kartama na kojima su vjerodostojno
prikazane pješačke i izletničke staze, skloništa, domovi, prenoćišta, odmorišta i ostali podaci
značajnih za planinare. Karakterizira ih vrlo točan prikaz reljefa (Frangeš 2011).
U današnje vrijeme planinarske karte kod nas dobivaju na izuzetnoj važnosti budući da su
planine turistički potencijal koji se može iskoristi za daljnji razvoj turizma. Planinski turizam
za svoj razvoj treba na samom početku imati profesionalnu, točnu i ozbiljnu kartu zajedno s
turističkim sadržajima (Frangeš 2011).
Karte daljina definiraju se kao tematske karte cesta koje pružaju informacije o udaljenostima
između mjesta naselja tj. prometno važnijih objekata.
2.2. Važnost turističkih karata
Karte pružaju široki spektar informacija i prostornih podataka. Tehnologija razvoja, izdavanja
i vizualizacije karata od prošlosti pa sve do danas je značajno napredovala, od tiskanih karata
pa sve do suvremenih multimedijalnih i interaktivnih elektroničkih karata. Iako postoje
interaktivne karte gotovo svakog grada još uvijek su aktualne i vrlo važne tiskane turističke
karte. One prikazuju točke interesa određenog područja svim korisnicima karte. Sadržaj
turističkih karata uključuje sve vrijednosti i atrakcije određene destinacije.
Njihov je zadatak bogatim i dobro predstavljenim sadržajem povećati turistički interes u
turističkoj regiji, potaknuti turiste da istražuju destinaciju i povećaju broj posjeta. Vrlo je
bitno da je sadržaj zanimljivo predstavljen jer tako korisnici imaju dobar prvi dojam. Glavni
korisnici turističkih karata su sami turisti koji putuju po nepoznatom mjestu. Dolaskom u
turističku destinaciju koriste ih radi snalaženja i bržeg pronalaženja svih važnih znamenitosti i
objekata od interesa. Putem njih mogu dobiti uvid u reljef, rijeke, vode, šume i turističku
infrastrukturu. Turistička infrastruktura podrazumijeva sve vrijednosti i atrakcije koje su
zanimljive turistima. Većina takvih karata s druge strane sadrži informacije o prikazanim
objektima poput sažetog opisa o prikazanim znamenitostima, informacije o turističkim
objektima i popise turističkih staza. Međutim važnost turističkih karata očituje se u tome što
se putem nje promovira i prezentira cijelo područje. One služe u promoviranju turističkih
proizvoda, a imaju za cilj stvoriti turističku potrebu za istraživanjem ponude, održavanje
aktualnosti već poznatih objekata, poticanje razgledavanja turističke destinacije i razviti
pozitivnu sliku određenog mjesta. U svakom mjestu postoje promotivni materijali vezani za to
područje, međutim materijali s najviše korisnih informacija za turiste su turističke karte i
upravo zbog toga je njihovo postojanje vrlo važno.
Diplomski rad Ana Hrvatin
8
Karte se nude besplatno u gotovo svim turističkim agencijama, hotelima i hostelima, a u
prodaji su relativno jeftine. Osim što se nude u manjim formatima, takve karte često znaju biti
izložene vani, u centrima gradova na velikim samostojećim pločama u većem formatu. Tako
karte promoviraju određeno područje (Czerny Kalamucki 2015).
Budući da živimo u svijetu gdje je tehnologija na prvom mjestu moglo bi se pretpostaviti da
će tiskane turističke karte pasti u zaborav, ali sudeći po turistima koji se kreću ovim
područjem može se uočiti da se one često upotrebljavaju. Prednosti tih karata su veličina,
preglednost, jednostavnost i dostupnost. Također, pretpostavka je da je jedan od važnijih
razloga upravo cijena roaming usluga budući da turisti uglavnom dolaze bez pripremljenih
offline elektroničkih karata (URL 1). S obzirom na to da je u Europskoj uniji u 2017. Godini
ukinut roaming, uskoro će se moći i provjeriti ta pretpostavka.
Diplomski rad Ana Hrvatin
9
3. Turizam
Francusko engleska riječ tour ili u prijevodu kružno putovanje (završava i počinje u istoj
točki), preteča riječi turist i turizam iskorištena je prvi put čak davne 1800. godine. Iako u
uporabi dulje od 200 godina još uvijek nisu poznate općeprihvaćene definicije navedenih
pojmova, već postoji onoliko definicija koliko i autora iz različitih znanstvenih i društvenih
područja. Turizam čine mnoge funkcije iz društvenih i ekonomskih područja koje su
ponajprije vezane za samog čovjeka/putnika/turista što ukazuje na to da je najprije došlo do
pojave turista, a tek onda se javio turizam. Kako bismo razumjeli pojam turizma najprije je
potrebno definirati pojam turist, međutim da bi i to bilo moguće potrebno je zadovoljiti
kriterije za definiranje ovih pojmova:
1. Prostorna komponenta – kako bi osoba postala turistom, prvo mora krenuti na put.
Za svaku se osobu koja putuje od točke A do točke B kaže da je putnik. Iako svaki
putnik nije turist, svi su turisti putnici. Svjetska turistička organizacija (u nastavku
UNWTO) podrazumijeva da se putovanjem naziva svako kretanje koje se ne odnosi na
kretanje koje pripada životnoj rutini (npr. odlazak na posao, odlazak u trgovinu...) već
je to kretanje izvan granica svakodnevne sredine.
2. Obilježja putovanja – putovanje turista je uvijek dvosmjerno, što znači da se uvijek
vraća u mjesto stalnog boravka. Na putovanje ide samoinicijativno, uglavnom za
vrijeme godišnjeg odmora te ne obavlja nikakve djelatnosti (ne zarađuje) tijekom
putovanja ili u odredištu privremenog boravka.
3. Vremenska komponenta – da bi se osoba mogla nazvati turistom, mora biti izvan
mjesta stalnog boravka duže od 24 sata, ali ne više od godine dana. Ako osoba ne noći
na mjestu izvan uobičajene sredine, tj. zadrži se manje od 24 sata kaže se da je on
izletnik (engl. excursionist) ili kako UNWTO kaže jednodnevni posjetitelj.
4. Svrha putovanja – UNWTO svaku osobu koja ide na put potaknuta željom za
odmorom, rekreacijom, sportom, hodočašćem, posjetom prijateljima ili rodbini, imaju
zdravstveni razlog, poslovno putuju ili studiraju (kraće od godine dana) naziva
turistom. Suprotno tome, turistima se ne smatraju: aktivni pripadnici oružanih snaga,
putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koji svaki dan putuju na posao, u
školu, na studij, putnici u tranzitu, migranti i radnici na privremenom radu, nomadi,
izbjeglice i prognanici, te osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici (Kušen
2002).
Diplomski rad Ana Hrvatin
10
Svjetska turistička organizacija, koristeći navedene činjenice, kaže da je svaka osoba koja
putuje izvan svoje uobičajene sredine kraće od godine dana i kojoj glavni cilj putovanja nije
obavljanje lukrativne aktivnosti u mjestu koje posjećuje - turist.
Sastavljanjem definicije turista u prošlosti su se uglavnom bavili sociolozi i antropolozi pa je
tako prema Cohenu (1974) turist dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju
zadovoljstva koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i
neučestalom dvosmjernom putovanju. Antropologinja Valene Smith koristi kraću definiciju
turista opisivajući turista kao osobu privremeno nezauzetu poslom koja putuje da doživi
promjenu (Bartoluci i dr. 2011).
Prilikom definiranja pojma turizma, kako bi došli do najprikladnije definicije tog pojma,
brojni znanstvenici pokušali su ući u samu bit te pojave, naravno svatko u svom području.
Često se javlja pitanje dali je turizam znanost, umjetnost, gospodarska aktivnost ili pak,
kombinacija svega toga zajedno. Jedna od najstarijih definicija turizma, ujedno i
općeprihvaćena definicija turizma u svijetu, koja je i danas u upotrebi, osmislili su švicarski
teoretičari turizma Hunziker i Krapf (1942), a ona glasi: „Turizam je skup odnosa i pojava
koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne
zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova
gospodarska djelatnost“. Definicija se temelji na dvije osnovne determinante turizma: prostor
izvan domicila i potrošnja sredstava stečenih izvan mjesta turističkog boravka. Postoje
dinamična kao i statična komponenta turizma. Dok se dinamična komponenta odnosi na
putovanje koje se mora odviti da bi došlo do turističke aktivnosti uopće, statična komponenta
se odnosi na boravak u destinaciji koji mora zadovoljiti potrebe turista i ispuniti njegova
očekivanja. Inače, danas je u većini zemalja prihvaćena definicija turizma od strane UNWTO-
a: „Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove
uobičajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih
razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju“
(World Conference on the Measurement of the Economic Impact of Tourism, Nice 1999). Ta
definicija ukazuje na osnovne karakteristike turizma:
1. Turizam čine ljudi, njihovo putovanje, njihovo kretanje i boravak u turističkim
odredištima
2. Putovanje i boravak se odvijaju izvan sredine stalnog boravka
Diplomski rad Ana Hrvatin
11
3. To je dvosmjerno, kružno putovanje (domicil – turističko odredište – domicil), ima
određeno vrijeme u kojem se odvija (ne duže od 12 mjeseci)
4. Svrha turističkog putovanja nikad se ne veže uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz
zapošljenje
5. Turisti u turističkom odredištu troše novčana sredstva, a ne zarađuju (Bartoluci i dr.
2011).
3.1. Inicijalni poticaji razvoju turizma
Industrijalizacija i urbanizacija jedne su od stvaratelja turističkih potreba, što vodi k zaključku
da je turizam posljedica, ali i jedan od važnih faktora gospodarskog razvoja. Turistička
potreba je skup pojedinačnih potreba koje zajednički zadovoljavaju pojedinca ili skupinu
potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički način, a to znači radi
obnavljanja svoje psihičke i fizičke kondicije (Čavlek i Vukonić 2001). Potrebe se dijele na
dvije osnovne podjele: primarne ili egzistencijalne potrebe u koje ubrajamo potrebu za
hranom, vodom, stanovanjem, odjećom, obućom te sekundarne potrebe u koje se ubrajaju
turističke potrebe jer do tih potreba dolazi tek kada čovjek zadovolji svoje primarne potrebe.
Za turističko putovanje potrebno je imati na raspolaganju slobodno vrijeme koje se može
upotrijebiti za provođenje odmora i rekreacije izvan mjesta stalnog boravka i/ili rada i
slobodna sredstva koja će se potrošiti na putovanje i aktivnosti boravka u turističkoj
destinaciji. Putovanje je ključna stvar u turizmu, te su tako glavni faktori pojave turizma
razvoj prometnica i prijevoznih sredstava. Pojava parne lokomotive i željeznice čine prvu
revoluciju turističkih putovanja. Postoji i određeni subjektivni, iracionalni čimbenici koji su
nemjerljivi, ali su značajni za turistička kretanja. Tu se mogu ubrojiti moda, društveni prestiž,
ljubav i vjera (Bartoluci i dr. 2011).
Diplomski rad Ana Hrvatin
12
3.2. Motivi turističkih putovanja
Postoje različiti motivi koji su potaknuli turiste na putovanje, odnosno teško je naći i objasniti
odgovore na pitanja iz kojeg razloga ljudi putuju. Često niti sami turisti neznaju što ih je to
potaknulo na put, odnosno to je vrlo individualno.
Bijeg od svakodnevne rutine, odmor, rekreacija, očuvanje zdravlja, želja za novim
doživljajima, želja za posjetama prijateljima ili rodbini neki su od glavnih motiva turističkih
putovanja. Možemo još dodati i kulturu, sport, zabavu i ekološke motive.
Turistima, kako je već rečeno, nije od velike važnosti odgovoriti na pitanje zbog čega putuju
ako su to naumili koliko je to važno za pružatelje usluga, jer poznavanje motiva koje ljude
pokreće na putovanja će omogućiti da svoje proizvode i usluge oblikuju upravo onako kako
će turistima biti zanimljivi (Bartoluci i dr. 2011).
3.3. Selektivni oblici turizma
Povećani zahtjevi, različite potrebe turista, i sprječavanje gubitka interesa za klasičnom
turističkom ponudom naveli su turizam da svoje djelovanje proširi na razna područja i
sektore. Na taj je način došlo do stvaranja selektivnih oblika turizma u koje pripadaju
kulturni, vjerski, kongresni, sportski, avanturistički, seoski, gradski, robinzonski i ostale vrste
turizma. Za preobrazbu turističkih tokova (uglavnom u kvalitativnom smislu), zaslužne su
promjene u svjetskom gospodarstvu koje su se dogodile početkom osamdesetih godina 20.
stoljeća. Manjim su dijelom ostavile traga na intenzitet putovanja, a većoj su mjeri utjecale na
strukturu turističke potrošnje kao i na ponašanje samih turista. Samim time turizam je postao
sve više humaniji i okrenut pojedincu (Loparić 2016). Te se promjene, kao trend, odražavaju
na turističku ponudu i potražnju:
- više slobodnog vremena sve više utječe na intenzitet putovanja tijekom godine, te
zbog mogućnosti korištenja nekoliko manjih odmora tijekom godine turistička sezona
se produljuje;
- dolazi do povećavanja broja, vrsta i važnosti različitih aktivnosti turista u dijelu koji se
odnosi na njihov odmor i zabavu, u područjima kulture, umjetnosti, sporta i drugim
koja sve više daju kvalitativno nova obilježja još uvijek prevalentno odmorišno-
dokoličarskim aktivnostima;
- potražnja općenito postaje zahtjevnija, profinjenija, racionalnija i selektivnija;
Diplomski rad Ana Hrvatin
13
- povećava se udjel novih segmenata u potražnji, i to prije svega starijeg stanovništva i
zaposlenih žena; starije stanovništvo, zahvaljujući boljim materijalnim uvjetima i
ranijem odlasku u mirovinu, ima više mogućnosti za putovanje; doprinos
umirovljenika razvoju turizma najviše se ogleda u činjenici da su oni skloni
turističkim putovanjima upravo u razdoblju slabije frekvencije, u predsezoni i
posezoni, što ima veliko gospodarsko značenje;
- dolazi do diversificiranja, internacionaliziranja, unapređivanja kvalitete i povećanja
produktivnosti turističke ponude;
- male i srednje velike zgrade obiteljskog ili sličnog tipa karakteristične su za
suvremenu turističku ponudu;
- posebna se pozornost počela posvećivati zaštiti okoliša zbog sve izraženije ekološke i
okolišne svijesti turista;
- zbog problema na koje se u posljednje vrijeme upozorava u svim javnim medijima, a
koji se odnose na opasnost od dugog izlaganja suncu zbog tzv. ozonskih rupa, jedan se
dio okreće velikim gradovima, egzotičnim i sličnim turističkim destinacijama (Kušen
2002).
Godine 1975. C. Kaspar je turizam podijelio na temelju više različitih osnova na razne oblike
unutar dvije osnovne podjele prema motivaciji i vanjskim učincima.
Podjela turizma prema motivaciji (Kaspar 1975):
- rekreativni turizam (rekreativni turizam u bližim ili dalekim destinacijama, zdravstveni
turizam),
- kulturni turizam (kulturni svjetovni turizam i religijski turizam),
- socijalni turizam (roditeljski turizam, turizam udruženja i saveza),
- sportski turizam (aktivni i pasivni sportski turizam),
- komercijalni turizam (poslovni i kongresni, turizam sajmova i izložbi),
- politički turizam (diplomatski turizam, turizam političkih manifestacija).
Diplomski rad Ana Hrvatin
14
Podjela turizma prema uzrocima i vanjskim učincima (Kaspar 1975):
- podrijetlu (nacionalni turizam, međunarodni turizam),
- trajanju boravka (turizam kratkog boravka, turizam tranzita ili graničnih prijelaza,
rekreativni turizam na bližim odredištima, turizam dužeg trajanja boravka, turizam godišnjih
odmora),
- sezonama (ljetni turizam, zimski turizam),
- broju sudionika (individualni turizam, kolektivni turizam, turizam skupina ili društava,
klupski turizam, masovni turizam, obiteljski turizam),
- dobu sudionika (turizam mladih, turizam treće dobi),
- vrstama prijevoza (željeznički turizam, automobilski turizam, avionski turizam,
pomorski,riječni i jezerski turizam),
- vrsti smještaja (hotelski turizam, para-hotelski turizam, „chalet“ turizam, turizam
sekundarnog domicila, kamping turizam),
- učincima na platnu bilancu (aktivni turizam – receptivni turizam, pasivni turizam –
emitivni turizam),
- načinu plaćanja (socijalni turizam, turizam iz štednje i kredita),
- sociološkim kategorijama (ekskluzivni luksuzni turizam, tradicionalni turizam, turizam
mladih, socijalni turizam).
3.4. Turistički potencijal, temeljni turistički resurs, turistička atrakcijska osnova
Postoji više definicija turističkog potencijala pa tako Glavan (1996) definira turistički
potencijal kao kompleks prirodnih, povijesnih, društvenih, kulturnih, socijalnih,
demografskih, tehničkih i ekonomskih elemenata koji su znanstveno dokazani (kvantitativno i
kvalitativno) te se mogu iskoristiti u različite turističke svrhe i nude mogućnost turističke
kapitalizacije.
Nešto sažetiju definiciju navodi Krippendorf (1980) koji turističkim potencijalom smatra
materijalne i nematerijalne elemente koji stoje na raspolaganju za korištenje, a zadovoljavaju
potrebe i pogodnosti turista.
Turistička resursna osnova kako Kušen (2002) kaže izuzetni je dio turističke atrakcijske
osnove. Sastoji se od potencijalnih i realnih turističkih atrakcija svake turističke destinacije,
Diplomski rad Ana Hrvatin
15
mjesta, kraja, regije, države i kontinenta. Iako na prvu zvuče gotovo jednako, postoji razlika
između turističke resursne osnove i turističke atrakcijske osnove. Iako je turistička atrakcijska
osnova niži pojam od turističke resursne osnove osobito je važna za planiranje razvoja
turističkih destinacija i za cjelokupni destinacijski turistički menadžment. Turistička
atrakcijska osnova je „zbroj“ svih turističkih atrakcija nekog područja, a na taj način postaje
prepoznatljiva i samosvojna cjelina koja s cjelokupnom turističkom resursnom osnovom
određuje značajke destinacijskog turističkog proizvoda. Za shvatiti problematiku turističke
atrakcijske osnove najvažnija je turistička destinacija, odnosno odabrano turističko mjesto
zajedno s funkcionalnom okolicom koje u svojoj turističkoj ponudi sadrži sve sastavnice
cjelovite turističke ponude, jer se u njoj stvara turistička ponuda koja se sastoji od turističkih
atrakcija i usluga. Turistička resursna osnova sastavni je dio gospodarske resursne osnove
nekog prostora, koja uz turističku atrakcijsku osnovu sadrži izravne i neizravne turističke
resurse.
U teoriji turizma, vrlo je naglašena važnost resursa u turizmu, ali isto tako velika se važnost
pridaje turizmu za gospodarsku valorizaciju brojnih prirodnih i društvenih resursa. Posljednjih
dvadesetak godina na hrvatskom govornom području često se spominje riječ resurs. Resurs u
principu ukazuje na potencijale na kojima bi se mogao zasnivati razvoj nekog prostora ili
djelatnosti. U skladu s time, turističke resurse (potencijale) Kušen (2002) definira kao sva
sredstva koja se mogu privesti nekoj korisnoj svrsi u turizmu. Dok Vukonić i Čavlek (2001)
posebno naglašavaju da ti resursi moraju imati visok stupanj privlačnosti kako bi svojim
karakteristikama privukli određeni segment turističke potražnje kao temeljno obilježje
turističkih resursa. Rječnik turizma (2001) turističke resurse opisuje kao prirodna ili
antropogena dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti. Čine cjelinu razvoja određenog
geografskog područja, a što veće bogatstvo resursima veća je prednost u gospodarskom
razvoju. Kako bi privukli svojim svojstvima i karakteristikama određeni segment turističke
potražnje moraju imati veliku privlačnost (Rječnik turizma 2001). Kušen (2002) upozorava
kako svaki turistički resurs ne mora biti turistička atrakcija, ali je svaka turistička atrakcija
turistički resurs objašnjavajući to način kako svi prirodni i društveni resursi nemaju
sposobnost privući turiste ili posjetitelje.
S druge strane treba naglasiti da su turističke atrakcije glavni resurs na kojem se odvija
turizam jer citirajući Gunna (1972): „bez turističkih atrakcija ne bi bilo turizma, ali bez
turizma ne bi bilo niti turističkih atrakcija“.
Diplomski rad Ana Hrvatin
16
3.5. Podjela temeljnih turističkih resursa
Bartoluci, i dr. (2011) temeljne turističke resurse dijele prema postanku na:
- Prirodne resurse - prilikom definiranja prirodnih resursa ponovno se isprepliće više
autora. Tako jedni pod prirodnim resursima podrazumijevaju sva ona dobra koja se
nalaze u našem okruženju: zemlja, rudno blago, vode, flora i fauna. Drugi resurse
dijeli na zemlju, energetske resurse, neenergetske resurse, fizičku okolinu. Treće
shvaćanje prirodnih resursa navodi nas na tlo, vegetaciju, životinjski svijet, vodu,
minerale i klimu.
- Društveni resursi – Nastali djelovanjem čovjeka, stupanj ili razina obrazovanja
stanovništva, znanstvena, kulturna i etnosocijalna baština, kulturno – povijesni objekti
i organizacije, stupanj urbanizacije, stupanj industrijalizacije, članstvo u gospodarski
snažnim i važnim ekonomskim organizacijama.
Turizam iskorištava prirodne i društvene resurse kako bi ispunio očekivanja turista. Prirodni
resursi utječu na fiziološke funkcije čovjeka (nude osvježenje, oporavak, odmor..), a društveni
resursi ostavljaju traga na psihičke funkcije čovjeka, tj. zadovoljavaju njegove kulturne
potrebe. U nastavku je prikazana detaljnija podjela prirodnih i društvenih resursa koji se
koriste za potrebe turističkog razvoja (Bartoluci i dr. 2011).
Diplomski rad Ana Hrvatin
17
3.5.1. Prirodni resursi kao turističke atrakcije
Klimatski turistički resursi
Jedan od najvažnijih faktora turističke privlačnosti destinacije je povoljna klima koja djeluje
na fiziološke osobine čovjeka, osjećaj ugodnosti i opuštenosti. Bitno utječe na privlačenje
turista s obzirom na njezina rekreativna svojstva. Kako bi ljudi došli u određenu destinaciju
klima im mora odgovarati, budući da jedni tipovi klime djeluju na organizam umirujuće i
opuštajuće, a neki negativno na cjelokupno raspoloženje čovjeka. Temperature, broj sunčanih
dana, vlažnost, količina i vrsta oborina jedne su od karakteristika različitih tipova klime koje
poticajno ili ograničavajuće djeluju na turistička kretanja (Bartoluci i dr. 2011).
Klimatski turistički resursi imaju prostornu dimenziju.
Geomorfološki turistički resursi
Raznolik reljef, bogati površinski i podzemni oblici važni su čimbenici turističke ponude, ali i
u izgradnji infrastrukture i turističkih receptivnih kapaciteta. Razni oblici reljefa (doline,
kotline, špilje, pećine, klisure, planine, vulkani,...) svojim karakteristikama i svojstvima te
obilježjima sredine u kojima se nalaze privlače turiste. Svi oblici reljefa nisu jednako
privlačni (Bartoluci i dr. 2011).
Pripadaju resursima s prostornom dimenzijom.
Hidrografski turistički resursi
Hidrografski elementi su uz klimu jedni od najprivlačnijih čimbenika turističkih kretanja.
Vode uz rekreativna svojstva imaju i estetska svojstva privlačnosti. Svjetska mora i priobalja
su daleko najatraktivniji prostori odmora, zabave, rekreacije i zadovoljavanja čovjekovih
turističkih potreba. Najvažniji faktori koje privlače turiste na more je mogućnost kupanja,
bavljenje raznim sportovima na vodi, rekreacijske aktivnosti, ali i bogata kulturna i povijesna
baština malih priobalnih gradova. Trajanje turističke sezone na moru ovisi o nizu regionalnih i
mikroregionalnih elemenata koji utječu na klimu i temperaturu. Osim mora, turistima su
privlačna i jezera, rijeke i termalni izvori (Bartoluci i dr. 2011).
Ubrajaju se u resurse s prostornom dimenzijom.
Diplomski rad Ana Hrvatin
18
Biogeografski turistički resursi
Biljni i životinjski svijet su čimbenici koji su osim za proizvodnju hrane i sirovina za
industrijsku preradu vrlo bitni u usmjeravanju turista na njihovom putovanju. Biljni svijet u
turizmu se može iskoristiti na više načina: najprije estetski, potom dekorativno, higijenski i
rekreativno. Šume imaju vrlo važnu ulogu u turizmu zbog toga što su pogodne za rekreaciju,
stručne izlete, mogućnosti uređenja izletišta, lovni turizam, a od posebnog je značaja i reliktno
bilje. Područja bogata faunom, odnosno divljači u šumskim područjima i ribama u vodama
veoma su bitna za turizam. Otvaraju mogućnosti za sportsko-rekreativne i zabavne
manifestacije kao što su lov, ribolov, jahanje, fotosafaribi sl. Područja bogata određenim
vrstama životinjskog svijeta imaju veliko značenje u gastronomiji što je isto jedan od razloga
turističkog putovanja (Bartoluci i dr. 2011).
To su resursi s prostornom dimenzijom.
Pejsažni turistički resursi
Pejsaž u turizmu podrazumijeva skup različitih prirodnih i društvenih resursa nekog prostora
koji je od strane čovjeka doživljavan na različite načine. Budući da se turisti razlikuju po
podrijetlu, dobi, stupnju obrazovanja i kulture, materijalnim mogućnostima i drugim
sociopsihološkim karakteristikama pejsaž nije jednako atraktivan za sve. Dok neki putuju iz
urbanih u ruralne prostore da bi doživjeli prirodne ljepote drugi u prirodu odlaze radi
istraživanja špilja, vožnje po splavovima ili pak jahanja i skijanja. Na vrijednost pejsaža
utječe stupanj razvijenosti regije u kojem se nalazi (prometna povezanost, receptivni
kapacitet). U današnje vrijeme pridaje se velika pozornost očuvanju prirodnih pejsaža pa tako
trenutno u svijetu postoji devet kategorija zaštićenih područja (Bartoluci i dr. 2011).
Pejsažni turistički resursi također zadovoljavaju kriterije prostorne dimenzije.
Diplomski rad Ana Hrvatin
19
3.5.2. Društveni resursi kao turističke atrakcije
Kulturno-povijesni turistički resursi
Vrlo privlačni turistički resursi su sačuvani ostaci prošlih civilizacija, spomenici, pojedini
objekti urbanističke cjeline i umjetnička djela u kiparstvu i slikarstvu zbog visoke razine
umjetničke vrijednosti, povijesnog značenja, estetike i drugih vrijednosti. Takvi resursi sami
po sebi teško mogu privući turiste, međutim, služe kao dopunski motiv privlačenja turista.
Iako turisti prije odabiru atraktivna mjesta gdje se mogu odmoriti i rekreirati, u današnje
vrijeme obrazovna razina turista je sve veća pa biraju mjesta za putovanje gdje mogu
zadovoljiti i svoje kulturne potrebe (Bartoluci i dr. 2011).
Pripadaju u skupinu resursa s prostornom i vremenskom dimenzijom.
Etnosocijalni turistički resursi
Narodne igre, pjesme, običaji, narodno graditeljstvo, narodne nošnje, rukotvorine, kulinarske
vještine, mentalitet i druge socijalne osobine naroda opisuju život jednog naroda. Takve
atrakcije imaju turističku vrijednost jer predstavljaju neke narodne umjetnosti koje ne postoje
ili su izumrle u većini industrijskih zemalja. Turistima su predstavljene putem različitih
manifestacija na različitim mjestima i situacijama (Bartoluci i dr. 2011).
To su resursi s tematskom dimenzijom.
Umjetnički turistički resursi
Povijesni i kulturni spomenici nekog naroda te arhitektonska, likovna, glazbena i kazališna
djela spadaju u grupu umjetničkih resursa. Takve vrijednosti obično možemo naći u muzejima
ili drugim kulturnim ustanovama koji uglavnom mogu prije dopuniti turistički sadržaj
turističkog boravka nego privući turiste sami po sebi (Bartoluci i dr. 2011).
Pripadaju u skupinu resursa s tematskom dimenzijom.
Diplomski rad Ana Hrvatin
20
Manifestacijski turistički resursi
Stupanj atraktivnosti turističkog mjesta svakako podižu različite kulturne i druge
manifestacije. Osim što obogaćuju sadržaj boravka potiču i veću potrošnju turista. Prema vrsti
dijele se na kulturne, sportske, zabavne, vjerske, znanstvene i gospodarske. Dakako da
navedene manifestacije nemaju jednak stupanj privlačnosti koji je određen vrstom i
značenjem priredbe, mjestom i vremenom održavanja. Danas su najatraktivnije manifestacije
sportskog i zabavnog karaktera (Bartoluci i dr. 2011).
Zadovoljavaju kriterije resursa s tematskom dimenzijom.
Ambijentalni turistički resursi
Ambijentalnim resursima nazivaju se prostorne cjeline koje su nastale djelovanjem čovjeka, a
za turiste su posebno privlačne svojim izgledom, tehnikom izvedbe i funkcijom. To su resursi
koji svojim svojstvima rijetko mogu samostalno privlačiti turiste, međutim često imaju velik
turistički posjet pa tako njihov utjecaj na druge atrakcije može biti jako velik. Ambijentalnost
je važna karika u turizmu jer naselja s takvim resursima imaju dulje sezonsko poslovanje
(Bartoluci i dr. 2011).
Ambijentalni turistički resursi također pripadaju u skupinu resursa s tematskom dimenzijom.
Diplomski rad Ana Hrvatin
21
3.6. Procjena turističkog potencijala
Turističke atrakcije nekog područja, stvarne ili potencijalne, još uvijek neotkrivene, turistički
su potencijali koji motiviraju turiste da posjete turističku destinaciju u kojoj se one nalaze.
Uglavnom privlače turiste da napuste svoje domove i posjete turističke destinacije. Budući da
se turističke atrakcije mogu usporediti s magnetom koji pokreće kolo cjeloukupnog
turističkog sustava, tj. to je ono što privlači posjetitelje i glavni je čimbenik za razvoj turizma,
bitno je napomenuti kako postoji više „kategorija“ koje privlače turiste, odnosno (Kušen
2002):
- turističke atrakcije koje se razgledavaju (engl. to see)
- turističke atrakcije kojima se turisti bave (engl. to do)
- turističke atrakcije koje turisti razgledavaju ili se njima bave zbog dokoličarskog
užitka
- turističke atrakcije (paraatrakcije) koje turisti koriste zbog životne prisile (posla,
tranzita, liječenja, obrazovanja i sl.)
- bogato segmentirane turističke atrakcije za koje su zainteresirane različite skupine
„novih turista“, ali i sudionici najrazličitijih vrsta turizma koje postaju sve brojnije.
Prostor koji je proglašen turističkom destinacijom mora biti bogat raznovrsnom ponudom
atrakcija kako bi zadovoljila različite zahtjeve posjetitelja, budući da prostor posjećuje velik
broj turista koji se međusobno razlikuju po dobi, nacionalnosti, socijalnom ili profesionalnom
statusu (Travis 1989).
Kako je već rečeno, pod pojmom turističkih resursa misli se na ona prirodna ili društvena
dobra koja se mogu turistički iskoristiti, odnosno svi objekti, pojave i događaji koji izletnici i
turisti posjećuju tijekom svoga putovanja zbog visokog stupnja privlačnosti. Što je prostor
bogatiji takvim objektima, pojavama i događajima s velikim stupnjem privlačnosti to znači da
će prostor biti bolji turistički proizvod što će rezultirati boljim ekonomskim i neekonomskim
učincima.
Turističke atrakcije tvore turizam, stvaraju turističku destinaciju, predstavljaju turističku
ponudu radi koje turisti dolaze na određene lokalitete. Tako prostor predstavlja primarnu
turističku ponudu, iako se značenje prostora i resursa s vremenom mijenja, budući da sve više
podlažu utjecajima gospodarske razvijenosti svijeta i pojedinih zemalja, podlažu razvoju
tehnike i tehnologije, podizanja opće razine kulture i obrazovanja, a pogotovo radi
Diplomski rad Ana Hrvatin
22
povećavanja razvitka svijesti stanovništva, pogotovo u nerazvijenim zemljama i u zemljama u
razvoju (Češljaš 1988).
Prilikom govora o turističkim atrakcijama i potencijalima nekog prostora javlja se pitanje na
koji način vrednovati resurse ili prostor u cjelini, odnosno to je jedno od najkompleksnijih
pitanja u praksi i teoriji turizma. Odgovore na pitanja koji su to „kriteriji“ po kojima se neki
objekt, pojava ili događaj može nazivati turističkom atrakcijom, potencijalom nekog prostora
na kojem bi se mogao osnivati turizam i kako ih prepoznati nije baš lagano objasniti. Postoje
četiri osnovna svojstva atraktivnosti za određivanje vrijednosti resursa, a to su rekreativno,
kuriozitetno, znamenito i estetsko svojstvo. Iako u velikoj mjeri utječu na određivanje stupnja
atraktivnosti to je samo jedan od elementa određivanja vrijednosti nekog resursa. Sljedeći
elementi koji mogu koristiti za procjenjivanje turističke vrijednosti resursa su:
- povoljnost geografskog položaja
- udaljenost i prometna povezanost s turistički emitivnim tržištima
- veličina izvora potražnje
- položaj resursa u odnosu na glavne turističke tokove (glavne prometnice
kojima se turisti kreću)
- položaj prema konkurentskim i komplementarnim turističkim prostorima
Navedeni čimbenici su korektivni čimbenici koji utječu na aktualnost resursa, mogu povećati
ili smanjiti njihovu vrijednost. Svakako, da se najvećim turističkim potencijalima područja
smatraju kvalitetni prirodni i društveni resursi međutim, isto tako oni se mogu uspješno ili pak
manje uspješno nadomjestiti umjetno stvorenim sadržajima i objektima. Tako u određenim
zemljama jedan je od glavnih čimbenika posjećenosti turista upravo njegov prometno-
turistički položaj, unatoč slabo razvijenim atraktivnim turističkim resursima. S druge strane,
javljaju se zemlje bogate gospodarskim, tehnološkim i društvenim razvojem kao domaćini
raznih sportskih (npr. olimpijske igre), kulturnih (npr. megakoncerti), gospodarskih (sajmovi),
vjerskih (sakralna arhitektura i velika hodočasnička mjesta) i drugih manifestacija. Može se
zaključiti da su to gradovi bez važnih prirodnih i društvenih potencijala, a opet na neki način
privlače turiste i izletnike te ostvaruju znatan turistički promet. Ipak, suvremeni turisti više
sežu za „čistom i neiskvarenom prirodom“ tzv. Primarnom ponudom koja mora biti
dopunjena sekundarnom turističkom ponudom (hoteli, moteli, trgovine, restorani, barovi,
wellness centri...) kako bi se zadovoljile osnovne potrebe turista, te bi se na optimalan način
valorizirao prostor i pripadajući resursi (Bartoluci i dr. 2011).
Diplomski rad Ana Hrvatin
23
Važna komponenta planiranja i razvoja turizma je procjena turističkih potencijala nekog
područja, a ujedno se odnosi i na proces određivanja korištenja potencijala u turističke svrhe.
U potencijale se ubrajaju sve turističke atrakcije, kulturna, povijesna ili prirodna dobra,
prometna sredstva, smještajni objekti, manifestacije, gastronomija i ostalo. Nakon što se
turistički potencijali procjene slijedi razmatranje na koji način oni mogu poslužiti u turističkoj
uporabi.
Kako bi se procijenili potencijali u turizmu postoji velik broj kriterija koje moraju zadovoljiti.
Obuhvaćaju fizički i prometni domet resursa, a cilj je procijeniti razinu i vrstu turističke
korisnosti koje resurs može dati. Na to se uglavnom odnosi procjena kulturnog, povijesnog i
prirodnog značenja nekog mjesta ili područja. Razmatraju se s dva stajališta: prvo, koliko je
resurs važan za lokalnu, regionalnu ili nacionalnu kulturnu baštinu, te drugo, koliko on
privlači turiste. Potrebno je i ustanoviti na koji ih način stanovništvo i lokalna zajednica
koriste i kakvi su izgledi za njihovu uporabu u turizmu. Prilikom „oblikovanja“ turističke
destinacije planeri uzimaju u obzir i potrebe turista. Potencijalni turistički resursi se
procjenjuju uzimajući u obzir potrebe postojećeg ili željenog tržišta. Pristup resursima,
infrastruktura i investicije koje su potrebne da bi se resursi mogli koristiti su kriteriji koji se
uzimaju u obzir kod procjene resursa (Jafari 2000). Na osnovi tih obilježja i svojstava može se
utvrditi turistički potencijal određenog područja. Otkrivanje turističkih potencijala je aktivnost
koja je planska, logička i znanstvena.
Diplomski rad Ana Hrvatin
24
4. Pazin– „Srce Istre“ Pazin (slika 1), grad na 45°14' N i 13°56' E i 361 metrom nadmorske visine zauzeo je mjesto
u središtu Istarske županije, točnije u samom srcu Istre. Šira okolica grada Pazina varijabilnog
krajolika u kojem se izmjenjuju brda i udoline, različita vegetacija i tradicija, prostor je na
kojem su iznikli mnogi gradići i sela. Pazin je upravno područje samog gradskog naselja i
područja Pazinštine - mjesnih odbora: Beram, Grdoselo, Heki, Kašćerga, Kršikla, Lindar,
Stari Pazin, Trviž, Zabrežani, Zamask i Zarečje. Godina 1993. bila je vrlo značajna za grad
Pazin jer je tada proveden novi teritorijalni ustroj Republike Hrvatske pa je Općina Pazin
podijeljena na sedam jedinica lokalne samouprave: Cerovlje, Gračišće, Lupoglav, Motovun,
Sveti Petar u Šumi i Tinjan. Te iste godine grad je imenovan sjedištem Istarske županije
(Rimanić 2007). Prema popisu iz 2011. Godine Pazin ima 4.386 stanovnika, a zajedno sa
svojom okolicom 8.638 stanovnika (URL 2).
Slika 1. Grad Pazin (www.pazin.hr)
Diplomski rad Ana Hrvatin
25
Geografski položaj Pazina važan je turistički resurs. Stari dio grada nastao je nad strmim
liticama ponora dobro poznate rijeke Pazinčice, a zapadno na ravnici, proširio se noviji dio
grada. Radi geografskog položaja u Pazinu prevladava kontinentalna klima s vrućim ljetima
koja budu iznad prosječno topla radi kotline u kojoj se grad smjestio, a zima izuzetno hladna s
povremenom maglom. Pazin je povezan cestovno sa svim gradovima Istarske županije, a
Istarski ipsilon ga, preko tunela Učke, povezuje s Rijekom i ostatkom Hrvatske. Kroz Pazin
prolazi željeznička pruga koja grad povezuje s jugom Istarskog poluotoka (Rimanić 2007).
Da je Pazin grad duge i bogate povijesti svjedoči srednjovjekovni dokument iz 983. godine
gdje se prvi put u povijesti spominje kao „Castrum Pisinium“. Danas je to slikoviti gradić
bogate tradicije, a njegova se turistička ponuda zasniva na kulturno povijesnoj baštini,
očuvanoj prirodi i brojnim manifestacijama. Pozicija grada i povoljan smještaj svakako su
privlačni čimbenici koji omogućavaju produljenje turističke sezone u ljetnim i zimskim
mjesecima (Rimanić 2007).
Diplomski rad Ana Hrvatin
26
4. 1. Temeljni turistički resursi grada Pazina
Sukladno podjeli temeljnih turističkih resursa prema postanku autora Bartolucija, Čavleka,
Kesara i Prebežca (2011) u nastavku bit će navedeni objekti/atraktivnosti grada Pazina i
Pazinštine. Podjela prema postanku odabrana je radi preglednosti, budući da su putem nje
obuhvaćeni svi kvantitativni i kvalitativni čimbenici unutar turističke destinacije. Svakom
objektu/atrakciji biti će dodijeljena relativna ocjena od 1 do 5 između jedinica koje ulaze u
procjenu. Ocjene će se kasnije upotrijebiti u višekriterijskoj analizi i na osnovi njih bit će
procijenjen turistički potencijal svakog područja.
4.1.1. Klimatski turistički resursi grada Pazina
Smještaj grada na strmini iznad Pazinske jame rezultira hladnim zimskim jutrima i vrućim
ljetima. Na meteorološkoj postaji u Pazinu obavlja se mjerenje najvažnijih klimatskih
elemenata. Srednja godišnja temperatura zraka (tablica 1.) iznosi 11,3°C, srednja mjesečna
temperatura u siječnju je samo 2,9°C što rezultira da je to najhladniji mjesec u godini. Srpanj
je sa srednjom temperaturom od 21,2 °C najtopliji čime pripada u poželjne turističke regije jer
je prema istraživanju (Lisa Tol 2002) za stanovnike zemalja OECD-a 21°C optimalna srednja
temperatura najtoplijeg mjeseca. Broj ledenih dana (tablica 2.) je, za razliku od hladnih dana
kojih ima zahvaljujući konkavnom obliku reljefa, zanemariv. Broj vrućih i toplih dana je zbog
udaljenosti od obale nešto veći. Što se tiče srednje godišnje insolacije, ona iznosi 2402,8 sati.
Kiša je najučestalija padalina, a najviše kiše padne u listopadu, s količinom koja tijekom
godine zadovoljava sve potrebe navodnjavanja. Manja količina padalina ljeti omogućava
nesmetano odvijanje manifestacija i drugih atrakcija (tablica 3). Prema navedenim
karakteristikama može se zaključiti da je u Pazinu umjereno toplo vlažna klima s toplim
ljetom (Vojnović 2016).
Temeljem navedenog procjenjuje za klimu se ocjena 3.
Tablica 1. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka mjereno u postaji Pazin
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD.
2,9 3,0 6,3 10,0 14,9 18,3 21,2 20,4 16,2 12,0 6,8 3,9 11,3
*Podaci 1981.-1998; Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2001.
Diplomski rad Ana Hrvatin
27
Tablica 2. Srednji broj ledenih,studenih,toplijih,vrućih dana s toplim noćima mjereno u postaji
Pazin
Srednji broj
ledenih dana
(Tmin ≤ -10°
C)
Srednji broj
studenih
dana (Tmax
<0° C)
Srednji broj
hladnih dana
(Tmin <0° C)
Srednji broj
toplih dana
(Tmax ≥ 25°
C)
Srednji broj
vrućih dana
(Tmax ≥30° C)
Srednji broj
dana s toplim
noćima(Tmin
≥20° C)
4,8 0,8 97,0 90,8 29,6 0,6
*Podaci 1981.-1998; Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2001.
Tablica 3. Srednje mjesečne i godišnje količine padalina mjerene u postaji Pazin
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD.
61,8 54,7 67,3 78,4 76,7 93,4 64,9 92,7 93,9 131,6 102,5 89,9 1.007,6
*Podaci 1981.-1998; Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2001.
4.1.2. Geomorfološki turistički resursi Pazina
Što se tiče reljefa Pazin većim dijelom pripada subgeomorfološkoj regiji Istarsko pobrđe, a
manjim dijelom proteže se na Južnoistraskoj zaravni (slika 2) (Vojnović 2016). Budući da ga
karakterizira brežuljkasto-brdski reljef samo područje je važan čimbenik povoljan za
aktivnosti na otvorenom poput biciklizma, penjanja, planinarenja i pješačenja. Ako žele
pješačiti, turisti mogu odabrati između više staza koje su uglavnom sve označene: Poučno
pješačka staza Pazinska jama, Đir do Pazinskog, Po pazinskih bregi, Pazin – Beram – Pazin,
Pazinski planinarski put, Staza Petra Fraščića, Pazin – Grdoselo (URL 3). Na području
Pazina važno je spomenuti dugogodišnje djelovanje Biciklističkog kluba Kamen Pazin, a u
novije vrijeme i BK Mtb Istra, brdsko biciklističkog kluba. Postoji više cestovnih,
kombiniranih ili mtb staza za bicikliranje: Od kalvarije do kalvarije, Oko centra Istre, Staza
vodopada, Mikule Gologrčkog, Staza seljaka – plemića, Dolinom mlinova, Staza Petra
Fraščića, Pazin zapad, Pazin istok (URL 4). Ukoliko se netko želi okušati u pustolovnoj utrci
u prirodi kombinirajući više sportova može se pridružiti pazinskom društvu Trickeri. Svi
ljubitelji planinarenja mogu se pridružiti Planinarskom društvu Pazinka, a najpoznatiji
Pazinski planinarski put vodi od Pazina pa sve do Vojaka, najvišeg vrha Učke. Označen
crveno – bijelim planinarskim markicama te oznakom PPP.
Diplomski rad Ana Hrvatin
28
Što se tiče krških oblika i pojava važno je spomenuti Pazinsku jamu, i Pazinski potok koje
turisti posjećuju. Pazinska jama je atrakcija čiji se otvor ponora smjestio ispod 198 metara
visoke stijene na kojoj se nalazi stari dio grada Buraj, a 1975. godine poduzeta ekspedicija
istražila je 270 metara ponora. Pazinska jama, zapravo je ponor rijeke Pazinčice koji je nastao
vodopropusnim krednim vapnencima na mjestu njihova dodira s vodenopropusnim flišnim
eocenskim naslagama. Ukoliko postoji želja za spuštanjem u kanjon to je moguće poučnom
stazom koja počinje u Valvazorovoj ulici kod mosta Vršić. Jedan od većih slapova Pazinčice
je slap Pazinski krov koji je među najzanimljivijim atrakcijama doline Pazinčice (Rimanić
2007).
Geomorfološki turistički resursi grada Pazina ocijenjeni su ocjenom 5.
Slika 2. Istarsko pobrđe i Južnoistarska zaravan (Vojnović 2016)
Diplomski rad Ana Hrvatin
29
4.1.3. Hidrografski turistički resursi Pazina
Pazinčica je hidrografski temeljni turistički resurs grada Pazina koji uz svoju prirodnu
atrakciju ostavlja traga na krajobraz. Izvire pokraj Boruta, u selu nekoliko kilometara
udaljenom od Pazina, a njezin tok dugačak 14 kilometara završava u Pazinskom ponoru.
Površina porječja iznosi 77 km2. Pazinčica je rijeka ponornica koja se nakon Pazinskog
ponora odvaja u dvije strane: jedan krak koji izbija na površinu u dolini rijeke Raše, a drugi
podzemno nastavlja prema jugu Istre. Pazinski krov je jedan od poznatijih vodopada
Pazinčice (Vojnović 2016).
Hidrografski turistički resursi Pazina rezultiraju ocjenom 4.
4.1.4. Biogeografski turistički resursi Pazina
Šumski pokrov koji zauzima najveći dio teritorija grada Pazina je šuma hrasta medunca i
bijeloga graba. Šume se koriste kao šetnice, za jahanje i za lov. Prevlada lapor ili fliš, odnosno
bijela zemlja koja je pogodna za sadnju vinove loze, a brežuljkasti tereni s blagim padinama
dodatno pospješuju rast vinove loze. Najpoznatija sorta je istarska bijela malvazija, a uz nju
uspijevaju i sorte bijeli pinot, chardonnay, sivi pinot i crni merlot (Vojnović 2016). Bitno je
spomenuti vinske ceste. Zemljani i klimatski uvjeti pogoduju sadnji maslina u središnjoj Istri
pa je maslinarstvo grana kojoj se stanovništvo sve više okreće. U gradu teško će se naići na
druge životinje osim kućnih ljubimaca. U središnjoj Istri karakterističan je lov na divljač. Na
području od 15846 ha lovišta uzgajaju se srne, divlje svinje, zec i fazan. Na tom području
aktivno djeluje lovačko društvo „VEPAR“ Pazin. Lovni turizam osim zadovoljstva koje
pruža, ima utjecaja i u gastronomiji, jer se divljač koristi za pripremu najukusnijih istarskih
specijaliteta koji su ponuda gotovo svih agroturizama i restorana na tom području (URL 5).
Za potrebe analize biogeografski resursi su ocijenjeni ocjenom 3.
4.1.5. Geoprometni turistički resursi Pazina
Pazin je grad s visokim stupnjem razvijenosti, a jedan od razloga je povoljan geografski
položaj. Geografski položaj se vrednuje preko prometno-geografskog i turističko-geografskog
položaja. Što se tiče prometno-geografskog položaja karakterizira ga dobra prometna
infrastruktura i prometna povezanost s emitivnim turističkim prostorima.
Prometnu infrastrukturu Pazina čine cestovni i željeznički promet iako cestovna mreža ima
puno veću ulogu za putovanje turista. Jedna od najvažnije prometnice (slika 3) koja prolazi
Diplomski rad Ana Hrvatin
30
kroz Pazin je Istarski ipsilon, Pazin povezuje s Rijekom preko Tunela Učke, Pulom i
Umagom. Istarski ipsilon je poveznica Italije i Slovenije s Istrom te je najprometniji za
vrijeme ljetnih mjeseci jer je tada dolazak turista iz susjednih zemalja najveći. Osim Istarskog
ipsilona turisti koriste i druge državne ceste u Istri, a što se tiče Pazina najprometnije su
državne ceste D48 (Baderna-Pazin-Rogovići) i D64 (Pazin-Potpićan-Vozilići). Kvaliteta
većine cesta je povoljna i omogućava siguran i nesmetan protok automobila i autobusa, jedino
samo dio lokalnih cesta nema asfaltiran gornji sloj i jasno istaknutu signalizaciju. Željeznički
promet nije baš relevantan za turistički razvoj budući da jedino funkcionira željeznička pruga
izgrađena 1876. godine Pula – Kanfanar – Pazin – Buzet – Divača (Republika Slovenija) s
odvojkom Kanfanar – Rovinj, a još uvijek nema direktne veze Pazina s ostatkom Hrvatske.
Prema podacima 80% turista u Istru dolazi cestovnom mrežom. U tablici 4. prikazane su
cestovne udaljenosti i predviđeno vrijeme putovanja od nekih europskih gradova do Pazina
(Vojnović 2016).
Tablica 4. Cestovna udaljenost i prosječno vrijeme putovanja automobilom od europskih
gradova do Pazina (www.viamichelin.com)
Grad Prosječno trajanje
vožnje(h:min) Udaljenost (km)
Ljubljana 2:08 157
Zagreb 2:40 216
Milano 5:16 503
Beč 5:45 535
Budimpešta 5:31 557
Munchen 5:57 557
Beograd 5:55 608
Genova 6:27 632
Sarajevo 7:39 680
Nurnberg 7:22 725
Zurich 7:50 770
Nica 8:00 802
Amsterdam 13:16 1391
Barcelona 14:01 1465
Diplomski rad Ana Hrvatin
31
Turističko – geografski položaj Pazina je izuzetno povoljan jer se nalazi u blizini emitivnih
država i regija, većih urbanih i industrijskih središta što utječe na turističku razvijenost.
Najvažnije države u blizini odakle dolazi najviše turista i ostvaruje najveći broj noćenja su
Slovenija, Austrija, Njemačka, Češka, Švicarska, Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina.
Statistički podaci za 2016. godinu pokazuju 7902 dolazaka te 37665 noćenja s duljinom
boravka od 4,77 dana na području Pazina u 161 smještajnoj jedinici od kojih je jedan hotel, a
ostalo kuće za odmor i apartmani. Nijemci i Austrijanci su zabilježili najveći broj dolazaka i
ostvarili najveći broj noćenja. Nakon njih slijede Nizozemci, Talijani i Belgijanci. Iako u
malim postocima, značajan rast s obzirom na 2015. godinu stvarili su gosti iz Albanije,
Argentine, Australije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Južnoafričke Republike, Letonije,
Lihtenštajna i Litve (URL 6). Od prirodnih pejsaža potrebno je spomenuti Pazinski ponor koji
je zakonom zaštićen kao Značajni krajobraz, dolinu Pazinskog potoka koji privlači brojne
bicikliste, penjače, šetače i ribolovce.
Slika 3. Istarski ipsilon i državne ceste (Vojnović, 2016)
Diplomski rad Ana Hrvatin
32
Na temelju navedenog prometnim turističkim resursima je pridodana ocjena 5.
4.1.6. Kulturno – povijesni turistički resursi Pazina
Što se tiče kulturno – povijesne baštine grada Pazina bitno je spomenuti Kaštel, Etnografski
muzej, Muzej grada Pazina, Crkvu Sv. Nikole, Zvonik, Franjevački samostan, Državni arhiv,
Spomen dom i Kuću za pisce.
Kaštel je danas najočuvanija srednjovjekovna utvrda u Istri koja se formirala stoljećima, a
nalazi se na hridi nad Pazinskom jamom. Prvi se put spominje u 8. stoljeću u darovnici cara
Otona II. kojom je kaštel darovan porečkom biskupu. Godine 996. Kaštel je pripao
akvilejskom patrijahu, ali je već 1960. godine ponovno vraćen porečkom biskupu koji ga je
1175. godine predao vlasniku Črnoga grada, Menhardu. Habsburgovci su Kaštel zauzeli 1374.
godine i iza njegovih zidina upravljali cijelom Pazinskom grofijom. U ratu 1510. godine
potvrdio je snagu i moć kada ga jaka venecijanska vojska nije uspjela osvojiti. Bio je u
vlasništvu Mosconia do 17. Stoljeća, a od onda pa do 1945. godine Kaštelom je upravljala
obitelj Montecuccoli. Tijekom svih tih godina mijenja vanjski izgled, a 1463. godine dodana
je polukružna kula (Kalčić 2007). Kaštel danas ima oblik nepravilnog četverokuta koji
ograđuje unutrašnje dvorište, a sa svojim masivnim zidinama, puškarnicama i mašikulama
predstavlja jedinstven primjer zatvorene kasnosrednjovjekovne utvrde s unutarnjim dvorištem
koji plijeni pozornost turista.
Danas su u Kaštelu izložene zbirke Etnografskog muzeja Istre i Muzeja Grada Pazina.
Različiti eksponati, brojni upotrebni predmeti koje su koristili žitelji u raznim krajevima Istre
u svakodnevnom životu i radu mogu se pronaći u Etnografskom muzeju. Također ima dvije
zbirke: drvo i metal, te lončarstvo i suveniri. Što se tiče Muzeja grada Pazina tu se čuvaju
predmeti bogate kulturno povijesne baštine grada Pazina i bogat fundus slika suvremenih
autora iz raznih zemalja. Za vrijeme ljetnih mjeseci akustično dvorište Kaštela je pogodna
pozornica za brojne koncerte (Rimanić 2007).
Crkva Sv. Nikole izgrađena je 1266. godine. S početka je bila mala jednobrodna crkva s
niskim zvonikom ugrađenim u ugao južnog pročelja, a 1441. godine je pregrađena i dobiva
izduženi kasnogotički prezbiterij presvođen zvjezdastim svodom koji je 1470. godine oslikao
slikar iz kruga Jokoba Suntera prema predlošcima „Biblie pauperum“ iz 15. stoljeća. Na
svodu je prikazano „Stvaranje svijeta“, a na začelnom zidu apside „Raspeće“. Godine 1679.
crkva već ima današnje svetište i nadograđena je s četiri bočne kapele.
Diplomski rad Ana Hrvatin
33
Crkva je opremljena vrijednim i kvalitetnim oltarima P. Lazzarinija i A. Michelazzija, a
najstariji sačuvani dijelovi crkvenih orgulja i vrijedni inventar zaštićeni su kao pokretno
kulturno dobro (Rimanić 2007).
Zvonik pazinske župne crkve Sv. Nikole izgrađen je za vrijeme cara Josipa I., 1705. godine.
Na početku je bio ugrađen u zapadno pročelje, a danas je odmaknut od crkve. Nekad je služio
kao ulaz u groblje. Zvonik je visok 45 metara, izgrađen od ravnomjerno oblikovanih kamenih
blokova, a dva zvona se nalaze na etaži s tri arkade. Na etaži ispod zvona 1899. godine
postavljena je ura koji i dan danas radi, promjera tri metra kojoj je velika kazaljka dugačka
metar i pol, a mala 80 centimetara. Na južnom portalu zvonika uklesan je i grb koji unatoč
razlikama asocira na današnji gradski grb (Rimanić 2007).
Franjevački samostan u Pazinu utemeljen je bulom pape Siksta IV, a s gradnjom je završeno
tri godine kasnije. Karakteriziraju ga jednostavni jednokatni prostori čiji tlocrt nalikuje na „U“
oblik. Crkva u sklopu samostana koja je sagrađena između 1463.–1477. godine (kasnogotički
stil) posvećena je Pohođenju Blažene djevice Marije, a s ostatkom samostana je povezana
preko sakristije i uskog hodnika uz južno pročelje. Njezin inventar nalikuje na inventar crkve
Sv. Nikole, a zaštićeno je kao kulturno dobro. Franjevački samostan ima i najstariju sačuvanu
knjižnicu na području Istre. U samostanu se svakodnevno održavaju svete mise i održavaju
ispovijedi, a posebno se slave sljedeći događaji: Bogojavljanje (6. siječnja), ponedjeljak
poslije Duhova – Bolesnički dan, Porcijunkula – Rim (2. kolovoza) i Bezgrješno Začeće
Blažene Djevice Marije (8. prosinca). Samostan nije otvoren za turističke posjete, ali se o
njemu uvijek može mogu saznati informacije u turističkoj zajednici (Rimanić 2007).
Državni arhiv u Pazinu nalazi se u zgradi koja je izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća.
Kroz povijest zgrada je služila u različite svrhe za nastavu (poznata Pazinska gimnazija), pa
kao đački dom i naposljetku u nju je smješten arhiv koji je osnovan 1958. godine. Arhiv se
može usporediti s najvećim svjetskim arhivima. U njemu se može naći sve arhivsko gradivo s
područja Istarske županije: statuti istarskih gradova i općina, urbari Pazinske grofije iz 14. i
16. stoljeća, matične knjige istarskih župa, knjige bratovština, te oko pet tisuća bilježničkih
knjiga. U Arhivu se čuva i fond Prefekture Istre u Puli od 1923. do 1945. godine s oko 170
kutija gradiva o promjenama hrvatskih prezimena u talijanski oblik. Arhiv ima i svoju
čitaonicu koja se može koristiti za vrijeme radnog vremena (Rimanić 2007).
Diplomski rad Ana Hrvatin
34
Spomen dom, dominantna zgrada staklenih pročelja koja se nazire odmah prilikom ulaska u
grad izgrađena je u znak sjećanja na rujan 1943. godine kada je u Pazinu odlučeno da se Istra
pripoji matici zemlji. Tu se nalazi sjedište Pučkog otvorenog učilišta i Gradska knjižnica.
U prostorima Spomen doma održavaju se razni kulturni i zabavni programi: predstave,
izložbe, koncerti, maturalne zabave, a u posljednje dvije godine jedna dvorana služi za
potrebe Kino dvorane otvorene četvrtkom, petkom i subotom (Rimanić 2007).
Biskupsko sjemenište ili Pazinski kolegij sagrađeno je početkom XX. stoljeća kao đački dom,
a od 1993. tu se održavaju nastavni programi klasične gimnazije koju upisuju učenici iz cijele
Hrvatske, a ponajviše učenici s Kvarnerskih otoka. Klasičnu gimnaziju je osnovao Antun
Heka uz potporu biskupa Antuna Bogetića. Sjemenište ima i svoju vlastitu sportsku dvoranu,
a 2004. godine izgrađen je novi Đački dom kolegija. Osim klasične gimnazije u gradu Pazinu
djeluje i Opća gimnazija te strukovna škola Jurja Dobrile (Rimanić 2007).
Kuća za pisce – Hiža od besid nalazi se u starom gradu Pazina, na Buraju u blizini Kaštela i
Pazinskog ponora. U početku ruševna zgrada, a danas, nakon obnove to je mjesto poznato kao
pazinska i istarska kulturna institucija. To je mjesto okupljanja književnika: autora, prozaika,
pjesnika, dramskih pisaca, prevoditelja, teoretičara, povjesničara književnosti, publicista i
književnih znanstvenika. Kuća za pisce se raznim aktivnostima teži uključenju u europsku
mrežu književnosti (URL 7).
Kulturno – povijesni turistički resursi ocijenjeni su ocjenom 5.
4.1.7. Etnosocijalni turistički resursi Pazina
Folklorno društvo „Pazin“ pripada u grupu etnosocijalnih turističkih resursa. Osnovano je
1996. godine kao zasebna udruga iako djeluje više od pedesetak godina u različitim
organizacijskim oblicima (URL 8). Cilj je njegovanje starih tradicijskih običaja, pjesme,
svirke na istarskim narodnim instrumentima (mih, roženice, šurle, dvojnice, bajs, vijulin,
klarinet, harmonika, mandolina i lijerici). Folklorno društvo njeguje narodne plesove Istre, a
to su Istarska polka, Ballo de cusin i Balun središnje Istre. Od 2009. godine Pazin je domaćin
TradInEtno festivala tradicijske i etno glazbe kojim se promovira kulturna baština putem
tradicionalne glazbe.
Na temelju navedenog Pazinu se u toj kategoriji dodjeljuje ocjena 3.
Diplomski rad Ana Hrvatin
35
4.1.8. Umjetnički turistički resursi Pazina
Što se tiče umjetnina u gradu Pazinu, tu su Pazinske freske iz 15. stoljeća koje su otkrivene
tijekom priprema za uređenje interijera crkve Sv. Nikole. Freske čine najraskošniji ciklus
fresaka u Istri. Uz središnji gradski trg – Trg slobode nalazi se Park istarskih velikana koji
obiluje poprsjima osoba važnih za povijest i kulturu grada, a najznačajnija među njima su
poprsja Bože Milanovića, Jurja Dobrile, Matka Laginje, Vladimira Gortana, Vladimira
Nazora i Matka Brajše Rašan (Rimanić 2007). Bitno je spomenuti javnu slavinu za stanovnike
koja je 1880. godine podignuta na Trgu male fontane. U Pazinu djeluje Društvo likovnih
stvaratelja utemeljenog 1983. godine, a njihova se dijela nalaze u LG galeriji.
Umjetnički turistički resursi zadovoljavaju ocjenu 5.
4.1.9. Manifestacijski turistički resursi Pazina
Pazin nudi različite manifestacije tijekom godine. Jedna od najstarijih manifestacija s
tradicijom održavanja od 1539. godine je Pazinski samanj koji se održava svaki prvi utorak u
mjesecu tijekom cijele godine. Osim komercijalne robe na sajmu se mogu naći rakuni, kosiri
iz lokalnih kovačija, grablje i pašture. Tako redom počevši od siječnja kroz cijeli godinu se u
gradu održavaju: Noć muzeja, Dani meda u Pazinu, Pazinčica Clearwater Revival, Istrakon,
Međunarodni dan pješačenja, Plesni susret Istre - Istra pleše, Dan grada Pazina,
TRADinETNO festival, Festival Sedam dana stvaranja, Dani Julesa Vernea, Tradicionalni
blagdan Rim (najveća pučka zabava u središnjoj Istri), Festival palačinki i Božićno
novogodišnji koncerti tokom događanja Veseli prosinac (URL 9).
Budući da se manifestacije protežu kroz cijelu godinu dobivaju ocjenu 5.
4.1.10. Ambijentalni turistički resursi Pazina
Svi ljubitelji adrenalina mogu doživjeti nezaboravno iskustvo ukoliko se odluče na Zip Line
iznad Pazinske jame. Zip Line je podijeljen na četiri dijela, prve dvije linije dužine 80 metara
i na maloj visini, potom linija dugačka 220 metara na kojoj se postiže brzina od 50 km/h i
visina od 100 metara. Završna linija dugačka je 280 metara i omogućava uživanje u svim
čarima ponora i srednjovjekovnog kaštela na litici iznad jame. Zip Line je tijekom godine
otvoren punih pet mjeseci od 1.5. do 30.9., međutim, ako ima zainteresiranih van tog perioda
može biti otvoren prema dogovoru. U sklopu Zip Linea organizira se i Rope Jump – skok u
Pazinsku jamu. Da je Zip Line među najvažnijim atrakcijama grada Pazina vidi se i u broju
Diplomski rad Ana Hrvatin
36
posjetitelja koji u ljetnim mjesecima doseže i preko 3000. Speleoavanturu može se doživjeti
kroz podzemlje Pazinske jame. Iako zakonom zaštićeni speleološki objekt Pazinska jama nije
turistički uređena, ali odlučivši se na speleoavanturu može se uživati u čarima netaknute
prirode i osjetiti jedinstven doživljaj podzemlja. Avantura završava velikom dvoranom i
podzemnim jezerom dužine 80 metara. Posebni doživljaj avanturi daje manji Zip Line koji se
nalazi unutar speleološkog objekta, a posjetitelje prebacuje na sprud podzemnog jezera (URL
10).
Unatoč tome što grad Pazin obiluje mnogim kafićima i ugostiteljskim objektima ono što
nedostaje zasigurno su objekti koji nude usluge prehrane budući da ih na tom području ima
samo tri. Na području grada ima jedanaest smještajnih jedinica od čega je jedan hotel s malim
smještajnim kapacitetom. Grad Pazin ima uz nogometno, košarkaško, tenisko, boćarsko
igralište i dvije sportske dvorane. Tu se nalaze i drugi objekti turističkog interesa: Casino i
nekoliko objekta za zabavu, a osim toga i pošta, hitna pomoć, policija, banke, bankomati,
dućani s prehrambenom i drugom robom, autobusni i željeznički kolodvor, automehaničari i
vulkanizeri, benzinska postaja. U Pazinu se nalazi sjedište turističke zajednice središnje Istre i
turistička agencija.
Ambijentalni turistički resursi ocijenjeni su ocjenom 5.
4.2. Pazinština
Ruralne jedinice grada Pazina, točnije jedinice lokalne samouprave su Beram, Grdoselo, Heki,
Kašćerga, Kršikla, Lindar, Stari Pazin, Zabrežani, Zamask, Zarečje i Trviž, što je lokalno
poznato kao uže područje Pazinštine. To je područje od 119,83 km2 na kojem živi 3081
stanovnika (popis iz 2011.). Najnaseljenije selo su Heki s 469 stanovnika, potom Zabrežani s
426 stanovnika, Trviž s 409 stanovnika, Lindar s 402 stanovnika, Stari Pazin s 364
stanovnika, Zarečje s 296, Kašćerga s 256 stanovnika, Beram s 234 stanovnika, Grdoselo sa
119 stanovnika, Zamask s 58 stanovnika i na posljednjem mjestu Kršikla sa samo 48
stanovnika (URL 11).
4.2.1. Klimatski turistički resursi Pazinštine
Gledajući klimatološki, cijelo područje Pazinštine ima vrlo sličnu klimu, odnosno obilježja
submediteranske i pretplaninsko-kontinentalne klime. Ljeta su topla i suha, a zime blage i
ugodne. Najizraženije oborine su pljuskovi koji se javljaju tijekom svibnja, lipnja i listopada.
Tijekom lipnja i srpnja može se očekivati tuča, a snijeg je jako rijetka pojava koja se javlja tek
Diplomski rad Ana Hrvatin
37
nekoliko dana na godinu i to obično tijekom siječnja ili veljače. Od vjetrova su najznačajniji
bura, sjevernjak (tramontana) i istočnjak (levant). Prema navedenim obilježjima primjećuju se
mala odstupanja od klime u samom gradu Pazinu, može se reći, povoljnija klima (URL 12).
Za sve ruralne jedinice u sklopu ove analize ocijenjena je ocjenom 4.
4.2.2. Geomorfološki turistički resursi Pazinštine
Iako cijelo područje Pazinštine karakteriziraju „siva“ flišna tla i brežuljkasti reljef, postoje
razlike među određenim ruralnim jedinicama. Na brežuljku ponad brojnih livada poznatih kao
Beramska vala smješteno je malo naselje Beram, na visini od 325 metara (URL 13).
Beramska vala se proteže na velikom prostoru te je tako pogodna za razne poljoprivredne
djelatnosti, ali i za rekreativce jer se među poljima prostire cesta pogodna za bicikliranje i
šetanje. Za ljubitelje pješačenja postoje i pješačke staze koje vode preko obližnjeg
Gortanovog brijega sve do Pazina (Pazin – Beram –Pazin). Beram u ovoj kategoriji dobiva
ocjenu 4.
Nedaleko Berma na samo 234 metara nadmorske visine smješteno je selo Grdoselo (URL 14).
Selo s označenim pješačkim stazama od kojih je najpoznatija Pješačka staza Stari grad. Staza
kreće u Grdoselu, pa sve do Zelengrada, današnjeg srušenog grada trapezoidnog tlocrta podno
kojeg se Grdoselski potok spaja s potokom Butoniga. Rekreativci pješačeći uživaju u čarima -
pogledu na Pazinsku jamu, Učku i Ćićariju, panorami sela Grdoselo i jezera Butonige,
brojnim vodopadima i kanjonu potoka Butonige. U blizini sela nalazi se vidikovac Huhober.
U Grdoselu nisu strani niti krški oblici poput špilja i pećina iako su još uvijek na
nepristupačnom mjestu pa su nažalost poznati još uvijek samo lokalnom stanovništvu (URL
15). Geomorfologija Grdosela ocijenjena je ocjenom 4.
Stari Pazin na nadmorskoj visini od 361 metara, Heke na 380 metara nadmorske visine i
Zabrežane na 384 metara nadmorske visine karakterizira šumoviti krajolik. Pogodni su za
ljubitelje bicikliranja, šetanja i trkača (URL 16). U ovoj kategoriji ta mjesta dobivaju ocjenu
2.
Nadomak jezera Butonige, preciznije na nadmorskoj visini od 383 metara iznad doline
Butonige smješteno je selo Kašćerga. Na tom brežuljkastom području nalazi se vrh Pilošćak,
koji s visinom od 478 m spada u najviše točke ovoga područja i s kojeg se panorama Istre
pruža na dlanu, a za lijepog vremena pogled seže sve od Jadranskog mora do Alpa (URL 17).
Procijenjena ocjena je 3.
Diplomski rad Ana Hrvatin
38
Na nadmorskoj visini od 411 m nalazi se mjestašce Zamask. Mjesto karakterizira brežuljkasti
teren s pitomim krajolikom pogodan za razne poljoprivredne djelatnosti, a i za boravak u
prirodi. Pogled na središnju Istru može se ostvariti i s tog područja (URL 18). Zamask za
svoju geomorfologiju dobiva ocjenu 3.
Naselje smješteno na visini od 360 metara nadmorske visine je Trviž, a proglašeno je
značajnim krajobrazom zbog svojih osobnosti. Brežuljkasti teren prožet potocima, raznim
putevima i biciklističkim stazama (URL 19). U toj kategoriji Trviž dobiva ocjenu 4.
Jugoistočno od grada Pazina na visini od 456 m smješteno je još jedno mjesto proglašeno
značajnim krajobrazom - Lindar. Brežuljkasti i šumski krajolik pogodan je za razne turističke
aktivnosti (URL 20). Lindaru je u kategoriji geomorfoloških osobina dodijeljena ocjena 4.
Na samo 200 metara nadmorske visine, gledajući geografski smješteno s jugoistočne strane
jezera Butoniga, nalazi se malo selo Kršikla kojeg karakterizira blagi šumski teren (URL 21).
Zbog navedenih obilježja, Kršikla u ovoj kategoriji dobiva ocjenu 2.
Na obronku brda, nešto poviše Kršikle, na nadmorskoj visini od 250 metara, smješteno je
Zarečje (URL 22). U Zarečju se nalazi dobro poznati Zarečki krov, pećina odnosno „krov“
nad Pazinčicom. Postoji i šetnica uz samu obalu Pazinčice kojom se može od Zarečkog krova
doći sve do Pazinske jame. Ocjena za geomorfologiju je 3.
4.2.3. Hidrografski turistički resursi Pazinštine
Hidrografski turistički resurs Grdosela čini istoimeni potok - Grdoselski potok, s brojim
vodopadima i jezercima. U kanjonu potoka nalazi se lokalno kupalište Črna Puč i izvor
Malenica gdje izvire voda za koju se vjeruje da pomaže ljudima u izlječenju vida (URL 23).
Grdoselo dobiva ocjenu 3 u toj kategoriji.
Nadomak Kašćerge nalazi se akumulacijsko jezero Butoniga koje uz vodoopskrbnu funkciju
cijele Istre predstavlja i krajobraznu atrakciju, iako turističke aktivnosti na jezeru i oko jezera
nisu dopuštene jer se voda koristi isključivo za piće. Hidrografski resursi Kašćerge ocjenjuju
se ocjenom 3.
U blizini Zarečja smješten je najveći vodopad i jezero rijeke Pazinčice - Zarečki krov, inače
„pazinsko kupalište“i istinski raj za šetače, zabavu i rekreaciju. To je omiljeno mjesto za
kupanje, skokove u vodu iz krova (pećine), pecanje, vaterpolo i piknike. Zarečki krov i okolne
stijene idealno su mjesto za ljubitelje penjanja. Postoje brojni smjerovi za sportsko penjanje
Diplomski rad Ana Hrvatin
39
različitih težina. Najviše se ističe smjer pod nazivom „Zmija“ koji uključuje penjanje po
stropu pećine i slovi za najteži penjački smjer u Hrvatskoj (URL 24). U toj kategoriji Zarečje
dobiva ocjenu 5.
U hidrografske turističke resurse Trviža pripada značajni krajobraz ponora Čiže. U ponor
Čiže, utječe više potoka: Čiže, Potok, Brestovac i Marganica, koji se prije ponora spajaju
(URL 25). Trvižu je u toj kategoriji dodijeljena ocjena 3.
U Bermu je važno spomenuti Beramski potok koji protječe kroz Beramsku valu iako njegova
uloga nije značajna pa dobiva ocjenu 2.
Ostala mjesta, Heki, Kršikla, Lindar, Stari Pazin, Zabrežani i Zamask nemaju hidrografske
turističke resurse pa oni u toj kategoriji imaju ocjenu 1.
4.2.4. Biogeografski turistički resursi Pazinštine
Flora i fauna na svim područjima Pazinštine vrlo je slična. Sve je to prostor lapora ili fliša
gdje se najviše uočavaju šumska područja hrasta lužnjaka i bijelog graba. Od ostale flore do
izražaja dolaze još poljski jasen, tomasinijev zvončić, cvjetovi perunike, božura, ciklame,
šparoge i brojne vrste gljiva od kojih su najpoznatiji tartufi. U okolnim šumskim područjima
obitavaju zec, jarebica, srna i divlja svinja, a od domaćih životinja stanovnici posjeduju
istarsko govedo, koze, ovce, magarce i pse. Iako su sva mjesta vrlo slična po svojim
biogeografskim obilježjima, ipak postoje određene razlike, pa stoga zaslužuju drugačije
ocjene u ovoj kategoriji.
Beramska vala podno Berma vrlo je plodna i kao takva obiluje različitim ratarskim i
poljoprivrednim kulturama. Sama Beramska vala, kao i područje oko Berma, proglašeno je
značajnim krajobrazom. To je područje pogodno za sadnju vinove loze, što je rezultiralo
otvaranjem vinarije, a postoji i velik broj pčelinjih košnica za izradu meda. U toj kategoriji
Beram dobiva ocjenu 5.
Kašćerga svojim krajolikom pogoduje za sadnju vinove loze, a lokalno stanovništvo se u
zadnje vrijeme okreće sadnji maslina i izradi proizvoda od meda. Budući da se u blizini sela
nalazi akumulacijsko jezero Butoniga, bitno je spomenuti kako je dolina vodotoka i jezera
proglašena značajnim krajobrazom. Tu se nalazi velika rijetkost u prirodi, a to je čempres
spljoštenih grana koji je proglašen botaničkim spomenikom prirode (URL 26). Biogeografski
turistički resursi Kašćerge ocijenjeni su ocjenom 5.
Diplomski rad Ana Hrvatin
40
Šumsko područje oko Lindara i očuvani krajolik uz cestu prema Lindaru proglašen je
značajnim krajobrazem. Lindar zbog toga dobiva ocjenu 4.
Šume pitomog kestena na Lovrinu i šumsko područje oko Rogovića i Bertoša proglašeno je
značajnim krajobrazom, pa je ocjena za Stari Pazin u toj kategoriji 4.
Područje oko Trviža i krajobraz ponora Čiže također zadovoljava kriterije značajnog
krajobraza. U tom području prevladavaju polja pogodna za sadnju vinove loze, maslina i
drugih ratarskih kultura. Procijenjena ocjena je 4.
Brežuljkast krajolik Zamaska pogoduje svim uvjetima za rast maslina, a to dokaz tomu je to
što se u tom kraju nalazi i najveći proizvođač maslina Središnje Istre. Teren je pogodan i za
sadnju vinove loze, a to je dobro iskorišteno za otvaranje vinarije. Šumsko područje u okolici
je poznato kao značajni krajobraz (URL 27). U ljepotama Zamaska mogu uživati i ljubitelji
jahanja. Za biogeografske resurse Zamasku pripada ocjena 5.
Na brojim mjestima u okolici Zarečja može se naići na velik broj košnica jer je to područje
gdje se proizvodi med još od davnih dana. Zarečje, inače područje koje ima šumskih područja,
livada i oranica. Ocjena za Zarečje u ovoj kategoriji je 3.
Grdoselo, Kršikla i Zabrežani u ovoj kategoriji dobivaju ocjenu 2 jer, što se tiče njihovih
biogeografskih turističkih resursa, u ponudi su jedino šumska područja, livade i
poljoprivredna polja.
Osim što su okruženi šumskim područjima i livadama, Heki se mogu dičiti jer se tamo nalazi
veliko stablo pitomog kestena čija se starost procjenjuje na 700 do 900 godina (URL 28) i
stoga u toj kategoriji dobivaju ocjenu 3.
4.2.5. Geoprometni turistički resursi Pazinštine
Na posjećenost mjesta u velikoj mjeri utječe stupanj razvijenosti. Beram, Trviž, Stari Pazin i
Lindar imaju bolju prometnu povezanost od ostalih mjesta. Ta se mjesta nalaze na križanju
županijskih cesta koje su dobre kvalitete i omogućavaju siguran protok vozila.
U toj kategoriji navedena mjesta dobivaju ocjenu 3 dok se druge ruralne jedinice nalaze uzduž
lokalnih cesta kod kojih dio nema čak niti asfaltiran gornji sloj i lošu signalizaciju, pa je
njihova ocjena 2. To su mjesta gdje nije razvijena željeznička mreža, a autobusne linije
usklađene su sa školskim aktivnostima.
Diplomski rad Ana Hrvatin
41
4.2.6. Kulturno – povijesni turistički resursi Pazinštine
Selo Beram je u povijesti bilo jedno od važnijih glagoljaških središta iz kojeg potječe
nekoliko iluminiranih glagoljskih rukopisa iz XII. i XIV. stoljeća. Župna crkva Sv. Martina i
crkvica Sv. Marija na Škriljinah poznate su po tome jer se u njima nalaze kasnogotičke freske.
Među najpoznatijima je freska autora Vincenta iz Kastva pod nazivom Ples Mrtvaca (URL
29). Beram za ovu kategoriju dobiva ocjenu 4.
U župnoj crkvici u Grdoselu nalazi se jedan od najstarijih hrvatskoglagoljskih epigrafskih
spomenika Grdoselski ulomak. Na osnovu toga procjenjuje se ocjena 3.
Kulturno-povijesnu baštinu Lindara čine crkva Sv. Katarine, crkva Sv. Sebastijana, Lindarska
forteca, župna crkva Sv. Mohora i Fortunata, crkva Sv.Martina i zgrada Villa Baxa koja
svojim neobičnim izgledom s kruništem na vrhu privlači mnoge poglede. Budući da je u
Lindaru glagoljica u povijesti bila u upotrebi, postoji mnogo urezanih glagoljskih natpisa u
crkvama (URL 30). Kulturno – povijesni turistički resursi ocijenjeni su ocjenom 4.
Župna crkva Blažene Djevice Marije Sv. Krunice i manja crkva Sv.Petra, na čijim su
zidovima očuvane freske, čine kulturnu baštinu sela Trviž. Trviž za ovu kategoriju dobiva
ocjenu 3.
Od kulturno – povijesnih resursa u Kašćergi ističe se župna crkva Sv. Marka evanđelista. Na
brdašcu Padova u blizi samog sela u XII. stoljeću je sagrađena crkva Sv. Antuna
Padovanskoga uz koju se vežu brojne legende, a jedna od njih je kako je u kolovozu davne
godine Padovu zabijelio snijeg pa je stanovništvo tu podiglo crkvu. Odatle i drugo ime crkve -
Blažena Djevica Marija od Snijega. Stoga kulturna baština Kašćerge ocjenjuje se ocjenom 3.
Jednobrodna crkva Sv. Jurja Mučenika sa zanimljivim inventarom kulturna je vrijednost
naselja Stari Pazin te je kulturna baština procijenjena ocjenom 2.
U Zamasku kulturnu baštinu predstavljaju barokna crkva Sv. Martina izgrađena na mjestu
romaničke crkve i crkva Sv. Mihovila Arkanđela izgrađena na mjestu gotičke kapele, u kojoj
se nalazi glagoljski natpis iz 1575.godine. Zamask u ovoj kategoriji dobiva ocjenu 2.
Uz seosko groblje Kršikle nalazi se crkva Sv.Kuzme i Damjana čiji je zid sakristije
upotpunjen nadgrobnom pločom s glagoljskim natpisom iz 1752. godine. Kulturno-povijesna
baština ocijenjena je ocjenom 2.
Diplomski rad Ana Hrvatin
42
Ocjenu 2 za svoju kulturnu baštinu dobiva selo Zarečje budući da je jedini kulturni spomenik
župna crkva Blažene Djevice Marije. Kapelanijska crkva Sv. Ivana i Pavla predstavlja
kulturne resurse Zabrežana (URL 31) te zbog toga u toj kategoriji Zabrežani imaju ocjenu 2, a
selo Heki nemaju niti jedan značajni spomenik kulture i imaju ocjenu 1.
4.2.7. Etnosocijalni turistički resursi Pazinštine
Što se etnosocijalnih turističkih resursa Pazinštine tiče ne postoje atrakcije koje se njeguju
posebno u svakom selu. Ističu se jedino Zabrežani gdje se jednom godišnje početkom
kolovoza održava priredba „Armonike u polju“, gdje se okupljaju pučki svirači harmonika i
tako njeguju stare običaje (URL 32). U toj kategoriji sva mjesta dobivaju ocjenu 1, a
Zabrežani ocjenu 2.
4.2.8. Umjtnički turistički resursi Pazinštine
Najveće umjetničko djelo u Bermu je freska Ples mrtvaca autora Vicenta iz Kastva koja se
nalazi u crkvici Sv.Marija na Škriljinah. Freska prikazuje kako kraljevi, trgovci, kardinali i
Papa plešu ruku pod ruku sa smrti.
Na Lindaru se u kapeli Sv. Katarine nalazi srednjovjekovni spomenik zidnog slikarstva u Istri,
freska „Živi križ u Lindaru“. U Trvižu u crkvi Sv.Petra nalaze se ostaci drvenog oslikanog
tabulata koji su zaštićeni kao pokretno kulturno dobro. Beram, Lindar i Trviž proglašeni su
kao kulturno – povijesne cjeline te za umjetničke turističke resurse dobivaju ocjenu 5.
Grdoselski ulomak je umjetnina koja prikazuje prijelaz oble u uglatu glagoljicu, a nalazi se u
župnoj crkvi u Grdoselu. U crkvi u Kršikli stoji vrijedna ploča s glagoljskim natpisom iz
1572. godine. Odnosno to je grob na koju je uklesan kosir koji ukazuje na pokojnikovo
podrijetlo. Na Zamasku se od umjetnina ističu slike Sv.Martina i Sv.Apolonije u župnoj crkvi
na mramornom oltaru, te glagoljski natpis iz 1576. godine. Od 2003. godine ispred župne
crkve stoji kip Sv. Martina - zaštitnika župe. Na župnoj crkvi u Kašćergi, u samom pročelju,
ugrađen je grb Austrijskog carstva, dok je mala crkvica na brdu Padova oslikana freskama. Za
ta mjesta ocjena u kategoriji umjetnički turistički resursi je 3.
Na istočnom pročelju crkve Blažene Djevice Marije u Zarečju stoji glagoljski natpis iz davne
1475. godine. Umjetnički turistički resursi u Zarečju ocijenjeni su ocjenom 2.
Heki, Stari Pazin i Zabrežani nemaju istaknutih umjetnina koje bi mogle poslužiti kao
turistički resursi te oni dobivaju ocjenu 1.
Diplomski rad Ana Hrvatin
43
4.2.9. Manifestacijski turistički resursi Pazinštine
Jedina manifestacija koja se njeguje u gotovo svim selima Pazinštine su pučke fešte s dugom
tradicijom. Tim se feštama slavi dan zaštitnika župe, a uglavnom se održavaju u ljetnim
mjesecima. Često su popraćene raznim sportskim aktivnostima i večernjom zabavom na kojoj
se zabavlja lokalno stanovništvo. Budući da su to jedine manifestacije u Grdoselu, Hekima,
Kašćergi, Kršikli, Lindaru, Starom Pazinu, Zamasku i Zarečju donose im ocjenu 2 u ovoj
kategoriji.
Beram, uz tradicionalnu pučku feštu, njeguje tradiciju da se Prvog maja održava misno slavlje
u crkvici Sv. Marija na Škriljinah, na koje hodočasnici iz okolnih mjesta pješače u velikom
broju. Beram dobiva ocjenu 3 u ovoj kategoriji.
Također, ocjenu 3 dobivaju i Zabrežani, u kojima se već nekoliko godina za redom održavaju
susreti harmonikaša za sve one koji vole stare običaje i zabavu.
U Trvižu djeluju dvije klape, muška klapa Teran i ženska vokalna skupina Kadenca, pa se
tako već dugi niz godina, početkom osmog mjeseca održava Večer hrvatskih klapa gdje
nastupaju klape Istre, Primorja, otoka i Dalmacije. Večer hrvatskih klapa, manifestacija je
koja svake godine privlači sve više gostiju. Manifestacijski turistički resursi Trviža ocjenjuju
se ocjenom 4.
4.2.10. Ambijentalni turistički resursi Pazinštine
Na području Pazinštine su vrlo aktualne usluge iznajmljivanja kuća za odmor, vila i
apartmana. Na području Trviža postoje deset smještajnih jedinica i prvo kamp odredište na
ovom području s pet parcela. Od ostalih ugostiteljskih usluga tu su kafić i trgovina. Za
ljubitelje sporta postoji nogometno, tenisko i košarkaško igralište. Stari Pazin ima devet
smještajnih jedinica, kafić, dvije benzinske postaje, trgovinu, bankomat i nogometno igralište.
Na Lindaru postoji sedam smještajnih jedinica, restoran, kafić i nogometno igralište. Na
terenu bivšeg vojnog poligona planira se izgraditi u narednim godinama tematsko zabavni
park Inspirit Fantasy Park koji će sigurno rezultirati većim brojem turističkih posjeta
središnjoj Istri. Trviž, Stari Pazin i Lindar u ovoj kategoriji ocijenjeni su ocjenom 4.
U Hekima ima sedam smještajnih jedinica ali bez ugostiteljskih objekata. Na području Heki
nalazi se središnja točka Istre. Heki su u ovoj kategoriji dobivaju 3.
Diplomski rad Ana Hrvatin
44
Ocjenu 3 dobiti će i Beram s pet smještajnih jedinica, konobom-restoranom i kafićem te
Zabrežani s četiri smještajne jedinice,igralištem i kafićem.
Zamask i Kršikla imaju po dvije smještajne jedinice, a Grdoselo i Zarečje jednu te u kategoriji
ambijentalnih turističkih resursa dobivaju ocjenu 2. U Zarečju se nalazi konoba-restoran.
Od ambijentalnih resursa na području Kašćerge može se navesti jedino nogometno i tenisko
igralište (URL 33) te povodom toga dobivaju ocjenu 1 u ovoj kategoriji.
Diplomski rad Ana Hrvatin
45
5. Višekriterijska analiza Kako bi se procijenio turistički potencijal grada Pazina i njegove okolice korištena je metoda
višekriterijske analize. To je metoda procjene koja se bavi rangiranjem „loše“ strukturiranih
problema, a pritom se misli na probleme kod kojih su ciljevi vrlo složeni, nejasno formulirani
dok se priroda promatranog problema mijenja tijekom njegovog rješavanja. Višekriterijska
analiza je model donošenja odluka čije su glavne komponente: skup podataka, skup kriterija i
vrijednosti svakog podatka po kriteriju. Može se upotrijebiti za određivanje najprikladnije
mogućnosti ili za razlikovanje prihvatljivih i neprihvatljivih mogućnosti za lakše određivanje
konačnog rješenja. Iako pomaže u donošenju odluke ne služi samo u tu svrhu. Primjenjuje se
u različitim situacijama: u planiranju prometnih koridora, trasa ili linija javnog gradskog
prijevoza, izboru luka, terminala i garaža, planiranju širenja zračnih luka, procjeni utjecaja na
okoliš prometnih sustava i objekata, izboru prijevoznog sredstva i sl (Deluka-Tibljaš i dr.
2013).
Budući da se grad Pazin sastoji od urbanog područja i jedanaest ruralnih područja (mjesnih
odbora) u analizu je uključeno cijelo područje s ciljem određivanja turističkog potencijala
područja Pazinštine. Na slici 4. dan je prikaz vremena nastanka područja Pazinštine, te broj
stanovnika i smještajnih kapaciteta analiziranog područja.
Diplomski rad Ana Hrvatin
46
Slika 4. Razvoj i stanovništvo Pazina i Pazinštine i smještajni kapaciteti
Diplomski rad Ana Hrvatin
47
SWOT analiza (tablica 5) grada Pazina ukazuje na prednosti, slabosti, mogućnosti i
ograničenja grada te koristi za prikaz tržišne pozicije turisitičkog proizvoda. Uzeta je u obzir
tokom vrednovanja kriterija.
Tablica 5. SWOT analiza za grad Pazin (Izvor: URL 34)
PREDNOSTI SLABOSTI
- Povoljan geografski i geoprometni položaj na
sjecištu cestovnih pravaca i željeznice
- Očuvani prirodni resursi
- Velik broj malih poduzetnika pogotovo u
prerađivačkom sektoru
- Tradicija obrtništva i velik broj obrta
- Tradicija izvrsnosti u školstvu i obrazovanju
- Preopoznatljivost kulturnih spomenika i
prirodnih ljepota (kaštel, Pazinska jama, Zarečki
krov, vodotok Pazinčice)
- Velik broj udruga provodi raznovrsne projekte
od javnog značaja u odgovarajućim prostorima
- Ugodno i sigurno življenje
- Smanjenje radno aktivnog stanovništva – velik
broj umirovljenika i nedostatak mlade populacije
- Gospodarska djelatnost na području grada niske
dodane vrijednosti
- Nedostatak odgovarajuće radne snage za
potrebe gospodarstva (mali broj stanovnika)
- Visoki udio mladih i žena među nezaposlenima
- Nedovoljan broj programa za cjeloživotno
učenje i prekvalifikacije i niska afirmiranost
cjeloživotnog obrazovanja
- Niska aktivnost Turističke zajednice na
promociji Grada Pazina
- Nedostatna valorizacija prirodne i kulturne
baštine u turističke svrhe
- Nerznovrsna i nedovoljna ponuda turističkih
smještajnih kapaciteta
- Nezadovoljavajuće stanje javnih površina i
središta grada
- Smanjenje i napuštanje tradicijskih aktivnosti i
zapuštanje poljoprivrednih posjeda
- Mikroklima središta Grada zimi je nepovoljna
zbog prirodne konstelacije terena te korištenja
neadekvatnih energenta za grijanje
PRILIKE PRIJETNJE
- Izgradnja punog profila autoceste i izgradnja
druge cijevi tunela Učke
- Modernizacija željezničke infrastrukture i
povezivanje sa susjednim državama
- Postojanje nacionalnih i EU fondova za
financiranje razvojnih programa i poticanje
poduzetništva
- Promjene u turističkim trendovima dovode do
povećane popularnosti kulturnog turizma na
svjetskoj razini
- Makroekonomska situacija – dugogodišnja
recesija bez tendencije oporavka
- Iseljavanje mladih obrazovnih osoba u potrazi
za boljim uvjetima rada
- Niska socijalna sigurnost građana
- Sezonski karakter turizma i prometa
- Slabo organiziran javni prijevoz
Diplomski rad Ana Hrvatin
48
5.1. Metoda višekriterijske analize
Višekriterijska analiza zahtjeva skup podataka, skup kriterija i vrijednosti svakog podataka po
kriteriju. U ovom slučaju, ulazne podatke čine urbani dio grada Pazina i njegovih jedanaest
ruralnih jedinica: Beram, Trviž, Grdoselo, Zamask, Kašćerga, Zabrežani, Lindar, Kršikla,
Heki, Stari Pazin i Zarečje, točnije skup podataka predstavljaju svi prevladavajući turistički
resursi ovih područja koji su deskriptivnom metodom sažeto prikazani u poglavlju 4.1. i 4.2.
Skup podataka je vrednovan relativnim ocjenama od 1 – 5 prema već spomenutim kriterijima
iz poglavlja 3.5. Postoje više načina na koji se mogu definirati kriteriji za vrednovanje
turističkog potencijala. Tako, na primjer, Rumunji Christina Letos i Dumitru Letos (2012) za
određivanje turističkog potencijala Ozana – Topolita depresije u svom radu koriste sljedeće
kriterije: prirodne, povijesne, kulturne i ekonomske čimbenike, opći indeks razvoja, turističku
infrastrukturu i pristupačnost lokacijama.
Za potrebe provedbe višekriterijske analize u ovom diplomskom radu, podjela temeljnih
turističkih resursa na prirodne i društvene resurse, kako ju predlažu Bartoluci i dr. (2011),
učinila se najpogodnijom za provođenje analize jer pokriva sva područja koja se mogu
turistički valorizirati. Konačni rezultat analize daje vrijednost turističkog potencijala
izračunatu na temelju vrijednosti svih komponenti za svako analizirano područje prikazano u
poglavlju 3.5. (tablica 6).
Diplomski rad Ana Hrvatin
49
Tablica 6. Tablični prikaz određivanja turističkog potencijala
SKUP KRITERIJA
PODRUČJE
VREDNOVANJA Kli
mat
ski
turi
stič
ki
resu
rsi
Geo
morf
olo
ški
turi
stič
ki
resu
rsi
Hid
rogra
fski
turi
stič
ki
resu
rsi
Bio
geo
gra
fski
turi
stič
ki
resu
rsi
Geo
pro
met
ni
turi
stič
ki
resu
rsi
Ku
lturn
o -
po
vij
esn
i tu
rist
ičk
i re
surs
i
Etn
oso
cija
lni
turi
stič
ki
resu
rsi
Um
jetn
ički
turi
stič
ki
resu
rsi
Man
ifes
taci
jski
turi
stič
ki
resu
rsi
Am
bij
enta
lni
turi
stič
ki
resu
rsi
Uk
up
no
Pazin 3 5 4 3 5 5 3 5 5 5 43
Beram 4 4 2 5 3 4 1 5 3 3 34
Grdoselo 4 4 3 2 2 3 1 3 2 2 26
Heki 4 2 1 3 2 1 1 1 2 3 20
Kašćerga 4 3 3 5 2 3 1 3 2 2 28
Kršikla 4 2 1 2 2 2 1 3 2 1 20
Lindar 4 4 1 4 3 4 1 5 2 4 32
Stari Pazin 4 2 1 4 3 2 1 1 2 4 24
Trviž 4 4 3 4 3 3 1 5 4 4 35
Zabrežani 4 2 1 2 2 2 2 1 3 3 22
Zamask 4 3 1 5 2 2 1 3 2 2 25
Zarečje 4 3 5 3 2 2 1 2 2 2 26
Diplomski rad Ana Hrvatin
50
5.2. Analiza rezultata
Na temelju vrednovanja prikazanih u tablici 6, dobiveno je da su područja s najmanjim
brojem bodova Heki i Kršikla (20 bodova), a s najvećim Pazin (43 bodova). Radi lakše
procjene koje područje pripada u kategoriju većeg ili manjeg turističkog potencijala bodovi su
s obzirom na maksimalni broj bodova koji iznosi 50 (u analizi je 10 kategorija, a najveća
moguća ocjena je 5), klasificirani u pet klasa potencijalne turističke privlačnosti (tablica 7).
Za klasifikaciju korištena je metoda jednakih intervala, pa je na temelju toga uspostavljena i
sljedeća bodovna tablica.
Tablica 7. Klase potencijalne turističke privlačnosti
Broj bodova Turistički potencijal
50-41 Vrlo visok turistički potencijal
40-31 Visok turistički potencijal
30-21 Srednji turistički potencijal
20-11 Nizak turistički potencijal
10-1 Vrlo nizak turistički potencijal
Svako mjesto prema dobivenim i u tablici 6 prikazanim rezultatima svrstano je u
odgovarajuću klasu turističkog potencijala (slika 5):
- Područje vrlo visokog turističkog potencijala (41-50 bodova) područje samo jedne
lokacije: Grad Pazin (43 bodova);
- Područje visokog turističkog potencijala (31 – 40 bodova) područje koje uključuje tri
lokacije: Trviž (35 bodova), Beram (34 bodova), Lindar (32 bodova);
- Područje srednjeg turističkog potencijala (21 - 30 bodova) područje koje uključuje šest
lokacija: Kašćerga (28 bodova), Grdoselo (26 bodova), Zarečje (26 bodova), Zamask
(25 bodova), Stari Pazin (24 bodova), Zabrežani (22 bodova);
- Područje niskog turističkog potencijala (11 - 20 bodova) područje koje uključuje dvije
lokacije: Heki (20 bodova) , Kršikla (20 bodova);
- Područje vrlo niskog turističkog potencijala (10 – 0 bodova) područje niti jedne
lokacije.
Na grafu 1, jednostavnim stupcima prikazane su dobivene vrijednosti procjenjenog turističkog
potencijala iz tablice 6 za analizirana područja.
Diplomski rad Ana Hrvatin
51
8%
25%
50%
17%
Kategorizacija turističkog potencijala područja Pazinštine
Vrlo visok turistički potencijal
Visok turistički potencijal
Srednji turistički potencijal
Nizak turistički potencijal
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Vri
jed
no
st t
uri
stič
kog
po
ten
cija
la
Područja vrednovanja
Graf procjenjenog turističkog potencijala pojedinog područja
Turistički potencijal
Graf 2. Kategorizacija turitičkog potencijala područja Pazinštine
Graf 1. Grafički prikaz procjenjenog turističkog potencijala
Diplomski rad Ana Hrvatin
52
Što se tiče procjene turističkog potencijala iz dobivenih rezultata uočava se da na Pazinskom
području najveći postotak imaju mjesta sa srednjim turističkim potencijalom (50%), slijede
područja visokog turističkog potencijala (25%), područja niskog potencijala (17%) i vrlo
visokog turističkog potencijala (8%). Područja s vrlo niskim turističkim potencijalom nema
(graf 2.) Analizirajući rezultate uočava se koliko na turističku atraktivnost mjesta utječu
pojedini kriteriji. U svim mjestima klimatski faktori su vrlo povoljni pa su tako ocijenjeni
najvišom ocjenom što u konačnici rezultira srednjom ocjenom 3,92. Slijede biogeografski
turistički resursi sa srednjom ocjenom 3,50, geomorfološki s 3,17, umjetnički s 3,08,
ambijentalni s 2,92, kulturno-povijesni s 2,75 pejsažni i manifestacijski s 2,58, hidrografski s
2,17 i na posljednjem mjestu etnosocijalni s niskom srednjom ocjenom od samo 1,25.
Slika 5. Karta turističkog potencijala Pazina i Pazinštine
Diplomski rad Ana Hrvatin
53
Snaga emitivnog mjesta da privuče turiste u određenu destinaciju iskazana je preko
turističkog potencijala. Nakon provedene analize zaključuje se da je najveći turistički
potencijal ovog prostora prirodnog postanka, odnosno identificirani objekti u kategorijama
koji pripadaju u podjelu prema prirodnom postanku. Ti su kriteriji za razliku od kriterija
prema društvenom postanku poprimili veće ocjene. Pazin i okolica svojom autentičnošću i
izvornošću turistu nude život u skladu s prirodom i prošlošću.
Podjela temeljnih turističkih resursa prema postanku na prirodne i društvene s daljnjom
podjelom može se sistematizirati i iskazati putem četiri motiva. U ovom slučaju krajobrazna
vrijednost predstavlja zajednički naziv za sve temeljne turističke resurse koji pripadaju u
skupinu klimatskih, geomorfoloških, hidroloških, biogeografskih, ambijentalnih i pejzažnih
resursa. Kulturnom vrijednošću označeni su kulturno-povijesni temeljni turistički resursi,
umjetnički i manifestacijski. Etnosociološki turistički resursi čine grupu etnosocijalne
vrijednosti, a ambijentalni turistički resursi predstavljaju poljoprivrednu vrijednost, točnije tu
se podrazumijevaju svi objekti koji nas okružuju, a nastali su djelovanjem čovjeka. U
nastavku će radi lakšeg snalaženja biti dan i tablični prikaz koja mjesta karakterizira koji
„motiv“ uz napomenu koji temeljni turistički resursi u tom području prevladavaju (tablica 8).
Navedeni motivi osnova su za razvoj određenog turističkog oblika. Turistički oblici usklađeni
su prema navedenoj Kasparovoj (1975) podjeli turizma prema motivaciji (tablica 9).
Diplomski rad Ana Hrvatin
54
Tablica 8. Tablični prikaz turističkog potencijala i pripadajućih temeljnih turističkih
motiva/resursa
Područje Turistički
potencijal
Turistički
motivi/resursi Napomena
Niz
ak
Sre
dnji
Vis
oki
Vrl
o v
iso
ki
Kra
jobra
zna
vri
jed
no
st
Ku
lturn
a vri
jedn
ost
Etn
oso
cija
lna
vri
jed
no
st
Po
ljop
riv
red
na
vri
jedn
ost
Pazin X X X X X
Klimatski,geomorfološki, hidrografski,
biogeografski,pejsažni, kulturno-povijesni,
umjetnički, manifestacijski, etnosociološki,
ambijentalni
Beram X X X X
Klimatski, geomorfološki,
biogeografski,pejsažni,kulturno-povijesni,
umjetnički, manifestacijski,ambijentalni
Grdoselo X X X
Klimatski, geomorfološki,
hidrografski,kulturno-povijesni, umjetnički
Heki X X X
Klimatski, biogeografski, ambijentalni
Kašćerga X X X
Klimatski, geomorfološki, hidrografski,
biogeografski,kulturno - povijesni,
umjetnički
Kršikla X X X
Klimatski, biogeografski,umjetnički
Lindar
X X X X
Klimatski,
geomorfološki,biogeografski,pejsažni,
kulturno-povijesni, umjetnički, ambijentalni
Stari
Pazin
X X X
Klimatski,
biogeografski,pejsažni,ambijentalni
Trviž X X X X
Klimatski, geomorfološki,
hidrografski,biogeografski,pejsažni,kulturno
-povijesni,umjetnički,manifestacijski,
ambijentalni
Zabrežani
X X X X X
Klimatski, etnosociološki, manifestacijski,
ambijentalni
Zamask
X X X
Klimatski,geomorfološki,
biogeografski,umjetnički
Zarečje X X
Klimatski,
geomofološki,hidrografski,biogeografski
Diplomski rad Ana Hrvatin
55
Tablica 9. Povezanost turističkih motiva i turističkih oblika
Turistički motivi/resursi Turistički oblici
Krajobrazna vrijednost
Rekreativni turizam,
sportski
turizam,zdravstveni
turizam
Kulturna vrijednost
Kulturni turizam,
religijski
turizam,politički
turizam
Etnosocijalna vrijednost Socijalni turizam,
komercijalni turizam
Poljoprivredna vrijednost Komercijalni turizam
Uzevši u obzir podjelu prikazanu u tablici 9 preostaje turističke oblike dodijeliti pojedinim
područjima. Temeljem provedene analize i identificiranja objekata slijedi da sam grad Pazin
ima predispozicija za razvoj gotovo svih turističkih oblika: rekreativnog, sportskog,
kulturnog, političkog, socijalnog i komercijalnog turizma. U svim ostalim područjima ističe se
rekreativni turizam. Beram bi se mogao razviti uz rekreativni i religijski turizam, a Grdoselo
uz zdravstveni turizam. Kulturni turizam povezuje se s Lindarom i Trvižom. Sportski turizam
može se odvijati u Zarečju. Temelje za razvoj komercijalnog turizma ima Beram, Zabrežani,
Zamask i Zarečje, a za socijalni Trviž.
Diplomski rad Ana Hrvatin
56
6. Turistička karta Pazina i Pazinštine
6.1. Identifikacija turističkih atrakcija i objekata i njihova klasifikacija
Za potrebe izrade karte potrebno je kategorizirati identificirane turističke objekte i atrakcije
dane deskriptivnom metodom u poglavlju 4. Postoje različite vrste kategorizacije, a jedna od
klasifikacija koja je prihvaćena od strane WTO-a i drugih organizacija, je „Klasifikacija
međunarodnih posjetitelja“ koja je vrlo složena i kompleksna. U ovom diplomskom radu karta
je namijenjena isključivo jednim korisnicima – turistima, stoga karta mora biti pregledna, a
objekti turističkog interesa trebaju biti što čitljiviji. Identificirani objekti će biti grupirani u tri
osnovne grupe po tematskoj domeni (slika 6):
U skupinu aktivnih atrakcija pripadaju svi oni objekti koji su namijenjeni za korištenje,
odnosno sudjelovanje u njima. Pasivne atrakcije predstavljaju objekte koji su dostupni za
razgledavanje i posjećivanje, a dodatne/prateće usluge su svi objekti koji stoje na raspolaganju
svim turistima. To je skupina uslužnih objekata koje uz aktivne i pasivne atrakcije
upotpunjuju turističku ponudu područja.
IDENTIFICIRANI
OBJEKTI
AKTIVNE
ATRAKCIJE PASIVNE
ATRAKCIJE
DODATNE/
PRATEĆE USLUGE
Slika 6. Shematski prikaz podjele identificiranih turističkih
objekata
Diplomski rad Ana Hrvatin
57
Tablica 10. Klasifikacija identificiranih objekata prema njihovoj tematskoj domeni
AKTIVNE
ATRAKCIJE
PASIVNE
ATRAKCIJE
DODATNE/PRATEĆE
USLUGE
Biciklističke
staze Pazinski ponor Knjižnica
Pješačke staze Vodopadi Kino dvorane
Planinarske staze Rijeka/potoci Kazalište
Slobodno
penjanje Značajni krajobraz Kafići
Jahanje Cesta maslinovog ulja Restorani
Lov Vinske ceste Konoba - restoran
Zip line Medne točke Smještajne jedinice
Rope jump Botanički spomenik
prirode Objekti za zabavu
Speleoavantura Vidikovac (view point) Trgovine
Sportska igrališta Izvor vode Autobusni kolodvor
Sportska dvorana Centar Istre Željeznički kolodvor
Kupališta Kaštel Hitna pomoć
Manifestacije Pokretno kulturno dobro Policija
Crkva Pošta
Crkva s freskama Banka i bankomati
Glagoljski natpisi Turistička zajednica
Muzej Turistička agencija
Samostan Automehaničar
Zvonik Vulkanizer
Arhiv Benzinska postaja
Likovna galerija Kamp odmorište
Spomenici
Svi objekti i pojave navedeni u tablici 10. predstavljaju turističku ponudu područja Pazina i
njegove okolice. Te je objekte i pojave bitno što bolje prikazati na karti kako bi što prije
zainteresirali čitatelja. Za prikaz na karti potrebno je svakom pojmu pridružiti sredstvo
kartografskog izražavanja, odnosno svaki kartografski znak predstavlja jedno svojstvo; fizički
ili društveni geografski sadržaj. U ovom diplomskom radu, prikazat ću osmišljene
kartografske znakove navedenih pojmova uz napomenu da se njihov grafički izgled temelji na
već postojećim kartografskim znakovima jer se novi sustavi kartografskih znakova grade
upotrebljavajući pravila građe postojećih sustava i već oblikovanih znakova pojedinih
objekata u tim sustavima (Lovrić 1988).
Na početku izrade kartografskih znakova vodila sam se time da oni trebaju biti tako
oblikovani da ih korisnik može lako čitati i interpretirati pa sam za početak definirala skalu od
Diplomski rad Ana Hrvatin
58
Slika 7. Skala boja za izražavanje pripadnosti znakova pojednoj skupini objekata
tri boje (slika 7), budući da boja najviše privlači pozornost, kako bi definirani objekti što prije
došli do izražaja prilikom korištenja karte. Svaka boja predstavlja određenu grupu
identificiranih turističkih objekata i pojava. Za podlogu grupe aktivnih atrakcija odabrala sam
toplu crvenu boju. Budući da je crvena boja simbol pokreta i moći smatram da najviše
odgovara za prikaz ove vrste atrakcija.
Za pasivne atrakcije odabrala sam također boju iz grupe toplih boja, žutu. Žutu boju
doživljavam kao boju koja nakon crvene boje sljedeća privlači pozornost te je vrlo energična
boja. Povezujem ju s prirodom i kulturom pa smatram da je pogodna za prikaz pasivnih
atrakcija. Grupu dodatnih/pratećih usluga prikazat ću na neutralnoj, zelenoj podlozi. Zelena
boja se simbolično povezuje s novcem i financijskim svijetom pa sam zaključila da je
pogodna podloga za ovu grupu. Također, aktivne i pasivne atrakcije su one koje trebaju biti u
prvom planu prilikom čitanja turističke karte, a smatram da je izborom ovih boja to i
postignuto.
Sljedeći korak u oblikovanju kartografskih znakova je bio oblikovati piktograme, odnosno
crteže ili pojednostavljene sličice prikazanog objekta. Piktogramom se nastoji prikazati
objekte i pojave iz stvarnog svijeta pojednostavljenim grafičkim oblicima (Kuveždić Divjak
2013).
Za kreiranje i oblikovanje simbola koristila sam program AutoCAD Map.
Diplomski rad Ana Hrvatin
59
Prikaz kartografskih znakova aktivnih atrakcija:
Igralište
Sportska dvorana
Manifestacije
Biciklistička staza
Pješačka staza
Planinarska staza
Slobodno penjanje
Speleoavantura
Jahanje
Lov
Zip Line
Plivanje
Rope Jump
Diplomski rad Ana Hrvatin
60
Prikaz kartografskih znakova pasivnih atrakcija:
Prikaz kartografskih znakova pasivnih atrakcija:
Crkva s glagoljskim natpisima
Zvonik
Crkva s pokretnim kulturnim
dobrom
Vodopad
Pazinski ponor
Značajni krajobraz
Arhiv
Kaštel
Likovna galerija
Crkva
Crkva s freskama
Izvor vode
Rijeka
Samostan
Muzej
Spomenik
Botanički spomenik prirode
Vinske ceste
Ceste maslinovog ulja
Medne točke
Vidikovac
Centar Istre
Diplomski rad Ana Hrvatin
61
Prikaz kartografskih znakova dodatnih/pratećih usluga:
Automehaničar
Smještajne jedinice
Kamp odmorište
Benzinska postaja
Autobusni kolodvor
Željeznički kolodvor
Kino dvorana
Knjižnica
Kazalište
Turistička agencija
Hitna pomoć
Policija
Pošta
Banka ili bankomat
Vulkanizer
Kafići Turistička zajednica
Restoran
Konoba
Trgovina
Objekti za zabavu
Diplomski rad Ana Hrvatin
62
6.2. Primjena kartografskog ključa na podlozi web karte
Kartografski znakovi koji su prikazani u prethodnom, 6.1. poglavlju, predstavljaju turističke
objekte i pojave na području grada Pazina i njegove okolice. Provedbom višekriterijske
analize identificirani su svi objekti i pojave na području grada Pazina i njegove okolice čiji su
položaji s pripadnim kartografskim znakom prikazani na podlozi web karte. Web karta
kreirana je on-line na web stranici Scribble Maps-a. Na već postojeću podlogu umetnuti su
novi kartografski znakovi i na taj je način dobivena „karta“ koja prikazuje turističku ponudu
grada Pazina i okolice. Kartu pod nazivom Turistička karta Pazina i Pazinštine moguće je
pogledati na sljedećem linku:
https://www.scribblemaps.com/maps/view/Turisticka_karta_Pazina_i_Pazinstine/1imBI
nPalO, a nekoliko pojedinačnih isječaka karte dani su na slici 8, slici 9, slici 10, slici 11 i
slici 12. Web karta, u radnoj verziji, je dostupna za dijeljenje putem različitih društvenih
mreža, za spremanje u različitim oblicima ili za printanje.
Svi identificirani objekti i pojave, s točnom lokacijom (adresom) i koordinatama koji su
pogodni za kartiranje i izradu nove turističke karte grada Pazina i njegove okolice prikazani
su u prilozima 1–12 koji se nalaze na kraju diplomskog rada.
Diplomski rad Ana Hrvatin
63
Slika 8. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje grada Pazina
Diplomski rad Ana Hrvatin
64
Slika 9. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Berma
Slik
a 8. Isječak
web
karte s k
artografsk
im zn
akov
ljem za
podru
čje grad
a Pazin
a
Slika 10. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Trviža
Diplomski rad Ana Hrvatin
65
Slika 12. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Zarečja
Slika 11. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Grdosela
Diplomski rad Ana Hrvatin
66
7. Zaključak Vodeći se Hake-ovom definicijom da se kartografija bavi prikupljanjem, obradom,
spremanjem i upotrebom prostornih informacija, te u konačnici njihovom vizualizacijom, za
područje grada Pazina i njegove uže okolice, tzv. Pazinštine višekriterijskom analizom
identificirani su objekti i pojave turističkog interesa. Za sve identificirane objekte i pojave
osmišljeni su kartografski znakovi koji su u konačnici prikazani na podlozi web karte.
Na samom početku bilo je potrebno odrediti turistički potencijal područja. Prilikom
određivanja turističkog potencijala vrednovali su se materijalni i nematerijalni čimbenici
pojedinog prostora te je u konačnici svako područje procijenjeno stupnjem višeg ili nižeg
turističkog potencijala. Na taj su način identificirani i svi turistički objekti koji su turistički
atraktivni, ali i oni koji imaju potencijala to postati. Klimatski turistički resursi spadaju u
najprivlačnije čimbenike turističkog kretanja, a uzevši u obzir srednju ocjenu klime na ovom
području može se zaključiti da je to vrlo pogodna turistička destinacija. Što se tiče ostalih
prirodnih resursa, ocjene pokazuju da su biogeografski i geomorfološki turistički resursi
dobro razvijeni na cijelom ovom području. Unatoč bogatim prirodnim turističkim resursima i
vrijednostima kako bi se povećao turistički promet potrebno je više uložiti i bazirati se na
društvene turističke resurse. Poboljšanjem turističke infrastrukture, odnosno razvijanjem
ambijentalnih i manifestacijskih turističkih resursa definitivno bi došlo do povećanja
turističkih kretanja na ovom području. Naravno, za sve to postići jako je bitna dobra suradnja
lokalne vlasti i domaćeg stanovništva.
Dobiveni rezultati pokazali su kako je sam grad Pazin turistički najatraktivniji, jer ima
najbogatiju povijest, najveći smještajni kapacitet na ovom području, a i za razliku od ostalih
mjesta još uvijek je prometno najpovezaniji. To je područje koje ima predispozicije za razvoj
više oblika turizma. Današnji turisti se sve više okreću selektivnim oblicima turizma i
boravku u prirodi. Na osnovi provedene analize vidljivo je da to područje odgovara
zahtjevima današnjih turista. Ukoliko bi se više poradilo na promoviranju, sigurno bi došle do
izražaja sve kvalitete, a ojačao bi i gospodarski razvoj Pazina i njegove okolice.
Na temelju rezultata provedenih istraživanja u ovom diplomskom radu mogu se donijeti
sljedeći zaključci:
1) Višekriterijskom analizom moguće je odrediti procjenu relativnog turističkog
potencijala Pazina i Pazinštine i odrediti smjernice za prioritetne razvojne oblike
turizma, čime je hipoteza 1 prihvaćena,
Diplomski rad Ana Hrvatin
67
2) Višekriterijska analiza omogućuje identifikaciju i klasifikaciju turističkih resursa i
objekata koje turistička karta treba prikazivati, čime je hipoteza 2 prihvaćena,
3) Prilagođeni i sustavno oblikovan kartografski ključ za identificirane turističke
resurse i objekte preduvjet je za izradu kvalitetne turističke karte Pazina i Pazinštine,
čime je hipoteza 3 prihvaćena.
Diplomski rad Ana Hrvatin
68
Literatura Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., (2011): Turizam - ekonomske osnove i
organizacijski sustav. Školska knjiga, Zagreb.
Cohen E. (1974): „Who is a tourist?: A conceptual clarification“, The Sociological Review,
vol. 22. No.4., pp. 527-555.
Debluka-Tibljaš A., Karleuša B., Dragičević N. (2013): „Pregled primjene meoda
višekriterijske analize pri donošenju odluka o prometnoj infrstrukturi“ Građevinar, Hrvatski
savez građevinskih inžinjera, vol. 65., No. 7., pp. 619-631.
Čavlek, N.,Vuković, B., (2001): Rječnik turizma. Masmedia, Zagreb.
Češljaš, S. (1988): Model razvojnog prostornog planiranja. doktorska disertacija, Ekonomski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Encyclopedia of tourism by Jafar Jafari (ed.). Routledge, London and New York, 2000
Frančula, N., Lapaine, M., (2008): Geodetsko‐geoinformatički rječnik. DGU, Zagreb.
Frangeš, S. (2003): Opća kartografija. predavanja, Zagreb, ak. god. 2012./13., Geodetski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Frangeš, S. (2011): Tematska kartografija. predavanja, Zagreb, ak. god. 2015./16., Geodetski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Glăvan, V. (1996): Dezvoltarea turismului în România, Editura Institutului de Management-
Turism EDEN, Bucureşti.
Diplomski rad Ana Hrvatin
69
Gunn, C. A. (1972): Vacantionscape - Designing Tourist Regions, Bureau of Business
Research, Austin.
Hunziker, W., Krapf, K. (1942): Grundriss der Allgemeinen Fremdenverkehrslehre, Seminars
für Fremdenverkehr und Verkehrspolitik an der Handels-Hochschule St. Gallen, Zurich.
ICA (1995): Generalna skupština ICA-e, Barcelona.
Kalamucki K., Czerny A. (2015): „Role of Cartographic Products in the Promotion Of
Tourism Based on the Example of Roztocze“, Barometr Regionalny, tom 13., No. 1. pp. 145-
151.
Kalčić, M . (2007): Istarski kašteli. Istarska županija.
Kaspar C. (1975): Le tourism, l'objet d'etude scienitifique, Revue de tourism No.4., str. 4-5.
Krippendorf, J. (1980): Marketing im Fremdenverkehr, 2, Auflage, Bern/Frankfurt am
Main/Las Vegas.
Kušen, E. (2002): Turistička atrakcijska osnova. Institut za turizam, Zagreb.
Kuveždić Divjak, A. (2013): Kartografska komunikacija u kriznim situacijama. Doktorski
rad, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.
Letos C., Letos D. (2012): „The determination of the touristic potential for the settlements
from Ozana-Topolita Depression“, GeoJournal of Tourism and Geosites, vol.10., No.2., pp.
172-182.
Diplomski rad Ana Hrvatin
70
Loparić, A. (2015): Turistički potencijali Varaždinske županije iz segmenta kulturnog i
vjerskog turizma. Diplomski rad, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Čakovec.
Lovrić, P. (1988): Opća kartografija.Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
Magaš, D. (2003): Managment turističke organizacije i destinacije. Sveučilište u Rijeci,
Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija, Opatija.
Rimanić, M. (2007): Pazin srce Istre. Pučko Otvoreno Učilište u Pazinu, Pazin.
Vojnović, N. (2016.): Održivi turizam unutrašnje Istre. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula.
Diplomski rad Ana Hrvatin
71
Mrežne adrese
URL 1: Važnost turističkih karata, http://www.pokreniposao.hr, (23. 5. 2017.)
URL 2: Popis stanovništva,
https://www.pazin.hr/o-pazinu/stanovnistvo/, (28.4.2017.)
URL 3:Pješačke staze na području grada Pazina,
http://www.central-istria.com/hr/aktivnosti-activities/pjesacenje-walking, ( 11.4.2017.)
URL 4: Biciklističke staze na području grada Pazina,
http://www.central-istria.com/hr/aktivnosti-activities/biciklizam-bike-routes, (11.4.2017.)
URL 5: Lovište Pazin, http://www.lsiz.hr/loviste-pazin.php, (10.4.2017.)
URL 6: Središnja Istra, statistika, http://www.central-istria.com/hr/statistika, (11.4.2017.).
URL 7: Kuća za pisce, http://kucazapisce.hr/hiza-od-besid/, (11.4.2017.)
URL 8: Folklorno društvo „Pazin“, http://www.fd-pazin.hr/home.php/, (10.5.2017.)
URL 9: Središnja Istra, manifestacije,
http://www.central-istria.com/hr/dogadjanja-events, (11.4.2017.)
URL 10: Središnja Istra, speleoavantura i zip line,
http://www.central-istria.com/hr/aktivnosti-activities , (18.4.2017.)
URL 11: Grad Pazin, stanovnistvo,
https://www.pazin.hr/o-pazinu/stanovnistvo/, (15.04.2017.)
URL 12 : LAG-SREDIŠNJA ISTRA,
http://lag-sredisnjaistra.hr/wp-content/uploads/2013/09/9.-LRS-Sredi%C5%A1nja-Istra.pdf,
(10.5.2017.)
URL 13: Istrapedia, Beram, http://istrapedia.hr/hrv/210/beram/istra-a-z/, (10.5.2017.)
URL 14: Istrapedia, Grdoselo,
http://www.istrapedia.hr/hrv/976/grdoselo/istra-a-z/, (10.5.2017.)
Diplomski rad Ana Hrvatin
72
URL 15: Grdoselo, geomorfologija,
http://izletipoistri.com/2012/02/18/grdoselo-zelengrad-stari-grad/, (10.5.2017.)
URL 16: Istrapedia, Stari Pazin,
http://www.istrapedia.hr/hrv/934/stari-pazin/istra-a-z/, (10.5.2017.)
URL 17: Istrapedia, Kašćerga, http://istrapedia.hr/hrv/1315/kascerga/istra-a-z/, (10.5.2017.)
URL 18: Istrapedia, Zamask, http://istrapedia.hr/hrv/1401/zamask/istra-a-z/, (10.5.2017.)
URL 19: Istrapedia, Trviž, http://istrapedia.hr/hrv/1133/trviz/istra-a-z/, (10.5.2017.)
URL 20: Istrapedia, Lindar, http://istrapedia.hr/hrv/93/lindar/istra-a-z/, (10.5.2017.)
URL 21: Istrapedia, Kršikla, http://istrapedia.hr/hrv/1427/krsikla/istra-a-z/, (10.5.2017.)
URL 22: Istrapedia, Zarečje, http://istrapedia.hr/hrv/1409/zarecje/istra-a-z/, (10.5.2017.)
URL 23: Grdoselski potok,
http://www.central-istria.com/hr/staza-stari-grad-zelengrad, (21.5.2017.)
URL 24: Zarečki krov, http://istrapedia.hr/hrv/1547/zarecki-krov/istra-a-z/, (21.5.2017.)
URL 25: Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko – turitičke i sportskorekreacijske zone
Trviž,
https://www.pazin.hr/wp-content/uploads/UPU-TRVIZ%20PP%20JR%20-%20tekst.pdf,
(10.5.2017.)
URL 26: Botanički spomenik prirode,
http://www.natura-histrica.hr/hr/zasticene-prirodne-vrijednosti/zasticena-podrucja-1,
(23.5.2017.)
URL 27: Značajni krajobraz,
http://lag-sredisnjaistra.hr/wp-content/uploads/2013/09/9.-LRS-Sredi%C5%A1nja-Istra.pdf,
(21.5.2017.)
URL 28: Heki,biogeografija, https://www.pazin.hr/o-pazinu/povijest/heki/, (21.5.2017.)
URL 29: Kulturno-povijesni turistički resursi Berma,
http://www.central-istria.com/hr/odredista-destinations/beram, (25.5.2017.)
Diplomski rad Ana Hrvatin
73
URL 30: Kulurno-povijensi turistički resursi Lindara,
http://www.central-istria.com/hr/odredista-destinations/lindar, (25.5.2017.)
URL 31 : Kulturno-povijesni turistički resursi Pazinštine,
http://www.istrapedia.hr/hrv/home/, (25.5.2017.)
URL 32: Etnosocijalni turistički resursi, Zabrežani,
https://www.pazin.hr/o-pazinu/povijest/zabrezani/,(25.5.2017.)
URL 33: Smještajne jedinice na području Pazina,
http://www.central-istria.com/hr/smjestaj-accommodation-unterkunft-alloggi, (26.5.2017.)
URL 34: Strategija razvoja Grada Pazina od 2015. do 2010. godine,
https://www.pazin.hr/wp-content/uploads/Strategija-razvoja-Grada-Pazina-od-2015.-do-
2020.-godine.pdf, (27.5.2017.)
Diplomski rad Ana Hrvatin
74
Popis slika
Slika 1. Grad Pazin....................................................................................................................24
Slika 2. Istarsko pobrđe i Južnoistarska zaravan.......................................................................28
Slika 3. Istarski ipsilon i državne ceste.....................................................................................31
Slika 4. Razvoj i stanovništvo Pazina i Pazinštine i smještajni kapacitet.................................46
Slika 5. Karta turističkog potencijala Pazina i Pazinštine.........................................................52
Slika 6. Shematski prikaz podjele identificiranih turističkih objekata......................................56
Slika 7. Skala boja za izražavanje pripadnosti znakova pojednoj skupini objekata.................58
Slika 8. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje grada Pazina...................63
Slika 9. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Berma.............................64
Slika 10. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Trviža...........................64
Slika 11. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Grdosela......................65
Slika 12. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Zarečja.........................65
Diplomski rad Ana Hrvatin
75
Popis tablica Tablica 1. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka mjereno u postaji Pazin.................26
Tablica 2. Srednji broj ledenih,studenih,toplijih,vrućih dana s toplim noćima mjereno u postaji
Pazin..........................................................................................................................................27
Tablica 3. Srednje mjesečne i godišnje količine padalina mjerene u postaji Pazin..................27
Tablica 4. Cestovna udaljenost i prosječno vrijeme putovanja automobilom od europskih
gradova do Pazina.....................................................................................................................30
Tablica 5. SWOT analiza..........................................................................................................47
Tablica 6. Tablični prikaz određivanja turističkog potencijala.................................................49
Tablica 7. Klase potencijalne turističke privlačnosti................................................................50
Tablica 8. Tablični prikaz turističkog potencijala i pripadajućih temeljnih turističkih
motiva/resursa...........................................................................................................................54
Tablica 9. Povezanost turističkih motiva i turističkih oblika....................................................55
Tablica 10. Klasifikacija identificiranih objekata prema njihovoj tematskoj domeni..............57
Popis grafova Graf 1. Grafički prikaz procjenjenog turističkog potencijala....................................................51
Graf 2. Kategorizacija turitičkog potencijala područja Pazinštine............................................51
Diplomski rad Ana Hrvatin
76
Prilozi Prilog 1: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području
Pazina
OBJEKTI LOKACIJA KOORDINATE
Pješačka staza - Poučno pješačka
staza Pazinska jama 52000 PAZIN - -
Pješačka staza - Đir do Pazinskog 52000 PAZIN - -
Pješačka staza - Po pazinskih bregi 52000 PAZIN - -
Pješačka staza - Pazin – Beram –
Pazin 52000 PAZIN - -
Pješačka staza - Pazinski
planinarski put 52000 PAZIN - -
Pješačka staza - Staza Petra
Fraščića 52000 PAZIN - -
Pješačka staza - Pazin – Grdoselo 52000 PAZIN - -
Biciklistička staza - Od kalvarije
do kalvarije 52000 PAZIN - -
Biciklistička staza - Oko centra
Istre 52000 PAZIN - -
Biciklistička staza - Staza
vodopada 52000 PAZIN - -
Biciklistička staza - Mikule
Gologrčkog 52000 PAZIN - -
Biciklistička staza - Staza seljaka -
plemića 52000 PAZIN - -
Biciklistička staza - Dolinom
mlinova 52000 PAZIN - -
Biciklistička staza - Staza Petra
Fraščića 52000 PAZIN - -
Biciklistička staza - Pazin zapad 52000 PAZIN - -
Biciklistička staza - Pazin istok 52000 PAZIN - -
Planinarska staza - PPP 52000 PAZIN - -
Rijeka Pazinčica 52000 PAZIN - -
Pazinska jama 52000 PAZIN 45°14'26.6"N 13°55'41.2"E
Slap Pazinčice - Pazinski krov 52000 PAZIN 45°14'43.0"N 13°56'15.0"E
Autobusni kolodvor Miroslava Bulešića 2, 52000 PAZIN
45°14'20.5"N 13°56'33.0"E
Željeznički kolodvor Stareh kostanji 1, 52000 PAZIN
45°14'21.1"N 13°56'44.8"E
Kaštel Pazin Trg Istarskog razvoda 1, 52000 PAZIN
45°14'25.2"N 13°55'50.2"E
Etnografski muzej Pazin Trg Istarskog razvoda 1, 52000 PAZIN
45°14'25.5"N 13°55'49.4"E
Muzej grada Pazina Trg Istarskog razvoda 1, 52000 PAZIN
45°14'25.5"N 13°55'49.4"E
Crkva Sv. Nikole (freske; glagoljski
natpisi; pokretno kulturno dobro) Antuna Kalca 2, PAZIN 45°14'26.4"N 13°56'03.2"E
Diplomski rad Ana Hrvatin
77
Zvonik crkve sv. Nikole Antuna Kalca 2, 52000 PAZIN
45°14'25.6"N 13°56'03.1"E
Franjevački samostan Marijina
Pohođenja Pazin
Trg hodočasnika 2, 52000 PAZIN
45°14'20.3"N 13°55'58.5"E
Državni arhiv u Pazinu Vladimira Nazora 3, 52000 PAZIN
45°14'22.2"N 13°55'55.6"E
Spomen dom Šetalište Pazinske gimnazije 1, 52000 Pazin
45°14'25.1"N 13°56'20.3"E
Park Istarskih velikana - spomenici
poprsja Istarskih velikana 52000, PAZIN 45°14'26.5"N 13°56'13.5"E
Likovna galerija Trg pod lipom 1, 52000 PAZIN
45°14'29.8"N 13°56'08.9"E
Gradska knjižnica Pazin Šetalište Pazinske gimnazije 1, 52000 PAZIN
45°14'25.1"N 13°56'20.3"E
Kino dvorana Pazin Šetalište Pazinske gimnazije 1, 52000 PAZIN
45°14'25.1"N 13°56'20.3"E
Kazalište Pazin Šetalište Pazinske gimnazije 1, 52000 PAZIN
45°14'25.1"N 13°56'20.3"E
Zip Line Štranjga 7, 52000 PAZIN 45°14'23.6"N 13°55'41.1"E
Rope Jump Štranjga 7, 52000 PAZIN 45°14'26.8"N 13°55'41.1"E
Bistro "Pod lipom" Trg pod lipom 2, 52000 PAZIN
45°14'29.7"N 13°56'09.3"E
Pizzeria "Peperone" Ul.Franine i Jurine 6, 52000 PAZIN
45°14'23.7"N 13°56'04.4"E
Restaurant Hotel Lovac Ul. Šime Kurelića 4, 52000 PAZIN
45°14'23.2"N 13°55'37.7"E
Caffe Bar - "Epolon" Šetalište Pazinske gimnazije 2, 52000 PAZIN
45°14'25.1"N 13°56'20.3"E
Caffe Bar - "M caffe" Trg slobode 2C, 52000 PAZIN
45°14'25.0"N 13°56'15.7"E
Caffe Bar - "Pazinska kavana" Ul. 25. rujna 36, 52000 PAZIN
45°14'23.6"N 13°56'15.5"E
Caffe Bar - "Gema" Trg slobode 2C, 52000 PAZIN
45°14'26.1"N 13°56'11.4"E
Caffe Bar - "Boom" Ul. 25. rujna 1/a, 52000 PAZIN
45°14'23.8"N 13°56'08.1"E
Caffe Bar - "La Marenda" Trg Male Funtane 8, 52000 PAZIN
45°14'23.2"N 13°56'07.3"E
Trgovina - "Plodine" Ul. Šime Kurelića, 52000 PAZIN
45°14'26.4"N 13°54'54.0"E
Trgovina - "Lidl" 43. Istarske divizije 11, 52000 PAZIN
45°14'13.0"N 13°56'04.0"E
Trgovina - "Konzum" Muntriljska 1A, 52000 PAZIN
45°14'26.2"N 13°56'10.1"E
Pošta Ul. M.B. Rašana 7A, 52000 PAZIN
45°14'21.5"N 13°56'15.6"E
Istarski domovi zdravlja - ispostava
Pazin
Ul. Jurja Dobrile 1, 52000 PAZIN
45°14'20.4"N 13°56'25.9"E
Policija Muntriljska 2, 52000 PAZIN 45°14'28.4"N 13°56'09.4"E
Banka i bankomat - "Erste" Ul. 25. rujna 17, PAZIN 45°14'26.3"N 13°56'12.7"E
Diplomski rad Ana Hrvatin
78
Banka i bankomat - "PBZ" Ul. 25.rujna 14, 52000 PAZIN
45°14'24.4"N 13°56'10.5"E
Banka i bankomat - "IKB" Trg slobode 1, 52000 PAZIN 45°14'26.8"N 13°56'11.6"E
Banka i bankomat - "OTP" Ul. Narodnog doma 3, 52000 PAZIN
45°14'23.6"N 13°56'14.6"E
HAK Pazin - Automehaničar Ul. Družbe Sv. Ćirila i Metoda 3, 52000 PAZIN
45°14'19.1"N 13°56'10.8"E
HAK Pazin - Vulkanizer Ul. Družbe Sv. Ćirila i Metoda 3, 52000 PAZIN
45°14'19.1"N 13°56'10.8"E
Benzinska postaja "INA" Ul. Miroslava Bulešića 1A, 52000 PAZIN
45°14'20.4"N 13°56'35.9"E
Turistička agencija "CONTINEO" Trg Male Funtane 7, 52000 PAZIN
45°14'24.1"N 13°56'03.4"E
Turistička zajednica središnje Istre Ul. Veli Jože 1, 52000 PAZIN 45°14'23.7"N 13°56'01.9"E
Nogometno igralište 52000 PAZIN 45°14'27.9"N 13°56'24.4"E
Tenisko igralište 52000 PAZIN 45°14'26.2"N 13°56'27.4"E
Košarkaško igralište 52000 PAZIN 45°14'25.3"N 13°56'27.4"E
Boćarski centar Aleksandar Anzur Trg pod lipom 1, 52000 PAZIN
45°14'29.7"N 13°56'09.3"E
Školsko - gradska sportska dvorana
Pazin
Ul. Tugomila Ujčića, prof. 2, 52000 PAZIN
45°14'28.7"N 13°56'27.7"E
Sportska dvorana u sklopu
Pazinskog kolegija
Ul. Jurja Dobrile 6, 52000 PAZIN
45°14'18.7"N 13°56'22.7"E
Hotel Lovac 2* Ul. Šime Kurelića 4, 52000 PAZIN
45°14'23.2"N 13°55'37.7"E
Smještajne jedinice - Laura sobe
3*
Ul. A. Kalca 10/a, 52000 PAZIN
45°14'25.7"N 13°55'59.4"E
Apartmani - Darija 3* Ul. Bože Milanovića 5, 52000 PAZIN
45°14'22.7"N 13°56'09.3"E
Apartmani - Marija 2* Ul. Miroslava Bulešića 1, 52000 PAZIN
45°14'18.7"N 13°56'35.5"E
Apartmani - Alen 3* Vrtlišće 9, 52000 PAZIN 45°14'20.2"N 13°56'02.4"E
Apartmani - Gaia 2* Viktora Cara Emina 4, 52000 PAZIN
45°14'13.1"N 13°56'28.7"E
Apartmani - Garden 3* Viktora Cara Emina 6, 52000 PAZIN
45°14'12.4"N 13°56'28.0"E
Apartmani - Sanja 3* Muntriljska 2, 52000 PAZIN 45°14'28.3"N 13°56'09.3"E
Apartmani - Stari grad 3* Vrtlišće 12, 52000 PAZIN 45°14'21.1"N 13°56'03.1"E
Apartmani - Synergia 3* Rijavac 20, 52000 PAZIN 45°15'03.1"N 13°55'51.8"E
Kuća za odmor - Casa di Rosina Mečarski put 3, 52000 PAZIN
45°14'10.4"N 13°55'58.9"E
Diplomski rad Ana Hrvatin
79
Prilog 2: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području
Berma
OBJEKTI LOKACIJA KOORDINATE
Pješačka staza Beram - Pazin
- Beram BERAM, 52000 PAZIN - -
Vinarija Gortan Lovrin BB, BERAM, 52000
PAZIN 45°13'57.3"N 13°54'57.8"E
Medne točke (OPG
Brajković)
Čipri 45, BERAM, 52000
PAZIN 45°16'26.6"N 13°54'44.4"E
Crkva Sv. Martina (freske) BERAM BB, BERAM, 52000
PAZIN 45°15'08.1"N 13°54'01.8"E
Zvonik crkve Sv. Martina BERAM, 52000 PAZIN 45°15'08.3"N 13°54'02.3"E
Crkva Sv. Marija na
Škriljinah (freske - Ples
mrtvaca) BERAM, 52000 PAZIN
45°15'23.6"N 13°54'25.5"E
Konoba - restoran "Vela
vrata"
Beram 41, BERAM, 52000
PAZIN 45°15'09.0"N 13°54'02.9"E
Caffe bar "Freska" Podberam, BERAM, 52000
PAZIN 45°15'05.8"N 13°53'41.3"E
Apartmani - Tomažin 2* Vela Traba 1A, BERAM,
52000 PAZIN 45°14'46.9"N 13°52'02.4"E
Kuća za odmor - Villa
Viscum 3*
Belci 60A, BERAM, 52000
PAZIN 45°14'37.6"N 13°53'09.2"E
Kuća za odmor - Villa Aurora
4*
Mala Traba 39, BERAM,
52000 PAZIN 45°15'01.3"N 13°52'25.3"E
Kuća za odmor - Villa Vermo
4*
Beram 10A, BERAM, 52000
PAZIN 45°15'05.4"N 13°53'49.3"E
Kuća za odmor - Country
house Ladavci 2*
Ladavci 52, BERAM, 52000
PAZIN 45°15'07.2"N 13°53'42.8"E
Diplomski rad Ana Hrvatin
80
Prilog 3: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području
Grdosela
OBJEKTI LOKACIJA KOORDINATE
Pješačka staza Stari grad GRDOSELO, 52000
PAZIN - -
Grdoselski potok GRDOSELO, 52000
PAZIN - -
Izvor Malenica GRDOSELO, 52000
PAZIN 45°17'00.2"N 13°56'20.7"E
Crkva Imena Marijina
(glagoljski natips)
Grdoselo 8,
GRDOSELO 52000
PAZIN
45°16'51.9"N 13°56'33.9"E
Zvonik crkve Imena Marijina GRDOSELO, 52000
PAZIN 45°16'52.2"N 13°56'34.0"E
Kuća za odmor - Villa Bacula 4*
Grdoselo 13,
GRDOSELO, 52000
PAZIN
45°17'00.1"N 13°56'35.0"E
Diplomski rad Ana Hrvatin
81
Prilog 4: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području
Heki
OBJEKTI LOKACIJA KOORDINATE
Središnja točka Istre TROŠTI, HEKI, 52000 PAZIN 45°12'25.5"N 13°54'44.0"E
Apartmani - Lea i Nina 3* Veli Ježenj 13B, HEKI, 52000 PAZN
45°13'24.3"N 13°51'55.3"E
Apartmani - Stari dor 3* Heki 7B, 52000 PAZIN 45°12'55.1"N 13°53'19.1"E
Apartmani - Zelena dolina 3* Grubiši 20B, HEKI, 52000 PAZIN
45°12'40.9"N 13°53'01.4"E
Kuća za odmor - Lastavica
3*
Munci 34B, HEKI, 52000 PAZIN
45°12'31.3"N 13°52'17.3"E
Kuća za odmor - Villa Vala
3*
Veli Ježenj 35A, HEKI, 52000 PAZIN
45°13'17.7"N 13°51'48.1"E
Kuća za odmor - Villa Elida
4*
Grubiši 20C, HEKI, 52000 PAZIN
45°12'35.6"N 13°52'55.0"E
Kuća za odmor - Villa Zaz 4* Žbrlini 94I, HEKI, 52000 PAZIN
45°13'04.3"N 13°54'02.6"E
Diplomski rad Ana Hrvatin
82
Prilog 5: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području
Kašćerge
OBJEKTI LOKACIJA KOORDINATE
Pilošćak - vidikovac KAŠĆERGA, 52000 Pazin 45°17'12.4"N 13°54'21.9"E
Cesta maslinog ulja (OPG
Hrvatin)
Petkovići 55, KAŠĆERGA,
52000 PAZIN 45°17'58.3"N 13°54'10.0"E
Medne točke (OPG Hrvatin) Bankovci 96, KAŠĆERGA,
52000 PAZIN 45°19'15.3"N 13°54'17.3"E
Botanički spomenik prirode KAŠĆERGA, 52000 Pazin 45°18'11.1"N 13°54'02.1"E
Crkva Sv. Marka evanđelista KAŠĆERGA 22, 52000
Pazin 45°18'10.7"N 13°54'02.7"E
Zvonik crkve Sv. Marka
evanđelista KAŠĆERGA, 52000 Pazin 45°18'10.5"N 13°54'03.2"E
Crkva Sv. Antuna
Padovanskoga (freske) KAŠĆERGA, 52000 Pazin 45°17'54.5"N 13°54'03.4"E
Nogometno i tenisko igralište KAŠĆERGA, 52000 Pazin 45°17'46.2"N 13°54'11.9"E
Diplomski rad Ana Hrvatin
83
Prilog 6: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području
Kršikle
OBJEKTI LOKACIJA KOORDINATE
Crkva Sv.Kuzme i Damjana
(glagoljski natpis) KRŠIKLA, 52000 PAZIN 45°18'13.0"N 13°56'27.7"E
Zvonik crkve Sv.Kuzme i
Damjana KRŠIKLA, 52000 PAZIN 45°18'13.1"N 13°56'27.1"E
Kuća za odmor - Villa Ladonja
3*
Frki 13A, KRŠIKLA, 52000
PAZIN 45°18'24.0"N 13°57'20.7"E
Kuća za odmor - Istarska kuća
Hrast 3*
Frki 13A, KRŠIKLA, 52000
PAZIN 45°18'24.1"N 13°57'21.7"E
Diplomski rad Ana Hrvatin
84
Prilog 7: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području
Lindara
OBJEKTI LOKACIJA KOORDINATE
Crkva Sv. Katarine (frske - "Živi
križ"; glagoljski natpisi) LINDAR, 52000 PAZIN 45°14'01.7"N 13°57'41.6"E
Crkva Sv. Sebastijana
(glagoljski natpisi) LINDAR, 52000 PAZIN 45°14'03.2"N 13°57'46.5"E
Crkva Sv. Martina (glagoljski
natpisi) LINDAR, 52000 PAZIN 45°14'09.7"N 13°57'30.4"E
Crkva Sv. Mohora i
Fortunata (glagoljski
natpisi) LINDAR 58, LINDAR, 52000
PAZIN
45°14'04.2"N 13°57'47.1"E
Zvonik crkve sv. Mohora i
Fortunata LINDAR, 52000 PAZIN 45°14'04.2"N 13°57'47.1"E
Villa Baxa LINDAR, 52000 PAZIN 45°14'03.1"N 13°57'42.0"E
Pizzeria Rotonda
Lindar 134, LINDAR, 52000
PAZIN 45°13'31.4"N 13°57'32.3"E
Kafić Rotonda
Lindar 134, LINDAR, 52000
PAZIN 45°13'31.4"N 13°57'32.3"E
Nogometno igralište LINDAR, 52000 PAZIN 45°13'50.0"N 13°57'30.0"E
Apartmani - Ograde 3*
Lindarski katun 60, LINDAR,
52000 PAZIN 45°10'24.1"N 13°55'46.4"E
Apartmani - Semy 3*
Bakši 71, LINDAR, 52000
PAZIN 45°13'01.6"N 13°56'44.3"E
Apartmani - Ana i Robert 3*
Lindar 148, LINDAR, 52000
PAZIN 45°14'02.8"N 13°57'30.2"E
Apartmani - Lipa 3*
Katun Lindarski 58C,
LINDAR, 52000 PAZIN 45°10'23.2"N 13°55'41.0"E
Apartmani - Tea 3*
Lindar 144, LINDAR, 52000
PAZIN 45°14'02.7"N 13°57'35.6"E
Apartmani - Troštova kuća 3*
Lindar 43, LINDAR, 52000
PAZIN 45°14'02.1"N 13°57'52.1"E
Kuća za odmor - Nono Frane
3*
Lindar 28, LINDAR, 52000
PAZIN 45°14'02.6"N 13°57'44.1"E
Diplomski rad Ana Hrvatin
85
Prilog 8: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području
Starog Pazina
OBJEKTI LOKACIJA KOORDINATE
Crkva Sv. Jurja Mučenika Stari Pazin 9, STARI
PAZIN, 52000 PAZIN 45°14'17.3"N 13°55'19.9"E
Zvonik crkve sv. Jurja Mučenika STARI PAZIN, 52000
PAZIN 45°14'17.4"N 13°55'19.2"E
Caffe Bar "Yes"
Stancija Pataj 46A,
STARI PAZIN, 52000
PAZIN
45°13'32.8"N 13°54'42.6"E
Benzinska postaja "Petrol"
Ul. Istarskih narodnjaka
25, STARI PAZIN, 52000
PAZIN
45°13'56.1"N 13°55'09.2"E
Bentinska postaja
"Etradex"
Stancija Pataj 45B,
STARI PAZIN, 52000
PAZIN
45°13'36.8"N 13°54'45.9"E
Trgovina "Istarski supermarketi" STARI PAZIN, 52000
PAZIN 45°14'08.5"N 13°55'24.1"E
Bankomat "Erste"
Stancija Pataj 45B,
STARI PAZIN, 52000
PAZIN
45°13'36.8"N 13°54'45.9"E
Kuća za odmor - Stara hiža
Maršeti 3*
Maršeti 16, STARI
PAZIN, 52000 PAZIN 45°13'18.9"N 13°54'48.8"E
Kuća za odmor - Villa Stefani 3* Pilati 42A, STARI
PAZIN, 52000 PAZIN 45°14'22.9"N 13°54'02.5"E
Kuća za odmor - Villa Marun 3* Šepčići 76, STARI
PAZIN, 52000 PAZIN 45°13'58.8"N 13°54'08.1"E
Kuća za odmor - Simac 3* Trošti 67D, STARI
PAZIN, 52000 PAZIN 45°12'44.7"N 13°54'14.3"E
Kuća za odmor - Vinja 4*
Stancija Pataj 73A,
STARI PAZIN, 52000
PAZIN
45°13'29.6"N 13°54'58.2"E
Apartmani - Na brijegu 3* Rogovići 82C, STARI
PAZIN, 52000 PAZIN 45°13'56.1"N 13°55'09.2"E
Apartmani - Belac 2*
Stjepana Konzula
Istranina 7, STARI
PAZIN, 52000 PAZIN
45°14'22.4"N 13°55'17.5"E
Apartmani - Diana 3* Zagrebačka 29, STARI
PAZIN, 52000 PAZIN 45°14'02.7"N 13°55'40.1"E
Apartmani - Mima 3* Lovrin 80C, STARI
PAZIN, 52000 PAZIN 45°13'52.1"N 13°54'57.6"E
Nogometno igralište STARI PAZIN, 52000
PAZIN 45°14'09.1"N 13°55'34.3"E
Diplomski rad Ana Hrvatin
86
Prilog 9: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području
Trviža
OBJEKTI LOKACIJA KOORDINATE
Ponor Čiže Čiže, TRVIŽ, 52000 PAZIN 45°16'34.6"N 13°52'20.9"E
Crkva Blažene Djevice Marije
Sv. Krunice
Trviž 15, TRVIŽ, 52000
PAZIN 45°15'56.7"N 13°52'32.5"E
Zvonik crkve Blažene Djevice
Marije Sv. Krunice TRVIŽ, 52000 PAZIN 45°15'56.0"N 13°52'31.8"E
Crkva Sv. Petra (freske;
pokretno kulturno dobro) TRVIŽ, 52000 PAZIN 45°15'51.0"N 13°52'30.0"E
Caffe bar "Niko"
Trviž 47/D, TRVIŽ, 52000
PAZIN 45°15'39.9"N 13°52'17.1"E
Trgovina "Ben Shop"
Trviž 47/D, TRVIŽ, 52000
PAZIN 45°15'40.1"N 13°52'16.9"E
Apartmani - Dvori na brigu 3*
Trviž 47f, TRVIŽ, 52000
PAZIN 45°15'51.6"N 13°52'29.4"E
Kuća za odmor - Adelma 3*
Zovići 32, TRVIŽ, 52000
PAZIN 45°15'28.5"N 13°52'01.0"E
Kuća za odmor - Dvori od
škrapi 3*
Škrapi 65C, TRVIŽ, 52000
PAZIN 45°15'54.0"N 13°51'18.3"E
Kuća za odmor - Kuća Škrapi
3*
Škrapi 65C, TRVIŽ, 52000
PAZIN 45°15'53.8"N 13°51'18.0"E
Kuća za odmor - Villa Luna 4*
Trviž 48A, TRVIŽ, 52000
PAZIN 45°15'38.8"N 13°52'15.5"E
Kuća za odmor - Villa Rosa 4*
Trviž 48B, TRVIŽ, 52000
PAZIN 45°15'39.3"N 13°52'15.8"E
Kuća za odmor - Stella Brigita
3*
Brajkovići 1D, TRVIŽ,
52000 PAZIN 45°15'29.2"N 13°51'52.4"E
Kuća za odmor - Villa Šterna
3*
Frankovići 60, TRVIŽ,
52000 PAZIN 45°15'33.8"N 13°50'50.3"E
Kuća za odmor - Villa Ritoša
3*
Trviž 1G, TRVIŽ, 52000
PAZIN 45°15'43.8"N 13°52'28.0"E
Resort Čiže Pansion
Trviž 48A, TRVIŽ, 52000
PAZIN 45°16'15.9"N 13°51'43.7"E
Kamp odmorište - "Čiže"
Trviž 48A, TRVIŽ, 52000
PAZIN 45°16'15.8"N 13°51'43.8"E
Nogometno, tenisko i
košarkaško igralište TRVIŽ, 52000 PAZIN 45°15'57.8"N 13°52'35.7"E
Diplomski rad Ana Hrvatin
87
Prilog 10: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području
Zabrežana
OBJEKTI LOKACIJA KOORDINATE
Crkva Sv. Ivana i Pavla ZABREŽANI, 52000
PAZIN 45°10'59.7"N 13°50'07.9"E
Zvonik crkve sv. Ivana i Pavla ZABREŽANI, 52000
PAZIN 45°10'59.4"N 13°50'07.4"E
Caffe Bar "Polje" ZABREŽANI, 52000
PAZIN 45°10'44.1"N 13°54'16.0"E
Kuća za odmor - Amalija 3*
Zabrežani 7B,
ZABREŽANI, 52000
PAZIN
45°10'48.4"N 13°54'14.1"E
Kuća za odmor - Villa Gajmovići
3*
Gajmovići 96B,
ZABREŽANI, 52000
PAZIN
45°10'54.5"N 13°53'57.9"E
Kuća za odmor Villa
Leona 3*
Gajmovići 97C,
ZABREŽANI, 52000
PAZIN
45°10'55.1"N 13°53'57.2"E
Kuća za odmor - Villa Pepi 3*
Cerovci 75,
ZABREŽANI, 52000
PAZIN
45°11'12.0"N 13°54'42.4"E
Nogometno igralište ZABREŽANI, 52000
PAZIN 45°10'48.8"N 13°54'07.1"E
Diplomski rad Ana Hrvatin
88
Prilog 11: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području
Zamaska
OBJEKTI LOKACIJA KOORDINATE
Cesta maslinovog ulja (OPG Flego) Zamask 10, ZAMASK,
52000 PAZIN 45°19'40.0"N 13°52'29.6"E
Vinarija Matijašić
Pekasi 37, Zamaski dol,
ZAMASK, 52000
PAZIN
45°19'30.2"N 13°53'58.0"E
Crkva Sv. Martina ZAMASK 1, 52000
PAZIN 45°19'34.4"N 13°52'40.4"E
Zvonik crkve Sv.Martina ZAMASK, 52000
PAZIN 45°19'34.4"N 13°52'40.0"E
Crkva Sv. Mihovil
Arkanđela (glagoljski
natpis)
ZAMASK, 52000
PAZIN
45°19'34.4"N 13°52'43.8"E
Kip Sv. Martina ZAMASK, 52000
PAZIN 45°19'34.4"N 13°52'44.2"E
Kuća za odmor - Villa Vista 5* ZAMASK, 52000
PAZIN 45°19'37.2"N 13°52'47.5"E
Kuća za odmor - Villa Zamask 3* Zamask 2, ZAMASK,
52000 PAZIN 45°19'34.7"N 13°52'46.1"E
Diplomski rad Ana Hrvatin
89
Prilog 12: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području
Zarečja
OBJEKTI LOKACIJA KOORDINATE
Slap Pazinčice - Zarečki krov ZAREČJE, 52000 PAZIN 45°14'56.7"N 13°57'40.6"E
Penjanje po pećini Zarečki krov -
"Zmija" ZAREČJE, 52000 PAZIN 45°14'56.7"N 13°57'40.6"E
Župna crkva Blažene Djevice
Marije (glagoljski natpis)
ZAREČJE 5, 52000
PAZIN 45°15'19.0"N 13°57'39.2"E
Zvonik crkve Blažene
Djevice Marije ZAREČJE, 52000 PAZIN 45°15'19.2"N 13°57'38.9"E
Medne točke (OPG Gržetić) Zarečje 32, ZAREČJE,
52000 PAZIN 45°15'09.9"N 13°57'40.8"E
Konoba - restoran "Bani" Bani 73, ZAREČJE,
52000 PAZIN 45°15'17.0"N 13°57'11.1"E
Apartmani - Zarečki krov 3* Slavčići 42I, ZAREČJE,
52000 PAZIN 45°14'59.5"N 13°57'44.4"E