Embed Size (px)
Citation preview
TURIZAM
www.referada.hr
Bok,
Drago nam je što si odabrao/la upravo Referadu za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju!
Materijali koje si skinuo/la s naše stranice nisu naše autorsko djelo, već samo
sažeti prikazi obvezne literature koji služe za ponavljanje gradiva.
P.S. Pomozite svojim kolegama ocjenjivanjem predmeta prema kategorijama,
ocjenjivanjem skripti i korisnim savjetima u komentarima.
Također, kako bismo što prije napravili dobru bazu skripti za ponavljanje,
pošaljite nam na mail svaku skriptu koju niste vidjeli na stranici
Želimo ti puno sreće s učenjem!
www.referada.hr
SADRZAJ
1. Turizam – terminologija, klasifikacija i povijesni razvoj ....................................................................................... 9
1.1. Uvod .............................................................................................................................................................. 9
1.2. Definicije pojmova turist i turizam ................................................................................................................ 9
1.3. Inicijalni poticaji razvoju turizma ................................................................................................................. 11
1.4. Motivi turistickih putovanja ........................................................................................................................ 11
1.5. Vrste i oblici turizma.................................................................................................................................... 12
1.6. Povijesni razvoj turizma .............................................................................................................................. 13
1.7. Povijesni razvoj turizma u Republici Hrvatskoj ............................................................................................ 13
2. Turisticko trziste – potraznja, ponuda i trendovi ............................................................................................... 15
2.1. Uvod ............................................................................................................................................................ 15
2.2. Pojam i osnovni elementi turistickog trzista ............................................................................................... 15
Pojam, koncepcija i obiljezja turisticke potraznje........................................................................................... 16
Pojam, struktura i obilježja turističke ponude ............................................................................................... 18
2.3. Glavni trendovi na turistickom trzistu ......................................................................................................... 19
Trend rasta turisticke potraznje i ponude ...................................................................................................... 19
Trend rastuce globalizacije turisticke potraznje............................................................................................. 20
Utjecaj demografskih trendova na turisticka kretanja ................................................................................... 20
Promjene vrijednosnog sustava i zivotnog stila ............................................................................................. 20
Trendovi na trzistu ponude ............................................................................................................................ 21
3. Organizacijska struktura turizma ....................................................................................................................... 23
3.1. Uvod ............................................................................................................................................................ 23
3.2. Razvoj organizacijskih oblika u turizmu ....................................................................................................... 23
Prvi emitivni organizacijski oblici u turizmu ................................................................................................... 23
Receptivni organizacijski oblici u turizmu ...................................................................................................... 23
Regionalni, nacionalni i medjunarodni savezi ................................................................................................ 24
3.3. Razine organizacije turizma ......................................................................................................................... 25
Obiljezja subjekata u turizmu ......................................................................................................................... 25
Okomito povezivanje u turizmu ..................................................................................................................... 25
3.4. Organizacijska struktura turizma odabranih zemalja .................................................................................. 26
Nacionalne turisticke organizacije odabranih zemalja ................................................................................... 26
Resorna tijela nadlezna za turizam u odabranim europskim zemljama......................................................... 27
3.5. Ustroj organizacije turizma u Republici Hrvatskoj i njezin povijesni razvoj ................................................ 27
Razdoblje do Prvog svjetskog rata ................................................................................................................. 27
Razdoblje nakon Prvog svjetskog rata ............................................................................................................ 28
Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata ......................................................................................................... 28
Organizacija turizma u samostalnoj Republici Hrvatskoj ............................................................................... 28
3.6. Organizacija turizma u Republici Hrvatskoj na drzavnoj razini ................................................................... 29
Ukljucenost drzavnih tijela i institucija u turizam .......................................................................................... 29
Donosenje zakona kao jedna od najvaznijih mjera drzavne intervencije u turizam ...................................... 29
www.referada.hr
Resorno ministarstvo za turizam u Republici Hrvatskoj ................................................................................. 29
3.7. Organizacija turizma u Republici Hrvatskoj na drustvenoj razini ................................................................ 30
Sustav turistickih zajednica ............................................................................................................................ 30
Ustrojbeni oblici turistickih zajednica ............................................................................................................ 31
Ciljevi i zadaci turistickih zajednica ................................................................................................................ 31
Hrvatska turisticka zajednica .......................................................................................................................... 32
Financiranje sustava turistickih zajednica ...................................................................................................... 33
Ostale emitivne i receptivne drustvene organizacije ukljucene u turizam u RH ............................................ 33
3.8. Organizacija turizma u Republici Hrvatskoj na gospodarskoj i strukovnoj razini ........................................ 34
Gospodarske komore ..................................................................................................................................... 34
Strukovne udruge u turizmu .......................................................................................................................... 34
3.9. Osnovna podjela i razvoj medjunarodnih organizacija ukljucenih u turizam .............................................. 34
3.10. Medjunarodne organizacije opceg karaktera koje su povezane s turizmom ............................................ 35
Svjetske (univerzalne) medjunarodne org. opceg karaktera povezane s turizmom ...................................... 35
Regionalne medjunarodne organizacije opceg karaktera .............................................................................. 36
3.11. Medjunarodne turisticke organizacije ...................................................................................................... 36
Svjetske (univerzalne) medjunarodne turisticke organizacije ........................................................................ 37
Regionalne medjunarodne turisticke organizacije ......................................................................................... 37
Medjunarodne strukovne turisticke organizacije .......................................................................................... 37
4. Turisticki resursi i atrakcije ................................................................................................................................. 39
4.1. Pojmovno odredjenje resursa u ekonomiji i turizmu .................................................................................. 39
4.2. Prostor kao komponenta turistickog razvoja .............................................................................................. 39
4.3. Uloga turistickih resursa u razvoju turizma ................................................................................................. 40
4.4. Prirodni resursi kao turisticke atrakcije ....................................................................................................... 41
Klimatski turisticki resursi .............................................................................................................................. 41
Geomorfoloski turisticki resursi ..................................................................................................................... 42
Hidrografski turisticki resursi ......................................................................................................................... 43
Biogeografski turisticki resursi ....................................................................................................................... 44
Pejsazni turisticki resursi ................................................................................................................................ 44
4.5. Drustveni resursi kao turisticke atrakcije .................................................................................................... 45
Kulturno-povijesni turisticki resursi ............................................................................................................... 46
Etnosocijalni turisticki resursi......................................................................................................................... 46
Umjetnicki turisticki resursi ............................................................................................................................ 46
Manifestacijski turisticki resursi ..................................................................................................................... 47
Ambijetalni turisticki resursi .......................................................................................................................... 47
5. Ugostiteljska djelatnost – smjestaj i pratece usluge .......................................................................................... 48
5.1. Uvod ............................................................................................................................................................ 48
5.2. Ugostiteljstvo i turizam ............................................................................................................................... 48
5.3. Povijest razvoja ugostiteljstva ..................................................................................................................... 48
5.4. Usluga u ugostiteljstvu ................................................................................................................................ 49
www.referada.hr
5.5. Ugostiteljski objekti ..................................................................................................................................... 49
5.6. Hotelijerstvo u Hrvatskoj ............................................................................................................................. 51
5.7. Hotelijerstvo u svijetu ................................................................................................................................. 52
5.8. Suvremene koncepcije upravljanja u ugostiteljstvu .................................................................................... 53
5.9. Organizacija i upravljanje hotelom .............................................................................................................. 55
Upravljanje odjelom smjestaja ....................................................................................................................... 55
Upravljanje odjelom domacinstva ................................................................................................................. 56
Upravljanje odjelom hrane i pica ................................................................................................................... 56
Odjeli podrske ................................................................................................................................................ 56
5.10. Restorani i ostali objekti prehrane i pica ................................................................................................... 56
5.11. Pratece usluge ........................................................................................................................................... 57
6. Medjuzavisnost turizma i prometa .................................................................................................................... 58
6.1. Uvod ............................................................................................................................................................ 58
6.2. Osnovna obiljezja povezanosti prometa i turizma ...................................................................................... 58
6.3. Prometna infrastruktura u funkciji razvoja turizma .................................................................................... 58
6.4. Pristupi u razvoju prometa u destinaciji ...................................................................................................... 60
6.5. Zastupljenost pojedinih vrsta prometa u turizmu ....................................................................................... 61
6.6. Interdisciplinarni pristup istrazivanju prometa i turizma ............................................................................ 62
6.7. Prioriteti razvoja prometnog sustava Republike Hrvatske za potrebe turizma .......................................... 62
7. Turisticko posrednistvo – turisticke agencije i turoperateri .............................................................................. 63
7.1. Uvod ............................................................................................................................................................ 63
7.2. Thomas Cook – zacetnik agencijskog poslovanja u svijetu ......................................................................... 63
7.3. Definicija i funkcije turisticke agencije ........................................................................................................ 63
7.4. Kanali distribucije u turizmu ........................................................................................................................ 64
7.5. Osnovne razlike izmedju turoperatora i turistickih agencija ....................................................................... 65
7.6. Nacela poslovanja turoperatora.................................................................................................................. 66
7.7. Uloga turoperatora u turistickom sustavu .................................................................................................. 67
8. Turizam u nacionalnom gospodarstvu ............................................................................................................... 68
8.1. Uvod ............................................................................................................................................................ 68
8.2. Turizam kao ekonomska kategorija ............................................................................................................ 68
Turizam kao gospodarka aktivnost ................................................................................................................ 68
Turizam kao gospodarska djelatnost.............................................................................................................. 68
Turizam kao industrija .................................................................................................................................... 68
Turizam kao gospodarska grana ..................................................................................................................... 69
Turizam kao gospodarski sektor ..................................................................................................................... 69
Turizam kao gospodarstvo ............................................................................................................................. 69
U koju onda ekonomsku kategoriju svrstati turizam ..................................................................................... 69
8.3. Obuhvat turizma u nacionalnom gospodarstvu .......................................................................................... 70
8.4. Fragmentiranost strukture turizma i moguce implikacije ........................................................................... 70
8.5. Vaznost turizma za nacionalno gospodarstvo ............................................................................................. 71
www.referada.hr
Ekonomske koristi razvoja turizma ................................................................................................................ 71
Ekonomski troskovi razvoja turizma .............................................................................................................. 72
9. Ekonomske funkcije turizma .............................................................................................................................. 73
9.1. Uvod ............................................................................................................................................................ 73
9.2. Multiplikativna funkcija ............................................................................................................................... 73
9.3. Induktivna funkcija ...................................................................................................................................... 75
9.4. Konverzijska funkcija ................................................................................................................................... 76
9.5. Funkcija zaposljavanja ................................................................................................................................. 76
9.6. Funkcija poticanja medjunarodne razmjene dobara .................................................................................. 77
9.7. Apsorpcijska funkcija ................................................................................................................................... 78
9.8. Funkcija uravnotezenja platne bilance ........................................................................................................ 78
9.9. Funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podrucja .................................................................... 79
9.10. Integracijska funkcija ................................................................................................................................. 79
9.11. Akceleracijska funkcija .............................................................................................................................. 80
10. Neekonomske (drustvene) funkcije turizma .................................................................................................... 82
10.1. Uvod .......................................................................................................................................................... 82
10.2. Slobodno vrijeme u turizmu – turisticka dokolica ..................................................................................... 82
10.3. Sadrzaji slobodnog vremena ..................................................................................................................... 82
10.4. Drustvene (humanisticke) funkcije turizma .............................................................................................. 83
Kulturna i obrazovna funkcija turizma ........................................................................................................... 83
Zdravstvena funkcija turizma ......................................................................................................................... 84
Sportsko-rekreacijska funkcija turizma .......................................................................................................... 85
Politicka i socijalna funkcija turizma .............................................................................................................. 86
10.5. Povezanost drustvenih i ekonomskih funkcija turizma ............................................................................. 86
11. Turisticka potrosnja i ekonomski ucinci turizma .............................................................................................. 87
11.1. Uvod .......................................................................................................................................................... 87
11.2. Pojam i obiljezja turisticke potrosnje ........................................................................................................ 87
11.3. Ostvarivanje, klasifikacija i mjerenje ekonomskih ucinaka turizma .......................................................... 89
Cimbenici utjecaja na ostvarivanje ekonomskih ucinaka turizma .................................................................. 89
Klasifikacija ekonomskih ucinaka turizma ...................................................................................................... 90
Mjerenje ekonomskih ucinaka turizma .......................................................................................................... 91
Ogranicenja preciznog izracuna ekonomskih ucinaka turizma ...................................................................... 92
11.4. Analiza osnovnih fizickih pokazatelja razvoja turizma Republike Hrvatske .............................................. 92
Analiza fizickih pokazatelja razvoja hrvatskog turizma .................................................................................. 93
Analiza ostvarenog turistickog prometa ........................................................................................................ 93
Analiza smjestajnih kapaciteta ....................................................................................................................... 94
11.5. Analiza osnovnih financijskih pokazatelja razvoja turizma Republike Hrvatske ....................................... 95
Turisticka potrosnja ........................................................................................................................................ 95
Turisticki prihodi i rashodi po osnovi inozemnog turista ............................................................................... 96
Udio turizma u BDP-u ..................................................................................................................................... 96
www.referada.hr
12. Izvori i metode prikupljanja podataka u istrazivanju turistickih trzista............................................................ 97
12.1. Uvod .......................................................................................................................................................... 97
12.3. Obiljezja istrazivanja turistickih trzista ...................................................................................................... 97
12.3. Izvori podataka u istrazivanju turistickih trzista ........................................................................................ 98
12.4. Metode prikupljanja primarnih podataka ................................................................................................. 99
Metoda promatranja ...................................................................................................................................... 99
Metode ispitivanja ....................................................................................................................................... 100
Prednosti i nedostaci metoda za prikupljanje primarnih podataka ............................................................. 100
12.5. Sekundarni podaci za potrebe poslovnog odlucivanja u turizmu ........................................................... 101
Prednosti i nedostaci sekundarnih podataka ............................................................................................... 101
Izvori sekundarnih podataka u turizmu ....................................................................................................... 102
12.6. Metode prikupljanja sekundarnih podataka ........................................................................................... 102
12.7. Medjunarodni izvori sekundarnih podataka ........................................................................................... 103
12.8. Nacionalni izvori sekundarnih podataka ................................................................................................. 104
Drzavni zavod za statistiku Republike Hrvatske ........................................................................................... 104
Hrvatska narodna banka .............................................................................................................................. 105
Hrvatska turisticka zajednica ........................................................................................................................ 105
Institut za turizam ........................................................................................................................................ 105
Horwath Consulting Zagreb ......................................................................................................................... 106
13. Turisticka destinacija ...................................................................................................................................... 107
13.1. Pojam i definiranje turisticke destinacije ................................................................................................ 107
13.2. Atraktivnost turisticke destinacije ........................................................................................................... 108
13.3. Upravljanje turistickom destinacijom ..................................................................................................... 109
Pojam destinacijskog menadzmenta ............................................................................................................ 109
Funkcije destinacijskog menadzmenta ........................................................................................................ 110
Funkcija planiranja u turistickoj destinaciji .................................................................................................. 110
Funkcija organiziranja u turistickoj destinaciji ............................................................................................. 111
Funkcija kontrole u turistickoj destinaciji ..................................................................................................... 111
Životni ciklus turisticke destinacije............................................................................................................... 112
14. Planiranje i odrzivi razvoj turizma .................................................................................................................. 113
14.1. Planiranje u turizmu ................................................................................................................................ 113
Pojam planiranja .......................................................................................................................................... 113
Faze planiranja u turizmu ............................................................................................................................. 113
Razvojno prostorno planiranje u turizmu .................................................................................................... 114
14.2. Održivi razvoj turizma ............................................................................................................................. 114
Pojam održivog razvoja ................................................................................................................................ 114
Nacela odrzivog razvoja turizma .................................................................................................................. 115
Politika odrzivog razvoja turizma ................................................................................................................. 116
15. Turisticka politika u organizacijskom sustavu turizma ................................................................................... 118
15.1. Definicija i temeljne odrednice turisticke politike ................................................................................... 118
www.referada.hr
15.2. Obiljezja dosadasnje turisticke politike u Republici Hrvatskoj ................................................................ 119
15.3. Turisticka politika i odrzivi razvoj turizma ............................................................................................... 119
15.4. Odrednice nove turisticke politike u Republici Hrvatskoj ....................................................................... 119
www.referada.hr
1. TURIZAM – TERMINOLOGIJA, KLASIFIKACIJA I POVIJESNI RAZVOJ
1.1. UVOD
- Turizam zadire u gotovo sve sfere društvenog i gospodarskog razvoja uopće, istodobno
međusobno djeluje kompleksno i komplementarno te je duboko inkorporiran u tijekove
svakidašnjeg života.
- „o turizmu svi sve znaju“
- jednom turist = ekspert za turizam
- u podrucju turizma razvijao se i razvija se multidisciplinaran korpus znanja koji objasnjava i
daje smjernice za planmiranje i razvoj u svim fazama i na svim razinama: lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj
- interdisciplinarnost pristupa istraživanja turizma
1.2. DEFINICIJE POJMOVA TURIST I TURIZAM
- turist i turizam, eng. tour – u početku značenje kružnog putovanja
- kriteriji za definiranje pojma turist / turizam
o prostorna komponenta – mora postojati kretanje, no svaki putnik nije turist.
Putovanje se mora zbivati izvan uobičajene sredine određene osobe.
o obilježja putovanja – osoba napušta uobičajenu sredinu na vlastitu inicijativu i to
dobrovoljno u okviru svog slobodnog vremena te ne obavlja neku lukurativnu
djelatnost niti tijekom putovanja niti u odredištu svog putovanja – ne privređuje.
Putovanje je uvijek dvosmjerno
o vremenska komponenta – osoba mora privremeno izbivati izvan uobičajene sredine
dulje od 24 sata, ali maksimalno 1 godinu. Manje od 24 sata izletnik (jednodnevni
posjetitelj)
o svrha putovanja – osobe koje putuju motivirane su odmorom, rekreacijom, sportom,
zdravstvenim razlogom ili posjetom prijateljima i rodbini, ili su na poslovnom putu,
studiju (<1 god.), hodočašću, prema definiciji UNWTO-a ubrajaju se u turiste. Turisti
nisu: vojska, putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koji idu svakog dana
na posao, školu, studij, putnici u tranzitu, migranti, radnici na privremenom radu,
nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog kora i konzularni
predstavnici
- STO definira turista kao posjetitelja – osoba koja putuje izvan svoje sredine kraće od 12
mjeseci i čija glavna svrha putovanja nije vezana za obavljanjee neke lukurativne aktivnosti u
mjestu koje posjećuje
- turist po Eriku Cohenu – Turisti je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju
zadovoljstva koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i
neučestalom dvosmjernom putovanju
- turist po Valene Smith – osoba privremeno nezauzeta poslom koja putuje da doživi promjenu
Klasifikacija putnika prema UNWTO-u
www.referada.hr
o posjetitelji koji borave najmanje jednu noć u zemlji koju posjećuju
o strane zračne ili brodske posade koje uzimaju smještaj u zemlji koju posjećuju
o posjetitelji koji ne noće u posjecenoj zemlji iako postoji mogucnost posjeta tijekom
dana ili vise dana i koji se vracaju na svoj brod ili vlak da bi prespavali
o uobicajeno ukljuceni u izletnike. Odvojena klasifikacija ovih posjetitelja nije
preporucljiva
o posjetitelji koji dolaze i odlaze istog rana
o oisade koje nisu rezidenti zemlje koju posjecuju i koji ostaju samo jedan dan
o outnici koji putuju iz zemlje domicila u drugu zemlju na duznost i obratno
o putnici koji ne napustaju tranzitno podrucje zracnih ili brodskih luka
- turizam prema W. Hunziker i K. Krapf 1942. – Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze
iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno
prebivaliste i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova prizredna djelatnost.
- turizam nije iskljucivo gospodarska djelatnost! – aktivnost pomocu koje covjek ostvaruje i
unapredjuje ljudske osobine opcenito, osobine covjecnosti, humanosti, bio u pogledima i
spoznajama pojedinca, u njihovu odnosu prema svijetu i prema prirodi
- osnovne determinante turizma: prostor izvan domicila i potrosnja sredstava stecenih izvan
mjesta turistickog boravka turistickoj destinaciji
- komponente turizma:
o dinamicna komponenta – odnosi se na putovanje koje se mora poduzeti da bi do
turisticke aktivnosti uopce doslo
o staticna komponenta – odnosi se na boravak u destinaciji koji mora osigurati
zadovoljenje potreba turista i ispunjenje ocekivanog turistickog dogadjaja
- turizam prema Goeldneru i suradnicima – Turizam je skup pojava i odnosa proizaslih iz
interakcije turista, davatelja uskuga, drzava i lokalnih zajednica domacina u procesu
privlacenja i ugoscivanja tih turista i drugih posjetitelja
- cetri temeljna subjekta u turizmu
o privremeni posjetitelji
o poduzetnici i ostali pruzatelji usluga – svi oni koji privremenim posjetiteljima nude
proizvode i usluge za zadovoljenje svojih potreba i specificnih zelja. Imaju mogucnost
ostvarivanja profita
o javni sektor zemlje domacina – ostvaruje javne prihode
o lokalna zajednica kao domacin turista – odrazava sve negativne i pozitivne strane
kulturnog i gospodarskog utjecaja turizma
- UNWTO definicija turizma – Turizam ukljucuje aktivnosti proizasle iz putovanja i boravka
osoba izvan njhove uobicajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog
putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u
mjestu koje posjecuju. (Nice, 1999.)
- 5 temeljnih obiljezja turizma
o turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turistickim
odredistima
o putovanje i boravak se moraju zbivati izvan uobicajene sredine u kojoj se osoba krece
o turizam se zasniva na dvosmjernom, kruznom putovanju koje ima definiran
vremenski interval u kojem se dogadja
www.referada.hr
o svrha turistickog putovanja nikad se ne veze uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz
zaposljavanje
o u turistickom odredistu turisti trose, a ne privredjuju
- uvjeti koji determiniraju turizam
o duljina boravka – minimum jedno nocenje i maks. boravak do godine dana
o svrha putovanja – odmor, zabava, rekreacija
- turist prema DZS RH – Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivalista provede
najmanje jednu noc u ugostiteljskom ili drugom objektu za smjestaj gostiju, radi odmora ili
rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova.
- STO kaze da se u turizam i turista ubrajaju i poslovna putovanja, sto kod mnogih ne nailazi na
odobravanje
- turizam prema Cooperu – Turizam je privremeno kretanje u destinacije izvan uobicajenog
mjesta stalnog boravka i rada koje ukljucuje ajtivnosti za vrijeme boravka u destinaciji i
usluge kojima se zadovoljavaju potrebe turista.
- opci kontekst definiranja turizma – putovanje iz zadovoljstva izvan uobicajene sredine,
potrosnja sredstava stecenih u domicilu a potrosenih u turistickom odredistu
1.3. INICIJALNI POTICAJI RAZVOJU TURIZMA
- industrijalizacija u urbanizacija izravno stvaraju turisticke potrebe
- Turisticka potreba je skup pojedinacnih potreba koje zajednicki (skupno) zadovaljavaju
pojedinca ili skupinu potrosaca u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turisticki
nacin, a to znaci radi obnavljanja svoje psihicke i fizicke kondicije
- dvije su osnovne skupine potreba
o primarne ili egzistencijalne potrebe – potreba za hranom, spavanjem, odjecom...
o sekundarne potrebe – turisticke potrebe su jos uvijek u domeni sek. potreba, i to
onih viseg reda jer do zadovoljenja tih potreba dolazi tek kada covjek zadovolji
primarne.
- potrebni resursi za turisticko putovanje
o slobodno vrijeme
o slobodna sredstva
- prva revolucija turistickih putovanja – pojava parne lokomotive i zeljeznice – prva pruga
1825. u Engleskoj. Tako su putovanja postala brza i ugodnija.
- Krippendorfova shema faktora procvata turizma (knjiga str. 34)
- subjektivni, iracionalni cimbenici koji utjecu na turisticka kretanja i turisticku potrosnju –
moda, drustveni prestiz, ljubav, vjera
1.4. MOTIVI TURISTICKIH PUTOVANJA
- glavni motivi turistickih putovanja – odmor, rekreacija izvan uobicajene sredinem ocuvanje
zdravlja i zelja za novim dozivljajima
www.referada.hr
1.5. VRSTE I OBLICI TURIZMA
- domaci turizam – ukljucuje turisticka putovanja i boravak domicilnog stanovnistva u razlicite
destinacije unutar granica vlastite zemlje (putovanja stanovnika Hrvatske unutra Hrvatkse)
- receptivni turizam – ukljucuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr.
turisti Austrije u Hrvatskoj)
- emitivni turizam - ukljucuje turisticka putovanja rezidenata u druge zemlje
- interni (unutrasnji) turizam – kombinacija, ukupnost domaceg i receptivnog turizma (prati se
turisticki promet, npr. svih hrvatskih i stranih drzavljana na podrucju HR)
- nacionalni turizam – ukljucuje sva turisticka putovanja domicilnog stanovnistva (rezidenata)
u zemlji i inozemstvu (npr. putovanja gradjana Hrvatske u turisticka odredista unutar vlastite
zemlje i sva turisticka putovanja u turisticke destinacije izvan zemlje)
- medjunarodni turizam - ukljucuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i menitivnog turizma
(sva putovanja inozemnih gradjana u HRV i sva putovanja hrvatskih gradjana u inozemstvo)
- intraregionalni turizam – sva turisticka putovanja stanovnika jedne zemlje odredjene regije u
drugu zemlju iste regije (turisticka putovanja Europljana unutar Europe)
- interregionalni turizam – turisticka putovanja stanovnika jedne zemlje odredjene regije u
drugu zemlju, ali izvan te regije (turisticka putovanja Europljana uzvan Europe)
- kriteriji podjele turizma
o duljina trajanja turistickog boravka – izletnicki, vikend turizam, boravisni turizam
o prostor na kojem se turizam dogadja – urbani i ruralni
o dobna struktura turista – djecji, omladinski, obiteljski, turizam „trece dobi“
o godisnje doba – zimski i ljetni
o intenzitet koristenja privatnih kapaciteta – predsezonski, sezonski, posezonski,
izvansezonski
- masovni i alternativni turizam, tj. odrzivi turizam – alternativa sadrzajima i ponasanju u
turizmu sa svrhom da se turizam unaprijedi
- specificni oblici turizma – posebna skupina turistickih kretanja koja su uvjetovana
odredjenim, dominantnim turistickim motivom koji turistickog potrosaca pokrece na
putovanje u destinaciju cija je turisticka ponuda sadrzajima prilagodjena ostvarenju dozivljaja
vezanih uz dominantan interes tog potrosaca
o SOT zasnovani na prirodnim resursima – zdravstveni, sportski, nauticki turizam,
ekoturizam, seoski (agro turizam), lovni i ribolovni, naturizam, robinzonski turizam
o SOT zasnovani na drustvenim resursima – kongresni (eng. M.I.C.E. – meetings,
incentives, conventions, events), kulturni, gastronomski i enofilski turizam, turizam
dogadjanja (event tourism), vjerski turizam, turizam na umjetno stvorenim
atrakcijama, casino-turizam i drugi
- WTTC – World Travel and Tourism Council
www.referada.hr
1.6. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA
- faze razvoja turizma prema Freyeru
o pretfaza
do 1850.
pjesice, na konju, kocijom, dijelom brodom
odmor, hodocasnici, ratovi, otkrica, obrazovanje
elita, plemstvo, obrazovani, poslovni ljudi
o pocetna faza
1850. -1914.
vlak (tuzemstvo), parobrod (inozemstvo)
odmor
novi srednji stalez
o razvojna faza
1914. – 1945.
vlak, automobil, autobus, avion (linijski)
lijecenje, odmor, trgovina
imucni, radnici
o visoka faza
od 1945.
automobil, avion (carter)
obnavljanje, odmor, slobodno vrijeme
svi slojevi (u razvijenim zemljama)
1.7. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
- Antunac razlikuje 4 faze
o kraj 19. st.
o razdoblje od pocetka 20. st. do kraja Prvog svj. rata
o razdoblje od kraja Prvog do kraja Drugog svj. rata
o razdoblje nakon Drugog svj. rata
- Pirjavec i Kesar – 4 etape razvojnih faza
o razdoblje do Prvog sjv. rata (1850. – 1914.)
o razdoblje izmedju dva svj. rata (1918. – 1939.)
o razdoblje od Drugog svj. rata do 1990.
o razdovlje novije hrvatske povijesti do danas
- Vukonic – periodizacija razvoja turizma u Hrvatskoj u sest faza
o prva faza
razdoblje preteča turistickog razvoja ili pojava slicnih turizmu
Stari Rimljani Varazdinske i Krapinske toplice
o druga faza
kraj 19. st, odnosno faza znatizelje
prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasnistvu, zacetak prvih turistickih
mjesta, stvaranje rivijera
www.referada.hr
o treca faza
od pocetka 20. st. do kraja Prvog svj. rata, faza osvjescivanja
o cetvrta faza
izmedju dva svjetska rata, faza prvih postignuca
o peta faza
razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, faza intenzivnog turistickog razvoja
o sesta faza
od 1991. do pocetka 21.st., faza oporavka i konsolidacije turistickog zivota u
Hrvatskoj
www.referada.hr
2. TURISTICKO TRZISTE – POTRAZNJA, PONUDA I TRENDOVI
2.1. UVOD
- trziste – trziste se opcenito definira kao mejsto na kojem se susrecu subjekti ponude i
potraznje, odnosno mjesto na kojem trgovci susrecu kupce kojima zele prodati svoju robu i
usluge. Cijena robe, on=dnosno usluge, pojavljuje se kao regulator velicine ponude i
potraznje.
- na turistickom trzistu se susrecu subjekti ponude i potraznje, a vrlo cesto i posrednici
2.2. POJAM I OSNOVNI ELEMENTI TURISTICKOG TRZISTA
- turisticko trziste – skup odnosa ponude i potraznje u podrucju usluga i dobara sto sluce za
podmirenje turistickih potreba na odredjenom prostoru, odnosno odnosa ponude i potraznje
koji nastaju pod utjecajem turistickih kretanja
- obiljezja bez kojih turisticko trziste ne moze funkcionirati
o zadovoljenje turistickih potreba nije moguce ostvariti bez putovanja turista potrosaca
izvan njihove uobicajene sredine u mjesta u kojima je koncentrirana turisticka
ponuda – turisticka ponuda je odvojena, dislocirana, sto znaci da turisti moraju
putovati do nje od mjesta turisticke potraznje
o proizvodi i usluge koje se nude na odredjenom turistickom trzistu za podmirenje
turistickih potreba ne mogu se odvojiri od prostora na kojem se proizvode, vec su za
njega cvrsto vezani – proizvodi i usluge se ne mogu konzumirati na nekom drugom
mjestu, dok se na ostalim trzistima proizvodi i usluge mogu neograniceno kretati
o proizvod koji se nudi na turistickom trzistu nije homogeni proizvod koji bi bio rezultat
jedinstvenog proizvodnog procesa – tu se radi o integriranom proizvodu kojeg u
trenutku konzumacije pruzaju razliciti pruzatelji usluga, a turist ga dozivljava kao
jedinstveno turisticko iskustvo
o vezanost konzumacije turistickih proizvoda za mjesto njegove proizvodnje – turisti su
uvijek sastavni dio proizvodnje tur. proizvoda i njegova konzumacija nije moguca bez
njihove prisutnosti
- dva pola turistickog trzista
o emitivno turisticko trziste – dio turistickog trzista gdje se nalazi veca koncentracija
turisticke potraznje
o receptivno turisticko trziste – dio trzista na kojem je koncentrirana turisticka ponuda
- konstitutivni elementi turistickog trzista:
o turisticka ponuda
o turisticka potraznja
o turisticki posrednici
- tri aspekta analize turistickog trzista
o predmet razmjene – su uglavnom usluge
o nacin povezivanja turisticke ponude i potraznje – veza izmedju turisticke ponude i
potraznje moze biti izravna bez koristenja posrednika i neizravna uz koristenje
www.referada.hr
posrednika ili kombinirano. S tog aspekta se govori o pretezno individualnom ili
pretezno organiziranom turistickom trzistu
o prostor – mjesto u kojem se ssurecu turisticka ponuda i potraznja se naziva turisticka
destinacija. Prostorno se uvijek nalazi na receptivnom trzistu
POJAM, KONCEPCIJA I OBILJEZJA TURISTICKE POTRAZNJE
- turisticka potraznja za potrebe turisticke statistike (Cooper) – ukupan broj osoba koji
sudjeluje u turistickim kretanjima ili se zeli ukljuciti u turisticka kretanja da bi se koristile
razlicitim turistickim uslugama u mjestima izvan svoje uobicajene sredine u kojoj zive i/ili
rade
- turisticka potraznja s ekonomskog aspekta (Vukonic, Cavlek) – kolicina robe i usluga koja se
pod odredjenim uvjetima i uz odredjenu cijenu moze plasirati na turistickom trzistu, odnosno
za koju postoji realan i objektivan interes mogucih turistickih korisnika
- kljucne tvrdnje vezane uz turisticku potraznju (3 tvrdnje)
o na potraznju moze utjecati bezbroj cimbenika, a ne samo cijena
Freyerova shema cimbenika utjecaja na turisticku potraznju. Dijeli cimbenike
na individualne, drustvene, ekoloske, ekonomske, drzavne i utjecaje ponude.
o potraznju ne cine samo osobe koje se stvarno ukljucuju u turisticka kretanja vec i one
osobe koje bi to zeljele, ali se iz odredjenih razloga ne mogu ukljuciti
postoji više vrsta turističke potražnje, a također postoje i apsolutni
nepotrošači ili apstinenti od turističkog putovanja
podjela turističke potražnje:
idealna potražnja – čine je svi stanovnici neke zemlje koji imaju
objektivnu potrebu uključiti se u turistička kratanja, no to istodobno
ne znači da se oni svi mogu uključiti u njih
potencijalna potražnja – sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i
mogućnost da zadovolje svoje turističke potrebe, ali koje nisu još
donijele konačnu odluku o uključivanju u turistička kretanja i o
potrošnji
realna potražnja – to su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio
svojih slobodnih srestava i slobodnog vremena potroše za
zadovoljenje turističkih potreba
efektivna potražnja – dio realne potražnje. Ona veličina potražnje
koja je zabilježena u turističkoj statistici i za gore navedene razine
turističke ponude konačan rezultat tržišnog djelovanja
o turisticka potraznja odredjuje odnose na turistickom trzistu
potencijalna turistička potražnja čini glavnu odrednicu turističke ponude
- temeljna obilježja turističke potražnje
o dislociranost
turistička potražnja je prostorno odvojena od turističke ponude
o heterogenost
www.referada.hr
turističku potražnju karakterizira različitost turističkih potreba pa se stoga te
potrebe moraju zadovoljiti na vrlo različite načine u različitim turističkim
destinacijama i u različito vrijeme
heterogenost tur. potražnje nameće svim sudionicima turističke ponude da
svoje proizvode maksimalno prilagode pojedincima ili manjim skupinama
o elastičnost
visokoelastična ekonomska kategorija
označava dinamičan odnos između potražnje i drugih zavisnih pojava, u
kojem se potražnja mijenja brže, jednako ili sporije nego što nastupaju
promjene u drugoj pojavi
primarna elastičnost turističke potražnje – osjetiljivost turističke potražnje
na promjene u ekonomskim kategorijama o kojima ovisi turistička potražnja
(promjene u visini dohotka i/ili promjene u visini cijena usluga)
dohodovna elastičnost turističke potražnje – utvrđuje se stupanj
reakcije potražnje na promjene u dohotku
cjenovna elastičnost turističke potražnje – utvrđuje se stupanj
reakcije turističke potražnje na promjenu cijena određenih usluga na
turističkom tržištu
sekundarna elastičnost turističke potražnje – na elastičnost potražnje može
utjecati i turistička ponuda. Ako su promjene turističke potražnje uvjetovane
promjenama u strukturi turističke ponude, radi se o sekundarnoj elastičnosti
turističke potražnje.
o dinamičnost potražnje
utječe tehnički i tehnološki napredak i promjena, posebno u domeni
prijevoznih sredstava
o sezonski karakter
ograničeno vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za turistička
putovanja i boravke, a koje se svodi uglavnom na vrijeme godišnjeg odmora,
dane vikenda i blagdana. Slično je i s klimatskim uvjetima
potražnja za uslugama u turizmu vremenski je neravnomjerno raspoređena
negativne posljedice sezonalnosti:
utječe na stupanj iskorištenosti smještajnih kapaciteta
opća turistička infrastruktura (ceste, marine..) ostvaruje prenizak
stupanj iskorištenosti izvan sezone
javni sektor se bori s visokim operativnim troškovima poslovanja
(policija, vatrogasci, bolnice)
sezonska zaposlenost, radno vrijeme produženo
visoke cijene, gužve, prevelika koncentracija turističkog prometa
ekološke posljedice zbog prevelike koncentracije turističke potražnje
mjere za smanjenje negativnih posljedica
produljenje turističke sezone
promjene u trendovima turističke potražnje – više se traže vikend
putovanja
www.referada.hr
POJAM, STRUKTURA I OBILJEŽJA TURISTIČKE PONUDE
- turisticka ponuda – dio trzista koji se pojavljuje kao ponudjac robe i usluga, odnosno kao ona
kolicina roba i usluga koja se nudi po odredjenim cijenama radi zadovoljenja turistickih
potreba
- cimbenici koji utjecu na turisticku ponudu
o gospodarski utjecaji
o drustvene norme
o sustavi vrijednosti
o politicko okruzenje
o kultura
- komponente turisticke ponude
o atrakcije – prirodne i drustvene
o ugostiteljstvo
o prijevoz
o turisticko posrednistvo
o organizacije turizma – TZ i slicno
o trgovina
- turisticka ponuda po Pirjevcu – Turisticka ponuda ukljucuje sve gospodarske i drustvene
sudionike jedne zemlje, koji na izravan ili neizravan nacin pridonose sirenju i razlicitosti
ukupne ponude i time mogucem povecanju turisticke potrosnje, kao ekonomske rezultante
privremenog boravka domacih i inozemnih turista
- turisticki proizvod
o Vanhove – sve ono sto turist kupi, odnosno konzumira u zadovoljenju svoje potrebe
o Vukonic i Cavlek – Skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju
izvornoj i izvedenoj turistickoj ponudi
o Burkart i Medlik – amalgram svega onoga sto turist poduzima u destinaciji i usluge
kojima se koristi da bi zadovoljio svoje turisticke potrebe. To znaci ne samo da
turisticki proizvod nije homogen, vec da su sastavni elementi svakog turistickog
proizvoda ujedno i mnogi neopipljivi elementi kao atmosfera koja vlada u destinaciji i
ukupni ambijent
- obiljezja turisticke ponude
o heterogenost – heterogenost turisticke ponude je uvjetovana heterogenoscu
turisticke potraznje.
o neelasticnost – tur. ponuda je vrlo neelasticna. Neelasticnost se ogleda u
nemogucnosti kapaciteta veceg dijela turisticke ponude da moze reagirati na
promjene u drugim pojavama na turistickom trzistu
o staticnost - turisticki potrosaci ne mogu konzumirati turisticki proizvod izvan trzista
ponude
o sezonski karakter – oscilacije iskoristenosti kapaciteta turisticke ponude
o diverzificiranost – vrlo diverzificirana, a karakterizira je i velika usitnjenost pojedinih
kapaciteta
www.referada.hr
2.3. GLAVNI TRENDOVI NA TURISTICKOM TRZISTU
- vrste obiljezja trendova
o kvantitativni – izrazavaju se brojcanim pokazateljima
o kvalititativni – izrazavaju se opisno
- analiza trendova – pomaze turisticki emitivnim i receptivnim zemljama da kriticki analiziraju
vlastiti polozaj na turistickom trzistu, da spoznaju promjene cim prije i prilagode se
TREND RASTA TURISTICKE POTRAZNJE I PONUDE
- trend rasta turisticke potraznje je uzrocno-posljedicno povezan s trendom rasta turisticke
ponude
- trend turisticke potraznje – od 1950. do 2008. g. prosjecna stopa rasta medjunarodnih
turistickih dolazaka iznosti 6,4%
- 2008. – medjunarodni turisticki dolasci – 922 milijuna
- 2008. – prihodi od medjunarodnog turizma – 944 mlrd USD
- 2008. - trzisni udjeli regija u ukupnom broju medjunarodnih dolazaka
o Europa 52,9%
o Amerika 16%
o Azija i Pacifik 20,4%
o Bliski istok 5,7%
o Afrika 5,0%
- Europa – vodeca receptivna turisticka regija svijeta
- u dosadasnjem razvoju turizma jasno je uociti trend disperzije turistickog prometa na sve veci
broj receptivnih turistickih zemalja u svijetu, odnosno trend postupne ravnomjernije
geografske distribucije medjunarodnog turistickog prometa
- 2008. vodece receptivne zemlje svijeta
o 31% cine
Francuska
SAD
Spanjolska
Kina
Italija
o 14% cine
V. Britanija
Ukrajina
Turska
Njemacka
Meksiko
o 11% cine
Malezija
Austrija
Rusija
Kanada
www.referada.hr
Grcka
o 44% cine ostale zemlje
- 2008. vodece emitivne zemlje svijeta
o Njemacka 9,6%
o SAD 8,4%
o V. Britanija 7,3%
o Francuska 4,6%
o Kina 3,8%
o Italija 3,3%
o Japan 3,0%
o Kanada 2,8%
o Rusija 2,6%
o Nizozemska 2,3%
- 2008. inzemna turisticka potrosnja – 944 mlrd. USD
- 2008. turisticka potrosnja per capita – 140,4 USD
TREND RASTUCE GLOBALIZACIJE TURISTICKE POTRAZNJE
- intraregionalna putovanja ostvaruju 80% u medjunarodnom turistickom prometu
- sve vodi trendu rastuce standardizacije i homogenizacije turistickog trzista
- globalizaciju turisticke potraznje nemoguce je promatrati izvan okvira tehnoloskog napretka,
i to posebno razvoja zracnog prijevoza i revolucionarnih promjena u informacijskoj
tehnologiji
UTJECAJ DEMOGRAFSKIH TRENDOVA NA TURISTICKA KRETANJA
- ubrzan je trend rasta „populacije koja stari“ te trend smanjenja broja djece u obiteljima sto
ce znatno odraziti na medjunarodna turisticka kretanja u svijetu
- starije dobne skupine – izuzetno heterogena skupina turistickih potrosaca:
o jedni cine aktivne seniore koji su zdravi i koji cesto putuju i iz preventivno
zdravstvenih razloga
o drugu skupinu cine konzervativna srednja i dobrostojeca klasa starijih osoba do 75
godina, zdravih i koji nastavljaju s turistickim putovanjima u istom ritmu kao i u
mladjim godinama, ali imaju tradicionalno turisticko ponasanje
o najvazija obiljezja su da cesce putuje, nerijetko bira destinacije udaljenije od svog
mjesta stalnog boravka, dulje ostaje na odmoru, kombinira dvije ili vise destinacija na
jednom putovanju, zeli sudjelovati u raznim aktivnostima i trose vise na putovanju
PROMJENE VRIJEDNOSNOG SUSTAVA I ZIVOTNOG STILA
www.referada.hr
- dok je pocetnu fazu u razvoju turizma obiljezio zivotni stil „zivi da bi radio“, koji se poslije
promjenio u sustav „radi da bi zivio", u posljednja dva desetljeca podijeljenost zivota i rada
znatno se smanjila i zivotni je stil postala teznja za dozivljajima
- povecan je osjecaj za kvalitetu zivota – time su i turisti zahtjevniji i osjetljiviji na kvalitetu
- turisti su postali iskusniji u turistickim putovanjima te traze individualniji pristup organizaciji
putovanja
- turisticka potraznja trazi odmak od pasivnog ka aktivnom odmoru
- sve to je dovelo do polarizacije turisticke potraznje na dvije osnovne kategorije:
o potrosaci koji traze visoku kvalitetu usluga
o potrosaci kojima je najvaznija sto niza cijena turistickih usluga
- turisti postaju sve zahtjevniji, putuju sve cescem, ali krace i sve se vise okrecu specificnim
oblicima turizma u potrazi za novim dozivljajima
TRENDOVI NA TRZISTU PONUDE
- turisticko trziste karakterizira veca ponuda od potraznje, znaci jasno je da potraznja diktira
uvjete na trzistu
- globalizacija je najprepoznatljiviji opci trend koji obiljezava razvoj turiszma u posljednjih 20-
tak godina i koji utjece na sve destinacije u svijetu
- ostali trendovi
o konkurentska borba – povecanje broja turistickih destinacija na turistickom trzistu
rezultira sve zescom konkurentskom borbom turistickih destinacija za turisticke
potrosace
o supstituivnost destinacije – mogucnost supstitucije jedne destinacije drugom je vrlo
visoka, pa stoga destinacije nastoje diverzificirati svoju ponudu razvojem novih
usluga
o branding – standardizacija proizvoda i stvaranje marki proizvoda, tzv. brendiranje
o last minute booking – sve veca prisutnost rezervacija u zadnji cas, last minute
booking, sto ima velike posljedice na poslovnu politiku gospodarskih subjekata u
turizmu
o jacanja procesa horizontalnih i vertikalnih integracija – uza sve trendove, nauocljiviji i
najdominantniji trend na turistickom trzistu od sredine 1990 ih godina je trend
jacanja procesa horizontalnih i vertikalnih integracija
- krajem 1990-ih godina – strategija okrupnjivanja na turistickom trzistu. Subjekti koji djeluju
na turistickom trzistu sve cesce se udruzuju pa u organizacijskom smislu postaju sve veci, a
njihova org. struktura sve slozenija
- mocni turisticki koncerni – u svom sustavu imaju zrakoplovne kompanije, hotelske lance,
lance turistickih agencija, brodove za krstarenja, osiguravajuce kuce itd.
- u Europi dva vodeca horizontalno i vertikalno povezana megaturisticka koncerna: TUI i
Thomas Cook
www.referada.hr
3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA
3.1. UVOD
- turizam je odraz opce razvijenosti drustva i nedvojbeni cimbenik cjelokupnog drustva i
gospodarskog razvoja
- uobicajena podjela suvremenog ustroja turizma:
o drzavna
o drustvena
o gospodarska
o strukovna
o medjunarodna razina
3.2. RAZVOJ ORGANIZACIJSKIH OBLIKA U TURIZMU
- organizacijska struktura turizma u vecini zemalja pocela se razvijati spontano neovisno od
drzavne politike jos od prvih pojavnih oblia turizma na pocetku njegova razvoja, premda je
danas potpuno nezamisliva nacionalna organizacija turizma bez aktivnije uloge drzave
PRVI EMITIVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI U TURIZMU
- glavno obiljezje tih organizacija je dobrovoljnost clanstva i rada. Clanovi se povezuju
samoinicijativno na potpuno dobrovoljnoj osnovi, pa tako i djeluju zalazuci se za neke
zajednicke ciljeve opceg interea koji nisu komercijalnog karaktera (nije im cilj ostvarenje
profita)
- takav tip drustvenih organizacija u turizmu pojavio se 1806-ih, a ustrojen je radi organiziranja
putovanja za istovrsne interesne skupine putnika te njihoca poticanja na odlaske u prirodu.
Te prve masovnije organizacije bile su emitivnog karaktera.
- 1857. British Alpine Club
- 1863. Club Alpino Italiano
- 1863. Swiss Apline Club
- 1874. Club Aplin Francais
- 1878. Cyclists Touring Club – V. Britanija
- glavna uloga tih drustava je bila informiranje clanova, davanje pravnih savjeta i pruzanje
usluga osiguranja, tehnicke pomoci na putu, kao i tiskanje karata, vodica i slicnih edicija
RECEPTIVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI U TURIZMU
- nastanak turistickih drustava – sponatano povezivanje svih naprednih pojedinaca u mjestu.
To su bile amaterske organizacije osnovane za dobrobit cijele zajednice
www.referada.hr
- kao prvi receptivni organizacijski oblik u turizmu turisticka drustva su vodila brgu o ukupnoj
organizaciji boravka gostiju, a bavila su se i promocijom mjesta na potencijalnim emitivnim
trzistima objedinjujuci ukupnu turisticku ponudu turistickog mjesta
- glavni ciljevi tih organizacija:
o povezivanje, odnosno koordinacija raznih segmenata ponude
o opca prezentacija mjesta u zemlji i inozemstvu
o zastita i ocuvanje turistickih resursa
- takvi receptivni organizacijski oblici se javljaju 1870-ih gotovo u svim zemljama koje su
posjecivali stranci
- kao zacetak se spominje svicarsko drustvo za poljepsanje mjesta Mountreux (1851. g.), a na
nasim prostorima Higijenicko drustvo iz Hvara – 1868. g.
REGIONALNI, NACIONALNI I MEDJUNARODNI SAVEZI
- na prijelazu iz 19. u 20. stoljece dolazi postupno do okrupnjavanja, odnosno do okomitog
povezivanja tih lokalnih turistickih drustava u regionalne saveze, pa i u nacionalne saveze –
danas NTO
- do takvih integracija najprije dolazi u najrazvijenijim turistickim zemljama Europe:
o Svicarskoj 1893.
o Austriji 1913.
o Italiji 1919.
- jos ranije dolazi do povezivanja istovrsnih putnika odnosno interesnih skupina na nacionalnoj
razini u touring-klubove u Francuskoj (1890.), Italiji (1894.), Svicarskoj (1896.)
- 1898. prva medjunarodna turisticka strukovna asocijacija – Medjunarodni turisticki savez
(Alliance Internationale de Tourisme, AIT) - povezuje touring-klubove nekoliko zemalja
DRZAVNA INTERVENCIJA U TURIZAM
- ukljucivanje drzave u turizam zapocinje sluzbenim priznavanjem posebnog statusa kupalisnim
i ljecilisnim mjestima koja posjecuje sve vise gostiju. U Italiji je to poceo voditi MUP
- prema uzoru na Italiju, Kraljevina Jugoslavija donosi vrlo vazne propise za turizam. Zakon o
zdravstvu (1906.), Uredba o unapredjenju turizma (1936.) i Pravilnik o proglasenju turistickih
mjesta i nacina uplacivanja i raspodjeli pristojbe na boravak posjetitelja ovih mjesta (1936.).
- pocetkom 20. st. drzava postupno uvidja koristi od turizma i pocinje primjenjivati vec
izgradjen sustav drustvenih organizacija, na nacin da na njih prenosi dio svojih ingerencija.
- Nacionalni savezi (NTO) i nize razine drustvenog ustroja postaju paradrzavne jer im drzava
dodjeljuje neke ovlasti i prava te na njih prenosi dio svojih upravnih poslova
- izravna drzavna intervencija u turizam zapocinje u prvom desetljecu 20. st., da bi do pocetka
II. svj. rata uzela maha u svim europskim zemljama
- 1910. Nacionalni ured za turizam (ONT – Office National de Tourisme), Francuska, pri
Ministarstvu javnih radova. Utemeljeno je bilo radi promocije, no vise se bavilo pitanjima oko
organizacije putovanja i boravka turista negoli turistickom politikom i promocijom
www.referada.hr
- izravno drzavno mijesanje u turizam manifestira se najvise putem zakonske i druge regulative
(donosenjem zakona izravno i neizravno povezanih s turizmom i ugostiteljstvom), strucnim
obrazovanjem (otvaranjem strukovnih skola) te osnivanjem kreditnih ustanova koje su
poticale turisticku izgradnju i sl. Takav razvojni put imala je organicacijska struktura turizma
vecine zemalja diljem svijeta.
3.3. RAZINE ORGANIZACIJE TURIZMA
- razine organizacije turizma unutar jedne zemlje:
o drustvena razina – povezuje drustvene subjekte emitivnog i receptivnog karaktera
o gospodarska razina – ostvaruje veze poslovnih subjekata
o strukovna razina – za iste profesije
o drzavna razina – administrativna tijela i institucije drzavne uprave
o medjunarodna razina – povezuje istovrsne subjekte iz raznih drzava prema razlicitim
kriterijima, a najcesce prema strukama
- u praksi najcesce na drzavnoj razini djeluju ministarstva turizma ili neko drugo ministarstvo u
koje je turizam ukljucen kao resor, a djeluju i druga tijela drzavne uprave, dok nacionalni
turisticki savezi ili nacionalne turisticke organizacije te gospodarske komore koje povezuju
drustvene i gospodarske subjekte u turizmu unutar zemlje djeluju kao poludrzavna tijela. Svi
su oni ovlasteni zastupati neke zajednicke interese u turizmu
- nositelji turisticke politike – drzavna i paradrzavna tijela ili organizacije ovlastene za poslove
upravljanja turizmom sukladno odgovarajucim propisima (drzavne institucije, turisticki savezi,
gospodarske komore i sl.) u praksi su najcesce zaduzena za razna pitanja turisticke politike
zemlje
OBILJEZJA SUBJEKATA U TURIZMU
- hijerarhicnost
o organizacijska struktura piramidalnog oblika
- mnogovrsnost
- raznovrsnost
o brojnost i razlicitost subjekata
- vodoravno nacelo povezivanja ostvaruje se izmedju raznovrsnih subjekata na istoj razini.
Najcesce je u poslovnom sektoru (u suvremenom turizmu poznatije kao javno-privatno
partnerstvo)
- glavni uvjet za osiguranje kvalitetnog sustava organizacije u turizmu su cvrste uzajamne veze
na vodoravnom i okomitom nacelu te tocno definirane nadleznosti, kao i odgovornost i
strucnost svih subjekata u turizmu
OKOMITO POVEZIVANJE U TURIZMU
www.referada.hr
- makroorganizacijski ustroj turizma u vecini zemalja izgradjivao se postupno na
hijerarhijskome nacelu i najcesce ima oblik piramide
- okomitim povezivanjem drustvenih organizacija na lokalnoj razini (u turistickim mjestima) u
regionalne saveze pa napokon i u nacionalne saveze (NTO), kao i vodoravnim povezivanjem
raznih subjekata na istim razinama te postupnim ukljucivanjem raznih tijela drzavne
upravem, formira se organizacijska struktura turizma
3.4. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA ODABRANIH ZEMALJA
- sustavi organizacija turizma nisu jednoliki, nego se razlikuju od zemlje do zemlje
- na uspjesnost organizacije turizma utjecu npr. drustveno-ekonomski sustav drzave, odnos
drzave prema turizmu, vaznost turizma za zemlju, razina razvijenosti turizma u drzavi i razni
drugi cinitelji
- cinitelji makroorganizacije turizma:
o drustveno-politicko uredjenje i gospodarska razvijenost drzave te uloga turizma u
gospodarskom razvoju
o odnos drzavne vlasti prema turizmu
o razina turisticke razvijenosti
o vanjski (egzogeni) cinitelji
- turisticka drustva i druge drustvene organizacije srodne turizmu neprofitnog karaktera te
nacionalna turisticka organizacija kao krovna organizacija pod cijim patronatom djeluju
lokalna i regionalna turisticka drustva, u vecini su zemalja zaduzeni za promidzbu od samog
pocetka njihova djelovanja
NACIONALNE TURISTICKE ORGANIZACIJE ODABRANIH ZEMALJA
www.referada.hr
- danas su NTO mahom zaduzene za promociju turizma, a ponegdje imaju i sire ovlasti(u
Grckoj se bave i turistickom politikom)
- tu promociju djelomicno ostvaruju preko svojih predstavnistva u drugim zemljama
- 2008. HTZ otvorila novo predstavnistvo u Japanu kako bi privuklo japanske goste u HRV
- u SAD-u je turizam u nadleznosti posebnog Ureda za putovanja i turizam (Office of Travel and
Tourism Industries, OTTI), koji djeluje pri Americkome ministarstvu trgovine, te je zaduzen za
istrazivanja u turizmu, statisticko pracenje i neka parcijalna pitanja turisticke politike
- SAD nema poseban NTO vec nacionalne strukovne asocijacije komercijalnog karaktera
- europske NTO:
o ANTO – Austrian National Tourism Organisation
o Visit Britain
o GNTO – Greek National Tourism Organisation
o DZT – Deutche Zentrale fur Tourismus
o Turespana
o ENIT – Ente Nazionale Italiano per il Turismo
RESORNA TIJELA NADLEZNA ZA TURIZAM U ODABRANIM EUROPSKIM ZEMLJAMA
- vecina zemalja je odvojila poslove turisticke promocije (sto najcesce obavljaju NTO) od
turisticke politike i razvoja.
- tim se poslovima obicno bave resorna tijela ili institucije drzavne uprave nadlezna za turizam
– NTA National Tourism Authority
- rijetko djeluje posebno Ministarstvo turizma (Grcka 2004.g., Hrvatska 2008.)
3.5. USTROJ ORGANIZACIJE TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ I NJEZIN POVIJESNI
RAZVOJ
- organizacijski razvoj hrvatskog turizma se promatra od 1991. g.
RAZDOBLJE DO PRVOG SVJETSKOG RATA
- visi drustveni slojevi pocinju posjecivati nasa priobalna i kontinentalna mjesta
- 1844. g. Opatija – sagradjena vila Angiolina
- 1884. g. prvi veci hotel Kvarner u Opatiji
- 1868. g. utemeljeno Higijenicko drustvo u Hvaru
- higijenicka drustva – poseban organizacijski oblik na potpuno dobrovoljnoj i amaterskoj
osnovi radi unapredjenja turisticke ponude mjesta, brigom za tu ponudu te pruzanja
informacija gostima i organiziranja njihova boravka u mjestu
- oko 1922. g. osnivaju se regionalni turisticki savezi u Splitu i Dubrovniku
www.referada.hr
RAZDOBLJE NAKON PRVOG SVJETSKOG RATA
- organizacijski ustroj poceo se izgradjivati prema talijanskom uzoru
- Ministarstvo trgovine i industrije osniva Odbor na promet stranaca (1921.) i nesto kasnije
Glavnu upravu za turizam (1930.)
- tada je osnovan i Vrhovni turisticki savjet
RAZDOBLJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA
- dinamican razvoj suvremenog masovnog turizma
- 1953. g. osnovan Turisticki savez Hrvatske
- 1976. g. – 396 turistickih drustava u Hrvatskoj koja su imala razgranatu mrezu turistickih
biroa i informativnih centara
- turisticka drustva su i dalje bila vrlo vazna karika u razvoju hrvatskog turizma u tom razdoblju
- Turisticki savez Jugoslavije (TSJ) sa sjedistem u Beogradu je bio glavno tijelo za promociju
turizma cijele zemlje te je u tu svrhu upravljao s nekoliko predstavnistva u inozemstvu, ali se
bavio i nekim pitanjima turisticke politike te mnogonacionalne zajednice, u kojoj je Hrvatska
bila turisticki najrazvijenija federalna jedinica
- turizam se razvijao dinamicno vise zahvaljujuci pozitivnim kretanjima na emitinim turistickim
trzistima negoli odnosom drzave prema njemu
ORGANIZACIJA TURIZMA U SAMOSTALNOJ REPUBLICI HRVATSKOJ
- od 1991. g. nestabilnost u regiji – Domovinski rat
- organizacijska struktura turizma u RH – 2009.
o drzavna razina
Ministarstvo turizma
o drustvena razina
HTZ – Hrvatska turisticka zajednica
neprofitne drustvene organizacije
planinarska drustva
automoto drustva
drustva prijatelja prirode
ferijalni savezi/izvidjaci
lovacka drustva i sl.
o gospodarska razina
HGK – Hrvatska gospodarska komora
HOK – Hrvatska obrtnicka komora
o strukovna razina
UPUHH – Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske
KUH – Kamping udruga Hrvatske
UHPA – Udruga hrvatskih putnickih agencija
www.referada.hr
ACI – Adriatic Croatia International Club
ONH – Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela
Ruralis i sl.
3.6. ORGANIZACIJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA DRZAVNOJ RAZINI
UKLJUCENOST DRZAVNIH TIJELA I INSTITUCIJA U TURIZAM
- zakonodavnu vlast na nacionalnoj razini obnasa Hrvatski sabor. Ovlasti:
o usvajanje zakona i drugih pravnih akata
o donosenje drzavnog proracuna
- unutar sabora djeluje poseban Odbor za turizam
- izvrsnu ili upravnu vlast na nacionalnoj razini obnasaju predsjednik i Vlada RH sa svojim
ministarstvima
- Vlada RH izravno i neizravno utjece na turizam tako sto:
o predlaze Hrv. saboru zakone i druge pravne akte
o donosi i provodi gospodarsku politiku i strategiju razvoja zemlje
o koordinira rad svih ministarstava
o predlaze proracun
- posebno tijelo drzavne uprave je drzavni inspektorat. Zadace:
o nadzor provedbe propisa svih gospodarskih subjekata i pruzatelja usluga
- na nizim razinama, u zupanijama, djeluju uredi drzavne uprave
- na razinama ispod zupanijskih, tijela lokalne samouprave su uredi i sluzbe u gradovima i
opcinama. Oni izradjuju i donose prostorne u urbanisticke planove, obavljaju komunalne
poslove u slicno
DONOSENJE ZAKONA KAO JEDNA OD NAJVAZNIJIH MJERA DRZAVNE INTERVENCIJE U
TURIZAM
- zakonske mjere su najvaznije sredstvo turisticke politike
- ceste promjene od samostalnosti
RESORNO MINISTARSTVO ZA TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ
- od 1991. – Minisarstvo turizma RH
- 1992. – Ministarstvo turizma i trgovine
- 1993. – 2003. Ministarstvo turizma opet samostalno
- 2004. – 2007. – Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
- od 2008. – Ministarstvo turizma RH opet samostalno
www.referada.hr
- kao vrhovno tijelo drzavne uprave za turizam, aktualno Ministarstvo turizma RH zaduzeno
je za sljedece upravne i druge strucne poslove:
o glavni zadaci MTRH
provodi upravne i strucne poslove koji se osobito odnose na turisticku
politiku zemlje u sklopu opce gospodarske politike
odredjuje strategiju razvoja turizma zemlje
o ostali zadaci MTRH
utvrdjuje razvoj i investicije u turizmu
potice razvoj specificnih oblika turizma
poduzima mjere radi unapredjenja kvalitete ukupne turisticke ponude u
zemlji
provodi kategorizaciju ugostiteljskih objekata
uvodi medjunarodne standarde kvalitete u turizam, osobito u ugostiteljstvo
provodi pracenje i analizu poslovanja ukupnog turistickog gospodarstva
ostvaruje medjunarodnu suradnju u turizmu
obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom
- poticajne mjere MTRH – izrada izvornih suvenira, razvoj tematskih turistickih puteva...
3.7. ORGANIZACIJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA DRUSTVENOJ RAZINI
SUSTAV TURISTICKIH ZAJEDNICA
- 1991. – sustav turistickih drustava i saveza zamijenjen je sustavom turistickih zajednica (TZ)
po uzoru na austrijski model
- vazni propisi RH u vezi s turizmom
o Pravilnik o proglasenju i razvrstavanju turistickih mjesta u razrede
o Naredba o razdobljima glavne sezone, predsezone, posezone i vansezone u
turistickim mjestima
o Uredba o utvrdjivanju visine boravisne pristojbe
- Zakonom o TZ-u je odredjeno da su turisticke zajednice pravne osobe koje se osnivaju radi
unapredjenja i promicanja hrvatskog turizma. Tz-i se osnivaju radi podmirenja opcega, javnog
interesa koje ostvaruje javni sektor i gospodarskih interesa pravnih i fizickih osoba u svim
djelatnostima cije su aktivnosti povezane s turizmom tako da upravljaju destinacijom na
razini za koju su osnovane.
- sva osnovna obiljezja turistickih zajednica
o opca korisnost
o nelukurativnost (neprofitnost)
www.referada.hr
USTROJBENI OBLICI TURISTICKIH ZAJEDNICA
- moguci ustrojbeni oblici:
o za podrucje opcina i gradova, zupanija i cijele zemlje (Hrvatska turisticka zajednica,
HTZ), sto su obvezni oblici osnivanja TZ-a, a mogu postojati i
o TZ-i sirih podrucja i TZ-i turistickih mjesta, sto su neobavezni oblici turistickih
zajednica
o stanje krajem 2008.:
162 TZ opcina
119 TZ gradova
22 TZ mjesta
2 TZ podrucja (TZ Makarske rivijere i TZ otoka Krka)
3 TZ-a vise podrucja i gradova (sredisnje Istre, sjeverno Zagorje, Baranja)
20 TZ zupanija
TZ Grada Zagreba i
Hrvatska turisticka zajednica (HTZ)
- zadace HTZ:
o objedinjavanje cjelokupne turisticke ponude RH
o promocija RH na inozemnim trzistima
o podupiranje rada lokalnih i regionalnih TZ-a
o koordiniranje rada lokalnih i regionalnih TZ
o poticanje manifestacija u turizmu
- zadace regionalnih i lokalnih TZ:
o definiranje turistickog proizvoda turisticke destinacije
o kreiranje turistickog proizvoda turisticke destinacije
o predstavljanje turistickog proizvoda turisticke destinacije
- sve one jedinice lokalne samouprave na cijem podrucju se barem jedno naselje moze
okarakterizirati kao turisticko mjesto, obavezne su osnovati TZ opcine ili grada
- turisticka naselja se kategoriziraju u 4 kategorije (A,B,C,D pri cemu je A najvisi stupanj) prema
kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima
o kriteriji za statisticko razvrstavanje
petogodisnji prosjek nocenja u mjestu
borj nocenja po stanovniku mjesta
vrijednost prometa u ugostitieljstvu po stanovniku
petogodisnji prosjek nocenja po postelji u smjestajnoj ponudi
iznimno u A-razred ulaze i sva naselja s vise od 30000 stanovnika
o kvalitativni kriteriji
vise kategorije smjestajnih i ugostiteljskih kapaciteta
prirodna i kulturna bastina
uredjenost javnih povrsina
razvijenost dodatnih sadrzaja (sportskih, zabavnih, trgovinskih, kulturnih) i sl.
CILJEVI I ZADACI TURISTICKIH ZAJEDNICA
www.referada.hr
- ciljevi svih zajednica:
o poticanje razvoja i unapredjenje postojeceg turistickog proizvoda za ono podrucje na
kojem su osnovane
o promoviranje turistickog proizvoda
o razvijanje svijesti o vaznosti turizma i potrebi ocuvanja okolisa
- zadaci lokalnih TZ-a (mjesni, opcinski, gradski)
definiranje i profiliranje turistickog proizvoda turisticke destinacije
predstavljanje turisticke destinacije na trzistu
o lokalni TZ-i osmisljavaju razne manifestacije, tiskaju promo materijale, uredjuju
zelene povrsine a sve u svrhu ravoja turistickog proizvoda destinacije
o manifestacije koje organiziraju TZ-i na lokalnoj razini: Spancirfest, Rabska fijera,
neretvanski Maraton ladja, Rijecki karneval, Djakovacki vezovi
- zadaci regionalnih TZ-a (zupanija, podrucja i otoka)
zadace tih vise rangiranih TZ-a vise su usmjerene na koordinaciju i promociju
HRVATSKA TURISTICKA ZAJEDNICA
- nacionalna turisticka organizacija
- glavni zadaci HTZ-a
o objedinjavanje cjelokupne turisticke ponude RH
o promoviranje hrvatskog turizma u inozemstvu putem predstavnistva i nastupom na
sajmovima (2008. 21 predstavnistvo u 19 za Hrvatsku vaznih emitivnih zemalja)
o poticanje razvoja turistickog proizvoda i razvijanje svijesti stanovnika nase zemlje o
vaznosti i ulozi turizma
- ostali zadaci HTZ-a
o zastupanje RH u medjunarodnim turistickim organizacijama te suradnja sa srodnim
organizacijama u drugim zemljama
o obavljanje drugih srodnih poslova u skladu sa zakonom
- ciljevi HTZ-a:
o stvaranje i promicanje identiteta i ugleda hrvatskog turizma
o planiranje i provedba zajednicke strategije i koncepcije promocije turizma
o predlaganje i izvedba promotivnih aktivnosti u zemlji i inozemstvu
o podizanja razine kvalitete cjelokupne turisticke ponude RH
- izrada planova i programa promocije hrvatskog turizma jedna je od najvaznijih zadaca HTZ-a
- zadaca HTZ-a je koordinacija, uskladjivanje interesa, pruzanje potpore svim projektima
turistickih zajednica na svim razinama te obavljanje i drugih poslova kojima se osigurava
uspjesno djelovanje sustava TZ-a i provedba postojecih planova, programa i njihovih
zadataka
- od 1997. g. HTZ provodi akciju Volim Hrvatsku
- akcija Plavi cvijet – novcana pomoc projektima uredjenja mjesta u priobalju
- akcija Zeleni cvijet – novcana pomoc projektima uredjenja mjesta na kontinentu
- HTZ se bavi i predstavljanjem kulturne ponude, sustavom oznacavanja i interpretacijom
turistickih atraktivnosti na terenu
www.referada.hr
FINANCIRANJE SUSTAVA TURISTICKIH ZAJEDNICA
- TZ su neprofitne organizacije javnog karaktera
- ministar za turizam obnasa funkciju predsjednika HTZ-a
- financiranje TZ-a
o iz boravisne pristojbe i clanarine
o proracuna opcine, odnosno grada, zupanije i RH (jedinica lokalne i regionalne
samouprave te drzavnog proracuna)
o prihoda od dopustenoh obavljanja gospodarskih djelatnosti
o dobrovoljnih prihoda i darova
o imovine u vlasnistvu i sl.
- glavni izvori financiranja TZ-a
o boravisna pristojba
prikuplja se od turistia koji dolaze na podrucje u kojem teritorijalno djeluje TZ
i tu ostvaruju nocenje. Visina pristojbe se obracunava po ostvarenom
nocenju ovisno o razdoblju sezone i kategoriji turistickog mjesta
visinu boravisne pristojbe utvrdjuje Vlada RH na prijedlog ministarstva
to je prihod TZ-a i neka vrsta turistickog poreza
o clanarina TZ-a
ubire se mjesecno od pravnih i fizickih osobra koje posluju unutar
odredjenog podrucja u kojem teritorijalno djeluje TZ
clanstvo je obavezno
iznos clanarine se utvrdjuje posebnim provedbenim propisom
OSTALE EMITIVNE I RECEPTIVNE DRUSTVENE ORGANIZACIJE UKLJUCENE U TURIZAM U
RH
- drustvene organizacije ukljucene u turizam RH
- sve su po karakteru dobrovoljne, neprofitne i od opce koristi, a mogu biti emitivnog i
receptivnog karaktera
- emitivne drustvene organizacije
o drustva planinara
o alpinisticka drustva i savezi
o drustva biciklista
o izvidjacki savezi
o drustva umirovljenika
o omladinsko-sportska drustva
o auto-moto drustva
- receptivne drustvene organizacije
o kulturno-umjetnicka drustva
o drustva prijatelja prirode
o drustva prijatelja kulturne bastine
o lovci i ribici i slicno
www.referada.hr
3.8. ORGANIZACIJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA GOSPODARSKOJ I
STRUKOVNOJ RAZINI
GOSPODARSKE KOMORE
- osnovni nositelji gospodarske aktivnosti u turizmu
o HGK – nevladina, strucno-poslovna organizacija svih pravnih osoba koje su u RH
registrirane za obavljanje gospodarskih djelatnosti
o HOK – ista asocijacija kao HGK, samo za obrtnike
- unutar komora djeluje poseban Sektor za turizam pri HGK, odnosno Ceh ugostitelja i
turistickih djelatnika u HOK-u
- zadace obiju komorskih organizacija su zastupanje interesa svih nositelja gospodarske
aktivnosti u zemlji, promicanje hrvatskog gospodarstva u zemlji i u inozemstvu te
poduzimanje raznih aktivnosti za unapredjenje rada i poslovanja gospodarskih subjekata
STRUKOVNE UDRUGE U TURIZMU
- UPUHH – Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske – okuplja hotelijere, ugostitelje, ali i
obrazovne ustanove u kojima se skoluju njihovi buduci kadrovi. Pravni je sljednik HUH-a,
Hrvatske udruge hotelijera i restoratera
- KUH – Kamping udruzenje Hrvatske – povezuje sve kampove u zemlji koji pruzaju usluge
kampiranja
- UHPA – Udruga hrvatskih putnickih agencija – stiti interese turistickih agencija, ali i korisnike
njihovih usluga
- ACI – Adriatic Croatia International Club – okuplja marine
- OMH – Nacionalna udruga malih obiteljskih hotela – okuplja manje hotele do pedesetak soba
i petnaestak zaposlenih
- Ruralis – povezuje seoska gospodarstva koja pruzaju razne usluge u agroturizmu Istre
3.9. OSNOVNA PODJELA I RAZVOJ MEDJUNARODNIH ORGANIZACIJA UKLJUCENIH U
TURIZAM
- 1919. prve medjunarodne organizacije – Liga naroda i Medjunarodna organizacija rada
- 1898. AIT, Medjunarodni turisticki savez – prva strukovna turisticka organizacija
medjunarodnog karaktera
- 1919. NRA – National Restaurant Association, Americko nacionalno udruzenje restorana
- 1919. AH&LA – American Hotel and Lodging Association, Americko udruzenje hotela i druge
vrste smjestaja
- Medjunarodne organizacije se definiraju kao zajednice vise medjunarodnih subjekata koje su
osnovane medjunarodnim ugovorom ili sporazumom, imaju vlastita tijela i sluze postizanju
nekih zajednickih interesa ili ciljeva
www.referada.hr
- osnovna podjela
o opceg karaktera
o specijalizirane
- mogu djelovati univerzalno ili regionalno
3.10. MEDJUNARODNE ORGANIZACIJE OPCEG KARAKTERA KOJE SU POVEZANE S
TURIZMOM
- svjetske (univerzalne) medjunarodne org. opceg karaktera povezane s turizmom:
o UN
o OECD – Organization for Economic Cooperation and Development, Organizacija za
ekonomsku suradnju i razvoj
- regionalne medjunarodne organizacije opceg karaktera povezane s turizmom
o Europa
CE – Council of Europe, Vijece Europe
CEI – Central Europe Initiative, Sredjnoeuropska inicijativa
Working Communiity Alpe-Adria, Radna zajednica Alpe-Jadran
OESS – Organization for Security and Cooperation in Europe, OSCE,
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
AII - Adriatic-Ionian Initiative – Jadransko-Jonsku inicijativu
o druge regije
Arapska liga
CARICOM – Caribbean Community Region, Zajednica karipskih zemalja
SVJETSKE (UNIVERZALNE) MEDJUNARODNE ORG. OPCEG KARAKTERA POVEZANE S
TURIZMOM
- UN
o brine za zastitinu okolisa i potice odrzivi razvoj turizma
o sudjeluje u izradbi metodologije za definiranje osnovnih statistickih pokazatelja u
turizmu
o potice razvoj slabije razvijenih podrucja u svijetu putem turizma
o inicira medjunarodne konferencije posvecene turizmu
- specijalizirane agencije UN-a
o WHO – World Health Organization, Svjetska Zdravstvena organizacija – propisuje
standarde za zdravlje i sigurnost putnika na medjunarodnim putovanjima
o UNESCO – UN Educational, Scientific and Cultural Organization – zasluzna je za Popis
svjetske bastine kojem je cilj utvrdjivanje, zastita i prezentacija svjetskoga prirodnog i
kulturnog blaga
o UNWTO – World Tourism Organization –
- UNEP – UN Environment Programme
www.referada.hr
REGIONALNE MEDJUNARODNE ORGANIZACIJE OPCEG KARAKTERA
- EU
o stimuliraju se odredjeni oblici turizma (kulturni, omladinski, ruralni i drugi)
o unapredjuje kvaliteta usluga
o provodi zastita turista kao potrosaca
o potice ocuvanje i zastita prirodne i kulturne bastine
o potice zaposljavanje u turizmu i ugostiteljstvu
o provodi standardizacija i poduzimaju druge aktivnosti
- osim Unije, vrlo veliku vaznost za turizam ima Vijece Europe; bavi se poticanjem razvoja
kulturnog turizma tako sto promovira posebne kulturne itinerare povezujuci turisticku
ponudu nekoliko zemalja
- OECD, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju periferno se bavi turizmom kao
cimbenikom odrzanja mira i sigurnosti
3.11. MEDJUNARODNE TURISTICKE ORGANIZACIJE
- prema teritorijalnom naceli i prema podrucju djelovanja se mogu podijeliti na:
o svjetske (univerzalne)
UNWTO
WTTC, World Travel and Tourism Council
o regionalne
ETC, European Travel Commision
PATA, Pacific Asia Travel Association
CTO, Caribbean Tourism Organization
COTAL, Latinko-americka turisticka org.
o strukovne organizacije
4 skupine
organizacije cije clanice pruzaju usluge smjestaja i prehrane – IH&RA,
International Hotels and Restaurants Association
posrednicke usluge u turizmu i usluge prijevoza – UFTA, United
Federation of Travel Agents Associations
organizacije koje se bave zastitiom i prezentaciojom prirodnih i
drustvenih resursa – ICOMOS, International Council on Monuments
and Sites
strukovna medjunarodna udruzenja znanstvenika i drugih strucnjaka
u turizmu – SKAL, Medjunarodno udruzenje strucnjaka za turizam i
putovanja
www.referada.hr
SVJETSKE (UNIVERZALNE) MEDJUNARODNE TURISTICKE ORGANIZACIJE
- UNWTO, Svjetska turisticka organizacija je krovna organizicija u turizmu ciji je glavni zadatak
unapredjivanje opcih uvjeta za razvoj turizma u svijetu
- osnovana 1975. g. u Madridu
- osnovni cilj UNWTO-a
o unapredjenje u razvoj turizma, s namjerom da se unaprijedi gospodarski razvoj,
razumijevanje medju narodima, mir, blagostanje i svekoliko postivanje te uvazavanje
ljudskih prava i osnovnih sloboda bez obzira na rasu, spol, jezik ili vjeru
o poticanje odrzivog razvoja turizma
- sto UNWTO radi?
o vodi brojne medjunarodne projekte
o prikuplja i standardizira pokazatelje u turizmu
o analizira podatke o turistickim kretanjima u svijetu
o prati utjecaj globalnih promjena na turizam i trendove u tirzmu
o organizira medjunarodne skupove
o donosi sve vazne dokumente za turizam
- WTTC, Svjetsko vijece za putovanja i turizam
o utemeljen 1990. g u Londnou radi utvrdjivanja vaznosti turizma za svjetsko
gospodarstvo
o glavni zadatak je uvjeriti vlade pojedinih zemalja u golem doprinos putovanja i
turizma u razvoju nacionalnih gospodarstava i svjetske ekonomije opcenito
REGIONALNE MEDJUNARODNE TURISTICKE ORGANIZACIJE
- ETC
o osnovana 1948.g. kao nacionalni turisticki ured cijele Europe
o utemeljena sa svrhom objedinjene promocije turisticke ponude Europe na
prekomorskim trzistima
- PATA
o regionalna turisticka org. za jugoistocnu Aziju i jedna od najbrojnijih regionalnih
turistickih organizacija u svijetu
MEDJUNARODNE STRUKOVNE TURISTICKE ORGANIZACIJE
- kao sto je vec napisano, 4 su skupine
o organizacije cije clanice pruzaju usluge smjestaja i prehrane
hotelijeri - IH&RA, AH&LA, HOTREC
kampovi i zabavni parkovi – EFCO&HPA
omladinski hosteli u svijetu i Europi – IYHF i EUFED
modernih restorana EMRA, Nacionalna udruga americkih restorana NRA
o organizacije cije clanice pruzaju posrednicke usluge u usluge prijevoza u turizmu
www.referada.hr
udruzenja turistickih agencija i turoperatora; UFTAA, ACTAA, ASTA, WATA,
IFTO, ETOA
org. koje pruzaju posrednicke usluge u turizmu i prijevozu; CLIA, AIT, RDA,
ECF, IATA
o organizacije koje se bave zastitom i prezentacijom resursa (prirodnih i drustvenih)
o strukovna medjunarodna udruzenja znanstvenika i drugih strucnjaka u turizmu,
novinara te sudionika putovanja
www.referada.hr
4. TURISTICKI RESURSI I ATRAKCIJE
4.1. POJMOVNO ODREDJENJE RESURSA U EKONOMIJI I TURIZMU
- u ekonomiji resursi se definiraju kao materijalna i duhovna dobra koja se mogu gospodarski
iskoristiti (valorizirati), odnosno kao cimbenici koji se rabe u proizvodnji nekih roba ili usluga i
sudjeluju u stvaranju realnoga bruto domaceg proizvoda
- ubrajaju se u temeljne cimbenike proizvodnje
- u relativnom smislu su ograniceni zato sto se konstantno trose
- sto je bogatstvo resursa vece i raznovrsnije, to su vece mogucnosti i opsega i kvalitete
proizvodnje dobara, odnosno pruzanja usluga
- danas se upotrebljavaju mnoge zamjenske sirovine
- vrste resursa prema postanku:
o prirodni resursi
cine ukupnost svih prirodno-zemljopisnih uvjeta koji mogu utjecati na
proizvodnju, ali i na cjelinu ekonomskog zivota jedne zemlje
sva ona dobra koja nalazimo u svom okruzenju; zemlja, vode, flora, fauna...
mozemo ih podijeliti na obnovljive (voda, oni koji se regeneriraju) i
neobnovljive (rudna bogatstva, oni koji se trose i nepovratno gube)\
o drustveni (socioekonomski) resursi
cine ih covjek, stupanj ili razina obrazovanja stanovnistva, bastina...
- u ekonomskoj teoriji, proizvodnim resursima se smatraja zemlja, rad i kapital
- TURISTICKI RESURSI (Kusen, 2002.) – sva sredstva koja se mogu privesti nekoj korisnoj svrsi u
turizmu, pri cemu ti resursi moraju imati visok stupanj privlacnosti kako bi svojim
karakteristikama privuklu odredjeni segment turisticke potraznje, sto posebno naglasavaju
Vukonic i Cavlek kao temeljno obiljezje turistickih resursa
- svaki turisticki resurs ne mora biti turistika atrakcija, ali je svaka turisticka atrakcija
turisticki resurs
- turisticke atrakcije su glavni resursna kojem se razvija turizam jer bez turistickih atrakcija ne
bi bilo turizma, ali bez turizma ne bi bilo ni turistickih atrakcija
4.2. PROSTOR KAO KOMPONENTA TURISTICKOG RAZVOJA
- primarna i sekundarna turisticka ponuda
- primarna turisticka ponuda je odredjeni prostor sa svim svojim potencijalima i sadrzajima
- priroda i njeni elementi su bili kljucni motivi turistickih kretanja u zacetku
- pod pojmom prostora u turizmu ne smije se shvacati samo prostor na kojem se turizam
neposredno dogajda, odnosno gdje se zadovoljavaju turisticke potreba (dakle o turistickoj
destinaciji) vec i prostor gdje se stvara i donosi odluka o turistickom putovanju (emitivno
turisticko trziste) te prostor na kojem se zbiva kretanje od domicilnog mjesta do turisticke
destinacije (tranzitorno podrucje)
- obiljezja turistickog prostora; prostora na kojem se razvija turizam
o privlacnost
www.referada.hr
o kvaliteti, odnosno stupnju atraktivnosti nekog resursa ovisi hoce li ga ljudi
posjecivati, i koje doba godine te koje i kolike ce ekonomske ucinke iz takvih
aktivnosti generirati
prirodni i drustveni resursi, da bi bili turisticki resursi, moraju posjedovati
odredjena svojstva koja utjecu na privlacenje privremenih posjetitelja
4 osnovna svojstva turistickih resursa
mogucnost bavljenja razlicitim sportsko-rekreacijskim i drugim
aktivnostima
odredjeni stupanj rijetkosti
odredjeni stupanj znamenitosti
visoka estetska vrijednost resursa
o turisticki potencijal prostora
na osnovi ovih obiljezja moze se tocno utvrditi turisticki potencijal
odredjenog resursa (ponajprije prostora)
o turisticko-trzisna vrijednost
obiljezja i svojstva reusrsa na odredjenom prostoru daju tom prostoru
ekonomsku dimenziju, odnosno turisticko-trzisnu vrijednost. Ona se mijenja
u odredjenim turistickim razdobljima, nije uvijek konstantna
- turizam rabi i pretendira na najatraktivnije resurse u odredjenom prostoru
- izgradnjom prometne infrastrukture i turisticki receptivnih kapaciteta, dodatno se narusava
pa i devastira odredjeni prostor
o nuzno je planirati mjere i postupke svekolike zastite turistickog prostoram ponajprije
u ekoloskom smislu
4.3. ULOGA TURISTICKIH RESURSA U RAZVOJU TURIZMA
- TURISTICKI RESURSI
o ona prirodna ili drustvena dobra koja se mogu turisticki iskoristiti (valorizirati),
odnosno, one pojave, objekte, dogadjaje i sl. koje privremeni posjetitelji (turisti i
izletnici) posjecuju tijekom svog putovanja zbog visokog stupnja privlacnosti,
odnosno atraktivnosti.
o su dio cjeline odredjenog geografskog podrucja, odnosno dio su neke zemlje ili regije,
a bogatstvo turistickim resursima je komparativna prednost tih zemalja ili regija u
gospodarskom razvoju
o te su komparativne prednosti vece i vaznije sto resursi imaju veci stupanj privlacnosti
jer tim svojstvima privlace veci broj posjetitelja i ovaj dio turisticke potraznje prema
kojem je razvoj turizma (turisticke destinacije) strateski usmjeren. Upravo zato
cjelokupna turisticka ponuda se mora temeljiti na izvornim obiljezjima i svojstvima
resursa (prostora) zbog postizanja sto boljih ekonomskih i neekonomskih ucinaka.
- valorizacija resursa u turizmu – ocjena turisticke vrijednosti nekog resursa ili prostora u cjelini
- reminder/ cetri svojstva atraktivnosti – rekreativno, kuriozitetno, znamenito i estetsko
svojstvo
- elementi za ocjenu turisticke vrijednosti resursa (prostora):
o povoljnost geografskog polozaja
www.referada.hr
o udaljenost i prometna povezanost s turisticki emitivnim trzistima
o velicina izvora potraznje
o polozaj resursa u odnosu na glavne turisticke tokove
o polozaj prema konkurentskim i kompementarnim turistickim prostorima
- artificijelni sadrzaji – umjetno stvoreni sadrzaji
- egzistencijalne (osnovne) potreba turista zadovoljava sekundarna ili izvedena turisticka
ponuda (cine je hoteli, moteli, trgovine, restorani i sl.), koja je sekundarna po nastanku, ali ne
mora biti po kvantiteti i kvaliteti
- kako bi se na optimalan nacin valorizirao prostor i pripadajuci resursu, primarna i sekundarna
turisticka ponuda moraju biti uskladjene po kvaliteti
- primarna turisticka ponuda se valorizira preko sekundarne, s to znaci da sekundarna ponuda
pretvara primarnu u ekonomsko dobro.
- klasifikacija turistickih resursa – podjela prema genskom podrijetlu
o prirodni (biotropski) resursi
klimatski, geomorfoloski, hidrografski, biogeografski i pejsazni
o drustveni (antropogenim atropicni) resursi
kulturno-povijesni, etnosocijalni, umjetnicki, manifestacijski i ambijetalni\
4.4. PRIRODNI RESURSI KAO TURISTICKE ATRAKCIJE
KLIMATSKI TURISTICKI RESURSI
- klimatski resursi – ubrajamo klimu koja obiljiezava i pristuna je na pojedinom podrucju te
klimatska obiljezja podrucja kao sto su insolacija, temperatura zraka, relativna vlaznost zraka,
kolicina i vrste oborina te vjetrovi
- povoljna klima je jedan od najvaznijih cimbenika turisticke privlacnosti nekog mjesta, regije ili
vece prostorne jedinice
- prema intenzitetu djeliovanja klima je komplementarni turisticki resurs, ali moze i
samostalno djelovati na privlacenje turista s obzirom na njezina rekreativna svojstva
- klima se definira kao prosjecno vrijeme u tijeku jedne godine na nekom podrucju
o ovisi o nizu cimbenika
- pregled tipova i podtipova klima
o poticajni tipovi klime na turisticka kretanja
umjereno topla klima
umjerena (svjeza) klima
planinski tip klime
hladna klima
o ogranicavajuci tipovi klime na turisticka kretanja
ekvatorijalna klima
tropska klima
pustinjske klime
polarna klima
www.referada.hr
- klimatski elementi (imaju znatan utjecaj na donosenje odluka o odabiru turisticke
destinacije):
o insolacija, vlaznost i temperature zraka, vjetrovi te kolicina i vrsta oborina
- insolacija – dio sunceve energije koji dolazi do zemlje
- podrucja u kojima prevladava suha mediteranska klima turisticki su najatraktivnija
podrucja svijeta
- vrste vjetrova:
o stalni
o periodicni
o lokalni vjetrovi
- vrste oborina
o kisa
o rosa
o mraz
o magla
o snijeg
o tuca
- tipovi vremena
o tip stalno vedrog vremena
o tip stalno vlaznog vremena
o tip promjenjivog vremena
GEOMORFOLOSKI TURISTICKI RESURSI
- sve reljefne raznolikosti i bogatstva povrsinskih i podzemnih oblika zemlje nastalih kao
rezultat djelovanja endogenih pokreta i egzogenog modeliranja
- u turizmu refeljni oblici na Zemlji (udubljenja i uzvisenja) i geomorfoloske pojave u zemlji
imaju bitnu ulogu u oblikovanju turisticke ponude, ali i u izgradnji turisticki receptivnih
kapaciteta, komunalne i druge infrastrukture
- oblici reljefa:
o planine i planinski lanci
turisticka vrijednost porizlazi iz njihova rekreativnog znacenja, odnosno
mogucnosti bavljenja razlicitim sportovima
o vulkani
624 aktivna vulkana u svijetu
o klisure
suzene doline
Djerdap (100km suzena dolina Dunava izmedju Srbije i Rumunjske)
o kanjoni
Grand Canyon – dubina 1800m, u Europi Morace, Pive i Tare u Crnoj Gori,
Cikole u Hrvatskoj
o pecine i spilje
- poseban geomorfoloski resurs su polja u krsu i oblici krkskog reljefa
www.referada.hr
HIDROGRAFSKI TURISTICKI RESURSI
- uz klimu, hidrografski elementi najprivlacniji su cimbenici razvoja suvremenog turizma, bez
obzira na to o kojoj vrsti i specificnom obliku turizma je rijec
- voda u turizmu ima uglavnom rekreativna, ali i estetska svojstva atraktivnosti
- podjela voda
o vode na kopnu
tekucice
rijeke
potoci
stajacice
jezera
bare
podzemne vode
o svjetska mora
- sa stajalista turisticke privlacnosti svjetska su mora i priobalaj najprivlacniji prostori odmora,
zabave, rekreacije i zadovoljavanja covjekovih turistickih potreba
- razvedenost obale posebno je vazna jer osim pejsazne raznolikosti i mogucnosti za kreiranje
raznovrsne turisticke ponude, brojni zaljevi, uvale, zatoni, otoci i poluotoci modificiraju
klimatske elemente i uvjete te pridonose kvalitetnijim osobinama mora i priobalja
- cinitelji privlacnosti mora
o najvaznije je da more bude cisto, da su valovi male cisine, da su morske struje lagane,
da nema velikih razlika plime i oseke, da se obala blago spusta u more, ali mora biti i
dovoljno duboko
o mirnoca mora
o zali i li plaze moraju biti ciste i prostrane kako bi bilo mjesta za kupace i opremu koju
donose
- jezera mogu biti stalna, periodicna ili povremena
o s obzirom na postanak razlikujemo tektonska, vulkanska, ledenjacka, rijecna,
provalijska i umjetna jezera
o premapolozaju dna mogu biti depresije(dno ispod razine mora) i kriptodepresije(dno
nize od morske razine, a povrsina jezera visa od morske razine)
- rijeke su stalne tekucice kojima trajnost protoka, osim izvorske vode, osiguravaju kise i
otopljeni snijeg
o atraktivnosti rijeka vezana je i za neke kuriozitetne oijava na njima – vodopadi,
slapovi (Skradinski buk, Plitvicka jezera, Rastoke kod Slunja), kaskade, brzace i ponore
- podzemne vode – termalni izvori, gejziri i druge „vruce vode“ na zemlji
o termalni izvori su mjesta izbijanja toplih i vrlo toplih voda na povrsionu kroz rasjede u
Zemljinoj kori
o Varazdinske, Krapinske, Tuheljske, Lipicke, Istarske, Stubicke, Bizovace i druge
toplice
- gejziri su termalni vodoskoci u vulkansko-trusnim zonama
www.referada.hr
- ledenjaci su hidrografski oblik koji se formira na planinskim masivima i lancima u velikim
visinama u umjerenim geografskim sirinama
BIOGEOGRAFSKI TURISTICKI RESURSI
- flora i fauna
- tipovi biljaka
o prirodne biljke
ovise iskljucivo o ekoloskim uvjetima podrucja u kojem uspijevaju
o kulturne biljke
to su one pri cijem nastajanju, odrzavanjau, iskoristavanju i sirenju najvece
znacenje i ma covjek, njegovo znanje i trud
- biljni vijet u turizmu ima visestruko znacenej, a osobito estetsko, dekorativno, higijensko i
rekreativno
- posebno znacenje u turistickim kretanjima imaju kuriozitetne biljke, npr. ekvoje u Sj. Americi,
ginko u Kini, runolist na Velebitu i sl. te kulturne biljke, npr. polja ruza u Bugarskoj ili tulipana
u Nizozemskoj, banana u Brazilu ili naranca na Siciliji
- sume su vrlo vazne u turistickim kretanjima zbog svojim funkcija i obiljezja te zbog
mogucnosti uredjenja izletista, izvodjenja strucnih izleta, razvoja lovnog turizma
- zivotnjski svijet ima visestruko znacenje za covjeka, od hrane i odijevanja do koristenja
zivotinja kao vucne snage
o bogatstvo divlajci u sumskim prostranstvima i riba u vodama stvara u turizmu
mogucnosti za sportsko-rekreativne i zabavne manifestacije kao sto su lov, ribolov,
jahanje, fotosafari, borbe s bikovima i sl.
PEJSAZNI TURISTICKI RESURSI
- pod pojmom pejsaza u turizmu razumijeva se jedinstven skup razlicitih prirodnih i drustvenih
resursa odredjenog prostora koji ima raznoliko i visestruko djelovanje na covjeka, pa ih zato
svrstavamo u kompleksvne turisticke motive kretanja
- 3 osnovna geografska elementa koja tvore svaki pejsaz
o sastav tla i geomorfoloski oblici
o vegetacija
o covjek i njegov utjecaj na pejsaz
- 3 velike skupine prirodnih pejsaza (i podskupine)
o planinski pejsaz
alpski, pirenejski, karpatski, himalajski...
o nizinski pejsaz ili pejsaz relativno niskog reljefa
panonski, ukrajinski, nizozemski, sjevernoamericki...
o primorski pejsaz
dalmatinski tip obale, andaluzijski...
- 9 kategorija zasticenih podrucja (u zagradi stanje u Hrv prema DZS uz 02/2010)
www.referada.hr
o strogi rezervati (2)
podrucja s neizmjenjenom ili neznatno izmjenjenom prirodom namijenjena
ponajprije strucnim i znanastvenim istrazivanjima
Bijele i Samarske stijene, Hajducki i Rozanski kukovi na Velebitu
o nacionalni parkovi (8)
zakonom su strogo odredjena i zasticena podrucja od svake eksploatacije
Plitvicka jezera (1949.g., pod UNESCO-m od 1979.g.), Paklenica, Krka, Mljet,
Kornati, Brijuni, Risnjak i Sj. Velebit (1999.)
o parkovi prirode (11)
prirodna ili dijelom kultivirana podrucja s izrazitim estetskim, ekoloskim,
odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turisticko-rekreacijskim
vrijednostima
Kopacki rit, Medvednica, Biokovo, Telascica i Lonjsko polje
o posebni rezervati (80)
podrucja stroge zastite jednog ili vise elemenata prirode
Vrazji prolaz i Zeleni vir, Crna mlaka, Djurdjevacki pijesci, kanjon Cikole
o regionalni parkovi (2)
prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podrucje kopna i/.ili mora s
ekoloskim obiljezjima medjunarodne, nacionalne ili podrucne vaznosti.
Moslavacka gora i podrucje Mura-Drava u Hrvatskoj
o spomenici prirode (119)
pojedinacni su izvorni objekti ili skupina objekata zive ili nezive prirode
Modra spilja, Crveno i Modro jezero, Zlatni rat, Varazdinsko groblje,
Husnjakovo
o znacajni kraobrazi (83)
prirodni ili kutivirani predjeli velike krajobrazne vrijednosti i bioloske
raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti
Rovinjsko priobalno podrucje, podrucje Istarskih toplica, Odransko polje,
podrucje Sutinskih toplica
o park sume (35)
prirodne ili sadjene sume koje su namijenjene odmoru i rekreaciji i imaju
pejsaznu vrijednost. U njoj su dopusteni samo hortikulturno-pejsazni i drugi
radovi u skladu s njezinom namjenom
Maksimi, Cikat (Mali Losinj), Trakoscan, Marjan
o spomenici parkovne arhitekture (121)
cine parkovno oblikovanje nekih povrsina, arboretum, botanicki vrt, perivoj,
neko stablo ili skupina stabala, a koji imaju znanstvenu, kulturnu ili estetsku
vrijednost
u Hrv ih je mnogo, izdvajamo arboretume Opeka u Varazdinskoj zupaniji i
Trsteno pokraj Dubrovnika
4.5. DRUSTVENI RESURSI KAO TURISTICKE ATRAKCIJE
www.referada.hr
- drustveni resursi – sve pojave, objekti, procesi i dogadjaji koji kod covjeka stvaraju potrebu
za kretanjem da bi zadovoljio svoje srustvene i kulturne potrebe, nazivamo drustvenim
(antropogenim) resursima. To su oni sadrzaji za koje su vezana estetska i znamenita svojstva
(atributi), a stvorili su ih narodi ili etnicke skupine u davnoj ili bliskoj proslosti
o dijele se na:
kulturno-povijesne
etnosocijalne
umjetnicke
manifestacijske
ambijetalne
KULTURNO-POVIJESNI TURISTICKI RESURSI
- sacuvani ostaci proslih civilizacija i njihova tehnoloska dostignuca, spomenici i pojedini
objekti, urbanisticke cjeline, umjetnick aostvarenja....
- osnovni motici zbog koji brojni turisti posjecuju ove resurse su njihova raritetnost i razina
umjetnicke vrijednosti, njihovo povijesno znacenje, estetske i druge vrijednosti
- turisti zele zadovoljiti i svoje kulturne potrebe
- najvazniji kulturno povijesni resursi
o doline rijeka Eufrat i Tigris, nekadasnji Babilon
o Nil – faraonski Egipat
o Grcka
o gotika
o barok
ETNOSOCIJALNI TURISTICKI RESURSI
- gurpa etnosocijalnih turistickih resursa vrlo je heterogena jer zahvaca cijeli spektar
materijalne i duhovne kulture jednog naroda, sve sto cini zivot jednog naroda
- narodne igre, pjesme, obicaji, graditeljstvo...
UMJETNICKI TURISTICKI RESURSI
- umjetnicki resursi su spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja nekog naroda te suvremena
dostignuca u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i kazalisnoj umjetnosti
- skupine kulturnih ustanova
o organizatori izlozbi
muzeji, galerije, zbirke, knjiznice i slicne ustanove koje izlazu predmete koji
su ostavstina kulturnih vrijednosti cijeloga naroda ili pojedniog umjetnika
o organizatori priredbi
www.referada.hr
ustanove koje organiziraju priredbe kao sto su kazalisne predstave, koncerti
ili folklorne manifestacije
o organizatori obrazovanja
ustanove vezane uz organizaciju obrazovnih i obrazovno-rekreacijskih
aktivnosti za vrijeme kracih ili duljih skolskih odmora (jezicni seminari, strucni
seminari, kongresi, simpoziji i sl.)
MANIFESTACIJSKI TURISTICKI RESURSI
- manifestacije nisu osnovane radi turizma, ali turizam znatno utjece na njihov postanak,
razvoj, vrijeme odrzavanja pa i kvalitetu
- manifestacije prema vrsti dijelimo na
o kulturne
o sportske
o zabavne
o vjerske
o znanstvene
o gospodarske
- poznate manifestacije u RH:
o kulturne i sportske priredbe
Splitsko ljeto, Dubrovacke ljetne igre
o festivali
Filmski festival u Pulo, Festival djeteta u Sibeniku
o smotre folklora
Djakovacki vezovi, Vinkovacke jeseni, Medjunarodna smotra folklora u
Zagrebu
o viteske igre
Sinjska alka, moreska
o karnevali i poklade, sajmovi, kongresi i sl.
Samoborski fasnik
Rijecki karneval
Spancir fest u Varazdinu
AMBIJETALNI TURISTICKI RESURSI
- manje ili vece prostorne cjeline koje je stvorio covjek svojim radom i umijecem, a koje su
svojim izgledom, tehnikom izvedbe ili funkcijom za turiste posebno privlacne
- tu ubrajamo suvremene zracke i morske luke, sportsko-rekreacijske komplekse itd,
- Stradun u Dubrovniku, Gornji grad u Zagrebu...
www.referada.hr
5. UGOSTITELJSKA DJELATNOST – SMJESTAJ I PRATECE USLUGE
5.1. UVOD
- bit ugostiteljstva je pruziti siguran smjestaj, prehranu i pice osobama koje su na putovanju
5.2. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
- Ugostiteljstvo je pretezno usluzna gospodarska djelatnost koja se bavi pruzanjem
ugostiteljskih usluga u ugostiteljskim objektima
- obavljanje ugostiteljske djelatnosti u HR propisano je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti
- ugostiteljske usluge cine:
o pruzanje usluge smjestaja
o pripremanje hrane i pruzanje usluga prehrane
o pripremanje i posluzivanje pica i napitaka
o pripremanje hrane za potrosnju na drugom mjestu sa ili bez posluzivanja i opskrba
tom hranom (catering)
- obiljezja suvremenog ugostiteljstva:
o gost pri donosenju odluke vodi racuna o kvaliteti usluge, sigurnosti i cistoci
o s obzirom na to da se radi o pretezno usluznoj djelatnosti, proizvodnja je nedjeljiva
od potrosnje
o „pokvarljivost“ ugostiteljskih proizvoda i usluga – ako se, npr., propusti prilika da se
odredjenog dana soba ne iznajmi, taj je prihod zauvijek izgubljen
o poslovni postupci su u vecem dijelu rutinski, sto otvara mogucnost njihove
standardizacije
5.3. POVIJEST RAZVOJA UGOSTITELJSTVA
- povijest razvoja ugostiteljstva je stara gotovo kao i covjecanstvo
- 1765. prvi restoran Boulanger, Pariz
- 1889. Hotel Savoy – prvi luksuzni hotel u Europi
- specificnosti ugostiteljstva u SAD-u
o mobilnost stanovnistva
o simbol prestiza i uspjeha
o ugledna profesija
o multinacionalnost
o jedinstveni ugostiteljski model
- veliki hotelijeri
o Cesar Ritz – svicarac, „kralj hotelijera i hotelijer za kraljeve“
o Ellsworth Statler – „Gost je uvijek u pravu“
o Conrad Hilton
o Ralph Hitz
www.referada.hr
o John Willard Marriott
o Ernest Henderson i Robert Moore – Sheraton
o Kemmons Wilson – Holiday Inn
o Paul Debrule i Gerard Pelisson - franc. korporacija Accor
o Isadore Sharp – Four Seasons
o Jamshetji Nusserwanji Tata – The Taj
o Robert Kuok – Shangri-la
o Rai Bahadur M.S. Oberoi – Oberoi
5.4. USLUGA U UGOSTITELJSTVU
- pruziti uslugu znaci usluziti nekog, biti u funkciji gosta, podrediti vlastite zelje, razpolozenja ili
potrebe zeljama, raspolozenjima, potrebama itd. gosta
- usluga je neopipljiva kategorija koja moze biti kompetitivni cimbenik u izboru hotela. Stoga
ima jednaku, a u mnogim slucajevima i vecu vaznost od interijera, financijske sredjenosti,
organizacije, moderne tehnologije, opreme itd.
- TQM – Total Quality Management – sustav cjelovitog upravljanja kvalitetom koji razumijeva
potpunu predanost ostvarenju maksimalnog zadovoljstva gosta kao najvaznijeg cilja
kontinuiranim naporima svih zaposlenika na svim razinama. To podrazumijeva uslugu po
mjeri (ne standardiziranu) i primijenjenu koncepciju ovlasti
- trenutak istine – koncepcija Jana Carlzona prema kojoj gost donosi zakljucak o kvaliteti
hotela u svakom trenutku u kojem se srece s osobljem hotela, bilo u izravnom (recepcionar)
ili neizravnom susretu (sobarica)
5.5. UGOSTITELJSKI OBJEKTI
- ugostiteljske usluge se pruzaju u ugostiteljskim objektima, koji su namijenjeni, uredjeni i
opremljeni za pruzanje ugostiteljskih usluga, a moraju ispunjavati minimalne uvjete
propisane za pojedniu vrstu ugostiteljskih objekata
- skupine ugostiteljskih objekata s obzirom na vrstu usluga koje pruzaju:
o hoteli
o kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjestaj
o restorani
o barovi
o catering objekti
o objekti jednostavnih usluga
- smjestajni ugostiteljski objekti se razvrstavaju:
o hoteli
hotel bastina
hotel
aparthotel
turisticko naselje
turisticki apartmani
www.referada.hr
pansion
o kampovi
kamp
kamp-naselje
kampiraliste
kamp-odmoriste
o objekti u kojima se pruzaju ugostiteljske usluge u kucanstvu
soba u kucanstvu
apartman u kucanstvu
studio apartman u kucanstvu
kuca za odmor u kucanstvu
kamp u kucanstvu
- kategorizacija ugostiteljskih objekata je svrstavanje objekata iste vrste u kategorije jednake
ili priblizno jednake kvalitete, a na temelju propisanih standarda
o kategorije smjestajnih objekata oznacavaju se odgovarajucim brojem zvjezdica
o kategorizacija ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli
postojeci objekti (hotel, aparthotel, tur. naselje, tur. apartman) od ** do
*****, a novoizgradjeni objekti od *** do *****
pansioni se kategoriziraju – postojeci standard i komfor, novoizgradjeni
komfor
- s aspekta trzista, hoteli se razvrstavaju prema kriterijima:
o vrsta sadrzaja i usluga koju osiguravaju gostima
o standard kvalitete usluge
o cijene (koje odgovaraju ponudjenom standardu usluga)
o lokacija
o nacin gradnje
o pripadnost hotelskom lancu i/ili odredjenom hotelskom brendu
- HOTELI NA TEMELJU RALIZICITIH TRZISNIH ASPEKATA
o lokacija
gradski
primorski
planinski
seoski
o mikrolokacija
uz zracnu luku
u sredistu grada
u predgradju
uz glavne prometnice
plazni
o motiv dolaska gosta
poslovni
kongresni
odmorisni
obiteljski
wellness
www.referada.hr
kasino
o vrsta usluga
s punom uslugom
s ogranicenom uslugom
aparthotel
o velicina
mali – do 75 soba
srednje velicine – 76-149 soba
veliki – 150-299 soba
vrlo veliki – 300-499 soba
mega hoteli – vise od 500 soba
o vlasnistvo
drzavni
institucionalni
privatni
o razdoblje poslovanja
cjelogodisnji
sezonski
5.6. HOTELIJERSTVO U HRVATSKOJ
- struktura smjestajnih kapaciteta u Hrvatskoj 2008.
o privatni smjestaj 46,9%
o kampovi 22,6%
o hoteli 12,5%
o turisticka naselja 5,0%
o ostalo 15,5%
- hotelijerstvo u RH se pocelo razvijati od 1960-ih godina
- hrvatsko hotelsko trziste je podijeljeno na dva osnovna segmenta
o veliki hoteli
vise od 150 soba
o mali hoteli
s manje od 40 soba
- obiljezja malih obiteljskih hotela
o proizvod
obisno do 40 soba
restoran i bar
mogucnost nudjenja i ostalih sadrzaja: manje prostorije za sastanke,
wellness, fitness
o trziste
specijalizirana trzista
pretezno individualni gosti
personalizirani odnos s gostom
o vlasnistvo i financiranje
www.referada.hr
vlasnik pojedinac ili obitelj
doo ili obrt
vlastiti kapital
subvencionirano kreditno financiranje
gotovinske i negotovinske povlastice za vlasnika
o organizacija i zaposlenost
vlasnik i manager u jednoj osobi
vlasnik definira koncepciju i uredjenje objekta
jednostavna i fleksibilna organizacija
racionalno zaposljavanje
briga o ukupnoj isplativosti hotela
- prednosti i nedostaci poslovanja malih obiteljskih hotela
o prednosti
fleksibilniji u prilagodbi trzisnim trendovima
osobnost vlasnika u upravljanju
personalizirani odnos prema gostu
mogucnost izrazite diferencijacije
o nedostaci
ogranicene mogucnosti sirenja
skuplja nabava
nedostatak upravljackih znanja
ogranicene mogucnosti napredovanja zaposlenika
- analiza strukturnih i trzisnih obiljezja hotelijerstva u Hrvatskoj
o mali udio hotela u ukupnim kapacitetima
srpanj 2009. 581 hotel, 51,7 tisuca hotelskih soba, 99,4 tisuca hotelskih
kreveta
o srednja razina kvalitete ponude
49% hotelskih soba se nalazi u hotelima sa 3 zvjezdice
o mala zastupljenost medjunarodnih hotelskih brendova
tek 17% ukupnih hotelskih kapaciteta
o neprivatizirani objekti
2009. preostalo jos 15 turisticko-hotelskih objekata neprivatizirano, to je
50 hotela s oko 10 tisuca hotelskih kreveta
o ulaganje u renoviranje objekata
95% investicija se odnosi na renoviranja ili na rekonstrukcije hotela
o okrupnjavanje hotelskog portfelja
najvece domace hotelijersko-turisticke grupaceije(2008)
Valamar, Maistra, Plava laguna, Blue Sun, Jadranski luksuzni hoteli
- UPUHH – Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske
- HUH – Hrvatska udruga hotelijera i resorantera
5.7. HOTELIJERSTVO U SVIJETU
- suvremeno hotelijerstvo u svijetu obuhvaca:
www.referada.hr
o organizacije koje se bave izgradnjom i razvojem hotela te posjeduju hotelske objekte
o ogranizacije koje upravljaju hotelima bez obzira na vlasnistvo
o fransizne organizacije koje razvijaau hotelske lance, a ne posjeduju hotele niti njima
upravljaju
- Hotelski lanac je sustav hotela udruzenih temeljem odredjenih interesa, odnosno
organizacija koja konkurira u hotelskoj industriji bilo lokalno, nacionalno, regionalno ili
internacionalno, a sastoji se od vise hotela slicne koncepcije ili teme.
- danas se procjenjuje da je 60% ukupnih hotelskih kapaciteta u svijeti dio nekog hotelskog
lanca
- najvece svjetske hotelske organizacije:
o IHG (InterContinental Hotels Group), Accor, TUI AG/TUI Hotels&Resorts, Golden Tulip
Hospitality Group, The Rezidor Hotel Group
- u Europi je samo 1/3 hotela u hotelskim lancima
- u Europi su se razvili ovi hotelski lanci
o nacionalni
o regionalni – nastali organskim razvojem
- vrste afilijacija izmedju hotela i hotelskog lanca
o hotel moze biti u potpunom vlasnistvu i pod upravljanjem hotelskog lanca
o hotel moze biti unajmljen, pod fransizom, pod menadzment ugovorom ili u
hotelskom (marketinskom) savezu
- s obzirom na poslovni oblik, hotelski lanci ukljucuju:
o vlasnicke organizacije, definirane vlasnistvom nad hotelskim objektima u svom
sastavu
o organizacije za hotelski menadzment koje upravljaju hotelima
o hotelske konzorcije, odnosno marketinske saveze
- Hotelska grupacija ili hotelski konzorcij je marketinski savez uglavnom vlasnicki neovisnih
hotela koji se udruzuju radi unapredjenja vlastite trzisne atraktivnosti i dostupnosti
potencijalnim gostima.
o fokus im je marketing sa zajednickim rezervacijskim sustavom
o dijele korporativne troskove, npr. troskove marketinga
o zadrzavaju neovisnost vlasnistva i upravljanja hotelom
o hotelska grupacija moze biti:
lokalna skupina hotela koji promoviraju destinaciju
skupina neovisnih hotela koji su geografski siroko rasprostranjeni i
medjusobno ne konkuriraju
o primjeri: REZolutions, Best Western, Supranational Hotels....
- IH&RA – International Hotel&Restaurant Association, osnovana 1946.g. u Parizu
o jedina globalna poslovna organizacija koja predstavlja ugostiteljsku industriju diljem
svijeta
o zastupa interese 300 000 hotela i 8 milijuna restorana
5.8. SUVREMENE KONCEPCIJE UPRAVLJANJA U UGOSTITELJSTVU
www.referada.hr
- u suvremenom hotelijerstvu su vlasnicka i upravljacka funkcija uglavnom odvojene jer
organizacije za hotelski menadzment u praviku nisu vlasnici hotela kojima upravljaju (one
sklapaju ugovor o upravljanju hotelom s vlasnikom)
- podjela organizacija za hotelski menadzment
o organizacije za menadzment prvog reda
pruzaju usluge operativnog upravljanja i usluge fransize, tj. pravo koristenja
imena, odnosno prepoznatljivog hotelskog brenda
o organizacije za menadzment drugog reda
osiguravaju standard upravljanja hotelom, ali bez hotelskog brenda. Kada
sklapa ugovor o upravljanju hotelom s organizacijom za menadzment drugog
reda, vlasnik se uobicajeno koristi hotelskom fransizom drugih hotelskih
organizacija
- ugovori se obicno sklapaju na razdoblje 10 do 20 godina
- odgovornosti organizacije za menadzment:
o osiguranje kvalitete hotelskog proizvoda i usluga putem profesionalnog upravljanja
hotelskim poslovanjem
o organizacija zaposljavanja odgovarajuceg osoblja i njihovo osposobljavanje
o ostvarivanje prihoda, dobiti i ostalih poslovnih ciljeva, sa ili bez odredjenih jamstava
dogovorenih s vlasnikom hotela
o redovito izvjestavanje vlasnika o stanju u hotelu i o poslovanju
- vlasnik hotela:
o ima pasivnu ulogu u donosenju poslovnih odluka
o preuzima odgovornost za osiguranje potrebnih sredstava
o izdvaja novac u fond za odrzanje kvalitete proizvoda
o vlasniku pripada cjelokupna dobir ostvarena poslovanjem hotela
- organizacija za hotelski menadzment:
o obracunava sljedece naknade za upravljanje
osnovna menadzment naknada – obracunava se na ukupni priihod, npr. 1,5-
3%
stimulativna menadzment naknada – obracunava se na ostvarenu bruto
operativnu dobit hotela
naknada za marketing – obracunava se na ukupni prihod ili prihod smjestaja
rezervacijska naknada – obracunava se u postotku na prihod soba ostvarenih
putem rezervacijskog sustava ili kao odredjeni fiksni iznos po izvrsenoh
rezervaciji putem rezervacijskog sustava
- FRANSIZA
- ugovor o fransizi jest ugovor izmedju hotelskog lanca i vlasnika hotela kojim hotelski lanac
omogucava vlasniku koristenje imena i identiteta hotelskog lanca (brenda) te standardnih
poslovnih postupaka, tehnicko-tehnoloskih standarda, marketinga te sredisnjeg
rezervacijskog sustava
o davaetlj fransize nema vlasnickog udjela vec dobiva fransiznu naknadu
- hotelski brend je naziv, simbol, pojam, dizajn ili bilo koja njihova kombinacija koja se
koristi za identificiranje hotelskog proizvoda ili usluga i njihovo razlikovanje od
konkurentskih
www.referada.hr
5.9. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE HOTELOM
- razvijaju se poslovne jedinice
- nacelo jedinstvenog naloga – zaposlenik ne smije imati vise od jednog neposrednog
nalogodavca
- odgovornosti generalnog direktora hotela
o odnosi s investitorom
o upravljanje hotelom grupacije zasticene marke
o odnosi s lokalnom zajednicom
o vodjenje upravljackim timom hotela
o upravljanje hotelom
- vjestine generalnog direktora
o konceptualno promisljanje
o medjuljudska komunikacija
o sposobnosti administriranja
o tehnicke sposobnosti
- generalni direktor mora ucinkovito i interaktivno komunicirati s razlicim interesnim
skupinama
o neposredno podredjeni zaposlenici – sustav delegiranja ovlasti
o drugi hotelski zaposlenici – MBWA – Management by wandering around, tj.
rukovodjenje neposrednim kontaktima sa zaposlenicima u svim odjelima
o gosti – moraju biti u kontaktu kako bi dobili neposredne informacije o usluzi
o vanjske organizacije
o ostali u lokalnoj zajednici
- organizacija velikih hotela – odjeli
o operativni odjeli
recepcija, domacinstvo, hrana i pice (prihodovni odjeli)
o odjeli podrske
marketing i prodaja, financije, nabava, odrzavanje, sigurnost i ljudski resursi,
kontroling i upravljanje prihodom (troskovne jedinice)
- odjeli u velikim hotelima se mogu dijeliti i na:
o prihodovne jedinice (gore navedene)
o troskovne jedinice (gore navedene)
UPRAVLJANJE ODJELOM SMJESTAJA
- sef recepcije je odgovoran izravno generalnom direktoru
- odjel se sastoji od portirnice (sire recepcije) i recepcije (uze recepcije)
- sef recepcije je nadredjen jedinicama kao business centar, bazen i telekomunikacije
www.referada.hr
UPRAVLJANJE ODJELOM DOMACINSTVA
- glavna domacica je odgovorna izravno generalnom direktoru
- odjel domacinstva se dijeli na jedinicu smjestaja, jedinicu javnih prostora, praonicu rublja i
kemijsku cistionicu te dekoraciju
UPRAVLJANJE ODJELOM HRANE I PICA
- direktor HiP-a je odgovoran izravno generalnom direktoru
- glavni sef kuhinje vodi pripremu hrane i odgovoran je za uspjesnost odjela hrane i pica,
zajedno s direktorm HIP-a
- hoteli koji nemaju odjel hrane i pica, nego nude samo usluge nocenja i dorucka zovu se garni
hoteli i ne mogu biti kategorizirani s 5 zvjezdica prema hrvatskom pravilniku
ODJELI PODRSKE
- marketing i prodaja
- odrzavanja
- ljudski potencijali
- financije i kontroling
- nabava
- sigurnost
- upravljanje prihodom
- upravljanje prihodom smjestaja
5.10. RESTORANI I OSTALI OBJEKTI PREHRANE I PICA
- 4 skupine ugostiteljskih objekata za pruzanje usluga prehrane i pica i podskupine
o restorani
restoran
gostionica
zdravljak
zalogajnica
pecenjarnica
pizzeria
disko
slasticarnica
objekt brze prehrane
o barovi
kavana
nocni klub
www.referada.hr
nocni bar
diskoklub
caffe bar
pivnica
buffet
krcma
konoba
klijet
o objekti jednostavnih usluga
objekt jednostavnih brzih usluga
objekt jednostavnih usluga:
u kiosku
u nepokretnom vozilu
u satoru
na klupi
na kolicima
o catering objekti
pripremnica obroka (catering)
- prema organizaciji:
o velike organizacije
o pojedinacni objekti
- za uspjeh u poslovanju restorana od odlucujuceg je znacenja lokacija restorana, koncepcija
(tematiziranje), ugodjaj i uredjenje, ponuda hrane i pica te usluga kao jedan od najvaznijih
faktora uspjeha
5.11. PRATECE USLUGE
- objekti za pruzanje usluga rekreacije i zabave
o razliciti sportski tereni i objekti
o wellness i spa objekti
o tematski i zabavni parkovi
o kasina
- industrija sastanaka – organizacija sastanaka i konferencija
o ICCA – international Congres & Convention Association
o Hrv ima 76 objekata u kojima se odrzavaju skupovi, 334 dvorane, 41000 mjesta
o u Hrv postoji 5 dvorana za vise od 1000 sudionika
www.referada.hr
6. MEDJUZAVISNOST TURIZMA I PROMETA
6.1. UVOD
6.2. OSNOVNA OBILJEZJA POVEZANOSTI PROMETA I TURIZMA
- veza je vrlo duboka i kompleksna
- promet omogucava velikom broju putnika-turista savladavanje prostornih razlika i cini im
dostupnim prirodna obiljezja odredjenog prostora i njegove atrakcije
- 4 osnovne komponente turizma prema Millu i Morrisonu
o trziste
o putovanje
o destinacija
o marketinski mehanizmi
- turizam kao sustav aktivnosti ne moze funkcionirati bez gore navedenih komponenti koje su
medjusobno povezane ponajprije protokom informacija te putovanjem iz emitivne u
receptivnu zemlju
- uloga prometa u turizmu
- promet je vrlo vazan cimbenik razvoja turizma i turizam bez njega ne moze funkcionirati
6.3. PROMETNA INFRASTRUKTURA U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA
- prometna politika je skup mjera koje poduzimaju razliciti drustveni i ekonomski subjekti, dio
je gospodarske politike i razvojne politike zemlje, ona je pravaac ili nacin akcije izabrane
izmedju vise varijanti i u okviru danih uvjeta radi postizanja ciljeva kojima se tezi i kao takva
odgovor je vlade na nacionalne prometne potrebe zbog cega cesto nosi atribut nacionalne
politike
- determinante prometne politike – cinitelji koji utjecu na razvoj prometne politike;
geografsko-prometni polozaj zemlje, geopoliticki polozaj zemlje, refeljna obiljezja zemlje,
oblik prostora...
- instrumenti prometne politike – ekonomska i administrativna sredstva sto ih nositelji
prometne politike upotrebljavaju za ostvarivanje odredjenog cilja ili skupine ciljeva
- glavni instrumenti prometne politike
o instrumenti politike regulacije – tehnicki standardi, politika parkiranja, ogranicenje
brzine..
o instrumenti politike cijena – parkiralisne pristojbe, uskladjivanje vozarina
o instrumenti investicijske politike
o instrumenti organizacijske politike – upravljanje javnim prijevozom i koordinacija
o instrumenti koji utjecu na ponasanja korisnika prijevoza – prihvacanje novog stava
prema javnom prijevozu
o izdavanje dozvola za ulazak na trziste
o nacionalizacija
www.referada.hr
o koncesije
- prometna infrastruktura – cjelokupnost gradjevinskih objekata i ostalih tehnickih uredjaja
koji sudjeluju u prijevozu putnika i tereta te prijenosu energije i vijesti
o cestovna prometna infrastruktura
o zeljeznicka prometna
o infrastruktura zracnog prometa
o infrastruktura pomorskog prometa
o infrastruktura rijecnog prometa
o infrastruktura telekomunikacijskog i postanskog prometa
- glavna obiljezja prometne infrastrukture su staticni karakter, dug vijek trajanja i visoka
investicijska ulaganja
- pozitivan utjecaj prometne infrastrukture
o prometne pogodnosti
o pozitivni efekt na standard stanovnistva
o omogucavanje razvoja novih gospodarskih programa
o aktiviranje gospodarskih djelatnosti koje u tom podrucju nisu postojale
- negativni utjecaj prometne infrastrukture
o ekoloski problemi
o vizualna degradacija okolisa
o ugrozenost zivota, zdravlja i imovine
o ugrozavanje kvalitete zivota lokalnog stanovnistva
- cimbenici razvoja turisticke destinacije:
o dostignut stupanj razvijenosti vlastite prometne infrastrukture
o prometna infrastruktura njezinih glavnih emitivnih trzista
o prometne infrastrukture glavnih konkurenata na turistickom trzistu
- cimbenici prometne infrastrukture – kakvu prom. infr. treba pojedina turisticka destinacija
ovisi o:
o njezinom prometno-zemljopisnom polozaju
o strukturi turista koji posjecuju tu destinaciju
o zemlji podrijetla turista koji posjecuju tu destinaciju
- cimbenici izbora prijevoznog sredstva turista ovisi o:
o izboru destinacije
o trajanju putovanja
o nacinu na koje je putovanje organizirano
o razini raspolozivih informacija
o dostupnosti informacija
o postojecim mogucnostima u prijevozu
o dostupnosti drughi vrsta prijevoza i informacija o njima
o kupovnoj moci pojedinca/kolicini novca s kojom razpolaze
o cijeni/trosku prijevoza
- VRSTE PUTNICKOG PROMETA
o cestovni putnicki promet
autobusni prijevoz
prijevoz vlastitim prometnim sredstvima
prijevoz iznajmljenim prometnim sredstvima
www.referada.hr
taksi prijevoz
ostali oblici cestovnog prijevoza
o zracni putnicki promet
redoviti (linijski), povremeni, charter, zracni promet LLC (niskobudzetnim
zrakoplovnim prijevoznicima)....
o vodeni putnicki promet
pomorski promet
rijecno-jezersko-kanalski promet
o zeljeznicki putnicki promet
medjunarodni i domaci, prigradski, turisticki...
o putnicki promet brdskim zeljeznicama i zicarama
putnicki promet brdskim zeljeznicama
zicarski putnicki promet
o kombinirani putnicki promet
fly&drive
fly&rail
drive&rail
drive&sail
6.4. PRISTUPI U RAZVOJU PROMETA U DESTINACIJI
- u pristupu planiranja prometa za potreba neke turisticke destinacije mozemo govoriti o 4
dimenzije prometa:
o vanjska prometna dostupnost
znaci povezanost turisticke destinacije s njezinim potencijalnim emitivnim
trzistima
mogucnost dolaska u konkretnu destinaciju nekoim prijevoznim sredstvom
od ishodista putovanja pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu ili
motiv putovanja
najvazniji aspekti analize:
vrijeme trajanja putovanja
cijena usluge prijevoza
udobnost prijevoza
sigurnost prijevoza
osobne preferencije putnika
o unutrasnja prometna dostupnost
osigurava mobilnost turista u nekoj turistickoj destinaciji radi zadovoljavanja
njihovih turistickih potreba
mogucnost dolaska do pojedinih odredista u turistickoj destinaciji od
smjestajnog objekta pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu putovanja
o prateci usluzni objekti (PUO) uz prometne pravce
visefunkcionalni prostori uz autoceste koji su namijenjeni zadovoljavanju
osnovnih i dodatnih potreba putnika i vozila
o promet u mirovanju
www.referada.hr
ovi aspekti prometa:
osiguravanje dovoljnog broja i na odgovarajuci nacin rijesenih
parkirnih mjesta
promoviranje koncepcija – „parkiraj i vozi“, „parkiraj i hodaj“
uvodjenje pjesackih zona
promoviranje europske inicijative, tzv. zelenih putova
organiziranje i podupiranje javnih kampanja
- dvije suprotstavljene koncepcije u pristupu i organizaciji prometa za potrebe turizma
o Transport for Tourism
sam prijevoz uobicajeno nije cilj, nego nuznost turistickog kretanja. Na
prijevoz se gleda kao na nacin i sredstvo savladavanja prostornih udaljenosti.
Dominira troskovni model, a ne model korisnosti te koncepcija ustupaka za
ustupak
o Transport as Tourism
pristup koji gleda na promet kao na integralni dio turistickog dozivljaja i
sastavni je dio turisticke ponude. Nije dominantan troskovni model, nego
model zasnovan na dozivljau
6.5. ZASTUPLJENOST POJEDINIH VRSTA PROMETA U TURIZMU
- struktura koristenja prijevoznih sredstava u medjunarodnom turizmu u 2007.:
o zracni prijevoz 47%
o kopneni prijevoz 42%
o vodeni prijevoz 7%
o zeljeznicki prijevoz 4%
- istrazivanje Reiseanalyse – kontinuirano istrazivanje njemackog turistickog trzista
- percepcije putnika o pojedinim vrstama prijevoznih srestava
o osobni automobil
pozitivno misljenje – neovisnost, individualnost, brzina, udobnost,
pokretljivost, obitelj s djecom, puno prtljage, domor
negativno – cijena benzina, zagusenja, nezgode, kvarovi, neugodni mirisi,
stres, naporno, buka
o vlak
pozitivno – udoban, miran, bez stresa, siguran
neg – spor, prenatrpanost, presjedanje, skup
o autobus
poz – jeftin, kontakti sa suputnicima, veselo, osjecaj zajednistva
neg – uzak, los zrak, buka, prespor, ljuljanje
o carter letovi zrakoplovom
poz – brz, udoban, jeftiniji od redovitih linija
neg – strah, nesigurnost, otmice, uzak, puno ljudi
o redovite zrakoplovne linije
poz – daleka putovanja, dobar servis, brz, udoban, komforan
neg – preskup, strah, mucnine, samo za poslovna putovanja
www.referada.hr
o brod
poz – odmor, lezanje na suncu, morski zrak, romantika
neg – morska bolest, opasan, oluje, dosadan, skup, polagan
- prema istrazivanjima ETC, automobil ce i dalje ostati dominantno prijevozno sredstvo u
europskim putovanjima (>70%)\
- istrazivanje Tomas, koje provodi Institut za turizam iz Zagreba
o struktura koristenja prijevoznih sredstava za odlazak na odmor 2007. domaci i strani
turisti u RH
auto, motocikl – 81%
autobus – 7,7%
zrakoplov – 8,6%
vlak – 0,3%
brod – 0,7%
6.6. INTERDISCIPLINARNI PRISTUP ISTRAZIVANJU PROMETA I TURIZMA
- podrucja istrazivanja prometa i turizma
o medjuzavisnost putovanja i zdravlja
svrha istrazivanja – otkrivanje uzroka straha od letenja, njegovih posljedica
na zdravlje putnika i pronalazenje nacina na koji je moguce sasvladati strah
o pojava SARS-a i utjecaj na putovanja i turizam
podrucje koje treba istraziti da bi se na adekvatan nacin reagiralo i imalo na
raspolaganju potrebne mjere
o medjuzavisnost kvalitete usluga prijevoza i razine sigurnosti
istraziti i definirati faktore koji utjecu na percepciju putnika o kvaliteti
prijevoza s ciljem podizanja njezine razine
o izucavanje razine primjene marketinga u kopnenom prijevozu
nastoji se utjecati na promjene imidza pojedinih prijevoznih sredstava
o medjuzavisnost prometa i odrzivog razvoja turizma
svrha istrazivanja je pronalazenje odgovarajucih mjera kako uskladiti
planiranja razvoja turizma i planiranja razvoja prometne infrastrukture
6.7. PRIORITETI RAZVOJA PROMETNOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE ZA POTREBE
TURIZMA
- glavni ciljevi prometne politike u RH:
o dobra prometna povezanost unutar zemlje
posebno izmedju primorkog i kontinentalnog dijela Hrvatske
o dobra prometna povezanost s okruzenjem
uspostavljanje dobre prometne povezanosti sa susjednim drzavama
o razvoj tranzita
- prometni sustav se pojavljuje kao cimbenik unapredjenja ili limitiranja razvoja turizma, tako
da ga treba razvijati tako da bude sinkroniziran po pojedinim granama
www.referada.hr
7. TURISTICKO POSREDNISTVO – TURISTICKE AGENCIJE I TUROPERATERI
7.1. UVOD
- posrednici u turizmu imaju ulogu koordinatora i realizatora interesa ponudjaca i korisnika
turistickih proizvoda/usluga
- glavni predstavnici turistickog posredovanja danas su turisticke agencije i turoperatori
7.2. THOMAS COOK – ZACETNIK AGENCIJSKOG POSLOVANJA U SVIJETU
- faktori turistickog trzista
o kompleksnost turistickog putovanja – trazenje najpogodnijeg nacina na koji ce se
objediniti veci broj pojedinacnih usluga koje pruzaju razliciti subjekti turisticke
ponude, a koje turist konzumira u sklopu zadovoljavanja turisticke potrebe
o tehnicko usavrsavanje prijevoznih sredstava – stvaranje mogucnosti da se preveze
sto veci broj ljudi odjednom
o masovnost putovanja
o mogucnost ostvarivanja zarade obavljanjem posrednicke djelatnosti ove vrste
- ovom izazovu je prvi odgovorio Thomas Cook
o 5. srpnja 1841. prvo organiziratno turisticko putovanje s unaprijed odredjenim
programom / pocetak agencijskog poslovanja
o izlet vlakom od Leicestera do Leughborougha za 570 sudionika Antnialkoholicarskog
drustva
- pocetak agencijskog poslovanja u RH
o braca Mihanovic
o 29. travnja – 6. svibnja 1863. pausalno putovanje u Gradac i Bec
o 2. listopada 1923. osnovana agencija Putnik u Beogradu, mada je na Hrvatskim
prostorima prva agencija bila Wagonlit
7.3. DEFINICIJA I FUNKCIJE TURISTICKE AGENCIJE
- Zakon o pruzanju usluga u turizmu
- Turisticka agencija (Klatt i Fischer, 1961.) – subjekt koji usluge trecih subjekata, koje su
potrebne za putovanje i boravak, posreduje turistima ili te usluge nudi u posebnim
kombinacijam kao nove „vlastite usluge“
- Turistica agencija (prema Hrv. zakonu) – trgovacko drustvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili
njihova organizacijska jedinica koja pruza usluge organiziranja putovanja ili posredovanja
usluga vezanih za putovanje ili boravak turista
- usluge koje turisticke agencije mogu pruzati klijentima prema zakonu:
o posredovanje u podrucju prijevoza putnika
o posredovanje u pruzanju ugostiteljskih usluga
o organiziranje i provodjenje turistickog aranzmana
www.referada.hr
o posredovanje u pribavljanju ostalih usluga
o davanje informacija i savjeta klijentima
- temeljne funkcije turistickih agencija
o posrednicka funkcija
povezati turisticku ponudu s turistickom potraznjom
turisticka agencija posreduje u pribavljanju pojedinacnih usluga za svoje
klijente
vrlo cesto na trzistu posreduju u prodaju tudjih turistickih aranzmana,
odnosno gotovih proizvoda drugih turistickih agencija ili turoperatora
za sve usluge posredovanja naplacuju proviziju kao naknadu za obavljeni
posao
o informativno-savjetodavna funkcija
davati klijentima raznosvrsne informacije i savjete iz najsire domene
putovanja, kulturnih i drugih dogadjaja u pojedinim mjestima
najcesce ostvaruju tu funkciju u izravnom, usmenom kontaktu s klijentima
o funkcija oglasavanja
raspolazu s vrlo razlicitim promotivnim materijalima koje distribuiraju
krajnjim korisnicima/klijentima
o organizatorska funkcija
turisticka agencija nastupa na trzistu kao kreator, inicijator i organizator
putovanja
u ulozi organizatora posluje u svoje ime i za svoj racun
proizvod agencije u koji ulazu svoj vlastiti kreativni rad naziva se turisticki
aranzman, paket-aranzman ili pausalno putovanje
- paket-aranzman (pausalno putovanje) – jest unaprijed utvrdjena kombinacija od najmanje
dvije pojedinacne usluge koje se sastoje od prijevoza, smjestaja ili drugih turistickih i
ugostiteljskih usluga sto cine cjelinu, a pruzaju se u vremenu duljem od 24 sata ili ukljucuju
barem jedno nocenje te se prodaju po ukupnoj unaprijed utvrdjenoj (pausalnoj) cijeni
- odrednice paket-aranzmana
o najmanje dvije usluge
o pausalna cijena
- Pausalna cijena – znaci da korisnik ne moze iz te cijene razaznati koliko placa pojedinacne
usluge iz kojih se sastoji cijena aranzmana, a ta cijena mora biti niza od one koju bi turist
platio kada bi sam za sebe organizirao takav aranzman
- turisticke agencije su upravo organizatorskom funkcijom uvelike utjecale na
„demokratizaciju“ putovanja jer su omogucile sirokom sloju stanovnistva da se ukljuci u
turisticka putovanja
7.4. KANALI DISTRIBUCIJE U TURIZMU
- ponudjaci na turistickom trzistu mogu doci do klijenta izravnim putem ili putem posrednika, a
na taj nacin govorimo o:
o izravnoj distribuciji – ponudjaci u izravnom kontaktu s klijentima, bez posrednika
www.referada.hr
o neizravnoj distribuciji – klijenti se susrecu s pruzateljem usluge tek kad ju stvarno
pocinju koristiti
- u sustav distribucije u turizmu ulaze turisti, pruzatelji usluga i turisticki posrednici
- vrste kanala distribucije u turizmu
o izravni kanal
pruzatelji usluge potrosaci / turisti
o kanal na jednoj razini
pruzatelji usluge turisticke agencije potrosaci / turisti
o kanal na dvije razine
pruzatelji usluge turoperatori turisticke agencije potrosaci / turisti
- promocija turistickih usluga
o znatno kompleksnija aktivnost u usporedbi s promocijom materijalnih proizvoda
o najzastupljeniji promocijski instrument je katalog aranzmana
Svaki katalog aranzmana sadrzava naslovnu stranicu, uvodne stranice,
promotivne turisticke destinacije, informacije i smjestajnim objektima,
pregled cijena i vremenski raspored aranzmana te uvjete bukinga i
informacije vezane uz moguci raskid ugovora.
7.5. OSNOVNE RAZLIKE IZMEDJU TUROPERATORA I TURISTICKIH AGENCIJA
- turoperateri su trgovci na veliko (grosisti), a turisticke agencije na malo (detaljisti)
- razlike:
- turisticke agencije
o trgovci na malo
o posrednici
o prodaje usluge u svoje ime, ali za tudji racun
o plasira na trziste tudje proizvode
o osnovni izvor prihoda: provizija
o ne snosi rizik za neprodane kapacitete
o ima izravni kontakt s klijentima
o izravno prodaje usluge klijentima
o lokacija mu je vrlo bitna za uspjeh u poslovanju
o glavna funkcija je posrednicka
o prevladava opca informativno-savjetodavna funkcija
o vrlo izrazena komercijalno-propagandna funkcija
- turoperatori
o trgovac na veliko
o poduzetnik i posrednik
o kupuje usluge u vlastito ime i za vlastiti racun
o kreira vlastiti proizvod
o osnovni izvor prihoda: prodaja vlastitih proizvoda
o snosi rizik za neprodane kapacitete
o po pravilu nema izravni kontakt s klijentima
o svoje proizvode najcesce prodaje uz pomoc posrednika
www.referada.hr
o lokacija nije presudna za uspjesno poslovanje
o glavna funkcija je organizatorska
o ima na trzistu specificnu informativno-savjetodavnu funkciju
o promocijska funkcija vrlo izrazena
- mnoge turisticke agencije djeluju i kao organizatori putovanja, ali se zbog te aktivnosti ne
mogu svrstati u turoperatore jer glavni izvor svojih prihoda ne ostvaruju po osnovi
organizacije putovanja. Takve agencije se nazivaju grosisticko-detaljisticke agencije. u Hrv,
npr. Generalturist, Atlas, Kompas..
- vrste turistickih agencija
o emitivne
iniciraju, organiziraju i omogucuju realizaciju putovanja i boravka turista na
domacem ili inozemnom trzistu. U hrv ih ima oko 200
o receptivne
posluju na receptivnom turistickom trzistu, a glavna im je zadaca organizirati
prihvat te sadrzajan boravak turista u turistickoj destinaciji. S obzirom da je
Hrvatska turisticki receptivna zemlja, prevladavaju receptivne turisticke
agencija; oko 450.
danas se polako transformiraju u organizacije destinacijskog menadzmenta
(DMC; Destionation Management Company) koje na sebe preuzimaju ulogu
organizatora sadrzajnog boravka u destinacijama
o emitivno-receptivne
agencije su dijelom svog poslovanja emitivne, a dijelom receptivne
- turisticke agencije su jos uvijek dominantan kanal distribucije usluga u turizmu
- internet je postao najveca prijetnja svim posrednicima na turistickom trzistu
- turisticke agencije moraju prihvatiti novu tehnologiju kao partnera, a ne kao prijetnju jer ce
tako moci podignuti razinu svojih usluga koje pruzaju klijentu na trazenu razinu kvalitete
7.6. NACELA POSLOVANJA TUROPERATORA
- pojavljuje se kao poduzetnik u dijelu organizacijskog putovanja
- turoperater zakupljuje razlicite kapacitete/usluge koje ce postati sastavni dio njegova
turistickog proizvoda – paket-aranzmana
- temeljena filozofija poslovanja
o zakup velikog broja razlicitih kapaciteta kreiranje velikog broja aranzmana po
povoljnim cijenama masovna prodaja tako kreiranih aranzmana
- turoperater svojim partnerima jamci bolju iskoristenost kapaciteta, sto znaci i vece prihode
- primjenjujuci nacelo ekonomije razmjera u organizaciji turistickih putovanja, turoperatori su
uspjeli revolucionizirati organizaciju turistickih putovanja te su ubrzo postali glavni generatori
turisticke potraznje
- prednost koristenja usluga turoperatora ej u tome sto im stede vrijeme i novac jer su usluge
skoro uvijek jeftinije od onih koje bi platili da sami traze usluge
www.referada.hr
- turoperatori na sebe preuzimaju rizik neispunjenja ili manjkavog ispunjenja bilo koje usluge u
aranzmanu u njihovoj organizaciji te su odgovorni i za sigurnost klijenta tijekom putovanja i
na odmoru
- koristi od suradnje s turoperatorom za pruzatelje usluga
o okupljaju turisticke potrosace
o poticu turisticku potraznju
o poticu turisticku promidzbu
o distribucija – turoperatori imaju dobro organizirane kanale distribucije
7.7. ULOGA TUROPERATORA U TURISTICKOM SUSTAVU
- turoperatori sudjeluju s oko 5-% u ukupnom fizickom opsegu medjunarodnog organiziranog
turistickog prometa u svijetu
- najveca trzista organiziranih putovanja u svijetu:
o Njemacka – 39 milijuna org. putovanja na godinu
o Velika Britanija – oko 20 milijuna
o Japan – vise od 12 milijuna
- vodeci europski turoperatori u svom sastavu osim turoperatora imaju i carter-zrakoplovne
kompanije, hotelske lance u turistickim destinacijama, lanac detaljistickih turistickih agencija
putem kojih prodaju svoje aranzmane na emitivnom turistickom trzistu, mrezu receptivnih
turistickih agencija u turistickim destinacijama, rent-a-car agencije i sl.
- vodeci turoperatori u Europi i prihodi u mlrd. EUR u 2008.:
o TUI AG 15639
o Thomas Cook 11715
o REWE 4283
o Kuoni 2866
o Club Mediterranee 1727
- modularna putovanja – davanje mogucnosti klijentima da iz ponude turoperatora izaberu
sto njima najvise odgovara, a cijena se onda formira prema tako individualno odabranom
paketu
- virtualni organizatori putovanja – on-line sustavi koji omogucuju kupnju aranzmana po
dnevno aktualnim cijenama, cime su povecali konkurentnost i utjecali na smanjenje marzi
turoperatora
www.referada.hr
8. TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU
8.1. UVOD
- zbog ekonomskih koristi koje proizlaze iz razvoja turizma, opravdano je stekao status iznimno
vazne komponente nacionalnih gospodarstava mnogih zemalja
- razne zemlje u razvoju turizma vide izlaz iz gospodarskih i socijalnih problema (nerazvijene
zemlje), a druga skupina zemanja u vecoj ili manjoj mjeri sam oslanja na razvoj turizma radi
dodatnog poticanja opceg gospodarskog rasta i razvoja (zemlje u razvoju i razvijene zemlje)
- uz ostvarivanje koristi dolaze i negativne posljedice turizma
8.2. TURIZAM KAO EKONOMSKA KATEGORIJA
- razliciti termini kako bi definirali u kojoj ekonomskoj kategoriji turizam pripada
o turisticka industrija
o industrija putovanja
o turisticka djelatnost
o turisticki sustav
o turisticko gospodarstvo
o gospodarska grana – krivo
o turisticki sektor
- zbog toga treba razjasniti kojoj ekonomskoj kategoriji turizam kao pojava pripada
TURIZAM KAO GOSPODARKA AKTIVNOST
- turizam je gospodarska aktivnost, ali u potpuno neodredjenom kontekstu jer se taj pojam ne
moze rabiti kao okvir za analizu njegova obuhvata u nacionalnom gospodarstvu, vec samo
odredjuje njegov gospodarski karakter
TURIZAM KAO GOSPODARSKA DJELATNOST
- npr., djelatnost pruzanja usluge smjestaja u hotelima je samo dio gospodarske grane
ugostiteljstva, ili preciznije, skupa djelatnosti pruzanja usluga smjestaja te pripreme i
usluzivanja hrane i pica
TURIZAM KAO INDUSTRIJA
- plodno tlo za potenciranje nerazumijevanja i pogresnog shvacanja
- industrija se u pravilu veze uz preradu sirovina, zbog toga dolazi do nerazumijevanja
www.referada.hr
TURIZAM KAO GOSPODARSKA GRANA
- ekonomika turizma je znanstveno utemeljena disciplina cije je mjesto u opcoj ekonomskoj
teoriji zasluzeno i argumentirano, a odnosi se na dio znanosti koji opisuje, analizira,
objasnjava i dovodi u vezu pojave i odnose u turizmu s gledista njihovih ekonomskih ucinaka i
odraza
- moguc je odabir samo jedne od usluga pojedine gospodarske grane jer je nemoguce biti u isto
vrijeme na dva razlicita mjesta
- turizam nadilazi okvir gospodarske grane jer je skup komplementarnih proizvoda i usluga
razlicitih gospodarskih grana i djelatnosti, bez obzira na to sto u jednom njegovom segmentu
proizvodi i usluge medjusobno konkuriraju
- proizvodi i usluge u turizmu su u velikoj vecini medjusobno komplementarni, a ne
konkurentni
TURIZAM KAO GOSPODARSKI SEKTOR
- turizam ne moze biti okarakteriziran ni kao sektor gospodarstva jer se za sovju ekonomsku
aktivnost izravno koristi manjim ili vecim ucincima svih sektora nacionalnog gospodarstva
TURIZAM KAO GOSPODARSTVO
- netocno jer je nacionalno gospodarstvo najsira ekonomska kategorija, cime je postavljen
presirok okvir za sagledavanje ukupnih ucinaka turizma na nacionalno gospodarstvo
U KOJU ONDA EKONOMSKU KATEGORIJU SVRSTATI TURIZAM
- iz gore navedenih mogucnosti koje pruza opca ekonomska teorija moze se zakljuciti da je
turizam:
o visokosofisticiran integralni sustav u okviru nacionalnog gospodarstva ciji djelokrug
i struktura nadilaze ekonomske kategorije djelatnosti, grane, industrije i sektora, a
cine ga medjusobno povezani, heterogeni, medjuovisni i komplementarni
fragmenti razlicitih gospodarskih grana i djelatnosti koji zajedno cine logicku,
funkcionalnu i uravnotezenu cjelinu
- sofisticiranost sustava – upucuje na njegovu krajnju slozenost i mehanizmom otvorenog
trzista doziranosti svake od sastavnih komponenti kako bi se postigla potpuno logicka,
funkcionalna i uravnotezena cjelina
- integralnost sustava – upucuje na sposobnost turizma u povezivanju medjusobno razlicitih
komponenti nacionalnog gospodarstva, koje, da nema turizma, ne bi ni bile u mogucnosti
ostvarivati dodatne ekonomske ucinke
www.referada.hr
- slozenost sustava – sve se vise pokazuje kao nuznost, a ne kao preporuka jer su dosezi
njegovih ucinaka dokazali da bez sustavnog pristupa razvoj turizma moze dovesti do
dugorocno stetnih ireverzibilnih posljedica
8.3. OBUHVAT TURIZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU
- turizam je krajnje slozena ekonomska kategorija ciji obuhvat u strukturi nacionalnog
gospodarstva nije moguce metodoloski potpuno definirati
- unatoc mnogim konferencijama jos uvijek nije postignut jedinstven globalni konsenzus oko
metodoloskih postupaka po kojima bi, na unificiran nacin, u svakome nacionalnom
gospodarstvu bilo moguce utvrditi cjelovit obuhvat turizma
- TSA – Turisticka satelitska bilanca – osnovni paker klasifikacija i definicija potrebnih za
sastavljanje uniformiranog i metodoloski konzistentnog statistickog sustava za potrebe
turizma
- najveca trzisna vrijednost i snaga turizma koja proizlazi upravo iz sinergijskog ucinka koji
nastaje „filigranskim“ doziranjem ucinaka svake gospodarske aktivnosti koja ga cini stvarajuci
tako novu dodanu vrijednost
- s analitickog stajalista vazno je primjetiti slozenost koristenja turistickog proizvoda iz kojeg
proizlazi brojnost, ali i medjusobna razlicitost koristenih proizvoda i usluga
- izracun ukupnih ekonomskih ucinaka koji se ostvaruju po osnovi turistickih putovanja
o zbrojiti svu potrosnju na proizvode i usluge razlicitih gospodarskih djelatnosti u
okviru nacionalnog gospodarstva koju posjetitelji realiziraju tijekom svog turistickog
boravka
o iz svake gospodarske djelatnosti koja sudjeluje u formiranju turisticke ponude treba
izdvojiti samo onaj dio ucinaka koji strukturno pripada ucincima turizma
- iz objektivne nemogucnosti potpunog definiranja obuhvata turizma u nacionalnom
gospodarstvu proizlazi i nemogucnost potpunog utvrdjivanja njegovih ukupnih ekonomskih
ucinaka (npr. udjela turizma u BDP-u) jer ce jedan dio ekonomskih ucinaka turizma uvijek
ostati skriven u ekonomskim ucincima niza gospodarskih djelatnosti koji cin sustav turizma na
neizravnoj osnovi
8.4. FRAGMENTIRANOST STRUKTURE TURIZMA I MOGUCE IMPLIKACIJE
- instrumenti makroekonomske politike: fiskalna i monetarna politika
- mjere makroekonomske politike
- fiskalna politika – obuhvaca poreznu politiku i politiku javnih rashoda, gdje se, u okviru
porezne politike donose razlicite poticajne ili destimulirajuce mjere koje su usmjerene na
oporezivanje turisticke potrosnje, ponajprije kada je rijec o porezu na dodanu vrijednost
- monetarna politika – usmjerena je na regulaciju kolicine novca u optjecaju, kreditnih
plasmana i bankarskog sustava. Instumentom upravnja HNB.
- poticajne mjere
- mjere koje otezavaju razvoj segmenata u turiszmu
www.referada.hr
- kombinacije mjera makroekonomske politike doista mogu utjecati na sustav turizma kako bi
se postigli bolji ekonomski ucinci
- strateski plan razvoja turizma – jasno definirane razvojne smjernice
8.5. VAZNOST TURIZMA ZA NACIONALNO GOSPODARSTVO
- vaznost turizma za nacionalno gospodarstvo proizlazi iz njegovih brojnih ekonomskih funkcija
i ekonomskih ucinaka, ali i brojnih odnosa koji nastaju u sustavu u kojem turizam djeluje i
kojem pripada
- bit razvoja turizma pociva na cinjenici da se turizam razvija ponajprije zbog njegovih
ekonomskih koristi koje u vecoj ili manjoj mjeri pridonose razvoju nacionalnog, regionalnog,
a osobito lokalnog gospodarstva
EKONOMSKE KORISTI RAZVOJA TURIZMA
- koristi za lokalno stanovnistvo
o zaposljavanje rezidenata odnosno stjecanje dohotka u okviru niza djelatnosti koji
cine sustav turizma, a koje su izvor materijalne osnove za zivot na tom prostoru
o pokraj podizanja standarda lokalnog stanovnistva, razvoj turizma podize i opcu
kvalitetu zivljenja na turisticki receptivnim prostorima u smislu bogatije ponude
raznih proizvoda, usluga i sadrzaja koji, iako su namijenjeni turistima, u pravilu ostaju
na raspolaganju rezidentima i izvan glavnih turistickih sezona
- rastom turisticke potraznje, dohotka i zivotnog standarda lokalnog stanovnistva,
privlacenjem i realizacijom kapitalnih ulaganja privatnog sektora te zaposljavanjem na svim
razinama, stvara se rastuca osnovica za prikupljanje svih oblika poreza, doprinosa i drugih
pristojbi koje javni sektor prikuplja za financiranje infrastrukturnih i drugih projekata
- pozitivni ishodi razvoja turizma za javni sektor:
o brža iygradnja infrastrukture i drugih objekata
o brža realizacija projekata
o manji ukupni troskovi
o ravnomjernija alokacija rizika
o kvalitetnija usluga
o stvaranje dodatnih prihoda na stetu subvencija
o ucinkovitije upravljanje resursima
o drustvena odgovornost
o zastita interesa svih ukljucenih subjekata
- ekonomske koristi razvoja turizma za privatni sektor
o stjecanje prihoda po osnovi koristenja javnog dobra radi ekonomske (turisticke)
valorizacije
o inovacije
o prijenos tehnologije, znanja i iskustava na lokalno okruzenje te poslovanje prema
medjunarodnim standardima i nacelima najbolje prakse
www.referada.hr
- ekonomske koristi za strukovne organizacije i udruge neprofitnog karaktera
o vodjenje poslovnih registara pravnih osoba u domeni kojom se organizacija ili udrgua
bavi
o uvodjenja i reguliranja standarda poslovanja
o poticanja suradnje medju udrugama u sustavu turizm
o predlaganje zakonskih rjesenja
EKONOMSKI TROSKOVI RAZVOJA TURIZMA
- primjeri:
o ekoloske pristojve
o izgradnja javne infrastrukture
o sezonski karakter poslovanja i zaposljavanja
o troskovi obrazovanja za potrebe turizma, zdravstva, drzavnosg inspektorata...
www.referada.hr
9. EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA
9.1. UVOD
- uloga turizma u gospodarskom sustavau proizlazi iz njegovih ekonomskih koristi
- ekonomske funkcije turizma – sva njegova djelovanja koja su usmjerena na ostvarivanje
postavljenih ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju odredjenim ekonomskim ucincima
- 10 temeljnih ekonomskih funkcija turizma
o multiplikativna funkcija
o induktivna funkcija
o konverzijska funkcija
o funkcija zaposljavanja
o funkcija poticanja medjunarodne razmjene dobara
o apsorpcijska funkcija
o funkcija uravnotezenja platne bilance
o funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podrucja
o integracijska funkcija
o akceleracijska funkcija
9.2. MULTIPLIKATIVNA FUNKCIJA
- opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka ostvarenog u inicijalnoj fazi realizacije
turisticke potrosnje, tj. u trenutku kada privremeni posjetitelj podmiri racun za bilo koju
uslugu ili proizvod koji je konzumirao tijekom svog turistickog putovanja i boravka u
turistickoj destinaciji
- svaki privremeni posjetitelj troseci svoj raspoloziv novac stecen izvan turisticki receptivnog
prostora na raznovrsne proizvode i usluge iz turisticke ponude, nesvjesno potice niz
medjusobno uvjetovanih gospodarskih aktivnosti i interakcija od kojih ucinci inicijalne
turisticke potrosnje cine samo jedan (prepoznatljiv) dio cjelokupne slike ekonomskih ucinaka
koju ta potrosnja ostvaruje
- ekonomski ucinci turisticke potrosnje, nastali na temelju cirkulacije novca, odnosno njegove
multiplikacije, mogu biti okarakterizirani kao izravni, neizravni i inducirani ucinci
o izravni ekonomski ucinci turisticke potrosnje
odnose se na ukupnost inicijalne turisticke potrosnje ostvarene u
gospodarskim djelatnostima koje izravno apsorbiraju turisticku potrosnju, a
to su najprije ugostiteljstvo, turisticko posrednistvo, promet i trgovina na
malo
primjer takvog jednog izravnog ekonomskog ucinka je ostvareni prihod
nekog ugostiteljskog subjekta od naplacene jedne usluge nocenja od turista
koji je boravio u tom objektu
ovi ukupne vrijednosti ovih ucinaka se dolazi agregiranjem vrijednosti novca
koji su privremeni posjetitelji potrosili u promatranoj destinaciji
o neizravni ekonomski ucinci turisticke potrosnje
www.referada.hr
ukupnost svih troskova nastalih u procesu formiranja turisticke usluge (npr.
usluge nocenja u hotelu). Primjer, osnivanje nekog gradjevinskog subjekta
koji gradi turisticki objekt. Da nema turizma, vjerojatno taj turisticki subjekt
ne bi ni postojao jer ne bi postojala objektivna okolnost za njegovo osnivanje
i profitabilno poslovanje
ovi ucinci se procjenjuju pomocu tablice medjusektorskih odnosa hrvatskog
gospodarstva
o inducirani ekonomski ucinci turisticke potrosnje
odnose se na one ekonomske ucinke koji su nastali kao rezultat povecane
kupovne moci lokalnog stanovnistva i javnog sektora na turisticki
receptivnom podrucju
rast potrosnje rezidentnog stanovnistva u promatranoj turistickoj destinaciji
posljedica je i povecanog zaposljavanja u turizm, a time i zbog novonastale
mase osobnih dohodaka dolazi do multipliciranja potrosnje na lokalnoj razini
i poticanja novih gospodarskih ciklusa
- proces multiplikacije turisticke potrosnje
-
www.referada.hr
- zbog cinjenice da je turisticka usluga najcesce sastavljena od najrazlicitijih ulaznih elemenata
koji su takodjer prosli odredjene faze dovrsetka i rafiniranosti, cirkulacija turisticke potrosnje
rijetko se kad zaustavlja na prvoj ili drugoj razini sekundardne potrosnje
- vazno je napomenuti da novac koji je posjetitelj potrosio na odredjenu turisticku uslugu ne
cirkulira u svom inicijalnom iznosu na svim razinama jer jedan dio tog novca izlazi iz
cirkulacije vec na prvoj fazi, dok preostali umanjeni dio novca nastavlja cirkulirati, ali i
smanjivati na svakoj sljedecoj razini
- smanjenje tog novca je posljedica odljeva novca iz gospodarskog sustava koji je neizbjezan u
gotovo svim gospodarskim ciklusima, a rijec je o dijelu novca ostvarenog inicijalnom
turistickom potrosnjom, koj u svom prolasku kroz nacionalno gospodarstvo na svakoj od
lancano povezanih razina sekundarne potrosnje djelomicno nestane iz opticaja
o razlozi odljeva novca
uvoz proizvoda i usluga iz inozemstva – bez njih uopce ne bi bila moguca
realizacija prethodno spomenute turisticke potrosnje (npr. uvoz dostavnih
vozila. opreme)
stednja – gospodarski subjekti i domacinstva dio zarade povlace iz opticaja
placanje poreza
isplata placa zaposlenicima izvan zemlje
placanje naknada za koristenje fransize
repatrijacija profita – povlacenje profita sto ga subjekt ostvaruje po osnovi
inozemnih ulaganja i dr. u maticnu zemlju. Sto je odljev sredstava manji, veci
je multiplikativni ucinak i obrnuto
- teorija multiplikatora polazi od cinjenice da ukupan ekonomski ucinak turisticke potrosnje
proizlazi iz cirkulacije turisticke potrosnje kroz vise gospodarskih ciklusa (iteracija), a cine
ga zbroj izravnih, neizravnih i induciranih ucinaka te potrosnje. Rezultat ovakve
plodonosne cirkulacije jest multiplikativni ucinak koji se ogleda kao vrijednost novca koja
je ucla u gospodarski ciklus u prvoj, inicijanoj fazi, pomnozena s prosjecnim brojem iteracija
u kojima ona sudjeluje
9.3. INDUKTIVNA FUNKCIJA
- na osnovama multiplikativne funkcije se razvila teorija induktivne funkcije turizma, gdje se
upravo zbog multiplikativnih ucinaka turisticke potrosnje, pod odredjenim trzisnim uvjetima,
pocinju stvarati potrebe za pokretanjem nove i povecanjem postojece ponude u proizvodnji
dobara i pruzanju usluga na lokalnoj i regionalnoj razini
- temeljna pretpostavka tome je intenziviranje razvoja turisticke ponude u odredjenoj
turistickoj destinaciji
- primjer; zbog povecanja smjestajnih kapaciteta, javlja se potreba za pekarom. Otvaranje
pekare je rezultat induktivne funkcije turizam na razini lokalnog gospodarstva
- Definicija induktivne funkcije turizma pociva na cinjenici da osnovni interes nositelja
gospodarske aktivnosti na razini turisticke destinacije nijje sama turisticka potorsnja ni
izravna dobit sto bi je pojedini gospodarski subjekti realizirali iz same prodaje svojih
proizvoda i usluga turizmu, nego uloga te turisticke potrosnje u indukciji povecanih
ukupnih ucinaka proizvodnje, odnosno pruzanja usluga.
www.referada.hr
- snaga induktivne funkcije turizma ovisit ce o porastu masovnosti potraznje za odredjenom
turistickom destinacijom, ali i o stupnju njezina turistickog razvoja, gdje se u odredjenim
uvjetima pocinju stvarati zalihe potencijala u prosirednju turisticki receptivnih kapacitete, ali i
kapaciteta njihovih dobavljaca kojih na tom trzistu do tada nije ni bilo. To se u ekonomskoj
teoriji svrstava u okvir pojma ekonomije razmjera.
- zbog cinjenice da su u turizmu ponuda i potraznja prostorno dislocirane, zasicenost
turistickog trzista treba promatrati u najsirem mogucem kontekstu, tj. na globalnoj razini ili
barem na razini jednog kontinenta. Dva su kljucna razloga za to:
o visoka cjenovna elasticnost turisticke potraznje - troskovi realizacije turistickog
putovanja jedan su od kljucnih elemenata u procesu donosenja odluke o odlasku na
odabrano turisticko putovanje
o visoko izrazena supstitucija – realna turisticka potraznja koja iz velikog broja
turistickih destinacija moze izabrati one destinacije za koje smatraju da ce zadovoljiti
njihove turisticke potrebe i od kojih mogu ocekivati „vrijednost za novac“
- primjer indukcijskog ucinka – potrosnja goriva za prijevozna sredstva
9.4. KONVERZIJSKA FUNKCIJA
- sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne, koji, da nema turizma
ili da nisu ukljuceni u turisticke tokove, ne bi ni ostvarivali ekonomske ucinke, ponajprije
prihod
- cjenovna diferencijacija – hotelska soba s pogledom na more ce biti skuplja od one s
pogledom na parkiraliste
- turisticka renta – uvijek se pojavljuje u slucajevima gdje postoji razlika u trzisnoj vrijednosti
pojedinih turisticki atraktivnih resursa
- konverzijska funkcija se ogleda i u generiranju dodatnih ekonomskih ucinaka zbog povoljnije
prostorne pozicije na kojoj se nalazi neki turisticki objekt u odnosu na glavnu ili jednu od
glavnih atrakcija promatrane turisticke destinacije
- konvertiranjem nepotrosivih i kolicinski ogranicenih, neaktivnih resursa u one koji ostvaruju
konkretan ekonomski ucinak, turizam dobiva posebnu vaznost za odredjeno podneblje pa
mozda i presudnu ulogu u stvaranju dohotka i otvaranju novih radnih mjesta
- valorizacija drustvenih resursa otvara vise mogucnosti u pretvaranju neprivrednih resursa u
privredne, osobito ako se kombiniraju s atraktivnim prirodnim resursima. Prije svega se misli
na kulturne, povijesne i vjerske resurse
9.5. FUNKCIJA ZAPOSLJAVANJA
- generiranje novih radnih mjesta
- razlikujemo izravno i neizravno zaposljavanje u turizmu
- izravno zaposljavanje
o zaposljavanje u domeni temeljnih gospodarskih djelatnosti koje cine sustav turizma
kao sto su ugostiteljstvo, turisticko posrednistvo, promet i trgovina na malo, a odnosi
www.referada.hr
se na ona radna mjestaciji djelatnici dolaze u neposredan kontakt s privremenim
posjetiteljima
- neizravno zaposljavanje u turizmu
o zaposljavanje u svim ostalim povezanim gospodarskim djelatnostima cije su
aktivnosti usmjerene u manjoj ili vecoj mjeri na razvoj turizma
o primjer: dizajner ekskluzivnih motornih jahti
- koncepcija multiplikatora turisticke potrosnje takodjer se moze primjeniit i u kontekstu
multiplikatora zaposljavanja, odnosno povecanja broja novih radnih mjesta kao posljedica
povecanog zaposljavanja u turizmu. Povecani priljev turisticke potrosnje na odredjenom
podrucju ujetovat ce povecanje broja izravno i neizravno zaposlenih u turizmu
- turizam ce biti jedna od malobrojnih gospodarskih aktivnosti u okviru koje se ocekuje
konstantan rast ukupnog broja zaposlenih
- 4 temeljna obiljezja zaposlenih u hrvatskom turizmu
o dominacija zena
o dominacija zaposlenih s prosjecno nizim stupnjem obrazovanja i kvalifikacija
o dominacija prosjecno starijih zaposlenika
o dominacija sezonskog zaposljavanja
- nije moguce izracunati tocan broj ukupno zaposlenih u turizmu
- turizam za lokalno stanovnistvo postaje privlacna (cesto i jedina) mogucnost zaposljavanja, s
relativno dobrim radnim uvjetima i izdasnim prihodima, koji su, doduse, u prosjeku
sezonskog karaktera
- utjecaj turizma na zaposljavanje je puno izrazeniji u turisticki receptivnim zemljama koje
pripadaju skupini zemalja u razvoju kao sto su Hrvatska, Turska ili Cipar
9.6. FUNKCIJA POTICANJA MEDJUNARODNE RAZMJENE DOBARA
- funkcija turizma u poticanju medjunarodne razmjene dobara ocituje se u kretanju visine
prihoda (izvoza) i rashoda (uvoza) robe i usluga na razunu tekucih transakcija platne bilance
- utjecaj turizma na platnu bilancu moze imati pozitivan (aktivni) ili negativan (pasivni)
predznak
o pozitivan utjecaj na platnu bilancu
kada se radi o potrosnji inozemnih posjetitelja u HR, sva roba i usluge koje su
pritom prodane dobivaju izvozni karakter i imaju aktivan utjecaj na platnu
bilancu
funkcija turizma u poticanju medjunarodne razmjene dobara do svog punog
izrazaja dolazi samo onda kada je rijec o dobrima koja su proizvedena u HR
jer se njihovim izvozom zadrzava ili povecava broj radnih mjesta u HR,
smanjuje nezaposlenost i pozitivno utjece na kretanje javnih prihoda
o negativan utjecaj na platnu bilancu
kada se radi o potrosnji hrvatskog (rezidentnog) stanovnistva na turistickim
putovanjima u inozemstvu, tada sva roba i usluge koje turisti pritom kupe u
inozemstvu dobivaju karakter uvoznih dobara za HR i izravno se biljeze u
platnoj bilanci
www.referada.hr
- neizravno potivanje medjunarodne razmjene – rijec je o medjunarodnim transakcijaam koje
su nastale u procesu formiranja turisticke ponude, i to o onim proizvodima i uslugama koje
odredjena zemlja uopce ne proizvodi ili ih ne proizvodi u dostatnim kolicinama
- najvazniji aspekt funkcije turizma u poticanju medjunarodne razmjene dobara je njegova
izvozna funkcija
o turizam je za RH iznimno vazan izvor deviza, a samim time i jedan od najvecih
izvoznika koji svoje inozemne prihode ostvaruje nevidljivim izvozom ili izvozom na
licu mjesta
- prednosti izvoza putem turizma
o potraznja dolazi k ponudi, za razliku robnog trzista gdje roba dolazi k potraznji
o proizvodi se konzumiraju u turistickoj destinaciji
o proizvodi i usluge se placaju odmah
o gotovi proizvodi (npr. prehrambeni proizvodi i pica) plasirani kao sastavni dio
turisticke usluge postizu i do 4 puta visu prodajnu cijenu.....
9.7. APSORPCIJSKA FUNKCIJA
- apsorpcijska funkcija ili inflacijsko-deflacijska funkcija odnosi se na sposobnost turizma u
uravnotezenju robno-novcanih odnosa (realnog i financijskog sektora) u razvijenim
gospodarstvima, kao i u gospodarstvima u razvoju, a javlja se kao rezultat medjunarodnih
turistickih kretanja
- djelovanje ove funkcije turizma na razvijene zemlje pozeljno je samo onda kada se njihova
nacionalna gospodarstva nalaze u uvjetima gospodarske stabilnosti
- turizam se ponudom cijelog spektra usluga (i proizvoda) javlja kao pogodan mehanizam za
apsorpciju viska kupovne moci iz razvijenih zemalja i pretvaranje tog viska u potencijal za
snazniji gospodarski razvoj turisticki receptivnih zemalja. Drugim rijecima, svako putovanje
turista u inozemstvo povlaci za sobom stanoviti odljev novca ili viska kupovne moci iz
razvijenih turisticki emitivnih emalja uz istodobni priljev stranog novca i jacanje kupovne
moci turisticki receptivnih zemalja
- turizam u medjunarodnim okvirima ima vrlo vaznu ulogu u uskladjivanju financijskih i realnih
sektora nacionalnih gospodarstava na nacin da turisticki receptivne zemlje apsorbiraju visak
kupovne moci razvijenih turisticki emitivnih zemalja cime znatno doprinose uravnotezenju
robno-novcanih odnosa obje skupine zemalja
- u uvjetima recesije i neravnoteze u robno-novcanim odnosima ova funkcija turizma smatra se
dodatnom otegotnom okolnoscu s kojom se bore i razvijene i nerazvijene zemlje
9.8. FUNKCIJA URAVNOTEZENJA PLATNE BILANCE
- stabilizacijska funkcija
- stabilizacijska funkcija ogleda se upravo u pokrivanju veceg dijela ostvarenog deficita robne
razmjene s inozemstvom. Svojim izdasnim prihodima od inozemne turisticke potrosnje
turizam vec dulji niz godina uspjesno ublazava negativan ucinak robne razmjene Hrvatske s
inozemstvom vracajuci platnu bilancu u koliko-toliko ravnotezno stanje
www.referada.hr
- vrijedi spomenuti i ulogu turizma u stabilizaciji financijskog sustava RH jer nastupanjem
svake turisticke sezone osigurava veliki priljev deviza
9.9. FUNKCIJA RAZVOJA GOSPODARSKI NEDOVOLJNO RAZVIJENIH PODRUCJA
- jos se naziva i kompenzacijska funkcija
- sposobnost turizma u redistribuciji dohotka namijenjenog turistickoj potrosnji i redistribuciji
kapitala
- tokovi distribucije dohotka i kapitala na globalnoj razini ili makroregionalnoj razini ekonomski
su zanimljiviji jer znatno utjecu na razvoj gospodarstva turisticki receptivnih zemalja, dok je u
slucaju redistribucije na nacionalnoj razini rijec samo o migraciji novca izmedju regija, koja
relativno malo utjece na razvoj nacionalnog, ali sasvim sigurno bitno utjece na razvoj
lokalnog gospodarstva
- redistribucija dohotka iz gospodarski visokorazvijenih prema slabije razvijenim podrucjima,
ili, redistribucija dohotka namijenjenog turistickoj potrosnji, odnosno redistribuciji kupovne
moci na globalnoj razini
- kao podljedica redistibucije dohotka namijenjenog turistickoj potrosnji javlja se i uloga
turizma u redistribuciji kapitala u obliku investicija u turisticke atrakcije, izgradnju turisticki
receptivnih kapaciteta i popratne infrastrukture, provedbu integracija medju gospodarskim
subjektima, organizaciju razlicitih manifestacija od medjunarodne vaznosti itd.
- bez obzira na to je li rijec o redistribuciji dohotka ili kapitala, s globalnog, odnosno
makroregionalnog aspekta moguce je prepoznati dvije vrste tokova
o primarni – krecu se od razvijenih ka nedovoljno razvijenim i nerazvijenim podrucjima
o sekundarni tokovi – od slabije razvijenih ka jace razvijenim podrucijma
9.10. INTEGRACIJSKA FUNKCIJA
- s aspekta razvoja turizma u RH kljucna regija za njegov razvoj je svakako jadranska regija koja
na europskoj razini apsorbira 2% ukupnog turistickog prometa ,a na svjetskoj 1,1%
- turizam posjeduje specificnu integracijsku funkciju u gospodarskom povezivanju regija, od
kojih ce se jedne suocavati sa svim blagodatima, ali i posljedicama intenzivnog razvoja
turizma, dok ce se one druge, proizvodnjom prethodno spomenutih proizvoda i pruzanjem
popratnih usluga, podupirati razvoj turizma u onim regijama koje takve resurse ne
posjeduju, ali o njima izravno ovise
- izostankom konkurentnosti na medjunarodnom robnom trzistu, kontinentalne regije
Hrvatske sve vise nade polazu u plasman dobara i ulgua upravo kroz turizam putem kojeg
lakse pronalaze put do inozemnog trzista (nevidljivi izvoz). U tom kontekstu, turizam treba
prepoznati kao jaku kohezijsku snagu koja ce svojim integracijskim djelovanjem barem
djelomicno ublaziti regionalne socioekonomske nejednakosti
- primjer takvoh integracijskog djelovanja:
o u pripremi za turisticku sezonu u ugostiteljstvu je potrebno povezivanje s panonskom
i peripanonskom Hrvatskom kako bi se prikupili potrebni resursi
- prednosti integracijskog djelovanja turizma:
www.referada.hr
o potice se prosireno cirkuliranje dobara, usluga, ljudi i kapitala, sto u zavrsnici svim
regijama Hrvatske omogucava da na izravan ili neizravan nacin ostvaruju dohodak od
turisticke potrosnje
o ne utjece se samo na ostvarivanje dohotka, vec i na zaposljavanje
o regije jacaju svoj gospodarski polozaj i podizu konkurentnost
- ogranicenja integracijskog djelovanja turizma:
o sezonski karakter turistickog prometa
o potencijalna opasnost se javlja kao pretjerana zelja da se u funkciju razvoja turizma
stavi sto je moguce vise domacih proizvoda i usluga pod svaku cijenu
9.11. AKCELERACIJSKA FUNKCIJA
- ocituje se u snazi turizma da razvija odredjena podrucja brze od pojedinih gospodarskih
djelatnosti, gdje se pod pojmom podrucja nacesce razumijeva neko geografsko podrucje, ali
to moze biti i pojedina gospodarska djelatnost
- snaga turizma da na nekom geografskompodrucju osigura brži gospodarski razvoj od
pojedinih gospodarskih djelatnosti, tada je rijec o odabiru primarne orijentacije
gospodarskog razvoja koja se temelji na komparativnim prednostima i raspolozivosti resursa
za turisticki razvoj
- uz ubrzani razvoj geografskih podrucja, turizam pomaze i u ubrzanom razvoju pojedinih
gospodarskih grana u okviru kojih su pojedine djelatnosti svoje resurse preusmjerile na
razvoj turizma i time postigle znatan uspjeh
www.referada.hr
10. NEEKONOMSKE (DRUSTVENE) FUNKCIJE TURIZMA
10.1. UVOD
- da bi se mogli upoznati brojni razliciti motivi kao pokretaci odredjenih turistickih putovanja,
potrebno je poblize upoznati ponasanja ljudi u slobodnom vremenu u kojem se poduzimaju i
turisticka putovanja
10.2. SLOBODNO VRIJEME U TURIZMU – TURISTICKA DOKOLICA
- treba razlikovati pojmove radno i slobodno vrijeme te slobodno vrijeme i dokolica
- trend je skracivanje radnog vremena
- slobodno vrijeme je jedan od temeljnih faktora koji omogucava razvoj odredjenih drustveno-
ekonomskih pojava kao sto je turizam. Stoga u istrazivanju turizma treba poci iz njihove
ishodisne tocke – slobodnog vremena.
- slobodno vrijeme kao kvantitativna kategorija proizlazi iz njegova stvarnog povecanja u
odnosu na radno vrijeme
- kvalitativno koristenje slobodnim vremenom zbiva se u podrucju dokolice
- razlika izmedju slobodnog vremena i dokolice
o slobodno vrijeme je ono koje ostaje nakon ispunjenja svih radnih obveza. Ono nije
potpuno slobodno jer obuhvaca brojne obiteljske i drustvene duznosti, samo sto su
one izdvojene iz organiziranog industrijskog rada
o svaka dokolica je slobodno vrijeme, ali svako slobodno vrijeme nije dokolica
o dokolica razumijeva kvalitetno i produktivno provedeno slobodno vrijeme
o dokolica je vrijeme koje ima trostruko znacenje u covjekovu zivotu – odmaranje,
zabavu i razvoj licnosti
o Bozovic - Dokolica je skup aktivnosti kojim se pojedinac po svojoj volji moze
potpuno predati, bilo da se odmara ili zabavlja, bilo da povecava nivo svoje
obavijestenosti ili svoje obrazovanje, bilo da se dobrovoljno drustveno angazira ili
da ostvaruje svoju slobodnu stvaralacku sposobnost posto se oslobodi svojih
profesionalnih, obiteljskih i drustvenih obveza
- Turizam, sport, kultura i drugi sadrzaji stvaraju mogucnost za kvalitetno provodjenje dokolice
- danasnje drustvo pasivno provodenje slobodnog vremena, kreiranog po formuli sun,sea,sand
smatra nedostatnim
- aktivno provodjenje slobodnog vremena ima funkcionalni cilj odrzanja psihofizickog zdravlja,
kao i podizanja razine kvalitete zivota te ga stoga smatramo bitnim doprinosom dobrobiti
zivota i velikim kapitalom suvremenog zivota
10.3. SADRZAJI SLOBODNOG VREMENA
- cimbenici koji utjecu na aktivnosti u dokolici
www.referada.hr
o subjektivni cimbenici – drustveni polozaj, obrazovanje, sposobnosti, stecene navike
itd.
o objektivni cimbenici – kulturno naslijedje uze i sire okoline, aktualna ponuda i
dostupnost odredjenih sadrzaja
- ponasanje covjeka unutar slobodnog vremena
o neproduktivno – smatraju se aktivnosti koje iscrpljuju u unosenju promjena u
slobodne trenutke da bi se uspostavila prividna ravnoteza izgubljena u radu i svladala
dosasda. U njoj se covjek emocionalno ne potvrdjuje, vec ispraznjava
o produktivno ponasanje – smatra se svijest o covjeku koji sebe dozivljava kao
cinitelja. Ovakvi oblici ponasanja mogu se promatrati i s kvantitativnog i kvalitativnog
aspekta
- turizam, slobodno vrijeme i turisticka dokolica su medjuzavisne pojave. Slobodno vrijeme
stvara prostor za brojne aktivnosti u turizmu, a turisticka dokolica je kvalitativna
komponenta slobodnog vremena.
10.4. DRUSTVENE (HUMANISTICKE) FUNKCIJE TURIZMA
- dvije su skupine funkcija turizma:
o ekonomke
o drustvene, ili neekonomske funkcije
kulturna i obrazovna funkcija turizma
zdravstvena fukcija
sportsko-rekreacijska funkcija
politicka i socijalna funkcija
KULTURNA I OBRAZOVNA FUNKCIJA TURIZMA
- omogucava covjeku da upoznaje odredjene kulturne vrijednosti u turistickoj destinaciji te da
se njima koristi i uziva u njima. Time turizam pridonosi povecanju opce naobrazbe i kulture
ljudi
- mnogi turisti putuju s ciljem upoznavanja kulture ili razlicitih oblika obrazovanja. Tako se
ispreplecu kulturna i obrazovna funkcija turizma pa ih s pravom neki strucnjaci smatraju
jedinstvenom funkcijom turizma
- zelja je sve veceg broja ljudi za upoznavanjem i ucenjem kulturnih vrijednosti stvara nove
motive turisticke potraznje i intenzivira putovanja prema kulturnim sredistima.
- posebno privlacnu snagu imaju prirodne atrakcije i kulturno-povijesna bastina koje stvaraju
poseban imidz destinacija. Osim toga, znacajnu ulogu u razvoju turizma ima izgradnja novih
turistickih atrakcija
- grupiranjem kulturno-turistickih atrakcija postizu se bolji promotivni ucinci
- kulturni turisti – raspoznaju se po odredjenim karakteristikama – natprosjecnog su
obrazovanja i primanja, srednje i starije zivotne dobi, iskusni su putnici koji posjecuju veci
broj kulturnih atrakcija tijekom putovanja
www.referada.hr
o tri tipa kulturnih turista
turisti motivirani kulturom – cini 5-15% turista i oko 5% lokalnog
stanovnistva, a motivirani su i privuceni odredjenim kulturnim vrijednostima
ili dogadjajima (primjerice odlazak ba Dubrovacke ljetne igre)
turisti inspirirani kulturom – cine ih turisti oko 30% i lokalni stanovnici sa
oko 15% koji su inspirirani odredjenim kulturnim atrakcijama ili dogadjajima,
a ne posebno lokalnom kulturom, mogu ih posebno privuci kulturne
predstavem koncerti, izlozbe
turisti privuceni kulturom – turisti koji su privuceni kulturom, iako unaprijed
ne planiraju posjet kulturnim aktrakcijama, ali ih posjecuju ako su im
ponudjene za vrijeme odmora
- kulturni turizam obuhvaca sva putovanja koja ukljucuju posjete kulturnim atrakcijaam izvan
stalnog mjesta boravka s ciljem stjecanja novih znanja i dozivljaja koja zadovoljavaju kulturne
potrebe pojedinaca (Corak, Mikacic)
- kulturni turizam predstavlja poseban oblik turizma u kojem prevladava interes potraznje za
objektima i sadrzajima kulturnog karaktera. On ne znaci samo putovanje u proslost vec u
upoznavanja sa suvremenim zivotom nekog grada ili turistickog prostora, posjet nekoj
kulturnoj priredbi, kazalisnoj predstavi i sl. (Vukonic i Cavlek)
- iako je obrazovna funkcija turizma blisko povezana s kulturnom funkcijom, ona se moze
promatrati i kao zasebna funkcija
- obrazovna funkcija turizma se zasniva na tezi da svako turisticko putovanje donosi turistima
nova znanja i spoznaje s razlicitih podrucja zivota
o Ona je povezana sa znatizeljom covjeka za novim spoznajama koje se stvaraju kroz
turisticko putovanje
- kongresni turizam – oblik turizma koji se zasniva na obrazovnoj funkciji
ZDRAVSTVENA FUNKCIJA TURIZMA
- zdravlje je jedan od najstarijih, trajnih i najjacih motiva turistickog gibanja i turizam uvijek i u
svim svojim oblicima manje-vise ima zdravstvenu funkciju
- zdravstvena funkcija je neekonomska funkcija s neposrednim djelovanjem koja izravno utjece
na zdravlje i kondiciju covjeka (Vukonic i Cavlek)
- zdravstveni turizam moze se definirati kao privremena promjena stalnog boravista pojedinca
u odredjeno povoljno klimatski ili kupalisno mjesto radi zdravstvene preventive, kurative i
rehabilitacije (Vukonic i Cavlek)
o veze se za mjesta i podrucja s povoljnom klimom, uz termalne izvore ljekovitih voda
te uz drueg prirodne agense koji mogu pozitivno djelovati na zdravlje
- ljecilisni zdravstveni turizam zasniva se na razlicitim dijagnozama i programima lijecenja
razlicitih bolesti lokomotornog sustava, artroza ili da lijecenju kronicnih bolesti
- medicinski turizam – priprada zdravstvenom turizmu, a obuhvaca razlicite postupke lijecenje,
poput plasticne kirurgije, stomatologije i sl.
- zdravstveno-preventivni turizam – zasniva se na medicinskim i drugim programima ciji je cilj
prevencija bolesti, tj. sprecavanja bolesti i ocuvanje zdravlja
www.referada.hr
o ovi programi aktivnog odmora zasnivaju se na dijagnostici stanja zdravlja i
programima vjezbanja radi poboljsanja funkcionalnih i motorickih sposobnosti
organizam
o medicinski programirani aktivni odmori mogu se smatrati pretecom novog programa
u turizmu – wellnessa
o wellness – cjelokupan koncept zdravlja, a obuhvaca sva podrucja zdravnog kretanja,
tjelesnog vjezbanja, prehrane, opustanja i ovladavanja stresom do osjecaja ugode i
zadovoljstva (Metz)
o Wellness – visoka razina svijesti o ljudskim potreba, gdje je zdravlja bogatstvo
pojedinca kojim on treba nauciti raspolagati (Andrijasevic i Bartoluci)
o wellness programi
alternativni i komplementarni programi lijecenja
sportsko-rekreacijski i fitness-programi
programi tzv. autohtone kulture
primjena prirodnih agensa
relaksacija i pomladjivanje
programi duhovne obnove
kulturne atrakcije
o prednosti razvoja wellness-turizma
poticaj poduzetnistva u malim i srednjim poslovnim org, povecanje
zaposlenosti
destinacija se moze osnaziti i uciniti odrzivom ukljucivanjem znanja, ljudi i
vjestina lokalne zajednice u dizajniranju wellness-proizvoda
destinacija se moze brze ekonomski razvijati jer wellness-turisti trose vise
nego ostali turisti
wellness-turizam koji ukljucuje prirodne resurse moze pomoci u ocuvanju
okolisa
moze unaprijediti zdravstveno-turisticku ponudu i stvoriti novi imidz
destinacije
razvojem zdravstveno-turistickih cenatara koji pruzaju usluge
zdravstvene prevencije i rehabilitacije u koje pripadaju i programi
wellnessa – spa centri
wellness moze postati vodeci turisticki proizvod, posebno izvan glavne
turisticke sezone
SPORTSKO-REKREACIJSKA FUNKCIJA TURIZMA
- rekreacijska funkcija turizma je osobito naglasena u danasnjem suvremenoim turizmu, koji
se sve vise zasniva na rekreaciji kao motivu turistickh putovanja. U kombinaciji sa
sportskim motivima i sadrzajima moguce je ovu funkciju nazvati sportsko-rekreacijskom
funkcijom
- sportski turizam
www.referada.hr
o Standeven i De Knop – svi oblici aktivnosti i pasivne ukljucenosti u sportsku aktivnost
sudjelujuci u njoj povremeno ili organizirano iz nekomercijalnih ili
poslovnih/komercijalnih razloga, koji razumijvaju putovanje iz mjesta boravka
o UNWTO – sportski se turizam moze definirati kaop aktivnosti sportasa, osoba koje se
bave sportom iz rekreativnih razloga, gledatelja i putnika, koji poduzimaju u mjestima
izvan njihovog uobicajenog mjesta boravka u razdoblju ne duljem od godine dana,
radi sudjelovanja u spoortu, pracenju sporta i ostalog odmora motiviranog sportskim
i poslovnim razlozima
o Gibson – privremeno putovanje u slobodno vrijeme pojedinca izvan njihovih
prebivalista, radi sudjelovanja u sportskim aktivnostima, gledanja sportskih aktivnosti
ili divljenja atrakcijama povezanih sa sportskim aktivnostima
- tko su sportski turisti?
o sportasi
o osobe koje se bave sportom iz rekreativnih razloga
o gledatelji
o putnici
- 3 tipa sportskog turizma prema Gibsonu:
o aktivni – putovanje radi sudjelovanja u sportu
o dogadjajni sportski turizam – putovanje radi gledanja sporta
o nostalgicni sportski turizam – putovanje radi posjeta sportskim atrakcijaam poput
stadiona
- Bartoluci definira sportski turizam kao turizam u kojem je sport glavni motic putovajna i
boravka turista u turistickom odredistu i posebno navodi oblike sportskog turizma
o natjecateljski sportski turizam
o zimski sportsko-rekreativni turizam
o ljetni sportsko-rekreativni turizam
- Bartoluci navio da sport generira odredjene ekonomske ucinke u turizmu:
o izravne ek. ucinke – rezultat su prodaje sportsko-rekreacijskih usluga
o posredne ek. ucinke
POLITICKA I SOCIJALNA FUNKCIJA TURIZMA
- politicka funkcija turizma ogleda se u tome sto turizam pridonosi miru i razumijevanju medju
ljudima. Stoga se cesto istice da je turizam putovnica mira
- Socijalna funkcija turizma utjece na smanjenje socijalnih i klasnih razlika medju narodima, na
zblizavanje ljudi razlicitih kultura
10.5. POVEZANOST DRUSTVENIH I EKONOMSKIH FUNKCIJA TURIZMA
- turisticki receptivne zemlje moraju voditi racuna o ekonomskim funkcijama turizma jer bez
ekonomskih funkcija i ucinaka turizam ne bi mogao egzistirati
www.referada.hr
11. TURISTICKA POTROSNJA I EKONOMSKI UCINCI TURIZMA
11.1. UVOD
- UNWTO 2008.:
o 922 milijuna medjunarodnih turistickih dolazaka u svijetu
o 944 milijarde USD prihoda od medjunarodnih turistickih kretanja
- masovnost sudionika u turizmu
- Ekonomski utjecaju koji proizlaze iz takve redistribucije su slozeni, osobito kada je rijec o
medjunarodnim turistickim kretanjima jer obuhvacaju gospodarstva turisticki receptivne
zemlje, tranzitnog podrucja, ali i turisticki emitivne zemlje iz koje privremeni posjetitelj dolazi
zajedno s novcem koji trosi na svom turistickom putovanju
- potrosnja privremenih posjetitelja – turisticka potrosnja
- kako je poslovanje na turistickom trzistu visoko orijentirano prema potraznji koja je krajnje
heterogena, elasticna i vremenski ogranicena, neizbjezne su ceste i brze promjene trendova
kojima se sudionici turisticke ponude trebaju prilagoditi kako bi maksimizirali ekonomske
ucinke po osnovi valorizacije resursa kojima raspolazu
11.2. POJAM I OBILJEZJA TURISTICKE POTROSNJE
- pojam turisticke potrosnje, osim potrosnje koju ostvaruju turisti, obuhvaca i potrosnju
izletnika koji imaju sva obiljezja turista, osim sto se izletnici ne koriste uslugama nocenja na
podrucju koje posjecuju
- novac namijenjen turistickoj potrosnjoj predstavlja visak kupovne moci
- turisticka potrosnja se moze smatrati jednim od najslobodnijih i najneovisnijih oblika osobne
potrosnje jer njezina realizacija u vecini slucajeva nije uvjetovana nikakvom vremenskom,
zivotnom, poslovnom, organizacijskom ili bilo kojom drugom prisilom
- turisticka potrosnaj je u prostorno-geografskom smislu potpuno neogranicena
- sa stajalista makroekonomske analize, turisticka potrosnja moze se definirati kao diskrecijski
dio osobne, finalne (neproizvodne) potrosnje namijenjene zadovoljenju potreba pojedinaca
vezanih uz turisticka putovanja
- osobna potrosnja – sredstva iz kucnog budzeta
- turisticka potrosnja pripada diskrecijskom dijelu osobne potrosnje, sto znaci da njezina
realizacija nije uvjetovana nikakvim situacijskim cimbenicima u kojima se pojedinac nalazi i
koji bi mu diktirali takvu potrosnju
- turisticka potrosnja je dinalna potrosnja jer razumijeva konzumiranje dobara i usluga bez
mogucnosti da se na temelju tih vrijednosti stvara neka nova vrijednost
- dva segmenta turisticke potrosnje
o domaca turisticka potrosnja
preraspodjeljuje se steceni dohodak u okviru nacionalnog prostora koji
zajedno s turistickom potraznjom migrira iz jedne prostorno-administrativne
cjeline u drugu
o inozemna turisticka potrosnja
www.referada.hr
odlijeva se dohodak iz gospodarskog sustava turisticki emitivne zemlje uz
istodobni priljev dohotka i znatan utjecaj na gospodarstvo turisticki
receptivne zemlje
- turisticka potrosnja prema Rijecniku turizma
o ukupna potrosnja pojedinca na robe i usluge koje turist kupuje ili konzumira da bi
zadovoljio ponajprije svoje turisticke potrebe bez obzira na to je li se akt potrosnje
dogodio u mjestu stalnog boravka turista, tijekom putovanja ili u turistickoj
destinaciji
- faze turisticke potrosnje
o u mjestu stalnog boravka – prije i nakon putovanja
o na putu – prema destinaciji i na povratku
o u turistickoj destinaciji – ili vise njih ako je rijec o turaam
- razlika izmedju osobne i turisticke potrosnje – osobna je u domicilu:
-
- cimbenici turisticke potrosnje koji utjecu na pojedinca u procesu donosenje odluke o
potrosnji:
o unutrasnji cimbenici
socioekonomski profil pojedinca. Obuhvaca visinu osobnog dohotka
pojedinca, odnosno dohotka kucanstva, imovinsko stanje, velicinu i fazu
zivotnog ciklusa obitelji, stupanj obrazovanja i radno mjesto turista,
www.referada.hr
razvijenost percepcije turista o drustvu, turizmu i njegovim mogucnostima,
osjecaj osobne sigurnosti, motivaciju, kulturna obiljezja, preferencije, navike
o vanjski cimbenici
utjecaji na pojedinca iz okruzenja. Obuhvacaju cjenovnu pozicioniranost
destinacije na medjunarodnom turistickom trzistu, razvijenost ponude i imidz
destinacije, trendove u strukturi putovanja, razvijenost marketinskih
aktivnosti turistickih posrednika i turistickih destinacija sa specijaliziranom
ponudom, kvalitetu i raspolozivost ljudskih resursa za potrebe turizma,
sigurnost putovanja i brojne druge cimbenike
- udio turisticke potrosnje u ukupnim osobnim izdacima raste brze od porasta ukupne osobne
potrosnje
11.3. OSTVARIVANJE, KLASIFIKACIJA I MJERENJE EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA
- ekonomski ucinci turizma se mogu definirati kao promjene koje nastaju u strukturi
gospodarstva turisticki emitivnih, tranzitnih i turisticki receptivnih poducja kao posljedica
turistickih kretanja i turisticke potrosnje, a u konacnici i turistickog razvoja
o u neraskidivoj su medjuovisnosti s ostalim ucincima koji se postizu razvojem turizma
- ucinci turizma se manifestiraju svugdje, na svim prostorima
CIMBENICI UTJECAJA NA OSTVARIVANJE EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA
- cimbenici okruzenja na turistikim prostorima
o emitivnom
o receptivnom prostoru
- cimbenici okruzenja na turisticki emitivnom prostoru
o opca obiljezja stanovnistva
o turisticke potrebe i motivi
o raspolozivost slobodnog vremena (dokolice)
o raspolozivost dohotka
o prometna povezanost i razvijenost prometne infrastrukture
o razvijenost mreze turistickih posrednika
o imidz destinacije
o utjecaj medija
- cimbenici okruzenja na turisticki receptivnim prostorima
o geografska obiljezja turisticke destinacije
o stupanj dostignutog turistickog razvoja destinacije
o zivotni ciklus turisticke destinacije
o struktura trzista i cjenovno pozicioniranje destinacije
o kvaliteta radne snage
o raspolozivost domacih proizvoda i usluga
o uloga javnog sektora
www.referada.hr
o osobna sigurnost
KLASIFIKACIJA EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA
- za potrebe makroekonomske analize utjecaja turizma na gospodarstvo najcesce se koriste tri
pristupa u podjeli ekonomskih ucinaka turizma
- prvi pristup
o dijele se na fizicke i financijske ekonomske ucinke
fizicki – odnose se na kvantitativne pokazatelje razvoja (broj nocenja, obujam
smjestajnih kapacitetea...)
financijski – odnose se na sve one ucinke koji se mogu izraziti u novcanoj
vrijednosti (visina i struktura turisticke potrosnje...)
- drugi pristup
o izravni (direktni) ekonomski ucinci – nastaju u inicijalnoj fazi gospodarskih kretanja
na regionalnoj ili nacionalnoj razini kao posljedica izravne turisticke potrosnje (rast
dohotka..)
o neizravni ekonomski ucinci – nastaju kao lancana reakcija ili posljedica prethodno
ostvarenih ekonomskih ucinaka turizma, za cije je prepoznacanje u praksi potreban
protek duljeg razdoblja
- treci pristup
o smatra se najjednostavnikom podjelom
o pozitivni ekonomski ucinci
rast prihoda subjeakta turisticke ponude po osnovi ostvarene tur. potrosnje
rast bruto domaceg proizvoda
rast javnih prihoda od novca prikupljenog porezima i boravsinim pristojbama
rast prihoda od izvoza proizvoda i usluga putem turizma
rast izravnog i neizravnog zaposljavanja
rast poduzenticke aktivnosti
rast kapitalnih ulaganja
aktiviranje neprivrednih resursa
osnazivanje regionalnog razvoja i interregionalne suradnje
poticanje opceg gospodarskog rasta i razvoja
rast zivotnog standarda lokalnog stanovnistva
o negativni ekonomski ucinci
neravnomjernost u ostvarivanju ucinaka tokom godine (sezonalnost)
rast vrijednosti nacionalne valute za vrijeme sezone
rast cijena proizvoda i usluga na turisticki receptivnim trzistima tokom
sezone
rast cijena nekretnina
rast rashoda po osnovi uvoza proizvoda i usluga
prekomjerna gospodarska ovisnost o turizmu
niska stopa povrata na kapitalna ulaganja
odljev novca iz destinacije zbog placanja inozemnih zaposlenika
rast drustvenih troskova nastalih poticanjem razvoja turizma
www.referada.hr
- registrirani i neregistrirani ekonomski ucinci turizma – jos jedna podjela
- vidljivi i skriveni ekonomski ucinci turizma – jos jedna podjela
- mjerljivi i nemjerljivi ekonomski ucinci turizma – jos jedna podjela
MJERENJE EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA
- podaci o turistickim kretanjima, turistickoj potrosnji i ekonomskim ucincima turizma su ipak
rezultat tek znanstveno utemeljenih procjena, a ne preciznih izracuna\
- slozena metodologija mjerenja ucinaka
- mjerenje fizickih ekonomskih ucinaka se temelji na brojenju fizickih jedinica primjenom – DZS
RH
- u kategoriju fizickih ekonomskih ucinaka ubrajamo:
o ostvareni turisticki dolasci i nocenja
o broj odrzanih poslovnih skupova
o broj uplovljavanja i broj putnika
o registrirani posjetitelji vaznijih turistickih znamenitosti i atrakcija
o broj i struktura zaposlenih
- pokazatelji fizickih ekonomskih ucinaka
o prosjecan broj ostvarenih nocenja po dolasku turista
o sezonske oscilacije u kretanju fizickih pokazatelja
o iskoristenost ugostiteljskih kapaciteta
o iskotistenost prijevoznih sredstava i popratnih objekata
o opteretni kapaciteti pojedinih turistickih atrakcija, objekata i ostalih povrsina
- pokazatelji financijskih ekonomskih ucinaka
o velicina i struktura turisticke potrosnje
o prihodi i rashodi sudionika turisticke ponude i gospodarskih subjekata u funkciji
opskrbe gospodarskih djelatnosti koje izravno pruzaju usluge privremenim
posjetiteljima
o udio turizma u BDP-u
o kretanje prihoda i rashoda od izvoza i uvoza usluga po osnovi inozemnih turistickih
putovanja
o kretanje velicine i strukture inozemnih ulaganja po pojedinim djelatnostima
o kretanje prihoda i rashoda javnog sektora po osnovi prikupljenog novca od svih vrsta
poreza, prireza, trosarina, doprinosa i dr.
o prihodi ostvareni po osnovi prikupljenog novca od boravisne pristojbe, kao i
pripadajuci rashodi za promotivne i druge svrhe
o vrisina i struktura dodijeljenih potpora razvojnim programima u turizmu
o kretanje indeksa potrosackih cijena ugostiteljskih usluga i usluga putnickih agencija
o visina osobnih dohodaka zaposlenih po djelatnostima, strucnoj spremi i spolu
- sustav Turisticke satelitske bilance – TSA
o globalni sustav uniformirane i metodoloski konzistentne statistike za potrebe turizma
koja bi omogucila uvid u stvaran i cjelovit odraz turizma na gospodarstvo jedne
zemlje
www.referada.hr
o obuhvaca deset medjusobno povezanih tablica i sedam popratnih radnih listova za
koje se ulazni pokazatelji ili deriviraju iz Sustava nacionalnih racuna (SNA), ali i drugih
izvora
o specificnost sustava TSA je u paralelnom (odvojenom) vodjenju sa sustavom SNA iz
cije se strukture, odnosno iz svakog pojedinog sektora izvlaci samo ona
komponenta koja sadrzava ekonomske ucinke turizma i koja se uvrstava u
strukturu TSA
o sustav TSA je prvi put primjenio 1994. godine u Kanadi
o osnovni razlog ogranicene primjene TSA je u dugotrajnom uskladjivanju nacionalnih
statistickih sustava prema jedinstvenoj metodologiji kako bi ulazni podaci bili sto
konzistentniji i tocni
o WTTC je za Hrvatsku 3 puta dosad izradio TSA
OGRANICENJA PRECIZNOG IZRACUNA EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA
- pregled kriticnih (granicnih) kategorija
o razlike u motivima putovanja
kategorija poslovnih putovanja u statistici turizma
kategorija tranzitnih putnika
kategorija izletnika
kategorija posjetitelja rodbini i prijateljima
kategorija domacih turista u svojim sekundarnim rezidencijama
kategorija studenata na studijskom boravka i kategoriji sportasa
o domaci ili inozemni turisti
kategorija domacih turista na privremenom radu u inozemstvu znatno
pridonosi stvaranju iskrivljene slike o ekonomskim ucincima turizma
o inozemni dolasci i nocenja
o anketna istrazivanja
zasad jedini konkretni nacin za pronicanje u strukturu turisticke potrosnje
o koristenje prijevoznim sredstvima
tocan broj putnika je poznat u brodskom, zeljeznickom i autobusnom
prijevozu, dok je statisticko pracenje putnika koji dolaze automobilom
uvelike otezane
o obuhvat turizma u nacionalnom gospodarstvu
rijetke su gospodarske djelatnosti koje na izravan ili neizravan nacin svojom
aktivnoscu ne sudjeluju u turizmu
o tretman sive ekonomije
o vremenski razmak
11.4. ANALIZA OSNOVNIH FIZICKIH POKAZATELJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE
HRVATSKE
www.referada.hr
- za stjecanje opceg dojma o trendovima kretanja dosadasnjeg razvoja turizma u Hrvatskoj,
analiza koja slijedi obuhvaca samo osnovne pokazatelje fizickog turistickog prometa i kao
takva je polaziste za dublju ekonomsku analizu razvojnih potencijala turizma u Hrvatskoj
ANALIZA FIZICKIH POKAZATELJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA
- polazi se od utvrdjivanja trenutacnog stanja u odnosu na:
o prethodnu godinu
o prosjek proteklog 10-godisnjeg razdoblja
o rekordne pokazatelje u proteklom razdoblju
- DZS 1987. 10,5 milijuna turistickih dolazaka
- 2008. 11,3 milijuna turistickih dolazaka REKORD
- 1986. 68,2 milijuna nocenja turista REKORD
- 2008. 57,1 milijun nocenja turista
- 2008. 968 610 postelja/kamp-mjesta u Hrvatskoj
ANALIZA OSTVARENOG TURISTICKOG PROMETA
- turisticki promet – razumijevaju se kvantitativni pokazatelji razvoja turizma, i to broj
ostvarenih dolazaka i nocenja turista, prosjecan broj nocenja po dolasku turista, vremenska i
prostorna koncentracija u ostvarenju broja dolazaka i nocenja, strukturna obiljezja i njihovih
turistickih kretanja
- dolasci turista - vazno je znati da ukupan broj dolazaka turista ne znaci ujedno i ukupan broj
turista koji su boravili na podrucju RH u odredjenom razdoblju. Kako je turisti, prema DZS,
svaka osoba koja provede najmanje jednu noc u nekom smjestajom objektu, njegov je
boravak registriran u svakom mjestu ili objektu gdje je takav boravak ostvaren
- nocenja turista – za razliku od broja ostvarenih dolazaka, broj ostvarenih nocenja turista je
pouzdaniji pokazatelj razvoja turisma i cvrsca podloga za slozeniju ekonomsku analizu
- nocenja turista – vremenska koncentracija – s aspekta vremenske distribucije ostvarenih
nocenja turista tijekom godine moze se ocekivati da ce najcevi broj nocenja u Hrvatskoj biti
ostvaren upravo u ljetnim mjesecima
- glavni uzroci sezonskog karaktera turistickih kretanja su klimatki cinitelji koji obiljezavaju
glavni turisticki resurs – Jadransko more
- posljedice jake koncentracije turistickih kretanja
o negativne posljedice sezonskog karaktera
sezonsko poslovanje brojnih objekata
problematika sezonskog zaposljavanja
neiskoristenost turisticki receptivnih kapaciteta izvan glavne turisticke
sezone
pritisak na aprecijaciju domace valute
sezonski rast cijena
guzve u prometu
www.referada.hr
stvaranje goleme kolicine otpada
buka
o pozitivne posljedice sezonskog karaktera
mogucnost da se u razdoblju izvan turisticke sezone priroda regenerira,
sanira steta uzrokovana visokom koncentracijom potraznje na relativno
malom prostoru
mogucnost nesmetane izgradnje
uredjenje objekata, infrastrukture, javnih (zelenih) povrsina
- nocenja turista – prostorna koncentracija – moze se ocekivati da ce najveci broj nocenja biti
ostvaren upravo u primorskim krajevima
o 2008. 93% nocenja u primorskim mjestima RH
- nocenja turista prema zemljama iz kojih dolaze (DZS, 2008.g.)
o 19,2% Njemacka
o 11,3% Hrvatksa
o 10,2% Slovenija
o 8,9% Italija
o 7,3% Austrija
o 7,2% Ceska
o 35,9% ostali
- nocenja turista prema nacinu organizacije putovanja
o u kojoj mjeri dolaze individualno, a u kojoj organizirano
o 63,6% individualno, 36,4% organizirano
- nocenja turista prema vrstama smjestajnih objekata (DZS, 2008.)
o 31,9% privatni smjestaj
o 26,7% hoteli
o 23,4% kampovi
o 7,5% turisticka naselja
o 11,6% ostalo
- prosjecan broj nocenja po dolasku – 5,1 nocenje po jednom dolasku turista u Hrvatsku u
2008.
ANALIZA SMJESTAJNIH KAPACITETA
- obujam ukupnih smjestajnih kapaciteta – jedan od osnovnih pokazatelja razvoja turizma na
odredjenom podrucju, a mjeri se s tri pokazatelja
broj objekata
broj soba i apartmana
broj postelja
o DZS 2008. 968 610 postelja/kamp-mjesta, od cega 896 991 stalnih, a 71 619
pomocnih
- smjestajni kapaciteti po vrstama objekta
o prema vrijedecoj klasifikaciji i kategorizaciji smjestajnih kapaciteta u Hrvatskoh
objekti za smjestaj se dijele na
www.referada.hr
kolektivne (hoteli, apartmanska naselja, turisticka naselja, turisticke
apartmane, pansione, motele, kampove i dr.)
privatne (sobe, apartmani i kuce za odmor, seoska domacinstva i kamp-
jedinice u kucanstvima)
o DZS 2008.:
46,9% privatni smjestaj
22,6% kampovi
12,5% hoteli
5,0% turisticka naselja
15,5% ostalo
o struktura hotelskog smjestaja u RH u 2008.
-
- mjesecne oscilacije u kretanju broja postelja/kamp-mjesta – mnogi zatvaraju van sezone
- prostorna distribucija smjestajnih kapaciteta – velik broj smjestaja je uz Jadransko more
- prosjecna iskoristenost smjestajnih kapaciteta
o moze se prikazati u danima ili u postocima
- ostali fizicki pokazatelji
o pokazatelji razvoja nautickog turizma
o razvoj ekoturizma
o prikaz broja posjetitelja nacionalnih parkova RH – prednjace Plitvicka jezera, pa Krka
11.5. ANALIZA OSNOVNIH FINANCIJSKIH POKAZATELJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE
HRVATSKE
TURISTICKA POTROSNJA
- svake 3 godine Institut za turizam iz Zagreba provodi istrazivanje „TOMAS – Stavovi i
potrosnja turista u Hrvatskoj“, i to na stratificiranom slucajnom uzorku turisticke potraznje za
vrijeme trajanja ljetne turisticke sezone (lipanj – rujan)
- TOMAS 2007. prosjecna dnevna potrosnja turista u Hrvatskoj je iznosila 55,48 eura, od cega
se najvise trosilo na smjestaj (23,02 eura)
www.referada.hr
- najvecu potrosnju ostvaruju turisti iz UK, pa Rusije, Francuske, Italije, Nizozemske, Austrije,
Njemacke..
TURISTICKI PRIHODI I RASHODI PO OSNOVI INOZEMNOG TURISTA
- statistika kretanja turistickih prihoda i rashoda po osnovi medjunarodnih turistickih kretanja
vodi se u okviru platne bilance HNB-a
- platna bilanca je sustavni prikaz vrijednosti svih transakcija koje jedna zemlja u godini dana
obavi s inozemstvom
- vrijednost neto izvoza usluga po osnovi inozemnih turistickih kretanja u RH iznosi 6,69
milijardi eura za 2008. godinu
UDIO TURIZMA U BDP-U
- 2008. 15,7% BDP-a – prihodi od inozemnog turizma
- racunica za sobom povlaci odredjene korekcije i upozorenja!
www.referada.hr
12. IZVORI I METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA U ISTRAZIVANJU TURISTICKIH TRZISTA
12.1. UVOD
- poslovno odlucivanje bi se moralo temeljiti na relevantnim informacijama s trzista
12.3. OBILJEZJA ISTRAZIVANJA TURISTICKIH TRZISTA
- definicije istrazivanja trzista
o M. Marusic – istrazivanje trzista je sustavni, objektivan postupak dobivanja
informacija koje sluze odlucivanju u marketingu
o J. Senecic – Sustavno i kontinuirano istrazivanje i analiziranje informacija radi
identificiranja i rjesavanja odredjenog trzisnog problema
o Americko udruzenje za marketing – istrazivanje trzista je funkcija koja povezuje
potrosaca, kupca i javnost s prodavacem putem informacija, a informacije sluze da bi
se s pomocu njih identificirale i definirale trzisne mogucnosti i problemi; stvorile i
poboljsale i ocijenile aktivnosti marketinga; pratilo djelovanje marketinga i poboljsalo
shvacanje procesa marketinga. Istrazivanje trzista specificira informacije potrebne da
bi se objasnile te pojave; odlucuje o metodama za prikupljanje informacija, upravlja i
provodi proces prikupljanja podataka; analizira rezultate; i priopcava rezultate i
njihove implikacije.
- stratesko odlucivanje se ne moze zamisliti bez stalnog kretanja informacija od mjesta prodaje
prema vrhu organizacije
- definicija istrazivanja turistickih trzista
o istrazivanje svih elemenata koji se odnose na trziste turizma i putovanja
- proces istrazivanja turistickog trzista je logican redoslijed postupaka sto ih treba provest da
bi se doslo do pouzdanih i valjanih informacija koje pomazu prilikom odlucivanja u trzisnom
poslovanju
- redoslijed postupaka procesa istrazivanja turistickih trzista
o definiranje problema i ciljeva istrazivanja
o odredjivanje izvora podataka i vrste istrazivanja
o metode i formulari za prikupljanje podataka
o odredjivanje uzorka i prikupljanje podataka
o analiza podataka i interpretacija rezultata
o sastavljanje izvjestaja
- elementi istrazivanja turistickih trzista
o tendencije trzisnih kretanja, prognoze prodaje, projekcije, poslovne analize,
utvrdjivanje trzisnih udjela, istrazivanje i razvoj, strategije marketinga i prodaje
- prema ciljevima na koje je istrazivanje usmjerene razlikujemo tri vrste istrazivanja
o izvidjajno istrazivanje
svrha je objasnjavanje i definiranje naravi problema istrazivanja trzista
ima karakter otkrivanja, izvidjanja i primjenjuje se kada je predmet istrazivnja
relativno nepoznat
www.referada.hr
dobivanje uvida u problem te postizanje boljeg razumijevanja pojave,
situacije ili dogadjaja na turistickom trzistu
o opisno istrazivanje
opisuje (istrazuje) ucestalost i obiljezja neke pojave ili populacije i daje
odgovore na glavna pitanaj s kojima se susrecemo u trzisnom poslovanje
(tko, sto, kada, gdje i kako)
o uzrocno istrazivanje
daje objasnjenje za neki dogadjaj, tj. istrazuje uzrocnu povezanost izmedju
aktivnosti kojima djelujemo i reakcije koje one izazivaju
- s obzirom na karakter podataka koji se prikupljaju razlikujemo
o kvantitativno istrazivanje
podaci se daju brojcano izraziti (broj turistickih dolazaka ili nocenja u nekoj
zemlji, potrosnja turista izrazena u novcanim jedinicama, prihodi od turizm
na razini drzave ili pojedinacnih poduzeca)
o kvalitativno istrazivanje
upucuje na istrazivanja koja se fokusiraju na razumijevanje pojava koje se
istrazuju i rezultiraju podacima koji se ne daju izraziti brojcano (npr. motivi
dolaska turista, (ne)zadovoljstvo elementima ponude, stavovi prema nekom
proizvodu i sl.)
12.3. IZVORI PODATAKA U ISTRAZIVANJU TURISTICKIH TRZISTA
- istrazivanje i pracenje turistickog trzista mozemo promatrati u dvije perspektive
o istrazivanje u uzem smislu
problemski orjentirana istrazivanja
jednokratna, projektno orjentirana istrazivanja usmjerena na identificiranje,
razumijevanje i rjesavanje konkretnih trzisnih problema
o istrazivanje u sirem smislu
kontinuirana su i sustavna istrazivanaj koja sluze sagledavanju vlastitog
polozaja i opcih kretanja na turistickom trzistukao podloga za tekuce
poslovanje u dugorocnijem razdoblju
- MIS – marketinski informacijski sustav – organizirani niz postupaka i metoda kojima se
kontinuirano i planirano prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci, ocjenjuju, cuvaju i
distribuiraju informacije koje sluze poslovnom odlucivanju
- MIST – marketinski informacijski sustav u turizmu
- dvije osnovne vrste podataka
o iz primarnih izvora – podaci prikupljeni vlastitim snagama
izravno prikupljanje podataka
promatranjem
ispitivanjem
o iz sekundarnih izvora – podaci koje je vec netko prikupio – iskoristavanje objavljenih
podataka
- primarni podaci
www.referada.hr
o izvorna opazanja koja se prikupljaju za potrebe rjesavaanj konkretnog trzisnog
problema razlicitim kvalitativnim ili kvantitativnim tehnikama istrazivanja trzista i to
u slucajevima kada su raspolozivi sekundarni izvori ogranicenog karaktera, nisu
odgovarajuci ili su zastarjeli
o primarni podaci rezultat su izravnog istrazivanja na terenu i prikupljaju se izravno uz
pomoc metoda promatranja i ispitivanja od ispitanika ili subjekata istrazivanja
- sekundarni podaci
o prikupljni su i zabiljezeni prije, u nekom drugom istrazivanju i za neku drugu svrhu. S
gledista istrazivaca koji sada provodi istrazivanje i sluzi se sekundarnim podacima to
su povijesni podaci i za sadasnjeg istrazivaca ne zahtjevaju kontakt s ispitanicima ili
subjektima istrazivanja
o rezultat su prethodnog prikupljanja primarnih podataka, a to se prikupljanje moglo
dogoditi prije tjedan dana, mjesec dana ili cak godina
12.4. METODE PRIKUPLJANJA PRIMARNIH PODATAKA
- razlikujemo dvije osnovne metode prikupljanja primarnih podataka:
o promatranje
o ispitivanje
METODA PROMATRANJA
- promatranje je proces uocavanja i biljezenja cinjenica ili dogadjaja bez postavljanja pitanja
osobama cije se ponasanje prati
- promatranje iz pomoc tehnickih uredjaja se naziva snimanje, a ono koje provodi covjek uz
pomoc svojih osjetila (vida i sluha) sustavno promatranje
- obiljezja promatranja
o sluzi usvajanju novih spoznaja
o sluzi dokazivanju ili odbacivanju hipoteza koje su postavljene na pocetku istrazivanja
o provodi se prema planu koji je unaprijed zacrtan
o usmjereno je prema odredjenom objektu
o rezulatati promatranja se biljeze
o promatrac je strucno osposobljen za posao promatranja
o obiljezja snimke (pouzdanost, objektivnost, valjanost) se mogu kontrolirati\
- tehnike promatranja
o prirodna i umjetno stvorena situacija
promatranje u prirodnoj situaciji oznacava biljezenje dogadjaja i cinjenica na
mjestu i u vrijeme gdje se ti dogadjaji i redovito zbivaju, dok umjetnu
situaciju stvra istrazivac, i to na mjestu na kojem se umjetno stvaraju uvjeti
koje zelimo istraziti
o primjetno i neprimjetno
ovisno o tome znaju li promatrane osobe da se njihovo ponasanje biljezi
www.referada.hr
o strukturirano i nestrukturirano
ako promatrac dobije vrlo precizne instrukcije sto i kako promatrati onda je
strukturirano, a ako su ti zahtjevi manje precizni onda nestrukturirano
o izravno i neizravno
kad se promatranje zbiva simultano s pojavom koja je predmet promatranja,
postupak ima obiljezja izravnog promatranja, dok neizravno biljezi fizicke
tragove nekog dogadjaja
o osobno i s pomocu racunala
ako se temelji na koristenju osjetila vida i sluha promatraca onda je osobno,
ali isto tako moze biti obavljeno uz pomoc razlicitih uredjaja
METODE ISPITIVANJA
- metoda ispitivanja se sastoji u postavjlanju pitanja osobama od kojih prikupljamo podatke i
njohove odgovore u usmenom ili pismenom obliku
- Anketa – ispitivanje uz pomoc anketnog upitnika. Anketni upitnik je formalni popis pitanja
koja postavljamo ispitanku (intervju).
- vrste ispitivanja
o oblici komuniciranja
osobno
telefonom
postom – internetom
o stupanj strukturiranosti
dihotomna pitanja (samo dva odgovora)
visestruki izbor
otvorena pitanja (puna sloboda izrazavanja)
o prikrivenost ciljeva
neprikriveni ciljevi
prikriveni ciljevi
PREDNOSTI I NEDOSTACI METODA ZA PRIKUPLJANJE PRIMARNIH PODATAKA
- metoda promatranja
o uglavnom se primjenjuje u slucajevima kad se drugom metodom istrazivanja ne bi
mogli dobiti zeljeni pdaci. cesto se kombinira s ispitivanjem i tako obogacuju rezultati
istrazivanja
o prednosti:
biljeze se dogadjaji onako kako su se zaista i trebali dogoditi
u vecem broju promatranja ne trazi se privola osobe koje promatraamo
objektivnost podataka
visoka preciznost rezultata
o nedostaci
www.referada.hr
promatranje je ograniceno na biljezenje u sadasnjem vremenu i ne mogu se
istrazivati protekla zbivanja
ograniceno je na cinjenice, situacije, zbivanja
vrlo je tesko promatrati pojave cije je trajanja dugacko
neke dogadjaje je nemoguce pratiti s obzirom na mjesto gdje se zbivaju
troskovi primjene metode promatranja su visoki
- metoda ispitivanja
o najrasirenija metoda za prikupljanje primarnih podataka
o prednosti
svestrana mogucnost primjene
mogu se otkriti i kvantitativna i kvalitativna obiljezja u sadasnjosti, proslosti
ali i buducnosti
relativna brzina prikupljanja podataka
relativno niski troskovi u odnosu na metodu promatranja
o nedostaci
proizlaze iz nazocnosti ljudskog cimbenika (pristranost, subjektivnost)
organizatora
o pogreske u biranju jedinice uzorka
o pogreske u obradi podataka
ispitanika
o odbijanje odgovora od potencijalnog ispitanika
o pristranost u odgovoru
anketara
o pogreske koje nastaju interakcijom s ispitanicima
o pogreske u biljezenju rezultata
o pogreske koje nastaju neradom anketara (izmisljanje
podataka)
12.5. SEKUNDARNI PODACI ZA POTREBE POSLOVNOG ODLUCIVANJA U TURIZMU
- jos poznati nazivi: povijesna metoda, interno istrazivanje, istrazivanje za stolom
PREDNOSTI I NEDOSTACI SEKUNDARNIH PODATAKA
- promatramo ih u odnosu na primarne
- prednosti:
o jeftinije je
o mogu se brze prikupiti
o dostupni su za neke pojave za koje inace pojedini korisnik ne bi mogao prikupiti
primarne podatke (npr. veliki terenski rad...)
o objektivnost je takodjer prednost i ona uvelike ovisi o vjerodostojnosti izvora koji je
prikupio podatke
www.referada.hr
- nedostaci
o tesko pronalazenje podataka koji odgovaraju potrebama nekom konkretnog
istrazivanja. Najcesci razlozi koji umanjuju vrijednost i mogucnost iskoristavanja su
sljedeci:
jedinica mjere
definicija razreda, skupine – ne odgovara nacin na koji su podaci svrstani
zastarjelost podataka – sekundarni podaci uvijek pripadaju proslosti
o tesko pronalazenje podataka cija je tocnost zajamcena i poznata
o problem su subjektivnosti i pristranosti institucija ili osoba koje publiciraju podatke
o problem uporabe informacija objavljenih na internetu – svatko moze objaviti sto zeli,
vazno je znati tko je izvor podataka
IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA U TURIZMU
- prema mjestu gdje se nalaze
o interni ili unutrasnji izvori sekundarnih podataka
podaci dobiveni na osnovi pracenja ravunovodstveno-financijskog poslovanja
organizacije
podaci dobiveni na osnovi sekonomske analize poslovanja
podaci dobiveni na osnovi analize bilance poslovanja poduzetnika
podaci dobiveni na osnovi analize izvjesca revizorskih tvrtki o poslovanju
poduzeca
o eksterni ili vanjski izvori sekundarnih podataka
publikacije medjunarodnih organizacija (UNWTO, UN, OECD, EU, IATA, ICAO,
i dr.)
publikacije nacionalnih drzavnih zavoda za statistiku
publikacije drugih drzavnih organizacija i ureda
publikacije tiristickih organizacija i udruzenja
podaci objavljeni u svjetski priznatim casopisima
podaci dobiveni putem istrazivackih aktivnosti postojecih instituta
podaci raspolozivi u posebnim bankama podataka
12.6. METODE PRIKUPLJANJA SEKUNDARNIH PODATAKA
- rijec je o podacima koje na razini drzave prikupljaju razlicite ustanove, a razliciti se subjekti
njima koriste kao sekundarnim podacima
- najcesce koristene metode prikupljanja sekundarnih podataka
o informacije s drzavnih granica
formular o ulasku u zemlju ili o izlasku iz zemlje
niski troskovi prikupljanja, brzina prikupljanja i trenutacna raspolozivost –
prednosti
manjak kontrole na podrucju opsega i kvalitete prikupljenih podataka
www.referada.hr
o ispitivanja na granici
osobni intervju ili anketni upitnici
izravno prikupljanje id turista, sto povecava tocnost
visoki troskovi posto zbog potrebe za educiranim osobama za vodjenje
intervjua
o metoda vodjenja dnevnika
zahtjeva izbor ispitankia, prije ili na pocektu putovanja, koji ce voditi dnevnik
za vrijeme boravka u destinaciji
pogodno za prikupljanje informacija o potrosnji
tesko je odabrati turista koji ce biti spreman voditi dnevnik tokom i izvrsavati
obveze
o ispitivanja u prijevoznim sredstvima
intervjuiranje
o ispitivanja na popularnim turistickim lokacijama
prikupljanje podataka tamo gdje ocekujemo veci broj turista
dobro za provodjenje istrazivanja gdje zelimo prodaci odredjeni uzorak
o ispitivanje u smjestajnim objektima
intervjuiranje ili anketni upitnik
o modeli potrosnje
modeli cine kompjutorske simulacije potrosnje turista u destinaciji te ovisno
o njihovoj slozenosti i kvaliteti ulaznih podataka ovisi i tocnost i kvaliteta
dobvenih izlaznih podataka
jeftina
o izvjestaji o poslovanju smjestanih objekata
istrazivanje koje obradjuje podatke o poslovanju smjestajnih objekata i
zasniva se na mjesecnim izvjescima smjestajnih objekata
o istrazivanje turisticke ponude
prikupljanje podataka o kapacitetima i obiljezjima turisticke ponude
intervjuiranje menadzera ili vlasnika ili slanje anketnog upitnika
visoki troskovi
12.7. MEDJUNARODNI IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA
- medju najvaznije izvore na medjunarodnoj razini ubrajamo
o publikacije UNWTO-a
o publikacije OECD-a
o publikacije IPK Internationala
o publikacija F.U.R.-a
o publikacije PATA-e
o publikacije Tourism Intelligence Internationala
o publikacije WTTC-a
o Economic Intelligence Unit – Industry Forecasts
- prikaz vaznijih medjunarodnih publikacija
o ljetopis turisticke statistike – Yearbook of Tourism Statistic
www.referada.hr
o sazet prikaz turisticke statistike – Compenduim of Tourism Statistic
o barometa turistickih kretanja – UNWTO World Tourism Barometer
o istrazivanje svjetskog i europskoh turistickog trzista – World/European Travel
Monitor – WTM/ETM
o godisnje istrazivanje njemackog turistickog trzista – Reiseanalyse
12.8. NACIONALNI IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA
- ustanove koje se bave istrazivanjem i pracenjem turistickih kretanja na domacem trzistu:
o DZS RH
o HNB
o HTZ
o Institum za turizam Zagreb
o Horwath Consulting Zagreb
DRZAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE
- obavlja strucne poslove koji se odnose na pripremu i provedbu statistickih istrazivanja u RH
- zavod prikupnja, obradjuje, analizira i objavljuje statisticke podatke te primjenom nacionalnih
i medjunarodnih standarda i metodologija nastoji osigurati njihovu usporedivost s podacima
drugih zemalja
- prati turisticka kretanja na podrucjima:
o turizam, ugostiteljstvo
o transport i komunikacije, distributivna trgovina
- kategorije izvora turistickih statistika koje objavljuje DZS
o statisticki ljetopis
temeljna godisnja publikacija koja je osnovni izvor kvalitetnih i pouzdanih
stat. pokazatelja
podrucja vezana za turizam: turizam, ugostiteljstvo. transport i komunikacije
i distributivna trgovina
o mjesecna statisticka izvjesca
obuhvaca godisnje i mjesecne stat. podatke o gospodarskim i drugim
kretanjima u RH
o statisticka izvjesca
prikazuju sveobuhvatne rezultate pojedinacnih istrazivanja iz istog podrucja
o priopcenja
kratke i brze statisticke informacije koje izlaze prema periodicnosti
statistickih istrazivanja
o studije i analize
o izvanredna izdanja
www.referada.hr
HRVATSKA NARODNA BANKA
- redovite publikacije HNB-a:
o SPF
o Bilten
o Godisnje izvjesce
- izvjesca o podacima o prihodima od putovanja
HRVATSKA TURISTICKA ZAJEDNICA
- osnovana je zbog stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatkog turizma, planiranja i
provedbe zajednicke strategije i koncepcije
- redovito prati i analizira turisticka kretanja u Hrvatskoj i na nama zanimljivim emitivnim
trzistima
- istrazivanja
o hrvatska ponuda na europskom trzistu
o zastupljenost Hrvatske u katalozima inozemnih turoperatora na emitivnim trzistima
o prikaz inozemnog turistickog prometa i plan oglasavanja na glavnim emitivnim
trzistima
INSTITUT ZA TURIZAM
- projekti
o TOMAS – stavovi i potrosnja turista u RH
o TOMAS nautika .....
- TOMAS – stavovi i potrosnja turista u Hrvatskoj, jedino je kontinuirano istrazivanje obiljezja
putovanja i boravka turista u Hrvatskoj, koje provodi institut za turizam u Zagrebu, a ima
sljedece ciljeve:
o segmentacija trzista
o utvrdjivanje glavnih prednosti i slabosti turisticke ponude
o utvrdjivanje obiljezja potrosnje gostiju
o kontinuirano pracenje trendova domace i inozemne potrosnje
sadrzaj istrazivanja
sociodemografski profil turista
motivacija za dolazak
obiljezja putovanja
obiljezja boravka u destinaciji
zadovoljstvo ponudom
konkurentnost hrvatkse ponude u odnosu na mediteranske
destinacije
potrosnja turista
metoda istrazivanja
www.referada.hr
prikupljanje podataka – osobni intervju, samopopunjavanje
uzorak – 4915 ispitanika
lokacije – hoteli, turisticka naselja, kampovi, privatni smjestaj, u 86
mjesta u 7 primorskih zupanija
ispitanik – domaci i strani turisti (14 zemalja)
razdoblje – lipanj – rujan
- godine istrazivanja 1987,1989,1994,1997,2001,2004,2007,2010.
HORWATH CONSULTING ZAGREB
- poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj – istrazivanje koje se po standardnoj metodologiji
Horwath internationala vec 30 godina provodi na najrazvijenijim trzistima svijeta, u HRV vec
10 godina i omogucuje pracenje trenda u ostvarivanju poslovnih rezultata hrvatskog
hotelijerstva
- sadrzaj istrazivanja
o fizicko stanje objekata i struktura sadrzaja
o tehnoloska opremljenost
o zaposlenost
o sustav nagradjivanja
o ulaganja
o trzisni i financijski rezultati poslovanja
- istrazivanjem obuhvaceno 90 hotela, odnosno 20762 hotelske sobe, sto je 42%
kategoriziranih hotelskih kapaciteta Hrvatske u 2007. godini
www.referada.hr
13. TURISTICKA DESTINACIJA
13.1. POJAM I DEFINIRANJE TURISTICKE DESTINACIJE
- turisticka regija
o geografski prostor u kojem postoje yajednicka obiljeyja i sinergija iymedju turistickih
proiyvoda i usluga, a sam pojam je vezan uz politicko-administrativne granice unutar
kojih se provodi turisticko planiranje i politika
o glavni cilj regionalnog saveza je adekvatno uredjenje perifernih regija, smanjenje
nepozeljnih nejednakosti izmedju aglomeracija i ruralnih podrucja te poboljsanje
opcih zivotnih uvjeta, posebice kvalitete zivota lokalnog stanovnistva
o turisticku regiju mozemo shvatiti kao prostornu cjelinu u odredjenim
aministrativnim granicama u okviru koje djeluje i razvija se odredjeni turisticki
sustav. Kriteriji za regionalizaciju turistickog prostora su: homogenost,
funkcionalnost, autonomnost ili samodostatnost.
o homogena turisticka regija zasniva se na turizmu kao stozernoj ekonomskoj
aktivnosti koja povezuje mnoge gospodarske i drustvene djelatnosti, a turizam je
glavni izvor dohotka stanovnistva.
o heterogena turisticka regija je ona u kojoj turizam ravnomjerno sudjeluje u stvaranju
dohotka kao pojedine gospodarske aktivnosti
o turisticke regije prema velicini prostora
makroturisticke regije
primorska, gorsko-planinska i pananonsko-peripanonska u RH
mikroturisticke regije
Istra, Kvarner, Dalmacija, Lika, zagrebacka regija, Slavonija,
Posavina....
- Turisticko mjesto
o cini prostorno-funkcionalnu cjelinu ponude u turizmu, ali ne mora se podudarati s
administrativnim granicama mjesta. Turisticka se mjesta razlikuju prema atraktivnosti
i razvijenosti ukupnih receptivnih kapaciteta. Mogu se kategorizirati kao gradovi,
zupanijska sredista, planinsta, primorska, toplicka i ostala turisticka mjesta.
- turisticka destinacija
o geografski prostorkoji se razlikuje od mjesta stalnog boravka turista, a u kojoj se
provodi turisticka aktivnost i konzumiraju turisticki proizvodi, tj. moguce ju je
definirati kao lokaciju turisticke potrosnje.
o u sirem smislu se moze definirati kao svako odrediste turistickog putovanja, od
samostalnog turistickog objekta, aerodroma ili luke do turistickog mjesta, regije ili
turisticke zemlje. Pod turistickom destinacijom razumijeva se siri, integrirani prostor,
koji gradi svoj turisticki identitet na koncepciji kumulativnih atrakcija, koje
omogucuju dozivljaj i s dodatnom turistickom infrastrukturom predstavlja prostor
okupljanja turista. Turisticka destinacija uvjetovana je zeljama, sklonostima,
interesima i potrebama turista.
www.referada.hr
o ostali autori: Turisticka destinacija je geografsko podrucje unutar kojeg turisti
konzumiraju arzne vrste turistickih dozivljaja,
o UNWTO: znacajno mjesto koje se posjecuje tijekom putovanja, te razlikuje tri vrste
destinacija:
udaljena destinacija – najudaljenija je od domicila turista
glavna destinacija – mjesto gdje turisti provedu najvise vremena na
putovanju
motivirajuca destinacija – mjesto ili podrucje koje turist bira kao primarno
odrediste svojega putovanja
o turisticka destinacija nema cvrste granice
o u geografskom smislu moze imati makroobiljezje i mikroobiljezje
na makrorazini Hrvatska kao turisticka destinacija na Mediteranu, Istra kao
tur. dest. u Hrvatskoj
na mikrorazini ulogu destinacije mogu imati gradovi i mjesta prepoznatljiva
po odredjenim obiljezjima; npr. Zagreb, Dubrovnik, Motovun...
o najvaznija obiljezja turisticke destinacije
da cini prostornu cjelinu
da raspolaze odgovarajucim elementima ponude
da je orijentirana prema turistickom trzistu
da je neovisna o administrativnim granicama
da se destinacijom mora upravljati
13.2. ATRAKTIVNOST TURISTICKE DESTINACIJE
- turisticka atrakcija
o privlazan elemen u nekoj turistickoj destinaciji u obliku kulturno-povijesne bastine,
prirodne cjeline ili pojave priredbe ili dogadjaja koji motivira turiste za dolazak i
okosnica je razvoja turizma u destinaciji
o mogu se interpretirati kao zariste rekreacije i obrazovne aktivnosti izletnika i turista
koje oni cesto dijele s domacim stanovnistvom. Prema vrsti, mogu se grupirati kao
prirodne i one koje je covjek sam izgradio.
prirodne: klima, planine, rijeke, jezera, flora i fauna, pejsaz, rezervati
zivotinja...
atrakcije koje je stvorio covjek: kulturno-povijesna bastina, etnosocijalne i
umjetnicke atrakcije, tematski parkovi, kazalista...
o elementi aktraktivnosti destinacije
klima i prirodne ljepote
kulturna i drustvena obiljezja
dostupnost
odnos prema turistima
infrastruktura
razina cijena
mogucnosti za kupnju
sasdrzaju za sport, rekreaciju i edukaciju i dr.
www.referada.hr
13.3. UPRAVLJANJE TURISTICKOM DESTINACIJOM
POJAM DESTINACIJSKOG MENADZMENTA
- konkurentnost – moze se odrediti u okviru pokazatelja ucinkovitosti u usporedbi sa slicnim
destinacijama, ukljucujuci broj turista, turisticku potrosjnu, ukupne prihode i dr.
- konkurentnost destinacije – sposobnost destinacije da poveca turisticku potrosnju, da privlaci
turiste u vecoj mjesti uz zadovoljenje nezaboravnog iskustva i da sve to cini na profitabilan
nacin, uz ogobacivanje dobrobiti za buduce generacije
- potrebno je graditi vlastiti imidz jer samo onaj tko ce se prepoznatljivo razlikovati od
konkurencije bit ce interesantan u poplavi istovrsne ponude
- upravljanje turistickom destinacijom
o dugorocan proces koji bi trebao osigurati konkurentnost destinacije, ali i dosezanje
visoke kvalitete zivota stanovnistva i ocuvanje kulturnog identiteta cijele turisticke
destinacije
o takav cilj sadrzava nekoliko komponenti kao sto su:
optimalan gospodarski razvoj destinacije
visa razina zivotnog standarda stanovnistva
ocuvanje potrebne razine ekologije
ocuvanje kulturno-povijesne bastine te njezino stavljanje u funkciju
gospodarskog i opceg razvoja
o upravljanje priprada menadzmentu destinacije ili destinacijskom menadzmentu
- destinacijski menadzment
o koordinira one turisticke funkcije u destinaciji koje ne mogu obavljati pojedinacni
nositelji ponude ili zajednicki imaju vece izglede za ostvarivanje ciljeva
o ne mora biti posebno formiran menadzment destinacije, nego skupina interesno
povezanih menadzera ciju strukturu cine menadzeri svih poslovnih subjekata kao
nositelja turisticke ponude
o destinacijski poslovni sustav dijelomo na 3 velika podsustava
poduzetnicki podsustav – poslovni subjekti cija je svrha ostvarenje dobiti
javnopravni podsustav – jedinice lokalne uprave i samouprave
ostali podsustavi – TZ; stanovnistvo, udruge i dr.
o destinacijski menadzment moguce je definirati kao poslovnu aktivnost koja spaja i
koordinira rad razlicitih poslovnih i drugih subjekata u kreiranju i realizaciji
turistickog proizvoda radi ostvarenja njegove optimalne kvalitete, konkurentnosti,
odrzivost te postizanja optimalnih ekonomskih ucinaka na turistickom trzistu
o radi ucinkovitoh upravljanja destinacijom nuzno je osnivanje snaznog, dobro
strukturiranog i institucionaliziranog destinacijskog menadzmenta koji posjeduje sve
potrebne resurse (kadrovske i financijske) za kvalitetno upravljanje destinacijom, a
djeluje autonomno i odgovorno uz podrsku javnih institucija, privatnog sektora i
lokalnog stanovnistva
o politika razvoja destinacije
www.referada.hr
destinacijski menadzment treba voditi koordiniranu i dosljednu politiku
razvoja destinacije radi postizanja vrhunske kvalitete svih elemenata
turistickog proizvoda
o menadzeri u takvim kompanijama su specijalisti, dobri poznavatelji trzisnih trendova,
ali i realnih mogucnosti odredjene turisticke destinacije, ciji je temeljni zadatak
oblikovanje i razvoj konkurentnog turistickog proizvoda. Destinacijski menadzment
preuzima odgovornost za definiranej dugorocnih ciljeva (kamo idemo), za
sagledavanje svih aktivnosti koje vode ostvarenju ciljeva (sto ciniti), a na putu
ostvarenja konkurentskih prednosti (kako to uciniti)
FUNKCIJE DESTINACIJSKOG MENADZMENTA
- temeljne
o planiranje
o organiziranje
o kontrola
FUNKCIJA PLANIRANJA U TURISTICKOJ DESTINACIJI
- turisticka politika i razvoj destinacije vezani su uz lokalnu razinu
- ne postoje dva jednaka pristupa planiranju i turistickoj politici destinacije
- lokalna destinacija prema Smithu moze biti
o regija
o homogena regija
o funkcionalna regija
- faktori lokalnog turistickog planiranja
o ucinci globalizacije
o migracije
o poiticka vaznost turizma na lokalnoj razini
o prirodu sociokulturnih vaznosti i obiljezja okruzenja
o mogucnost javnog financiranja i potpore turizmu
- planiranje u destinaciji se treba zasnivati na integralnom pristupu
- integralni pristup mozemo definirati kao svjesnu i kontinuiranu plansku aktivnost razlicith
aktera u cilju predvidjanja, oblikovanja i usmjeravanja razvoja na odredjenom prostoru.
Dimentzionira razvoj u granicama raspolozivih prirodnih potencijala, a objedinjuje
ekonomske, socijalne, prostorme, ekoloske i infrastrukturne aspekte
o integralno planiranje se svodi na:
stratesko planiranje – odredjuje ciljeve i smjernice za sve operativno
aktivnosti u sklopu turisticke destinacije
operativno planiranje - analiticka koncepcija strateskih planova s detaljnom
razradbom politike, vrsta programa, nositelja i pretpostavki za realizaciju
strateskih planova razvoja turisticke destinacije
www.referada.hr
- stratesko planiranje sadrzava viziju, misiju, ciljeve i strategiju
o vizija – ukljucuje globalne ideje vodilje kao i metode strateske analize
o misija – scenarij buduceg razvoja destinacije
o ciljevi razvoja – proizlaze iz vizije i misije, a njima se odredjuju nakana, smjernice i
strategija razvoja
o strategija razvoja – odredjuje brojne aktivnosti koje su potrebne za provodjenje
ciljeva i smjernica razvoja destinacije
- integralno planiranje obuhvaca analizu destinacije, viziju i ciljeve, strategiju, plan akcije te
provodjenje i kontrolu
FUNKCIJA ORGANIZIRANJA U TURISTICKOJ DESTINACIJI
- može se definirati kao sustav povezivanja, koordiniranja i upravljanja razlicitih elementima
turisticke podnue radi optimalnog ostvarivanja planirane strategije razvoja turizma
destinacije
- problemi proizlaze iz
o organizacijske kulture
o razina odgovornosti
o kolizije javnih i privatnih interesa
- turisticke organizacije na razini turisticke destinacije imaju zajednicke funkcije:
o funkciju marketinga
pojavile se se s namjerom da promoviraju svoju zajednicu
o funkciju istrazivanja i razvoj i dr.
FUNKCIJA KONTROLE U TURISTICKOJ DESTINACIJI
- funkcija kontrole je nuzna, posebno unutar turisticke destinacije koja nastoji predstaviti
jedinstven i cjelovit program
- TQM – menadzment ukupne kvalitete
o Na njemu se bazira stratesko poslovno planiranje
o Sustav je orijentiran na kupca. Kupac je kralj u sustavu potpune kontrole kvalitete jer
proces pocinje i zavrsava s kupcem
o Sustav TQM u turizmu se zasniva na standardina i kontroli njihove primjene. Prve
standarde su uveli hotelski lanci i postigli izuzetne poslovne rezultate
- Menadzment turisticke destinacije treba upravljati destinacijom tako da ukupno ostvareni
rezultat bude visi od zbroja individualnih rezultata koje mogu ostvariti pojedini hoteli,
restorani i ostali poslovni subjekti. Njegov je zadatak biti involviran u sve faze pripreme i
pruzanja integralnog turistickog proizvoda. Zato neki autori destinacijski menadzment
nazivaju integrirani destinacijski menadzment
o Uloga integriranog destinacijskog menadzmenta je povezivanej svih sudionika koji
sudjeluju izravno ili posredno u oblikovanju sadrzaja i kvalitete turistickog proizvoda
na razini turisticke destinacije
www.referada.hr
o Temeljna uloga integriranog destinacijskog menadzmenta je povezivanje i
koordiniranje razlicith interesa radi oblikovanja i realizacije optimalne kvalitete
turistickog proizvoda destinacije.
ŽIVOTNI CIKLUS TURISTICKE DESTINACIJE
- Zivotni ciklus destinacije je fleksibilni model zivotnog ciklusa destinacije koji oznacava
razlicite faze u evoluciji destinacije, kao i promjene koje se u njoj desavaju tijekom njezinog
prelaska iz jedne faze u drugu. Kao kriticke cimbenike navodi promjene u zeljama i
potrebama posjetitelja, unistavanje prirodnog i izgradjenog okolisa, kao i promjenu ili
nestanak onih atrakcija koje su turiste privukle u to podrucje.
- Faze
o Istrazivanje
Faza se zasniva na prirodnim ljepotama i malom broju posjetitelja
o Angaziranje
Faza formiranja ponude i promocije destinacije
o Razvojna faza
Faza dolaska velikog broja turista
o Faza konsolidacije
Podrazumijeva omogucavanje rasta broja posjetitelja i povecanje kvalitete
proizvoda
o Stagnacija
Dogadja se kada je dostignuta gornja granica kapaciteta nosivosti u
destinaciji, sto se odrazava na pad kvalitete i konkurentnosti
o Propadanje
Stalni posjetitelji su izgubljeni i destinacija dozivljava drastican pad
turistickog prometa
o Pomlađivanje destinacije
Traze se nova trzista, novi kanali distribucije, visa kvaliteta i dr.
- Najvaznija misija upravljanja turistickom destinacijom je osigurati njezinu dugorocnu
konkurentnost na trzistu, kao i odrzivi razvoj destinacije
www.referada.hr
14. PLANIRANJE I ODRZIVI RAZVOJ TURIZMA
14.1. PLANIRANJE U TURIZMU
POJAM PLANIRANJA
- Planiranje na globalnoj razini
o Medjunarodno
o Nacionalno
o Regionalno
- Planiranje na mikrorazini
o Na pojedinim turistickim djelatnostima unutar odredjene turisticke destinacije
- Planiranje u turizmu se moze definirati kao proces utvrdjivanja odgovarajucih buducih
aktivnosti u spektru vise mogucnosti, To je misaoni proces koji usmjerava aktivnosti u
buducnosti prema postavljenim ciljevima i mogucnostima razvoja.
- Pristupi planiranju:
o Planiranje ad hoc
o Prostorno destinacijsko planiranje
o Planiranje vodjeno potraznjom – stvaranje trzista
o Planiranje vodjeno ponudom i sl.
- Planiranje kao proces – svjesno je utvrdjivanje ciljeva i zadataka koji se u odredjenom
vremenu nastoje ispuniti
- Planiranje kao metoda – to su nacini i metodoloski postupci kojima se utvrdjuju planovi,
ciljevi, sadrzaji i aktivnosti za njihovo ostvarenje
FAZE PLANIRANJA U TURIZMU
- Prema Gunn:
o Identifikacija problema
o Odredjivanje ciljeva
o Prikupljanje podataka
o Analiza i interpretacija podataka
o Kreiranje alternativnih rjesenja i scenarija
o Odabir odgovarajuce alternative
o Kreiranje konacnog plana
o Implementacija i evaluacija plana
- Prema Vukonicu:
o Pripremna faza planiranja u turizmu
o Utvrđivanje ciljeva turističkog razvoja
o Istraživanje i evaluacija
o Analiza i sinteza podataka dobivenih istrazivanjem i njihovim medjusobnih odnosa
o Formuliranje preporuka
www.referada.hr
o Implementacija i provodjenje plana
RAZVOJNO PROSTORNO PLANIRANJE U TURIZMU
- Racionalno gospodarenje prostorom je kljucni kriterij njegova racionalnog koristenja i
odrzivosti
- Prostorno planiranje je sastavni dio integralnog planiranja, kojim se usmjerava i usklađuje
ekonomski, socijalni i prostorni razvoj u određenom području, temeljen na prostoru kao
faktoru razvoja i potrebama kao tržištu potražnje
- Razvojno prostorno planiranje u turizmu razumijeva planiranje gospodarskog, socijalnog i
prostornog razvoja turizma na bazi gospodarskog, društvenog, prirodnog, položajnog,
kulturnog i drugog okruženja u određenom prostoru, te veličine strukture, zahtjeva i
potreba tržišta potražnje.
- Glavni instrumentarij razvojnog prostornog planiranja su razvojni prostorni planovi:
o Globalni (master) razvojni planovi
o Detaljni razvojni planovi
Odnose se na manje prostorne cjeline, a temelje se na globalnom planu.
- Stratesko planiranje je proces pripreme kratkorocnih i dugorocnih strategija koje mogu
dosegnuti poslovne i korporativne ciljeve. Stratesko planiranje definira svrhu i smjer za sve
operativne aktivnosti, a od sudionika zahtjeva postizanje konsenzusa o srednjorocnim i
dugorocnim ciljevima.
- Strateski plan razvoja definira organizacijsku misiju i vrijednosti, kriticki ispituje snage,
slabosti, prednosti i nedostatke, mogucnosti,…
- Operativno planiranje svodi se na formuliranje detaljnih programa, politika i procedura
nuznih za ostvarenje strateskog plana.
14.2. ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA
POJAM ODRŽIVOG RAZVOJA
- problemi rasta i razvoja zauzimaju sredisnje mjesto u ekonomskoj teoriji i praksi
- pojam odrzivog razvoja proizlazi iz pojma opceg ravoja. Prema jednoj od mnogobrojnih
definicija odrzivi razvoj je promjena strukutre globalne proizvodnje i potrosnje koji ne remete
ekosustave
- turizam i odrzivi ravoj su dva medjuzavisna i uvjetovana pojma
o turizam je velikim dijelom zasluzan za spoznaju o potrebi odrzivog razvoja jer je
zajzainteresiranjiji za odrzivost svih resura koji su temelj njegova razvoja i odrzivosti
- koncepcija odrzivog razvoja turizma se razvila iz teorije odrzivog razvoja, koja se razvila kao
reakcija na sve izrazenije ekoloskei sociokulturne probleme
www.referada.hr
- primjena koncepcije odrzivog razvoja u turizmu treba osigurati da nekontrolirani razvoj ne
unisti ili devastira resurse na temelju kojih se turizam i poceo razvijati na odredjenom
podrucju
NACELA ODRZIVOG RAZVOJA TURIZMA
- kljucni cimbenik svih odnosa u ekolosko, sociokulturnom i ekonomskom podrucju su ljudi koji
se u turizmu nalaze u razlicitoj ulozi i aktivnostima:
o turisti – glavni su korisnici – kupci porizvoda i usluga
o zaposlenici
o organizacije i javne sluzbe – imaju takodjer izravan ili posredan utjecaj na odrzivost u
ekoloskoj, sociokulturnoj ili ekonomskoj sferi destinacije
o lokalno stanovnistvo- ima vaznu ulogu u odrzivosti destinacije ili turistickog mjesta
bez obzira na to bave li se poslovnim aktivnostima u turistickom sektoru ili nekoj
drugoj djelatnosti.
- Nacela odrzivog ravoja
o nacela ekoloske odrzivosti
o nacela sociokulturne odrzivosti
o nacela ekonomske odrzivosti
- nacela ekoloske odrzivosti
o ekoloska odrzivost razumijeva razvoj koji je uskladjen s odrzavanjem ekoloskih
procesa, bioloskim razlicitostima i resursima
o turizam je najvise zainteresiran za dugorocnu ekolosku odrzivost jer su okolis i
prirodni resursi temeljni uvjeti njegova razvoja
o menadzment okolisa – primjenjuje razlicita menadzerska znanja, tehnike i metode
pri upravljanju gospodarskim subjektima radi ocuvanja okolisa koji je vazan za
poslovanje i ima esencijalnu vaznost za opstanak covjecanstva
o paradigma odrzivosti okolisa upucuje sadasnje narastaje da moraju ostaviti
buducima ukupnu resursnu osnovu koja nije manja od one koju je sama naslijedila
o pojmovi u okviru ekoloske odrzivosti:
okolica – termina koji se koristi u prostornom smislu, odredjen granicama
nekog prostora
okolis – termin koji se koristi u ekoloskom smislu vazan za prirodu i njeno
okruzenje
ekologija – znanstvena disciplina koja sintetizira znanja i postupke prirodnih i
drustvenih znanosti radi proucavanja odnosa izmedju pojedinih ekosustava i
organizama te prirodne i drustvene okoline
ekonomika okolisa – znanstvena grana ekonomskih znanosti koja proucava
ekonomske zakonitosti u koristenju prirodnih resursa i zastiti okolisa.
Pretpostavka na kojoj se temelji ekonomika okolisa je spoznaja da okolis nije
entitet koji je odvojen od gospodarstva vec sve promjene u gospodarstvu
utjecu na okolis i obratno.
www.referada.hr
obnovljivi resursi – oni koji se mogu obnosviti ako se rabe tako da se ne
ugrozi njihova priroda obnavljanja i rasta, primjerice, izvori vode, zemlja,
zrak, sunce..
neobnovljivi resursi – oni koji se ne mogu obnosviti ili se ne reproduciraju,
np. nafta, rudnici, sume i dr.
o odrzivi turizam bi trebao zadovoljiti sve potrebe turista, a istodobno odrzati
dugorocnu kvalitetu okolisa
- nacela sociokulturne odrzivosti
sociokulturna odrzivost turizma – proizlazi iz drustvenih funkcija turizma
socijalna funkcija turizma – pokazuje da turizam utjece na smanjenje
socijalnih razlika izmedju pojedinih ljudskih skupina, klasa, naroda ili rasa
kulturna funkcija turizma – oznacuje utjecaj sto ga turisticki receptivne
zemlje imaju na kulturnom planu prema inozemnim ili domacim
posjetiteljima
o sociokulturna odrzivost jamci komatibilnost razvoja s ocuvanjem kulture i sustava
vrijednosti ljudi na koje utjece razvoj te trajno odrzavanje i isticanje identiteta
lokalne zajednice
- nacela ekonomske odrzivosti
o ekonomska odrzivost se zasniva na zdravom i ekonomski ucinkovitom razvoju koji
podrazumijeva optimalno upravljanje resursima tako da se njima mogu koristiti i
buduci narastaji
o treba omoguciti ekonomski uspjesan razvoj, a koristenje i upravljanje resursima mora
osigurati njihovu ocuvanost i za buduce generacije
o kompatibilna je s ekoloskim i sociokulturnim nacelima odrzivosti
POLITIKA ODRZIVOG RAZVOJA TURIZMA
- AGENDA 21 – sadrzava oblikovanje i implementaciju odrzivog turistickog razvoja
o ona je plan aktivnosti na svim podrucijma u svezi s odrzivim razvojem turizma na
zemlji
- Odrzivi razvoj se moze opisati kao ciljni torkut u kojem se uravnotezuju tri naizgled
konfliktna podrucja: okolis, drustvo i ekonomija. Ta tri elementa u turistickom razvoju
moraju biti iskoristena tako da promoviraju ekolosku odgovornost, ekonomsku efikasnost i
drustveno osjetljiv turizam na svim razinama.
- nacela odrzivog razvoja turizma
o planiranje u turizmu je potrebno usmjeriti prema adekvatnom koristenju resursa
o koncepcija odrzivog razvoja nije „antirazvojna“, nego istice limite koji se odnose i na
turizam
o koncepcija mora obuhvatiti dugorocni razvoj turizma
o menadzment odrzivog razvoja turizma treba voditi razuna o problemu zastite okolisa,
ali i o ekonomskim, socijalnim, kulturnim i drugim nacelima odrzivosti
o svi relevantni subjekti trebaju biti ukljuceni u donosenje odluka o odrzivom razvoju
www.referada.hr
o potrebna je realna procjena mogucnosti promjene odrzivog razvoja u praksi i
sadasnjosti i u buducem razvoju
o destinacije trebaju iskoristiti trzisne prednosti primjene odrzivog razvoja
o zbog mogucih sukoba u koristenju resursa, nuzni su ustupci i kompromisi
o u cojeni koristi i troskova odrzivog razvoja u turizmu treba postovati sve subjekte koji
imaku utjecaj na odrzivi razvoj
www.referada.hr
15. TURISTICKA POLITIKA U ORGANIZACIJSKOM SUSTAVU TURIZMA
15.1. DEFINICIJA I TEMELJNE ODREDNICE TURISTICKE POLITIKE
- turisticka politika je dio ekonomske politike odredjene zemlje
o Keller – turisticka politika je aktivnost drzave u turistickim zemljama kojima se nastoji
osigurati optimalan turisticki razvoj i profitabilnost turistickog sektora na dugi rok
o skup smjernica koje u kombinaciji s ciljevima planiranja utvrdjuje smjer djelovanja za
racionalno donosenje odluka
- opcom turistickom politikom se usmjeravaju zajednicki interesi svih cinitelja ukljucenih u
turizam neke zemlje radi formiranja optimalne i efikasne turisticke ponude
- posebna turisticka politika treba pridonijeti unapredjenju mnogobrojnih cinitelja
- turisticka politika u hrvatskom turizmu moze se definirati kao ukupnost mjera svjesnog
utjecaja drzave na turizam posredstvom potrebnih instrumenata koji su usmjereni prema
razvitku i unapredjenju turizma, odrzavanju njegove konkurentnosti te ostvarivanju
ekonomskih i neekonomskih ciljeva
- ciljevi turisticke politike u suvremenom turizmu svode se na osiguranje uvjeta za dinamican
razvoj turizma, njegovu konkurentnost na turistickom trzistu, optimalno zadovoljenje
turistickih potreba, zastitu turistickih resursa i odrzivi razvoj te osiguranje uvjeta za
profitabilno poslovanje poslovnih subjekata u turizmu
- nositelji turisticke politike su razliciti ovisno o nacionalnoj ili regionalnoj razini, a u Hrv je
ovako:
o na nacionalnoj Ministarstvo turizma, HTZ, HGK
o na regionalnoj turisticke zajednice, poduzeca, stanovnistvo....
- pravci djelovanja turisticke politike
o ekonomski polozaj turizma
o domaci turizam
o radna snaga i obrazovanje
o planiranje u turizmu
o inspekcijske sluzbe
o status turisticke destinacije
o privatni sektor
o investicije u turizmu
o zastita prirodne i kulturne bastine
o inozemni turizam
- mjere turisticke politike
o zakonske mjere
o ekonomske mjere
o administrativne mjere
o planske mjere
www.referada.hr
15.2. OBILJEZJA DOSADASNJE TURISTICKE POLITIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ
- Ministarstvo turizma je zaduzeno za:
o turisticku politiku
o investicije u turizmu
o turisticku politiku uredjenja prostora
o poticanje razvoja specificnih oblika turizma
o medjunarodnu suradnju u turizmu
o pracenje i analizu poslovanja turistickog gospodarstva, odnosno kvalitete turistickog
proizvoda
- zajednicka teza svih planova razvoja je da se turizam tretira kao strateska gospodarska
aktivnost Hrvatske s posebno znacajnim ekonomskim ucincima. Temeljni elementi razvoja
turizma su geoprometni polozaj, resursi i tradicija.
15.3. TURISTICKA POLITIKA I ODRZIVI RAZVOJ TURIZMA
- nacela odrzivog razvoja djeluju komplementarno u odredjenom prostoru i uvjetima. Stoga je
respektiranje svih nacela nuzno za odrzivi razvoj turizma, ali i svih drugih aktivnosti na
odredjenom prostoru. osim toga, odrzivost je dugorocna i permanentna jer se jedino tako
moze osigurati kvaliteta zivota buducim narastajima
15.4. ODREDNICE NOVE TURISTICKE POLITIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ
- uloga turizma kao strateske odrednice gospodarskog razvoja RH treba se temeljiti na
komparativnim i konkurencijskim prednostima od kojih su najvaznije:
o raznolikost i ocuvanost prirodnih i kulturno-povijesnih resursa, koje je potrebno
ocuvati i zastiti kao dugorocnu osnovu razvoja turizma
o vrlo povoljan geoprometni polozaj te postojeca i nova prometna infrastruktura
o skori ulazak Hrvatske u EU kao punopravne clanice, sto ce liberalizirati protok ljudi,
roba i kapitala
o povoljni trendovi turisticke potraznje s globalnog turistickog trzista
o relativna kvaliteta postojece turisticke ponude
o povoljna tradicija i iskustvo strucnjaka u turizmu
