Tvrđava Kuk iznad Kučina

7/25/2019 Tvrava Kuk iznad Kuina

1/14

71

Ivan AldukTvrava Kuk iznad Kuina

Ivan AldukHR, 21000 SplitKonzervatorski odjel uSplituPorinova 2

Na Gradini (Starigradu), umovitom obronku Mosoraiznad Kuina i Mravinaca, uzdiu se dva kamenita grebenana kojima se nalaze ostatci srednjovjekovne tvrave Kuk.U naoj znanstvenoj literaturi tvrava se rijetko spominje.Sve se gotovo uvijek svodilo na jedan Buliev usputniopis nastao prilikom rada na sakupljanju legendi o caruDioklecijanu, s obzirom da se Kuk navodio kao jedno odmjesta njegova roenja. Meutim, neumorni don Franei don Lovre Kati ostavili su nam nekoliko dragocjenihpodataka o povijesti i sudbini ovoga mjesta.1 Naalost,tvrava nikada nije sustavno obraivana. Ovaj rad jenastao kao kombinacija nekoliko kraih boravaka natvravi i njezinoj okolici te pregledavanja dostupne irelevantne literature.

Prostor Kuina i Mravinaca vrlo se rano spominje usrednjovjekovnim izvorima, a groblje na Glaviinama u

Mravnicima svjedoi o naseljenosti toga prostora tijekomranoga srednjeg vijeka.2 To je podruje sela Kuk ili PodKuk (pri tome se najvjerojatnije misli na Kuk na kojemu sedanas die utvrda) nastalo u blizini upne crkve sv. Tekle isv. Ivana.3Toponim Sutikva danas uva uspomenu na ovumaloazijsku sveticu, dok je upna crkva sv. Ivana Krstiteljau Mravincima svojom posvetom dijelom naslijedilasrednjovjekovnu crkvu koja je nestala za vrijeme turskih

provala. Srednjovjekovna topografija ovoga prostora jouvijek nije do kraja razrijeena iako je doprinos don LovreKatia u ovom pogledu izuzetan.4

Unato brojnim i detaljnim izvorima za podrujeKuina i Mravinaca nastalima od XII. do XV. stoljea,tvrava na Kuku spominje se prilino kasno - tek u prvojpolovini XVI. stoljea.

U oujku i travnju 1520. mletaki povjerenik I. Mauroboravio je u Splitu te je, izmeu ostaloga, opisao i utvrduna Kuku u kojoj je nekada boravio jedan kaporal (kaplar)s plaom od jednoga dukata koju je podmirivala splitskakomuna. Tada u tvravi nije bilo strae, a drali su je okolniseljani i uvali vrlo slabo iako je, po njegovu miljenju,to mjesto bilo izuzetno vano. Spomenuti seljaci bili suvjerojatno iz oblinjih srednjovjekovnih sela Gorica, Kri iKuine.

Iste godine dalmatinski providuri nareuju stano-vnitvu da se povlai u tvrave jer se od listopada usinjskoj okolici sprema turska vojska za napade premaobali. U prosincu je iz Cetine u Kliko polje provalilo oko400 turskih pjeaka te su utvrdu na Kuku napali s tristrane. Tvravu je tada branila posada od oko 20 ljudi.Oni su odbili napad, ubili turskoga zapovjednika i oteli imzastavu.

UDK: 725.96(497.5 Solin)14/15

Izvorni znanstveni lanakPrimljeno: 10. srpnja 2009.

U radu se nakon dugo vremena skree pozornost na srednjovjekovnu tvravu Kuk iznadKuina. Utvruje se vrijeme gradnje dananje tvrave kao i faze u njezinu nastajanju, a pri tomese kombiniraju podatci prikupljeni na terenu s navodima iz izvora XV. i XVI. stoljea. Kratko sesagledava i arheoloka situacija u okolici te mogunost postojanja ranije utvrde i naselja na tompodruju.

Kljune rijei : tvrava Kuk, Kuine, Solin u XV. i XVI. stoljeu

1 F. Buli 1984, str. 211-215; I. Marijanovi 1992.2 Lj. Karaman 1940; L. Kati 1955; . Miki 1990.

3 Kasnije, vjerojatno krajem XIV. ili u XV. stoljeu, upna crkva postaje Sv. Luka na dananjem kuinskom groblju.4 L. Kati ; L. Kati 1955, str. 143.


2/14

72

Tusculum 2, 2009.

Slika 1

Karta okolice Kuka. Lokva, peina i gradina na Kapini (1), tvrava Kuk i crkva sv. Petra (2)

Slika 2Plato gradine na Kapini (snimio Ivan Alduk)


3/14

73

Slika 3Tvrava Kuk. Donja utvrda (1), gornja utvrda (2)

Ivan Alduk

Tvrava Kuk iznad Kuina

Mletaki izvjestitelj Malatesta Baleono obiao je tvr-avu godine 1524. te se i sam uvjerio u njezinu vanost.Posebno je istaknuo pogled koji obuhvaa gotovo itavprostor od Klisa do Splita i Trogira. Meutim, tvrava je

i dalje u vrlo loem stanju pa on preporuuje njezin brzipopravak.

Godine 1532. u Kuk se pred Turcima sklonio neki popimun. Njega je iz klike tvrave protjerao Nicolo Querini,Mleanin koji je nakratko zauzeo Klis iskoristivi Kruievoizbivanje iz utvrde. imuna su ekali Turci koji su se veutvrdili u Solinu, meutim on se uspio domoi tvrave naKuku. Oito je da Mleani tada nisu drali tamonju utvrdu

jer bi mu i tamo odbili gostoprimstvo.Godine 1534. splitski knez Leonardo Bollani tvravu

nalazi u vrlo loem stanju te ponovo trai njezin popravaks obzirom na to da se s nje moe vrlo brzo i lako uoitisvaki pokuaj napada.

Iako ovo ostaje poprilino nejasno, po svemu sudeiTurci su vanost Kuka shvatili vrlo brzo te su u posljednjimoperacijama za zauzimanje Klisa ve godine 1536. zauzeliKuk i poloaje na Ozrni (Ozrini) te obnovili utvrdu u Solinukoju im je Krui poruio nekoliko godina ranije. Po drugoj

vijesti u travnju 1539., tijekom Velikoga tjedna, utvrdu naKuku zauzeo je i poruio Murat-ehaja.

S obzirom da se nalazila na granici Klisa i Splita, tvravaje vrlo brzo postala predmetom sporenja izmeu Turaka i

Mleana. Godine 1542. bezuspjeno su se radi odreenjagranice tom podruju sastali afer-aga i Frane Contarini.

Godine 1567. splitsko-klika granica jo nije ureena,a tadanji splitski knez Antonio Pasqualigo svim silamapokuava rijeiti takvu situaciju. U svom izvjetajuspominje i Kuk kao straarnicu koju su Turci zauzeli uvrijeme mira, a probleme oko granice je nekoliko godinaranije dodatno zakomplicirao veliki vezir Rustem-paaHrvat odredivi granicu sam, bez sudjelovanja mletakihizaslanika. Tom je prilikom paa zauzeo utvrdu na Kukute okolna sela. Izmeu ostaloga osnovao je i Novoselo, istono od tvrave u koje se povuklo preivjelostanovnitvo iz okolice (vjerojatno iz sela Kuk-Kuine,Gorica i Kri). itav prostor zajedno sa Solinom pripao

je Rustem-pai. Godine 1565. splitskom knezu najvieproblema zadaje paina udovica, kerka sultana Sulej-mana Velianstvenoga, Mihrimah. Naime, Solin je sasvojim mlinovima i stupama bio u njezinu posjedu, a


4/14

74

Tusculum 2, 2009.

Mleani e ga, da bi rijeili brojne probleme oko granice,pokuati od sultanije iznajmiti. Pokuaj je propao iako suiz Splita poslanstva putovala u Carigrad te sandak-beguu Livno, pa mletakoj vlasti nije ostalo drugo ve mir kod

Turaka kupovati mitom i darovima.Meutim, iz jednoga mletakog izvjetaja iz 1574.,

koji se, izgleda, poziva na neke ranije dogaaje, jasno jekako je prostor juno od solinske Rike bio jedno vrijemeniija, ili bolje reeno svaija zemlja. Ovaj put su Turci odSpliana zatraili okolna polja i sela smatrajui da onapripadaju tvravi. Meutim, Mleani su se pokuali izvuilukavom tvrdnjom kako Kuk nije grad, odnosno utvrda spripadajuim teritorijem, ve samo straarnica i izvidnicakoja gospodari s onoliko prostora koliko okruuju njezinibedemi. To je bilo samo dijelom tono jer su prihodioblinjih sela pod mletakom vlasti pripadali onome

tko bi u zakup uzeo i straarnicu odnosno tvravu Kuk. 5Rustem-paino Novo selo unijelo je dosta nemira i nejasnihsituacija pa su njegovi stanovnici ivjeli istodobno kaomletaki i kao turski podanici.6

Nakon ovoga tvrava na Kuku se rijetko nalazi uizvorima, ali je oznaena na kartama i prikazima splitske iklike okolice s kraja XVI. i iz XVII. stoljea. Jasno je da je tadau vrlo loem i ruevnom stanju.7Jedan prikaz Klisa i okolice,datiran u poetak XVI. stoljea, prvi je poznati prikaz tvravena Kuku koja je u to vrijeme jo uvijek u funkciji.8Postojimogunost da je jo jednom posluila prilikom osloboenjaKlisa godine 1648. kao mjesto za baterije topova kojima segaala klika tvrava. Nakon odlaska Turaka i doseljenjanovoga stanovnitva naselja se formiraju oko dananjihupnih crkava u Mravincima i Kuinama, djelomino namjestu starih srednjovjekovnih sela.

Slika 4

Tvrava Kuk sa sjeverne strane (snimio Ivan Alduk)

5 Upravo se u ovoj vijesti vjerojatno krije razlog propadanja i neodravanja tvrave o emu nam govore izvori. Oito da ovaj sustav javno-privatnoga par-tnerstva nije funkcionirao te da zakupci prihoda spomenutih sela nisu vodili rauna o utvrdi.

6 Za sve nabrojane arhivske podatke vidi: F. Buli 1984, str. 212-215, 276-277; L. Kati 1962, str. 332, 339, 348, 349.

7 V. Firi 2001, str. 12 i 19.8 V. Firi 2001, str. 10.


5/14

75

Prilikom nedavnoga preliminarnog obilaska terenarekognosciran je prostor same tvrave te vei dio za-padnoga obronka Mosora, irega naziva Kapina, koji sedie izmeu Kuina i Klikoga polja. Tom prilikom uoeno

je nekoliko arheoloki vrlo zanimljivih lokaliteta. Istonastrana Kapine zavrava prijevojem s velikom ozidanomlokvom. Prilaz prijevoju s juga je slabo sauvana stazamjestimino poploana grubljim kamenom. Zapadnood lokve u liticama je ulaz u manju peinu s prapovijesnim

nalazima.9Staza od lokve nastavlja dalje prema sjeveru tevrlo brzo skree na istok prema unutranjosti Mosora. Iznadspomenutih litica, takoer zapadno od prijevoja, nalazi sevea gradina poznata u literaturi pod nazivom Kapina.10

Sudei prema njezinu smjetaju, pogledu s nje ipovrinskim keramikim nalazima, gradina je imala stra-teko znaenje tijekom prapovijesti (kasno bronano/eljezno doba), antike (kasna antika) ali i srednjega vijeka.Gradina zauzima izdueni plato dimenzija oko 70/80 x40 m koji sa sjeverne i zapadne strane brani prapovijesninasip - bedem. Na zapadnoj strani sauvana su dva redabedema od kojih je onaj vanjski jo djelomino sauvanu izvornoj irini od 1,5 do 2 metra i visini od oko 1 metra.Naime, s te strane je najlake prii gradini stazom kojavodi od Kuka ili manjim prilazima koji se veu na tu stazua koji su usjeeni u litice s june strane. Sjeverna strana

je, osim bedema od kojega je sauvan nasip, dodatnozatiena dubokom dragom koja se odatle sputa prema

sjeverozapadu. Po vrhu sjevernoga bedema vidljivi sutragovi zidanja vapnenim mortom to vjerojatno upuujena kasnoantiko razdoblje i ponovno utvrivanje starihprapovijesnih poloaja. Istona i juna strana gradinebranjene su visokim i teko prohodnim liticama. Gradina

je, s obzirom na svoju veliinu te ostatke kua na platou,bila naseobinskoga karaktera.11 Posebno su zanimljiviostatci suhozidne kue povrine oko 5 x 3 m, smjeteneuz unutranje lice zapadnoga bedema. Mogue je da je

takvih kua na platou bilo vie.Isto tako ne smije se zanemariti ni strateko znaenje

ovoga poloaja koje je kasnije preuzela utvrda na Kuku skoje se nadzire isti prostor kao i s Kapine, osim to se sove posljednje ne vidi vei dio Solina. Dakle, potpuno senadzire prostor od rnovnice i Stroanca preko Stobrea,Kamena, veega dijela Splitskoga polja do Katela,odnosno dijela Solinskoga i itavoga Klikoga polja. OdKapine uska staza vodi kroz udolinu koja se polako sputaprema koti 343 istono od tvrave Kuk. Sjeverno oddonjega dijela te staze, na sjevernoj padini Mosora kojase naziva i Makovac, nalazi se manja prapovijesna gomiladok se i na samoj koti 343 moe naii na ulomke netipinei amorfne keramike. Uskom stazom, koja je djelominousjeena u litice s june strane, moe se s toga mjestaspustiti do Kuina.

Srednjovjekovnoj tvravi Kuk ili Gradini najlake jeprii stazom koja zapoinje ispred upne crkve sv. Luke

Slika 5

Jedan od najstarijih prikaza Klisa i okolice s poetka XVI. stoljea. Tvrava Kuk (Clchucho) s desne strane

9 M. Zekan , str. 145-146. Ulaz je danas zarastao i u peinu je vrlo teko ui.10 I. Babi 1984, str. 30 i 34.

11 Upozorili bismo pri tome jo jednom na spomenutu lokvu kao izdaan izvor vode i u sunim mjesecima te mogunost ispae stoke u vrtaama, dragama ipo padinama Mosora, to je i danas sluaj upravo na podruju Kapine.

Ivan Alduk



6/14

76

Tusculum 2, 2009.

u Kuinama te izmeu starih kua vodi prema zapadu dabi se na zapadnoj strani brda poela uzdizati do crkvicesv. Petra. Sadanju crkvicu teko je datirati iako postojimogunost da je sagraena nakon osloboenja od Turakau drugoj polovini XVII. stoljea, meutim biskupske jevizitacije s poetka XVIII. stoljea ne spominju. Ispoddananje crkve tragovi su ranije, slinih dimenzija ali spolukrunom apsidom iji se ostatci i danas jasno vide izazaelnoga zida crkve. Uz to je u jedan od manjih prozorana proelju crkve bio uzidan i ulomak predromanikeskulpture.12 Osim toga, pored stuba uz sjeverozapadniugao crkve uzidan je dio nadvratnika (dimenzije 85 x 30x 22 cm) sa sauvana dva kria na prednjoj strani. Veikri je dimenzija 20 x 20 cm, a manji 12 x 12 cm. Obaimaju neznatno proirene, odnosno ravaste krajeve. Dio

nadvratnika (u izvornom poloaju desni dio) nedostaje,a i na njemu je vjerojatno bio uklesan jedan manji kri.Nadvratnik je teko datirati pa bismo za sada okvirnopredloili rani srednji vijek s obzirom na ve spomenuti

nalaz predromanike skulpture.Tvrava Kuk sastoji se od dva dijela. Donji dio smjeten

je u prolazu izmeu litica Mosora.13 Taj svojevrsni platozatien je bedemima s june, zapadne i sjeverne strane.Zapadni bedem se prua preko litica, a istona strana

je zatvorena visokom liticom na vrhu koje je gornji diotvrave. Ulaz u donji dio vjerojatno se nalazio na junombedemu. On zatvara prolaz izmeu litica te se penje nazapadni greben tvrave. Otprilike iznad crkvice sv. Petrabedem kratko mijenja smjer prema sjeveru i nestaje nastrmim zapadnim liticama. Na tom je dijelu visok gotovo 7m. Djelomino su mu na unutranjoj strani vidljivi temelji.Zapadni pristup tvravi brane veim dijelom neprohodnestrme litice. Na sjevernom dijelu teren se sputa, a ugrebenu se otvara relativno pristupaan prilaz zbog ega

je na tom mjestu takoer podignut bedem. Taj se spajasa sjevernim, najbolje sauvanim bedemom tvrave.Sauvan je u cjelokupnoj duini od oko 27 m i gotovoizvornoj visini od 5 m s vanjske strane, a irina mu je uprosjeku 0,65 m. S unutranje strane sauvani su tragovigreda za skelu ili greda koje su nosile drveni ophod.Slika 6

Zapadni (vanjski) bedem gradine na Kapini(snimio Ivan Alduk)

Slika 7

Ulomak nadvratnika s krievima kod crkve sv. Petra

(snimio Ivan Alduk)

12 Crkva sv. Petra obnavljana je poetkom devedesetih godina, naalost na brzinu i vrlo nestruno, te je tom prilikom gotovo u potpunosti poruena. Obnovanije ukljuila niti osnovne istrane radove koji bi vjerojatno donijeli nove podatke o crk vi i njezinoj okolici. Prema autorovu saznanju ulomak s pleterom danas

se nalazi u crkvi.13 Buli biljei toponim Zagradina, to zapravo vie odgovara smjetaju i nainu gradnje tvrave ograivanjem (zagraivanjem) prostora izmeu litica.


7/14

77

Slika 8

Ostatci jedne od kua u donjoj utvrdi (snimio Ivan Alduk)

Slika 9Ostatci sjevernoga dijela gornje utvrde. U pozadini klika tvrava (snimio Ivan Alduk)

Ivan Alduk



8/14

78

Tusculum 2, 2009.

Unutar tvrave vidljivo je najmanje jedanaest kua,iako je mogue da ih je bilo vie.14Kue su raene suho-zidnom tehnikom od veih i grubih kamenih blokovapa su im zidovi iroki i do 1 m. Sauvani su donji dijelovi

zidova do visine od oko 1 m. Dimenzije kua su razliite(10 x 5 m, 6 x 3 m), a sve imaju samo jednu prostoriju i ulazu jednom od kutova graevine. Pojedine su naslonjenena visoku zapadnu liticu. Gradnju ovih kua vjerojatnomoemo vezati za naseljavanje i skrivanje okolnogastanovnitva u tvravu, to nam je potvreno u izvorimaiz XVI. stoljea.

Drugi i vii dio tvrave smjeten je na kamenom hrptuistono od donje utvrde. S ovoga najvieg dijela tvraveprua se dojmljiv pogled na gotovo itav prostor odPoljica i rnovnice, preko Stobrea i istonoga dijela Splitado Solina i Klisa te na more izmeu Braa, olte i Splita kaoi na dio Katelanskoga zaljeva. S obzirom na to jasno je da

je tvrava imala izuzetno strateko znaenje.Gornja utvrda je pravokutna graevina smjetena

na vrhu strmih litica koje su na istonoj i zapadnoj stranipotpuno okomite. Sastoji se od dva dijela. Sjeverni dio jegraevina unutranjih dimenzija oko 13 x 5,8 m. Zidovisu debeli u prosjeku oko 0,7 m i s unutranje strane sumjestimino sauvani do visine od oko 2,5 m dok su svanjske strane znatno vii. Tragove poda mjestimino

prepoznajemo na isklesanu i zaravnjenu ivcu. Nazidovima je sauvano nekoliko pukarnica te tragovimeukatne konstrukcije, odnosno nekoliko otvora zagrede. S obzirom na izneseno te nalaze kupe kanalicemoemo pretpostaviti da je graevina izvorno imalaprizemlje, kat i potkrovlje te dvoslivni ili etveroslivni krov.Sjeverni dio graevine odijeljen je od ostatka zidom, a unjegovu sjeverozapadnom uglu nalaze se ostatci manjecisterne sauvanih unutranjih dimenzija 1,8 x 2,7 m tesauvane dubine od oko 1,8 m. Zidovi su debeli izmeu0,35 m i 0,55 m, a na njima je mjestimino sauvano

nekoliko slojeva crvenkaste buke s komadiima lomljeneopeke. Zadnji vanjski sloj je vrlo fin i tanak.

Na manje od 1 m od istonoga zida cisterne u ivcu suusjeena dva kruna otvora promjera oko 0,3 m i dubineoko 0,5 m. Svrha tih otvora za sada je nejasna.

Juni dio gornje utvrde vrlo je loe sauvan. Najboljeje vidljiv zapadni zid dok su ostali sauvani samo utragovima po stijenama. Pod je i ovdje nastao klesanjemivca. U sjeverozapadnom kutu ovoga dijela gornje utvrdesauvano je nekoliko stuba usjeenih u kamen koje se

sputaju prema zapadu i zavravaju na rubu litice ispod kojeje donja utvrda. S obzirom da se na istoj litici prepoznaje

jo nekoliko intervencija na stijeni (poravnanja, otvori,udubine), moemo pretpostaviti kako je ovdje stajaladrvena konstrukcija koja je sluila kao komunikacija izmeudonje i gornje utvrde izmeu kojih je visinska razlika oko15 m. Inae, svaka druga komunikacija podrazumijevala biizlazak iz tvrave i penjanje preko litica juno ili sjeverno odgornje utvrde. Sukladno tome moemo pretpostaviti da je

juni dio gornje utvrde sluio kao svojevrsni pretprostorsjevernom i bolje sauvanom dijelu.

Uzevi u obzir navode iz izvora, gornju utvrdu bismomogli izjednaiti s pojmom guardia, u znaenju stra-

arnica ili promatranica. Posebno se to odnosi naizvjetaj I. Maura iz godine 1520. koji spominje kako je naKuku nekada boravio jedan kaporal (kaplar) s plaom od

jednoga dukata. Ovaj citat kao i povrinski nalazi keramikeiz druge polovine XV. stoljea pomau nam pri datiranjugornje utvrde na Kuku. Smatramo stoga da je gornji dioutvrde neto raniji te da je sagraen u drugoj polovini XV.stoljea.

S obzirom da je ovaj prostor u to vrijeme pripadaosplitskoj komuni, kao razlog za gradnju tvrave ne

Slika 10

Cisterna u gornjoj utvrdi s krunim otvorima

(snimio Ivan Alduk)

14 Obilazak tvrave oteavaju velike gomile kamena te poruena i spaljena stabla.


9/14

79

smijemo iskljuiti este sukobe Mleana i hrvatsko-

ugarskih velikaa i banova oko oblinjega Klisa. Meutim,vjerojatnije je da se tvrava na Kuku gradi zbog sveprisutnijega zajednikoga neprijatelja, Turaka.15 Njihovinapadi na dalmatinske gradove zapoinju ve koncemgodine 1468.

U svibnju 1471. Turci i Morlaci po vodstvom Ajas-begapustoe splitsku okolicu. Unato potpisanom miru (1479. 1499.) prema kraju XV. stoljea ovakvi upadi i pljakepostaju sve ei.16

Mletaka uprava e na ovo stanje odgovoriti brojimmjerama poput uvoenja novih slubi izvidnika i pijuna,

organizacije lakoga konjanitva - stratiota, gradnjebrojnih straarnica i dojavnih postaja.17Osim toga, gradite se i jaa utvrenja. Tako e vjerojatno sedamdesetihi poetkom osamdesetih godina XV. stoljea potaknutigradnju utvrde na Zadvarju, a godine 1500. trogirska

komuna zapoet e gradnju utvrde Znoilo kod Prgometa.18

Starije utvrde se nastoje ojaati i popraviti, kao to je tosluaj s omikim Starigradom i Visuem.19Neto kasnije,vjerojatno na samom poetku XVI. stoljea, gradi se iutvrda na splitskom Kamenu.20U ovaj sloj utvrivanjaiz druge polovine XV. i poetka XVI. stoljea moemoubrojiti i utvrde uz katelansku obalu od Barbarincaprema Trogiru, zaetke dananjih Katela.21

Utvrda na Kuku je samo jedno u nizu utvrenjakojima je zadaa braniti mletake posjede i dojavljivatiupade neprijatelja. Ubrzo ona postaje i sigurno utoitestanovnika oblinjih sela. S obzirom na svoju poetnu malu

povrinu na vrhu strmoga grebena, vjerojatno se vrlo brzopojavila potreba da se zatvori, odnosno utvrdi i prostors istone strane gornje utvrde. Slinost u nainu gradnjebedema gornje i donje utvrde svakako postoji. Posebnose to odnosi na itavu gornju utvrdu te sjeverni i zapadni

Slika 11

Gornja utvrda sa sjeverne strane (snimio Ivan Alduk)

15 Zanimljivo je radi usporedbe spomenuti dozvolu izdanu trogirsk im plemiima Jerolimu i Nikoli Vitturiju 11. studenoga 1487. kojom im se doputa gradnjakatela u dananjem Katel Lukiu. Utvrdu grade radi obrane od provala podanika ugarskoga kralja, ali i Turaka. Takvih primjera ima vie.

16 L. Kati 1962, str. 326-332; M. unji 1967, str. 86-87; L. Kati 1971, str. 105.17 G. Praga 1981, str. 171-174.18 I. Babi 1984, str. 126; I. Alduk 2005, str. 225.19 V. Kovai 2002, str. 77-79, 83-84.

20 D.Kekemet 1980, str. 120-124.21 V. Omai 2001, str. 151-196.

Ivan Alduk



10/14

80

Tusculum 2, 2009.

bedem donje utvrde koji su graeni pravilno uslojenimklesanim kamenom s ispunom (gotovo opus quadratum).Prilikom gradnje koristila se drvena skela o emu svjedoeostatci otvora za grede. Gornji dio sjevernoga bedemazidan je neto drukijim ali isto tako pravilno klesanimkamenom, to moe upuivati na popravke bedema. Junibedem donje utvrde je graen drukije; kamen je znatnogrublji, a dijelovi na vanjskom licu su podignuti u suho.U jugozapadnom kutu ovoga bedema u ispuni zida vidljivi

su ostatci drvene armature zida.Gradnju samih kua unutar donje utvrde za sadamoemo datirati u poetak XVI. stoljea, tonije u prva tridesetljea toga stoljea, dakle u vrijeme kada vojna posadavie ne boravi na tvravi te ona do turskoga osvajanjaostaje u rukama okolnoga stanovnitva kojemu slui kaorefugij. Nastanak kua bismo vezali uz navode citiranihizvora prema kojima je okolno stanovnitvo u to vrijemeboravilo u tvravi te se brinulo o njezinoj obrani. Upozorilibismo pri tome i na sline kue koje su za sada utvrenena poloajima srednjovjekovnih i ranonovojekovnih sela

na podruju Poljike kneevine ili Vinia kod Trogira teDrvenika.22

Naravno, iz ovoga je oito da mletaka uprava vepoetkom XVI. stoljea nije bila u mogunosti (ili nijeimala interesa) voditi brigu o tvravi na Kuku. Stoga je i

preuzimaju okolni seljaci. Da tvrava nije bila u mletakimrukama svjedoi i epizoda prognanoga klikog popaimuna. Nakon godine 1536. Kuk i okolica sve su vieturski nego mletaki teritorij, a esto su i niija zemlja,

to e dovesti i do propadanja tvrave.Pitanje ranije utvrde na Kuku (prapovijesne gradine,

kasnoantike utvrde, ranije srednjovjekovne utvrde)ovoga puta ostaje nerijeeno. Izuzetan strateki poloaj,postojanje ranosrednjovjekovne crkve i povrinski nalaziprapovijesne keramike upuuju na postojanje ranijihfortifikacija, ali u izvorima razvijenoga i kasnoga srednjegvijeka, kojih je za ovo podruje sauvan vei broj, utvrdase ne spominje.23 Meutim, u tim izvorima je toponimKuk (u razliitim inaicama) istaknut kao dominantnatoka u prostoru. Istraivanje na samoj tvravi i na gradiniKapini sigurno bi nam dali odgovore na ovo pitanje te napitanje odnosa ovih dvaju punktova. Kapina je sigurnobila naseljena tijekom prapovijesti, kasne antike i, vrlovjerojatno, srednjega vijeka.24

Osim nabrojanoga, budua istraivanja bi se trebaladotaknuti utvrde na Kuku u kontekstu irega podrujaklike tvrave. Naime, fortifikacija kao to je Klis tijekomsvoga trajanja imala je brojne oi i ui, odnosno sustavmanjih utvrenja, straarnica i promatranica s kojih jojse dojavljivala opasnost i koje su umnogome oteavale

napad na tvravu.25

Tijekom srednjega i ranoga novog vijeka to su utvrdau Gradini, utvrda kod Gospina otoka i mosta u Solinu,utvrda na Ozrini (Mihovilovii), kula iznad Od izmeuMarkezine i Bobanove grede te vjerojatno utvrda na Kuku.Naravno, postoje primjeri za ovakav sustav u klikoj okolicitijekom prapovijesti i kasne antike. Ovakav nain obranepokrivao je znatno ire podruje od neposredne okolice

jedne utvrde i u ovom sluaju se vjerojatno prostiraodosta daleko u unutranjost, ali i prema obali.

Ovaj tekst mali je prilog poznavanju solinske prolosti.

Nadamo se nastaviti rad na ovoj temi i u budunosti.Odgovori na ovdje samo naznaena pitanja i nedoumicesvakako bi pridonijeli jo boljem poznavanju izuzetnobogate solinske srednjovjekovne batine.

Slika 12

Ulomci keramike (druga polovina XV. stoljea) s gornje

utvrde (snimio Ivan Alduk)

22 T. Buri 2000a, str. 46-52; T. Buri 2000b, str. 62-65; V. Delonga , str. 235. Ostataka ovakvih i slinih naselja nalazi se na terenu znatno vie nego ih jespomenuto u strunoj literaturi. Nedavno je jedno istraivano na poloaju Babe kraj Trogira. Istraivanje se pokazalo potpuno opravdanim i arheoloki vrlozanimljivim.

23 L. Kati 1955.24 Mogue je da se na nju smjestilo i jedno od srednjovjekovnih sela koja se spominju na prostoru izmeu Solina i rnovnice.

25 S druge strane, u sluaju da neprijatelj zauzme takva mjesta, obrana samoga Klisa bila bi znatno oteana. Primjer za to je utvrda u Gradini koju Turci gradenekoliko godina prije nego zauzimaju kliku tvravu i iz nje ometaju dovoenje pomoi u Klis. Krui je utvrdu na kraju poruio.


11/14

81

Slika 13

Sjeverni bedem donje utvrde izvana (snimio Ivan Alduk)

Slika 14Vanjska strana jugozapadnoga kuta bedema donje utvrde (snimio Ivan Alduk)

Ivan Alduk



12/14

82

Tusculum 2, 2009.

Ivan Alduk, Uvod u istraivanje srednjovjekovne tvrave Zadvarje, Starohrvatska prosvjeta 32,Split 2005, 217-235.

Ivo Babi, Prostor izmeu Trogira i Splita, Trogir 1984.

Frane Buli, Izabrani spisi, Split 1984.

Toni Buri,Arheoloka topografija otoka Drvenika i Ploe, Starohrvatska prosvjeta 27, Split 2000,35-54.

Toni Buri, Vinia - rezultati rekognosciranja, Starohrvatska prosvjeta 27, Split 2000, 55-66.

Vedrana Delonga, Lokalitet: Regija Poljica, Hrvatski arheoloki godinjak 1/2004, Zagreb

, 234-236.

Valter Firi, Klis na starim crteima, gravurama i fotografijama, Klis 2001.

Ljubo Karaman, Iskopine drutva Bihaa u Mravincima i starohrvatska groblja, Zagreb 1940.

Lovre Kati, Topografske biljeke solinskog polja, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinskuLII/1935-1949, Split , 79-96.

Lovre Kati, Selo Kuine i trinaest isprava o Sutikvi, Starohrvatska prosvjeta 4, Split 1955, 141-169.

Lovre Kati, Veze primorske Dalmacije kroz kliki prolaz od prethistorije do pada Venecije, StarineJAZU 51, Zagreb 1962, 267-432.

Lovre Kati, Solin VII-XX. st., Prolost i spomenici Solina, Solin 1971, 45-136.

Duko Kekemet, Splitska utvrda Kamen, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 22 (Fiskovievzbornik II), Split 1980, 120-136.

Vanja Kovai, Tvrave na donjoj Cetini u obrani omikog komunalnog teritorija, Omiki ljetopis1, Omi 2002, 73-90.

Ivana Marijanovi, Tvrava Kuk iznad Kuina. Arheoloka mjesta i spomenici, Starohrvatski Solin,

Split 1992, 162.

eljko Miki, Antropoloki profil srednjovjekovne nekropole u Mravincima kod Splita, Vjesnik zaarheologiju i historiju dalmatinsku 83, Split 1990, 225-232.

Vjeko Omai, Katela od prapovijesti do poetka XX. stoljea, Katela 2001.

Giuseppe Praga, Storia di Dalmazia, Roma 1981.

Marko unji, Dalmacija u XV. stoljeu, Sarajevo 1967.

Mate Zekan, Novi arheoloki nalazi u peinama srednje Dalmacije, Vjesnik za arheologiju ihistoriju dalmatinsku LXX-LXXI/1968-1969, Split , 137-147.

Literatura

I. Alduk 2005

I. Babi 1984

F. Buli 1984

T. Buri 2000a

T. Buri 2000b

V. Delonga

V. Firi 2001

Lj. Karaman 1940

L. Kati

L. Kati 1955

L. Kati 1962

L. Kati 1971

D. Kekemet 1980

V. Kovai 2002

I. Marijanovi 1992

. Miki 1990

V. Omai 2001

G. Praga 1981

M. unji 1967

M. Zekan


13/14

83

After quite a long period of time, the article once again calls attention to the Medievalfortress of Kuk, situated above the village of Kuine. In spite of the numerous and detailedsources related to the area of the villages of Kuine and Mravince, originating from the 12th tothe 15th centuries, the fortress of Kuk is mentioned relatively late - only in the first half of the16th century. The fortress consists of two parts. The lower one is situated in a pass betweenthe craggs of Mount Mosor, whereas the upper one is situated on the rocky ridge, east of thelower one. From this, the highest, part of the fortress there is an impressive view to almost

the entire area from Poljica and rnovnica, to Stobre and the eastern parts of Split, to Solinand Klis, and the sea between the islands of Bra and olta and Split, as well as to a part ofthe Katela Bay. This kind of location clearly indicates the exceptional strategic significanceof the fortress. From the 1530s till the year 1648, Kuk and its surroundings gradually becamea Turkish rather than a Venetian territory, often making a no man's land, that will bring toits decay.

Given the information contained in the sources and the ceramic finds, we deem theupper part of the fortress to be somewhat older, built in the second half of the 15th century,as a Venetian response to the growing Turkish invasions towards the coast. The lower fortresscan be concurrent with the upper one, whereas the houses preserved in it may be dated tothe early 16th century.

The issue of an earlier fortification on Kuk (prehistoric hill-fort, late Classical fortification,earlier Medieval fortification) remains unsolved this time. The exceptional strategicsignificance, the early-Medieval church with stone furniture, the prehistoric ceramics foundon the surface, existence of a large multi-layered site (prehistory, late Classical period, MiddleAges?) at the Kapina hill-fort and the locality of Makovac, east of Kuk, indicate existence ofearlier fortifications and settlements at this, easternmost, slope of Mount Mosor.

Summary

Ivan AldukThe Fortress of Kuk above the Village of Kuine

Key words: fortress of Kuk, Kuine, Solin in 16th and 17th centuries

Ivan Alduk



14/14

Documents

Tvrđava Kuk iznad Kučina