Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

1/17

Bilan Audio Site

Arheoastronomska orijentacija

Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

Qasr Dajaniya, Castra Praetorii Mobeni - Qasr Bashir, u Jordanu i kompleks Palmira u Siriji

The Archaeoastronomy Orientation Of Diocletian's Forts on Limes Arabicus Qasr Dajaniya and Castra Praetorii Mobeni Qasr Bashir, in Jordan and Camp Palmira in Syria

copyright©

Ozren Bilan 2014.

A. Einstein What we have called matter is energy, whose vibration has been so lowered as to be perceptible to the senses. There is no matter.

Strata Diocletiana je bio utvrđen put koji je vodio duž istočne Limes Arabicus, pustinjske granice Rimskog Carstva. Cesta je bila dio širokog spektra fortifikacija, a karakterizira je niz slično izgrađenih pravokutnih utvrda - quadriburgia, smještenih na udaljenosti jednog dana marširanja, tj. cca. 20 km. Utvrde počinju od južne obale rijeke Eufrata i pružaju se na jug i zapad, prolaze istočno od Palmire i Damaska sve do Akabe na jugu. Karakteristika Dioklecijanovih quadriburgia je ta, što poput Dioklecijanove palače u Splitu, ni jedna četverokutna utvrda nema ni jedan pravi kut. Sve utvrde su blago romboidne ili trapezoidne i sve su postavljene približno dijagonalno, ali ne točno, u smjeru sjever- jug. Nitko ne zna zašto.

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

2/17

Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

Qasr Dajaniya i Castra Praetorii Mobeni Qasr Bashir, u Jordanu i kompleks Palmira u Siriji

Strata Diocletiana je bio utvrđen put koji je vodio duž istočne Limes Arabicus, pustinjske granice Rimskog Carstva. Cesta je bila dio širokog spektra fortifikacija, a karakterizira je niz slično izgrađenih pravokutnih utvrda - quadriburgia, smještenih na udaljenosti jednog dana marširanja, tj. cca. 20 km. Utvrde počinju od južne obale rijeke Eufrata i pružaju se na jug i zapad, prolaze istočno od Palmire i Damaska sve do Akabe na jugu. Karakteristika Dioklecijanovih quadriburgia je ta, što poput Dioklecijanove palače u Splitu, ni jedna četverokutna utvrda nema ni jedan pravi kut. Sve utvrde su blago romboidne ili trapezoidne i sve su postavljene približno dijagonalno, ali ne točno, u smjeru sjever- jug. Nitko ne zna zašto. Na velikom broju quadriburgia otkrivene su lokacije iz kamenog doba.

Uvod – Što je Limes Arabicus ? Na istoku Rimskog Carstva živjeli su Nabatejci, s glavnim gradom Petrom i predstavljali su tampon zonu između Rimskog Carstva i neprijatelja koji su mu prijetili s istoka. Nabatejci, su bili drevni arapski narod koji je živio u sjevernoj Arabiji i na južnom Levantu. Rimski imperator Trajan je 106. godine uspostavio nadzor nad područjem istočno od rijeke Jordan - područjem kojim su živjeli Nabatejci. Nakon toga oni su se stopili sa Rimskim Carstvom i nestali. Do danas se ne zna kako i zašto su Rimljani preuzeli neposredni nadzor nad tim područjem. Vjerojatno je nakon smrti kralja, koji nije imenovao nasljednika, Nabateja vojno slabila te su Rimljani jednostavno anektirali teritorij i nazvali ga Provincia Arabia.

Njime je upravljao senatorski legat kojeg je imenovao imperator, a sjedište mu je bilo u Bostri ili Bosri u južnoj Siriji. Limes Arabicus je predstavljala pustinjsku granicu Rimskog carstva u provinciji Arabia Petraea. Limes Arabicus branio je niz utvrda koje su sprječavale upade barbarskih plemena iz Arapske pustinje. Dužina granice bila je oko 1500 km, od sjeverne Sirije do južne Palestine i sjeverne Arabije, a bio je sastavni dio rimskog sustava limesa s više desetaka tornjeva, logora i utvrda.

Usporedno s Limes Arabicus sagrađena je glavna

prometnica Via Nova Traiana, koja se protezala od Bostre do Ailae (Aqabe) na Crvenom moru, na udaljenosti 480 km. Gradila se od 111. do 114. godine sa glavnom svrhom učinkovitog transporta roba, trupa i vladinih dužnosnika, a dovršena je za vrijeme Hadriana. U doba dinastije Severan (193-235), obrana arapske granice je mnogostruko pojačana konstrukcijom nekoliko utvrda na sjeverozapadu Wadi Sirhan, a ceste su proširene i poboljšane. Nakon 295. godine, Strata Diocletiana je bio utvrđen put koji je vodio duž istočne granice pustinjskim Limes Arabicus. Kao što ime govori, izgrađena je za vrijeme cara Dioklecijana (284-305). Jedini napisani dokaz Rimskih vojnih operacija u Arabiji je Notitia dignitatum, napisana oko 400. Dokument se sastoji od dva dijela koji nisu nastali istodobno. Podaci o istočnom dijelu Carstva

Južni dio Limes Arabicusa, Palmira je nešto sjevernije

Južni dio Limes Arabicus

Na sjeveru se nastavlja preko

Damaska i Palmire, a produžena

linija presijeca Gobekli Tepe

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

3/17

napisani su oko 400. godine, a podaci o zapadnom dijelu Carstva oko 420. Notitia Dignitatum je službeni dokument Rimskog Carstva koji prikazuje upravnu i vojnu organizacija Carstva te funkcije i titule carske uprave pretorijanskih prefekta, provincijskih guvernera vicarii i vojnih zapovjednika magistri militum, comites rei militaris i duces. Tekst je do današnjih dana sačuvan u nizu rukopisa, od kojih se neki temelje i na izgubljenim iluminacijama, a sadrže i grbove pojedinih rimskih legija. S obzirom da je riječ o vrlo rijetkom službenom dokumentu rimske države, Notitia Dignitatum predstavlja najvažniji izvor podataka o rimskoj državi i vojsci. Tekst ne sadrži podatke o brojčanom stanju pojedinih vojnih jedinica, a na poveznici možemo doznati da su rimski štitovi imali prikazane taoističke ying yang simbole. Postrojbe na istočnoj granici nazivaju se limitaneo, tj. postrojbe koje čuvaju granice. Tu su nabrojene dvije legije, osam equites - elitnih konjaničkih jedinica, šest alae - konjaničkih jedinica i pet pješačkih kohorti. Svim postrojbama određena je lokacija djelovanja, dok za četiri, lokacija nije poznata. Na području današnjeg Jordana sve do Crvenog mora ne postoje prirodne granice, osim pustinje. Glavne prometnice kreću se između oaza i sezonskih vadija. Vadi je arapski termin koji se tradicionalno odnosi na dolinu. U nekim slučajevima, to se odnosi na suha korita, koja mogu sadržavati vodu samo za vrijeme jake kiše ili povremenih potoka. Kao odvodni tokovi, bitno se razlikuju od riječnih dolina i jaruga jer su sve površinske vode povremene i prolazne. Vadiji su uglavnom suhi tijekom cijele godine, osim nakon kiše. Pustinjsko okruženje karakterizira nagle ali rijetke obilne kiše, a to često dovodi do poplava. Prijelazi preko vadija u određena doba godine može biti opasan. Nomadski centri najčešće su koncentrirani u vadijima, jer su tamo dostupne podzemne vode. Nomadska pustinjska plemena traže ispaše sezonskim biljem u vadijima, čak i u regijama koja su suha poput Sahare. Onaj, tko u pustinji, kontrolira vadije i oaze, kontrolira sve. Od Sirije do Arabije gradovi Decapolis, Petra i na samom kraju Akaba u Akapskom zaljevu, bili su povezani sa Via Nova Traiana i Strata Diocletiana, te su u njima bile smještene vrlo jake Rimske vojne postrojbe. U provinciji Arabija dolazilo je do stvaranja plemenskih saveza i nomadskih konfederacija koje je Rim trebao uvažavati i sa kojima su nastojali surađivali. Imperator Dioklecijan i Limes Arabicus

Nakon aneksije Nabateje Rimljani su regrupirali Legio III Cyrenaica iz Egipta u nove provincije, a već 106. godine postrojba je bila stacionirana u Bostri. Manje postrojbe bile su raspoređene uzduž gradova Nabateje. Istovremeno grade se nove utvrde duž ceste koja je postojala i prije Rimljana. Ta cesta povezuje Akabu na Arapskom zaljevu sa provincijom Sirijom na sjeveru. Veliki broj postrojbi nalazio se uzduž pustinje. Početkom 3. st. Vojne postrojbe ulaze u pustinjske predjele na sjeveroistoku sa ciljem kontrole oaza, a pri tome se grade nove utvrde i zgrade duž ceste. Oko 300. godine imperator Dioklecijan uvodi vojne reforme koje mijenjaju oblik i lokacije Rimskih vojnih instalacija. Grade se tri velika legionarska centra Betthorus-Lejjun,

Adrou-Udruh i Aila-Aqaba te niz manjih. Mnogi od njih djelovali su i u 4. st. Kako smo već naveli, Strata Diocletiana je bio utvrđen put koji je vodio duž istočne pustinjske granice Rimskog carstva Limes Arabicus, od južne obale Eufrata, prelazeći istočno od Palmire i Damaska, završavajući u sjeveroistočnoj Arabiji. Cesta je bila dio širokog spektra fortifikacija u kasnijem

Imperator Dioklecijan

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

4/17

rimskom carstvu. Karakteristika je niz slično izgrađenih pravokutnih utvrda quadriburgia, smještenih na udaljenosti jednog dana marširanja, tj. cca. 20 km. Utvrde počinju od južne obale rijeke Eufrata i pružaju se na jug i zapad, prolaze istočno od Palmire i Damaska sve do Akabe na jugu i sjeveroistočne Arabije. Karakteristika Dioklecijanovih quadriburgia je ta što, poput Dioklecijanove palače u Splitu, ni jedna četverokutna utvrda nema ni jedan pravi kut. Sve utvrde su blago romboidne ili trapezoidne i sve su postavljene približno dijagonalno ali ne točno, u smjeru sjever- jug. Mnoge od njih su dobro očuvane i pod zaštitom su UNESCO-a. Do danas ne postoji logično objašnjenje oblika i položaja ovih utvrda. Izvršena su brojna geodetska i arheološka ispitivanja ovih građevina, ali niti jedna studija nije dala odgovor zašto ove građevine imaju takav oblik i zašto su sagrađene na tim mjestima. Temeljem analize O. Bilan: Nova arheoakustička i arheoastronomska teorija Vestibula Dioklecijanove palače u Splitu I dio , II dio i III dio - Holistički osvrt na Rimski Imperij, znanost i gospodarstvo na prijelazu III i IV stoljeća, te izvedenih zaključaka u spomenutom radu ovdje se pokušava dati odgovor na postavljena pitanja slijedom istih razmišljanja. Pored Dioklecijanove palače u Splitu, poznate su i Dioklecijanove građevine u Sbeitli u sjevernom Tunisu sa Dioklecijanovim lukom i hramovima na Forumu, te Dioklecijanova palača u Nikomediji. Nikomedija, današnji Izmit u Turskoj, nalazi se na vrlo trusnom području, a bila je glavni grad provincije Bithyniae u Rimskom carstvu. Dioklecijan je 286. godine, nakon uvođenja Tetrarhije učinio istočnim glavnim gradom Rimskog Carstva. Međutim, veliki potres i požar nakon njega, 24.08.358. potpuno su uništili grad. To ćemo ostaviti za drugu priliku. Konstantin je premjestio glavni grad Istočnog Rimskog Carstva manje od 100 km zapadnije, u Konstantinopol, današnji Istanbul.

Forum s hramovima i Dioklecijanov slavoluk u Sbeitli u Tunisu te Dioklecijanova palača u Nikomediji

Prestanak Limes Arabicus Dioklecijan preuzimanjem političke vlasti jako intenzivira militarističku ekspanziju na područje Arabije. Sagradio je veliki broj utvrda, nadzornih tornjeva i tvrđava uzduž udaljenih područja istočne granice Carstva, poznate kao Limes Arabicus. Linija istočne obrane protezala se od Damaska do Wadi al-Hasa. Nakon Dioklecijanove abdikacije rimska vojna sila u ovom dijelu svijeta počinje slabiti, a naročito sredinom 5. stoljeća kada se glavnina snaga preusmjerava na druga ugrožena područja. Početkom 6. stoljeća, Justinian povjerava obranu ovog dijela granice plemenu Ghassanida, a već 530. godine povlače se sve vojne postrojbe i Limes Arabicus prestaje postojati. Nešto prije toga već su bile napuštene i najveće utvrde el-Lejjun, Khirbet el-Fityan, Rujm Beni Yasser, Qasr Bashir i Da'janiya. Na Limes Arabicus najpoznatije, od više desetaka sagrađenih utvrda, su Castra Diocletiani u Palmiri, Qasr Da'janiya i najbolje sačuvana, Castra Praetorii Mobeni ili Qasr Bashir. Ova tri objekta su različitog tipa, a predstavljaju utvrđeni rimski logor castrum, dimenzija cca. 200x150 m, veću utvrdu dimenzija 100x100 m i tipičnu utvrdu dimenzija cca. 50x50 m. Geolokacije utvrda, korištene u ovdje prikazanim astronomskim simulacijama u 64 bitnom programu Stellarium 0.13.0, određene su prema Harvard Digital Atlas of Roman Civilization i Google kartama.

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

5/17

Dioklecijanova utvrda Qasr Da’janiya

Digital Atlas of Roman and Medieval Civilization koordinate 35.797052, 30.581741

Prema radu J. Rucker: A Diocletianic Roman Castellum In Its Local context: Da’janiya Survey, sa sigurnošću se može odrediti datum gradnje oko 300. godine. U Notitia Dignitatum se ne spominje i drži se da nije neposredno povezana sa sustavom putova Limesa. Pretpostavlja se da je bila vrlo dugo naseljena, ne samo vojnom posadom nego kasnije i civilima. Vjerojatno je kratkotrajno imala vojnu namjenu, a kasnije je nakon povlačenja vojske, kao i sve

značajnije strukture regije, nastanjena civilima. S obzirom na pronađene ostatke, pretpostavlja se da je bila okružena brojnim nadzornim tornjevima kako bi se omogućila dubinska obrana granice. Glavna konstrukcija i korištenje lokacije započelo je mnogo ranije od Dioklecijana. Rimska utvrda Da’janiya je najveća i najbolje sačuvana utvrda na Limesu, a usporedimo li je s ostalim utvrdama vidjet ćemo da predstavlja anomaliju jer je površinom oko četiri puta veća od ostalih. Pretpostavlja se da je prije gradnje utvrde, postojeća struktura zadovoljavala vojne potrebe te da je postojao duži vremenski period u kojem se prethodno koristila. Kod ove utvrde zbunjuje i relativno

nepostojanje poveznice s graničnim sustavom cesta. Iz toga se zaključuje da je površina pustinje oko tvrđave bila dosta kvalitetna u odnosu na prosječnu kvalitetu rimskih cesta. Na lokaciji je pronađen i veliki broj kostiju deva koje su vremenski locirane u rimsko doba. Iz toga se zaključuje kako su, u nedostatku cesta, Rimljani koristili i deve pri pustinjskim ophodnjama. Glavno pitanje na koje nije nađen zadovoljavajući odgovor je pitanje lokacije. Zašto je velika utvrda sagrađena na tom mjestu? S lokacije se ne štite naselja, izvori, resursa niti je omogućeno patroliranje cestom. Postavljena hipoteza, temeljem novijeg spremišta vode blizu utvrde, dokazuje lokaciju kao najznačajniji izvor vode. Dakle, oko 300. godine Rimljani su

sagradili najveću utvrdu pored najznačajnijeg izvora vode u regiji - Nabatejskog spremišta na rubu poljoprivredne zone. Pretpostavlja se da se ispod utvrde nalaze ostaci Nabatejske građevinske strukture koju tek treba istražiti, a otkriveni su i ostaci iz kamenog doba. Poznato je da su rimske utvrde imale međusobnu signalizaciju, kao i obližnji nadzorni tornjevi. Međutim, nije poznato kojeg tipa; vatra, dim, svjetlost, zvuk,…? Jedna od pretpostavki je korištenje zvuka sa tornjeva na obližnjim brežuljcima Jebel Da’janiya i Jebel Juheira.

228⁰

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

6/17

Arheoastronomija Dioklecijanove utvrde Da’janiya Želimo li odrediti arheoastronomsku orijentaciju utvrde Da’janiya korištenjem postojećih crteža otkrit ćemo proizvoljno ucrtane geografske oznake. Nacrt bi, da je točan, dao pravilnu arheoastronomsku solarnu orijentaciju na značajnim datumima solsticija. Međutim, bez provjere vidimo da sunčeva zraka nema što osvijetliti.

Odredimo li točniju orijentaciju azimuta jugoistočnih vrata vidjet ćemo da je azimut oko 138⁰. Na azimutu 138⁰ ni na jednom važnom datumu nema pojava značajnijih zvijezda ni planeta, niti bi os promatrača bila značajno postavljena u odnosu na neku važniju zgradu ili lokaciju.

Ako postoji arheoastronomska orijentacija pogled bi trebao biti usmjeren iz principiae. Smjer je onda 228⁰. Značajni arheoastronomski datumi su 21.12. zimski solsticij i 23.09. jesenji ekvinocij. Simulacijom u Stellariumu dobili smo slijedeće.

SJEVER

Azimut 122⁰

ISTOK

POGREŠNA ORIJENTACIJA

WRONG ORIENTATION

228⁰

Principia

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

7/17

23.09. točno u podne, na nebu su grupirani planeti Jupiter, Uran, Merkur, Mars, Venera, Saturn, Sunce i Mjesec te zviježđa Škorpion, Gavran, Djevica i Lav. Položaj planeta opisuju sedam stupnjeva mitraizma.

Donja simulacija sa prikazom neba na zimskom solsticiju, 21.12.300. u 23 sata – prikazuje astralnu tauroktoniju – centralni motiv mitraizma, promatrano iz dubine hrama. Iz svetišta u Principia su vremenski vidljive zvijezde, prvo Aldebaran (Taurus), zatim Rigel (Orion) i konačno Sirius (Canios Major). Sva zviježđa su vidljiva odjednom ako promatramo s ulaza u principia. Pri tome su orijentiri rubovi obrambeni tornjeva kako je prikazano na simulaciji. U 23 sata , točno na rubu lijevog orjentira nalazi se Sirius, na rubu desnog Aldebaran, a okomito na principiu i zid utvrde, simetrično je Rigel.

Slike simulacija u HD rezoluciji 1920x1200 možete vidjeti ovdje.

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

8/17

Castra Praetorii Mobeni ili Qasr Bshir (Bashir) Castra Praetorii Mobeni, poznatiji kao Qasr Bashir u jordanskoj pustinji, sastavni je dio niza Dioklecijanovih utvrda i nadzornih tornjeva poznatih pod imenom Limes Arabicus čija je osnovna svrha bila zaštita provincije Arabije od plemena pustinjskih nomada. Nomadska plemena nisu bila opasna i nasilna ali su bila vrlo brzo pokretljiva jer su koristili jednogrbe deve, koje su mnogo bolje prilagođene pustinjskoj okolini od konja kojima su bili opremljeni Rimljani. Qasr Bashir je do danas vrlo dobro sačuvan, a nakon što su ga Rimljani napustili kasnije civilizacije ga nisu nikad niti koristile niti popravljale. Lokacija utvrde korištena u astronomskim simulacijama u Stellariumu 0.13.0 određena je prema Harvard Digital Atlas of Roman Civilization i Google mapama i prikazana na slijedećim slikama.

Na Limes Arabicus utvrda je sagrađena početkom 4. stoljeća s visinom zidina oko 6m dok su tornjevi dosta viši.

Qasr Bashir rekonstrukcija prema Campbellu, Roman Auxiliary forts 27 BC - AD 378. Fortress Series 83.

Osprey Military Publishing, 2009. Sa ucrtanim azimutom i elevacijom vidljivog polja iz principiae prema Bilan

Južna kula Qasr

Bashir rekonstrukcija

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

9/17

U prostoriji nasuprot glavnog ulaza bilo je vojno zapovjedništvo i svetište Najvjerojatnija svrha tvrđave je baza pomoćne konjice jer je dvorište okruženo s 23 štale za po 3 konja. U sredini dvorišta su dva bunara, a iznad konjušnica je drugi kat, s istim brojem prostorija namijenjen vojnoj posadi. Krov vojarne točno je dosezao istu visinu kao i borbena platforma bedema. Budući da su 23 konjušnice bile namijenjene za po 3 konja, brojnost jedinice je procijenjena između 120 do maksimalno 150 vojnika

Južna kula Qasr Bashir današnji izgled

Južna kula Qasr

Bashir izgled

danas

Rezervoar s vodom udaljen je 650 m

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

10/17

Centralna jugozapadna vrata, nasuprot plitke udoline s bazenom, pojačana su sa dva tornja koja su dvostruko uža od kutnih tornjeva. Natpis na ulazu u utvrdu, koji predstavlja raritet na ovim dijelovima limesa, do danas je sačuvan i spominje vladare prve tetrarhije. Natpis određuje datum gradnje utvrde između 293. i 305. godine, što je isto vrijeme gradnje još nekih utvrda na ovom dijelu granice.

Optimis maximisque principibus nostris Caio

Aurelio Valerio Diocletiano Pio Felici Invicto Augusto et Marco Aurelio Valerio Maximiano

Pio Felici Invicto Augusto et Flavio Valerio

Constantio et Galerio Valerio Maximiano nobilissimis Caesaribus Castra Praetorii

Mobeni fossamentis Aurelius Asclepiades

praeses provinciae Arabiae perfici curavit

Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanove utvrde Qasr Bashir U prostoriji nasuprot glavnog ulaza bilo je vojno zapovjedništvo principia i svetište. Centralna jugozapadna vrata, nasuprot plitke udoline s bazenom, pojačana su sa dva tornja koja su dvostruko uža od kutnih tornjeva. Značajni datumi su ekvinocij i solsticij, posebno 21.12.300. godine.

Qasr Bashir

Na slici je prikazana azimut i elevacija pogleda iz principiae, okomito na jugozapadni zid utvrde.

SJEVER

ISTOK

Glavni ulaz u utvrdu i desno jedan od 3 bunara u dvorištu

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

11/17

Na slici je prikazana azimut i elevacija pogleda iz principiae, okomito na jugozapadni zid utvrde u 3D prikazu pomoću Google karata.

SJEVER

JUG

SJEVER

JUG

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

12/17

Na slikama je prikazana simulacija u Stellariumu za dan 21.12.300. s pogledom iz principiae okomito na jugozapadni zid utvrde u 8 sati, a na donjoj slici u 13:58 sati.

Nakon zalaska Sunca, prikazat ćemo noćnu simulaciju sa prikazom neba na zimskom solsticiju, 21.12.300.

Merkur Mars Uran

Mjesec Neptun

Saturn

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

13/17

Simulacija sa prikazom neba na zimskom solsticiju, 21.12.300. u oko 1 sata – prikazuje Sirius u osi pogleda iz principie, okomito na zid utvrde.

Dva sata prije, simulacija sa prikazom neba na zimskom solsticiju, 21.12.300. u 23 sata – prikazuje astralnu tauroktoniju – centralni motiv mitraizma, promatrano iz dubine hrama. Iz svetišta u Principia su vremenski vidljive zvijezde, prvo Aldebaran (Taurus), zatim Rigel (Orion) i konačno Sirius (Canios Major). Sva zviježđa su vidljiva odjednom ako promatramo s ulaza u principia. Pri tome su orijentiri rubovi obrambeni tornjeva kako je prikazano na simulaciji. Slike simulacija u HD rezoluciji 1920x1200 možete vidjeti ovdje.

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

14/17

Castra Diocletiani ili Dioklecijanov Rimski vojni kompleks u Palmiri Lokacije utvrda korištene u astronomskim simulacijama u Stellariumu 0.13.0 određene su prema Harvard Digital Atlas of Roman Civilization i Google kartama. Koordinate Dioklecijanov logor je bio Rimski vojni kompleks ili castra, sagrađen u drevnoj Palmiri u sirijskoj pustinji. Dioklecijan ga je sagradio krajem 3. stoljeća kako bi služio kao vojno zapovjedništvo Legio I Illyricorum. Za vrijeme krize u 3. stoljeću Palmira se odmetnula od Rima kako bi formirala kratkotrajno Palmirsko carstvo. Grad je povratio Aurelian 272. godine, a nakon kratkotrajne pobune Rimljani su ga potpuno pokorili 273. godine. Nakon toga Rimljani su ga ponovno utvrdili na manjoj površini te je grad izgubio prethodnu stečenu neovisnost trgovačkog centra i postao ključna vojna utvrda bez posebnog značaja. Spominje se u Notitia Dignitatum, samo kao lokacija Legio I Illyricorum, bez nekih posebnih značajki kojima je prethodno prednjačio. Plan Palmire prema J. Stracky.

Dioklecijanov logor je grupa zgrada na površini od oko 4 hektara zatvorena sa zapadnog dijela grada. Sagrađena je na uzvisini i ograđena prema gradu malim zidom. Uzvisina se nalazi na kraju velike kolonade koja počinje kod Baalovog hrama. Do kompleksa se nalaze dvije ulice sa stupovima, via praetoria i via

principalis, koje se sijeku pod pravim kutom na tetrapylonu (žuta strelica na planu). Via praetoria počinje od Pretorijanskih vrata i vodi na vrh brda gdje se nalazi principia, ili vojno zapovjedništvo i svetište. Unutar principia, a smješteno na najvišoj točki kompleksa nalazi se hram gdje su bili pohranjena obilježja legije.

Tetrapylon Amfiteatar Baalov hram

Castra Diocletiani

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

15/17

Logor je možda sadržavao i vojarne za smještaj vojnika iako to nije u potpunosti jasno jer se ne zna je li u Palmiri vojska bila smještena u logoru. Vjerojatnije da su bili smješteni u samom gradu dok je logor u stvari funkcionirao kao zapovjedništvo legije. Područje logora uključuje i prethodno sagrađeni Hram Allat. Projekt lokacije vrlo je sličan logoru u Luxoru u Egiptu, a postoje sličnosti i sa palačom u Antiohiji kao i sa Dioklecijanovom palačom u Splitu. Dakle, svi objekti sagrađeni istodobno nose iste značajke. Logor je projektiran i sagrađen između 293. i 305. Napis otkriven na zidu hrama glasi:

[Reparato]res orbi sui et propagatores generis humani dd. pp. Diocletianus [ ] [invictis]simi impp.

et Constantius et Maximianus nobb. Caess. castra feliciter condiderunt [curam age]nte Sossiano

Hieroclete v[ir] p[erfectissimus], praess. provinciae, d[evoto] n[umini] m[aiestati]q[ue] eorum.

Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovog vojnog kompleksa u Palmiri

Želimo li odrediti arheoastronomsku orijentaciju Dioklecijanove utvrde u Palmiri korištenjem postojećih skica i crteža otkrit ćemo da geografske oznake nedostaju ili su proizvoljno ucrtane.

Tako, npr. iz rekonstrukcije prema Schlumbergeru, koja se naknadno koristila i dopunjavala u novije doba, greška u odnosu na sjever iznosi oko 16⁰. Korištenjem takvih crteža nije moguće analizirati arheoastronomsku orijentaciju objekata. Isto možemo naći na mnoštvu drugih arheoloških crteža s pogrešno ucrtanom stranom svijeta, vjerojatno zbog korištenja netočnih kompasa ili proizvoljno ucrtanog sjevera. Kao primjer, vrlo lako i brzo, ćemo pokazati solarnu orijentaciju Dioklecijanovog castruma u Palmiri.

Kad su Rimljani gradili novi castrum, obično bi počeli od strateške centralne točke presjeka dvije glavne ceste. To su bile Cardo (sjever-jug) i Decumanus (istok - zapad ). Ove su bile glavne od kojih su

POGREŠNA ORIJENTACIJA

WRONG ORIENTATION

Dioklecijanova utvrda u Palmiri, novija rekonstrukcija prema Schlumbergeru 1935. s pogrešno označenim sjeverom

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

16/17

se mrežno širile ostale. Dokazat ćemo solarnu arheoastronomsku orijentaciju Decumanusa castruma u Palmiri.

azimut 120⁰

azimut 30⁰

N

TOČNIJA

ORIJENTACIJA

azimut 120⁰

azimut 30⁰

Pogled iz azimuta 120⁰

Ozren Bilan Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus

17/17

Uzmemo li točno usmjerenje i napravimo astronomsku simulaciju promatrajući iz dubine hrama, na

dan 21.12.300. u 6:08 h, kako pokazuje strelica na crtežu, odmah ćemo uočiti koincidenciju izlazećeg

sunca s orijentacijom hrama i ulazom castruma. Promatrač je na lokaciji početka strelice.

Slike simulacija u HD rezoluciji 1920x1200 možete vidjeti ovdje. Lokacije utvrda korištene u astronomskim simulacijama u Stellariumu 0.13.0 određene su prema Harvard Digital Atlas of Roman Civilization i Google kartama.

azimut 120⁰

Lokacija Palmira, Sirija, Dioklecijanov castrum, na dan 21.12.300, vrijeme 7:03 h, pod kutem 30⁰ nakon Sunca pod

istim kutom izlazi Jupiter (iako se to nije moglo vidjeti na nebu). Na pravcu se još nalaze Venera, Merkur, Mars,

Uran i Saturn

Lokacija Palmira, Sirija, Dioklecijanov castrum, na dan 21.12.300, vrijeme 6:06 h, pod kutem 30⁰ izlazi Sunce, a njegovo svjetlo prolazi kroz ulazni portal i osvjetljava u dubinu hrama, gdje se vjerojatno nalazilo svetište