znanost

Nuklearni reaktor koji bi mogao spasiti svijet gladan energije

1 : : tehnologija koju u velikom stilu

najavljuje bill gates

:: Miroslav aMbruš-Kiš

Mislite da će električni automobil spasiti svijet od globalnog zatopljenja? Možda će megalopolise

učiniti mjestima podnošljivijima za život jer elektromotori stvaraju manje buke, a i beznačajno onečišćuju zrak tamo gdje se voze. ali kad bi nekim čudom pola osobnih automobila preko noći krenulo na struju, pojavio bi se grdni problem. benzinske bi se crpke lako preorijentirale da nude i punjenje baterija, ali tko bi proizveo toliku struju? odmah bi svuda bio ukinut moratorij na nuklearke, a bome bi se potpalile i sve ugašene elektrane na mazut i ugljen. ali to se neće dogoditi preko noći, a uoči isteka ove godine iznenada je objavljeno da se pokazala održivom i vrlo obećavajućom nova energetska tehnologija. Začudo, nuklearna je, a i još čudnije – vrijedna je dobrodošlice.

Što sve ne valja s nuklearkamaDosad poznata koncepcija fisijskih nuklearnih elektrana imala je više slabih mjesta nego što se njezini zagovaratelji usuđuju priznati. Na primjer, obogaćivanje urana jedan je od najnespretnijih i najskupljih dijelova procesa hranjenja tih termoelektrana uranijevim cjepanicama.

ista nevolja nastaje i pri izmjeni istrošenoga goriva, a potom pri njegovoj preradi u iskoristive materijale. izmjena nuklearnog goriva u razmacima od šest mjeseci do dvije godine također je vrlo neugodna operacija zbog rizika bijega radijacije, ali i otmice materijala. od istrošenoga goriva istim se procesom njegove prerade, uz minimalnu preinaku,

proizvodi nuklearni eksploziv plutonij.u gradu bellevueu na suprotnoj strani jezera Washington od seattlea istraživači tvrtke intellectual ventures ne bi pristali na takvo što. Njihov “reaktor s putujućim valom” samo se jednom u 60 godina napuni gorivom, zapečati i iskorištava. iako je ideja o takvom reaktoru začeta početkom pedesetih godina prošloga

Reaktor se puni jednom u 60 godina Koncepciju je prvi objavio Bill Gates

PROTEST:: Vodeći britanski znanstvenici pobunili su se zbog vladinog plana da zbog štednje zatvori nacionalni Znanstveni forenzički ured

Obzor :: Večernji list :: 51

3 :: Dijelovi TWR reaktora:A Rashladne pumpeB Komora za

ekspanziju fisijskih plinova

C Gorivo (osiromašeni uranij) u šesterokutnim stupovima. Zeleno je neiskorišteno gorivo, crno iskorišteno

D Fisijski valE Pripremni valF Rashladni medij:

tekući natrij

A

B

C D E

F

52 :: Obzor :: Večernji list

znanost Info

Nuklearneelektraneu pogonu 439

14,242

10419,231*

širom svijeta(uključujući SAD)

samoSAD

% of totalpower

Elektraneu izgradnji

*u SAD-u se neplanira gradnjanovih nuklearki,a lokacije su izpisma namjeratvrtki

TWr u jezgri proizvodi plutonij postupno i koristi ga pa nusproizvod takve elektrane ne može biti nuklearno oružje. aktivno područje u jezgri reaktora upravo je to “tinjanje” plutonija koje polako putuje s iskorištenoga dijela jezgre prema neiskorištenom.Tvorac toga koncepta John Gilleland, menadžer svih nuklearnih programa u intellectual venturesu, tvrdi da se iz reaktora čiji je koncept upravo patentiran, energija može dobivati i više stoljeća.Dizajn TWr-a pruža najjednostavniji zamislivi gorivi ciklus, tvrdi Charles W. Forsberg, izvršni ravnatelj projekta Ciklus nuklearnoga goriva na MiT-u, koji silno podupire tu ideju. Najveću prednost, i razlog za širenje te tehnologije od 2020. godine, kad takvi komercijalni reaktori postanu široko dostupni, vidi u tome da će na svijetu za njihov rad biti potrebna jedna jedina tvornica za obogaćivanje uranija!intellectual ventures upravo razgovara o uvjetima licenciranja te tehnologije sa svjetskim graditeljima reaktora, ali ih još ne želi imenovati. Neke neprovjerene glasine kažu da su u pregovorima najdalje otišli s japanskim Mitsubishijem.

Spas ili pogrešna računica?u svijetu sve gladnijem za što jeftinijim i što praktičnijim izvorima energije jasno je da je struja, a ne tekuća goriva, univerzalni oblik najraširenije energije u budućnosti. TWr bi prema riječima njegovih tvoraca možda mogao svijet spasiti od energetskih nestašica, ali ni ta tehnologija nije bez nedostataka.Dr. George s. stanford, ugledni fizičar nuklearnih reaktora, pozvan da o TWr-u elaborira zamjerke, vidi ih u materijalu nastalom nakon fisije. uz proizvedeni gigavat, kaže on, nastaje tona fisijskog otpada u teškim metalima. što s time, tvrdi on, samo odgađa rješenje na 60 ili više godina, ne izgrade li se reaktori na tako zaštićenom mjestu ispod zemlje da bi ondje i ugašena elektrana mogla trajno ostati. oko četvrtina nuklearnoga goriva ipak bi u tom procesu ostala neiskorištena. Ne opasna, ali ipak neiskorištena. Mnogi efekti toga procesa, pa ni njihova moguća štetnost, nisu još poznati. Za početno punjenje svake elektrane trebalo bi i četiri tone radioaktivnoga plutonija, a samo ga saD u nuklearnim bojevim glavama ima tek 85 tona “viška” od ukupno 680 tona “uskladištenih” u nuklearnom oružju. ako bi aktivni sastojak punjenja TWr-a bio obogaćeni uranij, tada bi za jednu tonu toga materijala trebalo obraditi 800 tona prirodnoga uranija, a svjetske rezerve toga materijala ni danas se ne naziru poslije razdoblja od samo 100 godina, tvrdi dr. George s. stanford.sjedinjene američke Države za to se vrijeme prvi put poslije 30 godina moratorija pripremaju sagraditi svoju prvu novu klasičnu nuklearku.

uKRATKO: Novi nuklearni reaktor nije bez mana, ali obećava goleme količine električne energije uz manje onečišćenja.

stoljeća, a vraćana je iz zaborava 1958., 1979., 1988., 1995. te u 2000. i 2001. godini, tek je prvu naznaku da je takva jedinica za proizvodnju struje pred ostvarenjem objavio na konferenciji TED Global u veljači 2010. suosnivač Microsofta bill Gates. Njegov je oduševljeni govor o reaktoru s putujućim valom malo tko shvatio ozbiljno, pogotovo kad je govorio o nultom ispuštanju ugljikova dioksida iz energetike kao cilju ostvarivom do 2050. godine. Poslije se pokazalo da je tu najavu izložio i te kako utemeljeno, poduprto vlastitim uloženim milijunima dolara u istraživačku tvrtku intellectual ventures, te u njezinu kćer TerraPower koja je spremna sagraditi prvi takav reaktor. Za dizajn takvoga reaktora (kojega označavaju kraticom TWr) potrebna je samo mala količina obogaćenoga uranija, onoga izotopa čiji se atomi lako rascijepe u lančanoj reakciji. riječ “putujući val” u imenu opisuje glavni trik takvoga reaktora. u njegovoj je jezgri većina goriva koje se danas proglašava radioaktivnim otpadom, uranija u-238, kakvoga je sada uskladišteno posvuda na milijune tona nakon što je iz njega obradom iščupan dragocjeni u-235. reaktor postupno sam pretvara u-238 u korisno gorivo P-239, plutonij. Plutonij je također rezultat lančane reakcije u konvencionalnim reaktorima, ali se njega u prljavom i skupom procesu ekstrahira iz istrošenog nuklearnog goriva. a to je polukorak do stvaranja atomske bombe.

godina planirano je vrijeme rada novog nuklearnog reaktora, uza samo jedno punjenje gorivom, nakon čega bi ga se zapečatilo i iskorištavalo

Dobra vijest: snimljen mladi saharski gepard

2 : : utrka s vremenom

S ukupno 250 primjeraka, na koliko ih se

procjenjuje, ta je mačka kritično ugrožena

Pravo je čudo što je životinja u nigerskoj

pustinji Tin Toumma naišla pred kameru

:: Miroslav aMbruš-Kiš Plah je, ali to neće pridonijeti da preživi, ma koliko se životinja dobro prilagodila životu u kraju bez stalnih izvora vode. Znanstvenici pretpostavljaju da je saharskih geparda (acinonyx jubatus hecki) u zabačenom saharskom u kraju uz masiv Termit u Nigeru možda preostalo tek deset primjeraka. Nagađa se o još 50 u alžiru uz gorje Hogar, a primjeraka cijele vrste ni najveći poznavatelji u

60

Finalisti Novih je sedam čuda prirode iz Europe: Matterhorn, Schwarzwald, Moherske stijene i Mazursko pojezerje

Bliži se kraju izbor milijarde ljudi

:: Miroslav aMbruš-Kiš s novom godinom ulazimo u finale velike internetske ankete na internetskim stranicama www.new7wonders.com. Po uzoru na vrlo uspješan izbor novih sedam svjetskih čuda, izabranih sa 100 milijuna glasova, proglašenih 7. srpnja 2007. godine u lisabonu, sada se primiče finale izbora najvećih sedam čuda prirode. Taj je internetski izbor u organizaciji švicarske zaklade New7Wonders pod kontrolom države, izazvao i kontroverze pa se čak i uNEsCo morao od njega ograditi javnom izjavom da s njime nema nikakve veze. ljudi ipak pokazuju zanimanje pa sada organizator nakon prvih sedam očekuje najmanje milijardu glasova. Nominacije su počele još 2007. kada je iz skupine od 440 prijedloga lociranih u 220 zemalja izlučeno 77 polufinalnih lokacija. sada se napokon može glasati za finalnih 28 prirodnih čuda među kojima će se odabrati sedam. Njih će organizator svečano objaviti 11. studenoga 2011. godine. unatoč mnogim kontroverzama, vodi se ogorčena borba čak i propagandom: indonezija jumbo plakatima poziva da se glasuje za Komodo, Miss Francuske navija za Maldive, a Europu zastupaju švicarsko-talijanski Matterhorn, njemački

:: Miroslav aMbruš-Kiš Godine 2015. telefonirat ćemo mobilnim telefonima koji projiciraju trodimenzionalnu sliku sugovornika, na vrhu je popisa koji je iznjedrio ibM u svojoj tradicionalnoj novogodišnjoj anketi “Pet za pet”. To je anketa o pet novih tehnologija koje će biti dostupne za pet godina, po predviđanjima 3000 znanstvenika iz znanstvene “scuderije” ibM-a, tvrtke koja svake godine prijavljuje najviše tehničkih i znanstvenih inovacija. Gradove će, po tim rezultatima, grijati internetski poslužitelji i računalni sustavi za napredno praćenje i upravljanje prometom, a ona će omogućiti da svatko u stvarnom vremenu odabere optimalan put do odredišta. baterije u raznim prenosivim uređajima punit će se običnim zrakom, onim koji udišemo. Za pet će godina senzori u mobitelima, automobilima, novčanicima u agregatorima podataka znanstvenicima davati sliku okoliša, pa tako i vrlo opasnih procesa poput najave seizmičkih aktivnosti.a grijanje iz računala? Pilot-projekt kojim ibM testira novu računalnu tehnologiju u švicarskoj reciklira suvišnu toplinu korisno grijući zimi, a hladeći ljeti, pri čemu godišnje uštedi 30 tona ispuštenoga ugljika!

3D telefonija stiže 2015.

Futurist

Tradicionalna IBM-ova anketa

među svojih 3000 znanstvenika o

pet novih tehnologija za pet godina

Obzor :: Večernji list :: 53

Baterije nove

generacije

punit će se

energijom iz

zraka, tvrde

znanstvenici

2 :: Mladi saharski gepard snimljen sredinom prosinca u nigerskoj pustinji SCF

optimističnom raspoloženju ne mogu nabrojiti više od 250. Zato je uopće velik uspjeh što je ekipa istraživača koju vode John Newby i Tim Wacher sredinom prosinca automatskom kamerom osjetljivom na pokret uspjela u nigerskoj pustinji Tin Toumma snimiti razmjerno mladog primjerka geparda afričkog sjeverozapada, kako je službeno ime te vrste. Koliko su snimke bljeskalicom osvijetljene životinje rijetkost, govori i podatak da su istraživači u potrazi za saharskim gepardom za račun saharske zaklade za zaštitu divljine i Projekta saharskih mesoždera na sveučilištu oxford životinju (barem putem kamere) sreli prvi put od početka istraživanja započetoga godine 2000.!Po tragovima u bespućima do kojih se dođe samo na leđima deva znanstvenici pokušavaju otkriti životne navike te vrste da bi uopće smislili što je potrebno da bi je očuvali od izumiranja, a dosad su dokazana još samo dva takva susreta!Dostupne fotografije pokazuju da ti gepardi imaju kraće krzno, ali na njemu nemaju šare karakteristične za također

ugrožene podsaharske vrste. sve što se o njima zna još nije dovoljno ni da se uopće ustanovi jesu li saharski gepardi kao vrsta bliži svojim afričkim srodnicima ili onima u iranskim slanim pustinjama, posljednjim ostacima tih brzih mačaka (procijenjeno je 70-100 odraslih primjeraka) koje su nekad živjele širom azije. Engleska imenica za tu vrstu dolazi iz hindija (cita) od sanskrtske riječi čitraka, što znači pjegav.

schwarzwald, Moherske stijene u irskoj i poljsko Mazursko pojezerje. Plitvička jezera, jedina nominacija iz Hrvatske, nisu se uspjela probiti ni među 77 iako su se tu s područja bivše Jugoslavije zatekli Đavolja varoš iz srbije, bledsko jezero iz slovenije te ohridsko jezero i špilja vrelo iz Makedonije. već i to moglo bi uroditi sumnjom, ali u prave namjere organizatora može se sumnjati jer je čak zabranio nominaciju Mliječne staze!

:: Matterhorn u zoru – prizor od kojega zastaje dah