0

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCHMREŽA

PRAVDEGRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

Ove Debatne novosti objavljene su u okviru programa “Jednakost za sve: Koalicija organizacija civilnog

društva u borbi protiv diskriminacije” kroz Program grantova u okviru kojeg Centar za kulturu dijaloga provodi

projekat Jednaki u različitosti. Projekat finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH.

Disclaimer: Ove Debatne novosti objavljene su uz podršku američkog naroda preko Američke agencije za

međunarodni razvoj (USAID). Autori ove publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njoj

izneseni ne odražavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

1

GENERALNI CILJ:

Osigurati otvoren dijalog i argumentiranu

javnu raspravu srednjoškolaca o

specifičnim oblicima diskriminacije i

mehanizmima koji su na raspolaganju

građanima BiH kako bi se zaštitili od bilo

kojeg oblika diskriminatorskih politika

SPECIFIČNI CILJEVI:

Informisati i uključiti mlade u dijalog o

pojavnim oblicima diskriminacije u

lokalnoj zajednici

PROJEKT:

“JEDNAKI U RAZLIČITOSTI”

SADRŽAJ

O PROJEKTU 1

UVOD 2

DISKRIMINACIJA JE/NIJE 3

O DISKRIMINACIJI 4

RADIONICE ZA DJECU – UČIMO ZAJEDNO PROTIV DISKRIMINACIJE - ETIKETIRANJE

5

KAKO ME VIDIŠ? 6

PREDRASUDE I DISKRIMINACIJA U OSNOVNOJ ŠKOLI

7

ARGUMENTIRAJMO PROTIV PREDRASUDA

8

DEBATIRAJMO ZAJEDNO 9

NE ZABORAVIMO ZAKON –ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE BiH

15

PJESMOM DA TI KAŽEM 16

DISKRIMINACIJA IZ UGLA DEBATANATA

17

DEBATANTI O DISKRIMINACIJI I PREDRASUDAMA

18

RAZMISLITE I RECITE -KVISKOTEKA

19

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

20

DEBATOLOGIJA 24

MEDIJI O DISKRIMINACIJI 25

DVIJE ŠKOLE POD JEDNIMKROVOM

27

NAJAVLJUJEMO –INTERDISCIPLINARNE JAVNEDEBATE U LOKALNIMZAJEDNICAMA

29

PIŠEŠ MI, PIŠEM TI 30

UMJESTO KRAJA 31

2

U oktobru se obilježava sedmica djeteta. Posebna pažnja,ovim povodom je posvećena inkluziji i inkluzivnomobrazovanju. Ne bez razloga. Koliko samo nepravde i kolikodiskriminacije trpe djeca sa smetnjama u razvoju i ponašanju.Škole su često nespremne da prime ovakvu djecu. Najvećipoduhvat su pristupne rampe i to u samo nekim školama. Ali,nastava se ne odvija na ulaznim vratima škole nego uučionicama na spratovima. Djeca sa poteškoćama u kretanjumogu doći, eventualno, do ulaza. S druge strane djeca saoštećenjem vida osim u specijaliziranim školama nemajunikakvu mogućnost družiti se kroz školovanje sa vršnjacima uredovnoj nastavi jer ne postoje opremljene biblioteke za takvudjecu. Djeca iz autističnog spektra su, ovisno o razumijevanjuinkluzije, zbrinuti u nižim razredima školovanja, a kasnije... makoga briga... Posebna nebriga se ispoljava premahiperaktivnoj djeci ili onoj nadarenoj. Hiperaktivna djeca sučesto “nevaspitana” pa shodno tome i kažnjena, a nadarenase moraju boriti sa monotonijom nastave jer oni trebaju

mnogo više. Mogli bismo, nažalost, još nabrajati s kojimproblemima i s kakvom diskriminacijom se suočavaju djeca injihovi roditelji zahtijevajući da se njihova djeca redovno inesmetano školuju. Stoga, svi moramo stati uz ovW roditelje iovu djecu i zajedno stvarati zdravije okruženje bezdiskriminacije.

UVODMalo o

diskriminaciji

Diskriminacija može biti

zasnovana na različitim

ličnim svojstvima. Na

primjer: boja kože, etničko

porijeklo, vjersko

ubjeđenje, spol,

invaliditet...

Diskriminacija se može

se ispoljiti u različitim

oblastima društvenog

života. Na primjer:

zabrana ulaska u

određene objekte,

odbijanje davanja

usluge…

Diskriminaciju može

izvršiti svako. Na primjer

doktor, nastavnik,

kondukter, apotekar,

policajac…

Diskriminacija se može

desiti bilo gdje – na

poslu, u školi, na fakultetu,

u bolnici, u gradskom

prevozu, na ulici…

Diskriminacija se može

desiti bilo

kome: pojedincima,

grupama ljudi.

Diskriminacija može biti

direktna ili indirektna,

namjerna ili počinjena iz

neznanja.

3

DISKRIMINACIJA JE/NIJE…Slikom da ti

kažem

Od starijih trebamo

da učimo, i da ih

poštujemo. Nikada ne

smijemo zaboraviti da

su oni posao koji mi

radimo radili davno

prije. Ukoliko se ne

snalaze u upotrebi

novih tehnologija

trebamo im pomoći.

Zagrlite prijatelja i

pomozite mu ako mu

je teško. Ponudite

razgovor ili zagrljaj.

Potrebno je samo

malo dobrote da

nam vrati osmijeh na

lice. Vratite prijatelju

osmijeh.

.

DISKRIMINACIJAJESTE

DISKRIMINACIJA NIJE

Ako vam zabrane ulaz u

restoran jer ste žena.

Ako vam zabrane ulaz u

restoran u kupaćem

kostimu.

Ako vas ne zaposle samo

zato što ste osoba sa

invaliditetom.

Ako vas ne zaposle jer ne

ispunjavate uslove

konkursa.

Ako vam u prodavnici

odbiju prodati alkohol jer

ste Rom.

Ako vam u prodavnici

odbiju prodati alkohol jer

ste maloljetni.

Ako vam odbiju pružiti

liječničku pomoć u hitnoj

situaciji zato jer dolazite iz

drugog Kantona.

Ako u bolnici odbiju

napraviti pregled koji nije

hitan sve dok ne izmirite

sve zakonske finansijske

obaveze.

Ako vam ne dozvoljavaju

da budete Predsjednik

države zato što spadate u

kategoriju „ostali”.

Ako vam ne dozvoljavaju

da budete Predsjednik

države zato što niste

osvojili dovoljan broj

glasova na izborima.

4

Diskriminacija je postala zaista popularna riječ. Mediji je koriste toliko da nam često

nije jasno kada se zaista radi o diskriminaciji a kada je riječ o medijskom

pretjerivanju. Mnogi pišu o diskriminaciji, objašnjavaju pojam i trude se na sve

načine javnosti približiti ovu negativnu društvenu pojavu. To je dobro. Međutim oni

koji „samo” pišu o diskriminaciji, a nisu osjetili na svojoj koži kako je biti diskriminiran,

ne mogu u potpunosti shvatiti sve strahote koje sa sobom donosi društveno

kažnjavanje onih koji se razlikuju od većine. Ko vam može najbolje diskriminaciju

objasniti?

Diskriminaciju vam najbolje može objasniti samohrana majka djeteta sa

poteškoćama u razvoju koja je dobila još jednu odbijenicu za posao u kojoj piše da

su drugi kandidati bili uspješniji, ali koja zna da posao nije dobila jer poslodavac nije

mogao računati da će ostajati duže nakon posla i jer je vjerovao da ona neće biti

posvećena poslu pošto mora biti posvećena djetetu. Nisu je ni pitali da li bi bila

posvećena. Pozvali su je na razgovor „reda radi” jer je poslala dokumente, a

poslodavac ne bi da „krši zakon”. Barem ne na taj način da se kršenje zakona može

dokazati. Samohrana majka po ko zna koji put krije suze od svog djeteta, dragog

sunca koje svi vide kao teret, a ona ga vidi kao razlog za život. I zbog njega je

uporna da nađe posao, da ne ovisi o tuđoj pomoći.

O diskriminaciji vam mnogo može reći onaj vrijedni Rom kojeg vidite svaki dan kako

pretražuje kontejnere ispred vaše zgrade. Da, taj Rom kojeg gledate onako malo sa

visine iako „niste rasista, Bože sačuvaj”, bi vam rekao da je pokušao naći drugi

posao, ali nekako su oni sa nešto bjeljom kožom i podobnijom etničkom

pripadnošću, imali prioritet u zapošljavanju. Bio je jednom i na „pravom” razgovoru

za posao, tj. kada je zaštitara na ulazu u kompaniju napokon ubijedio da nije došao

krasti nego je došao razgovarati o novom poslu portira. Ih, kakav bi on bio portir! On

bi svima na ulazu rekao „dobar dan!” i otvarao bi im vrata. Maštao je o tome. Već

je vidio da uljudno pozdravlja svoga direktora i sasvim lagano mu klima glavom, a

direktor odgovara na pozdrav i laganim osmijehom čini portirov dan ljepšim. Posao

nije dobio. A na sve ostale konkurse na koje je aplicirao nisu ga ni pozvali na

razgovor. Bio bi on dobar radnik. Niko mu ne vjeruje. I on je već počeo da sumnja.

O diskriminaciji ne zaboravite upitati

onog uglađenog gospodina kojeg su

sa 55 godina otpustili iz firme. A tako

mu je malo nedostajalo da ima

uslove za penziju. On bi svoje

penzionerske dane provodio sa

unucima. Da je sve bilo kako treba.

Oni ih sada provodi po sudovima

tražeći svoja prava.

A vi, kako vi provodite svoje dane dok druge oko vas diskriminiraju?

By Nadina

O DISKRIMINACIJI

5

☼ Trajanje: 60 minuta

☼ Potreban materijal: Flipčart, markeri, raznobojni stikeri

☼ Cilj: Razumijevanje etiketiranja i načina na koji dolazi do različitih vrsta

etiketiranja. Poticanje učesnika da kritički razmišljaju o razlozima zbog koji dolazi

do etiketiranja.

TOK RADIONICE

Predavač dijeli učesnike u dvije grupe. Prva grupa ima zadatak da napiše sve

pozitivne etikete koje jedni drugima govorimo (lijepa, zgodan, pametna...). Druga

grupa ima zadatak da napiše sve negativne etikete koje jedni drugima pripisujemo

(npr. papak, idiot, glupača...).

Nakon 10 minuta predavač treba zamoliti po dvoje učesnika/ca iz prve grupe da

ustanu. Na leđa im zalijepite stiker na kome piše jedna od etiketa sa njihovog

flipčarta i oni treba da se jedno prema drugom ponašaju prema etiketi koja im je

pripisana. Ne smiju odati etiketu koju ima druga osoba. Nakon što svi urade vježbu,

predavač započinje diskusiju o sljedećim pitanjima:

1. Kako ste se osjećali kao etiketirana

osoba?

2. Kako ste se osjećali kao osoba koja

etiketira drugoga?

3. Da li davanjem etiketa možemo

osnažiti druge?

4. Da li davanjem etiketa možemo

poniziti druge?

5. Da li često imate priliku vidjeti i čuti

da nekoga etiketiraju?

6. Koji su najčešći razlozi etiketiranja?

7. Je li etiketiranje češće pozitivno ili

negativno?

8. Šta ste naučili na radionici, a da

biste željeli prenijeti drugima?

9. Kako možemo izbjeći etiketiranje?

10.Kako možete ohrabriti druge mlade

ljude da ne etiketiraju?

VAŽNA NAPOMENA: pojam etiketiranje se uglavnom koristi za davanje negativnih

osobina drugima i to predavači trebaju objasniti učesnicima na početku diskusije.

RADIONICE ZA DJECU – UČIMO ZAJEDNO PROTIV DISKRIMINACIJE - ETIKETIRANJE

6

☼ Trajanje: 60 minuta

☼ Potreban materijal: Prostorija za održavanje aktivnosti

☼ Cilj: Razumijevanje vlastite osobnosti i ukazivanje na

pozitivne društvene vrijednosti.

TOK RADIONICE

Svi učesnici stanu u krug tako da mogu da se dobro vide i

čuju. Svaki učesnik se predstavlja onako kako želi ali

predavač napominje da je cilj predstaviti se u najljepšem

svjetlu. Npr. Neko kaže da se bavi plesom i kratko otpleše

par plesnih koraka za sve učesnike. I glas i pokret treba da

budu dovoljno precizni i laki da mogu svi da ih ponove i

da ne zahtijevaju preveliko odstupanje od formacije

kruga. Pokret i glas koji izvodi svaki učesnik ponaosob,

odmah zatim svi učesnici zajedno ponavljaju što je

preciznije moguće.

Nakon toga učesnici se dijele u grupe. Voditelj zamoli

učesnike da još jednom vrlo brzo ponove isto

predstavljanje, ali da pritom pažljivo prate predstavljanje

drugih učesnika, i da izdvoje ono koje osjećaju kao

posebno blisko. Učesnici se grupišu i svaki od učesnika

objašnjava razloge zbog kojih je odlučio biti dio jedne

grupe a ne druge. Npr.:

☼ Volim plesati i zato sam stala uz Vedrana koji se

predstavio plesom.

☼ Volim nogomet i zato sam stao uz Admira koji je šutnuo

zamišljenu loptu i radovao se kao da je dao gol.

☼ Volim da pjevam i zato sam se pridružila Mariji koja je

otpjevala svoje ime i prezime.

Voditelj zatim objašnjava da su učesnici tražili sebi slične

na osnovu zajedničkih interesovanja, a ne na osnovu

društvenih normi koje nalažu druženje samo sa određenim

grupama. Na ovaj način se razvija međusobno

razumijevanje i podstiče prihvatanje razlika uz korištenje

zajedničkih interesa kako bismo razlike prevazišli.

RADIONICE ZA DJECU – KAKO ME VIDIŠ?

Ne postojim na ovom

svijetu kako bih živio u

skladu sa tvojim

očekivanjima, niti si ti

tu kako bi živio po

mojim očekivanjima.

Brus Li

Beskorisno je čovjeku

sa predrasudama

dokazivati

neopravdanost

njegovih predrasuda.

Ivan Turgenjev

Riječi u slici...

7

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/diskriminacija-u-

osnovnoj-skoli-tko-plati-imat-ce-garderobni-ormaric-oni-

koji-nemaju-novca-dobit-ce-vjesalice-grad-ovo-

necemo-dopustiti/6650193/

Dosta prašine diglo se u vezi sa odlukom jedne škole u

Osijeku da za učenike uvede ormariće u kojima bi mogli

ostavljati svoje stvari. Divna ideja, izuzev što bi ovu akciju

trebali finansirati roditelji učenika. Oni učenici čiji roditelji

ne bi mogli finansirati ugradnju ormarića, ne bi dobili

ormarić. Vrlo jednostavno. Dobili bi vješalicu na koju bi

mogli objesiti svoju jaknu. Samo što bi pri tome i naučili

da se puno razlikuju od svojih vršnjaka čiji roditelji imaju

novac i još bi naučili da su škole tu da produbljuju razlike,

a ne nikako da ih smanjuju. Mi kažemo da se nije diglo

dovoljno prašine u ovom slučaju. Razlike dakako postoje i

one su dio naše ličnosti i naših života. Ali škole nikako ne

bi smjele upirati prstom u siromašne đake. I nikako ne bi

smjele učiti djecu da njihov status u školi ovisi o

finansijskom stanju na računima njihovih roditelja. Je li taj

ormarić baš toliko skup da nje mogla biti organizovana

neka humanitarna akcija kodnog naziva „Ormarić za

sve”.

KO IMA NOVAC DOBIJE ORMARIĆ, KO NEMA

NOVAC DOBIJE VJEŠALA, PARDON, VJEŠALICURiječi u slici...

Trebamo naučiti

djecu da misliti

svojom glavom i imati

čime misliti nije grijeh

niti razlog za

omalovažavanje.

Odlučno trebamo

reći ‘Ne!’ bilo kojem

stereotipu ili

predrasudi.

Šta želite da bude u

glavi ove djevojčice?

Razumijevanje,

poštovanje i ljubav ili

mržnja

omalovažavanje i

strah?

8

Otišao sam na trg

ptica

I kupio sam ptica

za tebe

moja ljubavi

Otišao sam na trg

cvijeća

I kupio sam cvijeća

za tebe

moja ljubavi

Otišao sam na trg

željeza

I kupio sam okove

teške okove

za tebe

moja ljubavi

A zatim sam otišao

na trg groblja

I tamo sam te tražio

Ali te nisam našao

Moja ljubavi.

Jacques Prévert

Debata nas uči kritički promišljati i kritizirati stavove

koje smo vrlo rano usvojili. Debatanti se ne boje

istražiti bilo koji pojam i pokazati da niko nije imun na

predrasude. Imati predrasudu nije nešto najstrašnije

što vam se može dogoditi. Ali imati predrasudu koje

niste svjesni, koju branite kao opravdanu i za koju

smatrate da je „zdravorazumski stav” je najopasnija

stvar na svijetu. Nemojte se bojati da istražite svoje

stavove. Nemojte se bojati istražiti sve religijske

nedoumice koje imate. Ne plašite se propitkivanja.

Uplašite se onda kada za baš sve pomislite da ste u

pravu.

TEZA: Stereotipi i predrasude su najopasnije oružje

NASTAVITE I SRETNO!

ARGUMENTIRAJMO PROTIV PREDRASUDAZa tebe moja

ljubavi

ZA PROTIV

Predrasude i stereotipi

su uzrok mnogih

ratova. Sjetimo se

samo Drugog svjetskog

rata i progona Jevreja.

Ipak od stereotipa je

opasnije oružje kojim

ubijamo druge.

Stereotipi i predrasude

dovode do

nepravednih sudskih

presuda i kazni.

Stereotipi i predrasude

ne utječu na

objektivnost suda. Sud

sudi na osnovu zakona.

Zbog stereotipa i

predrasuda nerijetko

odbijamo pomoći

ljudima koji se razlikuju

od nas, i tako im

štetimo.

Uvijek je važno misliti

prvo na svoju sigurnost i

svoje zdravlje pa onda

na sigurnost i zdravlje

drugih.

9

U ovom broju

donosimo nastavak

debate između

ekipe Druge

gimnazije, Sarajevo

i Gimnazije

Dobrinja, Sarajevo

o tezi „Mladići i

djevojke imaju

podjednake šanse

u karijeri“

"Sama ideja

jednakosti kako je

razumijevamo,

naime da je svaka

osoba rođena kao

jednaka samom

činjenicom rođenja

i da je jednakost

pravo po rođenju,

bila je u potpunosti

nepoznata do

savremenog doba."

Hannah Arendt

DEBATIRAJMO ZAJEDNO – A2 O debati

A2: Ja bih se odmah

osvrnuo na

argumentacijsku liniju N-

tima. Oni danas naime

nisu iznijeli svoje definicije,

pa ću ja odmah zaključiti

da su oni složni sa našim

definicijama. Oni su iznijeli

da je njihov kriteriji

različite psihofizičke

sposobnosti kod oba

spola.

Njihov prvi argument bio je za obavljanje određenog posla.

Ja ću ovdje naglasiti da je talent samo mali dio koji je

potreban za obavljanje nekog posla. Znamo da je za recimo

dobro obavljanje matematičkih zadataka potrebno mnogo

više vježbe od talenta. Oni su naveli da postoje radna mjesta

koja su predodređena za jedan spol, ali nisu naveli nijedan

primjer koje je to radno mjesto. I ja mogu naravno reći ljudi

imaju pravo na sva radna mjesta da se prijave i da obavljaju

te poslove. I to je naš prvi argument s kojim su se oni složili u

unakrsnom ispitivanju A3-N1. Dakle, oni su se složili da je

inteligencija osnov poslovne sposobnosti i da nije spolno

određeno čime su potvrdili naš prvi argument koji ću ja

pojačati citatom iz Zakona o radu federacije Bosne i

Hercegovine, a koji izričito zabranjuje diskriminaciju u radnim

odnosima po više osnova, uključujući i diskriminaciju na

osnovu spola. Također su se složili da je inteligencija

predispozicija osnovnih ljudskih sposobnosti, čime su podržali

naš drugi argument, koji kaže da je mogućnost obrazovanja

svima podjednaka, za sve pojedince polazi od iste

predispozicije. Ja ću ovdje navesti još jedan citat iz Zakona

koji kaže da pravo na školovanje i obrazovanje imaju sve

osobe po bilo kojem osnovu uključujući i spolnu osnovu.

Hvala.

10

"Žena stoji, kao

kapija, na izlazu

kao i na ulazu

ovoga svijeta.”

Ivo Andrić

"Kad nas vole žene

nam opraštaju sve,

čak i naše zločine.

A kad ne ljube, ne

opraštaju nam

ništa. Čak ni naše

vrline.“

Balzak

"Žene nisu nikada

tako jake kao onaj

put kada se

naoružavaju

vlastitim

slabostima.„

Defo

DEBATIRAJMO ZAJEDNO N1 –A2 Riječi u slici...

N1 - Da li muškarci i žene

danas mogu učestvovati u

oružanim snagama?

A2 - Da.

N1 - Da li znate od kada i

muškarci i žene, na primjer u

njemačkoj vojsci smiju nositi

oružje?

A2 - Ne, nisam upoznat sa

tim zakonom.

N1 - Od januara 2001.

godine iz Dnevnog avaza podatak. Znate da još uvijek

postoje oružja sa kojima žene ne mogu upravljati zbog svoje

fizičke nespremnosti, dok muškarci upravljaju?

A2 - To ne ukazuje da se žene ne mogu fizički spremiti da

mogu upravljati tim oružjem, dakle, žene se mogu fizički

spremiti.

N1 - Možete li molim vas odgovoriti samo sa da ili ne?

A2 - Imamo primjer, da, imamo bodibilderke koje...

N1 - Da, a možete li mi odgovoriti sa da ili ne?

A2 - …su mnogo spremnije od muškaraca tako da mogu

upravljati tim oružjem.

N1 - Ponavljam pitanje da li znate da još uvijek postoje oružja

kojim žene ne mogu upravljati?

A2 - Ja ne znam da postoji ta oružja zato što žene mogu

upravljati svim oružjima ako se...

N1 - Dobro hvala.

A2 -... fizički spreme.

N1 - Da li žene više učestvuju u radu u kući od muškaraca

A2 – U kom smislu u radu u kući?

N1 – U radu u kući, u radu domaćice u takvom smislu.

A2 - Ne mora da znači, postoje muževi koji pomažu ženama,

koji...

N1 - Dakle pomažu, ali da li je ta, molim vas samo sa da ili

ne...

A2 -... Rade sve kućne poslove, koji odgajaju djecu i tako

dalje.

N1 - Da li žene više učestvuju u radu?

A2 - Ne.

11

Kako da dušu

sputam, da se tvoje

ne takne?

Kako, mimo tebe,

njom da grlim stvari

i daljine?

Ah, rado bih je

sklonio na koje

zaboravljeno

mjesto u sred tmine,

u neki izgubljeni kut,

u kom

neće je tvoje njihati

dubine.

Al’ ipak, sve što

dodirne nas dvoje

k’o gudalo nas

neko spaja, koje

iz dviju struna jedan

mami glas.

Na kom

instrumentu?

Ko nas satka?

I koji ovo svirač drži

nas?

O, pjesmo slatka.

Rainer Maria Rilke

DEBATIRAJMO ZAJEDNO – N1 –A2 Ljubavna

pjesma

N1 - Ne?

A2 - Apsolutno ne mora značiti.

N1 - Ne učestvuje?

A2 - Ne mora značiti.

N1- Hvala. Samo da vas pitam da li je domaćica zanimanje?

A2 - Zanimanje kao profesija? Ne znam.

N1 - Aha.

A2 - Možda, je li? Ne znam.

N1 - Da li žene mogu kopati?

A2 - Kopati?

N1 - Da.

A2 - Da, mogu kopati.

N1 - Za naprimjer dva sata da li će žena više iskopati od

muškarca?

A2 - Zavisi koja žena i koji muškarac. Ako je žena puno fizički

spremnija od muškarca onda će ona više iskopati.

N1- Samo malo, koliko ste upoznati sa ženama

automehaničarima?

A2 - Pravo da vam kažem ja nisam bio kod žene

automehaničara, ali znam da posjeti profesije i da žene

obavljaju te poslove.

N1 - Da, postoje ali uglavnom su muškarci ti koji obavljaju.

A2 - Ali ženama nije zabranjeno da obavljaju te profesije

znači zakonom one mogu obavljati te profesije.

N1 - Da, da ali muškarci...

A2 - To je njihova šansa da je iskoristio ako...

N1 - Hvala. Molim vas ali muškarci uglavnom to rade?

A2 - Da ali one imaju šansu.

N1 - Hvala.

A2 - Ako će one iskoristiti to je njihova stvar mislim...

N1 - Hvala. Dali znate koliko ženskih kamermana ima RTV

BiH?

A2 - Ne znam, ali sam siguran da ne postoji zakon koji kaže

da ne može jedna žena biti kamerman.

N1 - Ne može ali je nema?

A2 - To je zato što žene ne žele da iskoriste šansu da budu

kamermani u RTV BIH.

N1 - Ne mora značiti. Dobro hvala, odgovorili ste. Završila

sam sa unakrsnim ispitivanjem.

12

“Nagađanje žene

mnogo je tačnije

od čvrstog

uvjerenja

muškarca.”

Rudyard Kipling

“Ratna taktika žene

je takva da i kad se

odriče borbe ona

ipak pobjeđuje.”

Pirandell

DEBATIRAJMO ZAJEDNO – N2 Riječi u slici...

Naš kriterij je da

muškarci i žene

posjeduju

različite

psihofizičke

sklonosti.

Muškarac je

biološki jači od

žene, dok je

žena na drugu

ruku strpljiva i

uočava veće

stvari od

muškarca.

Odnosno više

stvari, oprostite.

Naš prvi argument glasi potrebna talentiranost za uspješno

obavljanje određenog posla. Ja bih odmah prešao na drugi

argument koji glasi da postoje radna mjesta koja su

namijenjena samo ženama, odnosno samo muškarcima.

Afirmacijski tim se osvrnuo samo na mogućnost jednakog

obrazovanja. On nije naveo nikakvu fizičku spremnost. Ja bih

naveo dva primjera. Na primjer babica, babica ne može biti

muškarac. Ili: Vojni pilot. U Armiji Bosne i Hercegovine nema

žena pilota. Ne može ih biti. To je sve.

13

DEBATIRAJMO ZAJEDNO – A1 – N2 Srednjoškolci o

debati

A1 - Psihologija istražuje između ostalog inteligenciju čovjeka,

zar ne?

N2 - Da.

A1- Inteligencija je kategorija koja se odnosi na čovjeka?

N2 - Da.

A1 - Čovjek može da bira između dobra i zla, pravednog i

nepravednog, ružnog i lijepog, šta želi da radi, a šta ne želi

da radi, zar ne?

N2 – Ne.

A1 - Ne može da bira, znači čovjek nema pravo…?

N2 - Ne može birati šta želi da radi.

A1 - Ne može da bira između dobra i zla hoće li on ubiti

nekoga ili neće?

N2 - Pa dobro može između dobra i zla, ali ne može u karijeri

na primjer ne može raditi posao koji on baš hoće.

A1 - Ne može da izabere šta će on raditi?

N2 - Pa ne može na primjer žena ako nema...

A1 - Može izabrati ali

N2 - ...fizička spremnost i tako na primjer evo naveo sam

primjer.

A1 - Molim vas da odgovorite sa da ili ne možete li da

skratite? Znači čovjek može da bira između dobra i zla to ste

rekli?

N2 - Da.

A1 - Između pravednog i nepravednog?

N2 - Da.

A1 - Između ružnog i lijepog?

N2 - Da

A1 - Šta želi da radi?

N2 - To ne. Sa tim se ne slažem.

A1 - Hvala. U većini slučajeva čovjek bira ono što je bolje po

njega?

N2 - Da.

A1 - Da li mogućnost biranja ima samo muškarac ili samo

žena ili čovjek općenito?

N2 - Na šta se odnosi mogućnost biranja?

A1 - Mogućnost biranja.

N2 - Biranje karijere?

A1 - Ne, mogućnost biranja općenito.

14

Ponoć već je prošla,

svjetlo mi se gasi,Na baršunu crnom

leži teška noć;Čelom mi se truni

spomen tvojih vlasi -Ljubavi daleka, kad

ćeš, kad ćeš doć?Otišla si. Gdje si? Ko

da umrla si,Udaljenost ima smrti

tužnu moć,Srcem srsi, strasti,

dušom sumnje, strasi-Poginut ću noćas i

za dragom poć.- Ljubav nije sreća! -

znaš li kad mi reče?-- Ljubav, to je rana, i

ta rana peče,- Ljubav boli, boli,

kao život boli,- Teško, teško onom

koji jako voli. -Nisi pravo rekla.

Ljubav bol je, plamen,

Ali muči samo kad sam sam - ko

kamen.

Antun Gustav Matoš

DEBATIRAJMO ZAJEDNO – A1 – N2 Samotna

ljubav

N2 - Pa da.

A1 - Inteligentno je da čovjek bira ono što je bolje i po njega

što više voli, čemu teži?

Da.

A1 - Dakle, mogućnost izbora zasnovana je na individualnoj

sposobnosti bez obzira na spol, potvrda našem prvom

argument hvala najljepša. Osnovno obrazovanje je

obavezno zar ne?

N2 - Da.

A1 - Obrazuju li se djeca?

N2 - Da.

A1 - Djeca s vremenom odrastaju?

N2 - Da.

A1 - Kada odrastu, mogu ali ne moraju dalje da se školuju?

N2 - Da.

A1 - I ne moraju da rade na kraju školovanja?

N2 - Da.

A1 - Dakle oni koji su bili djeca?

N2 - Da.

A1 - Djeca su bili dječaci i djevojčice?

N2 - Da.

A1 - Da. Dakle dječaci i djevojčice imaju istu šansu da rade ili

ne rade, naravno kada porastu. Hvala, našem prvom

argumentu koji glasi školovanje za sve podjednako. Da li su

zakonom određeni minimalni uslovi za zapošljavanje osobe

na određeno u poziciju na primjer potrebne diplome

kvalifikacije i tako dalje?

Možete li ponoviti?

A1 - Da li su zakonom određeni minimalni uslovi za

zapošljavanje osobe na određenu poziciju.

N2 - Da.

A1 - Dobro hvala.

15

"Ni u jednom

društvu država nije

sposobna ponuditi

te garancije [protiv

diskriminacije] sama

po sebi bez

odgovarajućeg

osiguranja da će

obični građani

igrati svoju ulogu u

samoprimjeti

zakona."

(Jeremy Waldron)

"Različitim vrstama

diskriminacija, iako

ne uvijek namjerno,

smanjuju se životne

šanse ljudi.”

(Erving Goffman)

ČLAN 15

(1) U svim postupcima predviđenim ovim Zakonom kada

osoba ili grupa osoba, na osnovu njima raspoloživih dokaza,

učine vjerovatnim da je došlo do diskriminacije, teret

dokazivanja da nije došlo do diskriminacije leži na suprotnoj

strani.

(2) U slučajevima u kojima lice smatra da je snosilo

posljedice diskriminacije, kao dokazno sredstvo za ostvarenje

prava iz stava (1) ovog člana mogu se koristiti i statistički

podaci ili baze podataka.

(3) U slučajevima kada lice smatra da je snosilo posljedice

diskriminacije zbog propuštanja razumnog prilagođavanja,

teret dokazivanja leži na protivnoj strani.

(4) Kao svjedok u postupcima za zaštitu od diskriminacije

može se pojaviti i osoba koja se svjesno izložila

diskriminacijskom postupanju, s namjerom neposredne

provjere primjene pravila o zabrani diskriminacije.

(5) Osoba iz stava (4) ovog člana dužna je obavijestiti

ombudsmene za ljudska prava Bosne i Hercegovine o

namjeravanoj radnji, osim ako okolnosti to ne dozvoljavaju,

kao i da o poduzetoj radnji izvijesti ombudsmena u

pismenom obliku.

(6) Sud osobu iz stava (4) ovog člana može saslušati kao

svjedoka.

(7) Osoba iz stava (4) može podnijeti tužbu iz člana 12. stava

(1) tački a), b) i d) u konkretnom slučaju.

(8) Odredba stava (1) ovog člana ne primjenjuje se u

prekršajnim i krivičnim postupcima.

(9) U slučaju kada sud razmatra predmet o kojem je

Institucija ombudsmena već donijela preporuku, koju stranka

u postupku koristi kao dokaz, sud je dužan u skladu s

pravilima postupka razmotriti preporuke ombudsmena

Par riječi NE ZABORAVIMO ZAKON

ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE BIH

Saznajte više o instituciji Ombudsmana u BiH na:

http://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?id=0&lan

g=BS

16

Nemoj okrenuti list, zastani

malo ovdje

Evo ti misli moje o temi kojih se

one boje.

Diskriminacija ruši snove i nade

Ima moć da guši sve što je

lijepo i plemenito

Srce rastuži snagom zla svoga

Kao pirat na moru što pljačka

bez razloga

Razum joj nije jača strana jer

vreba s mržnjom na čovjeka

Iako čovjekova i ona je sama

Moramo složni biti svi i protiv

nje boriti.

Ima načina mnogo, a prvi nam

kaže da svi bolji moramo biti

Nikad zaboraviti da drugi taj

neki sam sutra ja

A onda će bol biti jača od

htijenja da je sklonimo mi

Cvijeće u bašti ne stoji samo

Iako granu svoju svaki ima, ali

se veže za drugu lijepo

Ja želim da svako od nas s

drugim se veže uz dobrotu

Ima mjesta za sve nas pod

ovim svodom nebeskim, stoga

diskriminacije ne smije biti ni

nad kim!

PJESMOM DA TI KAŽEM

17

Diskriminacija može biti zasnovana na spolu,

rodu, nacionalnom, vjerskom identitetu,

spolnoj orijentaciji, fizičkim karakteristikama

(invaliditetu) i čini je svaki postupak

razlikovanja i nejednakog tretmana osobe ili

grupe osoba.

Svakodnevno se susrećemo sa ovim

problemom, ali ne činimo ništa kako bismo ga

umanjili. Ponekad mi se čini kao da život ne bi

imao smisla ukoliko ne bismo ponižavali,

vrijeđali ili zapostavljali druge. Nažalost, stopa

diskriminacije postaje sve veća. Kada pratimo

sport, neke vijesti iz svijeta ili pak posao,

možemo primijetiti da se ona ispoljava na svim

društvenim poljima na razne načine.

Diskriminišemo drugačije od nas, a trebalo bi

da ih poštujemo. Ne prihvatamo različitosti

zbog sebičnosti i nanosimo zlo drugima,

ponekad i nesvjesno. Ne dozvoljavamo drugima da se istaknu u nečemu što žele,

već ih kočimo negativnim komentarima i osudama.

Danas, gdje god se osvrnemo, suočavamo se sa diskriminacijom. Možete to

primijetiti u razgovoru sa drugim ljudima koji osuđuju druge zbog njihovih stavova i

mišljenja. Ništa ne bi imalo smisla da izgledamo, mislimo ili da se ponašamo isto.

Upravo je ta razlika, bogatstvo ove male zemlje koja je ispunjena diskriminacijom

više nego bilo koja druga. Da li je lakše mrziti drugog i drugačijeg ili ga prihvatiti

takvog kakav jeste? Da li trebamo težiti ka zdravom društvu koje je ispunjeno

najvišim moralnim vrijednostima ili pak da gradimo društvo puno nasilja, mržnje i

diskriminacije? Da li je bolje pomoći drugome ili ga osuditi zbog njegovog

neuspjeha? Da li pružiti ruku osobi drugačijeg shvatanja od našeg ili je

diskriminisati? Želim istaknuti da ukoliko želimo napredak na svakom nivou, trebamo

prvo krenuti od rješavanja međuljudskih odnosa. Ukoliko u našem okruženju vladaju

ljubav, tolerancija i poštovanje stvoriti ćemo kvalitetno i zdravo društvo. Na taj

način stvari će krenuti na bolje i stvoriti ćemo bolju budućnost za sve nas. Međutim,

ukoliko ispoljavamo mržnju i nemamo razvijen osjećaj empatije prema drugima

onda ćemo nastaviti nazadovati na svakome planu i od mržnje nećemo moći

postići apsolutno ništa korisno za društvo. Moja poruka za sve jeste: "Iskoristimo

svaku sekundu života voleći drugog i drugačijeg, a ne pomišljajmo nikada na

mržnju i diskriminaciju".

Edna Basara, Donji Vakuf, Najbolji online debatant za septembar, 2017.

DISKRIMINACIJA IZ UGLA DEBATANATA

18

DEBATANTI O DISKRIMINACIJI I PREDRASUDAMA

„Iza svih predrasuda stoji

naša odluka da one o

kojima imamo predrasude

ne upoznamo. Ja sam

imala predrasudu prema

roditeljima sa djecom sa

poteškoćama u razvoju.

Mislila sam da samo kukaju

i da dobivaju sve što

požele. Onda sam

upoznala par roditelja koji

imaju dijete sa poteškoćom

u razvoju i, ljudi moji, ja ne

znam da sam ikada vidjela

strpljivije roditelje spremne

da se bore za svoje dijete.”

K.R. Prijedor

„Mislim da svi imamo

predrasude ali nećemo da

priznamo. Također mislim da

bi za nas bilo bolje da

prihvatimo činjenicu da

imamo predrasude i da

skupa radimo na tome da

predrasude odbacimo. Neko

misli, na primjer, da su svi

Romi lopovi, neuredni,

neobrazovani i prljavi. Ali se

recimo ne zapita kako i zbog

čega ih društvo loše tretira.”

S.M. Sarajevo

„Predrasude su zlo ovoga

svijeta i mislim da se svi

MORAMO odlučnije boriti

protiv predrasuda. Strašno

je koliko svojim

diskriminatorskim stavom

možemo povrijediti neku

osobu. Trebamo više raditi

na međusobnom

upoznavanju i pokušaju da

jedni druge bolje

razumijemo. Stvarno je u

ovom svijetu previše mržnje,

straha, boli i

neprijateljstava. Trebamo

ponovo naučiti da

budemo ljudi.”

I.M. Tuzla

„Niko nije imun na predrasude, a

što je još gore, predrasude često

opravdavamo kao da su

normalna pojava. Ako znate

jednu osobu određene etničke

pripadnosti koja je bila loša

prema vama, samo je ta jedna

osoba loša. Nije loša cijela

etnička skupina. Prebrzo i prelako

generalizujemo.”

H.A. Konjic

19

DA LI STE ZNALI?

Najzastupljeniji

oblik

diskriminacije u

svijetu je rasna

diskriminacija.

U svijetu se

svakodnevno

bilježi rast stope

mržnje prema

imigrantima i

muslimanima.

Žene muslimanke

su češće žrtve

diskriminacije od

muškaraca

muslimana.

Osobama sa

poteškoćama u

razvoju se često

zabranjuje da

donose odluke o

svom životu.

U Francuskoj je u

2017. zabilježen

rast prekoračenja

ovlaštenja

policije prema

uhapšenim

osobama,

posebno prema

imigrantima. Odgovore nećemo ponuditi na zadnjoj strani, nego kroz

pripreme za debate istražite samostalno odgovore na ova

pitanja i svakako prelistajte i prethodne brojeve Debatnih

novosti

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA

1.Koji je najčešći oblik diskriminacije u

svijetu?

2.

Da ste govornik A2 iz debate koju smo vam prezentirali kako biste odgovorili

na pitanja tokom unakrsnog ispitivanja?

3.

Da ste govornik N2 iz debate koju smo vam prezentirali kako biste odgovorili

na pitanja tokom unakrsnog ispitivanja?

4.Koja vrsta diskriminacije je prikazana u

stripu?

5.Koju instituciju, čiji naziv počinje

slovom „O” možete kontaktirati ukoliko mislite da su vam ugrožena prava?

6. Šta je za vas diskriminacija?

7.Je li diskriminacija ako vas ne usluže u

restoranu jer ste Rom?

8.U svijetu se bilježi rast stope

diskriminacije. Prema kome najviše?

9.Kako biste vi riješili problem

diskriminacije?

10. Šta su za vas predrasude?

20

Pročitajmo strip zajedno!

Pročitajmo strip do

kraja zajedno i

odgovorimo na

pitanja:

O kojoj vrsti

diskriminacije se

govori u stripu?

Ko je diskriminiran i

zašto?

Zbog čega je

konobarica

optužila za krađu

baš Maju?

Šta mislite o

diskriminaciji

prema Romima?

Zbog čega su

Romi

diskriminirani?

Kako biste se vi

borili protiv ove

vrste

diskriminacije?

Trebamo li oštrije

kažnjavati

diskriminaciju i

diskriminatorske

stavove?

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

21

Definirajmo pojmove

zajedno

Ciganin – pogrdan

naziv za pripadnika

romske populacije

Romi –

tradicionalno

nomadski narod

porijeklom iz

sjeverozapadne

Indije koji se

klasificira Indo-

Iranskoj jezičnoj

porodici. U

sjeverozapadnoj

Indiji ima jezika

kojima je romski

jezik srodan. Romi

sebe na svom

jeziku nazivaju

Romima, dok ih

pripadnici drugih

naroda vrlo često,

iz poruge, nazivaju

Ciganima. Sami

Romi nikada nisu

koristili taj naziv za

svoj narod.

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

22

Romska himna

Gelem, gelem,

lungonedromensa

Maladilembakhtale

RomensaA Romale katar

tumen aven,E tsarensa

bahktaledromensa?

A Romale, A Chavale

Vi man sas ekbari familiya,

Murdadas la e kali legiya

Aven mansa sa lumniake Roma,

Kai putaile e romane droma

Ake vriama, ustiRom akana,

Men khutasamisto kai kerasa

A Romale, A Chavale

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

DISKRIMINACIJA U ŠKOLI

23

Romska himna -prevod

Idem, idem na

daleki put

I upoznajem

sretne rome

O Romi odakle

ste,

Sa šatorima

pokraj sretnih

puteva?

O Romi, O narode

romski

Imao sam nekada

veliku porodicu,

Ali Crne legije su

ih ubile

Pođite sa mnom

Romi iz cijeloga

svijeta

Za Rome su putevi

otvoreni

Sada je vrijeme,

ustanite Romi svi,

Dići ćemo se

visoko ako se

potrudimo

O Romi, O narode

romski

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

24

U oktobru smo nastavili debatirati o diskriminaciji.

Sve teze su kreirane na osnovu aktuelnih

dešavanja i medijskih tekstova. Debatanti su,

vrijedno postavljali komentare o sljedećim

temama:

Uvođenje nastave na ustavno priznatim

jezicima – diskriminacija i podjela ili

ostvarivanje prava na obrazovanje na vlastitom

jeziku?

Neprovođenjem presuda Suda za ljudska prava

u Strazburu, BiH pokazuje da podržava

diskriminaciju?

Djecu sa poteškoćama u razvoju treba

uključivati u sve aktivnosti, a posebno sportske

kako bi doprinijeli povećanju stope inkluzije i

smanjenju stope diskriminacije u BiH?

U BiH je prisutna diskriminacija usmjerena na

ženske sportske klubove?

Tekstovi u nastavku su

komentari online debatanata

Mi u BiH ne znamo kako na šta da reagujemo. nekad smo za poštivanje ljudskih prava. Nekad baš i nismo.

Nekada mislimo da je diskriminacija opravdana,

nekada da nije. Ja mislim da diskriminacija nikada nije opravdana i nikada je ne smijemo podržati. I stvarno

smo do sada trebali više naći rješenje da niko u državi ne

bude diskriminiran.

BiH itekako podržava diskriminaciju. Govorimo da

smo za ljudska prava ali dopuštamo da nam je dio

građana diskriminiran i da im ne damo da budu birani na najviše funkcije. meni je to

strašno! Još je strašnije što se o ovome uglavnom počne

govoriti kada je vrijeme izbora i uvijek ostane samo

na govoru.

Uključenje… To baš divno zvuči ali ga se niko ne

pridržava. Mislim da je posebno teško u BiH to

implementirati. Mi smo u principu netolerantno

društvo i teško prihvatamodruge i drugačije. Obrazovni

sistem nam je totalno razruđen… Ne možemo da

se dogovorimo o najbanalnijim stvarima, a

mediji rijetko i slabo govore o inkluziji.

Pročitajte...

DEBATOLOGIJA

25

IZVOR:https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/kavazovic-joseph-daul-citavo-drustvo-se-treba-fokusirati-na-evropske-integracije

Mediji o diskriminaciji

RAZMISLI I

ODGOVORI

O čemu je

razgovarano

tokom

sastanka?

U kojem

kontekstu se

spominje

diskriminacija?

Kako se bh

društvo može

bolje fokusirati

na Evropske

integracije?

Kada govorimo

o obrazovanju i

diskriminaciji

koja je najčešća

vrsta

diskriminacije u

obrazovnom

sektoru?

Je li BiH zaista

sekularna

država?

Teza za debatu:

BiH treba više

raditi na zabrani

diskriminacije u

obrazovanju?

26

IZVOR:http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/diskriminacija-kako-su-srbi-u-mostaru-postali-gradani-drugog-reda/ww23fkx

Mediji o diskriminaciji

RAZMISLI I

ODGOVORI

Zbog čega Srbi

nisu konstitutivan

narod u HNK?

Koju vrstu

diskriminacije

trpe?

Kako bi problem

mogao biti

riješen?

Koji su osnovni

problemi sa

kojima se

suočavaju u

HNK?

Ko im ne

dozvoljava

konstitutivnost?

Da ste vlast

kako biste riješili

problem?

Teza za debatu:

BH. društvo

diskriminira

konstitutivne

narode u

zajednicama u

kojima su u

manjini?

27

PROGRAM RADNOG SASTANKA

Radni jezik: jezici BiH

12.00–12.15 Registracija / kafa dobrodošlice

12.15–12.20 Uvodna riječ organizatora

12.20–12.50 Predstavljanje izvještaja „Dvije škole pod

jednim krovom uBosni i Hercegovini: (ne)razumijevanje

problema i moguća rješenja“ (Alina Trkulja, Centar za

interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu)

12.50–14.00 Otvorena diskusija: Eliminiranje

diskriminacije unobrazovanju / ukidanje segregacije u

školama u BiH – razmjena mišljenja, iskustava i ideja

Radni sastanak

„Dvije škole pod jednim krovom u BiH: (ne)razumijevanje problema i moguća

rješenja”

U ime Centra za kulturu dijaloga, sastanku je

prisustvovala Nadina Balagić. Tokom sastanka

su učesnici imali priliku saznati nešto više o

izvještaju „Dvije škole pod jednim krovom uBosni

i Hercegovini: (ne)razumijevanje problema i

moguća rješenja“. Nakon predstavljanja

izvještaja učesnici su diskutirali o temi ističući

važnost prihvatanja svih različitosti i ukidanja svih

oblika diskriminacije u BiH.

28

Brojne analize i istraživanja su pokazali da je

obrazovanje u Bosni i Hercegovini (BiH) u službi

ideologije podjela, utemeljenoj na politici kulturne

razlike koju pro(iz)vode vladajuće etnopolitičke elite.

Ovakve obrazovne politike za posljedicu imaju

sveprisutnu diskriminaciju i nejednakost, pa i

segregaciju u obrazovanju, koja je najjasnije vidljiva u

slučaju etnički podijeljenih škola, globalno poznatih

kao „dvije škole pod jednim krovom“.

Cilj ovog sastanka je da se u otvorenoj diskusiji sa

ključnim akterima u oblasti obrazovanja razmotre dalji

koraci u suzbijanju diskriminacije i segregacije u

obrazovanju u BiH, te uloga i mogući doprinos različitih

aktera u tom procesu. Okvir za diskusiju ponudit će

upravo objavljeni izvještaj Analitike naslovljen “Dvije

škole pod jednim krovom u Bosni i Hercegovini:

(ne)razumijevanje problema i moguća rješenja“, koji

nastoji ponuditi pregled situacije, prepreka i

obećavajućih inicijativa u ovoj oblasti, odnosno

mogućih alternativa još uvijek aktuelnim praksama

etničke segregacije u obrazovanju.

Sastanak je dio projekta „Jednakost za sve: Koalicija

organizacija civilnog društva protiv diskriminacije“ koji

implementira Mediacentar Sarajevo, u partnerstvu sa

Centrom za društvena istraživanja Analitika, Pravima za

sve i Vašim pravima BiH. Projekat, koji finansiraju USAID i

Fond otvoreno društvo BiH, stavlja akcenat na aktivnu

ulogu organizacija civilnog društva u sprječavanju i

borbi protiv diskriminacije u BiH, kao i na zagovaranje

izmjena zakonodavstva koje se odnosi na ovu

tematiku.

A o dvije škole pod

jednim krovom su rekli:

IVO KOMŠIĆ:

„Hitno ukinuti "dvije

škole pod jednim

krovom.„

21.11.2014.

JONATHAN MOORE

„Fenomen "dvije škole

pod jednim krovom" i

praksa segregacije i

diskriminacije djece

mora prestati!”

(16.04.2017.)

FARUK GUTIĆ:

Ne želimo više podjele i

da nas odvajaju po

krvnim grupama. Ne

želimo da nas odvajaju

po nacionalnim

torovima i entitetima.

Želimo da imamo

kvalitetno

obrazovanje. Želimo

da vlasti, Federalno i

kantonalna

ministarstva, te

Parlament BiH zaista

čuju poruku mladih

srednjoškolaca iz BiH

da ne želimo podjele

već kvalitetno

obrazovanje. Ne

želimo da idemo iz BiH,

želimo da ostanemo

ovdje, da radimo i

doprinesemo bh.

društvu.

16.10.2017.

Radni sastanak

„Dvije škole pod jednim krovom u BiH: (ne)razumijevanje problema i moguća

rješenja”

29

U oktobru je planirano i održavanje javnih debata u

sljedećim lokalnim zajednicama:

21.10.2017. Zenica

„Privatne kompanije ne zapošljavaju žene na

rukovodeće pozicije smatrajući da je to muški posao“

23.10.2017. Mostar

„Poslodavac odluči da ulaže manje u edukaciju žena

u svojoj firmi, jer im se to ne isplati – diskriminacija ili

dobro planiranje ulaganja sredstava?“

28.10.2017. Srbac

„Zabrana zapošljavanja žena u rudnicima –

diskriminacija ili zaštita?”

U narednom izdanju Debatnih novosti donosimo

detaljan izvještaj i fotografije sa ovih debata. Svakako

ćemo napisati i poruke kojima su učesnici ovih debata

željeli pokazati svoju odlučnost u borbi protiv

diskriminacije. Zajedničko ovim debatama je

zajednička borba različitih lokalnih zajednica u BiH

protiv bilo kojeg oblika diskriminacije spram pripadnica

ženskog spola. Svi građani u BiH trebaju uživati ista

prava i nikada niko ne smije biti subjekt diskriminacije i

kršenja ljudskih prava. CKD se uvijek zalagao za

jednakost i ravnopravnost, a ovim debatama samo

pokazujemo koliko je važno zajednički sa školama

nastupati u borbi protiv diskriminacije.

KŠC „Sv. Pavao”,

Zenica

Karađoz-begova

medresa, Mostar

CSŠ „Petar Kočić”,

Srbac

NAJAVLJUJEMO – INTERDISCIPLINARNE JAVNE DEBATE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA

30

Raduje nas da smo i u oktobru dobili vaša pisma. Nažalost, ne možemo

objaviti sva vaša pisma ali evo, objavljujemo ovo, u

kojem nas je autorka zamolila da ostane anonimna i kako kaže „Ne

trebate odgovarati, samo vas molim da objavite”

Draga debatna porodico,

Za početak molba da budem anonimna u svom

pisanju. Ne trebate odgovoriti na pismo, samo vas

molim da objavite.

Ja sam već dvije godine debatant i stekla sam

mnogo debatnih prijatelja koji će mi po svemu

sudeći ostati prijatelji zauvijek. Debata nas je

mnogo čemu naučila ali moram sa vama pričati

o problemu koji sam primijetila na društvenim

mrežama. Ja najčešće koristim FB a nešto rjeđe

Instagram, tako da se ovo o čemu govorim

najviše dešava na FB.

Svi vrlo rado kažemo da nemamo predrasude i

da živimo sretne živote u kojima nema mjesta za

mržnju. Oh kako lažemo!!! Svakodnevno vidim po

FB (posebno kada je riječ o presudama za ratne

zločine) najstravičnije komentare. Čini mi se da je

na mladima ostao zadatak da veličaju osobe

koje su ubijale nemoćne osobe u ratu. „Morali su.”

– tako ih pravdaju, ili „Nije se to ni dogodilo”… Eh

tako srljamo u predrasude i diskriminaciju. Tako

živimo živote opterećeni mržnjom umjesto

ljubavlju. Ljudi moji sotavite ratnu prošlost u

prošlosti, izađite sa onim Markom ili onom Lejlom i

živite svoje živote a ne živote koje su vam svojim

lošim odlukama nametnuli odrasli.

N.N.

Tekstovi u nastavku su

linkovi za uvod u online

debate i teze koje su bile

aktuelne u oktobru

https://studomat.ba/foru

m/tema/uvodjenje-

nastave-na-ustavno-

priznatim-jezicima-

diskriminacija-i-podjela/

https://studomat.ba/foru

m/tema/neprovodjenjem-

presuda-suda-za-ljudska-

prava-u-strazburu-bih-

pokazuje-da-podrzava-

diskriminaciju/

https://studomat.ba/foru

m/tema/djecu-sa-

poteskocama-u-razvoju-

treba-ukljucivati-u-sve-

aktivnosti-a-posebno-

sportske-kako-bi-

doprinijeli-povecanju-

stope-inkluzije-i-smanjenju-

stope-diskriminacije-u-bih/

Pročitajte...PIŠEŠ MI, PIŠEM TI

31

Umjesto kraja i zaključka dajemo vam mali zadatak. Pročitajte natpise na

fotografijama i zaokružite one koji predstavljaju govor mržnje i obrazložite zašto.

O govoru mržnje govorimo vrlo malo ili nikako. Postalo je normalno da vrijeđamo

druge i drugačije i smijemo se onima koji ponižavaju druge osobe u njihovom

ljudskom dostojanstvu. Pišite nam šta mislite o tome. Pišite nam da li želite a o ovome

problemu pišemo u narednom broju Debatnih.

UMJESTO KRAJA – PREPOZNAJTE GOVOR MRŽNJE

32

Debatne novosti, br. 10Oktobar 2017. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina+387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiHizvjestaji.ckd@gmail.com

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina

Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTPAnesa Vilić

WEB INFONadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts