HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.�

Hrvatski vaterpolisti vratili se sa svjetskom zlatnom medaljom

Certifikati ISO 9001 i 14001 hidroelektranama PP HE Zapad

Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks pustio u rad TS Slatina II.

Uz Svjetski dan zaštite prava potroša~a

Predstavljene nove internetske stranice HEP-a

Na hrvatskom putu znanja prioritetne tehni~ke znanosti

Poticaji za investitore obnovljivih izvora energije

HEP prvi put u „Top 10“

HEP-ovo Godišnje izvješće ponovno najbolje

MIPRO 2007: Pet dana u svijetu znanja

OPGW mreža stigla u Dubrovnik!

Izmiještanje TK kabela: Dramati~an posao nije se ni osjetio

Glavno radni~ko vijeće: O~ekujući bolju suradnju s poslodavcem

I kona~no - Dispe~erski centar Elektre Zabok

Snježna nepogoda na podru~ju Varaždina, ^akovca i Zaboka

Pogon Imotski: Preporod u mreži

Voda za život

\ur|a Su{ecGlavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

U ovom broju:

Poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana voda 22. ožujka, jedanaestog po redu, je: Voda i katastrofe – Budi informiran i budi spreman.

Uz, nazovimo to tako, romanti~ni pristup vodi kao prirodnom nenadomjestivom fenomenu, najzastupljenijem na planetu Zemlja i tvari u gra|i svih živih bića, vodi kao temelju našeg postojanja danas, uvjeta života i u budućnosti - posljednjih godina taj pristup postaje realisti~an. O~ito da voda, kao klju~na sirovina, prostorno vrlo nejednoliko raspore|ena, sve više postaje ~imbenikom ograni~avanja gospodarskog i društvenog razvoja pa, prema tomu, zna~ajan i uskoro odlu~ujući strateški ~imbenik.

Jer, od ukupno 1.386 milijuna prostornih kilometara vode na Zemlji, za ljudske potrebe može se koristiti samo 0,8 posto. Prema podacima UN-a, više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, nužnoj za zdravlje i kriti~noj za održivi razvoj i smanjivanje siromaštva i gladi.

Uz vodu su se razvijale stare civilizacije i predjele uz vodu željeli su imati svi narodi, jer to je zna~ilo izobilje i bogatstvo. Jednako kao što su se tada za najplodnije zemlje vodili ~esti i žestoki ratovi – i danas je voda u pozadini mnogih sukoba, od kojih je najpoznatiji dugogodišnji rat izme|u Izraelaca i Palestinaca. Futurolozi upozoravaju da će ratovi budućnosti biti upravo ratovi za pitku vodu, jer voda je život, nezamjenjiva je, a zbog sve većeg zaga|enja okoliša ima je sve manje za sve više stanovnika (vrijedi podsjetiti da je ~ista i bistra voda oduvijek smatrana Božjim darom).

Jednako kako su 20. stoljeće nazivali stoljećem nafte i bogat je bio onaj koji ima njena izvorišta, a svijetom vlada onaj tko je ima najviše, 21. stoljeće nazivaju stoljećem vode. Zbog porasta stanovništva i zaga|enja, smanjuju se zalihe slatke vode pa će, nakon pani~ne masovne potrage za zlatom, pa za crnim zlatom, uslijediti potraga za izvorima i zalihama vode. U nekim krugovima, ulazak Hrvatske u Europsku uniju potiho se povezuje s politi~kim interesima stratega i potragom za velikim zalihama pitke vode.

35

3

4,5

6

9

10,11

12

13

14

15

17

18,19

22,23

25

30,31

32-36

38,39

Naime, Hrvatska spada me|u 30 vodom najbogatijih zemalja u svijetu i zauzima vrlo visoko treće mjesto u Europi sa 32.818 prostornih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku. Hrvatski gra|ani još uvijek imaju privilegiju piti vodu iz slavine, a 75 posto stanovništva u Hrvatskoj pije vodu iz javnog vodovoda, koja se kontrolira i zdravstveno je ispravna (u posljednjih deset godina, ukupno u cijeloj Hrvatskoj, od prosje~no godišnje pregledanih 23.000 uzoraka vode za piće u javno-zdravstvenim laboratorijima, neispravno je bilo manje od 10 posto).

Hrvatska je bogata podzemnim vodama, koje od ukupne koli~ine vode ~ine približno 12 posto, što je znatno iznad svjetskog prosjeka. Danas je podzemna voda u Hrvatskoj znatno bolje kvalitete od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama, što je prvenstveno rezultat ograni~enog razvoja, slabe naseljenosti, a samo djelomi~no racionalnog upravljanja vodnim resursima. Tri su regije – Hrvatsko zagorje, Prigorje i Banovina; Lika; Dalmacija - u kojima se nalaze potencijalno prihvatljive lokacije sa izvorištima kvalitetne vode, koja može postati zna~ajan strateški hrvatski proizvod.

Vratimo se ovogodišnjoj poruci povezanoj s promjenom klime - Voda i katastrofe. Naime, posljednjih godina, kada se sve više manifestiraju posljedice tzv. globalnog zatopljenja, voda je više nego ranije uzro~nik prirodnih nepogoda i katastrofa (poplave, suše, tropski cikloni, olujni valovi, klizišta, naplavine mulja, snježne mećave, lavine, odroni snijega i leda…). Prijete zastrašujući smrtonosni tsunamiji i uragani, a na relativno malom europskom prostoru doga|a se istodobno da, primjerice, Portugal i Španjolska zbog suše trpe štete od katastrofalnih požara, poplave i kiše utapaju srednjoisto~ni europski bazen, a na jugu švicarskih Alpa svježi je snijeg u kolovozu prekrio pašnjake?!

Klimatske promjene u središtu su pozornosti znanstvenika, ali i politi~ara koji temeljem tog ozbiljnog fenomena planiraju strateške poteze. Za ~ovje~anstvo je odlu~ujuće pitanje: hoće li pobijediti dobri ili loši momci?

�4

234194

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 3

DOGA\AJ

Hrvatska vaterpolska reprezentacija vratila se doma - sa zlatnom medaljom

Hrvatski vaterpolisti, dva dana nakon osvajanja titule svjetskih prvaka u Australiji, sletjeli su na zagreba~ki aerodrom Pleso, gdje su ih do~ekali brojni uglednici, njihove obitelji i novinari, me|u kojima su bili i novinari HEP Vjesnika.

Brojne i zaslu`ene ~estitke prigodno su uputili gradona~elnici Velike Gorice i Zagreba, Tonino Picula i Milan Bandi}, ministar znanosti, obrazovanja i {porta Dragan Primorac, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mate{a te mnogi drugi.

Me|u prvima, zlatne vaterpoliste i njihovo vodstvo do~ekao je na izlasku iz zrakoplova i predsjednik Uprave HEP-a, generalnog sponzora reprezentacije, mr.sc. Ivan Mravak. Me|u reprezentativcima je kao ~lan delegacije bio i Ante Despot, ~lan Uprave HEP-a za proizvodnju, i sam biv{i vaterpolist.

Unato~ velikom slavlju, igra~i i izbornik uspjeli su na kratkoj konferenciji za novinare zahvaliti svima koji su u njih vjerovali - od predsjednika Hrvatskog vaterpolskog saveza Perice Buki}a, vjernih navija~a do sponzora, me|u kojima se najvi{e izdvaja upravo HEP. Pona{anje, pristup i karakter mom~adi bili su odlu~uju}a kvaliteta za osvajanje naslova svjetskih prvaka, naglasio je izbornik Ratko Rudi}, najtrofejniji trener ekipnog {porta na svijetu. Premda su igra~i zaslu`ili odmor, reprezentacija }e uskoro svoju pozornost usmjeriti prema Olimpijskim igrama, koje }e se sljede}e godine odr`ati u Pekingu.

Vaterpolisti su svoje veselje podijelili sa 30 tisu}a navija~a okupljenih na sredi{njem zagreba~kom trgu. Za podgrijavanje slavljeni~ke, svjetske, zlatne, {portske atmosfere, potrudili su se i brojni glazbenici, tako da je primjereno obilje`en veliki Doga|aj - povratak hrvatskog vaterpola u svjetski vrh.

U napisima „Lak{e do svjetskog vrha uz potporu HEP-a“ i „Mom~ad koja }e dokazati svoju snagu“, objavljenima u pro{lom broju HEP Vjesnika, vjerovali smo u na{e i najavili njihov uspjeh porukom: „Od mom~adi hrvatske reprezentacije, koja tek treba dokazati svoju snagu, o~ekujemo da na krilima odli~nog ozra~ja u reprezentaciji i oko nje donese doma – a {to drugo nego – medalju!“. Danas mo`emo pridodati – zlatnu medalju!

I HEP do~ekao svjetske prvake!

Povratak u Hrvatsku - ruke prvaka u zraku: izbornik Ratko Rudi} i kapetan Zdeslav Vrdoljak

Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak, bio je me|u prvima koji su odmah nakon izlaska iz aviona ~estitali najboljem treneru na svijetu Ratku Rudi}u…

…i predsjedniku Hrvatskog vaterpolskog saveza Perici Buki}u

^lan Uprave HEP-a i bivši vaterpolist Ante Despot bio je ~lan delegacije i izravno je bodrio i uz bazen s našim vaterpolistima proživljavao odlu~ujuće trenutke

Pjesma {ampiona odjekivala je sredi{njim zagreba~kim trgom

Okupljeni hrvatski navija~i disali su ujedna~eno s najboljim vaterpolistima na svijetu

Najbolji igra~ Svjetskog prvenstva, vratar Frano Vi}an, branio je i, ~inilo se, neobranjivo - obranio je hrvatski gol

Pripremili: Tomislav Šnidari}Dragica Jurajev~i}

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.4

- Do kraja ove godine, sve hrvatske hidroelektrane imat }e certifikate za sustav upravljanja kvalitetom i okoli{em, najavio je 15. o`ujka o.g. godine u Rijeci predsjednik Uprave HEP-a d.d., mr. sc. Ivan Mravak prigodom sve~anosti na kojoj su dodijeljeni certifikati ISO 9001 i ISO 14001 hidroelektranama PP HE Zapad.

- HEP }e i dalje pridonositi za{titi okoli{a. Zna~i, nakon hidroelektrana iz PP HE Sjever i PP HE Zapad, zapo~inje takav postupak u PP HE Jug prema ISO standardima, ali i u termoelektranama, poput TE Rijeka, rekao je I. Mravak. Naglasio je da se HEP svrstao u red razvijenih europskih energetskih tvrtki koje poklanjaju sve vi{e pozornosti upravljanju okoli{em, a podi`e se i kompetentnost i svijest svih na{ih zaposlenika o potrebi za{tite okoli{a u HEP grupi, {to spada u temeljne poslovne ciljeve Uprave HEP-a.

VELIKA ULOGA KVALITETE I SUSTAVNE BRIGE ZA OKOLI[

Sve~anosti u Rijeci, uz sve ~lanove Uprave HEP-a d.d. na ~elu s predsjednikom I. Mravkom, nazo~io je i predsjednik Glavne skup{tine HEP-a d.d. i dr`avni tajnik za gospodarstvo Vladimir Vrankovi}. On je pohvalio HEP kao odgovornu tvrtku, koja ispunjava sve svoje obveze te izvijestio da Vlada redovito raspravlja o energetici, kao jednom od najzna~ajnijih ~imbenika razvoja Hrvatske. V. Vrankovi} je naglasio i posebnu osjetljivost energetike, spomenuv{i nedavni strujni kolaps u jednom dijelu Europe kada su, kako je rekao, hrvatski stru~njaci pravodobnom intervencijom umanjili i ubla`ili {tetu.

O certifikatima i elektranama PP HE Zapad, iscrpno je govorio ~lan Uprave HEP-a d.d. za proizvodnju, Ante Despot:

- PP HE Zapad prostire se u tri `upanije i u svom sastavu ima pet hidroenergetskih sustava s ukupno devet hidroelektrana: HE Rijeka, HE Vinodol, CHE Fu`ine, RHE Lepenica, HE Zeleni vir, HE Senj, HE Sklope, HE Gojak i HE Ozalj. Ukupna snaga svih elektrana je 434 MW, a prosje~na proizvodnja 1.530 GWh, {to je pribli`no 27 posto proizvodnje hidrolektrana u Republici Hrvatskoj. Pri tomu je va`no naglasiti da je 300 MW regulacijske snage raspore|eno u dvije elektrane i to HE Senj i HE Vinodol pa PP HE Zapad u hrvatskom elektroenergetskom sustavu kontinuirano provodi uslugu sekundarne regulacijske frekvencije. Takvu uslugu u Hrvatskoj obavlja jo{ samo HE Zaku~ac, rekao je A. Despot.

Nadalje je nazo~ne upoznao s ISO standardima, rekav{i:

- Tijekom posljednjih deset godina, kvaliteta je postala sredi{nja preokupacija kompanija, javnih poduze}a i raznih organizacija u Europi pa i cijelom svijetu. Jedan od najo~itijih pokazatelja pove}ane uloge kvalitete sigurno je certifikacija sustava upravljanja kvalitetom u skladu s nizom normi ISO 9000. Taj oblik certifikacije postao je zapravo osnovni standard kvalitete, u skoro svim europskim industrijskim sektorima, a ni usluge nisu iznimka od tog pravila. ISO 9000 oznaka je niza me|unarodne norme, prema kojoj se certificiraju sustavi kvalitete u upravljanju. Norma ISO 9001 sadr`i zahtjeve prema upravljanju op}enito. Zahtjeva da najvi{a upravlja~ka struktura u nekoj organizaciji planira,

RAZVOJ

Sve~ana dodjela certifikata ISO 9001 i ISO 14001 hidroelektranama PP HE Zapad

Ostvaruje se poslovni izazov u kvaliteti rada i za{titi okoli{a

Cilj je da se do kraja 2007. godine implementira i certificira sustav kvalitete i za{tite okoli{a u svim proizvodnim i organizacijskim jedinicama HEP Proizvodnje d.o.o.

>

Sudionici sve~anosti na kojoj su dodijeljeni certifikati ISO 9001 i ISO 14001 hidroelektranama PP HE Zapad

^lan Uprave HEP-a za proizvodnju Ante Despot, direktor PP HE Zapad Milivoj Belobraji} i direktor certifikacijske tvrtke DNV za ju`nu Europu Kre{imir Paliska za vrijeme prigodnih obra}anja

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 5

provodi i kontrolira svoje djelatnosti prema kriteriju zadovoljavanja kupaca/korisnika svojih proizvoda/usluga, djelotvornosti i u~inkovitosti svojih procesa i eliminiranju tro{kova koji su posljedica pogre{aka.

Sustav upravljanja okoli{em u skladu s normom ISO 14001 predstavlja model integriranog sustava upravljanja okoli{em, pomo}u kojeg se provodi planiranje, odre|ivanje aspekata okoli{a, postavljanje op}ih i pojedina~nih ciljeva, odnosno programa za{tite okoli{a za realizaciju zacrtanih ciljeva. Takvim pristupom postupno se i planski u poslovanje HEP-a uvodi sustavna briga za okoli{, koja odgovara normama ISO 14001, od koje se o~ekuju svi poznati pozitivni u~inci, kao {to su: sustavno pra}enje utjecaja na okoli{ i pobolj{anje op}eg stanja okoli{a, racionalnije investiranje u projekte za{tite okoli{a te promid`beni, edukacijski, komunikacijski i sli~ni u~inci.

LOGI^AN NASTAVAK AKTIVNOSTI CERTIFICIRANJA

Na kraju je A. Despot zaklju~io:- Izgradnjom sustava kvalitete prema

normi ISO 9001:2000 daje se do znanja kupcima, doma}im i stranim dobavlja~ima te zakonodavcima da HEP-Proizvodnja d.o.o sustavno unaprje|uje procese proizvodnje elektri~ne energije te prati zahtjeve kupaca uz neprekidna pobolj{anja. Dodjela certifikata ISO 9001:2000 i 14001:2004 u HEP Proizvodnji d.o.o., njenom Sektoru za hidroelektrane, odnosno u PP HE Zapad, logi~an je nastavak aktivnosti zapo~etih dodjelom certifikata za tzv. „zelenu energiju“ te certifikacijom sustava u PP HE Sjever i Pogonu TE-TO Zagreb. Cilj je ovoga projekta da se do kraja 2007. godine implementira i certificira sustav kvalitete i za{tite okoli{a u svim proizvodnim i organizacijskim jedinicama HEP Proizvodnje d.o.o.

Direktoru PP HE Zapad Milivoju Belobraji}u

te direktorima pojedinih hidroelektrana iz ovoga sustava, certifikate je uru~io Kre{imir Paliska, direktor za ju`nu Europu norve{ke tvrtke DNV (Det Norske Veritas), koja je kao nezavisna certifikacijska ku}a 20. prosinca 2006. godine provela certifikacijski audit i izdala pozitivno rje{enje o uskla|enosti sustava osiguranja kvalitete, kao i o uskla|enosti sustava upravljanja okoli{em u hidroelektranama Senj, Vinodol, Rijeka, Gojak i Ozalj svim zahtjevima normi ISO 9001 i ISO 14001. K. Paliska je pohvalio HEP kao tvrtku koje je, kako je rekao, prihvatila poslovni izazov na podru~ju kvalitete rada i za{tite okoli{a, dodaju}i da se, zahvaljuju}i tomu, u HEP-u ne mogu dogoditi incidenti s ljudskim `rtvama, poput onih o kojima ovih dana pi{u mediji.

Ivica Tomi}

Uprava HEP-a, koja je 15. o`ujka o.g. odr`ala svoju redovnu sjednicu u Rijeci i prisustvovala sve~anosti dodjele certifikata, uz doma}ina direktora Elektroprimorja Rijeka Vitomira Komena, posjetila je poznato Trsatsko sveti{te, s Crkvom Gospe Trsatske i franjeva~kim samostanom. U Sveti{tu im je doma}in bio fra Serafin Sabol, koji je zahvalio HEP-u i Elektroprimorju na dosada{njoj - kako je rekao - velikoj pomo}i.

Utemeljenje Sveti{ta vezano je uz poznatu legendu o preseljenju ku}e Svete obitelji iz Nazareta na Trsat, a potom u Loreto, pokraj Ancone. Prvu crkvu na mjestu dana{nje, Frankopani su sagradili ve} pokraj 13. stolje}a, ali najstariji o~uvani dijelovi dana{nje Crkve Gospe Trsatske potje~u iz druge polovice 15. stolje}a. Fra Serafin Sabol svoje goste iz HEP-a poveo je u veliki barokni klaustar, a potom i u obilazak i razgledanje nezaobilazne kapele Zavjetnih darova u kojoj se ~uvaju predmeti, slike, nakit i druge umjetnine neprocjenjive vrijednosti.

Razgledali su i veliku ljetnu blagovaonicu u prizemlju samostana, mo`da najljep{u blagovaonicu u cijeloj Hrvatskoj, koju krase zidne i stropne slike

velikih dimenzija i umjetni~ke vrijednosti. Na katu samostana smje{tena je riznica s glasovitom ikonom iz 14. stolje}a i drugim blagom. Trsatsko sveti{te su darivali crkveni i svjetovni poglavari, kao i obi~an puk pa su i crkvu i samostan stolje}ima ukra{avali istaknuti umjetnici srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog kruga.

Ispred impozantnog spomenika pokojnom papi Ivanu Pavlu II. na platou ispred crkve, fra Sabol je upoznao poslovodstvo HEP-a i s poznatim stubama Petra Kru`i}a, hrvatskog vojskovo|e koji ih je zapo~eo graditi 1531. godine. Stube su stolje}ima dogra|ivane i danas ih je vi{e od 500, premda pu~ka predaja ka`e da im se „broja ne zna“. Na po~etak stuba na Su{aku (danas dio Rijeke na lijevoj obali Rje~ine), nalazi se barokna kapela, a na strmom usponu ni`u se i druge kapelice koje su tijekom stolje}a gradili uglednici kao zavjetni dar. Trsatske stube posebno impresivno izgledaju na blagdan Velike Gospe, kada se njima kre}e velika procesija. Davni zavjetni obi~aj, svladavanje stuba na koljenima, i danas se mo`e vidjeti u nekih hodo~asnika.

I. Tomi}

POSJET

Uprava HEP-a u Trsatskom sveti{tu

Stolje}ima ukra{avana crkva i samostan

^lanovi Uprave HEP-a ispred impozantnog spomenika pokojnom papi Ivanu Pavlu II., koji je prigodom svog posljednjeg posjeta Hrvatskoj boravio u Trsatskom sveti{tu

O~uvani dijelovi dana{nje Crkve Gospe Trsatske potje~u iz druge polovice 15. stolje}a

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.�

RAZVOJ

Pu{tena u rad rekonstruirana TS 35/10(20) kV Slatina II.

U Slatini je 16. o`ujka o.g. predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir [eks, uz asistenciju predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede mr. sc. Ivana Mravka, pustio u rad rekonstruiranu Transformatorsku stanicu 35/10(20) kV Slatina II. Sve~anosti su nazo~ili gradona~elnik Slatine Ivan Ro{ta{, saborski zastupnici iz Viroviti~ko-podravske `upanije, ve}i broj direktora iz Hrvatske elektroprivrede te predstavnici izvo|a~a radova i kooperanata.

JAMSTVO SIGURNIJE OPSKRBE ELEKTRI^NOM ENERGIJOM

U prigodnom obra}anju, I. Mravak je rekao:- Hrvatska elektroprivreda je rekonstruirala

Trafostanicu Slatina II., koju je prije deset mjeseci uvrstila u svoj program, uz anga`man hrvatskih izvo|a~a i s vlastitim sredstvima. Sa svojih 40 MVA instalirane snage, ova transformatorska stanica omogu}uje daljnji razvoj gospodarstva slatinskog podru~ja, nesmetani razvoj potro{nje u ovom gradu i razvoj gospodarske zone. Rekonstrukcija sa 12 MVA na 30 kilovoltnoj strani, kada znamo da grad Slatina ima vr{no optere}enje 13 MVA, zna~i da ova trafostanica pokriva grad Slatinu, a uz ostale TS i {iru okolicu s potro{njom na razini 35 i 20 kV. ^estitam izvoditeljima radova i svima onima koji su sudjelovali u rekonstrukciji ove Trafostanice.

Rekonstruirana trafostanica ro|endanski je poklon HEP-a za Dan grada Slatine, 19. o`ujka, o ~emu je govorio gradona~elnik Slatine I. Ro{ta{:

- Rekonstruirana trafostanica ima veliki zna~aj, ne samo za Slatinu, nego i za ~etiri op}ine - ^a|avicu, Sopje, Novu Bukovicu i Mikleu{. Uz pove}anu snagu, ona jam~i sigurniju isporuku elektri~ne energije za sva ku}anstva na podru~ju Slatine i okolnih op}ina, kao i razvoj gospodarstva, odnosno omogu}uje razvoj konkretnih projekata.. U ime svih sugra|ana i mje{tana okolnih op}ina, zahvaljujem Hrvatskoj elektroprivredi.

ZA BR@I RAZVOJ SLAVONIJE I PODRAVINE

Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir [eks, ina~e po~asni gra|anin grada Slatine, osvrnuo se na zna~ajnu ulogu javnih poduze}a u razvoju Slavonije i Podravine te rekao:

- Ugodna mi je du`nost ~estitati HEP-u i svim kooperantima - izvoditeljima radova, jer je

nakon ove rekonstrukcije osigurana uredna opskrba elektri~nom energijom, kao „kota~u zama{njaku“ razvoja gospodarstva i grada Slatine i okolnih op}ina. Investiranje u elektroenergetsku infrastrukturu i ovdje u Slatini i diljem Viroviti~ko-podravske `upanije, pouzdan je pokazatelj razumijevanja HEP-a, @upanije i Grada o nu`noj pretpostavci gospodarskoga razvoja. Postoji potpora nastojanju velikih javnih sustava i poduze}a poput ovoga, kao i Hrvatskih voda koje su ulo`ile sredstva u akumulaciju Javorica, da se ovaj dio Hrvatske - Slavonija i Podravina, razvija jo{ br`e.

Nakon prigodnih govora, Trafostanicu i okupljene na ovoj sve~anosti blagoslovio je vl~. Vlado [krinjari}, `upnik @upe sv. Josipa u Slatini. Potom je klikom mi{a, V. [eks pustio u pogon rekonstruiranu trafostanicu te u pratnji predsjednika Uprave HEP-a I. Mravka i doma}ina, direktora Elektra Virovitica Zvonimira Vinovr{kog, obi{ao postrojenja obnovljene TS Slatina II.

Trafostanica 35/10 (20) kV Slatina II. dio je tehnolo{ke cjeline Trafostanice 110/35/10 kV Slatina, izgra|ene 1975. godine, koja 35 kV naponom napaja 35/10 kV trafostanice Slatina I., Vo}in i ^a~inci, dok elektri~nom energijom opskrbljuje grad Slatinu te op}ine Mikleu{, ^a|avica, Sopje i Novu Bukovicu.

Rekonstrukcija postrojenja bila je nu`na zbog dotrajalosti primarne i sekundarne opreme te nedostatka sustava daljinskog vo|enja i nadziranja postrojenja, {to je dodatno smanjivalo njegovu raspolo`ivost. Ugradnjom primarne i sekundarne opreme novije tehnologije, pobolj{ana je kvaliteta i pouzdanost elektroenergetskog sustava, kako na razini Trafostanice, tako i u ostalim dijelovima distribucijske mre`e. Postoje}a naponska razina 10 kV zamijenjena je primarnom opremom stupnja izolacije 24 kV, {to je preduvjet za budu}i prelazak trafostanice na naponsku 20 kV razinu.

Konkretno, rekonstrukcija je obuhvatila zamjenu primarne opreme novom sa vakumskim prekida~ima, zamjenu sekundarne opreme novom sa numeri~kim relejima, uvo|enje trafostanice u sustav daljinskog vo|enja Elektre Virovitica, kao i potrebne gra|evinske zahvate za ugradnju nove opreme i sanaciju objekta. Ukupna ugovorena vrijednost radova iznosila je 11.967.775,80 kuna.

Denis Karna{

Ostvaren preduvjet razvoja gospodarstva slatinskog kraja

Uz asistenciju Ivana Mravka, Vladimir [eks je klikom mi{a pustio u rad rekonstruiranu TS 35/10(20) kV Slatina II.

Nakon prigodnih obra}anja i pu{tanja postrojenja u rad, I. Mravak je predsjedniku Hrvatskog sabora i po~asnom gra|aninu Slatine V. [eksu pokazao suvremenu opremu Trafostanice

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. �

UPRAVA

Najzna~ajnije odluke u o`ujku

Zeleno svjetlo za izgradnju bloka C u TE Sisak

U o`ujku ove godine, Uprava HEP-a d.d. je odr`ala pet sjednica. Izme|u mnogobrojnih odluka koje je Uprava donijela, izdvajamo one najzna~ajnije za poslovanje HEP-a.

Na osmoj ovogodi{njoj sjednici, odr`anoj 1. o`ujka o.g., Uprava je donijela odluku o odobrenju prolongata, restrukturiranja i pove}anja kratkoro~ne revolving linije u iznosu do 30.000.000 eura kod Citibank Zrt. Budimpe{ta te Odluku o prijenosu planiranih sredstava u Gospodarskom planu u 2006. i 2007. godinu za tro{kove razgradnje termoelektrana.

Na devetoj sjednici, odr`anoj 8. o`ujka o.g., Uprava je donijela Odluku o otpisu dugovanja za nepla}enu elektri~nu energiju Op}ine Kistanje i Op}ine Promina. Na toj sjednici Uprava je prihvatila Ugovor o otkupu elektri~ne energije iz malih hidroelektrana – mHE Mladen Matakovi} i mHE Krunoslav Matakovi}.

Svoju desetu sjednicu Uprava je odr`ala 15. o`ujka o.g. u Rijeci, u prostorima PP HE Zapad. Svojom je Odlukom odobrila po~etak realizacije investicija iz Plana investicija za 2007. godinu za financiranje iz novih izvora

te je donijela Odluku o izgradnji Bloka C u TE Sisak.Nadalje, na sjednici odr`anoj 21. o`ujka o.g.,

Uprava je prihvatila Izvje{}e o poslovanju HEP grupe u razdoblju sije~anj - prosinac 2006. godine (preliminarni nerevidirani podaci), Informaciju o ugovaranju dugoro~nih i kratkoro~nih kredita sukladno Zakonu o javnoj nabavi te Informaciju o natje~aju za prikupljanje interesa u svrhu stipendiranja studenata za podru~je tehni~kih znanosti, podru~je elektrotehnika, grana elektroenergetika.

Posljednja sjednica Uprave u mjesecu o kojem izvje{}ujemo odr`ana je 29. o`ujka o.g. i tada je donesena Odluka o prijedlogu Ugovora o prijenosu poslovnog udjela HROTE d.o.o. i prijedlogu Sporazuma o financiranju.

Prihva}en je prijedlog zaklju~ka o procjeni broja radnika HEP grupe na dan 31. prosinca. 2007. godine, a donesena je Odluka o imenovanju Povjerenstva za provedbu ugovornih dokumenata na izgradnji poslovnog kompleksa HEP-a u Ulici grada Vukovara 37.

(Ur)

Odnosi MEPSO – HEP OPS

Prvi susret za bolju bilateralnu suradnju

U prostorijama HEP-Operatora prijenosnog sustava d.o.o., u Zagrebu su se 23. o`ujka o.g. susrela vodstva makedonskog i hrvatskog operatora prijenosnog sustava. Makedonski operator prijenosnog sustava – MEPSO, predstavljali su generalni direktor prof.dr. Atanasko Tuneski i direktor za prijenosnu mre`u Mihail Panovski, a HEP Operator prijenosnog sustava predsjednik Nadzornog odbora mr.sc. Ivica Toljan i direktor Dru{tva g. Miroslav Mesi} sa suradnicima.

Obje strane ukratko su predstavile svoje tvrtke,

kao i aktualnosti i iskustva u njihovu poslovanju. Zaklju~no je ustanovljeno da postoji prostor za unaprje|enje bilateralne suradnje slijedom vi{egodi{nje suradnje predstavnika oba OPS-a u okviru multilateralnih organizacija.

Generalni direktor MEPSO-a naglasio je da je ovo prvi posjet njihova novog vodstva operatoru prijenosnog sustava koji nije njihov neposredni susjed te je pozvao hrvatske kolege da uskoro posjete MEPSO.

D.M.

ULAGANJA U POGONU SLATINA U PROTEKLIH [EST GODINA

Od 2000. godine, na podru~ju Elektre Virovitica , u elektroenergetske objekte Pogona Slatina ulo`eno je 61.600.000 kuna.

Zamjena primarne i sekundarne opreme, prilagodba Trafostanice 35/10(20) kV Slatina za daljinsko vo|enje te potrebni gra|evinski radovi na ure|enju zgrade i okoli{a obavljeno je 2000. godine. Dvije godine kasnije izgra|eno je MTU postrojenje s injektiranjem signala na 35 kV naponskoj razini, koje pokriva cijelo podru~je Pogona Slatina.

Pro{le godine, zamijenjen je dalekovod 10 kV Kapinci – Gornji Miholjac na drvenim stupovima novim DV 10(20) kV na betonskim stupovima i Al^e vodi~ima 95 i 50 mm2.

Odr`anjem elektroenergetskih objekata, sanacijom naponskih okolnosti, zamjenama i rekonstrukcijama te novim investicijskim ulaganjima, ukupno je u tom razdoblju u Pogonu Slatina izgra|eno ili rekonstruirano: 85 km zra~nih DV 10(20) kV na betonskim stupovima i Al^e vodi~ima 95 i 50 mm2 ; 10 km kabelskih DV 10(20) kV na podru~ju grada Slatine; 17 trafostanica 10(20)/0,4 kV sa instaliranom snagom 2,6 MVA; 66 km zra~ne niskonaponske mre`e na betonskim stupovima sa samonosivim kabelskim snopom i 24 km kabelske niskonaponske mre`e s ukupno 2000 ugra|enih KPMO i ure|enim mjernim mjestom prema odredbama novih Op}ih uvjeta za opskrbu elektri~nom energijom.

Zna~ajna sredstva ulo`ena su i u sanaciju i obnovu ratom stradalih podru~ja, za obnovu elektroenergetskih postrojenja utro{eno je 13.500.000 kuna. Na `alost, jo{ uvijek sanacija i obnova nisu zavr{ene, a posebno se to odnosi na elektroenergetske objekte u op}ini Vo}in, gdje je prema procjenama potrebno ulo`iti dodatnih 10.000.000 kuna da bi se elektrificirala sva naselja te na elektroenergetsku mre`u priklju~ili svi potro{a~i.

Rekonstruirana TS Slatina II. - jamstvo sigurnosti u opskrbi elektri~nom energijom potro{a~a Slatine i okolnih op}ina

HEP Operator prijenosnog sustava

Novi direktoriNakon što su 3. travnja 2007. godine direktorima

HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o. istekli postojeći ugovori, potpisani su novi. Tako je s danom 4. travnja o.g., direktorom HEP Operatora prijenosnog sustava imenovan dr.sc. Dubravko Sabolić, a njegovim pomoćnicima Igor Ivanković i dosadašnji direktor Miroslav Mesić.

Direktorom Prijenosnog podru~ja Zagreb imenovan je Ivan Si~aja, a dosadašnji direktor Dragutin Mihalic imenovan je pomoćnikom direktora Sektora za razvoj i institucijsku suradnju HEP Operatora prijenosnog sustava. Direktorom Prijenosnog podru~ja Rijeka imenovan je Radenko Rubeša, a njegovim pomoćnikom dosadašnji direktor prof.dr.sc. Juraj Šimunić.

(Ur)

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.�

HEP - EU

Kolegij HEP Operatora distribucijskog sustava

Internim benchmarkingom do kriterija poslovanja

Na sastanku Kolegija HEP Operatora distribucijskog sustava, u okviru opse`nog dnevnog reda od 14 to~aka, podnesena su izvje{}a o ostvarivanju planova u 2006. godini te su razmotrena aktualna tehni~ka, ekonomska, kadrovska i pravna i pitanja

U prostoru HEP Nastavno obrazovnog centra u Velikoj, 20. o`ujka o.g. odr`an je sastanak Kolegija HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS-a). Uz nazo~nost mr. sc. Ka`imira Vranki}a, ~lana Uprave za distribuciju, direktora Dru{tva Mi{e Jurkovi}a i njegovog pomo}nika Ante Pavi}a te direktore distribucijskih podru~ja, sastanku su bili nazo~ni ~elnici pojedinih sektora i slu`bi HEP ODS-a.

U okviru opse`nog dnevnog reda od 14 to~aka, podnesena su izvje{}a o ostvarivanju planova u 2006. godini te su razmotrena aktualna tehni~ka, ekonomska, kadrovska i pravna pitanja.

Plan poslovanja u pro{loj godini ostvaren je s 90 posto, a Plan investicija sa vi{e od 80 posto, {to je – kako je re~eno – u skladu s postavljenim ciljevima.

Nadalje su direktori sektora HEP Operatora distri-bucijskog sustava izvijestili o naplati isporu~ene elektri~ne energije, potra`ivanjima od kupaca i danima vezivanja po distribucijskim podru~jima. Budu}i da takvi pokazatelji imaju pozitivan trend, to dodatno doprinosi pobolj{anju rezultata poslovanja. Nadalje, raspravljalo se o imple-mentaciji HEP Billing aplikacije, koju je preuzeo Sektor za informatiku i telekomunikacije; o gubicima elektri~ne energije u distribucijskoj mre`i koji ve} tri godine bilje`e zna~ajan pad te o planiranim aktivnostima za njihovo do-

datno smanjenje, kao i o neovla{tenoj potro{nji i {irokim razmjerima aktivnosti na ustanovljavanju neovla{tene potro{nje. Jednako tako, direktori su informirani o zaklju~cima krovnog Tima za provedbu podzakonskih aka-ta; o provedenim aktivnostima za priklju~enje poslovnih zona na distribucijsku mre`u; o stanju aktivnosti na izradi strategije brojila i sustava za prikupljanje, obradu i pohra-nu mjernih podataka; o pra}enju kvalitete napona u mre`i HEP ODS-a, postupanju sa {tetama i primjeni programa za izvje{}ivanje – DISPO.

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI USPORAVAJU INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI

Potom su uslijedila izvje{}a direktora distribucijskih podru~ja. Oni su izdvojili informacije o specifi~nim pitanjima, koja na izravan ili neizravan na~in utje~u na planirani tijek poslovnih aktivnosti. Ponajprije, slijedom informacija o potro{nji, pokazuje se trend znatnog njenog pove}anja u Elektrojugu Dubrovnik, Elektroprimorju Rijeka i Elektroslavoniji Osijek i pribli`avanje razine ljetne i zimske potro{nje uzrokovan intezivnom izgradnjom , ali i instaliranjem klimatizacijskih ure|aja.

Nadalje, o~ito je da u svim organizacijskim jedinicama postoje kadrovske pote{ko}e zbog neodgovaraju}e strukture zaposlenih te je potrebna

izrada normativa radne snage. [to se ti~e potra`ivanja od kupaca, nagla{eno je da dug velikih kupaca znatno utje~e na dane vezivanja, ukazano je na zone s lo{im naponskim okolnostima te na pote{ko}e pri isho|enju gra|evnih dozvola za nove objekte. Naime, rje{avanje imovinsko pravnih odnosa u postupku gradnje znatno utje~u na investicijske poslove, a postoje i problemi za postoje}e objekte. Upozoreno je da na ostvarenje zacrtanih investicijskih aktivnosti tako|er utje~e ograni~enje izvo|enja radova tijekom turisti~ke sezone.

Prema izvje{}ima direktora, u ve}ini distribucijskih podru~ja postoje problemi s voznim parkom.

SUSTAVAN PRISTUP RACIONALIZACIJI TRO[KOVA

Nakon izlaganja i rasprave, M. Jurkovi} je izlo`io zaklju~ke, a izme|u ostalih izdvajamo onaj o potrebi uvo|enja internog benchmarkinga kao utemeljenja za izra-du kriterija bitnih za poslovanje. Jednako tako, M. Jurkovi} je ukazao na potrebu za dodatnim naporima u smislu raci-onalizacije tro{kova i izradi sustavnog pristupa upravljanja tro{kovima na razini Dru{tva. Va`an je trend smanjivanja dana vezivanja, a uvo|enjem aplikacije billinga o~ekuje se transparentan prikaz i evidencija niza bitnih informacija, rekao je M. Jurkovi}. Budu}i da su objavljene novoure|ene internetske stranice HEP grupe i njenih dru{tava, odnosno stranice svih distribucijskih podru~ja, M. Jurkovi} je ukazao na obvezu trajnog a`uriranja podataka.

Nazo~nima se potom obratio K. Vranki}, rekav{i da je HEP ODS ostvario velike pomake u poslovanju. Dodatno su pobolj{ani svi osnovni parametri poslovanja Dru{tva, smanjen je broj zaposlenih, dosljedno se provode odluke Uprave HEP-a d.d., a inteziviraju se aktivnosti na projektu HEP Billing, koji je preuzeo Sektor za informatiku i telekomunikacije HEP-a d.d., s voditeljem Vladimirom Red`epom.

Najavio je rje{avanje statusa HEP Opskrbe d.o.o. i njen odnos i suradnju sa HEP ODS-om . Pri tomu treba {to skorije oblikovati racionalan i u~inkovit opskrbni sustav prilago|en zahtjevima tarifnih i povla{tenih kupaca. K. Vranki} je ukazao na nejednoliku praksu u poslovanju po pojedinim distribucijskim podru~jima. Nu`an je aktivniji stav svih direktora unutar HEP ODS-a prema dr`avnoj i lokalnoj upravi u smislu u~inkovitije i konstruktivnije suradnje, posebice pri izdavanju gra|evnih dozvola, {to ~esto onemogu}uje ostvarivanje planiranih investicijskih aktivnosti.

(Ur)

Konferencija o prilagodbi javnih poduze}a zakonodavstvu EU

Kako promicati konkurentnost?Prilagodba javnih poduze}a standardima Europske

unije naziv je Konferencije odr`ane u zagreba~kom hotelu Westin 27. o`ujka o.g., na kojoj je sudjelovao i HEP kao vode}a hrvatska tvrtka u prilago|avanju standardima EU.

Organizator konferencije, Zaklada za promicanje gospodarskih interesa, s doma}im i inozemnim partnerima, u Hrvatsku je doveo europske uglednike Caspara Einema predsjednika Europskog centra javnih poduze}a i poduze}a od op}eg ekonomskog interesa (CEEP), Augustijna J.J.A. van Haasterena iz Europske komisije, Andrzeja Malinowskog, potpredsjednika CEEP-a i Pierre Baubyja predsjednika CEEP SGI. U ime Hrvatske elektroprivrede govorio je mr.sc. Ivica Toljan ~lan Uprave HEP-a za prijenos elektri~ne energije koji je okupljenima izlo`io iskustva HEP-a u implementaciji EU standarda. Podsjetiv{i na veliki uspjeh tvrtke, ponovno povezivanje dvije sinkrone zone UCTE-a obnavljanjem TS Ernestinovo vlastitim sredstvima, izvijestio je da je HEP ve} niz godina dio Europe kao sudionik na zajedni~kom tr`i{tu. Naglasio je kako HEP provodi energetske zakone donesene u

skladu sa standardima EU te da je jasno odvojio tr`i{ne i regulirane djelatnosti koje su potpuno neovisne. Sudionicima je predstavio hrvatski model unbundlinga (razdvajanje djelatnosti), kojim se `eli pokazati da procesi restrukturiranja i privatizacije nisu nu`no povezani, ~ime je ponovio temeljno opredjeljenje HEP-a da ostane cjelovita tvrtka.

Ostali su izlaga~i govorili o aktualnim procesima u javnom sektoru u Europskoj uniji i o izazovima s kojima se susre}u javna poduze}a. Naime, javna poduze}a ~ine pribli`no 12 posto europskog tr`i{ta i stoga je rije~ o vrlo va`nom ali specifi~nom sektoru, koji obuhva}a djelatnosti od op}eg ekonomskog interesa poput elektri~ne energije, telekomunikacija, po{te i sli~nog. Javna se poduze}a susre}u s problemom tro{kova, koji nastaju zbog potrebe da i najzaba~enija mjesta opskrbe elektri~nom energijom, da im omogu}e po{tansku i telefonsku uslugu.

Na koji na~in promicati konkurentnost javnih poduze}a na tr`i{tu i kako rasporediti ili pokriti neizbje`ne tro{kove – kako je nagla{eno ovom prigodom - neki su od sredi{njih izazova ekonomske politike EU.

T. [nidari}

Mr.sc. Ivica Toljan izlo`io je iskustva HEP-a u implementaciji EU standarda te sudionici-ma predstavio hrvatski model razdvajanja djelatnosti (unbundling), kojim se `eli pokazati da procesi restrukturiranja i privatizacije nisu nu`no povezani

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. �

POTRO[A^I

Konferencija za novinare u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva

Sve udruge pod jedan krovni savezPovodom Dana za{tite prava potro{a~a, 15. o`ujka

o.g. je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva odr`an radni sastanak ministra Branka Vukeli}a sa predsjednicima Saveza udruga za za{titu potro{a~a Hrvatske “Potro{a~", Ilijom Rkmanom i Saveza udruga za za{titu potro{a~a, Split, Nenadom Kurtovi}em. Nakon sastanka uslijedila je konferencija za novinare, na kojoj je ministar B. Vukeli} predstavio sve {to je Ministarstvo do sada u~inilo na podru~ju za{tite potro{a~a te podsjetio da je Hrvatski sabor ovu godinu proglasio Godinom edukacije potro{a~a u Republici Hrvatskoj.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva (MINGORP) Vlade Republike Hrvatske, nositelj je svih aktivnosti vezanih za podru~je za{tite potro{a~a te je protekle tri godine pokrenuo i realizirao ~itav niz aktivnosti kako bi se politika za{tite potro{a~a u Republici Hrvatskoj mogla provoditi u potpunosti.

BROJNE NOVOSTI NOVOG ZAKONA O ZA[TITI POTRO[A^A

B. Vukeli} je skrenuo pozornost na novi Zakon o za{titi potro{a~a, koji je pro{ao prvo ~itanje u Hrvatskom Saboru te na novi ~etverogodi{nji Nacionalni program za{tite potro{a~a, kao i na inicijativu za objedinjavanje svih udruga za za{titu potro{a~a u jedan krovni savez, otvaranje regionalnog centra za edukaciju potro{a~a u Hrvatskoj te nadopunu interakcijskih mogu}nosti web stranice za za{titu potro{a~a unutar Centralnog informacijskog sustava za za{titu potro{a~a (CISZP).

Tako|er je naglasio da }e se zalo`iti da dosada{nje savjetodavno tijelo - Vije}e za za{titu potro{a~a pri MINGORP-u, postane nacionalno savjetodavno tijelo.

Neke od va`nijih novosti novog Zakona o za{titi potro{a~a odnose se na potpuniju za{titu potro{a~kih prava u svezi s proizvodima koji imaju nedostatak, odnosno ve}u za{titu prava uz jamstveni list, propisivanje obaveze uvo|enja edukacije o za{titi potro{a~a u programe osnovnih i srednjih {kola, ja~u za{titu potro{a~a prigodom organiziranja akcijskih prodaja te na brojne druge mogu}nosti bolje za{tite potro{a~a.

Ilija Rkman je ovom prigodom ~estitao svima novu potro{a~ku godinu i za`elio {to manje prijevara po trgovinama. Najavio je alternativno rje{avanje sporova oko povreda prava potro{a~a, koji bi zamijenili dosada{nje dugotrajne rasprave po sudovima, koji se naj~e{}e niti ne privedu kraju.

Nenad Kurtovi} je iskazao veliko zadovoljstvo {to je prihva}ena inicijativa objedinjavanja svih udruga za za{titu potro{a~a pod jedan krovni savez. Predstavio je popis najlo{ije ocijenjenih pru`atelja usluga, onih s najve}im brojem potro{a~a. Tako se iza T-COM-a nalazi i HEP. Stoga, N. Kurtovi} smatra da bi rje{enje za probleme s kojima se susre}u potro{a~i kod nepla}anja ra~una HEP-u i T-COM-u bilo da se uvede odredba, kojom se javna usluga ne mo`e uskratiti ako potro{a~ ulo`i `albu zbog nepravedno napla}ene usluge koju on sam nije iskoristio, osim ako sud odredi druk~ije. Naj~e{}a primjedba upu}ena HEP-u odnosi se na cjenik

Dan uo~i Svjetskog dana za{tite prava potro{a~a 15. o`ujka, u sjedi{tu HEP-a je 14. o`ujka o.g. odr`an prigodni sastanak ~elni{tva HEP-a s predstavnicima Hrvatske udruge za za{titu potro{a~a na ~elu s predsjednicom prof. Vesnom Br~i} Stip~evi}, Saveza udruga za za{titu potro{a~a Hrvatske, Split na ~elu s predsjednikom Nenadom Kurtovi}em i Saveza udruga za za{titu potro{a~a Hrvatske „Potro{a~“ na ~elu s predsjednikom Ilijom Rkmanom. Uz predsjednika Uprave HEP-a d.d. mr.sc. Ivana Mravka i ~lana Uprave mr. sc. Ka`imira Vranki}a, sastanku su nazo~ili i voditelj Odjela za energetske sustave Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva Boris Mak{ijan, predsjednik Upravnog vije}a HERA-e Tomo Gali}, direktor HEP Operatora distribucijskog sustava Mi{o Jurkovi} sa suradnicima, direktor HEP Opskrbe Ivan Mrljak i rukovoditelj Slu`be za odnose s javno{}u i informiranje Mihovil-Bogoslav Matkovi}.

Bila je to prigoda, kako je naglasio u svom uvodnom obra}anju I. Mravak, da se jo{ jedanput potvrdi partnerski odnos HEP-a i udruga potro{a~a i zajedni~ki obilje`i Svjetski dan za{tite prava potro{a~a. Rekao je da je u ovoj Godini edukacije potro{a~a pravo vrijeme za brojne aktivnosti, a jedna od njih su i nove internetske stranice HEP-a s brojnim potrebnim informacijama za potro{a~e. Nadalje je nazo~ne podsjetio na ~injenicu da se sljede}e godine potpuno otvara tr`i{te elektri~ne energije u Hrvatskoj, za {to se HEP priprema i prilago|ava.

SVI SMO MI KUPCI I POTRO[A^I

Predsjednik Upravnog vije}a HERA-e Tomo Gali} konstatirao je da su kupci prepoznali ulogu i zna~aj

HERA-e te im upu}uju sve vi{e zahtjeva za rje{avanjem nekih dvojbenih pitanja i problema. Vrlo je va`no, naglasio je T. Gali}, da HEP sve sporove s kupcima rije{i u za~etku, a tek potom }e se, ako je to nu`no, uklju~iti HERA i njezin Savjet za za{titu potro{a~a.

Voditelj Odjela za energetske sustave u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva Boris Mak{ijan, ovom je prigodom naglasio zna~aj kontinuirane educiranosti potro{a~a, poglavito zbog pro{le godine prihva}enih brojnih novih podzakonskih akata iz podru~ja energetike. Potom je pohvalio trud HEP-a na izradi novih WEB stranica s ciljem jo{ bolje informiranosti potro{a~a, jer - kako je rekao - svi smo mi i kupci i potro{a~i.

ZA[TITA POTRO[A^A TEMELJ JE SVAKE DEMOKRACIJE

Svaki potro{a~ ima pravo na informaciju, upozorio je Ilija Rkman, predsjednik Saveza udruga za za{titu potro{a~a Hrvatske „Potro{a~“ Zagreb, i predlo`io nekoliko zanimljivih i korisnih savjeta HEP-u za jo{ bolju edukaciju potro{a~a. Prvi se odnosi na organizaciju savjetovanja za sva povjerenstva za za{titu potro{a~a, drugi na izradu unificiranih obrazaca pritu`bi i odgovora potro{a~ima, a tre}i na ujedna~ene nastupe glasnogovornika i voditelja slu`bi za odnose s korisnicima prema medijima.

Za{tita potro{a~a temelj svake demokracije, konstatirao je, a njihova je edukacija u slu`bi za{tite interesa i potro{a~a i gospodarstva. Ova je 2007. godina, rekao je, po mnogo ~emu specifi~na, izme|u ostaloga i zbog primjene brojnih novih hrvatskih normi, ali i zbog dono{enja novog ~etverogodi{njeg Programa za{tite potro{a~a. Susret s poslovodstvom HEP-a ocijenio

je pravom prigodom za promoviranje obilje`avanja potro{a~ke nove godine 15. o`ujka te je tim povodom I. Mravku uru~io potro{a~ki kalendar i ravnalo.

Nenad Kurtovi} ukazao je na ~injenicu da uu javne usluge problem korisnicima i kupcima. Podsjetio je na neispunjene obveze udruga i HEP-a glede analize u~inaka Tarifnog sustava i na neke nesporazume u svezi s nestandardnim uslugama. Od 1. srpnja o.g., rekao je, nastupit }e nove promjene i novi tarifni stavovi, a stajali{te je njihovog Saveza da se porast cijena, ako do njega mora do}i, valja pravilno raspodijeliti i to~no znati tko {to i za{to pla}a, a udruge za za{titu potro{a~a i HEP trebaju poku{ati rije{iti sve primjedbe.

Na kraju je I. Mravak zahvalio svima na korisnim informacijama, rekav{i da su udruge i HEP na istom putu, samo iste probleme promatraju iz razli~itih kutova.

- Optimist sam glede na{e budu}e suradnje na dobrobit kupaca, zaklju~io je predsjednik Uprave HEP-a, I. Mravak.

Dragica Jurajev~i}

nestandardnih usluga kada se, primjerice, ku}anstvima napla}uju tro{kovi o~itanja, obra~una, dostave ra~una i naplate.

Ministar B. Vukeli} je izrazio zadovoljstvo suradnjom izme|u Ministarstva i udruga za za{titu potro{a~a, naglasiv{i kako }e se ona unaprje|ivati u daljnjim projektima, poglavito na podru~ju edukacije potro{a~a. Svi smo mi, u kona~nici, potro{a~i i moramo poznavati i razumjeti svoja prava, obaveze i ulogu na tr`i{tu, zaklju~io je B. Vukeli}.

WEB STRANICA ZA ZA[TITU POTRO[A^A

Novinarima je potom pomo}nica ministra za trgovinu i unutarnje tr`i{te Ema Culi predstavila web stranicu za za{titu potro{a~a http://potrosac.mingorp.hr., koja je dizajnirana u okviru Centralnoga informacijskog sustava za za{titu potro{a~a Republike Hrvatske. Nova web stranica, odnosno poddomena, ukomponirana je u ve} postoje}e web stranice Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva - www.mingorp.hr. Stranica prati trendove iz podru~ja za{tite potro{a~a, daje korisne informacije o zakonskim i podzakonskim propisima, projektima Europske unije te donosi novosti glede rada Vije}a za za{titu potro{a~a, udruga i savjetovali{ta. Web stranica potro{a~ima, uz korisne informacije, omogu}uje interaktivnu komunikaciju, a krajnji cilj je ubrzanje rje{avanja problema te pojednostavljenje postupaka za potro{a~e.

Jelena Vu~i}

Uz Svjetski dan za{tite prava potro{a~a

Edukacija potro{a~a za zajedni~ku dobrobit

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.�0

POTRO[A^I

Predstavljene nove internetske stranice HEP-a

Prava prigoda – za HEP i potro{a~eNovoure|ene internetske stranice prvi su korak u izgradnji novih standarda u odnosima s potro{a~ima i iskaz spremnosti za poslovanje na otvorenom tr`i{tu elektri~ne energije

Nakon sastanka s ~elnicima HEP-a, HERA-e i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva, predstavnicima potro{a~kih udruga predstavljene su novoure|ene i redizajnirane internetske stranice HEP-a. Moderator predstavljanja bio je Radomir Mili{i}.

U svom obra}anju, predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak je, uz ~estitku predstavnicima potro{a~a Dana za{tite prava potro{a~a, rekao kako za{tita potro{a~a spada u temeljne civilizacijske ste~evine i da stupanj njene razvijenosti govori o zrelosti dru{tva te rekao:

- Novoure|ene internetske stranice prvi su korak u izgradnji novih standarda u odnosima s potro{a~ima i iskaz spremnosti za poslovanje na otvorenom tr`i{tu elektri~ne energije. Kako je ova, 2007.godina - Godina je edukacije potro{a~a u Hrvatskoj, to je pravo vrijeme za brojne edukacijske aktivnosti, ~emu }e pomo}i i brojne informacije za potro{a~e na novoj internetskoj stranici HEP grupe i njenih dru{tava.

OBVEZU INFORMIRANJA POTRO[A^A HEP OSTVARIO NA VRLO U^INKOVIT NA^IN

Ilija Rkman predsjednik Saveza udruga za za{titu potro{a~a Hrvatske „Potro{a~“, Zagreb poru~io je kako je razvijenost sustava za za{titu

potro{a~a zrcalo demokratskog dru{tva. Najavio je i novi Zakon o za{titi potro{a~a koji }e i HEP-u postaviti neke nove zahtjeve.

- Kupci trebaju biti pravodobno i cjelovito informirani o tomu {to im donosi otvaranje energetskog tr`i{ta, a uz HERA-u, medije te udruge za za{titu potro{a~a, i HEP ima obvezu informiranja svojih potro{a~a, {to je u~inio na vrlo u~inkovit na~in - na novoj web stranici nagla{eno okrenutoj potro{a~ima, rekao je I. Rkman.

Predsjednik Saveza udruga za za{titu potro{a~a Hrvatske, Split - Nenad Kurtovi} pozvao je HEP na rje{avanje problema kupaca, koji tra`e primjerenu za{titu od njihove Udruge.

- Problemi se ponajvi{e odnose na zamr{enost propisa, nestandardne usluge, novi tarifni sustav te nejasno oblikovane ra~une, naglasio je N. Kurtovi}.

Predsjednik Upravnog vije}a HERA-e Tomo Gali}, izrazio je svoje zadovoljstvo zbog velikog broja informacija na internetskoj stranici HEP-a, rekav{i kako je rije~ o najboljem mogu}em na~inu da se obilje`i Dan potro{a~a.

- Na novim internetskim stranicama prepoznaje se HEP-ov zna~ajan doprinos pobolj{anju suradnje i komunikacije s potro{a~ima, {to je osobito va`no u predstoje}em razdoblju otvaranja elektroenergetskog tr`i{ta, upozorio je T. Gali}..

Boris Mak{ijan, voditelj Odjela za energetske sustave u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva u svom je obra}anju skrenuo pozornost na ~itav niz podzakonskih akata na podru~ju elektroenergetike, donesenih u pro{loj godini te Zakon o toplinarstvu i novi Zakon o tr`i{tu plina, koji je u saborskoj proceduri.

- U tr`i{nom razdoblju koje predstoji hrvatskom energetskom sektoru, iznimno je nagla{ena potreba transparentnog i pravodobnog informiranja potro{a~a, rekao je B. Mak{ijan.

BROJNI ISKORACI ZA POMO] KUPCIMA

- Prisutni smo svugdje gdje je i ~ovjek i ta ~injenica definira na{ odnos prema kupcima, rekla je uvodno Nada Podnar, rukovoditeljica Slu`be za odnose s kupcima HEP Operatora distribucijskog sustava, koja je izvijestila o novostima u odnosima s kupcima elektri~ne energije.

- Briga o kupcima i produbljivanje partnerskog odnosa poja~avaju potrebu za transparentnim i jednoobraznim informiranjem te br`om poslovnom komunikacijom. To je rezultiralo ~itavim nizom informati~kih iskoraka koji se, izme|u ostalog, odnose na pla}anje ra~una i ispunjavanje trajnih naloga, rekla je N. Podnar. Pri tom je naglasila da je kupcima omogu}eno pla}anje ra~una u svim poslovnicama FINA-e i Hrvatskih po{ta bez naknade te, uz postojanje info-centara u elektrama, najavila stvaranje jedinstvenog kontakt centra za sve kupce u Hrvatskoj.

ZNA^AJNO POVE]AN OPSEG INFORMACIJA ZA POTRO[A^E

Potom je \ur|a Su{ec, rukovoditeljica Odjela za interno informiranje HEP-a d.d. i voditelj WEB tima HEP-a, predstavila nove web stranice HEP grupe, s tim da je s novim stranicama HEP Operatora distribucijskog sustava nazo~ne upoznao Robert Bari~evi}, rukovoditelj Slu`be za prodaju HEP Operatora distribucijskog sustava.

Predstaviv{i ~lanove WEB tima, \. Su{ec je posebno izdvojila anga`man, kojeg naj~e{}e prepoznaju samo informati~ki znalci, a to je zahtjevan posao web mastera, kojeg izvrsno obavlja Zoran Frlan, kao i posao Andree @agar, dizajnera koji se ne odnosi (samo) na vizualni izri~aj, nego i na {to jednostavniju organizaciju cjelokupnog teksta te smisleno usustavljenje likovnog i grafi~kog izgleda.

- Ne trebam posebno nagla{avati koliko smo

Ilija Rkman: kupci trebaju biti pravodobno i cjelovito informirani o tomu {to im donosi otvaranje energetskog tr`i{ta, a uz HERA-u, medije te udruge za za{titu potro{a~a, i HEP ima obvezu informiranja svojih potro{a~a

Ivan Mravak: u ovoj - Godini edukacije potro{a~a u Hrvatskoj, brojnim edukacijskim aktivnostima pomo}i }e i informacije za potro{a~e na novoj internetskoj stranici HEP grupe i njenih dru{tava

Tomo Gali}: na novim internetskim stranicama prepoznaje se HEP-ov zna~ajan doprinos pobolj{anju suradnje i komunikacije s potro{a~ima

Nenad Kurtovi}: problemi potro{a~a se ponajvi{e odnose na zamr{enost propisa, nestandardne usluge, novi tarifni sustav te nejasno oblikovane ra~une

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. ��

^lanovi u`eg WEB tima: Robert Bari~evi} (predstavnik opskrbnog dijela HEP ODS-a), \ur|a Su{ec (voditelj WEB tima), Marinko Cirkven~i} (predstavnik distribucijskog dijela HEP ODS-a), Tomislav [nidari} (novinar), Darko Alfirev (rukovoditelj Odjela za odnose s javno{}u), Andrea @agar (dizajner) i Zoran Frlan (web master) s predsjednikom Uprave HEP-a, mr. sc. Ivanom Mravkom

zadovoljni {to nakon vi{e od dvije godine rada, javnosti otvaramo na{e stranice. Poku{ali smo jednostavnim na~inom pretra`ivanja prikazati na{ slo`eni poslovni i tehni~ki sustav, {to vjerujte – nije bilo jednostavno, rekla je \. Su{ec.

Govore}i o koncepciji, rekla je da je temeljna ideja vodilja bilo jednostavno pitanje: {to najvi{e zanima potro{a~e? Stoga su na naslovnoj stranici ure|enoj s novostima poput izloga, izdvojeni banneri o cijeni i racionalnom kori{tenju elektri~ne energije.

\. Su{ec je u kratkoj {etnji po stranici HEP grupe, a potom stranicama HEP Proizvodnje, HEP Operatora prijenosnog sustava, HEP Toplinarstva, HEP Plina, HEP ESCO-a i HEP Nastavno obrazovnog centra, Velika, izdvojila one stranice s informacijama koje mogu najvi{e zanimati posjetitelje.

- Skoro tisu}u stranica teksta otvoreno je javnosti neposredno prije ovoga doga|aja. One su poziv da komunicirate s HEP-om, da nam pomognete da vama – na{im potro{a~ima olak{amo razumijevanje sustava na{e i va{e Hrvatske elektroprivrede, zaklju~ila je na kraju \. Su{ec.

R. Bari~evi} se u predstavljanju internetske stranice HEP Operatora distribucijskog sustava i 21 elektre, zadr`ao na prikazu izbornika „Kupci“, koji obuhva}a informacije o tarifnim modelima, uslugama, dostavi o~itanja (on-line), naj~e{}im pitanjima i savjetima kupcima te ponu|enim obrascima.

- Po prvi puta na internetskim stranicama objavljujemo iznimno korisne informacije o uskra}ivanju isporuke elektri~ne energije zbog planiranih radova („Bez struje“). Objavljeni su i svi propisi koji se odnose na distribucijsku djelatnost i pojmovnik za bolje razumijevanje, rekao je R. Bari~evi}, ukazav{i da se uz brojne informacije na stranicama svake od 21 elektre, nalaze one o na~inu kori{tenja potro{a~kog telefona 9820 i o radnom vremenu.

PREDSTOJI PROFESIONALAN I OZBILJAN ANGA@MAN

Zaklju~imo, u odnosu na dosada{nje internetske stranice, zna~ajno je pove}an opseg informacija namijenjen potro{a~ima, tako da

se jednostavnim pretra`ivanjem mo`e do}i do podataka, za koje su potro{a~i najvi{e zainteresirani. Izme|u ostalog, po prvi put na jednom mjestu su informacije o svakom distribucijskom podru~ju (elektri), uklju~uju}i informacije –ponavljamo – o najavi prekida napajanja elektri~nom energijom, kao i druge aktualne obavijesti.

Stranice su objavljene na hrvatskom i engleskom jeziku, a svako dru{tvo ima svoju boju, sukladno naravi djelatnosti, s kojom su uskla|ene i fotografije koje prate tekst na stranicama.

Svjesni ~injenice da je internet komunikacijski kanal budu}nosti, a web stranica tvrtke odraz njene spremnosti da prati korak s prepoznatljivim poslovnim trendovima u svijetu, WEB timu HEP-a predstoji profesionalni i ozbiljni anga`man za daljnje unaprje|ivanje internetske stranice HEP-a, kako bi prije svega odgovarala zahtjevima kupaca, ali i poslovnom imid`u tvrtke.

Tomislav [nidari}Snimio: Ivan Su{ec

Nada Podnar: briga o kupcima i produbljivanje partnerskog odnosa poja~avaju potrebu za transparentnim i jednoobraznim informiranjem te br`om poslovnom komunikacijom, {to je rezultiralo ~itavim nizom informati~kih iskoraka

Boris Mak{ijan: u tr`i{nom razdoblju koje predstoji hrvatskom energetskom sektoru, iznimno je nagla{ena potreba transparentnog i pravodobnog informiranja potro{a~a

Robert Bari~evi}: po prvi puta na internetskim stranicama objavljujemo iznimno korisne informacije o uskra}ivanju isporuke elektri~ne energije zbog planiranih radova („Bez struje“)

\ur|a Su{ec: skoro tisu}u stranica teksta otvoreno je javnosti i one su poziv za komunikaciju s HEP-om za bolje razumijevanje slo`enog tehni~kog i poslovnog sustava Hrvatske elektroprivrede

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.��

ZNANOST

Godi{nja skup{tina Akademije tehni~kih znanosti Hrvatske

Na 22. Godi{njoj izbornoj skup{tini Akademije tehni~kih znanosti Hrvatske, odr`anoj 9. o`ujka o.g. u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, u nazo~nosti brojnih znanstvenika i gospodarstvenika te ministra znanosti, obrazovanja i {porta Dragana Primorca, bilo je posebno sve~ano. Naime, osim uobi~ajenog dnevnog reda, na ovoj su Skup{tini primljeni novi ~lanovi Akademije, dodijeljene su godi{nje nagrada Akademije te priznanja i zahvalnice za uspje{no ostvarenje programa povodom Godine Nikole Tesle u Hrvatskoj.

Na po~etku Skup{tine, prof. Marijan Herak je u prigodi stolje}a od utemeljenja seizmologije i meteorologije u Hrvatskoj odr`ao zanimljivo predavanje

Na hrvatskom putu znanja prioritetne tehni~ke znanosti

Andrija Mohorovi~i}

Jedan od najznamenitijih hrvatskih znanstvenika svih vremena

Andrija Mohorovi~ić ro|en je 23. sije~nja 1857. u Voloskom kraj Opatije, a umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936. godine. Završio je studij matematike i fizike u Pragu. Nakon završenog studija pre-davao je na gimnazija-ma u Zagrebu i Osijeku te na Nauti~koj školi u Bakru. Godine 1892. postaje upraviteljem Meteorološkog opser-vatorija na Gri~u u Za-grebu, ustanove koja je po~etkom 20. stoljeća prerasla u Geofizi~ki zavod. Tu je radio do umirovljenja 1922. godine. U Za-grebu je djelovao kao srednjoškolski profesor, a bio je i naslovni izvanredni sveu~ilišni profesor. Godine 1898. postao je pravi ~lan Akademije.

U SEIZMOLOGIJI STJE^E SVJETSKU SLAVU

U po~etku svoga znanstvenog rada, Andrija Mohorovi~ić bavi se uglavnom meteorologijom. Rad usmjeruje na tri podru~ja – znanstveno tuma~enje pojedinih meteoroloških pojava, vo|enje ~itave meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije te proširivanje aktivnosti opservatorija i na ostala podru~ja geofizike, posebno na seizmologiju.

Nakon prijelaza u 20. stoljeće Mohorovi~ićev znanstveni interes okreće se samo problemima seizmologije u kojoj stje~e svjetsku slavu. Prvi je u svijetu, na temelju analize seizmograma, utvrdio plohu diskontinuiteta (brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od plašta Zemlje). Njemu u ~ast ta je ploha nazvana Mohorovi~ićevim diskontinuitetom, a njeno postojanje potvr|eno je na ~itavoj Zemlji. To je otkriće nedvojbeno najvažnija znanstvena spoznaja do koje je ikada došao jedan znanstvenik radeći u Hrvatskoj. U Zagrebu je Mohorovi~ić osnovao seizmološku postaju – jednu od najboljih u svijetu – ~ime je, uz svoj stalni znanstveni i stru~ni rad, osigurao uvjete za razvoj hrvatske seizmološke škole. Znanstvena i stru~na djelatnost A. Mohorovi~ića temelji su današnje meteorološke i seizmološke službe u Hrvatskoj. Nabavom preciznih opservatorijskih ura uspostavio je u Hrvatskoj i službu to~nog vremena.

Godine 1970. po njemu je nazvan jedan krater polumjera 77 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. i asteroid br. 8422. U najnovije vrijeme, njegovim se imenom naziva i granica izme|u kore i plašta na Marsu. Andrija Mohorovi~ić spada me|u najznamenitije hrvatske znanstvenike svih vremena, a u svijetu ga uvrštavaju me|u velikane seizmologije i geofizike pa i egzaktnih znanosti uopće.

Davorka Herak i Marijan Herak

o Andriji Mohorovi~i}u – velikanu hrvatske znanosti. Jedan od najve}ih znanstvenika, ~ija su otkri}a do`ivjela veliki odjek u svijetu, prema rije~ima M. Heraka, zaslu`uje mjesto koje mu i pripada u Hrvatskoj i stoga je nu`no utjecati na podizanje svijesti o va`nosti njegovih djela.

Potom je prof. Danilo Fereti} odr`ao predavanje o uvijek aktualnoj temi – Nuklearne elektrane i njihov potencijalni zna~aj za Hrvatsku. Izme|u ostaloga je naglasio da je tijekom pro{le 2006. godine, u svijetu iz 440 nuklearnih reaktora, ~ija raspolo`ivost iznosi ve} 82 posto, proizvedeno 2.400 TWh elektri~ne energije.

DR. SC. ALFREDU VI[KOVI]U GODI[NJA NAGRADA I NASLOV ^LANA PRIJATELJA AKADEMIJE

Potom je uslijedila dodjela godi{njih nagrada Akademije – za `ivotno djelo Mo} znanja, godi{nja nagrada Rikard Podharsky i nagrada mladom znanstveniku Vera Johanides. Me|u nagra|enima je i dr.sc. Alfredo Vi{kovi} iz Hrvatske elektroprivrede d.d., kojemu je uru~ena nagrada Rikard Podharsky. To je nagrada koja se dodjeljuje istaknutom znanstveniku za osobito vrijedno znanstveno ili stru~no dostignu}e ostvareno tijekom protekle tri godine, koje ima primjenu u gospodarstvu.

Odluku o izboru za ~lana suradnika, izvanrednog ~lana, redovitog ~lana, ~lana prijatelja i po~asnog ~lana - novim ~lanovima Akademije uru~io je njezin predsjednik prof. Zlatko Kniewald. Osim brojnih novih ~lanova, za ~lana prijatelja Akademije izabran je i dr.sc. Alfredo Vi{kovi}.

Po~asnim ~lanom Akademije postao je ministar Dragan Primorac, koji je zahvalio u ime svih novoprimljenih i nagra|enih. Ovom je prigodom izdvojio i nekoliko zna~ajnih poruka, a jedna od njih jest da je Hrvatska odabrala put znanja i da je pritom prioritetan razvoj tehni~kih znanosti . Od iznimne je va`nosti povezati gospodarstvo i znanost, zaklju~io je D. Primorac, naglasiv{i da mu je po~asno ~lanstvo veliko zadovoljstvo i obveza, kao ministru i kao znanstveniku.

PRIZNANJA I ZAHVALNICE I PREDSTAVNICIMA HEP-a

Na kraju su uru~ena priznanja i zahvalnice za uspje{no ostvarenje programa povodom Godine Nikole Tesle u Hrvatskoj. Me|u dobitnicima su i predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak, ~lan Uprave HEP-a za prijenos mr.sc. Ivica Toljan i rukovoditelj Slu`be za odnose s javno{}u i informiranje prof. Mihovil-Bogoslav Matkovi}. Naime, zahvaljuju}i razumijevanju Predsjednika i Uprave, HEP je bio jedan od glavnih nositelja ukupnog programa Tesline obljetnice. Jer, logi~no je da HEP, kao elektroenergetska tvrtka, prednja~i u afirmaciji Teslina djela, jer primjenjuje Tesline izume u svom sustavu. Stoga su predstavnici HEP-a od po~etke bili izravni sudionici brojnih aktivnosti, organiziranih u povodu obilje`avanja 150. godi{njice ro|enja Nikole Tesle u Hrvatskoj.

Dragica Jurajev~i}

Dr.sc. Alfredo Vi{kovi}, kao istaknuti znanstvenik, dobitnik je godi{nje nagrade Rikard Podharsky

Priznanja za uspje{no ostvarenje programa Godina Nikole Tesle u Hrvatskoj uru~ena su mr.sc. Ivici Toljanu, ~lanu Uprave HEP-a za prijenos i…

…Mihovilu Bogoslavu Matkovi}u, koji je preuzeo i priznanje za mr.sc.Ivana Mravka, predsjednika Uprave HEP-a d.d., odsutnog zbog sprije~enosti

PODSJETNIK

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. �3

OBNOVLJIVI IZVORI

Konferencija za novinare o vjetroelektranama u hrvatskom elektroenergetskom sustavu

U Sjedi{tu HEP-a 26. o`ujka o.g. odr`ana je konferencija za novinare o temi: „Vjetroelektrane u hrvatskom elektroenergetskom sustavu“. Naime, Hrvatska je vlada 22. o`ujka o.g. donijela tri podzakonska akta iz podru~ja obnovljivih izvora energije i to: Uredbu o minimalnom udjelu elektri~ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ~ija se proizvodnja poti~e (utvr|eno je da bi do 2010. godine udjel tih izvora u Hrvatskoj - bez velikih hidroelektrana - trebao biti 5,8 posto), Uredbu o naknadama za poticanje proizvodnje elektri~ne energije iz OIE i kogeneracije (od 1. srpnja 2007. godine svi kupci elektri~ne energije pla}at }e naknadu od 0,89 lipa po kilovatsatu, a ona }e postupno rasti do dvije lipe u 2010. godini, prikupljat }e je HROTE i raspodjeljivati proizvo|a~ima s kojima je sklopio ugovor o otkupu elektri~ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora) te Tarifni sustav za proizvodnju elektri~ne energije iz OIE i kogeneracije (definirana je otkupna cijena elektri~ne energije iz obnovljivih izvora, koja se kre}e od 0,36 kuna/kWh za elektrane na deponijski plin, 0,65 kuna/kWh za vjetroelektrane do 3,4 kune/kWh za elektri~nu energiju iz Sun~evih fotonaponskih }elija, s tim da su iznosi poticaja uvjetovani udjelom doma}e opreme).

INVESTITORI NAJVI[E ZAINTERESIRANI ZA GRADNJU VJETROELEKTRANA

Dr. sc. @eljko Tom{i}, pomo}nik ministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva tom je prigodom rekao da se dr`ava obvezala proizvo|a~ima i investitorima osigurati otkup elektri~ne energije proizvedene u obnovljivim izvorima, uz poticaje cjelokupnoj djelatnosti, kako bi Hrvatska ispunila kriterije Europske unije o udjelu od 20 posto elektri~ne energije iz takvih izvora do 2020. godine.

- Vlada `eli da se doma}i proizvo|a~i opreme uklju~e u projekte iz podru~ja obnovljivih izvora energije, {to je spremna i poticati. Cijena elektri~ne energije, {to se ti~e HEP-a, ostat }e nepromijenjena, ali od 1. srpnja ove godine, prosje~ni mjese~ni ra~un za elektri~nu energiju ku}anstava bit }e za 1,5 do tri kune ve}i zbog uvo|enja naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, najavio je @. Tom{i}.

Procjenjuje se da }e se na taj na~in, u drugoj polovici ove godine prikupiti pribli`no 60 milijuna kuna, a tijekom idu}ih 12 godina }e se fiksnom zajam~enom otkupnom cijenom elektri~ne energije iz obnovljivih izvora sufinancirati njihovi investitori.

Za sada, investitori iskazuju najve}i interes za gradnju vjetroelektrana, od kojih su u pogonu one na Pagu i kod [ibenika, (ukupno 18 MW instalirane snage), a postoje zahtjevi za ~ak 1.555 MW snage novih vjetroelektrana.

MAKSIMALNA INSTALIRANA SNAGA VJETROELEKTRANA U NA[EM SUSTAVU - 360 MW

O integraciji vjetroelektrana u hrvatski elektroenergetski sustav izlagao je Miroslav Mesi},

direktor HEP Operatora prijenosnog sustava. Podsjetiv{i na po~etke OIE u Hrvatskoj, rekao je da je uredbama Vlade Republike Hrvatske definiran zakonski okvir kojim se, nakon iskustava ste~enih radom svojevrsnih pilot-projekata vjetroelektrana na Pagu i pokraj [ibenika, mo`e zapo~eti regulirati odnose izme|u zainteresiranih investitora i dr`ave.

- Veliki interes investitora za vjetroelektrane razumljiv je zbog razmjerno brze izgradnje, sigurnog plasmana proizvedene elektri~ne energije te prihvatljivih tro{kova odr`avanja, rekao je M. Mesi}.

Upozorio se na zahtjeve za izgradnjom vjetroelektrana instalirane snage ve}e od 1.555 MW, te na odluku HEP Operatora prijenosnog sustava, zadu`enog za sigurnost hrvatskog elektroenergetskog sustava, o maksimalnoj snazi iz tih izvora od 360 MW, {to je Vlada i prihvatila.

- Vjetroelektrane su zbog svojih specifi~nosti vrlo zahtjevni izvori za elektroenergetski sustav, jer njihov rad prate u~estale i brze promjene rada, ovisnog o intenzitetu vjetra. U najoptimisti~nijim procjenama, godi{nje one mogu raditi 2000-2500 sati, a godina ima 8760 sati. Stoga je Energetski institut „Hrvoje Po`ar“ napravio studiju „Mogu}nost prihvata i tehni~ki zahtjevi za vjetroelektrane“, koja je pokazala da na{ elektroenergetski sustav mo`e prihvatiti maksimalnu instaliranu snagu 300-400 MW, a da se pri tomu mo`e jam~iti sigurnost njegova rada, naglasio je M. Mesi}.

Na internetskim stranicama HEP Operatora prijenosnog sustava (www.hep.hr/ops), objavit }e se redni popis kandidata (vjetroelektrana) za priklju~ak na prijenosnu mre`u i iznosi odobrenih snaga, ~ime se jam~i razvidno i nepristrano postupanje u odobravanju priklju~ka vjetroelektrana na hrvatski elektroenergetski sustav. Nakon postignute maksimalne dopu{tene snage od 360 MW, HEP Operator prijenosnog sustava vi{e ne}e izdavati prethodne suglasnosti, s tim da }e svake godine ponovno provjeravati i objavljivati utvr|enu maksimalnu snagu.

HERA O^EKUJE VELIKI PRITISAK INVESTITORA

Predsjednik Upravnog vije}a HERA-e Tomo Gali}, izrazio je zadovoljstvo zbog donesenih uredbi, ali i zbog transparentnih kriterija i uvjeta, koji }e biti objavljeni na web stranicama HEP Operatora prijenosnog sustava.

- HERA o~ekuje veliki pritisak zainteresiranih investitora, zbog nerazmjera njihovih `elja i tehni~kih mogu}nosti prihvata elektri~ne energije u hrvatski elektroenergetski sustav, najavio je T. Gali}, napomenuv{i da }e se razmotriti mogu}nost postupnog pove}anja spomenutih 360 MW instalirane snage.

Nakon izlaganja uslijedila su novinarska pitanja, na koja su odgovarali mr. Zoran Stani} - direktor HEP Obnovljivi izvori energije d.o.o., Goran Slipac - direktor Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju te M. Mesi} – direktor HEP Operatora prijenosnog sustava.

Na pitanje na koji na~in i u kolikoj }e se mjeri u projekte obnovljivih izvora uklju~iti HEP Obnovljivi izvori

Poticaji za investitore obnovljivih izvora energije Tomislav

[nidari}

Vlada `eli da se doma}i proizvo|a~i opreme uklju~e u projekte iz podru~ja obnovljivih izvora energije, {to je spremna i poticati, rekao je @. Tom{i}

energije d.o.o., Z. Stani} je rekao kako je cilj Dru{tva zauzeti 30 posto tr`i{ta, koje se odnosi na odobrenih 360 MW. Najve}i dio aktivnosti Dru{tva bit }e usmjerene na vjetroelektrane, potom redom slijede elektrane na biomasu, male hidroelektrane (do 10 MW), geotermalne te solarne elektrane.

M. Mesi} je potom odgovorio na novinarsko pitanje o drugim obnovljivim izvorima, objasniv{i da se ograni~enje od 360 MW odnosi isklju~ivo na vjetroelektrane zbog specifi~nosti njihova rada, dok za druge izvore takva ograni~enja ne postoje.

Vjetroelektrane su zbog svojih specifi~nosti vrlo zahtjevni izvori za elektroenergetski sustav, jer njihov rad prate u~estale i brze promjene rada, ovisnog o intenzitetu vjetra, upozorio je M. Mesi}

T. Gali}: veliki je nerazmjer `elja investitora vjetroelektrana i tehni~kih mogu}nosti prihvata elektri~ne energije u hrvatski elektroenergetski sustav

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.�4

Web portal MojPosao, tijekom velja~e ove godine proveo je tre}e po redu godi{nje istra`ivanje o poslodavcima prvog izbora. Cilj istra`ivanja bio je saznati koji su poslodavci na hrvatskom tr`i{tu rada najatraktivniji i zbog ~ega te usporediti poredak najatraktivnijih poslodavaca tijekom posljednje tri godine.

Od ispitanika (u istra`ivanju ih je sudjelovalo blizu 2.000) tra`ilo se da imenuju (redom) tri najpo`eljnija poslodavca (poslodavca „prvog“, „drugog“ i „tre}eg“ izbora). Najatraktivniji poslodavac, odnosno poslodavac prvog izbora i ove je godine T-HT/T-Mobile. U odnosu na 2006. godinu, u~vrstili su svoju poziciju i pove}ali razmak u postotku bodova u odnosu na Vipnet. Na tre}em se mjestu nalazi Agrokor (s tvrtkama k}erkama) sa statisti~ki bezna~ajnom predno{}u u odnosu na Inu. S 2,1 posto bodova HEP se po prvi put na{ao na popisu deset najatraktivnijih poslodavaca, to~nije na osmom mjestu. Promatrano prema djelatnostima, osim telekomunikacijskih tvrtki, najatraktivniji su poslodavci banke, jer su se me|u prvih 20 poslodavaca „prvog izbora“ na{le sve na{e najve}e banke.

VELIKI NAPREDAK HEP-a

Od po~etka provo|enja ovog istra`ivanja, poredak prvih triju poslodavca „prvog izbora“ nije se promijenio. Na ljestvici poslodavaca „prvog izbora“, u odnosu na pro{lu godinu, najvi{e je napredovalo Croatia osiguranje (za deset mjesta), a zna~ajan napredak ostvario je i HEP, za tri mjesta. Me|utim, promatrano u odnosu na 2005., pomak HEP-a je jo{ mnogo ve}i. Nakon tvrtke Ericsson Nikola Tesla, koja je 2005. godine bila na 16. mestu, a ove godine je na devetom, najve}i je napredak zabilje`io upravo HEP, skokom s 14. mjesta u 2005. na 8. mjesto 2007. godine.

Istra`ivanje je pokazalo da su odlu~uju}i razlozi atraktivnosti poslodavaca „prvog izbora“ mogu}nost

napredovanja u struci i vodstvo u sektoru, koje je najvi{om ocjenom (5) ocijenio jednak postotak ispitanika, njih 41 posto. Slijedi ukupni imid` u poslovnom svijetu koji je odlu~uju}i za 37 posto ispitanika. Unato~ uvrije`enom mi{ljenju da je visina pla}e glavni razlog atraktivnosti nekog poslodavca, s poslodavcima „prvog izbora“ to nije slu~aj. Naime, visina pla}a i ostale materijalne beneficije odlu~uju}i su faktor atraktivnosti za 32 posto ispitanika pa je taj razlog tek na ~etvrtom mjestu. Potvrda tomu je i ~injenica da bi ispitanici pristali raditi isti posao i u srednje atraktivnoj tvrtki, ali tek za prosje~no 41 posto ve}u pla}u. Obrnuto gledano, ispitanici bi pristali raditi za prosje~no 29 posto ni`u pla}u kod svog poslodavca „prvog izbora“, u odnosu na pla}u koju primaju kod sada{njeg poslodavca.

Kao ostale razloge atraktivnosti ispitanici, izme|u ostalog, navode ulaganje poslodavca u dodatnu edukaciju, fleksibilno radno vrijeme te dinamiku posla.

HEP – NAJSIGURNIJI I SOCIJALNO NAJODGOVORNIJI POSLODAVAC

Me|u deset najpo`eljnijih poslodavaca za ispitanike, primjerice, Privredna banka je atraktivna zbog vodstva u svom sektoru, a Zagreba~ka banka uz vodstvo u sektoru i zbog mogu}nosti napredovanja u struci. Ericsson Nikola Tesla se izdvaja harmoni~nim odnosima na radnom mjestu, Microsoft je atraktivan poslodavac zbog ukupnog imid`a u poslovnom svijetu, a INA zbog visine pla}e i ostalih materijalnih beneficija. Agrokor se percipira kao tvrtka koja pru`a najvi{e mogu}nosti za hijerarhijsko napredovanje.

HEP je, pak, prema mi{ljenju ispitanika, najatraktivniji poslodavac u Hrvatskoj prema dva kriterija - sigurnosti radnog mjesta i socijalnoj odgovornosti. U sredini ljestvice deset najpo`eljnijih poslodavaca, HEP se nalazi s obzirom na percepciju vodstva u sektoru, visinu

pla}a i ostalih materijalnih beneficija te harmoni~nih odnosa na radnom mjestu. Najlo{ije ocjene dobivene su za mogu}nost stru~nog i hijerarhijskog napredovanja i ukupni imid` u poslovnom svijetu. Uz to, nepovoljne je rezultate dala analiza odgovora prema karakteristikama ispitanika, prema kojima, primjerice, visokoobrazovani ispitanici i ispitanici mla|i od 32 godine HEP ne svrsta-vaju me|u deset najatraktivnijih poslodavaca. Zaklju~ak: dobro, ali s puno prostora za napredak u sljede}im istra`ivanjima.

Darko Alfirev

DRUGI O NAMA

Tre}e istra`ivanje portala MojPosao o poslodavcima „prvog izbora“

HEP prvi put u „Top 10“

FOTOZAPA@AJ

Novi dom za bijele rodeZaposlenici Pogona \akovo Elektroslavonije Osijek su

13. o`ujka o.g. proveli akciju premje{tanja stotinu kilograma te{kog rodinog gnijezda, koje je 20 godina stajalo na jednom dimnjaku u Punitovcima. Gnijezdo je premje{teno na posebno postolje u blizini ku}e na kojem se nalazi obru~, a koji se obi~no nalazi na HEP-ovim stupovima elektri~ne energije i postavlja tako da nadvisuje elektri~ne vodove.

Akciju premje{tanja pratio je i vi{i inspektor za{tite prirode Ministarstva kulture mr.sc. @eljko Vukovi}.

U Pogonu \akovo do sada su premje{tena ukupno 23 gnijezda sa stupova elektroenergetske mre`e. Jednako tako, obavljeno je premje{tanje gnijezda s 11 crkvi, objekata lova~kih dru{tava te ku}a, gdje je zbog gnijezda bijelih roda na dimnjacima bilo problema s njihovim funkcioniranjem.

D.Karna{

Poslodavac prvog izbora Postotak bodova

1. T-HT/T-Mobile 8,02. Vipnet 4,83. Agrokor (+ tvrtke k}eri)* 4,04. INA 3,95. Pliva 3,66. Privredna banka Zagreb* 3,07. Zagreba~ka banka 2,88. HEP 2,19. Ericsson Nikola Tesla* 1,810. Microsoft* 1,711. Hypo Alpe-Adria-Bank* 1,612. Raiffeisen Bank* 1,613. Siemens* 1,514. Coca Cola* 1,415. Erste Bank 1,316. Adris grupa* 1,017. Croatia osiguranje* 0,818. IBM * 0,819. Podravka* 0,820. M SAN Grupa 0,7

Za poslodavce ozna~ene zvjezdicom (*) ne postoji statisti~ki zna~ajna razlika u poretku tog poslodavca i poslodavca ispod njega. Unato~ razlici u postotku bodova, ta je razlika premala da bi utjecala na poredak.

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. �5

DRU[TVENA ODGOVORNOST

Rezultati 3. istra`ivanja o izvje{}ivanju hrvatskih tvrtki o dru{tvenoj odgovornosti

HEP-ovo Godi{nje izvje{}e ponovno najbolje

Prema nedavno objavljenom istra`ivanju o korporacijskom upravljanju i dru{tvenoj odgovornosti u Hrvatskoj, HEP je u podru~ju izvje{}ivanja o dru{tvenoj odgovornosti, poslije Ericssona Nikole Tesle i Plive najbolje ocijenjena tvrtka.

Istra`ivanje je po tre}i put provela Zagreba~ka {kola ekonomije i managementa (Z[EM) u suradnji s East-West Management institutom iz New Yorka. Istra`ivanje je obuhvatilo 43 doma}e tvrtke, koje kotiraju na burzama, te tvrtke javnog zna~aja poput banaka ili primjerice HEP-a. Istra`iva~ki tim, kojega su vodile Leslie Matthews [ulenta, Mirna Kori~an i Andrijana Mu{ura, pregledavao je internetske stranice i godi{nja izvje{}a tvrtki, kako bi ocijenio kvalitetu izvje{}ivanja investitora te kvalitetu izvje{}ivanja o dru{tvenoj odgovornosti tvrtke. Za obje ankete,

Promatrano po podru~jima dru{tvene odgovornosti koje su predmet izvje{}ivanja, HEP je najvi{e bodova dobio za izvje{}ivanje o okoli{noj politici, {to je i najvi{a ocjena od {est ukupno najboljih tvrtki (Ericsson Nikola Tesla, Pliva, HEP, INA, HT, Podravka), a kao primjer dobre prakse izdvojena je objava Izvje{}a o okoli{u na internetskim stranicama

istra`iva~i su se stavili u polo`aj potencijalnog investitora i potom analizirali javno dostupni materijal, kako bi utvrdili jesu li zadovoljene potrebe investitora za informacijama.

U podru~ju izvje{}ivanja o dru{tvenoj odgovornosti, HEP je poslije Ericssona Nikole Tesle i Plive, s jednakim brojem bodova kao i INA (19 od mogu}ih 30), najbolje ocijenjena tvrtka. Zanimljivo je da je HEP osvojio jednak broj bodova kao i u prethodnom istra`ivanju, kad se uz Inu na{ao na prvom mjestu, ali su u protekloj godini neke druge tvrtke zna~ajno napredovale. Pritom valja naglasiti da je HEP za izvje{}ivanje u Godi{njem izvje{}u dobio 10 od 15 mogu}ih bodova (jedan bod vi{e nego godinu dana ranije), {to zna~i da ima najkvalitetnije izvje{}e u Hrvatskoj s aspekta izvje{}ivanja o dru{tvenoj odgovornosti. Za izvje{}ivanje preko weba, HEP je osvojio 9 od mogu}ih 15 bodova, jedan manje u odnosu na prethodno istra`ivanje, zahvaljuju}i ~emu u ovom mediju dijeli peto mjesto rang liste najuspje{nijih.

HEP NAJISCRPNIJE IZVJE[]UJE O UTJECAJU NA OKOLI[

Kada je rije~ o izvje{}ivanju o dru{tveno odgovornom poslovanju, moramo imati na umu da ono pokriva tri podru~ja: korporacijsko upravljanje, politiku za{tite okoli{a i socijalnu, odnosno dru{tvenu politiku. U ocjeni izvje{}ivanja o korporacijskom upravljanju, razmatrani su sljede}i aspekti: informacije o vlasni~koj i upravlja~koj strukturi tvrtke (sastav uprave, nadzornog odbora i menad`menta), upoznavanje s pravima dioni~ara, informacije o revizoru i obavljenim revizijama financijskih izvje{}a, uskla|enost poslovanja s kodeksom korporacijskog upravljanja i postojanje te poslovanje prema internom (eti~kom) kodeksu poslovanja. Kod ocjene izvje{}ivanja o politici za{tite okoli{a, razmatrane su informacije o odgovornim osobama, odnosno odjelu zadu`enom za aktivnosti upravljanja okoli{em, o po{tivanju doma}ih i me|unarodnih propisa, utro{ku vode i energije, stupnju one~i{}enja okoli{a i nadzoru nad aktivnostima tvrtki u dobavlja~kom lancu. Dru{tvena politika, pak, uklju~uje po{tivanje propisa koji reguliraju za{titu ljudskih prava, politiku zapo{ljavanja, razvoj i standard zaposlenika, za{titu zdravlja i sigurnost zaposlenika te naposlijetku sponzorstva i donacije te druge oblike uklju~enosti tvrtke u zajednicu.

Promatrano po podru~jima dru{tvene odgovornosti koje su predmet izvje{}ivanja, HEP je najvi{e bodova (osam) dobio za izvje{}ivanje o okoli{noj politici (za primjer dobre prakse izdvojena je objava izvje{}a o okoli{u na internetskim stranicama), {to je i najvi{a ocjena od {est ukupno najboljih tvrtki (Ericsson Nikola Tesla, Pliva, HEP, INA, HT, Podravka). Skromnije ocjene dobilo je izvje{}ivanje o korporacijskom upravljanju (pet) i dru{tvenoj politici

({est), kod ~ega treba napomenuti da su kao primjer dobre prakse prikazane vijesti o suradnji sa {kolama, objavljene na HEP-ovoj internetskoj stranici.

Istra`ivanje internetskih stranica nazvano Investor Relations On-line utvrdilo je da ve} tre}u godinu za redom tvrtke objavljuju sve vi{e informacija korisnih potencijalnim investitorima. Tako, primjerice, malo vi{e od polovice tvrtki uklju~enih u istra`ivanje, imaju dostupna financijska izvje{}a, a njih 74 posto na internetskim stranicama objavljuju imena ~lanova uprave i menad`menta. Najtransparentnije izvje{}ivanje investitora uspostavile su Pliva i Podravka, a slijede Adris i Ericsson Nikola Tesla.

Op}enito promatrano, rezultati istra`ivanja ukazuju na polagan, ali stalan trend pobolj{avanja rezultata u izvje{}ivanju o korporacijskom upravljanju i korporacijskoj dru{tvenoj odgovornosti. Istra`iva~i su, tako|er, usporedili rezultate istra`ivanja s rezultatima vode}ih tvrtki u drugim zemljama srednje Europe. Rezultati hrvatskih tvrtki sli~ni su rezultatima tvrtki zemalja, novih ~lanica Europske unije. U iscrpnijoj analizi „najboljih hrvatskih primjera“ utvr|eno je da je desetak tvrtki, me|u kojima je i HEP, dostiglo „vrlo dobru razinu“ izvje{}ivanja, s obzirom na to da je Hrvatska tranzicijska dr`ava.

S NOVIM WEB STRANICAMA DO GODINE POVRATAK HEP-a NA VRH?

Spomenimo na kraju da je Godi{nje izvje{}e HEP grupe za 2005. godinu pripremio Odjel za odnose s javno{}u (urednik Izvje{}a – Darko Alfirev), uz sudjelovanje {ireg tima suradnika, u kojemu su bili zastupljeni zaposlneici skoro gotovo svih dru{tava HEP grupe (HEP Proizvodnje, HEP OPS-a, HEP ODS-a, HEP Toplinarstva i HEP Plina, za koje su objavljena i posebna skra}ena izvje{}a o poslovanju te HEP Opskrbe, HEP ESCO-a i APO-a, koja su predstavljena kra}im tekstom) te organizacijskih dijelova vladaju}eg dru{tva HEP-a d.d. (Direkcije za ekonomske poslove, Direkcije za pravne, kadrovske i op}e poslove, Sektora za razvoj). U`i tim vodio je ~lan Uprave, mr.sc. Ivica Toljan.

Priznanje (ponovno) za najbolje godi{nje izvje{}e svakako nas mo`e radovati, ali ~injenica da - prema mi{ljenju istra`iva~a - nijedna hrvatska tvrtka nije zaslu`ila ocjenu ve}u od 10 (od mogu}ih 15), svim tvrtkama pa tako i HEP-u, ostavlja veliki prostor za napredak. S druge strane, o~it je napredak doma}ih tvrtki u uporabi novih medija komuniciranja (interneta), jer su se ~ak tri tvrtke pribli`ile maksimalnoj ocjeni. Imaju}i na umu ~injenicu da su tek nedavno objavljene obnovljene internetske stranice HEP grupe, u ovom segmentu mo`emo o~ekivati zna~ajan napredak u sljede}em istra`ivanju i povratak na polo`aj ukupno najbolje tvrtke u izvje{}ivanju o dru{tvenoj odgovornosti u Hrvatskoj.

Darko Alfirev

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.��

DRU[TVENA ODGOVORNOST

Okrugli stol "Izvan okvira tradicionalnog izvje{tavanja"

Razumjeti o~ekivanja zainteresiranih skupina Pripremio: Darko Alfirev

Uspjeh u poslovanju vi{e se ne mo`e mjeriti samo financijskim podacima, jer oni ne daju potpuni uvid u cijeli niz drugih pokazatelja kao {to su reputacija, korporativna kultura i etika poslovanja, utjecaj tvrtke na okoli{, zaposlenike, tr`i{te i zajednicu. Ti su pokazatelji jednako va`ni za analizu uspje{nosti poslovanja i stoga izvje{tavanje o odr`ivosti postaje jednako va`no za kvalitetnu prosudbu tr`i{ne vrijednosti neke tvrtke. Tako su zaklju~ili sudionici okruglog stola o temi „Izvan okvira tradicionalnog izvje{tavanja“, kojeg je sredinom o`ujka o.g. u Zagrebu organizirala konzultantska ku}a

Hauska & Partner. To je prva konzultantska ku}a za strate{ke komunikacije, koja je objavila ovu vrstu izvje{}a u Hrvatskoj, a odnedavno i tek druga tvrtka u Hrvatskoj – nositelj certifikata za sustav upravljanja dru{tvenom odgovorno{}u SA 8000.

U kojoj je mjeri i je li tradicionalno financijsko izvje{}ivanje dovoljno za cjelovitu analizu poslovanja tvrtki od kojih se o~ekuje, ne samo da posluju profitabilno, ve} i da odgovorno doprinose odr`ivom gospodarskom i dru{tvenom razvoju, bilo je sredi{nje pitanje okruglog stola, koji je okupio sedamdesetak predstavnika tvrtki,

dr`avnih i me|unarodnih organizacija, znanstvenih institucija te nevladinih udruga i medija. O tom su pitanju svoja mi{ljenja iznijeli stalni predstavnik UNDP-a (Programa Ujedinjenih naroda za razvoj) za Hrvatsku Yuri Afanasiev, predsjednica Zajednice za dru{tveno odgovorno poslovanje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Snje`ana Bahtijari, neovisni revizor izvje{}a o odr`ivosti Richard Evans, predsjednik Hauska & Partner grupe Leo Hauska, sveu~ili{ni profesor dr.sc. Ljubo Jur~i} i dekan Zagreba~ke {kole za ekonomiju i menad`ment dr.sc. \uro Njavro. Izdvajamo izjave nekih od sudionika okruglog stola.

REKLI SU…

YURI AFANASIEV, STALNI PREDSTAVNIK UNDP-a (PROGRAMA UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ) ZA HRVATSKU:

- Hrvatski se poslovni sektor suo~ava s ozbiljnim izazovom uskla|ivanja s najnaprednijim svjetskim standardima u mnogim podru~jima poslovanja. To nije samo pitanje pojedina~ne konkurentnosti kompanija, ve} i pitanje napretka Hrvatske prema nacionalnim ciljevima i te`njama: socijalnoj koheziji, konkurentnosti na nacionalnoj razini te gospodarstvu utemeljenom na znanju.

SNJE@ANA BAHTIJARI, PREDSJEDNICA ZAJEDNICE ZA DRU[TVENO ODGOVORNO POSLOVANJE PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI:

- Dru{tveno odgovorno poslovanje nisu sponzorstva i donacije kojima se krajem svake godine slu`e mnogi kao svojevrsnim „smokvinim listom“ svog odnosa prema dru{tvu u cjelini. Samo ona tvrtka koja je financijski stabilna i uspje{na u svim drugim klju~nim pokazateljima poslovanja te koja sustavno vodi brigu o svojim zaposlenicima, kupcima, partnerima, dobavlja~ima, dioni~arima i {iroj dru{tvenoj zajednici - dru{tveno je odgovorna.

LEO HAUSKA, PREDSJEDNIK HAUSKA & PARTNER GRUPE:

- Kao {to dru{tveno odgovorno poslovanje izlazi izvan okvira tradicionalnih odnosa s javno{}u, tako i izvje{}ivanje o odr`ivosti izlazi izvan okvira tradicionalnog izvje{}ivanja. U oba je slu~aja va`no uspostaviti i odr`avati kontinuirani dijalog sa zainteresiranim skupinama. Ti odnosi sve vi{e postaju dnevno zadu`enje uprava tvrtki i, slijedom toga, dio internih upravlja~kih procesa. Tvrtke koje dobro razumiju o~ekivanja zainteresiranih skupina lak{e se usredoto~uju na najva`nija pitanja i bolje sagledavaju mogu}e rizike te mogu}nosti za unaprje|enje poslovanja.

PRIBLI@NO 80 HRVATSKIH TVRTKI I INSTITUCIJA UKLJU^ENO U GLOBAL COMPACT

Obvezuju}a primjena deset na~elaU o`ujku o.g., na inicijativu hrvatskog ureda UNDP-a, pokrenuta je hrvatska mre`a Global Compacta (UN-ova Svjetskog sporazuma), najve}e svjetske inicijative na podru~ju dru{tveno odgovornog poslovanja. U mre`u je uz APO d.o.o., ~lana HEP grupe uklju~eno pribli`no 80 hrvatskih poslovnih udru`enja, akademskih institucija, nevladinih organizacija i tvrtki, poput Dalekovoda, Kon~ara, ABB-a, Alsthoma, Ericssona Nikole Tesle, Ine, JANAF-a, Podravke, PBZ-a i T-HT-a. One su se pristupanjem Global Compactu obvezale na prihva}anje i trajnu primjenu temeljnih na~ela odgovornog poslovanja s podru~ja ljudskih prava, temeljnih radnih standarda, za{tite okoli{a i borbe protiv korupcije. Global Compact je inicijativa UN-a iz 2000. godine, koja se temelji na promicanju na~ela eti~kog poslovanja. To je dobrovoljna mre`a koja broji vi{e od 3.800 ~lanica, od ~ega je vi{e od 2.900 gospodarskih organizacija (tvrtki) iz cijelog svijeta. Organizacije, koje sudjeluju u inicijativi, obvezuju se u svoje poslovanje ugraditi deset temeljnih na~ela, primjerice na~elo slobode udru`ivanja i priznavanje prava na kolektivno pregovaranje, iskorjenjivanja svih oblika prisilnog i neslobodnog rada, ukidanja svih oblika dje~jeg rada, pozornog pristupa pitanjima okoli{a i poticanju razvoja tehnologija prihvatljivih za okoli{ te na~elo borbe protiv svih oblika korupcije. Prema rije~ima Heidi Eterovi}, voditeljice UNDP-ovog projekta Dru{tveno odgovorno poslovanje, ~lanstvo u Global Compactu ne zna~i dobivanje pe~ata, zna~ke koji potvr|uju dru{tvenu odgovornost tvrtke, ve} obvezu trajnog napretka u primjeni deset na~ela. Naime, inicijativa nema ulogu policajca, koji provjerava tvrtke provode li ta na~ela. Tvrtke moraju svake godine predati izvje{}e i javnost informirati o svom napretku u primjeni na~ela Global Compacta.

ABN AMRO DRU[TVENO NAJODGOVORNIJA TVRTKA U EUROPI

U sredi{tu - proizvo|a~i obnovljive energije Me|unarodna banka sa sjedi{tem u Nizozemskoj ABN Amro, osvojila je ovogodi{nju nagradu Dru{tvena odgovornost. Nagradu im je dodijelila tvrtka za strate{ki konzalting Roland Berger Strategy Consultants sa CNN-om, kao slu`benim medijskim partnerom natjecanja Best of European Business.Vode}a njema~ka tvrtka Benteler AG osvojila je nagradu za najbolju veliku europsku tvrtku u kategoriji Rast. U istoj kategoriji, nagrada za srednje veliku tvrtku pripala je {panjolskoj tvrtki Gamesa Corporation Tecnologica, glavnom pru`atelju proizvoda i usluga na podru~ju obnovljivih energetskih izvora. Avioprijevoznik EasyJet nagra|en je u kategoriji Europeaness, zato {to je dolaskom u Europu uveo velike promjene na tr`i{tu. U istoj je kategoriji nagradu osvojila i {vicarska srednje velika kemijska tvrtka Sika AG. Portugalski Grupo EDP, jedan od najve}ih privatnih distributera energije u Brazilu, kao i najve}i svjetski proizvo|a~ energije iz vjetroelektrana osvojio je nagradu u kategoriji Prekograni~na suradnja. Proizvo|a~ vina i `estokih alkoholnih pi}a Pernod Ricard osvojio je nagradu u istoj kategoriji. Cilj je nagrada Best of European Business ukazati na uspjeh europskih tvrtki koje su, zahvaljuju}i vje{tinama vo|enja i inovativnim sposobnostima, ostvarile bolje rezultate od svoje konkurencije. Pobjednici su izabrani na temelju jednogodi{njeg analiti~kog istra`ivanja javno dostupnih podataka, u kojem se ocjenjivalo 8.000 europskih tvrtki.

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. ��

NAJAVLJUJEMO

HEP generalni sponzor 30. jubilarnog MIPRO-a 2007.

Pred nama je ve} trideseti, zna~i, jubilarni Me|unarodni skup MIPRO tradicionalno posve}en informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, elektronici i mikroelektronici. To je skup kojega Hrvatska elektroprivreda podupire godinama, a ove godine je njegov generalni sponzor. O~ekuje se vi{e od 1000 sudionika iz vi{e od dvadeset zemalja. Oni }e tijekom pet dana sudjelovati u radu MIPRO-a, na brojnim savjetovanjima (konferencijama), edukacijskim seminarima, radionicama, okruglim stolovima, plenarnim temama, pozvanim predavanjima te izlo`bi ICT i elektroni~ke opreme i usluga i jo{ na puno toga {to }e se od 21. do 26. lipnja o.g. doga|ati u prostorima Grand hotela Adriatic i hotela Admiral u Opatiji.

Kao i uvijek do sada, o~ekujemo posjet brojnih hepovaca, koji MIPRO potpuno opravdano do`ivljavaju svojim skupom. To potvr|uje i podatak da su prva dva predsjednika Hrvatskog dru{tva, a potom Hrvatske udruge MIPRO bili hepovci: Milan Bobetko i Josip Kljai}.

IVAN MRAVAK, PREDSJEDNIK PO^ASNOG ORGANIZACIJSKOG ODBORA MIPRO 2007

^lanovi HEP-a su, tako|er, zna~ajno prisutni i u organizaciji ovogodi{njeg skupa MIPRO. Predsjednik Uprave HEP-a d.d., mr. sc. Ivan Mravak, predsjednik je Po~asnog organizacijskog odbora, kojem su ~lanovi: Bo`idar Kalmeta, Dragan Primorac, Uwe Gregorius, Nadan Vido{evi}, Marie Helen Magenshab, Gordana Kova~evi}, Vojko Obersnel, Aleksa Bjeli{, Daniel Rukavina i Vedran Mornar.

Za ~lanove HEP-a svakako je najzanimljiviji tradicionalni HEP – seminar pod naslovom Informacijska i komunikacijska tehnologija(ICT) u vo|enju elektroenergetskog sustava. Taj seminar HEP bez prekida podupire ve} 18 godina, a namijenjen je zaposlenicima ~iji je posao vezan za podru~ja procesne informatike, telekomunikacija, za{tite, mjerenja i automatike. Seminar se koristi kao svojevrsna poslijediplomska edukacija za upoznavanje novih tehnologija i znanja, koji se u tom podru~ju razvijaju zapanjuju}om brzinom. Uz spomenuti seminar, predvi|eno je jo{ pet seminara s naslovima navedenim u www.mipro.hr pa ih ovdje ne}emo posebno navoditi.

SAVJETOVANJA O DEVET PODRU^JA I ZANIMLJIVE PLENARNE TEME

Savjetovanja (konferencije) na jubilarnom MIPRO-u pokrivaju devet bitnih podru~ja kojima se MIPRO bavi. To su: Telekomunikacije i informacije, Ra~unala u tehni~kim sustavima, Inteligentni sustavi, Sigurnost informacijskih sustava,Hipermedijski i grid sustavi, Poslovni inteligentni sustavi, Digitalna ekonomija,Ra~unala u obrazovanju te Mikroelektronika, elektronika i elektroni~ka tehnologija. Na tim savjetovanjima, koja ~ine sredi{nji dio MIPRO-a, prezentirat }e se vi{e od 200 referata autora iz dvadesetak zemalja. Tri najbolja rada dobit }e posebne nagrade.

Za prosje~nog posjetitelja skupa MIPRO, svakako

sredi{nji dio skupa je sve~ano otvaranje s plenarnim temama. Ove godine predvi|ene su dvije takve teme. Jedna je jubilejska plenarna tema MIPRO – ju~er, danas, sutra koju }e prezentirati Petar Biljanovi}, predsjednik Programskog odbora MIPRO-a i koja }e oslikati djelovanje MIPRO-a u tridesetgodi{njem razdoblju te predvidjeti ulogu MIPRO-a u {irenju znanja u na{oj sredini.

Drugu plenarnu temu prezentirat }e Dalibor F. Vrsalovi}, kojega ne treba posebno predstavljati, pod naslovom Programer budu}nosti – pet generacija platformi za razvoj poslovnih aplikacija. U svom izlaganju, Dalibor F. Vrsalovi} prelomit }e pet generacija platformi za razvoj poslovnih aplikacija kroz trideset godina postojanja MIPRO-a, s posebnim naglaskom na politiku upravljanja velikim sustavima. Bit }e to svakako zanimljivo izlaganje za vrhunske menad`ere, ali i za sve one koji se bave razli~itim aspektima upravljanja.

O RAZVOJU I U PLANIRANJU RAZVOJA MIKRIPROCESORA U SVIJETU IZ PRVE RUKE

Od tema zanimljivih za {iri krug sudionika, navedimo pozvano predavanje Darka Gojanovi}a zadu`enog za razvoj mikroprocesora u ameri~kom INTEL-u Inside the Microprocessor. U tom predavanju pokazat }e se veza onoga {to mikroprocesor radi i onoga {to se doga|a unutar mikroprocesora na do sada nepoznat na~in. S obzirom na to da je rije~ o jednom od klju~nih ljudi u razvoju i u planiranju razvoja mikriprocesora u svijetu, sudionici MIORO-a 2007 bit }e u prigodi iz prve ruke ~uti najnovije informacije. Tu je i Wyatt Starnes, jedan od klju~nih ljudi za sigurnost informacijskih sustava, koji }e govoriti o temi Why Traditional IT Security Methods are becoming Obsolete.

OKRUGLI STOLOVI - NAJPOSJE]ENIJI S RAZLOGOM

Jedan od najposje}enijih oblika rada na skupovima MIPRO su okrugli stolovi. Ove godine predvi|ena su tri, od kojih na prvo mjesto stavljamo onaj o inovativnosti kao va`nom faktoru u modernom i konkurentnom gospodarstvu, koji }e osvijetliti sve ono {to danas skra}eno zovemo inovativnim gospodarstvom. Organizator tog okruglog stola, zajedno s MIPRO-m, kompanija Ericsson Nikola Tesla.

Drugi okrugli stol bavit }e se pitanjima liberalizacije telekomunikacijskog tr`i{ta u na{oj zemlji, pri ~emu }e se sudionici upoznati s glavnim problemima koji se javljaju pri tomu.

Tre}i okrugli stol rezimirat }e skoro dvogodi{nja iskustva u primjeni Bolonjskog procesa na na{im sveu~ili{tima. Organizatori su sveu~ili{ta u Rijeci i Zagrebu, a pozvani su svi koji o tomu `ele ne{to re}i ili saznati.

IZLO@BA ICT I ELEKTRONI^KE OPREME I USLUGA I BROJNE PREZENTACIJE

Navedimo jo{ i tradicionalnu prate}u Izlo`bu ICT i elektroni~ke opreme i usluga, na kojoj }e izlagati vode}e doma}e kompanije sa prikazom svojih ostvarenja. Izlo`ba

Pet dana u svijetu znanja

^elnici HEP-a, svojim su uvodnim obra}anjima sudionicima skupa MIPRO, uvijek izra`avali i pru`ali veliku potporu: mr. sc. Ivan Mravak...

je popra}ena nizom prezentacija {to joj daje posebnu vrijednost, jer su prezentacije povezane sa pojedinim seminarima i savjetovanjima.

U ovoj najavi, dakako, nismo rekli sve. Odnosno spomenuli smo samo ono najzna~ajnije. Ali, svatko koga zanima vi{e mo`e kliknuti na www.mipro.hr ili poslati poruku na mipro@mipro.hr .

Jubilarni ovogodi{nji skup MIPRO prigoda je i da se ponovno na istom mjestu sastanu predstavnici brojnih kompanija, koje `ele otkriti {to je to novo u svijetu gospodarstva, obrazovanja i znanosti i koji `ele provjeriti gdje su oni u svemu tomu.

Atmosfera na MIPRO-u oduvijek je prijateljska, {to ga ne ~ini samo korisnim, nego i ugodnim.

Stoga, za`elimo vam dobrodo{licu na Jubilarni XXX. Me|unarodni skup MIPRO, od 21. do 25. svibnja 2007. u Kongresnom centru Grand hotela Adriatic u uvijek lijepoj Opatiji.

Prof. dr. sc. Petar Biljanovi}, predsjednik Programskog odbora

...mr. sc. Ivica Toljan...

...Ivo ^ovi}... ...Milan Bobetko

Za stru~njake HEP-a svakako je najzanimljiviji tradicionalni HEP seminar Informacijska i komunikacijska tehnologija u vo|enju elektorenergetskog sustava

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.��

RAZVOJ

Izgradnja svjetlovodne infrastrukture za potrebe procesnih i poslovnih sustava HEP-a

OPGW mre`a stigla u Dubrovnik! Marica @aneti} Malenica

Nepobitna ~injenica je da na{a tvrtka posljednjih nekoliko godina intenzivno ula`e u izgradnju svjetlovodne infrastrukture za potrebe procesnih i poslovnih sustava, posebice na podru~ju Dalmacije. Projekt izgradnje svjetlovodne mre`e HEP-a, nakon Splita i njegovog zale|a, krenuo je pro{le godine na svoj osvaja~ki put prema ju`noj Dalmaciji koji je, u svom kopnenom dijelu, uspje{no priveden kraju u o`ujku ove godine.

NA[I OBJEKTI NA JUGU NISU VI[E KOMUNIKACIJSKI OTOK

Naime, od utorka, 13. o`ujka, kada je u pogon pu{tena trasa svjetlovodne mre`e, a preko nje 3 x 1 Gigabit Ethernet, od MC Vrboran u Splitu do TS Komolac kraj Dubrovnika, na{i proizvodni, prijenosni i distribucijski objekti, smje{teni u najju`nijem dijelu zemlje, vi{e nisu svojevrsni komunikacijski otok. Jer, za razliku od klasi~nih komunikacijskih veza za potrebe poslovnih i procesnih sustava, koji su do sada bili u uporabi, svjetlovod - taj {irokopojasni informacijski medij, koji je upravo stigao i u njihovo dvori{te, predstavlja dobro utemeljenje za primjenu informacijsko-komunikacijskih rje{enja. Spomenimo da je OPGW mre`a do TS Komolac stigla trasom po DV 110 kV preko HE Zaku~ac – TS Kraljevac - TS Makarska - TS Opuzen – TS Ston – TS Komolac.

Izdvojen i specifi~an zemljopisni polo`aj objekata Elektrojuga, Pogona HE Dubrovnik i Prijenosnog podru~ja Split, te njihova slaba povezanost u TK sustav HEP-a, bili su valjan razlog za izradu zajedni~kog plana razvoja telekomunikacija za podru~je Dubrova~ko-neretvanske `upanije. Tehni~ka rje{enja tog plana trebala su odgovoriti zajedni~kim potrebama pogona HEP-a na podru~ju grada Dubrovnika (potrebama distribucije i proizvodnje) te na podru~ju @upanije (potrebama distribucije). Jednako tako je za potrebe sve tri djelatnosti, trebalo osigurati i veze na telekomunikacijski sustav HEP-a, s obzirom na to da su Pogon HE Dubrovnik i Elektrojug bili povezani preko TS Komolac na SPI PO Split, MC Vrboran, iznajmljenom vezom preko operatera javne telefonske mre`e, kapacitetom od samo 2 Mbit/s TS Komolac – CDU Vrboran. Neizgra|enost vlastite privatne telekomunikacijske mre`e na podru~ju @upanije (izvan podru~ja grada Dubrovnika), kao i lo{a povezanost s ostalim dijelovima HEP-a - bili su izvor velikih i stalnih tro{kova.

PRIJENOSNI TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV VISOKE RASPOLO@IVOSTI I KVALITETE

Za potrebe novog sustava daljinskog vo|enja Elektrojuga, bilo je potrebno realizirati prijenosni telekomunikacijski sustav visoke raspolo`ivosti i kvalitete, koji }e osigurati vezu centra upravljanja sa svakim objektom na terenu, kojeg se namjerava daljinski nadzirati i s njim upravljati, kao i s ostalim procesnim, poslovnim i drugim informacijskim sustavima.

Izgradnjom mre`e svjetlovodnih kabela do svakog pojedinog elektroenergetskog objekta bit }e mogu}e realizirati njihovo povezivanje u jedinstveni komutacijski

sustav preko SDH mre`e realizacijom SDH mre`e juga i gigabitne okosnice HEP-a, koriste}i pri tomu i sve prednosti primjene naprednih prijenosnih tehnolo{kih rije{enja (VoIP - Voice over IP).

OSIM KOPNENIH I SVJETLOVODNE PODMORSKE/KOPNENE OTO^NE TRASE

Prijenosni svjetlovodni sustav gradit }e se postupno u fazama, a nakon njegova zavr{etka, uz izbor optimalne opreme, bit }e zadovoljene potrebe svih telekomunikacijskih podsustava Juga. Ovom prvom fazom izgradnje svjetlovodne infrastrukture, realizirana je kopnena trasa OPGW mre`e i povezan je krajnji jug s postoje}om svjetlovodnom mre`om HEP-a. Osim kopnenih trasa, taj veliki infrastrukturni projekt povezivanja uklju~uje i svjetlovodne podmorske/kopnene oto~ne trase ~ime }e se, sukladno visokim zahtjevima na raspolo`ivo{}u i sigurno{}u telekomunikacijskih sustava za potrebe elektroenergetske mre`e HEP-a, osigurati i alternativni pravac komunikacijskog povezivanja, uzev{i u obzir razvu~enost kopnene trase.

Tijekom sljede}e godine zapo~inje realizacija oto~nih trasa, ~ime bi se povezali i elektroenergetski objekti na otocima (okosnicu svjetlovodne mre`e sa~injavat }e sljede}i objekti: TS Nere`i{}a na Bra~u, TS Stari Grad na Hvaru, TS Blato na Kor~uli i TS Ston na Pelje{cu, koja bi se s kopnom spajala s jedne strane na TS Dugi Rat, a s druge strane na TS Ston). Istodobno s polaganjem OPGW-a, obavit }e se i polaganje podmorskih svjetlovodnih kabela, ~ime bi se zaokru`ila svjetlovodna okosnica HEP-a na jugu.

Za realizaciju kopnene dionice bilo je potrebno, osim polaganja svjetlovoda posredstvom OPGW-a, osigurati i odgovaraju}u aktivnu mre`nu opremu LAN /WAN tehnologije. U tom tehni~kom rje{enju preuzeto je rje{enje razvoja Gbit Ethernet-a s podru~ja Splita prema Dubrovniku, koje je utemeljeno na CWDM sustavu, a realizirao se u suradnji Sektora za informatiku i telekomunikacije i tvrtke Computer Systems (CS). Cjelokupno pro{irenje WAN mre`e izme|u elektroenergetskih objekata juga oslonjeno je na klju~ne objekte Gigabit Ethernet mre`e: TS Komolac, TS Ston i TS Opuzen.

POSAO STOLJE]A NA PODRU^JU INFRASTRUKTURNE POTPORE POSLOVNIM PROCESIMA U HEP-u

S obzirom na dislociranost objekata energetske prijenosne mre`e i dugogodi{njih potreba za njihovim sigurnim telekomunikacijskim povezivanjem, Odjel telekomunkacija PrP-a Split od samog po~etka je bio aktivno uklju~en u ideju, a kasnije i u planiranje izgradnje svjetlovodne mre`e prema jugu. Uz Odjel telekomunikacija, svoj doprinos ovom slo`enom infrastrukturnom projektu dali su, u operativnim radovima, nadzoru, izvje{}ima i koordinaciji niza aktivnost, i zaposlenici Odjela odr`avanja dalekovoda te Odjela zamjena i prilago|enja splitskog PrP-a, a sve u suradnji sa splitskim Odjelom Sektora za

informatiku i telekomunikacije, koji je poslove kordinirao s informati~kim odjelima Pogona HE Dubrovnik i Elektrojuga. Koordinaciju realizacije projekta izgradnje OPGW mre`e juga nadgledao je Tim za Dalmaciju u kojem su: Milivoj Andri}, Zvonimir [unji} (Prp Split, Odjel telekomunikacija), @eljko Kova~ (Sektor za informatiku i telekomunikacije, Odjel Split), Sre}ko Aljinovi} (PrP Split, Odjel odr`avanja DV) i Mijo Tadinac (PrP Split, Odjel zamjena i prilago|avanja). Od vanjskih suradnika spomenimo projektante na razradi projektnih rje{enja - Projektni biro Split i Eting te izvo|a~a radova - Dalekovod. Sude}i po reakcijama vode}ih ljudi ovog projekta, upravo je priveden kraju posao stolje}a na podru~ju infrastrukturne potpore poslovnim procesima u HEP-u.

Rekli su… Milivoj Andri}:

- U pro{losti smo, zbog nepostojanja infrastrukture juga, komunikacijsko povezivanje rje{avali zakupom kanala u javnoj telekomunikacijskoj mre`i, a zbog ograni~enosti resursa postoje}ih telekomunikacijskih sustava, to je stvaralo stalne tro{kove. Realizacijom ovog infrastrukturnog projekta svjetlovodne mre`e, dobiva se sna`na, {irokopojasna platforma, orijentirana prema daljnjem razvoju informacijsko komunikacijskih sustava na razini HEP grupe.

@eljko Kova~: - S Dalmacijom je zapo~eto uvo|enje Gigabit

Ethernet (GE) mre`e u HEP-u (2001. godine), a uvjetno re~eno, i zavr{eno uvo|enjem dubrova~kog podru~ja, jer je u posljednje ~etiri godine pokriven ostatak Hrvatske (Rije~ko podru~je, Zagreba~ko podru~je, Slavonija, Istra). Time su zavr{ene sve infrastrukturne pripreme za konsolidaciju IT sustava, a velika ve}ina LAN-ova HEP-ovih objekata (DP, PP, PrP) je uklju~ena u brzu GE LAN/WAN HEP-ovu mre`u.

Prvom fazom izgradnje svjetlovodne infrastrukture, realizirana je kopnena trasa OPGW mre`e i povezan krajnji jug s postoje}om svjetlovodnom mre`om HEP-a

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. ��

U Ormar TK i LAN …

… i pomo}ni stup u HE KraljevacPortal uvoda u TS Makarska

Priprema niti OPGW-a za spajanje u uvodni kabel…

…{linga na stupu u TS Opuzen Rad na dalekovodu 110 kV Opuzen – Plo~e- Makarska Priprema PEHD cijevi u TS Ston

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.�0

POD POVE]ALOM

Slu`ba za razvoj i investicije Elektroistre Pula

Mijenjati i dopuniti op}e uvjete, pravilnik i aplikaciju Ivica Tomi}

U Slu`bi za razvoj i investicije DP Elektroistra Pula dr`e da je, kako su to naglasili i u Elektri Zagreb, izdavanje EES i izvo|enje novih priklju~aka prema novim propisima koji vrijede od travnja 2006. godine u sada{njim uvjetima nemogu}a misija. Zato predla`u izmjenu i dopunu Op}ih uvjeta za opskrbu elektri~nom energijom, Pravilnika o naknadi za priklju~enje te dopunu aplikacije „Biling“

Kada smo rukovoditelja Slu`be za razvoj i investicije u Elektroistri mr. sc. Milana Damiani}a zamolili da nam opi{e s kakvim te{ko}ama se suo~avaju radnici njegove slu`be, a posebice Odjela za EES i priklju~enje, kazao nam je: „Pro~itao sam u Vjesniku HEP-a tekst o toj problematici u Elektri Zagreb i mogu re}i da su problemi gotovo identi~ni. Sve je isto, samo se razlikuju brojke.“

Zato kre}emo od brojki. U 2006. godini Elektroistra je imala ukupno 135.536 kupaca od ~ega 118.133 ku}anstva i 17.175 kupaca u kategoriji poduzetni{tva. U posljednje tri godine broj kupaca se pove}ava za otprilike 3.500 novih kupaca godi{nje. Velik je to rast. Kada se gleda cijeli HEP ODS to je oko 14 posto od ukupnog broja novih kupaca u cijeloj Hrvatskoj. Kada se ima u vidu da je, po ve}ini pokazatelja, Elektroistra tek {est do sedam posto HEP ODS-a, vidljivo je da je broj novih kupaca na podru~ju Istre dvostruko ve}i od hrvatskoga prosjeka, a s tim postocima valja se svakodnevno hrvati. Pro{le, 2006. godine u Elektroistri je izdano 2.700 PEES, a sveukupno je izdano ~ak 5.186 razli~itih elektroenergetskih suglasnosti (za stalne priklju~ke, privremene priklju~ke gradili{ta i ostale privremene priklju~ke), od ~ega 2.068 u Puli, a

ostatak u ostalih {est pogona ovoga DP-a. A u Odjelu za EES i priklju~ke u Puli kojim rukovodi diplomirani in`enjer Sini{a Jergovi}, samo petoro djelatnika izravno radi na izdavanju EES. To su tehni~ari Vladislav Jedrej~i}, Giordano Toffetti, Damir Beni}, Robert Zovi} i Igor Kopri~anec, a neizravno je na tim poslovima anga`irano jo{ pet djelatnika , uz rukovditelja Odjela, Ljubo Babi} ing.el.,Vlatka Kalac, Marina Mihovilovi} i odnedavno Loreta Leonardelli. Tom broju treba pridodati i po jednog do dva djelatnika u pogonima izvan Pule. Sve u svemu premalen broj ljudi za ogroman posao. U Odjelu tvrde da je s novim propisima papirologija pove}ana za vi{e od tri puta. Rok od 30 dana za nove priklju~ke ~esto je nemogu}e ispuniti, posebice kada treba, primjerice, prokopati cestu {to je ~est slu~aj. Obi~no je nemogu}e u roku od mjesec dana samo pribaviti potrebne suglasnosti od @upanijskih (Hrvatskih) cesta, lokalne samouprave, komunalnih tvrtki, {umarije... A imovinsko pravni odnosi su poseban, ~esto gotovo nerje{iv problem.

No umjesto da kukaju u Elektroistri poduzimaju sve {to je u njihovoj mo}i da udovolje kupcima, a imaju i konkretne prijedloge za one koji donose propise:

„Radi nedoumica u tuma~enju pojedinih ~lanaka potrebno je `urno donijeti sveobuhvatan naputak za primjenu Op}ih uvjeta za opskrbu elektri~nom energijom ili jo{ bolje pokrenuti izmjene i dopune Op}ih uvjeta i u njih ugraditi sva, kroz praksu ste~ena, saznanja. Tako|er je potrebno izmijeniti i dopuniti Pravilnik o naknadi za priklju~enje, a aplikaciju „Biling“, koja je u vrijeme kada je zapo~eto s njezinom izradom odgovarala tada{njoj organizaciji i sistematizaciji rada u DP-ima treba doraditi, odnosno u nju ukomponirati prvi nedostaju}i dio, koji se ti~e izdavanja PEES, EES i svih potrebnih ugovora s kupcima, s kompletnim prate}im programima i bazama podataka koje su nu`ne za izradu tro{kovnika priklju~aka, raznih potrebnih analiza (npr. o prikupljenim finacijskim sredstvima za pojedine nove "zone" gdje je potrebna izgradnja novih trafostanica), sve s ciljem

pravovremenog i kvalitetnijeg planiranja i izgradnje novih elektroenergetskih gra|evina nu`nih za napajanje novih kupaca“ kazao nam je rukovoditelj Slu`be za razvoj i investicije u Elektroistri Milan Damiani} dodaju}i da se u izradu va`e}ih propisa o~ito krenulo s dobrima namjerama, ali da praksa tra`i bolja ili barem bitno pobolj{ana rje{enja.

Damiani} posebno nagla{ava va`nost pilot web-aplikacije „PIDO-ELEKTROISTRA“ koju dovr{ava zagreba~ki FER, a koja }e omogu}iti lak{e pra}enje izgradnje velikog broja gra|evina u DP-u, brzo dobivanje to~nih podataka o stanju svake gra|evine, te mogu}nost izrade razli~itih analiza. Ukoliko se valjanost nove aplikacije potvrdi u Istri, ona }e biti primjenjivana i u ostalim DP-ima diljem Hrvatske. Druga, ne manje va`na aplikacija, prema mi{ljenju Damiani}a jest GIS-aplikacija jer }e ona omogu}iti svim odjelima unutar Slu`be za razvoj i investicije, ali i ostalim tehni~kim dijelovima DP-a lak{e i br`e obavljanje svakodnevnih poslova.

Kao op}i zaklju~ak analize primjene novih propisa o EES i priklju~cima na terenu, name}e se potreba prilago|avanja propisanog praksi, izrada novih softwerskih aplikacija, te kadrovsko ja~anje slu`bi i odjela koji se bave ovim poslom.

U ovome ~lanku nema prostora za detaljnije pisanje o velikim investicijama Elektroistre koje su u tijeku i koje su svaka za sebe, posebna tema, a uzrokovane su pojavom novih ve}ih kupaca. Zato }emo ih samo spomenuti: Tvornica duhana Rovinj u Kanfanaru (TS 110/20 kV Savi~enta - pred zavr{etkom), Tvornica kamene vune Rockwool (budu}a TS 110/20 kV Tupljak), Dragonera (budu}a TS 110/20 kV Fa`ana) i Golf Marlera - Li`njan (budu}a TS 110/20 kV Medulin). U svim ovim investicijama o kojima smo ve} pisali u Vjesniku ili }emo pisati u nekom od sljede}ih brojeva nezaobilazano mnogo posla pro|e kroz ruke zaposlenika Slu`be za razvoj i investicije.

Sini{a Jergovi}, dipl.ing.el., rukovoditelj Odjela za EES i priklju~enje: godi{nje dobivamo 3.500 novih kupaca.

Rukovoditelj Odjela za razvoj mre`a Milan Leni}: pratimo oko 150 investicija, a veliki nam je problem pronala`eje parcela za smje{taj novih TS

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. ��

Marina Mihovilovi}, ekonomistica u Odjelu za EES i priklju~enje ima kao i svi pune ruke posla

Vladislav Jedrej~i}, elektrotehni~ar u odjelu za EES i priklju~enje – jedan od najiskusnijih

OSTALI ODJELI U SLU@BI ZA RAZVOJ I INVESTICIJE ELEKTROISTRE

Slu`ba se sastoji od ~etiri odjela. Osim Odjela za EES i priklju~ke tu su i Odjel za razvoj mre`a, Odjel za planiranje i investicije i Odjel za tehni~ku dokumentaciju. Svi odjeli imaju pune ruke posla jer su poslovi koje rade me|usobno blisko povezani i ~esto uvjetovani jedan drugim.

Odjel za razvoj i mre`e vodi diplomirani in`enjer elektrotehnike Milan Leni}, a poma`u mu jo{ samo trojica, in`enjer Edi Gu{tin i diplomirani in`enjeri Doriano Zagri} i Kristijan Ben~i}. Premalo za odjel od kojeg se o~ekuje pra}enje (u ovom trenutku) oko 100 gra|evina (SN, TS 10(20)/0,4 kV i NNM) na podru~ju sjedi{ta DP-a, dakle u Puli, i jo{ pedesetak gra|evina u pogonima, koje su najve}im dijelom uvjetovane zahtjevima novih kupaca ili pove}anjem snage postoje}ih. Problem je {to jedinice lokalne samouprave ~esto otvaraju istodobno vi{e urbaniziranih zona, te ~injenica da je sve te`e prona}i lokaciju za smje{taj novih trafostanica.

Ni{ta manje nije zaposlen ni Odjel za planiranje i investicije kojim rukovodi diplomirani in`enjer Nikola Svi~arovi}. Od in`enjera Milana Marinovi}a, Danka Vla~i}a, Maria Rosande (uskoro odlazi u mirovinu) i Davora Bo`aca, te tehni~ara Dragana Drobnjaka i Nade Ferri (uskoro odlazi u mirovinu) o~ekuje se da u svom dijelu posla prate izgradnju stotinu novih objekata. A rje{avati danas imovinsko-pravne odnose i u privatnom i u dr`avnom, odnosno vlasni{tvu lokalne samouprave, sve je samo ne lagan posao. Vlasni~ke knjige su nesre|ene, nerijetko se ne zna ni tko je vlasnik, ~esto je vlasnika veliki broj od kojih su neki nedostupni, a kada nije takav slu~aj, rje{avanje papirologije na koju Elektroistra ne mo`e utjecati traje mnogo dulje od propisanog roka za izradu priklju~ka.

I na koncu Odjel za tehni~ku dokumentaciju koji tek treba dobiti rukovoditelja. U njemu diplomirani in`enjer Livio Kri`man, te Vlado Dra{~i}, Jadranka Ragu`, Goran Lorencin, Nadija Sin~i}, Elvis Mi{an i Mirna Maksi} razmi{ljaju kako rije{iti problem velike koli~ine kabelske mre`e koja jo{ nije geodetski snimljena. Ina~e, ovome odjelu predstoji veliki posao na pripremi i uvr{tavanju velikog broja podataka u novu web-aplikaciju GIS, ~ija je izrada u tijeku.

I.T. Nikola Svi~arovi}, rukovoditelj Odjela za planiranje i investicije: imovinsko-pravne odnose sve je te`e rje{avati

Milan Damiani}, rukovoditelj Slu`be za razvoj i investicije DP Elektroistra Pula: sla`em se s kolegama iz Elektre Zagreb da je izdavanje suglasnosti i priklju~enje novih kupaca po va`e}im propisima i uz sada{nje kadrovsko stanje nemogu}a misija

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.��

Postoje}e TK kabele, ~ija je trasa du` isto~nog parkirali{ta, moralo se {to je mogu}e prije izmjestiti, a o kakvom je golemom poslu bila rije~ govore podaci: utro{eno je skoro 12 kilometara opti~kog i bakrenog kabela, polo`en je bakreni kabel te`ine blizu 10 tona, tijekom radova realizirano je nekoliko tisu}a bakrenih i opti~kih spojeva, a na spajanje kabela utro{eno je vi{e od 100 sati neprekidnog rada vi{e osoba odjedanput

Vijest o izgradnji nove zgrade sjedi{ta HEP-a na lokaciji Ulica grada Vukovara 37 na isto~nom parkirali{tu, do~ekana je s veseljem zaposlenika, jer to zna~i nove radne prostore, bolje uvjete za rad i nova mjesta za parkiranje automobila. No, prije po~etka gradnje, bilo je potrebno obaviti odre|ene pripreme.

Naime, zgrada Nacionalnog dispe~erskog centra (NDC) najve}e je sredi{te HEP-ove telekomunikacijske mre`e. Osim velike koli~ine opreme instalirane u samoj

zgradi, do zgrade vodi i velik broj telekomunikacijskih kabela (opti~kih i bakrenih), {to tu zgradu ~ine i glavnim HEP-ovim ~vori{tem. Nagla{avamo da se telekomunikacijskim kabelima (TK) ostvaruje vo|enje i upravljanje hrvatskim elektroenergetskim sustavom, pru`anje usluga HEP-u (lokalne mre`e – LAN, pristup Internetu, e-mail, baze podataka, procesne potrebe) te vanjskim korisnicima na otvorenom tr`i{tu telekomunikacija (pristup Internetu, povezivanje lokacija, me|unarodni promet). Zna~i, rije~ je o velikoj koli~ini opti~kih i bakrenih kabela (nekoliko desetaka opti~kih kabela prema objektima i korisnicima HEP-a, opti~ki kabeli za povezivanje lokalne mre`e zgrade NDC-a, bakreni kabeli za povezivanje zgrada, bakreni kabeli za povezivanje TS Resnik i TS Rakitje te opti~ki i bakreni kabeli za vezu prema HT-u).

OPSE@NE PRIPREME U KRATKOM ROKU…

Zbog toga su u Sektoru za informatiku i telekomunikacije {irom otvorena vrata velikog projekta - projekta pod nazivom „Izmje{tanje telekomunikacijskih kabela na lokaciji Ulica grada Vukovara 37“. Naime, zaklju~ak s prvog sastanka za koordinaciju izgradnje nove zgrade bio je: svi postoje}i TK kabeli, ~ija trasa prolazi upravo du` isto~nog parkirali{ta moraju se {to je mogu}e prije izmjestiti. Sektor za informatiku i telekomunikacije dobio je zada}u provedbe posla te koordinaciju prema ostalim dru{tvima (HEP OPS i HEP ODS). U tom trenutku, otvorena su brojna pitanja na koje je trebalo dati odgovor. Bilo je potrebno: izraditi projekt izmije{tanja TK kabela; prona}i novu trasu kabela i spojne to~ke; na}i odgovaraju}e bakrene kabele na tr`i{tu i naru~iti ih; polo`iti nove kabele u novu trasu; prona}i izvo|a~e

ZAHVATI

Izmije{tanje telekomunikacijskih kabela na lokaciji Ulica grada Vukovara 37

Dramati~an posao nije se ni osjetio

Najzaslužniji za dobro obavljeni posao iz Službe za telekomunikacije (s lijeva na desno): Marko Mužar, Davor Rakoš, Vjeran Šimunić, Karolina Stanković, Darije Domić, Ante ^uljak, direktor Sektora za informatiku i telekomunikacije mr. sc. Branimir Delić, Neven Milinović, Suzana Javornik-Von~ina, Božidar Šipek, rukovoditelj Službe za telekomunikacije Josip Stepinac i Branko Tokić (odsutni Robert Šimić i Zvonko Boronjek)

radova za spajanje opti~kih i bakrenih kabela i na kraju - realizirati prespajanje. Povrh toga, trebalo je sve to provesti u {to je mogu}e kra}em roku!

Uz velike napore, uspje{no je svladana ve}ina navedenih problema: prona|ena je nova trasa za sve TK kabele unutar trase niskonaponskih kabela Elektre Zagreb oko zgrade; pokrenuta je izrada idejnog projekta izmije{tanja u Elektroprojektu; anga`iran je izvo|a~ Sveti Kri` Za~retje koji je pripremio trasu, polo`io cijevi, a potom i same kabele, pripremio sve potrebne zdence i ozna~io stare i nove kabele; nabavljen je bakreni kabel od strane tvrtke RS kabel i anga`irani su izvo|a~i Foton K.G.S. za radove na spajanju opti~kih kabela, Telefonvod na spajanju bakrenih kabela i CS na spajanju opti~kih kabela za lokalne mre`e. Uz iznimno veliku anga`iranost zaposlenika Sektora za informatiku i telekomunikacije, a i kolega iz HEP OPS-a, HEP ODS-a, kao i izvo|a~a - sve spomenute pripreme obavljene su u doista kratkom roku i sve je bilo spremno za realizaciju posla, odnosno izmije{tanje kabela.

…IZMIJE[TANJE MO@E ZAPO^ETI

Proces izmije{tanja jednog kabela sastoji se od rezanja kabela na dva mjesta te spajanje na novopolo`eni kabel. Najve}i problem svakako je bilo vrijeme izvo|enja, jer se – kako je uvodno nagla{eno - tim kabelima pru`aju usluge nu`ne za poslovanje HEP-a i vanjskih korisnika. Priprema je razra|ena do najsitnijih pojedinosti kako bi se vrijeme radova smanjilo {to je mogu}e vi{e. U tu svrhu, anga`irana su po dva tima za spajanje kabela, odre|eni su prioriteti pojedinih usluga za spajanje, a i za termin radova odabran je vikend 23. do 25. velja~e. Za radove na spajanju optike predvi|eni su no}ni termini od 22 sata nave~er do {est sati ujutro sa petka na subotu (23. na 24. velja~e) i sa subote na nedjelju (24. na 25. velja~e), dok je bakreni kabel prema HT-u spajan tijekom dana u subotu.

DVA DO DVA I POL SATA PO JEDNOM KABELU

Sektor je preko nadzornog sustava najprije pratio stanja svih usluga na kabelu. Na dogovoreni znak, izvo|a~i bi prerezali kabel, a potom kroz zdence izvukli njegov kraj i pripremili ga za spajanje. Uslijedilo bi spajanje svih niti u kabelu „splice“ metodom. Nakon zavr{etka spajanja, provjeravalo se funkcioniranje svih usluga, uz mjerenje gu{enja na svim nitima opti~kim reflektometrom i tek uz potvrdu ispravnosti svih usluga, kabel je mogao biti dovr{en. Prosje~no vrijeme radova na jednom kabelu bilo je pribli`no dva do dva i pol sata.

Premda se u teoriji ~ini da je postupak jednostavan za realizaciju, praksa je ipak ne{to potpuno drugo, a `ivotne okolnosti pridodaju i neke nove za~ine. Tako u tim ranojutarnjim satima nije manjkalo strke, panike, tr~anja od zdenca do zdenca,

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. �3

zapinjanja kabela prigodom izvla~enja, uz stalno prisutni strah zbog utrke s vremenom, a pred kraj radova i sklapanja o~iju od umora. Svakako treba re}i da nam je vrijeme bilo naklonjeno, a pomogli su i hektolitri kave koji su nas dr`ali budnima. Da ba{ sve ne pro|e potpuno glatko, pobrinuo se i gospodin Murphy ~iji poznati zakon ka`e: da ako ne{to mo`e po}i po zlu, po}i }e... [alu na stranu, ni{ta nije po{lo ba{ po takvom zlu. Naime, u hodu su rije{eni i neki naizgled ve}i problemi, poput problema zabetoniranog kabela ({to se moglo otkriti tek prigodom njegova rezanja), problema rezanja krivog kabela i spajanje kabela u za to predvi|enom terminu. O va`nosti radova najbolje govori i prisustvo direktora Sektora mr. sc. Branimira Deli}a tijekom no}nih radova. Uz sve prepreke i pote{ko}e, ipak su svi radovi na predvi|enom spajanju optike i bakra tijekom vikenda - uspje{no zavr{eni.

IZMIJE[TANJE TAKO VELIKOG BROJA TK KABELA, PRAVA JE RIJETKOST

U tjednu od 26. velja~e do 4. o`ujka obavljeni su i radovi na spajanju bakrenih i opti~kih kabela za lokalnu mre`u. Za ~etvrtak i petak ostala su dva najva`nija magistralna kabela prema Resniku i Rakitju. Naime, ta su dva kabela specifi~na po svojoj izvedbi (kombinirani bakreni i opti~ki kabel, {to zna~i da je bila potrebna posebna koordinacija radova na optici i bakru) i va`nosti, jer su to magistralni kabeli koji slu`e za vo|enje velikih trafostanica Rakitje i Resnik, a ujedno su i magistralni pravci HEP-ove TK mre`e prema Rijeci i Splitu. Uz dobru koordinaciju bez ve}ih problema uspje{no su zavr{eni i radovi na magistralnim kabelima te je nakon zavr{nih radova na spajanju bakra projekt «Izmje{tanja TK kabela» 4. o`ujka slu`beno zavr{en. Ve} 5. o`ujka, na gradili{te su iza{li bageri, ~ime je zapo~eo iskop za temelje nove zgrade HEP-a.

Rezimiraju}i sve {to je u~injeno, odra|en je golemi posao. Istodobno izmije{tanje tako velikog broja TK kabela, prava je rijetkost na tr`i{tu, a uspje{na realizacija u tako kratkom roku doista zaslu`uje pohvale. Evo i nekoliko zanimljivih podataka: utro{eno je skoro 12 kilometara opti~kog i bakrenog kabela, te`ina polo`enog bakrenog kabela iznosi blizu 10 tona, tijekom radova realizirano je nekoliko tisu}a bakrenih i opti~kih spojeva, a na spajanje kabela utro{eno je vi{e od 100 sati neprekidnog rada vi{e osoba odjedanput. Ono {to je najva`nije, napravljen je veliki posao, a da to nitko - osim izravnih sudionika – ni primijetio nije, jer su sve usluge HEP-a funkcionirale normalno.

Stoga, svi sudionici zaslu`uju pohvale i ~estitke. Slo`eni i opse`ni posao dobro su pripremili, izdr`ali borbu s rokovima i uspje{no realizirali projekt izmije{tanja TK kabela na lokaciji Ulica grada Vukovara, broj 37.

Neven Milinovi}

RAZVOJ

Nova poslovna zgrada novog Pogonskog ureda HEP Plina u Belom Manastiru

U Belom Manastiru, 27. o`ujka o.g., gradona~elnik Davorin Bubalovi} i direktor HEP Plina d.o.o. Darko Bajto, otvorili su novu poslovnu zgradu novog Pogonskog ureda Beli Manastir. Nalazi se u najstro`em sredi{tu grada, u Ulici Republike 14, a sve~anom su otvorenju iz HEP Plina bili nazo~ni direktor Sektora za pogon i odr`avanje Zlatko Tonkovi}, direktor Sektora za opskrbu Zvonko Ercegovac, direktor Sektora za tehni~ke poslove Zoran Pul, direktor TE-TO Osijek Tihomir Antunovi}, direktor HEP Toplinarstva Pogon Osijek Ivica Mihaljevi} te brojni gosti. Trenuta~no u Pogonskom uredu Beli Manastir rade dva zaposlenika – Davor Horvat i Antonio Veber, uz ispomo} iz Osijeka, a ubrzo }e se njihov broj pove}ati.

Prigodom sve~anosti otvorenja, nazo~nima se obratio direktor HEP Plina d.o.o. Darko Bajto, koji je rekao:

- Ovdje u Belom Manastiru polo`eno je 70 kilometara distribucijske mre`e, koja }e tijekom travnja ove godine biti pu{tena u rad. HEP Plin je ulo`io 50 milijuna kuna za radove koji su izvedeni na podru~ju grada Belog Manastira, tako da je plin pro{ao kroz sve ulice ovoga grada. Magistralni plinovod Plinacra je zavr{en, a njima jo{ predstoji punjenje mre`e i ispitivanje instalacija. Od danas na ovoj lokaciji gra|ani Belog Manastira i drugih baranjskih mjesta, gdje }e se plin zapo~eti isporu~ivati ove godine, mogu dobiti sve informacije, upoznati se sa cijenom priklju~ka i izvo|enjem radova. Mo`emo re}i da u ovih nekoliko dana, dok jo{ ovaj ured nije bio formalno otvoren, bilo je veliko zanimanje gra|ana.

U Pogonskom uredu radit }e osam Baranjaca. Budu}i da HEP Plin, kao distributer ima najni`u cijenu plina u Hrvatskoj, vjeruje se da }e biti veliki broj zainte-resiranih gra|ana Belog Manastira.

^ESTITKE HEP PLINU ZA TEHNI^KI KVALITETAN POSAO – U PRIMJERENOM ROKU

Zadovoljstvo brzinom obavljenih radova izrazio je gradona~elnik Belog Manastira Davorin Bubalovi}, rekav{i:

- Do{ao je dugo o~ekivani dan. Naime, vi znate da su gra|ani ovog grada vi{e desetlje}a o~ekivali ovaj trenutak. Radovi su pri samom zavr{etku ili jesu zavr{eni pa se mojim sugra|anima ve} isporu~uje taj va`an energent. On je va`an i za najbolniju to~ku Belog Manastira, a to je nezaposlenost. Plinofikacija }e svakako dodatno o`ivjeti na{u poslovnu zonu pa budu}i investitori ne}e biti skepti~ni {to se ti~e opskrbe plinom. Plin je tu! Prema tomu, Beli Manastir je i u tom pogledu konkurentan sa susjednim gradovima Osje~ko-baranjske `upanije. ^estitam HEP Plinu na izvrsno obavljenom poslu koji je, ne samo tehni~ki kvalitetno napravljen, nego je svakako napravljen u primjerenom roku. Kada je zapo~elo kopanje po na{em gradu, nitko od nas nije mogao vjerovati da }emo u prolje}e dobiti plin. Apeliram na svoje sugra|ane da se priklju~e plinsku mre`u, a mi }emo njeno otvaranje obilje`iti tako {to }emo dvojici invalida Domovinskog rata besplatno priklju~iti plin. To je donacija HEP Plina i grada Belog Manastira. @elim da ovaj Pogonski ured dobro radi, jer to je zna~ajan preduvjet, bez kojeg se ne mo`e. Ovo je najmanji korak u cijelom tom poslu, u odnosu na veliki posao kojeg su napravili HEP Plin i Plinacro na terenu do ulaska u Beli Manastir. Istina, i ovo je bitan ~imbenik, koji je mogao biti mali kamen~i} spoticanja u ovom velikom poslu.

Denis Karna{

Veliko zanimanje Baranjaca za plin

Novi Pogonski ured otvorili su direktor HEP Plina Darko Bajto i gradona~elnik Belog Manastira Davorin Bubalovi} i pritom nisu skrivali zadovoljstvo

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.�4

Nagla{avamo va`nost rada kontrolno-ispitnih laboratorija, kao institucija koje nezavisno i objektivno obavljaju periodi~ka ispitivanja dielektri~nih svojstava alata i opreme, ali jednako tako i funkcionalnih, mehani~kih i elektromagnetskih svojstava alata, ure|aja i objekata

Koliko pozornosti pridajemo provjeri ispravnosti alata, ure|aja i za{titne opreme koju koristimo? Je li u redu rok za njihovo redovito ispitivanje, preduga~ak ili prekratak? Po{tujemo li na kraju propisane ispitne roko-ve? To su samo neka od pitanja koja bi svaki zaposlenik i rukovoditelj trebao postaviti sam sebi prije nego zapo~ne s njihovom upotrebom u svakodnevnom poslu.

Nakon godine dana rada u kontrolno-ispitnom laboratoriju HEP Nastavno obrazovnog centra (HEP NOC) i ispitivanja nekoliko stotina uzoraka, smatramo da bismo mogli donijeti odre|ene zaklju~ke i ponuditi pomo} svima koji jo{ nisu koristili na{e usluge.

Podsje}amo da je HEP NOC ustrojio i osposobio kontrolno-ispitni laboratorij u kojem je mogu}e ispitivati za{titnu izolacijsku opremu i alate za rad na distribucijskim postrojenjima 10, 20 i 35 kV, kao {to su: izolacijske rukavi-ce, indikatori napona, motke za postavljanje kratkospojnika i uzemljiva~kih u`adi, manipulacijske motke, izolacijska klije{ta za va|enje VN osigura~a, izolacijske pregrade te izolacijske motke i alate za rad pod naponom. Osim toga, razli~iti subjekti svakodnevno od nas tra`e iskazivanje vrijednosti veli~ina tipi~nih za izgradnju i rad elektroener-getskih objekata, po~ev{i od elektromagnetskih zra~enja, intenziteta buke i rasvjete pa sve do provjere mehani~kih svojstava konstrukcija i ure|aja. Jasno je da nijedan samo-stalni laboratorij usko specijaliziran za odre|enu djelatnost nije u mogu}nosti ispuniti sve te zahtjeve.

PARTNERSTVO

Me|ulaboratorijska suradnja HEP NOC- a i Dalekovoda podi`e razinu standarda usluga ispitivanja

Uzorni model za hrvatske laboratorije Vladimir Caha

Ispitivanja prigu{iva~a vibracija, rastojnika i rastojnika prigu{iva~a

Upravo su zbog toga HEP NOC i Dalekovod potpisali Ugovor o me|ulaboratorijskoj suradnji, kojim se njihovi kontrolno-ispitni laboratoriji udru`uju u nastupu prema tr`i{tu, ali i HEP-u otvaraju mogu}nosti zadovoljavanja vlastitih potreba za potrebnim ispitivanjima.

Nagla{avamo va`nost rada kontrolno-ispitnih laboratorija, kao institucija koje nezavisno i objektivno obavljaju periodi~ka ispitivanja dielektri~nih svojstava alata i opreme, ali jednako tako i funkcionalnih, mehani~kih i elektromagnetskih svojstava alata, ure|aja i objekata. Vrlo ~esto su kontrolno-ispitni laboratoriji jedini mehanizmi koji korisnicima jam~e kvalitetu i pouzdanost nove i kori{tene opreme, ali i jedini mehanizmi koji kompetentno donose nezavisne odluke o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti ispitanih uzoraka.

KONTROLNO-ISPITNI LABORATORIJ DALEKOVOD - NA[ NOVI PARTNER

U ovom napisu, ~itateljima HEP Vjesnika predstavljamo na{eg novog partnera, vrhunski kontrolno-ispitni laboratorij Dalekovod.

Laboratorij Dalekovod osnovan je 1963. godine, od kada se pokre}u mnogi razvojni i istra`iva~ki projekti. Laboratorij je u cijelosti ustrojen prema normi HRN EN ISO/IEC 17025-2006, a za svoj rad je tehni~ki opremljen i kadrovski ekipiran neovisno o ostalim organizacijskim cjelinama Dalekovod d.d., ~ime je ostvaren zahtjev objektivnosti i vjerodostojnosti ispitivanja.

Djelatnost Laboratorija Dalekovod obuhva}a ispitivanja: mehani~kih svojstava materijala; proizvoda ovjesne i spojne opreme za dalekovode, trafostanice i ostala elektroenergetska postrojenja; prigu{iva~a vibracija i rastojnika prigu{iva~a; mehani~kih svojstava stupova i ostalih metalnih konstrukcija; kontaktne opreme za `eljeznicu; kvalitete vru}eg pocin~avanja. Jednako tako, provjeru ispravnosti nateznih dizalica; ispitivanje i kontrolu tla~ne ~vrsto}e betona i ispitivanje, periodi~ki pregled i punjenje vatrogasnih aparata. U Laboratoriju se obavljaju i mjerenja i to: intenziteta buke; rasvjete; visokofrekventnih elektromagnetskih polja; niskofrekventnih elektromagnetskih polja frekvencije do 50 Hz te prora~un ja~ine i snage zra~enja elektromagnetskih polja u frekventnom podru~ju do 300 GHz i davanje stru~nih mi{ljenja i konzalting.

Hrvatska Akreditacijska agencija je Laboratorij Dalekovod akreditirala prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2006 te mu izdala ovla{tenje broj: 1051/05 za ispitne metode prema normama: IEC 61284:1997; BS 3288: Part1: 1997; HRN N.F2.010: 1979;

HRN EN ISO 2178: 1999; HRN EN ISO 1460: 2000; HRN EN ISO 1461: 2001; HRN C.A6.021: 1966; HRN C.A6.020: 1966; HRN IEC 61786: 2001; DIN VDE 0848-1: 2000 i HRN EN 61566: 2001. Laboratorij Dalekovod je punopravni ~lan udruge hrvatskih laboratorija CROLAB.

OBVEZE IZ PODRU^JA ZA[TITE OD NEIONIZIRAJU]IH ZRA^ENJA

Kako je posljednjih godina u elektroenergetskom podru~ju posebno nagla{ena opasnost za ljudsko zdravlje

uzrokovano zra~enjem elektroenergetskih objekata u okoli{, a prema uzoru na ve}inu razvijenih zapadnih europskih zemalja, i Republika Hrvatska je 1999. godine donijela Zakon o za{titi od neioniziraju}ih zra~enja (NN 105/99). Zakonom su propisane mjere za{tite, kao i zakonske obveze svih proizvo|a~a, vlasnika i korisnika izvora (NN 204/03).

Temeljem odredbi spomenutog Zakona i Pravilnika, proizlaze zakonske obveze vlasnika ve} postoje}ih, odnosno investitora novih elektroenergetskih objekata u smislu za{tite ljudskog zdravlja.

Prije svega, tijekom isho|enja gra|evinske dozvole za izgradnju novih elektroenergetskih objekata, obveza je investitora elaboriranje procjene o~ekivane razine elektromagnetskih polja. Nadalje, tijekom isho|enja uporabne dozvole, odnosno prigodom pu{tanja novoizgra|enog ili rekonstruiranog elektroenergetskog objekta u pogon, obveza vlasnika je pru`anje dokaza o izmjerenim razinama elektromagnetskog polja. Zakonom i Pravilnikom tako|er je propisana obveza, prema kojoj je vlasnik izvora zra~enja obvezan provoditi redovita periodi~ka mjerenja svih svojih izvora zra~enja.

Prema odredbama Pravilnika, procjene i mjerenja elektromagnetskih polja, mogu obavljati isklju~ivo organizacije koje je ovlastilo Ministarstvo zdravstva za obavljanje takvih djelatnosti.

UDRU@ENI LABORATORIJI, JAMSTVO USPJE[NOG RADA U BUDU]NOSTI

Laboratorij Dalekovod je nakon cjelokupnog postupka uskla|ivanja s va`e}im zakonskim i normativnim aktima (organizacijske sheme, kadrovska kompetentnost, tehni~ka opremljenost) ishodio rje{enje Ministarstva zdravstva za spomenute poslove (klasa: UP/l-542-04/05-09/2, urud`beni broj: 534-07-01/4-05-5), a temeljem toga i ovlasnicu Hrvatske akreditacijske agencije (HAA - klasa: 383-02/05-30/39, urud`beni broj: 569-04/1-05-33, broj akreditacije: 1051/05)

Osim ovlasnice HAA, Laboratorij Dalekovod je, sukladno normama i pravilnicima, ishodio i ovlasnicu od Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT).

Time Laboratorij Dalekovod, vlasnicima postoje}ih i investitorima budu}ih elektroenergetskih objekata nudi uspje{nu suradnju i na podru~ju za{tite od elektromagnetskih polja, usluge prora~una (procjene) ja~ine elektromagnetskih polja u frekventnom podru~ju do 300 GHz, kao i njihovo mjerenje u niskofrekventnom i visokofrekventnom podru~ju u okoli{u razli~itih izvora zra~enja.

Primjer me|ulaboratorijske suradnje izme|u kontrolno-ispitnog laboratorija HEP NOC-a i Laboratorija Dalekovod predstavlja uzorni model rada svih hrvatskih laboratorija. Vrlo je vjerojatno da }e takva udru`ivanja s ostalim laboratorijima biti jedino jamstvo uspje{nog rada u budu}nosti.

Na kraju recimo da je za sve potrebne informacije ili zahtjeve za ispitivanjem navedenih veli~ina dovoljno kontaktirati HEP NOC, koji }e u najkra}em mogu}em roku osigurati provo|enje zahtijevanog zadatka.

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. �5

POSLOVNA PRAKSA

Glavno radni~ko vije}e u Elektri Kri`

Doma}in 8. sjednice Glavnog radni~kog vije}a HEP Operatora distribucijskog sustava 15. o`ujka o.g. bila je Elektra Kri`. Svim ~lanovima GRV-a, pristiglim iz ~itave Hrvatske, dobrodo{licu u najmanjem sjedi{tu velike kri{ke Elektre za`elio je direktor Branko Kolari}. Tom je prigodom, iz Osijeka nazo~ne video-vezom pozdravio direktor Elektroslavonije dr. sc. Damir Pe~varac, naglasiv{i da u Osijeku dobro sura|uju s Radni~kim vije}em.

Doma}ini su uvodno dvadesetminutnim videozapisom prezentirali temeljne podatke i 65-godi{nju zanimljivu i uspje{nu povijest Elektre Kri`. Ukratko, podsjetimo da njezinih 384 zaposlenika skrbe o 76.524 kupaca rasprostranjenih na povr{ini od 3.992 ~etvorna kilometra u ~ak pet `upanija, deset gradova i 16 op}ina.

Na po~etku sjednice GRV-a, predsjednik Darko Horvatinovi} je izvje{}uju}i o radu GRV-a tijekom prve godine postojanja kada su odr`ali sedam redovitih i jednu izvanrednu sjednicu, rekao da je pozornost GSV-a bila osobito usmjerena na Kolektivni ugovor, o~itovanje o Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji HEP ODS-a te analizu njegove provedbe, Pravilnik o radu HEP ODS-a, {kolovanje radnika te brojna druga pitanja o radu u radni~kim vije}ima i problematici oko radnog zakonodavstva. Suradnja GRV-a i poslodavca ocijenjena je dobrom, ali ne i potpuno zadovoljavaju}om, zbog zaka{njelih i nezadovoljavaju}ih odgovora na brojna njihova pitanja.

U raspravi o Izvje{}u re~eno je da je Glavno radni~ko vije}e samo koordinator aktivnosti 21 radni~kog vije}a, koja najbolje poznaju probleme i doga|aje na lokalnim razinama. Nadalje je ukazano na nezadovoljavaju}u suradnju radni~kih vije}a s poslodavcem, na slabu informiranost radni~kih vije}a tijekom pro{logodi{nje provedene reorganizacije i sistematizacije u HEP ODS-u te na ~injenicu da u po~etku GRV nije za nju dalo svoju suglasnost. Nakon prihva}anja Izvje{}a, nakon rasprave je prihva}en Plan rada GRV-a za 2007. godinu. Naglasak u radu GRV-a bit }e na uspostavljanju jo{ boljih partnerskih odnosa sa poslodavcem, pobolj{anju rada GSV-a, pra}enju provedbe Kolektivnog ugovora, inzistiranju na dono{enju Plana zapo{ljavanja za 2007. godinu, aktivnom pra}enju budu}e privatizacije i dioni~arstva HEP-a te na suradnji s HEP-ovim sindikatima i o svim va`nim pitanjima za gospodarski i socijalni polo`aj radnika.

D. Horvatnovi}, koji je i predstavnik radnika u Nadzornom odboru HEP ODS-a, rekao je da je na devet redovnih sjednica odr`anih tijekom 2006. aktivno sudjelovao, a suradnju sa svim ~lanovima Nadzornog odbora ocijenio je dobrom i profesionalnom.

Nakon toga su se sjednici GRV-a pridru`ili

Mi{o Jurkovi} direktor HEP ODS-a i Danijel ^uljat, direktor Sektora za ekonomske poslove. M. Jurkovi} ih je iscrpno upoznao s najzna~ajnijim poslovnim rezultatima tog ovisnog dru{tva HEP grupe u 2006. godini, ~ijih 9.684 zaposlenika radi u 21 distribucijskom podru~ju organiziranih u 67 pogona i 30 pogonskih ureda. Izdvojio je podatak da su potra`ivanja od kupaca za isporu~enu elektri~nu energiju na dan 31. prosinca 2006. godine iznosila 1.165.696.810 kuna, broj dana vezivanja iznosio je 45 dana, a gubici elektri~ne energije u distribuciji su smanjeni na 8,31 posto. Naglasio je da su investicijska ulaganja ve}a od milijardu i 220 milijuna kuna do sada najve}a godi{nja ulaganja u HEP ODS-u, a Plan investicija je ostvaren sa 78 posto. Nadalje je izvijestio da je tijekom 2006. godine iz HEP ODS-a oti{lo 494 radnika, a zaposlilo se 65 novih te da je ukupni broj zaposlenih manji od broja utvr|enog va`e}im Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji.

O~ekuju}i bolju suradnju s poslodavcem Dragica Jurajev~i}

^lanovi iz 21 distribucijskog podru~ja prigodom osme sjednice Glavnog radni~kog vije}a

Darko Horvatinovi}, predsjednik GRV-a i predstavnik radnika u NO HEP ODS-a podnio je izvije{}e o radu GRV-a i Nadzornog odbora

Direktor HEP ODS-a Mi{o Jurkovi} je nazo~ne upoznao s najva`nijim poslovnim pokazateljima tog ovisnog Dru{tva HEP grupe

Dobrodo{licu u najmanje sjedi{te velike kri{ke Elektre po`elio je direktor Branko Kolari}

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.��

Dr. sc. Antun Mikulecky, rukovoditelj Odjela za istra`ivanje i razvoj transformatora u Zavodu za transformatore KON^AR - Instituta za elektrotehniku, cijeli svoj radni vijek dru`i se s transformatorima. Interes za te dijelove elektoroenergetskog sustava zapo~eo je njegovim zapo{ljavanjem, 1979. godine, u Sektoru za transformatore tada{njeg Elektrotehni~kog instituta Rade Kon~ar, gdje je 1984. godine postao rukovoditeljem Odjela za naponska istra`ivanja, a potom i upraviteljem Zavoda za istra`ivanje transformatora. Restrukturiranjem tada{njeg poduze}a u dioni~ko dru{tvo KON^AR-Elektroindustrija d.d., 1991. godine, prelazi u KON^AR - Institut za elektrotehniku. Upraviteljem Zavoda za transformatore imenovan je 1995. godine, a od 1999. je rukovoditelj Odjela za istra`ivanje i razvoj transformatora.

Radio je na projektima Transformator u uvjetima prijelaznih stanja u mre`i, Energetski i mjerni transformatori u prijenosu elektri~ne energije i Cjelovit mjerni rezultat u dijagnostici i ispitivanju transformatora, a trenuta~no je suradnik na projektu Motrenje, dijagnostika i odr`avanje transformatora. ^lan je Studijskog odbora A 2 - Transformatori HRO CIGRÉ, ~iji je tajnik bio osam godina (u razdoblju od 1992. do 2000. godine), a i sada obavlja tu du`nost. Predsjednik je radne grupe A 2.1. Studijskog odbora A 2 Nadzor transformatora u pogonu. Autor je vi{e od 45 stru~nih elaborata iz podru~ja izolacije, prenapona i pogonske sigurnosti energetskih transformatora te autor ili koautor u vi{e od 25 studija/elaborata po narud`bi korisnika transformatora iz podru~ja dijagnostike i odr`avanja transformatora, prenapona te analiza kvarova energetskih transformatora u pogonu. Tako|er je autor ili koautor 29 objavljenih radova iz podru~ja naponske problematike, dijagnostike, motrenja i kvarova energetskih transformatora.

U listopadu 2006. godine je na Fakultetu elektrotehnike i ra~unarstva u Zagrebu, obranio disertaciju pod nazivom Kapacitet i faktor dielektri~kih gubitaka transformatorskih provodnika, {to je i bio povod ovom razgovoru.

HEP Vjesnik: Bavite se istra`ivanjem izolacije, dijagnostikom i analizom kvarova energetskih transformatora. Nije li to pre{iroko i ne ba{ povezano podru~je interesa i rada?

Dr.sc. Antun Mikulecky: Vjerojatno je to~no da je to vrlo {iroko podru~je i da je ovladavanje njime veliki napor. Ali, istodobno, i vrlo veliki u`itak. U svakom tom dijelu ima uvijek ne~eg novog, istra`iva~kog, i to mi odgovara. Volim istra`ivati, raditi poslove za koje u po~etku uop}e ne znate {to }e isplivati, projekte koji tra`e neku novu ideju. To~no je da ideja sine u trenutku, ono kao lampica u crti}ima, ali je istina i da ne padaju na pamet same od sebe, da je za to je nu`an odre|eni proces. U tom procesu vrlo su bitni otvoreni razgovori me|u suradnicima. Da bi se to ostvarilo potrebno je stvoriti dobro stru~no i radno ozra~je u kojem sudionici, na neki na~in, pronalaze sebe. U na{em Zavodu za

transformatore uspjeli smo stvoriti i ve} desetlje}ima odr`avati takvu povoljnu mikroklimu. ^injenica je i da na{ Institut ula`e u istra`ivanje dijagnostike za hrvatske okolnosti znatna sredstva i zbog toga sam, kao znanstvenik i stru~njak, uistinu sretan.

Ta tri spomenuta podru~ja kojima se bavim su, u stvari, ~vrsto povezana. Jedna od bitnih poveznica je da je zavr{ni ~in prije kvara transformatora naj~e{}e proboj izolacije. Ili, s druge strane, sve dok je izolacija transformatora sposobna izdr`ati napone u pogonu - transformator }e raditi. Zamislimo, primjerice, lo{ kontakt na sklopci – kao tipi~an tzv. neizolacijski kvar. On }e se zagrijavati i razvijati plinove {to mo`e, ali i ne mora, biti registrirano. Transformator }e biti i dalje u pogonu, sve dok izolacija kontakta ne probije. Ili, zamislite poreme}aj geometrije namota. On je opasan zbog toga {to iznimno ugro`ava izolaciju izme|u zavoja i izme|u namota, ali }e transformator biti u pogonu sve dok izolacija dr`i napon. Izvorni uzroci problema u ova dva primjera su daleko izvan izolacijskog sustava. To pokazuje da je izolacija transformatora, na neki na~in, klju~na u smislu njegove pogonske sigurnosti. Zbog toga analiza kvarova, a i dijagnostika transformatora kao djelatnost ~iji je cilj {to ranije uo~iti kvarne procese, povijesno kod nas pripadala istom odjelu – Odjelu za naponska istra`ivanja. Dakako da analitika kvarova, a dobrim dijelom i dijagnostika, zahtijevaju holisti~ki (interdisciplinaran) pristup problemu. To mi nije predstavljalo problem, dapa~e, samo dodatnu dra`.

HEP Vjesnik: Va{ doktorski rad se bavi provodnicima s izolacijskim sustavom od uljem impregniranog papira (oil impregnated paper - OIP). To je, u biti, izolacija koja se u energetskim i mjernim transformatorima visokih napona koristi ve} stotinjak godina. Kako to da se, nakon skoro stoljetnog kori{tenja OIP sustava izolacije, jo{ uvijek otkriva ne{to novo?

Dr.sc. Antun Mikulecky: Negdje u prvoj polovici pro{log stolje}a bilo je razmi{ljanja da uskoro predstoji smrt fizike zbog toga {to se smatralo da je sve {to je bitno ve} otkriveno te da preostaju samo varijacije na temu. S dana{njeg stanovi{ta to mo`emo ocijeniti kao baby blues nakon poro|ajnih muka novih otkri}a. Priroda ne otkriva svoje tajne odjednom i svima, napisao je Seneca jo{ u prvom stolje}u, ~ime lijepo i duhovito opisuje stjecanje novih znanstvenih spoznaja. Za odre|enim znanjima mora postojati potreba. Ona aktivira resurse koji dolaze do potrebnih saznanja, sli~no kao {to ljudska patnja, zbog bolesti, aktivira medicinsku znanost. U dana{nje doba, zahtjevi za pove}anjem pouzdano{}u pogona elektroenergetskog sustava bitno su ve}i nego prije, o ~emu postoje doista brojni primjeri. To rezultira novim istra`iva~kim ciklusom, ~ije su posljedice nove spoznaje. Najkra}e re~eno, potreba za spoznajama o OIP transformatorskim provodnicima, do kojih sam do{ao tijekom istra`ivanja, nije prije bila dovoljno izra`ena te se vjerojatno zbog toga u to nitko nije niti upustio.

RAZGOVOR S POVODOM

Dr.sc. Antun Mikulecky, rukovoditelj Odjela za istra`ivanje i razvoj transformatora KON^AR – Instituta za elektrotehniku

Nadahnut istra`ivanjem – stvaranjem novoga

Danas su u postrojenjima rijetki kvarovi s rasprsnu}ima, po`arom i pove}om kolateralnom {tetom, {to je dijelom posljedica ve}e kvalitete opreme i pobolj{anja pogonskih uvjeta, ali je to sigurno velikim dijelom i posljedica usavr{avanja dijagnostike pa se sve vi{e nedostataka ulovi u ranoj fazi razvoja, uz bitno bla`e posljedice

>

Pripremila: Marica @aneti} Malenica

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. ��

HEP Vjesnik: ^ime je motivirano Va{e istra`ivanje?

Dr.sc. Antun Mikulecky: Motiv za istra`ivanje su kvarovi provodnika. Analize kvarova energetskih transformatora ukazuju da provodnici u prosjeku uzrokuju ~etvrtinu ukupnog broja njihovih kvarova, unato~ tomu {to skoro sve elektroprivredne tvrtke primjenjuju neki oblik dijagnostike stanja provodnika. U analizama, u kojima su pojedine komponente rangirane po broju kvarova transformatora koje uzrokuju, provodnici uvijek zauzimaju jedno od prva tri mjesta. Kvarovi provodnika su i naj~e{}i uzrok po`ara transformatora. To zna~i da oni u znatnoj mjeri utje~u na pouzdanost pogona i raspolo`ivost transformatora. To tako|er ukazuje da za pobolj{anje dijagnostike provodnika ima jo{ puno prostora. U disertaciji se bavim dijagnosti~kim mogu}nostima povremene i kontinuirane dijagnostike, odnosno motrenjem transformatorskih provodnika OIP tipa pomo}u mjerenja C i tanδ s krajnjim ciljem – smanjenjem ukupnih tro{kova zbog kvarova transformatorskih provodnika.

HEP Vjesnik: Mo`ete li ukratko navesti osnovne rezultate istra`ivanja, one za koje smatrate da su vrijedni i zanimljivi korisnicima transformatora.

Dr.sc. Antun Mikulecky: Rezultati ispitivanja pokazuju da ovla`enost ima izraziti utjecaj na temperaturnu ovisnost tanδ, ali i kapacitet provodnika. Tako|er, ovla`enost izolacije se mo`e smatrati dominantnim utjecajnim ~imbenikom na brzinu starenja izolacije provodnika. Ovisnost kapaciteta o temperaturi, ovla`enosti i ostarjelosti izolacije mogu}e je iskoristiti u dijagnosti~ke svrhe za kvalitativnu ocjenu ovla`enosti i ostarjelosti izolacijskog sustava provodnika, a ne samo za ocjenu postojanja proboja izme|u susjednih obloga. Ta ovisnost nije izrazita, ali je dovoljno velika da se mo`e pouzdano mjeriti. Predlo`ena je metodologija i kriteriji za dijagnostiku stanja provodnika prema promjeni kapaciteta, iz koje se mogu razlu~iti normalne temperaturne promjene kapaciteta, promjene zbog proboja susjednih obloga te promjene zbog ovla`enosti i ostarjelosti izolacije. Predlo`ena metodologija je pogodna za motrenje provodnika u pogonu. Tako|er se pokazuje da je temperaturna ovisnost faktora dielektri~kih gubitaka sedlastog oblika, pri ~emu vrijednost minimuma tanδ raste s pove}anjem ovla`enosti i ostarjelosti izolacije, a temperatura kod koje nastaje taj minimum se smanjuje. Provodnici u dobrom stanju trebaju imati minimalni tanδ ispod pribli`no 0,37 ⋅10-2, a temperatura, kod koje taj minimum nastaje, treba biti iznad pribli`no 45 oC. Ovisnost tanδ o temperaturi mo`e se vrlo dobro prikazati kao zbroj dvije eksponencijalne ovisnosti, padaju}om s temperaturom i rastu}om s temperaturom. Na temelju promjene temperature, kod koje tanδ poprima vrijednost od pribli`no 1 ⋅10-2, mogu}e je, tijekom duljeg vremenskog razdoblja pogona, razlu~iti ovla`enost od ostarjelosti izolacije. Dvostruka eksponencijala tanδ mo`e se, u fizikalnom smislu, protuma~iti tako

da se polarizacijski gubici eksponencijalno smanjuju, a konduktivni eksponencijalno rastu s temperaturom. Utjecaj ovla`enosti i ostarjelosti znatno je ve}i na konduktivne gubitke, nego na polarizacijske gubitke u izolaciji provodnika. Predlo`eni su novi kriteriji za dijagnostiku stanja provodnika prema promjeni tanδ tijekom pogona.

HEP Vjesnik: Va{e je mi{ljenje da elektroin`enjeri, u pravilu, ne vole mjernu nesigurnost. Na ~emu temeljite tu tvrdnju?

Dr.sc. Antun Mikulecky: Mjerna nesigurnost zacijelo spada u jedno od temeljnih podru~ja mjeriteljske znanosti. Prema mom osobnom mi{ljenju, razlog za zaziranje od mjerne nesigurnosti, u {to sam se uvjerio tijekom svog rada, je nedostatak znanja o tomu ~emu ona slu`i te nedostaci u raspolo`ivom sustavu koji omogu}avaju njenu ispravnu procjenu. Mjerna nesigurnost je rezultatu mjerenja pridru`ena veli~ina, koja opisuje kvalitetu mjernog postupka. To je objektivno procijenjena veli~ina, kojom je odre|en raspon oko izmjerene vrijednosti u kojem se, s odre|enom vjerojatno{}u, nalazi prava vrijednost. Ovo obja{njenje ne pokazuje ~emu ona slu`i, a ~ini mi se da u tom grmu le`i zec. Sljede}i primjer to zorno pokazuje.

Naime, prije dvije-tri godine zamoljen sam za pomo} oko jednog zadatka, koliko se sje}am iz fizike. Zadatak je pribli`no glasio: Izmjeri debljinu papira u bilje`nici pomo}u ravnala! Jako sam se za~udio, a uslijedila je dulja rasprava. Na kraju smo izmjerili debljinu papira ravnalom, pomi~nim mjerilom i mikrometrom, a rezultati mjerenja, kao {to o~ekujete - nisu bili jednaki. I {to sad, koji je rezultat mjerenja ispravan? Sva tri mjerena rezultata su u biti ispravna, ali nisu podjednako kvalitetna. Pojednostavljeno re~eno, najkvalitetniji rezultat je onaj do kojeg do|ete mjerilom, ~ije su grani~ne pogre{ke najmanje, {to na kraju rezultira najmanjom mjernom nesigurno{}u. Je li uvijek potrebno primijeniti metodu s najmanjom mjernom nesigurno{}u, odnosno najkvalitetniju raspolo`ivu metodu?! Treba primijeniti optimalnu mjernu metodu s pripadaju}im instrumentarijem. Ali, koja je to? Manje to~ni mjerni postupci su jeftiniji, ali su mogu}e {tete zbog toga ve}e, a vrijedi i obrnuto. O~ito, u tom tro{kovnom sustavu mo`emo uo~iti da postoji optimalna mjerna metoda, koja je odre|ena u tom smislu optimalnom mjernom nesigurno{}u. Zna~i, koja je optimalna metoda od tri iz prethodnog primjera? Ako se mjerna nesigurnost ne uzima u obzir pri ocjeni – optimalna je najjeftinija - mjerenje ravnalom. Vrijednost u novcu nekog rezultata mjerenja mogu}e je pouzdano odrediti tek kada se mjernom rezultatu pridru`i mjerna nesigurnost.

Procjena mjerne nesigurnosti razumijeva provedbu cijelog niza mjera i postupaka, od kojih dobar dio njih prethodi mjerenju (primjerice, umjeravanje instrumenata, izbor najpogodnije metode...), dio njih se provodi tijekom mjerenja (primjerice, mjerenja utjecajnih

veli~ina...), a nakon mjerenja ostaje nam prakti~ki samo tehni~ki dio procjene mjerne nesigurnosti. Ako ne provedemo postupke koje prethode mjerenju, ne}emo mo}i procijeniti mjernu nesigurnost {to se, prema mom osobnom sudu, ~esto doga|a. Krivica za to nije samo mjeriteljeva, ali trauma zbog ne ba{ dobro obavljena posla sigurno jest. Osim toga, za bavljenje mjernom nesigurno{}u treba biti pedantan, odnosno, barem malo cjepidlaka, a to i nije ba{ obljubljena osobina.

Ukratko, ako se na temelju rezultata mjerenja donosi odluka, primjerice, zadovoljava li proizvod zahtjevu ili ne, nu`no je uz rezultat navesti mjernu nesigurnost. To je osobito bitno ako se odluka donosi na temelju malih razlika u rezultatima mjerenja, a to je kod dijagnostike transformatora ~est slu~aj (primjerice, otpori namota, C i tanδ izolacije namota i provodnika, rasipni induktivitet...). Moj rad mo`e pomo}i mjeriteljima u gospodarstvu kako rje{avati taj problem. Ozbiljnost tog pitanja je u tomu {to je vrlo mali broj stru~njaka obu~en za ozbiljan rad na ovom podru~ju, a potrebe privrede relativno brzo rastu te bi se uskoro mogli na}i u {karama.

HEP Vjesnik: Ho}e li nedostatak stru~njaka na podru~ju kojim se bavite djelomice ubla`iti novi poslijediplomski specijalisti~ki studij o transformatorima, na kojem biste i Vi bili jedan od predava~a?

Dr.sc. Antun Mikulecky: Nadam se da ho}e. Jako me veseli inicijativa da se na zagreba~kom sveu~ili{tu, u okviru FER-a, a uz pomo} kon~arevih tvrtki za proizvodnju transformatora i Instituta otvori taj poslijediplomski specijalisti~ki studij. Koliko mi je poznato, to je prvi takav studij u Europi. Ako se to ostvari, a nadam se da ho}e, to }e biti jedna od ve}ih novosti u nas na podru~ju transformatora u posljednjih dvadesetak godina. Studij nije namijenjen samo zaposlenicima proizvo|a~a, ve} }e i korisnici transformatora zacijelo prona}i puno toga {to ih zanima i ~ime se susre}u u svom svakodnevnom radu s transformatorima.

HEP Vjesnik: Kako ocjenjujete suradnju Instituta i Va{u osobnu s tvrtkama HEP grupe i njenim stru~njacima?

Dr.sc. Antun Mikulecky: Ta suradnja je tradicionalno dobra i to ne samo na podru~ju transformatora. Zajedno smo uveli veliki broj novih dijagnosti~kih metoda, a osobno sam bio koautor na pet objavljenih radova zajedno s desetak stru~njaka iz HEP grupe. Danas su u postrojenjima rijetki kvarovi s rasprsnu}ima, po`arom i pove}om kolateralnom {tetom. Prije dvadeset-trideset godina ba{ i nije bilo tako. Dijelom je to posljedica pove}anja kvalitete opreme i pobolj{anja pogonskih uvjeta, ali je to sigurno velikim dijelom i posljedica usavr{avanja dijagnostike pa se sve vi{e nedostataka ulovi u ranoj fazi razvoja, uz bitno bla`e posljedice. To je sigurno najvrjedniji rezultat na{eg zajedni~kog rada.

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.��

Energetika, OIE i energetska u~inkovitost i Industrija, tri strukovne grupacije osnovane pri Odjelu za energetiku i za{titu okoli{a Odsjeka za industriju HGK @upanijske komore Split, okupile su se, 29. o`ujka o.g., na pro{irenoj sjednici. Moderator ovog okupljanja, u okviru kojeg je organiziran i okrugli stol, bio je mr.sc. @eljko Josipovi} iz HGK @K Split, a razgovaralo se o potencijalu obnovljivih izvora energije za smanjenje emisija CO

², aktualnim promjenama podzakonskih propisa

za obnovljive izvore energije i kogeneraciju, lokalnom planiranju potreba za energijom te polo`aju malih kupaca u odnosu na promjene u energetskom zakonodavstvu.

Prvu temu - Potencijal OIE ukratko je predstavio mr.sc. Nenad Vitalji}, voditelj projekata razvoja u Slu`bi razvoja Sektora razvoja, investicija upravljanja kvalitetom tvrtke Brodosplit. Prema njegovu izlaganju (temeljenom na magistarskom radu), Splitsko-dalmatinska `upanija svojim potencijalom OIE je u stanju osigurati nesmetani vlastiti gospodarski razvoj, uz znatno smanjenje emisija CO

² te dodatno doprinijeti naporima Hrvatske u

smanjenju tih emisija u energetskom sektoru. - Splitsko-dalmatinska `upanija u budu}nosti

najvi{e o~ekuje od energije Sunca, koja ima najve}i potencijal i neograni~ene mogu}nosti primjene. Supstitucijski potencijal energije Sunca je 19 posto, a idealan model kori{tenja u na{oj @upaniji je njezina

niskotemperaturna primjena u kombinaciji s elektri~nom energijom. Zna~ajan je i potencijal biomase za primjenu u energetici (9 posto) i prometu (9 posto) kao zamjena za fosilna goriva. Potencijal vjetroenergije je 2 posto, a malih hidroelektrana 1 posto. Dakako, u OIE Splitsko-dalmatinske `upanije spada i 82 posto izgra|enog kapaciteta hidroelektrana, {to bi zadovoljilo potrebe za elektri~nom energijom (u energetskoj bilanci to je 25 posto ukupnih potreba).

Kre{imir [tih, rukovoditelj Odjela za energetiku i elektroindustriju u Sektoru za industriju HGK i poslovni tajnik ZOIE pri HGK u Zagrebu, prokomentirao je s prisutnima prijedloge podzakonskih akata iz podru~ja OIE ~ije se prihva}anje o~ekuje 1. srpnja o.g. Informirao je prisutne o inicijativi HGK da se izradi katalog doma}ih komponenti za OIE te o osnivanju tijela koje bi odre|ivalo udjel doma}e proizvodnje u kapacitetima OIE izgra|enim u na{oj zemlji.

Predsjednik Strukovne grupacije OIE i energetske u~inkovitosti pri Odjelu za energetiku i za{titu okoli{a Odsjeka za industriju HGK @K Split, na{ kolega dr.sc. Mate Dabro, bio je izvjestitelj o lokalnom planiranju potreba za energijom u @upaniji, naglasiv{i da su nakon ~etiri godine velikih napora za planiranje energetskih potreba, kona~no uspjeli u}i u prostorni plan @upanije. U njemu je najvi{e vjetroparkova, nekoliko malih HE i dvije lokacije za solarne

elektrane/toplane 50 – 100 el/

50 – 100 MWtop.

Nenad Kurtovi}, ~lan Savjeta za za{titu potro{a~a pri Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, kako je rekao, jedini je u HERA-i koji zastupa interese potro{a~a, a njih u pravilu prvenstveno zanimaju: cijena, kvaliteta, mogu}nost `albe i od{tete. Izvijestio je sudionike o svojim aktivnostima te o nedavnim razgovorima s predsjednikom Uprave HEP-a, naglasiv{i da iz HEP-a nema najave o promjeni cijene elektri~ne energije. Ali…

Marica @aneti} Malenica

ENERGETSKA U^INKOVITOST

U Splitu otvoren Energetski kutak

[tednja energije – najva`nije pitanje budu}nosti

Mr. sc. Nenad Vitajli} tvrdi da Splitsko-dalmatinska `upanija ima dovoljno OIE za svoj gospodarski razvoj, a u budu}nosti najvi{e o~ekuje od energije Sunca

Prema projektu nazvanom Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj, u Splitu je 7. o`ujka o.g. otvoren i tre}i Energetski kutak. Nakon Zagreba i Osijeka, odabran je Split, to~nije trgovina tvrtke Kon~ar – ku}anski aparati u gradskom naselju Brodarici. Kutak je otvorio ministar gospodarstva, rada i poduzetni{tva Branko Vukeli}, nagla{avaju}i pritom da je pitanje energetike danas jedno od najzna~ajnijih i da je kroz spomenuti projekt, od 2005. do danas, napravljeno jako puno posla. Spomenuo je da Hrvatska danas razvija svoje vlastite energetske izvore, da gradi moderne plinovode, osuvremenjava tehnologiju, ali da se jako malo govori o na~inima u{tede svih energijskih oblika.

U[TEDE OD 700 MILIJUNA KUNA GODI[NJE

- Na ovom mjestu }e se upravo to prezentirati, odnosno, savjetovati kako {tedjeti energiju u poslovnim i privatnim objektima. Zato se kroz projekt nastoji pove}ati informiranost i znanje o energetskoj efikasnosti, dostupnim tehnologijama i ure|ajima na tr`i{tu i uspostaviti veza izme|u krajnjeg korisnika i davatelja usluga, rekao je ministar B. Vukeli}.

Ministar je tako|er govorio da }e se, na ~elu s

Vladom Republike Hrvatske, provoditi akcija pod nazivom Dovesti svoju ku}u u red, prema kojoj bi se mjere {tednje provele unutar 70 dr`avnih objekata u Zagrebu i deset najve}ih gradova. U okviru tog projekta, utemeljit }e se informati~ki Sustav gospodarenja energijom u objektima dr`avne uprave. Naglasio je da su mogu}e u{tede u ~itavom javnom sektoru vrijedne blizu 700 milijuna kuna godi{nje. Budu}i da je potro{nja energije po jedinici BDP-a vi{e od 20 posto ve}a nego u EU, {to zna~i da se godi{nje gubi jedan posto BDP-a zbog neu~inkovitosti potro{nje elektri~ne energije, to }e Vlada u idu}e tri godine provoditi zacrtane ciljeve prihva}anjem i implementacijom europskih direktiva glede energetske u~inkovitosti, smanjenja one~i{}enja okoli{ta kroz efikasniju potro{nju energije i postizanja ciljeva Kyoto protokola, bolje konkurentnosti gospodarstva i smanjenja izdataka za energiju svih gra|ana te otvaranja novih radnih mjesta u energetskim uslugama.

- Ovo je najva`nije pitanje sada{njosti, ali i budu}nosti svih zemalja, zaklju~io je ministar B. Vukeli}.

Napomenimo da }e se kroz spomenutu akciju na lokalnoj razini nastaviti pilot projekti, koji bi trebali poslu`iti kao primjer. Prvi takav projekt je zapo~eo u

Obnovljivi izvori Splitsko-dalmatinska `upanija

Potencijali za gospodarski razvoj

Nakon Zagreba i Osijeka, Energetski kutak otvoren je u Splitu, to~nije u trgovini tvrtke Kon~ar – ku}anski aparati u gradskom naselju Brodarici, gdje }e se prezentirati, odnosno, savjetovati kako {tedjeti energiju u poslovnim i privatnim objektima

Sisa~ko-moslava~koj `upaniji, a slijedit }e je Splitsko-dalmatinska. Projekti }e se provoditi kroz uvo|enje Sustava gospodarenja energijom, osnivanja Ureda za gospodarenje energijom te otvaranjem Info centara u okviru lokalne uprave. Valja naglasiti da je u Splitsko-dalmatinskoj `upaniji pokrenut projekt rje{avanja energetske u~inkovitosti u KBC Firule u Splitu, a da je za taj projekt odabran po prvi put i jedan otok – Bra~.

HEP ESCO STRATE[KI PARTNER

U Energetskom kutku posjetitelji }e biti upoznati s brojnim kampanjama koje se u okviru projekta provode i kojima su nositelji ve} spomenuto Ministarstvo, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) te pripadaju}i projektni ured, a s osnovnim ciljem poticanja primjene ekonomski isplativih i energetski efikasnih tehnologija i postupaka u sektorima doma}instva i usluga te, dakako, i smanjenja potro{nje energije i uz to povezane emisije stakleni~kih plinova.

Uz to }e gra|anima biti predstavljena mogu}a rje{enja za u{tedu energije u doma}instvu, sustavi, proizvodi i materijali koji su u na{oj zemlji dostupni, odnosno savjeti kako u{tedjeti i stanovati udobnije. Zato su oko Kutka okupljeni brojni proizvo|a~i, tvrtke koje se aktivno uklju~uju u koncept razvoja inteligentnog sustava kontrole potro{nje energije.

Na kraju spomenimo da je UNDP pokrenuo jo{ jedan projekt, koji za osnovni cilj ima, uz ve} spomenuto smanjenje potro{nje energije, istodobno iskori{tavanje obnovljivih izvora (biomase, Sun~eve energije...) te primjenu kogeneracijskih postrojenja, a da se svi projekti o kojima smo govorili provode u suradnji s ESCO tvrtkama ili prema njihovim modelima. Naglasimo da je na{ HEP ESCO strate{ki partner projekta Poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj.

Vero~ka Garber

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. ��

ZA[TITA NA RADU

Sjednica Sredi{njeg odbora Za{tite na radu HEP Proizvodnje

Sredi{nji odbor Za{tite na radu (ZNR) HEP Proizvodnje d.o.o. odr`ao je 6. o`ujka o.g. svoju petu i prvu ovogodi{nju sjednicu u PP HE Zapad, Pogonu HE Gojak. U ime predsjednika Odbora, direktora HEP Proizvodnje @eljka Dori}a, sjednicom je predsjedavao njegov pomo}nik mr.sc. Dubravko Luka~evi}. U radu Odbora, uz vanjsku ~lanicu, prim.dr.sc. Anu Bogadi-[are iz Hrvatskog zavoda za medicinu rada, sudjelovali su ~lanovi: Miroslav Guvo, koordinator poslova ZNR i ZOP, Josip [arec, koordinator povjerenika radnika za ZNR iz Sektora za hidroelektrane, Ivica Mudrov~i}, koordinator povjerenika za ZNR iz Sektora za termoelektrane, kao i gosti: Nenad Pulji}, na~elnik Odjela ZNR Dr`avnog inspektorata, Franjo ^i`mek iz SPI HEP-a d.d. te Dinko Salopek, @eljko Pavlovi} i ^edo Jankovi} iz Slu`be ZNR. Sjednici je, kao doma}in, bio nazo~an i Milan Sabljak, direktor Pogona HE Gojak. Dnevni red obuhva}ao je Izvje{}e o stanju ZNR u 2006.godini, Izvje{}e o izvanrednom doga|aju 18. prosinca 2006. godine u HE Dubrovnik, Nastavak rada na aplikaciji ZNR i Novi ustroj ZNR prema prihva}enoj organizaciji i sistematizaciji, nakon ~ega je uslijedila rasprava.

DVADESET I TRI OZLJEDE BEZ TE@IH POSLJEDICA

M. Guvo je, izvje{}uju}i o aktivnostima ZNR i ZOP, provedenim tijekom 2006. godine u HEP Proizvodnji posebnu pozornost posvetio izvje{}u o ozljedama na radu.

Naime, tijekom 2006. godine u toj su tvrtki registrirane, i od HZZO-a priznate, 23 ozljede na radu, od ~ega 18 ozljeda kod obavljanja radnih zadataka, dvije na putu do posla i obrnuto i tri tijekom slu`benih putovanja. Od ukupnog broja ozljeda u HEP- u u pro{loj godini, na HEP Proizvodnju otpada 7,35 posto.

OSTALI PRIBRANI I STROGO SE DR@ALI PROPISA

O izvanrednom doga|aju, odnosno poplavi u HE Dubrovnik u Platu, nazo~ne je iscrpno izvijestio @eljko Pavlovi}, stru~njak ZNR Pogona HE Dubrovnik, naglasiv{i koje su sve mjere iz podru~ja ZNR poduzete kako bi se za{titili `ivoti i zdravlje ljudi uklju~enih u zaustavljanje prodora vodnih valova i saniranje poplavljenih postrojenja:

- Spasilo nas je to {to smo u tako kataklizmi~kim okolnostima, kada su se svi zaposlenici stavili na

raspolaganje, ostali pribrani i hladnokrvni - koliko je to bilo mogu}e - te postupili strogo prema pisanim pravilima za takve izvanredne slu~ajeve, naglasio je @. Pavlovi}.

PRIMJENA DRUGE I TRE]E FAZE APLIKACIJE PROGRAM ZNR

Aplikacija Program ZNR je u cijelosti prihva}ena te je njena prva faza, odnosno uvo|enje i evidencija ozljeda na radu, primijenjena u svim dijelovima HEP Proizvodnje. Program ZNR daje uvid u sve ozljede u HEP Proizvodnji, {to omogu}ava njihovu kvalitetniju analizu te, sukladno tomu, i bolju preventivu. Nakon implementacije prve faze nastavlja se s drugom, koja obuhva}a: poslove s posebnim uvjetima rada, osposobljavanja za rad na siguran na~in, uputnice za lije~ni~ke preglede, rezultate lije~ni~kih pregleda, zadu`enja zaposlenika osobnim za{titnim sredstvima... Tre}a faza obuhvatit }e evidencije o ispitivanjima strojeva i ure|aja s pove}anim opasnostima, vatrogasnih aparata, podatke o ispitivanju radnog okoli{a kao i sve ostalo za ~im }e se vremenom ukazati potreba.

SISTEMATSKI PREGLEDI ZA SVE ZAPOSLENIKE

Tijekom pro{le godine izra|en je, prihva}en i dan na kori{tenje Bilten broj 158, u kojem su objavljeni: Pravila o nabavi, nadzoru, odr`avanju i ispitivanju sredstava rada i za{titne opreme; Pravila o osobnim za{titnim sredstvima, norme, nabava, kori{tenje i odr`avanje; Op}a pravila o nadzoru pri izgradnji i rekonstrukciji ili remontu objekata i postrojenja; Op}a pravila o za{titi na radu vezano za rad vanjskih izvo|a~a radova te Pravila o poslovima s posebnim uvjetima rada.

Tako|er je pripremljen i prihva}en Pravilnik o za{titi od po`ara HEP Proizvodnje d.o.o. (objavljen u Biltenu broj 166) te proslije|en na kori{tenje u sve dijelove Dru{tva.

Prema rije~ima M. Guve, pokrenuta je i izrada pravilnika, kojim bi se regulirali sistematski zdravstveni pregledi zaposlenika, koji ne obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada. Prijedlog je prihvatio Sredi{nji odbor ZNR HEP Proizvodnje i proslije|em direktoru Dru{tva.

Prema rije~ima N. Pulji}a iz Dr`avnog inspektorata, prezentirani primjer razrade prijenosa ovla{tenja iz podru~ja ZNR za proizvodna podru~ja Sektora za

Od ukupnih ozljeda - 7,35 posto u Proizvodnji Marica @aneti} Malenica

Sjednicom je u ime predsjednika Odbora, direktora HEP Proizvodnje @eljka Dori}a, predsjedavao njegov pomo}nik mr.sc. Dubravko Luka~evi}, a koordinator M. Guvo osobitu je pozornost posvetio ozljedama

@. Pavlovi} izvijestio je kolege o havariji zbog poplave u HE Dubrovnik krajem pro{le godine

Ozljede na mjestu rada i ukupno u razdoblju 2000. - 2006. godine

010

2030

4050

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Bro

j ozl

jeda

Ozljede na mjestu rada Ukupno

hidroelektrane, sukladno ~lanku 13. Zakona o za{titi na radu, je iznimno dobro i sa`eto napravljen te mo`e poslu`iti kao ogledni primjer razrade prijenosa ovla{tenja iz podru~ja ZNR u svim ostalim dijelovima HEP Proizvodnje, uz napomenu da su vi{e razine ovla{tenika obvezne reagirati u slu~aju neprovo|enja preuzetih obveza od strane ni`ih razina ovla{tenika. Tako|er je naglasio da se primjena ~lanka 13. Zakona o za{titi na radu na HEP Proizvodnju mo`e jedinstveno rije{iti dono{enjem op}eg akta poslodavca, po{tivaju}i postupak njegova dono{enja.

Predsjedavaju}i mr. sc. D. Luka~evi} prezentirao je i shemu novog ustroja Slu`be za ZNR i ZOP u HEP Proizvodnji, koja je stupila na snagu 1. velja~e o.g. prihva}anjem Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji HEP Proizvodnje d.o.o. (Bilten broj 174). Naime, prema novoj organizaciji i sistematizaciji, rukovoditelji odjela za ZNR i ZOP su izravno odgovorni direktorima proizvodnih podru~ja.

^lanovi Odbora su, u dru{tvu svog doma}ina, direktora Pogona HE Gojak M. Sabljaka, obi{li postrojenje elektrane smje{tene na rijeci Goja~ka Dobra, koja }e uskoro obilje`iti 50 godina rada.

Energetika, OIE i energetska u~inkovitost i Industrija, tri strukovne grupacije osnovane pri Odjelu za energetiku i za{titu okoli{a Odsjeka za industriju HGK @upanijske komore Split, okupile su se, 29. o`ujka o.g., na pro{irenoj sjednici. Moderator ovog okupljanja, u okviru kojeg je organiziran i okrugli stol, bio je mr.sc. @eljko Josipovi} iz HGK @K Split, a razgovaralo se o potencijalu obnovljivih izvora energije za smanjenje emisija CO

², aktualnim promjenama podzakonskih propisa

za obnovljive izvore energije i kogeneraciju, lokalnom planiranju potreba za energijom te polo`aju malih kupaca u odnosu na promjene u energetskom zakonodavstvu.

Prvu temu - Potencijal OIE ukratko je predstavio mr.sc. Nenad Vitalji}, voditelj projekata razvoja u Slu`bi razvoja Sektora razvoja, investicija upravljanja kvalitetom tvrtke Brodosplit. Prema njegovu izlaganju (temeljenom na magistarskom radu), Splitsko-dalmatinska `upanija svojim potencijalom OIE je u stanju osigurati nesmetani vlastiti gospodarski razvoj, uz znatno smanjenje emisija CO

² te dodatno doprinijeti naporima Hrvatske u

smanjenju tih emisija u energetskom sektoru. - Splitsko-dalmatinska `upanija u budu}nosti

najvi{e o~ekuje od energije Sunca, koja ima najve}i potencijal i neograni~ene mogu}nosti primjene. Supstitucijski potencijal energije Sunca je 19 posto, a idealan model kori{tenja u na{oj @upaniji je njezina

niskotemperaturna primjena u kombinaciji s elektri~nom energijom. Zna~ajan je i potencijal biomase za primjenu u energetici (9 posto) i prometu (9 posto) kao zamjena za fosilna goriva. Potencijal vjetroenergije je 2 posto, a malih hidroelektrana 1 posto. Dakako, u OIE Splitsko-dalmatinske `upanije spada i 82 posto izgra|enog kapaciteta hidroelektrana, {to bi zadovoljilo potrebe za elektri~nom energijom (u energetskoj bilanci to je 25 posto ukupnih potreba).

Kre{imir [tih, rukovoditelj Odjela za energetiku i elektroindustriju u Sektoru za industriju HGK i poslovni tajnik ZOIE pri HGK u Zagrebu, prokomentirao je s prisutnima prijedloge podzakonskih akata iz podru~ja OIE ~ije se prihva}anje o~ekuje 1. srpnja o.g. Informirao je prisutne o inicijativi HGK da se izradi katalog doma}ih komponenti za OIE te o osnivanju tijela koje bi odre|ivalo udjel doma}e proizvodnje u kapacitetima OIE izgra|enim u na{oj zemlji.

Predsjednik Strukovne grupacije OIE i energetske u~inkovitosti pri Odjelu za energetiku i za{titu okoli{a Odsjeka za industriju HGK @K Split, na{ kolega dr.sc. Mate Dabro, bio je izvjestitelj o lokalnom planiranju potreba za energijom u @upaniji, naglasiv{i da su nakon ~etiri godine velikih napora za planiranje energetskih potreba, kona~no uspjeli u}i u prostorni plan @upanije. U njemu je najvi{e vjetroparkova, nekoliko malih HE i dvije lokacije za solarne

elektrane/toplane 50 – 100 el/

50 – 100 MWtop.

Nenad Kurtovi}, ~lan Savjeta za za{titu potro{a~a pri Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, kako je rekao, jedini je u HERA-i koji zastupa interese potro{a~a, a njih u pravilu prvenstveno zanimaju: cijena, kvaliteta, mogu}nost `albe i od{tete. Izvijestio je sudionike o svojim aktivnostima te o nedavnim razgovorima s predsjednikom Uprave HEP-a, naglasiv{i da iz HEP-a nema najave o promjeni cijene elektri~ne energije. Ali…

Marica @aneti} Malenica

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.30

RAZVOJ

Elektra Zabok

I kona~no - Dispe~erski centar Dragica Jurajev~i}

Elektra Zabok - posljednja elektra HEP Operatora distribucijskog sustava koja je izgradila Dispe~erski centar i to ponajprije zahvaljuju}i potrebama elektroenergetskih objekata za napajanje nove autoceste Krapina-Macelj

Elektra Zabok napokon je, posljednja u HEP Operatoru distribucijskog sustava, izgradila Dispe~erski centar, a njegov su po~etak rada na prigodnoj sve~anosti obilje`ili 27. o`ujka o.g. i direktor HEP Operatora distribucijskog sustava Mi{o Jurkovi} sa suradnicima, vi{i elektroenergetski inspektor Zvona Han`e Hazlina te ~elnici zabo~ke Elektre.

Direktor Mirko Mu`ek, iznimno zadovoljan zbog ovog velikog tehni~kog iskoraka, upoznao je nazo~ne s vi{egodi{njim pripremama njihovih postrojenja za daljinsko vo|enje, ~iju su kona~nu realizaciju, zajedno sa Dispe~erskim centrom, prvenstveno po`urile potrebe elektroenergetskih objekata za napajanje autoceste Krapina-Macelj. Dispe~erski centar je, ina~e, ve} u (probnom ) radu od 1. o`ujka o.g.

Rukovoditelj Odjela za vo|enje pogona Andrija Mlinari}, prezentirao gostima osobnu kartu Elektre Zabok, sada{nje stanje glede sustava daljinskog vo|enja njihovih postrojenja i daljnji plan ustroja rada Dispe~erskog centra. Predo~io je i programski sustav za dispe~iranje MicroSCADA, ukazav{i i na njegove ograni~ene mogu}nosti. U prvoj fazi daljinski upravljaju sa tri trafostanice - TS 110/20 kV Krapina-Bobovje, TS 35/10(20) kV Krapina-Strahinje i TS 35/10 kV Tuhelj.

Realizacijom druge faze, do ljeta }e daljinski upravljati i sa jo{ tri, za to ve} osposobljene, trafostanice: srednjenaponskim dijelom TS 110/35/10 kV Stra`a, TS 35/10(20) kV Stra`a i TS 35/10(20) kV Kon{}ina. Tada }e u SDV-u imati to~no polovicu velikih trafostanica i 12 TS 20/04 kV vezanih uz novu autocestu. Ostvarenjem daljnjih faza preuzet }e nadzor i upravljanje s kompletnom visokonaponskom mre`om, potom dojavu i organizaciju otklanjanja svih kvarova iz sjedi{ta, a nakon toga i za vanjske pogone i pogonske urede, a na kraju namjeravaju organizirati i svoju Stalnu pogonsku slu`bu.

U Dispe~erskom centru radi {est mladih dispe~era, odabranih izme|u velikog broja zainteresiranih elektra{a, koji su i ovom prigodom pohvaljeni za svoj rad i trud. U nastavku ove sve~anosti bilo je rije~i o njihovim najve}im problemima zbog nedostatka ljudi i vozila, o razgrani~enju upravljanja izme|u distribucije i prijenosa te o novim Mre`nim pravilima. Na kraju su gosti i doma}ini obi{li novi Dispe~erski centar, a razgledali su prva, ali najnovija i najsuvremenija mjerna kola zabo~ke Elektre za lociranje kvarova na kabelima.

DISPE^ERI POSTALI NAJSPOSOBNIJI MONTERI

O tomu {to je sve prethodilo ovom, za zabo~ku Elektru, iznimno velikom doga|aju razgovaramo s direktorom Mirkom Mu`ekom, rukovoditeljem Slu`be za vo|enjem pogona Igorom Kuceljom - najmla|e slu`be, formalno i prema dobnoj strukturi njezinih zaposlenika te sa rukovoditeljem Odjela za vo|enje pogona, Andrijom Mlinari}em. Posljednji na{ sugovornik je, prema rije~ima direktora M. Mu`eka, klju~ cijelog doga|aja. Naime, zahvaljuju}i njegovom povratku zagorskim korijenima u kolovozu 2006. godine iz Elektre Zagreb, gdje je punih 12 godina radio kao dispe~er i tamo ste~enom golemom iskustvu, puno im je pomogao u obuci i ekipiranju prve dispe~erske ekipe.

Sve je zapo~elo, ka`e nam, u ljeto pro{le godine internim natje~ajem za dispe~ere, na koji se javilo ~ak

22 njihova zainteresirana montera, koji su zadovoljavali prve kriterije – stru~nu spremu, mladost i radno iskustvo. Potom su od njih 17, koliko ih je pristupilo stru~nom testu provjere znanja iz op}e elektrotehnike i energetike i psiho-testu u sjedi{tu HEP-a, odabrana ~etvorica s najboljim rezultatima. To su Damir Pravica, Zdenko Klasi~ek, Zdravko Mrkoci i Kre{imir Belov. Jo{ dvojica biv{ih uklopni~ara, Damir Oraji} i Ivan Herak su, zahvaljuju}i svom dosada{njem iskustvu, izravno raspore|eni me|u ovu prvu postavu Dispe~erskog centra Elektre Zabok. Kolega Andrija je s njima odradio informati~ki te~aj i obuku o dispe~iranju s primjerima pogonskih manevara, a nakon toga su zajedno obi{li i sve trafostanice, dalekovode i mre`e svog podru~ja. Potom je njih {est odradilo i specijalizirani te~aj za dispe~ere u HEP NOC-u Velika, za {to su si Zabo~ani pravodobno jo{ ljetos rezervirali slobodni termin. Tamo su se pokazali najboljima i dobili uvjerenja o dispe~erskom pozivu.

Nakon toga je valjalo odabrati najpogodniji prostor i prenamijeniti ga za Dispe~erski centar, {to i nije bila laka zada}a, s obzirom na izra`en manjak poslovnog prostora. Uspjeli su biv{i prostor pravne slu`e maksimalno iskoristiti i tamo smjestiti opremu i ljude, u {to smo se i sami uvjerili posjetiv{i Zdravka Mrkocija, de`urnog dispe~era i Damira Pravicu, dispe~era-{efa smjene. Prije podne, kako saznajemo, rade dispe~er-{ef smjene i de`urni dispe~er, dok poslijepodne i no}u radi samo po jedan de`urni dispe~er u smjenama od po 12 sati.. Nismo, na `alost, mogli s njima popri~ati, jer su bili usred velikog manevra.

Kao {to smo ve} napomenuli, odli~no su se sna{li u svojoj novoj zahtjevnoj ulozi i svi su odreda zadovoljni, kao i ostali zaposlenici Elektre Zabok. Jer, kona~no su do~ekali da i oni imaju svoj Dispe~erski centar. A i nova mjerna kola (mjerni sustav Centrix) svima }e im biti od velike koristi pri lociranju podzemnih, skrivenih kvarova. Vi{e im ne}e trebati uskakati u pomo}, ina~e uvijek susretljivi, vara`dinski kolege.

Dispe~eri Damir Pravica i Zdravko Mrkoci odli~no su se sna{li u novoj zahtjevnoj ulozi Zadovoljna ~etiri mu{ketira najmla|e slu`be – rukovoditelj Slu`be za vo|enje pogona Igor Kucelj i rukovoditelji triju

njezinih odjela: Andrija Mlinari}, Ivica ^ekolj i Vedran Jadek

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 3�

Na prigodnom sastanku prezentiran je plan ustroja rada Dispe~erskog centra

Najsuvremenija nova mjerna kola bit }e im od velike pomo}i pri lociranju kvarova na kabelima

Direktor Mirko Mu`ek upoznao je nazo~ne s tijekom priprema postrojenja za daljinsko upravljanje

Dispe~eri Ivan Herak, Damir Oraji}, Damir Pravica, Zdenko Klasi~ek, Zdravko Mrkoci i Kre{imir Belov sa svojim rukovoditeljem Andrijom Mlinari}em, koji je najzaslu`niji za njihovu kvalitetnu obu~enost

Gosti i doma}ini pri obilasku Dispe~erskog centra

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.3�

NESVAKIDA[NJE

Snje`na nepogoda na podru~ju Elektre Vara`din i Elektre ^akovec

Pod te{kim snijegom pokleknula postrojenja

Elektra Vara`din

Najte`e stradala postrojenja na brdovitim podru~jima

Vrijeme je jo{ jedanput pokazalo svoju prevrtljivu }ud i samo dva dana uo~i kalendarskog po~etka prolje}a, kada se ~inilo da smo presko~ili zimu, ona nam je ipak pokazala svoje zube. Umjesto na Bo`i}, kada smo snijeg svi pri`eljkivali, svojom je zaka{njelom bjelinom prekrio ve} probu|enu vegetaciju i poljoprivredne usjeve te procvjetale vo}ke i cvije}e. Povrh toga, najve}e muke i glavobolje zadao je na{im elektra{ima sjeverozapadne Hrvatske i njihovim potro{a~ima. I dok se istok Hrvatske grijao na 20 stupnjeva Celzijusovih, Me|imursku, Vara`dinsku i Krapinsko-zagorsku `upaniju je, prigodom blagdana sv. Josipa 19. o`ujka o.g., iznenada i u kratkom vremenu zatrpalo 30 centimetara snijega, a snje`na je nepogoda izazvala najve}e neda}e u urednoj opskrbi elektri~nom energijom.

Kre}emo prema Vara`dinu, na lice mjesta. Ve} nakon Novog Marofa, ~ini se da smo u drugoj vremenskoj zoni, jer je na obroncima okolnih lijepih bre`uljaka sve vi{e snijega i pravog zimskog ugo|aja, a vara`dinska predgra|a potpuno se bijele. U vara`dinskoj Elektri, do~ekuju nas uvijek susretljivi direktor Zvonko Ro`mari} i rukovoditelj Slu`be za vo|enje pogona Dubravko Pohulek. Primje}uje se da im manjka sna, jer proteklu no} su bili na nogama, uz svoje ljude koji su otklanjali ve}i kvar na visokonaponskom podzemnom kabelu, kojim se napaja hotel Trako{}an. Najprije je, obja{njavaju mi, valjalo mjernim kolima to~no locirati kvar, potom kabel otkopati te izraditi novu kabelsku spojnicu. Radovi su zavr{eni tek tri sata iza pono}i, kada je Hotelu vra}en napon.

- Ova je nepogoda najte`e pogodila na{u @upaniju, a mokri i gusti snijeg ru{io je drve}e na na{e vodove, pucali su drveni stupovi, vodi~i, izolatori…

Zaredali su brojni kvarovi i do danas (~etvrtak, 22. o`ujka) je povremeno bez napona, dulje ili kra}e vrijeme, bilo blizu 20 tisu}a na{ih potro{a~a. Dok smo jedne kvarove otklanjali, drugi su se doga|ali i tako danono}no pa i danas jo{ imamo novih kvarova zbog otapanja snijega. Najte`e su nam stradali elektroenergetski objekti na brdovitim podru~jima Pogona Ivanec i Pogona Vinica, a od na{ih dvadesetak 10 kV dalekovoda prosje~ne duljine izme|u 10 i 15 kilometara, kvarova je bilo na njih 15. Dalje, 200 na{ih TS 10(20)/04 kV bilo je izvan pogona. Na jednom nam je mjestu sru{eno ~ak osam raspona 10 kV dalekovoda, ukupne duljine blizu {est kilometara i na{i potro{a~i na odcjepu Pe{}enica (podru~je Pogona Vinica) bili su, na `alost, ~ak tri dana bez elektri~ne energije. Najprije je na red do{lo otklanjanje kvarova na na{im dalekovodima i od ju~er su svi ponovno pod naponom. Tako|er smo rije{ili i vi{e od 95 posto svih kvarova na niskonaponskoj mre`i, saznajemo od direktora Z. Ro`mari}a.

NAJ^E[]E PITANJE: KADA ]E DO]I STRUJA?

Od ranih jutarnjih sati u utorak sve do ~etvrtka, na otklanjanju mnogobrojnih kvarova ,ra{trkanih na velikom podru~ju skoro ~itave Vara`dinske `upanije, osim sredi{ta ve}ih gradova koji imaju kabliranu mre`u, sudjelovalo je besprekidno 20 elektra{kih ekipa s ukupno 70 ljudi, a prema potrebi su anga`irali i ~etiri-pet ekipa njihovih stalnih kooperanata. Ljudi su odradili po 40-50 sati skoro bez prestanka i puno toga na ruke zbog mehanizaciji nedostupnog brdovitog terena. Tijekom tih dana, prepri~ava nam doga|aje D. Pohulek, u`arili su se elektrini telefoni od vi{e stotina poziva nestrpljivih potro{a~a, s jedinim pitanjem; kada }e do}i struja? Istodobno su ih opsjedali i mnogobrojni novinari, na {to su tro{ili puno vremena i energije. Posljednjih 20 godina, koliko radi u Elektri – ka`e - ne pamti havariju tako velikih razmjera, sa vrlo velikim brojem kvarova u tako kratkom vremenu.

- Velika koli~ina mokrog te{kog snijega ru{ila je drve}e, koje je padalo na na{e vodove. Zvu~i nevjerojatno, ali snje`ne kugle koje su se zadr`avale na drve}u, bile su te{ke po kilogram svaka (?!), ka`e nam D. Pohulek.

Pokazalo se da pri su pri takvim nepogodama u Elektri Vara`din bila dragocjena rezervna napajanja, kao i 20 daljinski upravljivih linijskih rastavlja~a, koji poma`u elektra{ima pri br`em lociranju kvarova i vra}anju napona. Dispe~eri njihovog Dispe~erskiog centra vodili su cjelokupnu koordinaciju radova

i tijekom tri dana izveli vi{e stotina razli~itih manipulacija.

- Od po~etka havarije, svi su na{i ljudi ulo`ili veliki trud, kako bi potro{a~ima {to prije vratili napon. Pri takvoj nezapam}enoj nepogodi, kada su sru{eni i na{i ~eli~no – re{etkasti stupovi, pokleknula su na{a sve kvalitetnija postrojenja. Zamolili smo na{e potro{a~e za razumijevanje i u velikom broju slu~ajeva nai{li na njihovo razumijevanje, zaokru`io je njihovu neugodnu snje`nu pri~u direktor Z. Ro`mari}, rekav{i da je za ozbiljnu analizu kvarova i procjenu visine {tete jo{ rano.

VELIKI BROJ KVAROVA NA PODRU^JU POGONA VINICA

Napu{tamo toplu sobu Elektre Vara`din i odlazimo na podru~je Pogona Vinica. Tamo nas do~ekuje rukovoditelj Pogona Josip Ro`mari}. Terencem se probijamo kroz snijeg i blato do elektra{ke ekipe, koja upravo otklanja kvar u {umi, na njihovom najve}em DV 10 kV od Vara`dina do Vinice. Prespajanjem su svojim potro{a~ima osigurali napon i danas zapo~eli sanaciju {tete, koju su napravila sru{ena stabla na taj vod. Elektra{i su uz pomo} kooperanata po snijegu skupljali uni{teni vodi~, a potom }e razvu}i 300 metara novog vodi~a i vjeruju da }e to danas zavr{iti. Od ponedjeljka nave~er sve do ~etvrtka, njih je 12 je iz vini~kog Pogona, uz pomo} osmero~lane ekipe kooperanata, na raznim stranama svoga terena po`rtvovno otklanjalo brojne kvarove. Najva`nije im je da su svi njihovi potro{a~i dobili elektri~nu energiju i, ka`u, vesele se svakom popravljenom kvaru, poput djece. Prve no}i bilo je najte`e, ka`u nam vrijedni elektra{i. Trebalo je izdr`ati u snje`noj me}avi, studeni i s mokrom odje}om…Pitaju se, ho}e li im prekovremeni rad biti pla}en, jer jo{ uvijek ~ekaju naknadu za prekovremene sate od pro{le havarije. Tu su predradnik Vladimir Fri{~i}, VKV monteri Dejan Kolenko, Slavko Dugi, Mario Hrn~i} Miro [ipek, KV monter Damir [incek i PKV radnik Ivan Banfi}.

- Prezadovoljan sam sa svojim ljudima, svi su oni „stara {kola“ i nikada u bilo koje vrijeme posao nije bio u pitanju, samo taj im trud sada treba i materijalizirati, govori nam rukovoditelj Pogona J. Ro`mari}, dodaju}i da su potro{ili sve zalihe materijala. Ka`e da }e im za cjelovito rje{avanje nekih samo privremeno i improvizirano otklonjenih kvarova, trebati jo{ skoro mjesec dana. Ostavljamo ih u poslu i nastavljamo put prema ^akovcu.

Nepogoda je u kratkom roku - 19. i 20. o`ujka, prouzro~ila havariju na elektroenergetskom postrojenju nezapam}enih razmjera na ovim prostorima, ali brzom intervencijom dispe~era i `urnim danono}nim otklanjanjem stotine kvarova u iznimno te{kim uvjetima, na{i su vara`dinski i ~akove~ki elektra{i u najkra}em mogu}em roku normalizirali opskrbu elektri~nom energijom

Dragica Jurajev~i}

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 33

Predradnik Vladimir Fri{~i} i PKV radnik Ivan Banfi} u snijegu skupljaju potrgane vodi~e

Direktor Elektre Vara`din Zvonko Ro`mari} pohvalio je svoje vrijedne ekipe

Dubravko Pohulek i Josip Ro`mari} na trasi DV 10 kV, kojeg su onesposobila brojna poru{ena stabla

VKV monter Mario Hrn~i} sa stupa DV 10 kV skida uni{teni izolator

Priprema se razvla~enje novog vodi~a

Vrijedni elektra{i Pogona Vinica i njihovi kooperanti

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.34

NESVAKIDA[NJE

Snje`na nepogoda na podru~ju Elektre Vara`din i Elektre ^akovec

Elektra ^akovec

^akov~ani s manje kvarova

U Elektri ^akovec nam je sugovornik direktor Darko Horvat, imenovan prvim ~ovjekom pro{logodi{njeg ljeta. Premda je to Elektra u kojoj uvijek ima {tofa za zanimljive napise u HEP Vjesniku, ovoga puta je predmet na{eg zanimanja snje`na tema. Uz D. Horvata, tu je i Milovan Mesari}, rukovoditelj Slu`be za vo|enje pogona. Na sre}u, nepogoda je na putu za ^akovec oslabila i njene su posljedice na ~akove~kim postrojenjima znatno manje nego na vara`dinskim. [tete su manje, prema rije~ima na{ih sugovornika, zahvaljuju}i i tomu {to su njihove mre`e ve}im dijelom (70 posto) na betonskim stupovima, koji su ipak izdr`ali mokri snijeg. No, zabilje`ili su rijetko vi|en {irok spektar kvarova, od onih na 35 kV do niskonaponske mre`e i to poglavito na podru~ju Gornjeg Me|imurja, uz granicu sa Slovenijom. To je podru~je koje je prije samo tri tjedna poharao sna`an vjetar.

Tijekom 19. i 20. o`ujka imali su, saznajemo, 31 kvar na srednjem naponu i 143 kvara na niskom naponu, zbog ~ega su bez napona povremeno ostajali neki od njihovih 5.400 kupaca. Procjenjuju da je rije~ o 8.997 kWh neisporu~ene elektri~ne energije te 43.000 kuna financijske vrijednosti nastale {tete. Te bi brojke bile znatno ve}e da nisu prije samo sedam dana pustili u probni pogon i

uveli u SDV rekonstruiranu TS 35/10 kV [enkovec (jedna od pojnih to~aka Gornjeg Me|imurja). Brzoj normalizaciji napajanja elektri~nom energijom doprinijela je i dobra pokrivenost 10 kV dalekovodima te daljinski upravljani rastavlja~i i TS 10/04 kV. Tri su njihova dispe~era usporedno vodila brojne istodobne ispade i brzo ih normalizirali pa su zbog svega toga ^akov~ani pro{li s manjim {tetama.

Sve kvarove uspjelo je tijekom utorka - od jutra do 20 sati, u te{kim uvjetima rada sanirati njihovih 60 ljudi i vratiti napon svim potro{a~ima. Naviknuti na besprekidan i kvalitetan napon, osobito mali poduzetnici ~iji je broj na podru~ju te `upanije sve ve}i, takvi potro{a~i sa sofisticiranom tehnologijom koja zahtijeva stalno i kvalitetno napajanje, zbog kratkih prekida u isporuci elektri~ne energije bili su u panici. Saznajemo da }e za trajno rje{enje ~akove~kim elektra{ima trebati jo{ dva do tri dana.

GORNJE ME\IMURJE ^ESTO NA METI NEPOGODA

- Takvi doga|aji poti~u na tra`enje novih rje{enja, jer budu}nost i nova mre`na pravila zahtijevaju sve br`u isporuku elektri~ne energije. Odmah smo razmotrili protekle tehni~ke doga|aje i razloge pucanja izolatora zbog ne tako velike koli~ine snijega. Na jednom }emo dijelu podru~ja Gornjeg Me|imurja sli~ne doga|aje ubudu}e sprije~iti uvo|enjem nove tehnologije. Namjeravamo izgraditi 8,7 kilometara novog DV 10(20) kV sa izoliranim kabelskim snopom i na betonskim stupovima, pokraj postoje}eg starog DV, kojeg }emo potom ukloniti. Drugi zahvat, koji nam je nametnula

ova nepogoda, ve} se projektira, a odnosi se na kabliranje, u prvoj fazi 2,7 kilometara postoje}eg 10 kV DV Vu~kovec, najavio je D. Horvat.

Nakon obilaska dispe~era Elektre ^akovec, u pratnji mladog in`enjera odr`avanja Du{ana Hozjana, odlazimo prema hrvatsko-slovenskoj granici u Gornjem Me|imurju. Putem smo razbili predrasude o me|imurskoj ravnici, jer Gornje se Me|imurje s razlogom tako zove i njegovi snijegom posuti bre`uljci, na kojima se prote`u nadaleko poznati {trigova~ki vinogradi, podsje}aju na Hrvatsko zagorje. U selu Banfi, udaljenom 25 kilometara od ^akovca i na samoj granici sa Slovenijom, ~akove~ki elektra{i otklanjaju posljednji kvar na niskonaponskoj mre`i. Pod teretom snijega sru{eni hrastovi na mre`i su o{tetili ~etiri raspona u duljini 300 metara i dva stupa. Potro{a~ima je selektivnim prespajanjem ubrzo vra}en napon i dok dio ekipe provjerava je li sve u redu, predradnik Ivan Gregorin~i}, KV monteri Matija Per~i} i Josip Kolari} te PKV radnik Vladimir Horvat obavljaju pripreme za uklanjanje sru{enih borove s mre`e, kako bi zamijenili uni{teni vodi~. Nije ih, ka`u, ba{ razveselila ova zimska idila, zbog koje su ve} tre}i dan mokri i promrzli na ovim bregima, gdje im sva raspolo`iva mehanizacija - ni{ta ne zna~i. Zbog toga jedva ~ekaju da zavr{e posao i okon~aju ~udnu zimsko/proljetnu me|imursku pri~u.

I ovi doga|aji jo{ jedanput su potvrdili elektroprivredni moral, kada se ponovno pokazala neupitnost elektra{ke odanosti i izdr`ljivosti, u vrijeme kada je to najpotrebnije, jer elektri~ne energije mora biti! Jednako tako, s pravom, o~ekuju primjereno vrednovanje truda za rad izvan radnog vremena i u iznimno te{kim uvjetima, jednako tako primjereno i neupitno.

Direktor Elektre ^akovec Darko Horvat: ovakvi doga|aju name}u ostvarenje novih i jo{ kvalitetnijih rje{enja na mre`i

Dispe~eri Elektre ^akovec Boris Toma{i}, Ivan Ke~ek i rukovditelj Slu`be za vo|enje pogona Milovan Mesari}, kao i odsutni dispe~eri Marko Pera~ i Damir Lesinger - imali su pune ruke posla

Stupna trafostanica i lijepo bregovito Gornje Me|imurje, koje cijelom duljinom grani~i sa Slovenijom

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 35

^akove~ki elektra{i u snje`noj me}avi

Vrijedna ~akove~ka ekipa elektra{a uo~i otklanjanja i posljednjeg kvara u selu Banfi

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.3�

U otklanjanju 115 kvarova bilo je anga`irano ~ak 115 zaposlenika, bez elektri~ne energije ostalo je 15 tisu}a potro{a~a, a nastala {teta procjenjuje se na 500 tisu}a kuna

Snje`na nepogoda obru{ila se 19. o`ujka o.g. i na Krapinsko-zagorsku `upaniju i nanijela goleme {tete i elektroenergetskim objektima Elektre Zabok. [tete velikih razmjera, kako saznajemo od direktora Mirka Mu`eka i njegovog pomo}nika @eljka Cimbre{aka, zabo~ki elektra{i otkrili tek sljede}eg jutra. Sve raspolo`ive ekipe sa ~ak 115 montera izgradnje i odr`avanja cijeli su dan, 20. o`ujka, otklanjali brojne kvarove na dalekovodima i mre`ama. Najkriti~nije stanje bilo je u podsljemenskoj zoni i podno Ivan~ice, kao i na bregovitom podru~ju zapadnog dijela njihove @upanije. Te`ina mokrog snijega i snaga vjetra, trgali su podjednako njihove stare, ali i potpuno nove mre`e, a o silini nepogode govori i podatak da je slomljena konzola na DV 110 kV Krapina – Stra`a. Zahvaljuju}i prstenastom napajanju 110 kV potro{a~kog podru~ja, to ovdje nije izazvalo probleme u opskrbi elektri~nom energijom.

Velikim problemom ponovno se pokazao prolazak

njihovih dalekovoda kroz {umska podru~ja, a nekih i kroz prave {umske tunele, jer se za nepogode brojna stabla pod teretom snijega ru{e na vodove i nanosi im velike {tete. Pri odr`avanju dalekovoda, za sje~u granja elektra{i, naime, moraju dobiti suglasnost Hrvatskih {uma, {to im dodatno komplicira `ivot.

Sve svoje kvarove vrijedni su elektra{i uspjeli vlastitim snagama otkloniti tijekom do ve~ernjih sati tog 20. o`ujka, a u srijedu su jo{ dotjerivali neke od privremenih rje{enja. Od ukupno 115 kvarova, ~ak je 32 bilo na 10 kV vodovima, a neki su se ponavljali. Najvi{e je kvarova, njih 29, bilo na podru~ju Pogonskog ureda Klanjec te 26 kvarova na podru~ju Pogonskog ureda Donja Stubica. Bez elektri~ne energije ostalo je 15.000 potro{a~a ili ~etvrtina njihovih ku}anstava, a prema procjenama – neisporu~eno je bilo vi{e od 65.000 kWh elektri~ne energije. Prema procjenama, {teta za Elektru Zabok zbog ove nepogode te{ka je pribli`no 500.000 kuna. No, o nepogodi najbolje svjedo~e fotografije.

Na kraju, recimo da je ta nepogoda i njene posljedice bilo i vatreno kr{tenje novog Dispe~erskog centra Elektre Zabok, ~iji su se dispe~eri, kako saznajemo od Igora Kucelja - rukovoditelja Slu`be za vo|enje pogona, u tomu jako dobro sna{li. O otvaranju Dispe~erskog centra saznajte vi{e u na{em napisu posve}eno isklju~ivo tom velikom doga|aju za Elektru Zabok.

Dragica Jurajev~i}

NESVAKIDA[NJE

Snje`na nepogoda na podru~ju Elektre Zabok

Mokri snijeg i vjetar ru{ili stare i nove mre`e

Na podru~ju Pogonskog ureda Krapina napukao je i ~ak betonski stup

U selu Preseka Petrovska, drveni A stup zamalo se sru{io na obiteljsku ku}uO{te}en izolator

Stup nije izdr`ao snje`ni teret

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 3�

RAZVOJ

Zapo~ela izgradnja TS 110/10(20) kV Osijek 4

Zbog sve ve}ih energetskih potreba u zapadnom dijelu Osijeka te potrebe napajanja elektri~nom energijom autoceste (koridora V C ), u naselju Retfala gradi se nova trafostanica 110/10(20) kV Osijek 4.

Vanjsko postrojenje 110 kV sastojat }e se od ~etiri vodna polja, od toga dva vodna polja za kabelske dalekovode i dva vodna polja za zra~ne dalekovode, dva trafopolja 110 kV te dva 110 kV transformatora snage 20 MVA. Potom, upravlja~ka zgrada s predvi|enim posebnim prostorom za Elektroslavoniju HEP Operatora distribucijskog sustava i PrP Osijek HEP Operatora prijenosnog sustava.

U tijeku su gra|evinski radovi na platou i oni za upravlja~ku zgradu, a njihov je dovr{etak predvi|en do po~etka ljeta.

Za napajanje TS Osijeka 4, u tijeku je polaganje KB 110 kV od TS 110/10 kV Osijek 3 do TS 110/10(20) kV Osijek 4, u duljini od {est kilometara. Do sada su polo`ene tri dionice, dok je ~etvrta u pripremi. Pote{ko}e su prisutne zbog potrebe ru~nog iskopa u podru~ju Filipovice, koje je registrirano kao arheolo{ko nalazi{te. Zavr{etak te ~etvrte dionice, predvi|en je za svibanj, nakon ~ega se o~ekuje povoljnije stanje za izvo|enje radova na terenu, a za dovr{etak radova bit }e potrebna daljnja dva mjeseca.

Napajanje TS 110/10(20) kV Osijek 4 elektri~nom energijom ostvarit }e se i izgradnjom priklju~nog DV 2 x 110 kV na~elom odcjepa s postoje}eg DV 110 kV Ernestinovo – Valpovo, odnosno dvosistemskog dalekovoda, ~ime }e se osigurati napajanje potro{a~a elektri~nom energijom iz smjera TS Valpovo, odnosno TS Ernestinovo. Nakon {to su rije{eni imovinsko-pravni odnosi, ~etiri stupa su izgra|ena pa je priklju~ni DV 2 x 110 kV za Osijek 4 u cijelosti zavr{en.

Za kraj spomenimo i izgradnju dalekovoda DV 110 kV \akovo – @upanja. Izgradnja tog dalekovoda zapo~ela je u srpnju 2005. godine, uz pote{ko}e zbog obilnih ki{a i podvodnog terena. Me|utim, najve}i su problem bili nerije{eni imovinsko pravni odnosi, koji su za stupna mjesta 87, 106, 107 i 110 rije{ena tek u velja~i ove godine. Tako je 17. o`ujka o. g. pu{ten napon na dijelu tog dalekovoda, odnosno na dvosistemskom dalekovodu kod TS @upanja, radi vra}anja u funkciju DV 110 kV Vinkovci – @upanja.

O~ekuje se da bi najkasnije do srpnja, cijeli dalekovod mogao biti pod naponom. Duljina trase je 42 kilometra, prosje~ni raspon izme|u stupova 348 metara, uz 29 zateznih polja. Na trasi se nalazi 120 ~eli~no-re{etkastih stupova, od ~ega 115 tipa „jela“ i pet tipa „ba~va“. Izgradnja tog dalekovoda bila je nu`na budu}i da se podru~je @upanje elektri~nom energijom napaja iz postoje}e TS 110/35 kV @upanja uz, u kvalitativnom smislu, relativno nisku razinu sigurnosti i pouzdanosti napajanja. Prema sada{njem stupnju izgra|enosti prijenosne mre`e na podru~ju jugoisto~ne Slavonije, TS @upanja je napajana preko dva dalekovoda: DV 110 kV Ora{je – @upanja i DV 110 kV Vinkovci – @upanja.

Zavr{etkom DV 110 kV \akovo - @upanja bit }e ostvarena i druga veza s elektroenergetskim sustavom Republike Hrvatske, a time i zna~ajno pove}ana sigurnost napajanja podru~ja @upanje.

Nova postrojenja za pouzdanije napajanje D.Karna{

Vodno polje u TS 220/110 kV \akovo, polazna je to~ka dalekovoda \akovo – @upanja

Zbog arheolo{kog nalazi{ta u osje~kom naselju Filipovica, radovi na polaganju 110 kV kabela od TS Osijek 3 do budu}e TS Osijek 4 su usporeni

Radovi na dalekovodu \akovo – @upanja su pri kraju

Polaganje 110 kV kabela od TS Osijek 3 do budu}e TS Osijek 4 na osje~koj ju`noj zaobilaznici

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.3�

S LICA MJESTA

Pogona Imotski

Preporod u mre`i Vero~ka Garber

S ciljem pobolj{anja naponskih okolnosti, u Pogonu Imotski sustavno se rekonstruira i mijenja dotrajala srednjonaponska i niskonaponska mre`a te se obnavljaju ili grade nove 10/0,4 kV trafostanice, a rezultati takvog rada vidljivi su u kvaliteti opskrbe elektri~nom energijom, ali i u znatno manjem broju kvarova

Vjerojatno je to zbog njenog `enskog roda, ali ova se zima zgodno poigrala sa svima nama. Barem kada je o dalmatinskom podneblju rije~, jer nije nas obdarila ni obilnim ki{ama, ni prepoznatljivim burama, a o nekim gu{}im padalinama da i ne govorimo. Kape, {alovi i rukavice nisu ni izlazili iz ormara. Naizgled je, a i sukladno temperaturnim ljestvicama, prolje}e trajalo i trajalo mjesecima. [to onda o~ekivati nego da i njegov slu`beni, kalendarski po~etak, bude jednako monoton i nezanimljiv? Pomireni s tim ~injenicama, odabrali smo 21. o`ujka za dan obilaska radili{ta i novoizgra|ene mre`e na podru~ju Pogona Imotski u sastavu splitske Elektrodalmacije, to~nije mjesta Svib u op}ini Cista Provo. Razgovorom o vremenu zapo~elo je i ovo kratko putovanje u dru{tvu s voditeljem radova Vinkom Fistani}em iz Odjela gra|enja splitske Slu`be izgradnje. Iz Splita nas je, naime, ispratila neobi~na ledena ki{a, ~esto pomije{ana sa zrncima tu~e, a ve} nakon pola sata vo`nje na stakla automobila po~ela se lijepiti neka ~udna mje{avina, koja je u srce reportera unijela uzbu|enje i radost. Uz sve zadovoljstvo {to mi ga svaki posjet imotskom Pogonu i njegovim ljudima donese, ovom se dana{njem jo{ i vrijeme pridru`ilo.

RADOVI TEKU NEPREKIDNO

Ipak, vi{e od svega na{u je pozornost zaokupilo stanje na terenu i toliko puno odra|enog posla da ga

ni nabrojiti ne bi stigli. Poku{at }emo se osvrnuti na dosada{nji tijek, na ve}inu onoga {to su zaposlenici Pogona, zajedno s ljudima Odjela gra|enja, odradili kroz proteklu godinu i {to se nastavilo u ovoj.

Osnovni je cilj pobolj{anje naponskih okolnosti, a u okviru toga sustavno se rekonstruira i mijenja dotrajala srednjonaponska i niskonaponska mre`a te se obnavljaju ili grade nove 10/0,4 kV trafostanice. Rezultati takvog rada vidljivi su u kvaliteti opskrbe lokalnih potro{a~a, ali i u znatno manjem broju kvarova. Nakon rekonstrukcije DV 10 kV Runovi}i i izgradnje dvostrukog KB 20 kV Imotski – Vinjani, u pro{loj je godini obavljena i rekonstrukcija devet kilometara dalekovoda 10 kV Lovre} i sedam kilometara DV 10 kV Studenci. Na niskonaponskim mre`ama u protekloj je godini, zajedni~kim snagama Imo}ana i Spli}ana, obnovljen veliki broj izvoda i mre`a, primjerice iz objekata: Cista Provo 2, Cista Velika 1 i 2, Biorine 2 i 3, Zmijavci 1, 5 i 11, Ar`ano 1 i 4, Medov Dolac 2, Drum 1, Vinjani Gornji 2, Imotski 5, 8 i 15... Ve} smo rekli da je toga puno i da ne bi imalo smisla nabrajati sve objekte. Na izgradnji {est GTS i pripadaju}im kabelskim 20 kV, dalekovodnim 10 kV i niskonaponskim 0,4 kV mre`ama te zamjeni plo~a niskog napona u pet TTS, radili su sami ljudi iz Odjela gra|enja.

Radovi teku neprekidno pa se u ovoj godini planira dovr{iti STS i DV 10 kV Prolo`ac 13 i Cista Velika 7, mre`e niskog napona Lovre} 1, 6 i 8, Prolo`ac 4, Krivodol 2, Poljica 1, Glavina D. 4 i 9, Zagvozd 6, Opanci 3... i jo{ cijeli niz. Odjel gra|enja }e dovr{iti mre`u u Prolo{cu, Svibu 1, 3 i 4, STS i DV Svib 3 i 4, GTS i KB 20 kV i 0,4 Glavina D. I Prolo`ac te STS, DV i M@ Studenci 12 i 13.

NU@NO OSVJE@ITI KADROVE

Prema rije~ima rukovoditelja Pogona Frane Zdilara, o~ekuje se i po~etak radova na dvostrukom, 1.300 metara dugom 20 kV kabelskom vodu izme|u dviju TS u gradu Imotskom, koji }e u`em sredi{tu grada donijeti `eljeno kvalitetno napajanje. Tako|er je u pripremi i dvostruki kabelski 20 kV vod TS 35/10 kV Imotski – Prolo`ac u duljini od 3.000 metara te jednostruki kabel

Stare stupove i stare vodi~e ubrzo }e odnijeti zaborav, a nova je mre`a ve} podignutaS ovakvim snje`nim prizorima s tugom smo se oprostili, vra}aju}i se u Split

20 kV dug 1.100 metara. To }e pratiti rekonstrukcija postoje}ih i izgradnja novih GTS.

Nakon svega nabrojenog, neizostavno treba naglasiti da se, uz svoje redovne poslove odr`avanja, izmjene brojila, iskap~anja, o~itanja, priklju~enja novih kupaca, kontrole i drugih, zaposlenici tog Pogona napregnulo do krajnjih granica. Tako|er izdvajamo sna`nu potporu i razumijevanje ~elni{tva Elektrodalmacije, bez ~ega sve to ne bi bilo mogu}e izvesti te iznimno dobru suradnju s ljudima Slu`be izgradnje, poglavito Ivom Despotom, rukovoditeljem i Vinkom Fistani}em, voditeljem najve}eg dijela spomenutih radova.

Koliko je zna~ajan posao {to su ga svi ovi ljudi odradili mo`da }e nam najbolje ilustrirati podatak da je u posljednjih deset godina Pogon pao u brojnom stanju zaposlenika s 89 na sada{njih 60. Ne treba previ{e mudrosti da bi se do{lo do zaklju~ka koliko je te{ko opstajati jednoj maloj sredini kada ostane bez vi{e od 30 posto ljudi i kako bi bilo potrebno osvje`iti monterski i rukovodni kadar. Tim vi{e kada se zna da je osnovno obilje`je ovog podru~ja velika ra{trkanost naselja i te`ak teren pa je to, uz te{ko}e svakodnevnog obavljanja posla, i dodatno financijsko optere}enje. Naime, za mali broj potro{a~a nekog podru~ja potrebno je iznimno veliko ulaganje u mre`u. To su oni nazvali `ivotnim, a ne poslovnim problemom. Primjerice, za 33 potro{a~a zaseoka Ra{~ane Gornje, ~ija je sveukupna godi{nja potro{nja pribli`no 5.900 kWh (negdje pribli`no 5.000 kuna), treba ulo`iti 750.000 kuna za rekonstrukciju i izgradnju mre`e. A, cjelokupni investicijski plan Pogona Imotski godi{nje iznosi od 1,2 do 1,4 milijuna kuna. Dakako, suo~eni su s ~estim pitanjem svih nas u HEP-u kada treba pomiriti tro{kove i potrebe, kada vam na jednoj strani stoji nedostatak svake ekonomske ra~unice, a na drugoj pravo ljudi da raspola`u elektri~nom energijom kao temeljnom dobrobiti.

Na `alost, takvo stanje na imotskom podru~ju sada se otkriva najvi{e u Zabiokovlju, gdje su dolaskom Autoceste po~ela o`ivljavati brojna dosad zapu{tena

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 3�

i zaboravljena naselja. Siroma{ne lokalne uprave, kao i na mnogim drugim podru~jima, nemaju novca ni za podmirivanje dugovanja javne rasvjete pa se od njih nikakva pomo} i ne mo`e o~ekivati.

Zato se, vi{e nego {to smo to mogli primijetiti u drugim podru~jima, vesele svakom novom kilometru kojim je pro{la novoizgra|ena mre`a.

SNIJEG PO^ETKOM PROLJE]A

U Svibu, naselju u op}ini Cista Provo, zaposlenici Pogona podigli su u zrak vi{e od 40 betonskih stupova, a oni iz Odjela gra|enja obavili demonta`u starih drvenjaka i starih golih vodi~a te nastavili razvla~iti SKS. Sveukupno su izgradili dvije STS i tri pripadaju}e mre`e. Pod vodstvom poslovo|e Nedilja Danoli}a i predradnika Marijana Bio~i}a, danas su monteri Nikola Franetovi}, Jurica Bilan, Antonio Nadilo i Petar Bla`evi}, uz ispomo} voza~a hidrauli~ke platforme Matu Peri{i}a, postavljali nove vodi~e u dijelu naselja. I dok su to radili, zapo~eo je padati snijeg. Dok je za mene takav po~etak prolje}a izazvao veselje, na{im zaposlenicima nije nimalo bilo do smijeha. Oni posao nisu smjeli prekidati, jer je dio naselja bio iskop~an iz mre`e i `eljno je o~ekivao povratak napajanja. Kako su mi ispri~ali V.Fistani} i N.Danoli}, oni su ve} mjesecima na ovom podru~ju i dosad su radili pod svakakvim klimatskim uvjetima pa im zimski ugo|aj nije bio spektakularan.

Nakon zavr{etka izgradnje spomenutih mre`a, splitski }e zapsolenici nastaviti pomagati Imo}anima pri

zamjeni ku}nih priklju~aka i ugradnji novih.

POHVALA JEDNOJ RAZUMNOJ EKIPI

[to o tom poslu misli ~elni ~ovjek op}ine Cista Provo, koja je prigodom proslave svog mjesnog blagdana Svetog Petra i Pavla, uru~ila Pogonu Imotski zahvalnicu «za doprinos u razvitku infrastrukture op}ine...»

Njihov na~elnik Bo`o ^ubi} rekao nam je kako je svjestan da je na cjelokupnom ovom podru~ju potro{nja mala, a potrebe velike te da je Pogon Imotski tijekom pro{le, s nastavkom u ovoj godini, napravio jako puno posla, izgradio dalekovode, trafostanice i mre`u u cijelom nizu naselja njihove op}ine.

- Mi, kao lokalna uprava, trudimo se pomo}i im pri isho|enju dokumenata i rje{avanju imovinsko-pravnih odnosa, na na~in da razgovaramo s na{im `iteljima i uvjeravamo ih kako im je kvalitetnija mre`a nu`na, a ljudi su naj~e{}e razumni kada im se lijepo objasni. Stoga HEP na na{em podru~ju nikada nema ve}ih pote{ko}a. Onih manjih ima svugdje, a mi se trudimo i to svesti na najmanju mjeru. Zato je suradnja s Pogonom, koju do`ivljavam kao jednu vrlo razumnu ekipu, ali i drugim slu`bama Elektrodalmacije koje kod nas rade, iznimno dobra i bez ikakvih nesuglasica. Mislim da je ve} dovr{eno blizu 70 posto na{e mre`e, preostali su prete`ito rubni dijelovi op}ine pa nas tamo ~eka jo{ puno posla. Pobolj{anje u elektroenergetskom stanju danas se itekako osje}a, jer smo prije imali jako ~este ispade, a danas su vrlo rijetki - dva ili tri puta godi{nje. Samo mo`emo pohvaliti

sve {to su va{i ljudi dosad napravili i nadamo se da }e dosada{nja dobra suradnja biti nastavljena, zaklju~io je B.^ubi}.

Dok smo se u{u{kani u meko}u i bjelinu krajobraza i gu{taju}i u dodiru svake pahulje s tugom opra{tali od dragih nam kolega i suradnika, preostalo nam je pribilje`iti i djeli} radne budu}nosti imotskog Pogona.

@ELJNO O^EKIVANA IZGRADNJA VELIKIH TS

- Najva`niji doga|aj koji nas ~eka je priprema za cjelovitu obnovu TS 110/35 i 35/10 kV Imotski (Konjevode), koja vi{e ne zadovoljava ni snagom, ni kvalitetom opreme. Vr{na su optere}enja ve}a od instalirane snage. Tako|er je jako zna~ajna i izgradnja druge velike trafostanice 110/20(10) kV Zagvozd, koja je uvjet za izgradnju Autoceste i tunela kroz Biokovo. Njena izgradnja omogu}it }e nam skra}enje postoje}ih srednjonaponskih vodova i na najve}em dijelu trasa pru`iti dvostrano napajanje. S tim bi, dakako, pove}ali sigurnost opskrbe na{ih kupaca. Izgradnja ta dva spomenuta objekta o~ekuje se u idu}oj godini, ali zbog tih saznanja mi ve} danas lak{e di{emo i `eljno ih o~ekujemo, zaklju~io je rukovoditelj Pogona F. Zdilar.

Takve povoljne vijesti, udru`ene s najljep{im mogu}im bijelim po~etkom prolje}a, jo{ jedanput su me uvjerile da je Dalmacija za sve sposobna. Ne{to s pomo}i ljudske, a ne{to vi{e sile. U oba slu~aja, prolje}e sa simbolikom preporoda dobro je krenulo. Mre`a imotskog Pogona ve} ga je osjetila.

Monteri Odjela gra|enja razvla~e vodi~e u Svibu

Na mjestu stare TS u Cisti dignuta je ova nova, a pred njom udru`ene zajedni~ke snage iz Izgradnje i Pogona s na~elnikom op}ine B.^ubi}em i rukovoditeljem Pogona F.Zdilarom (u sredini)

Stara TS u Cisti, a TS poput nje - na `alost - jo{ je puno u imotskom Pogonu

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.40

Regulatorni pristup je i dalje odlu~uju}i za odr`avanje sigurnosti sustava, a tr`i{ni mehanizmi predstavljaju zna~ajan potencijal za unaprje|enje i nadopunjavanje postoje}ih okvira, uz minimalne tro{kove

STANDARDI SIGURNOSTI PRIJENOSNOG SUSTAVA

Radni standardi, koji se primjenjuju na sigurnost

prijenosnih sustava, nisu se zna~ajno promijenili od

uvo|enja reforme elektroenergetskog sektora i prete`ito

se oslanjaju na primjenu standarda N-11. On se tipi~no

primjenjuje na deterministi~ki na~in, {to zna~i da ne

uzima u obzir vjerojatnost nastanka kvara ili posljedice

kvara.

Prekidi u napajanju potaknuli su brojna pitanja

o interpretaciji i primjeni tih standarda. Uskla|ivanje

sa postoje}im standardima ne}e nu`no rije{iti problem

primjerenosti i u~inkovitosti tih standarda u novom

okru`enju reformiranog elektroenergetskog tr`i{ta.

Primjena stro`ih standarda dovela bi do pove}anja

stupnja sigurnosti integriranog prijenosnog sustava, ali

uz ve}e tro{kove. Probabilisti~ke metodologije, poput

probabilisti~ke procjene rizika2, mogu se koristiti za

pobolj{anje postoje}ih standarda kako bi se stvorio

fleksibilniji i prilagodljiviji operativni standard, koji bolje

odra`ava dinami~ke uvjete rada u stvarnom vremenu.

Probabilisti~ki pristup mo`e se prilagoditi tako da

uklju~uje vrijednost potencijalnih tro{kova i prednosti

vezanih za odre|enu razinu sigurnosti sustava. Time bi

se stvorio odgovaraju}i na~in upravljanja sigurno{}u

sustava, vrijednosti koju tr`i{te pripisuje sigurnosti

usluge opskrbe elektri~nom energijom. Tehnologije, koje

se bave informacijskim sustavima u stvarnom vremenu

i omogu}avaju operatorima izravnu kontrolu tokova

snaga preko prijenosnih mre`a, pove}avaju potencijal za

kori{tenje probabilisti~kih metoda u svrhu pobolj{avanja

postoje}ih standarda.

KOORDINACIJA, KOMUNIKACIJA I RAZMJENA INFORMACIJA

Operativna praksa treba bolje odra`avati dinami~no i regionalno povezano radno okru`enje, koje je nastalo kao rezultat reformi u elektroenergetskom sektoru. Operativna praksa treba biti fleksibilna i prilagodljiva, kako bi omogu}ila pravodobnu reakciju na izvanredne doga|aje i poreme}aje u sustavu. Planiranje djelovanja u izvanrednim okolnostima i reagiranje na nepredvi|ene doga|aje moraju biti uskla|eni sa perspektivom cjelovitog sustava i odra`avati zajedni~ku odgovornost za sigurnost sustava, posebice u prijenosnim sustavima koji pokrivaju vi{e kontrolnih podru~ja.

U~inkovita koordinacija, komunikacija i razmjena informacija je odlu~uju}a. Interakcija izme|u kontrolnih podru~ja mora se prebaciti sa razmjene informacija za dan unaprijed na koordinaciju u stvarnom vremenu. Potrebno je uvesti ispitivanje i kontrolu sigurnosti u stvarnom vremenu, a nagla{ena je potreba za postizanjem vi{estranih sporazuma izme|u svih kontrolnih podru~ja u okviru prijenosnog sustava, kako bi se razvio jedinstveni na~in djelovanja u izvanrednim okolnostima i definirali zajedni~ki protokoli za koordinirano djelovanje. Do sada je na tom podru~ju postignut odre|eni napredak, me|utim, potrebno je jo{ vi{e oja~ati te veze.

Koordinirano upravljanje sigurno{}u prijenosnog sustava mora imati potporu u vidu komunikacije i razmjene informacija u stvarnom vremenu, jer je za pripremu djelovanja u izvanrednim okolnostima potrebna to~na i pravodobna informacija. Informacija mora dati cjelovitu sliku stanja u prijenosnom sustavu, kako bi se omogu}ilo u~inkovito i koordinirano upravljanje.

Razvoj komunikacijskih strategija potreban je kako bi se tijekom izvanrednih okolnosti i ponovne uspostave sustava osiguralo u~inkovito {irenje informacija prema ostalim sudionicima na tr`i{tu elektri~ne energije, vladaju}im strukturama i javnosti.

ULAGANJE U TEHNOLOGIJU

Razvoj i primjena novih i postoje}ih tehnologija predstavlja zna~ajan potencijal za pobolj{anje operativnih alata u vo|enju prijenosnog sustava i njegove sigurnosti. Tehnologija mo`e pobolj{ati to~nost, kvalitetu i pravodobnost informacija i poduprijeti razvoj novih modela sustava. Time se posti`e fleksibilniji i prilagodljiviji na~in pripreme za nepredvi|ene okolnosti i pobolj{ava

uvid u stanje u stvarnom vremenu. Tehnologija omogu}uje operatoru ve}u kontrolu nad tokovima snage i na taj na~in i fleksibilniji rad prijenosnih sustava te kvalitetnije upravljanje u slu~aju zagu{enja i izvanrednih okolnosti, kao i tijekom ponovne uspostave usluge. Nadalje, otvara se mogu}nost koordinacije u stvarnom vremenu i cjelovitijeg upravljanja sigurno{}u sustava u prijenosnim mre`ama koje pokrivaju vi{e kontrolnih podru~ja.

Razvija se cijeli niz novih tehnologija koje zna~ajno doprinose upravljanju prijenosnim sustavima u smislu pove}anja fleksibilnosti i sigurnosti. No, tehnologija nije ~arobni {tapi}. Potrebno je odr`avati odgovaraju}u ravnote`u izme|u automatske i manualne kontrole, tako da tehnologija ne postane zamjena za u~inkovit rad prijenosnog sustava. Vlade bi trebale podupirati razvoj takvih procesa te pru`iti pomo} odre|enim podru~jima istra`ivanja i razvoja.

ULAGANJE U LJUDSKE POTENCIJALE

Visokoobrazovano i iskusno osoblje ima zna~ajnu ulogu u upravljanju prijenosnim sustavima u dinami~nom radnom okru`enju nastalom kao rezultat promjena u sektoru. Od doga|aja koji su pogodili prijenosne mre`e u 2003. i 2004. godini, sve se vi{e pozornosti posve}uje obuci i pripremi za izvanredne okolnosti. Programi obuke provode se na temelju simulacija, kako bi se stekle nove vje{tine.

Novo okru`enje zahtijeva i oblikovanje novih programa. Potrebno je definirati sposobnosti potrebne za uspje{no upravljanje prijenosnim sustavom u okviru liberaliziranog tr`i{ta elektri~ne energije i, sukladno tomu, prilagoditi programe obuke kako bi se operatori prijenosnog sustava mogli spremnije suo~iti s izazovima upravljanja sustavom u stvarnom vremenu i dinami~nom okru`enju. Zajedni~ki programi obuke pomogli bi u uspostavljanju bolje koordinacije me|u operatorima, koji upravljaju integriranim prijenosnim sustavima.

U programe obuke mogu se uklju~iti i stru~njaci iz drugih podru~ja, informacijski stru~njaci, tehni~ko ili pomo}no osoblje, a obuka se mo`e pro{iriti i na druge, odnosno one ~ije djelovanje mo`e utjecati na sigurnost prijenosnog sustava - operatore proizvodnih postrojenja i tehni~ke regulatore.

RAD I ODR@AVANJE RESURSA PRIJENOSNOG SUSTAVA

Sigurnost prijenosnog sustava, u pravilu, ovisi o predvidljivom i pouzdanom radu mre`ne infrastrukture.

ANALIZE

Lekcije od raspada elektroenergetskih sustava – Sigurnost prijenosnog sustava u konkurentnom tr`i{tu elektri~ne energije (2)

Jesu li reforme smanjile razinu pouzdanosti sustava?

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 4�

Inovativne na~ine odr`avanja valja primjenjivati gdje god je to mogu}e, a kontrola stanja mo`e se koristiti za preciznije odre|ivanje i optimizaciju radova na odr`avanju, skra}ivanje vremena prekida radi odr`avanja i smanjenje rizika od kvara, uz najni`e tro{kove. Koordinacija rasporeda odr`avanja u okviru integriranog prijenosnog sustava pove}ava sigurnost sustava i smanjuje gubitak dostupnih kapaciteta.

Studije slu~ajeva raspada nagla{avaju potrebu za u~inkovitim nadzorom, kako bi se oprema pravilno odr`avala i funkcionirala na predvidljiv na~in, osobito u izvanrednim okolnostima. Zahtjevi za odr`avanjem i radni standardi moraju se revidirati i objasniti te uskladiti s re`imima nadzora i provedbe, a mehanizmi za{tite uskla|uju se tako da osiguraju odgovaraju}u ravnote`u izme|u za{tite opreme i pouzdanog rada sustava.

Regulatori moraju imati u vidu da njihove odluke utje~u na poticanje u~inkovitog upravljanja resursima, a regulatorni okvir mora sadr`avati odgovaraju}i na~in povrata tro{kova za pravilno odr`avanje.

UPRAVLJANJE OKOLI[EM

Kontakt vodova prijenosne mre`e s vegetacijom jedan je od glavnih uzroka prekida u napajanju, koji su pogodili Sjevernu Ameriku i Italiju 2003. godine. Stoga je u~inkovito upravljanje okoli{em iznimno va`no za odr`avanje sigurnosti sustava.

Vlasnici prijenosne mre`e trebali bi, na temelju to~nih podataka o vegetaciji koja se nalazi u blizini prijenosnih vodova, izra|ivati planove za upravljanje vegetacijom. Potrebna su redovita terenska ispitivanja vegetacijskih uvjeta, sukladno predvi|enom rastu. Redovito odr`avanje provodi se u skladu sa zahtjevima za{tite okoli{a, s ciljem da se smanji vjerojatnost da je drve}e u neposrednoj blizini prijenosnih vodova.

Valja stalno pratiti promjene vegetacije i klimatske uvjete koje utje~u na nadzor i, u nekim slu~ajevima, isklju~uju mogu}nost planiranog djelovanja. Ukratko - potrebno je posti}i ravnote`u izme|u prilagodbe lokalnim varijacijama i mogu}nosti provedbe standarda.

Upravljanje okoli{em je skupa djelatnost i regulatori moraju osigurati povrat tih zna~ajnih ulaganja.

TR@I[NO ORIJENTIRANI PRISTUP MO@E POVE]ATI SIGURNOST SUSTAVA

U op}enitom smislu, tr`i{te omogu}uje fleksibilnije i osjetljivije kori{tenje prijenosnog sustava, uz mogu}nost nadopunjavanja operatora prijenosnog sustava prigodom odr`avanja sigurnosti, tako da se smanjuje

pritisak na prijenosne kapacitete u slu~ajevima kada je sustav zagu{en ili funkcionira na granici sigurnosti. Tr`i{no orijentirani mehanizmi omogu}uju u~inkovitije, inovativnije i preciznije odr`avanje sigurnosti sustava, uz manje tro{kove te doprinose fleksibilnijem i u~inkovitijem upravljanju.

Zna~ajne prednosti ve} su nastale kao posljedica uvo|enja sustava nabave odre|enih dodatnih usluga. Naime, trgovinski sporazumi zna~ajno su smanjili ukupne tro{kove dodatnih usluga za odra`avanje sigurnosti prijenosnog sustava. Tako|er su omogu}ili bolju koordinaciju i transparentnost upravljanja u zajedni~kim sustavima.

Potrebno je istra`iti mogu}nosti za pro{irenje tr`i{no orijentiranog pristupa za nabavu dodatnih usluga. Primjerice, tr`i{ni sustav nabave mo`e se pro{iriti tako da uklju~uje vi{e usluga i pokriva usluge za kontrolu mre`e, kao {to je jalova snaga. Postoji mogu}nost kori{tenja dinami~kih tr`i{nih modela, kao {to je licitacija na tr`i{tu slobodnih vi{kova, s velikim potencijalom za pove}anje fleksibilnosti i u~inkovitosti preko uskla|ivanja nabave pomo}nih usluga i potreba u stvarnom vremenu. Nadalje, mogu}a je i raspodjela tro{kova na temelju na~ela „uzro~nik pla}a“. Tr`i{te pru`anja usluge kontrole frekvencije zna~ajno je napredovalo u ovom pogledu.

KONTROLIRATI POTRO[NJU TR@I[NIM MEHANIZMIMA

Zna~ajne prednosti mogu se ostvariti kontrolom potro{nje elektri~ne energije, kao reakcije na visoke cijene kad prijenosni sustav radi na granici sigurnosti. Takve reakcije smanjile bi pritisak na sigurnost sustava i pove}ale pouzdanost uspostavom bolje ravnote`e izme|u proizvodnje i potro{nje elektri~ne energije.

Sve do sada, kontrola potro{nje elektri~ne energije oslanjala se na administracijski pristup poput upravljanja potro{njom ili ad hoc poruke javnosti. No, potrebno je razviti u~inkovitije i tr`i{no orijentirane na~ine. Na tr`i{tu elektri~ne energije ve} je na snazi cijeli niz stalnih ugovora s velikim industrijskim korisnicima, ali jo{ uvijek postoji golemi potencijal za razvoj.

Kao sredstvo kontrole potro{nje mo`e biti i ponuda razli~itih modela usluge za potro{a~e, primjerice, mogu}nost za velike potro{a~e da odaberu razinu usluge koju su spremni platiti. Tako|er se mogu izdvojiti korisnici koji su spremniji na prekide u isporuci, tako da se mo`e preciznije planirati djelovanje u izvanrednim okolnostima, kao {to je raspodjela optere}enja i za{tita sigurnosti prijenosnog sustava uz minimalne tro{kove.

Vladaju}e strukture i klju~ni nositelji interesa trebaju preispitati na koji na~in mogu potaknuti razvoj kontrole potro{nje elektri~ne energije na temelju tr`i{nih mehanizama. Pokazalo se da su u tomu tr`i{ta elektri~ne energije u mnogim zemljama ve} postigla zna~ajan napredak. Istina, primjena tr`i{no orijentiranog pristupa je u ovom kontekstu djelomice ograni~ena. Sigurnost prijenosnog sustava ima obilje`ja koja se ina~e pripisuju javnim dobrima i mogu}e je da isklju~ivo tr`i{no rje{enje dovede do manjka potrebnih resursa za odr`avanje sigurnosti sustava. Snaga i razvijenost konkurencije u uslu`nim djelatnostima ima izravne posljedice na primjenu tr`i{nih mehanizama.

Primjena tr`i{no orijentiranih mehanizama ovisi i o kvaliteti i pravodobnosti informacija te mogu}nosti pristupa informacijama od strane sudionika na tr`i{tu. U~inkovito mjerenje u stvarnom vremenu, sustavi za upravljanje informacijama i kontrolna oprema - odlu~uju}e su va`nosti. No, implementacija takvih sustava iziskuje zna~ajne tro{kove, tako da se pokrivenost mo`e ograni~iti na samo nekoliko sudionika na tr`i{tu. Mogu}e je i stvaranje prakti~ne prepreke za kvalitetnije sudjelovanje na kratkoro~nom tr`i{tu, posebice u kontekstu kontrole potro{nje elektri~ne energije.

Potrebno je temeljito razmotriti sva navedena i ostala pitanja prakti~ne, tehni~ke i institucijske naravi u kontekstu razvoja i primjene tr`i{no orijentiranih mehanizama i proizvoda za odr`avanje sigurnosti sustava. U ovom trenutku, postoje odre|ena prakti~na ograni~enja za njihovu primjenu. Regulatorni pristup je i dalje odlu~uju}i za odr`avanje sigurnosti sustava, a tr`i{ni mehanizmi predstavljaju zna~ajan potencijal za unaprje|enje i nadopunjavanje postoje}ih okvira, uz minimalne tro{kove.

1 Elektroenergetski sustav koji se opisuje kao N-1 je sposoban odr`ati razinu normalnog rada (odnosno pouzdano isporu~ivati elektri~nu energiju na danoj frekvenciji i naponu, unutar tehni~kih ograni~enja) u slu~aju jednog izvanrednog slu~aja, kao {to je kvar prijenosnog voda, generatora ili transformatora.

2 Probabilisti~ka procjena rizika uklju~uje odre|ivanje po~etnih doga|aja i mogu}eg razvoja povezanih doga|aja, koji dovode do kvara na sustavu, i procjenu ukupne vjerojatnosti tih doga|aja. Probabilisti~ka procjena rizika u biti se sastoji od izra~unavanja vjerojatnosti ne`eljenih doga|aja na prijenosnom sustavu i razine ozbiljnosti posljedica doga|aja. Ta se metoda uspje{no primjenjuje u nekoliko sektora sa slo`enim sustavima koji su izlo`eni doga|ajima s niskom vjerojatno{}u pojavljivanja i ozbiljnim posljedicama kvara.

Pripremio: Marko Lovri}

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.4�

Sjednici Osniva~ke skup{tine novog Ogranka @upanja prisustvovali su i ~elnici Udruge i Regionalnog odbora za isto~nu Hrvatsku

U @upanji je 22. velja~e o.g. odr`ana sjednica Osniva~ke skup{tine novog Ogranka @upanja, Regionalnog odbora za isto~nu Hrvatsku Udruge Hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990-1995.

Za prvog je predsjednika novoosnovanog Ogranka, koji broji 23 ~lana, izabran Tomislav Tomi}, za zamjenika Kre{imir ^a}i}, a za tajnika @eljko Maro{evac.

Na Skup{tini su, uz doma}ine, nazo~ni bili predsjednik Udruge hrvatskih branitelja HEP-a Tihomir Lasi}, tajnik Udruge Stanko Aralica te predsjednik Regionalnog odbora za isto~nu Hrvatsku Ivica Kopf, tajnik Odbora Darko Larva, ~lan Predsjedni{tva Zlatko Tota i predsjednik Ogranka TE-TO Osijek Darko Hühn.

D.Karna{

BRANITELJI

Obilje`ena 15. obljetnica malonogometnog susreta odr`anog u Osijeku - pod granatama

Podsjetnik na ponos nepokorena grada

Prije utakmice, minutom {utnje odana je po~ast sudionicima prvog susreta preminulim u proteklih 15 godina

U {portskoj dvorani Gra|evinskog {kolskog centra u Osijeku, 8. o`ujka o.g. odigrana je prijateljska malonogometna utakmica, kojom je obilje`ena 15. obljetnica susreta koji su 5. velja~e 1992. odigrali „Poslovodstvo Elektroslavonije“ i „Radni vod“.

Naime, prije 15 godina, kada je okolica Osijeka bila okupirana i kada se u uvjetima neprestanog granatiranja grada svaka aktivnost udaljena od skloni{ta smatrala iznimnom hrabro{}u, usprkos svim neda}ama odr`an je malonogometni susret, kao pokazatelj nepobjedivosti duha osje~kih hepovaca.

Ovogodi{nja utakmica bila prigoda za ponovni susret dviju mom~adi, u kojima je dobar dio igra~a ve} odavno umirovljen. Istina, upravio su oni, na trenutke,

pokazivali i vi{e od igre. Uo~i po~etka utakmice, koju je sudio Miroslav Grevinger, minutom je {utnje odana po~ast sudionicima prvog susreta preminulima u proteklih 15 godina. Prethodno je izaslanstvo obje mom~adi obi{lo grobove preminulih kolega od prvog susreta i to: Zdravka Fadljevi}a, Vladimira Kozmara, Petra Vu~ka, Vencela Lasi}a i @elimira Ba~i}a.

Za mom~ad „Radnog voda“ igrali su: Vrdoljak, Kurevija, Bajsman, ^a~ulovi}, Mari}, Ban, Sambol, Stapi}, Andri{i}, Zohil i Zori}, a za mom~ad „Poslovodstva Elektroslavonije“: Dujmovi}, [tefi}, Petelin, Kalu|er, Budimir, Pajtak, Martinovi}, Ani} i Varga.

U gledali{tu su navijali oni, koji zbog opravdanih razloga nisu mogli nastupiti ili su i prije 15 godina bili

zadu`eni za pozadinske aktivnosti – Mur, Domi}, Pavlov, Glava{, Radman i Rak.

Kao {to to biva na utakmicama takve vrste, rezultat nije bio va`an, premda bi kona~ni sud moglo dati i kakvo suda~ko „oko sokolovo“. Naime, prema mi{ljenju jednih – rezultat je bio 3:2, a drugih 3:3. No, o tomu su se mom~adi usugla{avale tijekom slobodnijeg dijela susreta. Tamo je i dogovoreno da ubudu}e malonogometne mom~adi odmjeravaju snage svake godine. Naime, takve utakmice kojima se obilje`avao datum prvog njihova susreta odigrane su 1999. i 2002. godine.

D.Karna{

Osnovan novi ogranak ROIH-a u @upanji

@upanjskih 23 branitelja u svom Ogranku

Mom~adi „Radnog voda“ i„Poslovodstva Elektroslavonije“ – kako su dogovorili – ubudu}e }e odigravati utakmice za podsje}anje svake godine

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 43

Klasi~na `arulja

[tedna `arulja

Klasi~na `arulja

[tedna `arulja

Klasi~na `arulja

[tedna `arulja

Klasi~na `arulja

[tedna `arulja

Snaga 40W 9W (40W)

60W 11W (60W)

75W 14W (75W)

100W 20W (100W)

@ivotni vijek u satima

1000 6000 1000 6000 1000 6000 1000 6000

Temperatura boje u Kelvinima

2500 2700 2500 2700 2500 2700 2500 2700

Australija je nedavno najavila da }e s ciljem smanjenja emisije stakleni~kih plinova i usporavanja globalnog zatopljenja, kao prva zemlja u svijetu zakonom zabraniti tradicionalne `arulje i do 2010. godine u potpunosti ih zamijeniti {tednima. Slijede}i primjer Australije, to je od europskog povjerenika za okoli{ Stavrosa Dimasa zatra`io njema~ki ministar za{tite okoli{a Sigmar Gabriel, odnosno zamjenu klasi~nih `arulja onima koje su u skladu s europskim standardima {tednje energije. U svom pismu upu}enom Europskoj komisiji on nagla{ava da Europa vi{e ne mo`e dopustiti proizvode, ~iji je stupanj efikasnosti samo pet posto, kao {to je to kod tradicionalnih `arulja. Glavni argument za pokretanje takve inicijative prona|en je u studijama, koje pokazuju da bi Europa godi{nje mogla smanjiti emisiju uglji~nog dioksida za 25 milijuna tona ako ku}anstva i uslu`ne djelatnosti, umjesto obi~nih, uvedu obveznu primjenu {tednih `arulja. I gra|ani Europske unije itekako su svjesni da trebaju {tedjeti energiju. Inicijativa za kori{tenje {tednih `arulja, tek je jedna u nizu sli~nih inicijativa pokrenutih nakon objave studija s alarmantnim prognozama o promjeni klime sljede}ih godina.

@ARULJE SA @ARNOM NITI – JEDAN OD NAJVE]IH RASIPNIKA ELEKTRI^NE ENERGIJE

Kad u sumrak uklju~imo rasvjetu, rijetko se sjetimo da je klasi~na `arulja sa `arnom niti jedan od najve}ih rasipnika elektri~ne energije. Naime, skoro 95 posto elektri~ne energije u `arulji pretvori se u toplinu, a tek pet posto u svjetlost. No, s klimatskim promjenama koje su postale stvarnost, takve klasi~ne `arulje, postupno postaju dio pro{losti. Proizvo|a~i `arulja sa `arnom niti moraju se okrenuti proizvodnji rasvjetnih tijela, koja efikasno tro{e energiju - popularno nazvane {tedne `arulje. Njema~ka je, uz SAD, zemlja koja je - kad je rije~ o kori{tenju modernih tehnolo{kih rje{enja - oti{la najdalje. Skoro svi javni prostori, od ulica do slu`benih prostora, koriste moderne {tedne `arulje. Tako je poznati nogometni stadion Allianz Arena u Münchenu u potpunosti osvijetljen {tedljivim rasvjetnim tijelima, uklju~uju}i i najmodernija i naj{tedljivija rasvjetna tijela LED (light emitting diodes).

FLOURESCENTNA RASVJETA U UREDIMA

Premda na prvi pogled `arulje ne predstavljaju velike potro{a~e, zbog njihova golemog broja za rasvjetu se koriste doista velike koli~ine elektri~ne energije, posebno u ve}im poslovnim zgradama. Primjerice, u SAD-u se za rasvjetu koristi jedna petina ukupno proizvedene elektri~ne energije. Stoga ne ~udi da su upravo ameri~ki gradovi donijeli planove, koji se ve} uvelike realiziraju, a rije~ je o prelasku na najnoviju, pametnu i {tedljivu rasvjetu LED. I hrvatski predsjednik Stjepan Mesi}, nakon projekcije filma o katastrofalnom utjecaju industrijske civilizacije na klimu „Neugodna istina“ Ala Gorea, izjavio je da }e tra`iti da se u

INICIJATIVE

Kako pomo}i Zemlji?

Klasi~ne `arulje uskoro bi mogle postati stvar pro{losti

predsjedni~kim uredima na Pantov~aku ubudu}e koriste samo {tedne `arulje.

Put od `arulje sa `arnom niti, kakvu danas poznajemo, koju je 1879. godine izumio Thomas Edison do LED rasvjete na ulicama, ubrzala je spoznaja o posljedicama industrijskog razvoja koje se manifestiraju u promjeni klime. Edisonova `arulja iznimno je neefikasno rasvjetno tijelo i ne bi bilo pogre{no nazvati je grijalicom. Naslijedile su je fluoroscentne cijevi, koje su u komercijalnoj upotrebi od tridesetih godina pro{log stolje}a. One se naj~e{}e koriste u tvorni~kim halama i uredima. Daju jednaku koli~inu svjetla kao i `arulje sa `arnom niti, ali pritom koriste dvije tre}ine elektri~ne energije manje. Fluoroscentne svjetiljke, me|utim, nikad nisu bile u cijelosti prihva}ene u ku}anstvima. Tek prije desetak godina proizvodnja takvih svjetiljki napredovala je toliko da su na tr`i{te do{le u smanjenom obliku, veli~ine klasi~nih `arulja, a i boja svjetlosti postala je sli~nija boji koju daju `arulje sa `arnom niti.

Zanimljivo je da ljudski mozak do`ivljava svjetlo `arulja sa `arnom niti kao bijelo, premda je u stvarnosti ono crveno. Fluoroscentne cijevi u pojedinim segmentima razdaju svjetlost, koja je bli`e bijelomu, ali ljudi naviknuti na svjetlost `arulja sa `arnim nitima do`ivljavali su je kao svjetlost koja umara. I danas oni koji rade u prostorijama osvijetljenim isklju~ivo fluoroscentnom svjetlo{}u br`e se umaraju od onih koji rade uz klasi~ne izvore svjetla. Najnovije fluoroscentne ili {tedne `arulje, koje se mogu kupiti i u na{im trgovinama, na kutiji imaju oznaku boje svjetlosti pa se mo`e kupiti i takva koja daje boju svjetlosti identi~nu onoj `arulje sa `arnom niti.

[TEDNE @ARULJE SKUPLJE, ALI ISPLATIVIJE

[tedne `arulje ili fluokompaktne `arulje tro{e pribli`no pet puta manje elektri~ne energije od klasi~nih `arulja (do 15000 sati rada ili ~ak 15 puta dulje od klasi~nih). Uz to, mogu}e ih je ugraditi u bilo koju svjetiljku u kojoj su ranije bile klasi~ne `arulje. Va`no je naglasiti da i fluokompaktne `arulje postoje u velikom broju varijacija i da se bitno razlikuju po cijeni. Njihova {tedljivost nije upitna, ali su kvaliteta svjetla i `ivotni vijek bitno razli~iti, tako da je bolje uzeti i skuplju {tednu `arulju provjerenog proizvo|a~a. Bez ustezanja uzmite razred A, jer on jam~i odabranu snagu `arulje i dugotrajni `ivotni vijek, a i svjetlosni tok najvi{e razine

za odabranu snagu. Primjer u{tede: Cijena kvalitetne {tedne `arulje

od 15 W je pribli`no 70 kuna, dok je cijena klasi~ne `arulje snage 75 W jednake ja~ine svjetlosti pribli`no 3 kune. Naizgled je razlika u cijeni golema, no `ivotni vijek {tedne `arulje je deset puta du`i, {to zna~i da je stvarna cijena klasi~nih `arulja za vrijeme trajanja jedne {tedne pribli`no 45 kn, uz jo{ dodatni problem ~estog mijenjanja `arulje.

[tedna `arulja tijekom svog `ivotnog vijeka potro{i 150 kWh elektri~ne energije, dok za to vrijeme deset klasi~nih `arulja potro{i 750 kWh elektri~ne energije. Prosje~na cijena elektri~ne energije je 0,56 kn/kWh, {to zna~i da deset klasi~nih `arulja stoji jo{ dodatnih 420 kuna pa je ukupna cijena rasvjete 450 kuna, odnosno pribli`no tri puta vi{e u odnosu na {tedne `arulje (154 kuna). Uz to dobivate i kvalitetnije svjetlo i napravili ste ne{to korisno za okoli{.

DOBAR PRIMJER: HUP HOTELI ZAGREB I MINISTARSTVO FINANCIJA

I u Hrvatskoj se umjesto klasi~ne rasvjete u dr`avnom i privatnom sektoru sve vi{e koriste {tedne `arulje, koje se ubrajaju u europski standard {tednje energije. U lancu hotela pod upravljanjem dru{tva HUP hoteli Zagreb, u kojem su zagreba~ki hoteli Westin, Sheraton, International i Panorama, primjenjuje se takva rasvjeta, a razlog je bila racionalizacija tro{kova. U dr`avnoj upravi se radi prilagodbe glavnim energetskim na~elima Europske unije, tako|er uvode {tedne `arulje. To je, primjerice, slu~aj sa Ministarstvom financija, u kojem se takva rasvjeta primjenjuje ve} nekoliko godina, a nastoji se, gdje god se mo`e, kod zaposlenika razvijati svijest o va`nosti {tednje energije.

Svi su suglasni da je {tednja energije nu`na, a svaki dan odgode velika je pogre{ka. Zapo~nimo odmah, jer svatko od nas, kao pojedinac, mo`e tomu doprinijeti u svakodnevnom `ivotu.

Evo ra~unice: budu}i da na stambene zgrade trenuta~no otpada 40 posto potro{nje europske energije, a na privatne ku}e dvije tre}ine, samo kori{tenjem {tednih `arulja koje tro{e pet puta manje elektri~ne energije od klasi~nih `arulja, gra|ani mogu u~initi veliki korak naprijed u ~uvanju na{e jedine Zemlje.

Jelena Vu~i}

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.44

PODSJETNIK

Vrednovanje, postupak odabiranja i izlu~ivanja arhivskog gradiva s posebnim popisom i rokovima ~uvanja

HEP u prvoj kategoriji stvaratelja gradiva kao kulturnog dobra

Hrvatska elektroprivreda u obavljanju svojih djelatnosti doprinosi razvoju dru{tva, gospodarskom napretku, a time i kulturi `ivljenja svakog pojedinca. Njezina djela preuzimaju nara{taji u naslije|e, {to joj s punim pravom osigurava mjesto u prvoj kategoriji stvaratelja arhivskog gradiva kao kulturnog dobra, ali i name}e obvezu ~uvanja i izlu~ivanja gra|e, primjenu propisa i suradnju s mjerodavnim dr`avnim arhivom sa svrhom ba{tinjenja, ~uvanja i kori{tenja dokumentacije o nastanku i radu kroz povijest.

Prvu kategoriju ~ine stvaratelji i imatelji gradiva, ~ije gradivo nosi memoriju gospodarskih, dru{tvenih i kulturnih zbivanja, koja su odredila dru{tvena zbivanja na podru~ju njihove djelatnosti.

Od propisa se primjenjuje Zakon o arhivskom gradivu i arhivima(NN br. 105/1997.) te podzakonski akti: Pravilnik o za{titi i ~uvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva (NN br. 63/2004.); Pravilnik o polaganju ispita o stru~noj osposobljenosti radnika za zadatke i poslove za{tite arhivske i registraturne gra|e izvan arhiva (NN br. 63/2004); Pravilnik o kori{tenju arhivskog gradiva (NN br. 67/1999.); Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlu~ivanja arhivskog gradiva (NN br. 90/2002.) i Pravilnik o predaji arhivskog gradiva arhivima (NN br. 90/2002.).

Od 2000. godine, u HEP-u se primjenjuje Pravilnik o ~uvanju, kori{tenju, odabiranju i izlu~ivanju registraturnog gradiva, donesen na temelju Statuta Hrvatske elektroprivrede i odredaba Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Njega je potrebno izmijeniti, dopuniti i uskladiti s Pravilnikom o vrednovanju te postupku odabiranja i izlu~ivanja arhivskog gradiva i Pravilnikom o za{titi i ~uvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva.

Naime, Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlu~ivanja arhivskog gradiva stupio je na snagu 3. kolovoza 2002. godine i time je prestao vrijediti Pravilnik o odabiranju i izlu~ivanju registraturne gra|e (NN 36/81.) te Uputstvo o vrednovanju registraturne gra|e (NN 33/87).

[TO SA^UVATI, A [TO IZLU^ITI?

Jedno od najodgovornijih poslova odnosi se na pitanje s kojim se susre}emo u pismohrani: {to sa~uvati, a {to izlu~iti, jer pravilno ~uvati zna~i pravilno izlu~iti. Da se ne bi rukovodili diskrecijskom odlukom, zakonodavac je postupak propisao Pravilnikom o vrednovanju te postupku odabiranja i izlu~ivanja arhivskog gradiva. Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima odre|ena je obveza stvaratelja i imatelja javnog arhivskog i registraturnog gradiva da redovito odabiru arhivsko gradivo iz registraturnog. Sustav HEP-a je, slijedom definicije iz Zakona, stvaratelj javnog arhivskog gradiva.

Pravilnikom o vrednovanju te postupku odabiranja i izlu~ivanja arhivskog gradiva, normiran je postupak vrednovanja i izlu~ivanja te je njime odre|en: sustav vrednovanja na razini stvaratelja; povezivanje razredbenog (klasifikacijskog) sustava s popisom s rokovima ~uvanja i davanje ve}e ovlasti spisovoditeljima u izlu~ivanju i odabiranju, a to zna~i i ve}u odgovornost.

Iz sustava vrednovanja na razini stvaratelja arhivskog/registraturnog gradiva, gdje se sagledava

vrijednost arhivskog gradiva na razini registraturnih sustava u ukupnosti dru{tvenog sustava i vrednovanje kategorije gradiva proizlazi pojam kategorizacije stvaratelja i popis gradiva s rokovima ~uvanja.

Kategorizacijom se stvaratelji gradiva razvrstavaju u u tri kategorije, ovisno o zna~enju cjeline gradiva nastalog njegovim djelovanjem. Ve} smo naglasili da Hrvatska elektroprivreda spada u prvu kategoriju stvaratelja.

Prvu kategoriju ~ine stvaratelji ovla{teni za utvr|ivanje politike, ciljeva i na~ina obavljanja pojedine djelatnosti te stvaratelji ~ije gradivo pru`a uvid u na~in, opseg i uvjete obavljanja pojedinih funkcija u okviru te djelatnosti. Imaju visok ili nadre|en polo`aj na podru~ju svoje ovlasti. Donose ili provode strategije razvoja gospodarskih, dru{tvenih i kulturnih djelatnosti te imaju veliki utjecaj na dru{tvena zbivanja na podru~ju svoje ovlasti (^l. 5. st.2. Pravilnika).

U vrednovanju kategorija ili vrsta gradiva, razra|uje se popis gradiva, popisi s rokovima ~uvanja radi provedbe postupka odabiranja i izlu~ivanja. Koncepcijski, popisi mogu biti negativni, pozitivni i mje{oviti, a prema obuhvatnosti mogu biti op}i, granski i posebni.

U TIJEKU JE IZRADA POSEBNOG POPISA S ROKOVIMA ^UVANJA

Novost u Pravilniku je obveza stvaratelja, odnosno imatelja arhivskog i registraturnog gradiva izra|ivati posebni popis arhivskog i registraturnog gradiva s rokovima ~uvanja i s vrstom nosa~a na kojojem se zapis ~uva (~l.7.st. 2), sukladno razredbenom nacrtu, uz naznaku postupka s gradivom nakon isteka roka ~uvanja. U tijeku je izrada posebnog popisa s rokovima ~uvanja i treba ga donijeti Hrvatsko arhivsko vije}e. Posebni popis, sukladno ~l. 11. st.1. Pravilnika, sadr`i sve vrste gradiva koje su nastale ili nastaju djelovanjem odre|enog stvaratelja i treba sadr`avati sve upravne i poslovne funkcije stvaratelja.

Svaka kategorija gradiva posebnog popisa imat }e odre|eno: razredbenu oznaku, naziv ili sadr`aj, rok ~uvanja, vrstu nosa~a na kojem se zapis ~uva (konvencionalni – papir ili digitalni – disketa CD-ROM i sli~no) i naznaku postupka s gradivom nakon isteka roka ~uvanja.

Stvaratelji i imatelji arhivskog i registraturnog gradiva obvezni su izraditi posebne popise u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika i dostaviti ih mjerodavnom arhivu na suglasnost, koji je obvezan izdati rje{enje o davanju suglasnosti na pravilnik i posebni popis u roku 30 dana. Orijentacijski popis gradiva ograni~enih rokova ~uvanja, kao i orijentacijski popis gradiva trajne vrijednosti sastavni je dio ovog Pravilnika.

Postupak odabiranja i izlu~ivanja u pismohranama reguliran je ~lankom 12. Pravilnika. Imatelji i stvaratelji gradiva redovito provode postupak odabiranja i izlu~ivanja, a najkasnije pet godina od posljednjeg provedenog postupka. U praksi je odabiranje arhivskog gradiva iz registraturnog gradiva postupak koji se provodi na temelju popisa, odabire se arhivsko gradivo koje }e biti izvor za povijest odre|enog entiteta. Tako|er je propisan postupak uni{tenja gradiva, uz obvezno

dostavljanje zapisnika o uni{tenju mjerodavnom arhivu (~l. 16. Pravilnika). Dokumentacija o postupku izlu~ivanja i uni{tavanja ~uva se trajno.

POSTUPAK ODABIRANJA I IZLU^IVANJA

- Prijedlogom upu}enom mjerodavnom arhivu, pokre}e se postupak izlu~ivanja od strane stvaratelja/imatelja arhivskog i registraturnog gradiva na temelju posebnog popisa, ako je prethodno proveden postupak odabiranja. Prijedlog sadr`i navode o na~inu, vremenu i mjestu izlu~ivanja i uni{tavanja izlu~enog gradiva te obrazlo`enje s pravnim utemeljenjem postupka i obvezno sadr`i:

popis predlo`enog izlu~enog gradiva – PO obrazac; popis arhivskog gradiva u posjedu imatelja – POA obrazac i popis cjelokupnog gradiva u posjedu imatelja – POC obrazac.

- Mjerodavni arhiv je u roku 30 dana obvezan o~itovati se pisanim rje{enjem o odobrenju izlu~ivanja RJ – obrazac.

- Odluku o izlu~ivanju donosi odgovorna osoba stvaratelja u skladu s rje{enjem mjerodavnog arhiva. Odluci se prila`e popis gradiva za izlu~ivanje koji je odobrio mjerodavni arhiv, OD- obrazac i POI – obrazac (popis izlu~enog).

- Zapisnik o postupku uni{tenja izlu~enog gradiva, ZA - obrazac, dostavlja se mjerodavnoim arhivu.

Svi postupci vezani za stvaranje (uredsko poslovanje), rukovanje, kori{tenje, uporabu, provo|enje za{titinih mjera, izlu~ivanje i pohranu ure|uju se Pravilnikom HEP-a, koji mora biti uskla|en s navedenim zakonom i podzakonskim propisima. Sadr`aj pravilnika odre|en je u obvezatnom dijelu ~lankom 17. i 18. Pravilnika o za{titi i ~uvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva.

Arhiviranje dokumentacije ne zna~i samo pravilno ~uvanje, ve} je njezina brza dostupnost i kori{tenje najva`nija fukcija i izazov za budu}nost.

Pripremila: Mirjana [ebelja, PrP Rijeka

Pojmovnik (klju~ne rije~i)- arhivi –ustanove za ~uvanje, za{titu, obradu i kori{tenje arhivskog gradiva;- pismohrana –ustrojena jedinica u kojoj se odla`e i ~uva arhivsko, odnosno registraturno gradivo do predaje mjerodavnom arhivu; - registraturno gradivo - gradivo u aktivnom odnosu prema stvaratelju odnosno imatelju ;- arhivsko gradivo – kada gradivo prije|e u pasivan odnos prema stvaratelju i postaje ba{tina ili dio povjesti;- izlu~ivanje – postupak kojim se iz neke cjeline gradiva izdvajaju jedinice, ~iji je utvr|eni rok ~uvanja istekao;- razredbeni (klasifikacijski) nacrt – sustavno redanje zapisa u vi{erazredni ure|en sustav s pripadaju}im oznakama;- vrednovanje – postupak kojim se procjenjuje vrijednost zapisa i utvr|uje rok do kojeg }e se ~uvati odre|ena vrsta gradiva.

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 45

ZA[TITA OKOLI[A

Propisi iz podru~ja za{tite okoli{a zna~ajni za rad i razvoj elektroenergetskog sustava

Zrak, otpad, vode…Pripremila: Tamara Tarnik

ZRAKUredba o pra}enju emisija stakleni~kih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 01/07)

Uredbom se propisuje obveza i na~in pra}enja emisija stakleni~kih plinova u Republici Hrvatskoj, {to obuhva}a izra~un i/ili izvje{}ivanje o: svim antropogenim emisijama iz izvora i uklanjanja pomo}u ponora stakleni~kih plinova koji nisu pod nadzorom temeljem Montrealskog protokola o tvarima koje o{te}uju ozonski sloj, provedbi i postignu}ima politike i mjera za smanjenje emisija i pove}anje ponora s ciljem ispunjenja obveza prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (u daljnjem tekstu: Konvencija) i prate}ih me|unarodnih ugovora, projekcijama emisija stakleni~kih plinova.

Izvje{}ivanje se obavlja u rokovima, opsegu i formatu zadanim preuzetim me|unarodnim ugovorima.Uredba o grani~nim vrijednostima emisija one~i{}uju}ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07)

Uredbom propisuju grani~ne vrijednosti emisija one~i{}uju}ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora i dopu{teno prekora~enje grani~nih vrijednosti emisija za odre|eno razdoblje.

Stacionarni izvori su: postrojenja, tehnolo{ki procesi, industrijski pogoni, odre|ene aktivnosti, ure|aji, gra|evine i povr{ine iz kojih se one~i{}uju}e tvari ispu{taju u zrak.

Mjerenje emisije one~i{}uju}ih tvari u otpadnom plinu iz stacionarnih izvora provodi se prema odredbama ove Uredbe i Pravilniku o pra}enju emisija one~i{}uju}ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora. Mjerenje emisije one~i{}uju}ih tvari provodi se prvim, povremenim, kontinuiranim i posebnim mjerenjem na ispustu stacionarnog izvora. Rezultati mjerenja smiju se uspore|ivati s GVE na na~in odre|en ovom Uredbom samo kada su mjerenja provedena i rezultati iskazani sukladno ovoj Uredbi i Pravilniku o pra}enju emisija one~i{}uju}ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Odredbe glave VII. „Grani~ne vrijednosti emisija za ure|aje za lo`enje i plinske turbine“ propisuju GVE one~i{}uju}ih tvari u otpadnom plinu iz ure|aja za lo`enje i plinskih turbina koje se koriste za proizvodnju energije te iz ure|aja za lo`enje procesnih pe}i.Pravilnik o razmjeni informacija o podacima iz mre`a za trajno pra}enje kakvo}e zraka (NN 135/06)

Pravilnikom se odre|uju podaci koji se koriste za uzajamnu razmjenu informacija o mre`ama i pojedina~nim postajama za trajno pra}enje kakvo}e zraka i obavljenim mjerenjima izme|u tijela javne vlasti koja koordiniraju rad dr`avne i lokalne mre`e za pra}enje kakvo}e zraka.

OTPADZakon o izmjenama i dopunama zakona o otpadu (NN 111/06)

U Zakonu su navedene izmjene Zakona o otpadu (NN 178/04).Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06)

Pravilnikom se propisuje na~in gospodarenja otpadnim uljima, obveznici pla}anja naknada, vrste i iznosi naknada koje pla}aju obveznici pla}anja naknada za otpadna ulja, na~in i rokovi obra~unavanja i pla}anja naknada, iznos naknada koje se pla}aju ovla{tenim osobama za skupljanje otpadnih ulja te druga pitanja u svezi s gospodarenjem otpadnim uljima.

Cilj je Pravilnika uspostavljanje sustava skupljanja otpadnih ulja radi oporabe i/ili zbrinjavanja, za{tite okoli{a i zdravlja ljudi.

Odredbe Pravilnika ne odnose se na gospodarenje otpadnim uljima koja sadr`e PCB-e i PCT-e iznad 30 mg/kg, emulzijama i zauljenim teku}im otpadom koji sadr`e u svom sastavu, osim otpadnih emulzijskih ulja i ostalih otpadnih ulja, i ostale one~i{}uju}e tvari i vodu.

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06)

Pravilnikom se propisuju na~in obilje`avanja baterija i akumulatora, na~in skupljanja otpadnih baterija i akumulatora, obveze i odgovornost proizvo|a~a baterija i akumulatora, proizvo|a~a ure|aja ~iji su sastavni dio baterije i akumulatori, vrste i iznosi naknada koje pla}aju obveznici pla}anja naknada, na~in i rokove obra~unavanja i pla}anja naknada, iznos naknada koje se pla}aju ovla{tenim osobama za skupljanje, obradu i recikliranje otpadnih baterija i akumulatora te druga pitanja u svezi s gospodarenjem otpadnim baterijama i akumulatorima. Odredbe Pravilnika ne odnose se na baterije i akumulatore koje se koriste u: opremi povezanoj za za{titu bitnih sigurnosnih interesa Republike Hrvatske, oru`jem, municijom i ratnim materijalom, uz isklju~enje proizvoda koji nisu namijenjeni specifi~no za vojne svrhe;– opremi namijenjenoj za upu}ivanje u svemir.Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN136/06)

Pravilnikom se propisuje na~in gospodarenja otpadnim vozilima, vrste naknada i iznos naknade koje pla}aju obveznici pla}anja naknada na otpadna vozila, na~in i rokovi obra~unavanja i pla}anja naknada i zabrana stavljanja na tr`i{te motornih vozila koja sadr`e opasne tvari.Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07)

Pravilnikom se propisuju postupci oporabe i/ili zbrinjavanja otpada, kategorije i tehni~ko-tehnolo{ki uvjeti kojima moraju udovoljavati gra|evine za skladi{tenje otpada, potrebna stru~na sprema radnika za obavljanje poslova skladi{tenja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada te na~in vo|enja i dostave podataka o gospodarenju otpadom. Zakon o potvr|ivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskom one~i{}uju}im tvarima (NN - MU 11/06)

Konvencija jo{ nije stupila na snagu u odnosu na Hrvatsku. Osnovni cilj Konvencije je za{tita ljudskog zdravlja i okoli{a od postojanih organskih one~i{}uju}ih tvari (POO).

U POO ubraja se velik broj toksi~nih organskih spojeva koji se dijele na: pesticide, halogene derivate ugljikovodika (PCB/PCT), policikli~ke aromatske ugljikovodike(PAH) te dioksine i furane.

VODEPravilnik o slu`benoj iskaznici i zna~ki vodopravnih inspektora (NN 17/07)

Pravilnikom se propisuju obrazac slu`bene iskaznice te oblik i izgled slu`bene zna~ke i poveza dr`avnih vodopravnih inspektora Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i podru~nih vodopravnih inspektora u uredima dr`avne uprave u `upanijama ili u Gradu Zagrebu (u daljem tekstu: vodopravni inspektor), na~in izdavanja slu`bene iskaznice i zna~ke vodopravnog inspektora te na~in vo|enja o~evidnika o izdanim i vra}enim slu`benim iskaznicama i zna~kama vodopravnog inspektora.Uredba o izmjeni uredbe o visini naknade za ure|enje voda (NN 20/07)

U Uredbi su navedene izmjene Uredbe o visini naknade za ure|enje voda (NN14/06)

ZA[TITA PRIRODEZakon o za{titi `ivotinja (NN 135/06)

Zakonom se ure|uju odgovornost, obveze i du`nosti fizi~kih i pravnih osoba radi za{tite `ivotinja, {to uklju~uje za{titu njihovog `ivota, zdravlja i dobrobiti; na~in postupanja sa `ivotinjama; uvjeti koji su potrebni za za{titu `ivotinja pri dr`anju, uzgoju, prijevozu, obavljanju pokusa, klanju i usmr}ivanju `ivotinja, dr`anju `ivotinja u zoolo{kim vrtovima, u cirkusima, na predstavama i natjecanjima `ivotinja, prigodom prodaje ku}nih ljubimaca te postupanje s napu{tenim i izgubljenim `ivotinjama.

ZEMLJI[TE I [UMEPravilnik o izmjenama pravilnika o slu`benoj iskaznici i zna~ki {umarskog inspektora (NN 17/07)

U Pravilniku navedene su izmjene Pravilnika o slu`benoj iskaznici i zna~ki {umarskog inspektora (NN 01/06).Pravilnik o na~inu obra~una, obrascima i rokovima uplate naknade za kori{tenje op}ekorisnih funkcija {uma (NN 22/07)

Pravilnikom se propisuje na~in obra~una, obrazac i rokovi uplate naknade za kori{tenje op}ekorisnih funkcija {uma. Osnovicu za obra~un naknade ~ini ukupan prihod ostvaren na doma}em i inozemnom tr`i{tu, umanjen za prihode od ukidanja dugoro~nih rezerviranja i prihode od nenapla}enih prethodno otpisanih potra`ivanja. U skladu s ~lankom 62. stavkom 2. Zakona o {umama naknada se pla}a u visini 0,07 posto od osnovice za obra~un, a upla}uje se tromjese~no i po zavr{nom ra~unu na poseban ra~un trgova~kog dru{tva Hrvatske {ume d.o.o. Obra~un naknade sastavlja se na prilogu 1 - obrascu OKF[, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

OTROVI I KEMIKALIJEPravilnik o na~inu vo|enja o~evidnika o opasnim kemikalijama te o na~inu i rokovima dostave podataka iz O~evidnika (NN 113/06)

Pravilnikom se ure|uje na~in vo|enja o~evidnika o opasnim kemikalijama koje se proizvode, stavljaju u promet ili rabe te o na~inu dostave podataka iz tih o~evidnika Hrvatskom zavodu za toksikologiju (u daljnjem tekstu: »HZT«). Sve pravne osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje i prometa opasnih kemikalija ozna~enih kao vrlo otrovne (T+), otrovne (T), {tetne (Xn), nagrizaju}e (C) i nadra`uju}e (Xi) kemikalije te pravne osobe koje rabe te opasne kemikalije i fizi~ke osobe koje rabe opasne kemikalije pri obavljanju djelatnosti ili obavljaju promet opasnih kemikalija na malo, obvezne su voditi o~evidnike o opasnim kemikalijama.Pravilnik o na~inu ispunjavanja Sigurnosno-tehni~kog lista (NN 111/06)

Pravilnikom se propisuje na~in ispunjavanja Sigurnosno-tehni~kog lista. Pravna ili fizi~ka osoba koja proizvodi, uvozi ili koja stavlja u promet opasnu kemikaliju mora osigurati Sigurnosno-tehni~ki list u skladu s normom HRN ISO 11014-1:1997 (u daljnjem tekstu: »STL«) na hrvatskom jeziku i latini~nom pismu.

Za pripravke koji nisu razvrstani kao opasni prema propisu o razvrstavanju opasnih kemikalija, pravna ili fizi~ka osoba iz stavka 1. ovoga ~lanka mora na zahtjev korisnika osigurati Sigurnosno-tehni~ki list u slu~aju ako teku}i ili ~vrsti pripravci sadr`e najmanje jednu tvar u pojedina~noj koncentraciji koja je jednaka ili ve}a od 1 masenog udjela, a plinoviti jednako ili vi{e od 0,2 volumna udjela ako je ta tvar: opasna za zdravlje ili okoli{, za koju postoji maksimalno dopustiva koncentracija (MDK) s obzirom na izlo`enost na mjestu rada.

OSTALOUredba o upravljanju programima CARDS, PHARE, ISPA I SAPARD (NN 18/07)

Uredbom se ure|uju opseg i sadr`aj poslova, odgovornosti, me|usobni odnosi tijela i odgovornih osoba te ovlasti u okviru pripreme, provedbe i nadzora provedbe projekata koji se financiraju iz programa Europske unije: CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD, sustav upravljanja nepravilnostima, informiranje te revizija sustava.Zakon o potvr|ivanju Konvencije o pristupu informa-cijama, sudjelovanju javnosti u odlu~ivanju i pristupu pravosu|a u pitanjima za{tite okoli{a (NN – MU 1/07)

Hrvatska je potpisala Konvenciju 1998. godine u Aarhusu, a potvrdila krajem 2006. godine. Stranke Konvencije obvezuju se da }e tijela javne vlasti osigurati javnosti i svakom pojedincu pristup informacijama o okoli{u, bez obveze iskazivanja interesa, naro~ito koriste}i tehnologije informiranja i komuniciranja.

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.4�

UMIROVLJENICI

Sjednica Skup{tine umirovljenika Dalmacije

Zavr{ni ra~un s pozitivnom nulom

HRVATSKO ENERGETSKO DRU[TVO ZAKLADA "HRVOJE PO@AR"

Glavni odbor Zaklade "Hrvoje Po`ar" na temelju Poslovnika o dodjeli godi{nje nagade "Hrvoje Po`ar" te Poslovnika o stipendiranju mladih energeti~ara objavljuje

N A T J E ^ A J

I. Znanstvenim i sru~nim djelatnicima dodjeljuje se godi{nje nagrada "Hrvoje Po`ar", u obliku plakete i povelje:- za stru~ni i znanstveni doprinos razvitku energetike;- za inovacije u podru~ju energetike;- za realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom;- za unaprje|enje kvalitete okoli{a, vezano uz energetske objekte;- za popularizaciju energetike.

Nagrada za stru~ni i znanstveni doprinos razvitku energetike u pravilu se dodjeluje pojedincu.Ostale nagrade se mogu dodijeliti pojedincu, grupi stru~njaka koji su zajedno izvr{ili nagra|eno djelo ili organizaciji – nositelju nagra|enog projekta.Prijedlog za dodjelu godi{njih nagrada, s pismenim obrazlo`enjem i s prilo`enom dokumentacijom, mogu podnijeti znanstvene i znanstveno-nastavne organizacije, znanstvena i stru~na dru{tva, pojedini znanstveni i javni radnici te ostale ustanove i trgova~ka dru{tva.

II. Studentima energetskog usmjerenja, zavr{nih godina studija i diplmantima, dodjeluje se pet (5) godi{njih nagrada "Hrvoje Po`ar", u obliku povelje i u nov~anom iznosu.

- za izvrstan uspjeh u studiju i/ili za posebno zapa`en diplomski rad iz podru~ja energetike.

Prijedlog za dodjelu godi{nje nagrade najboljim studentima energetskog usmjerenja mogu podnijeti znanstveno-nastavne organizacije, sveu~ili{ni nastavnici ili sami studenti.

Prijedlozi se podnose pismeno s obrazlo`enjem.

III. Studentima energetskog usmjerenja dodjeljuje se pet (5) jednogodi{njih stipendija za zavr{ne godine dodiplomskog studija.

Prijedlog za dodjelu stipendija mogu podnijeti sveu~ili{ni nastavnici ili sami studenti.Kandidati koji se `ele natjecati za nagradu ili stipendiju du`ni su popuniti upitnik koji mogu dobiti u tajni{tvu Hrvatskog energetskog dru{tva te na web stranici HED-a: www.hed.hr. Diplomanti moraju osim upitnika prilo`iti svoj diplomski rad u elektronskom obliku.

IV. Natje~aj je otvoren od 1. do 30. travnja 2007. godine.

Prijedlozi se podnose tajni{tvu Hrvatskog energetskog dru{tva, Zagreb, Savska cesta 163 p.p. 141. Prijava mora sadr`avati ime/naziv i adresu predlo`enika s brojem telefona.

Stipendije Zaklade "Hrvoje Po`ar", bit }e dodijeljene kandidatima koji ne primaju druge stipendije.

Sve obavijesti mogu se dobiti na tel. br. 01/60 40 609, 63 26 134, e-mail: hed@eihp.hr ili mmoric@eihp.hr

Odluka Glavnog odbora o dodjeli nagrada bit }e objavljena u dnevnim listovima i stru~nim publikacijama te na WEB stranici HED-a: www.hed.hr

Sredinom o`ujka odr`ana je prva ovogodi{nja sjednica Skup{tine Udruge umirovljenika HEP Split, koja u svom sastavu ima 18 predstavnika iz svih na{ih djelatnosti organiziranih unutar pet podru`nica - od Zadra do Dubrovnika. Osnovni razlog sastanka bio je vrlo poslovan. Naime, trebalo je raspraviti zavr{ni ra~un za proteklu godinu. Budu}i da ta Udruga ima 1.239 ~lanova, {to je ~etvrtina ukupnog broja umirovljenika HEP-a, tako su i dodijeljena sredstva potpore razmjerna tom broju. Ponosno su zaklju~ili da su pro{lu godinu zavr{ili s pozitivnom nulom, drugim rije~ima, da su sva raspolo`iva sredstva utro{ili. Prema njihovom Statutu, ve}inski dio novca usmjerava se za pomo} obiteljima u slu~ajevima smrti ~lana, potom za pomo}i te{ko oboljelima i socijalnim slu~ajevima. Kako smo i sami svjedoci te{kog `ivljenja ove kategorije na{eg gra|anstva, to smo i svjesni da treba puno mudrosti i spretnosti za zadovoljiti sve kojima pomo} treba. Dakako da su u takvim slu~ajevima sredstva Udruga kratka. Ipak, oni se trude rastegnuti kola~ i razdijeliti sve do posljednje mrvice. Kako nam je rekla Bo`ena Vi|ak,

neovisno o pomo}i koju je umirovljenik primio, jo{ nikada nije bilo nezadovoljnika.

U nastavku Skup{tina je predlo`ila delegate u tijela Zajednice udruga HEP-a i to: Ivu Duhovi}a i Gordanu Radica – Stevanovi}, a u zavr{noj to~ki dnevnog reda donijeli su financijski plan za ovu godinu, dakako u okviru raspolo`ivih sredstava potpore. Kako su i za ovu godinu dobili jednaki iznos kao i za prethodnu, vjeruju i nadaju se da }e im to biti dostatno. Ako se poka`e da im novca ne}e dostajati, odlu~ili su smanjiti pomo}i za oboljele, a prednost pri dodjeli zadr`ati za smrtne slu~ajeve.

Na kraju, primijetit }emo da je ova Udruga jedna od najaktivnijih, da se nalaze svakog tromjese~ja, uvijek u drugom sjedi{tu dalmatinskog HEP-a, ali uvijek s jednakom namjerom: da {to kvalitetnije i transparentnije rasporedijele novac. Pa, premda to nikada nije lako, oni nisu nimalo izgubili pouzdanje i dobru volju. Na tomu im mo`emo samo zahvaliti.

Vero~ka Garber

Osamnaest predstavnika umirovljenika iz svih na{ih djelatnosti organiziranih unutar pet podru`nica - od Zadra do Dubrovnika, na redovnoj sjednici Skup{tine

OTI]I ILI NE OTI]I, PITANJE JE SAD?!

Kako je, poslije HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o. i HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o., i u HEP Proizvodnji d.o.o. donesen Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji, koji se primjenjuje od 1. velja~e o.g., i zaposlenicima tog Dru{tva ponu|eno je sklapanje sporazuma o prestanku Ugovora o radu s danom 31. sije~nja 2007. te, potom, i novog Ugovora o radu za obavljanje poslova u HEP Proizvodnji od 1. velja~e 2007. godine. Tako je taj, ina~e prevrtljivi, mjesec kona~no i zaposlenike HEP Proizvodnje stavio pred malo izmijenjenu, ali ne manje te{ku, ina~icu hamletovske dojbe: Oti}i ili ne oti}i, pitanje je sad?!

Tako je u na{em najve}em i najmnogoljudnijem PP HE Jug sa sjedi{tem u Splitu, od ukupno 498 zaposlenika u {est pogona i u Stru~nim slu`bama, njih devet potvrdno odgovorilo na gornji upit, dok je ve}inski dio (467) odlu~io nastaviti svoj rad u HEP-u do neke nove prigode ili, pak, starosne mirovine. Prigovor na otkaz dala su 22 zaposlenika.

Prema prvim informacijama, u PP HE Sjever je

od ukupno 165 zaposlenika nove ugovore potpisalo njih 164, u PP HE Zapad od 336 zaposlenika potpisalo je 300. U Pogonu HE Dubrovnik 19 zaposlenika, od ukupno 71, nije potpisalo nove ugovore.

M.@.M.

Potpisivanje novih ugovora o radu u HEP Proizvodnji:

Jagoda Nikolanci iz Stru~nih slu`bi PP HE Jug jo{ ne zna kako }e razrije{iti svoju dvojbu, a kolegica pravnica Ivana Eterovi} nije joj u tomu mogla pomo}i

NAJAVLJUJEMO

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 4�

2006. - GODINA NIKOLE TESLE

Nagra|eni u kategoriji model ure|aja jednog Teslinog izuma

Tesla – poticajan uzor nadarenoj djeci

Vlado i njegova mentorica prof. Manda Kravaru{i} s ponosom dr`e njegovo malo remek djelo

osvojili prvo mjesto, prof. S. Arsoski je izrazio svoje nezadovoljstvo na~inom nagra|ivanja i stimuliranja u~enika. Smatra da se u~enike treba nagraditi nov~ano, budu}i da su u svoj izum ulo`ili, uz svoje vrijeme, i puno novaca.

DRUGO JE MJESTO OSVOJIO JE MALI GENIJALAC IZ SVETE KLARE

Kako bi saznali ne{to vi{e o izumu u~enika Vlade Malekovi}a, koji je osvojio drugo mjesto, posjetili smo O[ Miroslava Mrk{e u Svetoj Klari. Premda je V. Malekovi} u~enik tek petog razreda, u kojemu se jo{ ne u~i fizika, ipak se prijavio na natje~aj i iza sebe ostavio puno starije u~enike. Njegova mentorica, prof. Manda Kravaru{i}, profesorica tehni~ke kulture i nastavnica fizike i tehni~kog odgoja, unato~ tomu {to predaje u dvije {kole i ima brojnu veliku satnicu, izdvojila je puno ljubavi i vremena te mu posvetila puno pozornosti.

- Sa Vladom me upoznala njegova razrednica koja mi je rekla da ga jako zanima fizika i da je to dijete koje obe}ava. Ve} godinama radim s darovitom djecom, posebice s mladim fizi~arima. Ne {tede}i sebe, vodim ih na razna natjecanja i ni{ta mi nije te{ko kada vidim koliko se oni trude i zanimaju, osobito ovako mladi kao {to je na{ Vlado. Prvi put, kada sam se vidjela s Vladom, razgovarali smo nekoliko sati samo o struji o kojoj on razmi{lja kao da je polaznik, najmanje, osmog razreda. Kako je Vlado fasciniran Nikolom Teslom, pro{le sam ga godine vodila sa svojim sedmim i osmim razredima u Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu. Njegovom interesu za fiziku i samog Teslu nema kraja, jednom me ~ak tra`io da mu dam Teslin plakat da ga stavi na zid svoje sobe. Stoga je prava {teta da takvu darovitu djecu dalje ne usmjeravamo prema njihovim interesima izvan ustaljenog {kolskog programa, naglasila je prof. Kravaru{i}. Vlado je za prijavu na natje~aj odabrao izum pod nazivom „Ure|aj Teslinog broda na daljinsko upravljanje“, jer ka`e da je smislio da bi napravio ne{to oko prijenosa energije, radiovalova. Do kona~ne verzije broda trebalo mu je vi{e od dva mjeseca, a to nam je opisao rije~ima:

- Uzeo sam veliki komad drveta johe, lijepio ga, dubio, koristio dijeto, no`, {mirgl papir, unosio dalje gips da ga ote`am, izbu{io rupe, spojio ga kasnije na motori} od 3,5 volti, kupio ure|aj na daljinsko upravljanje, spojio instalacije i lampice za {to sam ulo`io svoju u{te|evinu od pribli`no 200 kuna.

Vlado nam je rekao da ga Tesla oduvijek zanima i da je o njemu ~itao knjige i gledao filmove ve} sa sedam godina. Stoga je uvijek birao svog omiljenog izumitelja Nikolu Teslu za temu svojih {kolskih sastavaka. U razgo-voru stje~emo dojam da je rije~ o iznimno radoznalom djetetu, koje uz {kolu, igru i hobije provodi pokuse, spaja svakakve, kako bi on rekao, gluposti pa je ve} iskusio i da ga malo strese struja te radi toga njegovi roditelji, uz uobi~ajene, imaju i jednu brigu vi{e. U na{em je razgovo-ru Vlado izdvojio njegovog djedu, koji ga je zainteresirao za Teslu i koji je zaslu`an za njegovo veliko zanimanje za fiziku i osobito ono sve {to ima veze sa strujom. Prou~avaju}i Teslin `ivot, Vlado je zaklju~io da je on ipak bio malo ~udan, da je govorio u kratkim ali pametnim re~enicama te da na svakoj slici dr`i ruku na licu kao pravi mislilac (i Vlado nam je pozirao u Teslinom stilu).

Pri~a o Tesli i nakon njegove Godine u toj Osnovnoj {koli jo{ nije zavr{ena, {to se vidi i u daljnjim projektima o toj temi. Prof. Kravaru{i} pokazala nam je reljefnu kartu Europe od stiropora, koju izra|uju njeni u~enici, a na njoj }e ozna~iti sva mjesta gdje je Tesla `ivio i radio. Izlo`it }e se u svibnju na Dan {kole, zajedno s Vladinim brodom, ~iji }e se rad demonstrirati u bazenu.

SAMOZATAJNOM OSMA[U IZ KOPRIVNICE - TRE]E MJESTO

Uz lebdjelicu i Teslin brod, posjetili smo autora tre}enagra|enog rada „Teslin transformator“ Luku Knezi}a iz O[ \ure Estera u Koprivnici. On je u~enik osmog razreda, a mentorica mu je Tijana Marti}, profesorica tehni~ke kulture koja, uz tehni~ki, dr`i nastavu iz prometne kulture u~enicima petih razreda. Luka je, naime, sa svojom profesoricom pro~itao o natje~aju „Izumi Nikole Tesle“ i prijavio rad.

- Danas je na `alost jako malo djece koju zanimaju tehni~ke znanosti, ali ipak lijepo je kada se me|u njima na|u neki kao {to je Luka koji se trude zbog sebe, svog interesa i znanja. Raditi s u~enicima koji se toliko trude je pravo zadovoljstvo i stoga bih voljela da im se na neki na~in barem omogu}i nov~ani poticaj. Mi kao profesori dajemo u~enicima prijedloge za radove, me|utim, svaki rad ili pokus treba iz ne~eg napraviti, {to iziskuje i novaca i energije. Do u~itelja je da privuku djecu, a ona kao i sva djeca- znaju za{to ne{to rade kad ne{to dobiju , rekla nam je prof. T. Marti}.

Luka nam je otkrio da nakon osnovne {kole planira upisati Op}u gimnaziju, a uz veliki interes za fiziku stigne se baviti ko{arkom te i izvan {kole aktivno u~i engleski jezik. Za izradu transformatora trebalo mu je vi{e od dva mjeseca, a napravio ga je uz pomo} oca, koji je tu pomogao i financijski. Naime, u rad je valjalo ulo`iti blizu 500 kuna i to za diode, transformator, generator, zavojnice i sav ostali pribor.

Nakon upoznavanja sa koprivni~kim malim fizi~arom, upoznali smo i ravnatelja {kole, Ivana Petrasa, od kojeg smo saznali kako je biti na ~elu jedne tako velike {kole. Do njegova ureda pro{li smo {kolskim hodnikom prepunim pohvalnica i diploma {kole za brojne eko-aktivnosti, natje~aje i {kolska natjecanja. Uskoro }e ispred njihove {kole zavijoriti i zelena zastava, koja }e ozna~avati da su u programu me|unarodnih Eko-{kola. Imali smo posebnu ~ast upisati se u knjigu dojmova, koju ravnatelj daje samo odabranima i ljubomorno ~uva, a nakon tako srda~na do~eka i ugodna razgovora po`eljeli smo ih ponovno posjetiti, u nekoj drugoj prigodi.

Tesla je jednom prigodom rekao da ne `ali {to su drugi pokrali njegove ideje, ali `ali {to nemaju svoje. Vjerujemo da su na{a talentirana djeca dobar materijal za nove ideje i izume, jer imaju se u koga ugledati. @elimo im da ostvare svoje snove, da imaju primjerenu potporu svojih mentora, ravnatelja i svih onih koji bi trebali prepoznati njihovu darovitost i omogu}iti im slobodu duha. Vjerujemo da ovo nije na{ prvi susret s njima, jer nakon dr`avnog natjecanja iz fizike, Hrvatska elektroprivreda najbolje ~eka sa svojom Nagradom.

Lucija Kutle i Jelena Vu~i}

U sije~anjskom broju HEP Vjesnika pisali smo o natje~aju „Izumi Nikole Tesle“, raspisanom u pro{loj godini - Godini Nikole Tesle u Hrvatskoj. Podsje}amo da su se na natje~aj mogli prijaviti svi u~enici hrvatskih osnovnih i srednjih {kola i to radovima u dvije kategorije: model ure|aja jednog Teslinog izuma i pisani rad o Teslinu `ivotu. Kako smo u spomenutom sije~anjskom broju samo nabrojali imena pobjednika, a u ovom }emo pobli`e pisati o petorici nagra|enih u~enika u kategoriji ure|aja Teslinih izuma.

PRVO MJESTO PRIPALO JE TROJICI MU[KETIRA IZ SISKA

Prvo mjesto osvojili su Jurica Kundrata, Dino Lakta{i} i Tomislav Gomba~ kao maturanti Tehni~ke {kole Sisak, uz vodstvo njihovog mentora prof. Stev~eta Arsoskog. Kako su de~ki ove godine krenuli na fakultet i to zagreba~ki FER i Fakultet informatike u Vara`dinu, nisu nam mogli predstaviti svoj rad „Lebdjelicu na ionski pogon“. Me|utim, u telefonskom razgovoru s njihovim mentorom saznali smo da su prvonagra|eni bili odli~ni u~enici, mladi ljudi koje bi trebalo i dalje pratiti i koji su bili me|u prvima na rang-listi za upis na spomenute fakultete. Premda zadovoljan {to su njegovi u~enici

Luka Knezi} demonstrirao nam je rad Teslinog transformatora, a ovdje je sa svojom mentoricom prof. Tijanom Marti}

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.4�

U matematici se natjecalo 450 u~enika, koji su imali najbolje rezultate na prethodnim op}inskim natjecanjima te 106 u~enika iz srednjih i 83 iz osnovnih {kola iz fizike

Svake godine tijekom o`ujka o`ive {kolske u~ionice u `upanijskim sjedi{tima cvrkutom na{ih nadarenih i vrijednih pti}a, spremnih za nove izazove u nadmetanjima i `eljnih {to boljih postignu}a, na zadovoljstvo svojih mentora, roditelja i na{e tvrtke, koja }e kao i uvijek do sada nagraditi one najbolje. A, njih je ~ak 450, koji su imali najbolje rezultate na prethodnim op}inskim natjecanjima iz matematike, doletjelo u veliku dvoranu Osnovne {kole Split III, ne bi li iz ovog `upanijskog, dosegli do finala i do natjecanja na razini dr`ave. U ime doma}ina pozdravio ih je ravnatelj Zdravko Dela{, ~estitao u~enicima i mentorima na do sada pokazanom znanju i za`elio {to bolje daljnje rezultate. ^estitkama su se pridru`ile i profesorice Nives Jozi}, savjetnica

za matematiku pri splitskoj Agenciji odgoja i obrazovanja te Mirjana Jer~i}, predsjednica natjecateljskog povjerenstva Splitsko-dalmatinske `upanije.

Nakon vi{esatnog rje{avanja predvi|enih zadataka, Povjerenstvo je izradilo ljestvice kona~nog poretka, a mi }emo nabrojiti pobjednike.

NAJBOLJI MATEMATI^ARI...

Zna~i, najbolji matemati~ari iz V. razreda osnovnih {kola su Marija Lendi} (Split), Ana Bok{i} (Makarska) i Marin Leventi} (Split), me|u {esta{ima to su Matea Radovan (Dugopolje), Petra Mladini} (Pu~i{}a), Marin Bilo{ (Split) i Petar Gili}-Kuko (Trilj). U sedmim razredima premo}ni su de~ki, a pobjedni~ki trojac su Mislav Blaji} (Sinj), Zvonimir [egvi} (Split) i Milan Carevi} (Split). U osmom su djevojke ponovno zavladale pa su najbolje Dora [uto (Imotski), Toni Vidovi} (Split) i Marija Todori} (Imotski).

Vladavina je bila kratkog vijeka, jer su me|u srednjo{kolcima de~ki ipak bili premo}ni. Tako su najbolji matemati~ari prvih razreda bili Vladimir Jerebi} i Roko Pavao Andri~evi}, obojica iz splitske III. gimnazije i sa zajedni~kom mentoricom Anastazijom Pa`anin te Mario Stip~i} iz iste Gimnazije, mentorice Snje`ana Serdar. Punih sto bodova osvojio je Ante Toj~i}, druga{ iz III. gimnazije

(mentor Jurica ^udina), a slijede ga Jak{a Markoti}, III.gimnazija (mentorica A.Pa`anin) i Tino Br~i}, III. gimnazija (mentor J.^udina). Najbolji tre}a{i su: Igor Boban, Jelena Gusi} i Ivan Bazina, (mentori Danka Ratkovi}, Jurica ^udina i Gorana Sovi}), svi iz III. gimnazije. I na kraju, na ljestvici najboljih od ~etvrtih razreda opet se na{la jedna djevojka, Lenka Vuk{i} (mentor Ivana Radalj). Slijede je Luka Boban i Kre{imir Slugan (mentor obojici je Ivana Milanovi}), a svi oni sti`u iz iste {kole – splitske III. gimnazije.

... POHVALE HEP-u...

Jo{ se ni sti{alo nije uzbu|enje mladih matemati~ara, a ve} su fizi~ari za`agorili u prostorima Osnovne {kole Blatine – [krape. Pozdravio ih je ravnatelj Ante Karin, naglasiv{i da je ta {kola po prvi put doma}in i da se nada da ne}e biti i posljednji. To~nije, do sada su se ovdje odr`avala samo natjecanja iz kemije. Tako|er je za`elio {to bolje rezultate i u~enicima i njihovim nastavnicima. A, Mladen Buljuba{i}, savjetnik pri Agenciji za odgoj i obrazovanje i na{ dugogodi{nji suradnik, rekao je da }e u ovogodi{njem `upanijskom natjecanju iz fizike sudjelovati 106 u~enika iz srednjih i 83 iz osnovnih {kola. Nije zaboravio jo{ jedanput pohvaliti HEP i njegovu Nagradu, kojom se priznaje ulo`eni trud djece i njihovih mentora. Jednakom pozitivnom energijom

HEP I MLADI

@upanijsko natjecanje matemati~ara i fizi~ara u Splitsko-dalmatinskoj `upaniji...

^estitke u~enicima i mentorima

Poznato is~ekivanje i prikriveno uzbu|enje prije podjele zadataka iz fizike

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 4�

zasjale su i dvije mentorice i ~lanice obaju povjerenstava, Zdenka ^ovi} i Zorica Jer~i}, kojima }emo zauzvrat i u na{em HEP Vjesniku zahvaliti na dugogodi{njim poku{ajima da jata onih na{ih pti}a zadr`e u gnijezdima znanja i podu~e ih letenju.

... I NAJBOLJI FIZI^ARI

Najbolji osnovno{kolski leta~i ovoga su puta bili: Nives Bona~i} (Split), Marko Jer~i} (Omi{) i Toni Vidovi} (Split). Najbolji trojac iz prvog razreda srednjih {kola tvore Matea Vujevi}, Pavao Roko Andri~evi} i Vladimir Jerebi}, svo troje iz splitske III. gimnazije i istoga mentora Mladena Zovka. Me|u drugim razredima Ante Toj~i} postigao je rezultat od 100 bodova (mentorica Sanja Krpan). Jak{a Markoti} i Ilijan Kotarac samo su za ~etiri boda lo{iji (mentor M. Zovko). Svi su oni stigli iz iste, ve} puno puta spomenute Gimnazije.

Najbolji tre}a{i bili su Grgo D`elalija, Zlatan @ivkovi} i Jakov Bartulovi}, svi iz III. gimnazije i svima je mentor M.Zovko. I na kraju, opet su povele djevojke. Najbolje rezultate postigli su Teo Ercegovi} (mentor Nela D`elalija) i Lenka Vuk{i} (mentor S.Krpan) oboje iz III.gimnazije te Ana Juri~i} (mentor Dalibor Prli}) iz Gimnazije dr. Mate Ujevi}a u Imotskom.

Preostaje nam jo{ samo za`eljeti im {to bolji uspjeh na predstoje}em dr`avnom natjecanju i susret na sve~anosti dodjele HEP-ove Nagrade.

Vero~ka Garber

... i mladih matemati~ara Primorsko-goranske `upanije…

@upanijsko natjecanje iz matematike, odr`ano

u Osnovnoj {koli Gornja Ve`ica u Rijeci, okupilo

je 256 u~enika iz 42 osnovne i 12 srednjih {kola

Primorsko-goranske `upanije.

U kategoriji u~enika ~etvrtih razreda osnovnih

{kola, prvo mjesto osvojio je Hrvoje Crnjar iz {kole

doma}ina natjecanja. Me|u peta{ima najbolja je

bila Natali Biland`ija iz O[ Trsat, a Matko Grbac iz

O[ Srdo~i najbolji je matemati~ar u kategoriji {estih

razreda. Luka Skori} iz O[ Gornja Ve`ica bio je

nauspje{niji u kategoriji sedmih, a Stjepan Pili~i} iz

O[ Pehlin u kategoriji osmih razreda.

U kategoriji prvih razreda prirodoslovno-

matemati~kih gimnazija, prvo je mjesto osvojio

Borna Cicvari}, a u kategoriji drugih razreda najbolji

je bio Edi Ibrikis, obojica iz Gimnazije Andrije

Mohorovi~i}a u Rijeci. U~enici te Gimnazije Ines

Fran~i{kovi} i Luka @uni}, pobijedili su u kategoriji

tre}ih, odnosno ~etvrtih razreda.

U kategoriji u~enika prvih razreda ostalih

srednjih {kola, prva je bila Ana Sto{i} iz Prve rije~ke

hrvatske gimnazije, a Ivana Bala`evi} iz Srednje

{kole dr. Antuna Barca u Crikvenici, najbolja je u

kategoriji drugih razreda. U kategoriji u~enika tre}ih

razreda, prvo je mjesto pripalo Dori Karmeli} iz Prve

su{a~ke hrvatske gimnazije, dok je Nenad Kralj iz

iste {kole bio pobjednik u konkurenciji maturanata.

Svi u~enici pokazali su zavidno znanje, ali

prema tradiciji, me|u srednjo{kolcima najvi{e

uspjeha imali su u~enici Gimnazije Andrije

Mohorovi~i}a u Rijeci, koji svake godine posti`u

odli~ne rezultate i na dr`avnoj razini. Zanimljivo je

da su me|u osnovcima mu{ki natjecatelji dominirali,

ali ve} me|u srednjo{kolcima, rezultat je izjedna~en.

^etiri prva mjesta pripala su natjecateljicama, a

~etiri natjecateljima.

U~enici koji su na `upanijskom natjecanju

pokazali najvi{e znanja, plasirali su se na dr`avno

natjecanje i time ostali u konkurenciji za osvajanje

Nagrade u~enicima u iznosu od tri tisu}e kuna, koju

od 1995. godine svake godine dodjeljuje HEP.

Ivica Tomi}

Najbolji se bore za nagradu HEP-a

Dugogodi{nje mentorice i ~lanice obaju povjerenstava Zdenka ^ovi} i Zorica Jer~i} s u~enicima, o~ekuju}i rezultate ulo`enog truda

Najbolji mladi matemati~ari Primorsko-goranske `upanije na djelu

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.50

Voda je prapo~elo `ivota, a prema Bibliji - knjizi svih knjiga, jedan od osnovnih elemenata stvaranja svijeta: I re~e Bog: "Neka bude svod posred voda, da dijeli vode od voda! I bi tako. Bog na~ini svod, i vode pod svodom odijeli od voda nad svodom".

Na svoj na~in voda je vezana sa `ivotom Isusa Krista. Kr{ten je na rijeci Jordanu, na vodi se dru`io s ribarima, na svom kri`nom putu na postajama svoga raspe}a i najte`ih muka, njegovi mu~itelji nisu mu dopu{tali ni kap vode da uta`i `e| i opere rane. Mo`da bi postupali druk~ije da voda nema iskonsku ~udotvornu mo} okrijepe, hrane, o~i{}enja pa i elementarnoga lijeka te je kao takva, `ivotne vrijednosti i biblijskoga zna~enja, zadobila svoje mjesto u razli~itim religijama, napose u kr{}anstvu, sa suptilnom i stvarnom funkcijom u liturgijskom obredu. Uz ostalo, ima simbol svetosti u sakramentu kr{tenja i blagoslivljanja u krugu crkve i u raznim `ivotnim okolnostima pa i dru{tvenim doga|ajima s kojima se povezuje Bo`ji blagoslov posredstvom sve}enika i crkve.

U tom okviru, kao {to pi{e suvremeni hrvatski teolog Ivan [a{ko, voda se vi{e od ostalih bogoslu`nih elemenata nalazi u opasnosti da bude kori{tena na nepravilan na~in, budu}i da je ona prisutna u svim religijskim izrazima ~ovjeka. Rije~ je o jednom od onih prirodnih glavnih simbola, koji su u stanju prizivati duboke osje}aje u ~ovjeku bilo kojeg vremena i bilo koje kulture. Voda je, zapravo, jedan od "temeljnih" elemenata stvorenoga i zbog toga je normalno da se u njoj na jasniji

na~in ~ita potpis Stvoritelja, kako bi ljudi i pomo}u nje tra`ili kona~ni izvor svega. Zbog toga ne ~udi da je Biblija, koja se ucjepljuje u ljudskost i u povijest, prihvatila taj simbolizam da bi iskazala Bo`ju nazo~nost i djelovanje.

KR[TENJE IDE DALJE OD PRIRODNOG GOVORA VODE

Sveto pismo ka`e da je na po~etku Duh Bo`ji lebdio nad vodama, a potom stvara nebo i bilo koje `ivo bi}e. Iz Edena proistje~e rijeka koja se dijeli u ~etiri toka da bi dala plodnost i `ivot ~etirima temeljnim to~kama Zemlje. Bog sam je prispodobljen s vodom, s proljetnom ki{om, rosom koja dopu{ta nicanje i rast cvije}a. Pomo}u vode Crvenoga mora, Bog o~ituje svoje spasenje, osloba|aju}i 12 plemena Izraelovih i ~ine}i od njih svoj narod. U svijetlu tog biblijskog konteksta, Isus navije{ta bez ikakve dvozna~nosti: "U posljednji, veliki dan blagdana Isus stade i povika: Ako je tko `edan, neka do|e k meni! Neka pije koji vjeruje u mene". Samarijanki je rekao: "A tko bude pio vode koju }u mu je dati, ne, ne}e o`ednjeti nikada: voda koju }u mu ja dati, postat }e u njemu izvorom vode koja struji u `ivot vje~ni". Krist je, zna~i, vrelo te vode, `ivota bez kraja.

U kr{}anskoj liturgiji (bogoslu`ju), voda izra`ava Bo`ji `ivot koji nam je Krist darovao i daruje. Simboli~no je to ozna~eno i otajstveno ostvareno na poseban na~in u krsnom obredu. Svako drugo kori{tenje vode u kr{}anskom bogoslu`ju ima svoje korijene i pronalazi svoje ispravno zna~enje samo u svjetlu krsnoga obreda. U religijskom poganskom svijetu, simbolizam vode poprima poglavito zna~enje ~i{}enja. To je obilje`je prisutno i u `idovstvu i ono je simboli~ki legitimno, jer je vezano na prirodnu funkciju vode, ali u kr{}anstvu to nije glavno obilje`je, premda je uvijek prisutna napast da se kr{tenje svede na jednostavno ~i{}enje i pro~i{}enje. Tako nastaju nesporazumi i nepravilno kori{tenje krsne vode... Kr{}ansko uranjanje u vodu ili polijevanje vodom bez posvema{njega dokidanja onoga bogatog simbolizma, koji je zajedni~ki svim kulturama - koristi ovaj prirodni element samo u svjetlu Bo`je rije~i i biblijskih doga|aja.

Evo za{to u blagoslovu vode u vazmenom bdijenju, kao i u drugim okolnostima, uvijek postoji spomen velikih doga|aja spasenja, gdje voda postaje znakom i sredstvom Bo`jeg djelovanja. Od stvaranja do potopa, od Crvenoga mora do Jordana, od krvi i vode koja je potekla iz Kristova boka na kri`u do zapovjedi da se krste svi narodi u ime Presvetoga Trojstva. Stoga kr{tenje nije pro~i{}avaju}e pranje. Zna~enje kr{tenja ide dalje od prirodnog govora vode. Vi{e od materijalnoga uranjanja u vodu, kr{}ansko je uranjanje/polijevanje uranjanje u Kristov `ivot.

LITURGIJSKA UPORABA VODE

Svi kr{}anski sakramenti nadilaze onaj o~iti i prirodni smisao materijalnih stvari, koje se koriste da bi ozna~ili puno ve}u duhovnu zbilju. O`ivljena je stara praksa da se – ako se to smatra prikladnim – krsti potpunim uranjanjem, a ne samo jednostavnim

polijevanjem. Time se `eli bolje ozna~iti smrt staroga i ra|anje novog ~ovjeka – novog Adama, ~iji nam je uzor dan u Kristu. Zbog toga se kr{tenje ~esto naziva i preporodnim i novim stvaranjem.

Svaki put kad liturgija predvi|a obred i uporabu vode, nije to samo obred ~i{}enja, premda je u drugoj povijesti Crkve taj vidik ~esto prevladavao. Dostatno je sjetiti se brojnih {kropljenja, koja su se koristila u srednjem vijeku da bi se poganski hram mogao koristiti kao prostor kr{}anske liturgije. U mentalitetu nerimskih naroda, ta je gesta bila skoro neizbje`na. Danas Crkva, bilo da predla`e {kropljenje na po~etku nedjeljne mise ili u nekom drugom obredu blagoslova, kani spomenom vezati kr{tenje i obveze koje iz njega proistje~u. U nekim obredima predvi|eno je {kropljenje blagoslovljenom vodom te obrednik blagoslova ka`e da u tim prigodama slu`benici trebaju poticati vjernike na spomen vazmenoga otajstva i na obnavljanje krsne vjere.

I pranje nogu, koje se – ako je prikladno – danas predvi|a u obredu Velikoga ~etvrtka, u Galiji, Hispaniji i u Milanu u vrijeme svetoga Ambrozija bilo je komplementarni obred s krsnim obredom, zacijelo u odnosu na Isusove rije~i upu}ene Petru: "Ako te ne operem, ne}e{ imati dijela sa mnom". Od kr{tenja do posljednjeg {kropljenja koje je predvi|eno tijekom opro{taja u obredu pokopa, voda je za kr{}anina znak Krista.

UNIVERZALNA SVETOST VODE

Svetost vode ne o~ituje se samo religijski i ne samo u kr{}anskoj kulturi. Ona ima univerzalnu ekolo{ku, socijalnu, ekonomsku i op}u kulturnu vrijednost. Ona je jedan od `ivotnih uvjeta, ali i ~imbenika pravednoga ustroja modernoga svijeta, ve} samom prirodom da je najve}i dio Zemlje pokriven vodom. Ona pada s neba u obliku ki{e, te~e rijekama i obnavlja `ivot tla, le`i pohranjena u jezerima i vra}a se u velike oceane, koji pokrivaju dvije tre}ine Zemljine povr{ine. Ta prirodna razdioba nije ravnomjerna s razdiobom i gospodarskim iskori{tavanjem u dr`avnim granicama i u okviru me|ukontinentalnih razlika. Najnovija izvje{}a UN-a donose poredak zemalja po ukupnoj ~isto}i vode i dostupnosti po osobi. Po koli~ini vode je deset vode}ih zemalja, koje predvode Grenland, Francuska Gvajana i Island, dok su po kvaliteti vode vode}i: Finska, Kanada, Novi Zeland, Velika Britanija…

Hrvatska je po bogatstvu i dostupnosti vodenih izvora peta u Europi i 42. u svijetu. Na{a izvorska voda je progla{ena najboljom u svijetu. Stranci koji dolaze u Hrvatsku, zainteresirani za kupnju na{ih tzv. nekretnina (zemlje, otoka, obalnih mjesta i mora), ve} nagla{avaju: rajska zemlja, sveta hrvatska voda!

Iz svjetskih, pak, znanstvenih krugova ~uju se upozorenja da bi se sljede}i ratovi, umjesto za naftu, mogli voditi zbog znatno va`nije teku}ine – vode. Godine 2050., ~ak sedam milijarda ljudi u 60 zemalja ne}e imati dovoljno vode!

Pripremio: Josip Vukovi}

UZ SVJETSKI DAN VODA

Voda je izvor svega

Sveta voda – crkvena i zemaljska

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 5�

UZ SVJETSKI DAN VODA

Temeljna sastavnica teku}ina koje okru`uju i jesu unutar `ivih stanica

Svake godine kroz biosferu kru`i pribli`no 95.000 prostornih milja vode, koja se isparava iz oceana i rijeka u zrak, kondenzira u oblacima u teku}e kapljice i pada natrag na zemlju u obliku ki{e, snijega ili susnje`ice. Tada se otprilike 70 posto od te koli~ine isparava natrag u atmosferu ili prodire u tlo, opskrbljuju}i biljke vlagom, a ostatak otje~e sa Zemljine kore u najbli`e povr{inske vode i na kraju dospijeva u oceane ili, pak, prodire pod zemlju, gdje popunjava podzemna vodonosna le`i{ta. Voda potom putuje polako kroz podzemne slojeve i kona~no puni jezera, rijeke, mo~vare ili mora. Zbog tog postupnog napredovanja, zaga|enje mo`e trajati desetlje}ima, stolje}ima ili tisu}lje}ima, dok se ne ispere.

Voda je skoro univerzalno otapalo; utvr|eno je da vode na Zemlji sadr`e otprilike jednu polovicu svih poznatih elemenata. Ona sama po sebi kemijski ne mijenja spojeve koje otapa pa joj, stoga, to svojstvo omogu}uje opetovano kori{tenje. Korijenje biljaka mo`e apsorbirati samo hranjive tvari u otapalu, a i na{a hrana mora biti otopljena u otapalu prije nego {to mo`e u}i u krvotok.

Voda ima jedinstveno obilje`je u svom kapilarnom djelovanju. Taj prkos gravitaciji omogu}uje hranjivim tvarima te}i prema gore od tla, hrane}i biljke i drve}a te dopu{ta krvi, koja je 83 posto voda, upotpunjavanje kru`enja kroz ljudsko tijelo.

SAMO JE KISIK NU@NIJI OD VODE ZA ODR@AVANJE ŽIVOTA SVIH ORGANIZAMA

Nastaju}i u otopini plodnih ovojnica maternice, tijelo novoro|enog djeteta sadr`i 77 posto vode. Djeca imaju 59 posto vode, a odrasli izme|u 45 i 65 posto. Krv je 83 posto voda, bubrezi 82 posto, mi{i}i 75 posto, mozak 74 posto, jetra 69 posto i kosti 22 posto.

Voda je temeljna sastavnica teku}ina koje okru`uju i jesu unutar `ivih stanica. Respiracija, probava, asimilacija, metabolizam, eliminacija, uklanjanje otpadaka i reguliranje temperature su tjelesne funkcije, koje se mogu posti}i samo u prisutnosti vode. Voda je nu`na za otapanje i transport hranjivih tvari, kao {to su kisik i mineralne soli putem krvi, limfe i drugih tjelesnih teku}ina. Voda, tako|er, dr`i u ravnote`i tlak, kiselost i sastav svih kemijskih reakcija. Samo je kisik nu`niji od vode za odr`avanje `ivota svih organizama. Ljudska bi}a mogu `ivjeti pribli`no pet tjedana bez hrane, ali samo pet dana bez vode u umjerenoj klimi. Njezino je kru`enje izme|u krvi i tjelesnih organa neprekidno i uvijek odr`avano u pravilnoj ravnote`i. Me|utim, odre|ena se koli~ina izlu~i dnevno isparavanjem i izlu~ivanjem te se mora naknaditi. Ve}ina vode izlu~uje se bubrezima, kroz koje ~itava koli~ina krvi prolazi i filtrira se 15 puta svaki sat. Kad god tijelo postane pregrijano, dva milijuna `lijezda lojnica lu~e znoj, koji je 99 posto voda. Pod utjecajem topline krvi isparava znoj, hlade}i tijelo i dr`e}i unutra{nje organe na stalnoj temperaturi. Minimalni, ali dosljedan gubitak vode doga|a se tijekom procesa disanja i plakanja. Vlaga se izdi{e iz nosnih putova i plu}a. Suhi zrak povla~i vi{e vode nego vla`an zrak.

Suzni kanal nosi teku}u otopinu na gornje o~ne kapke, koji podmazuju o~i 25 puta svake minute. Suze tada idu dolje do nosa, gdje isparuju. Kako bi se naknadila izgubljena voda, tijelu je potrebno svaki dan, u normalnim okolnostima, pribli`no dvije litre teku}ine. Takvu potrebu mogu pove}ati napornije aktivnosti, visoka temperatura ili preslana hrana. Osjet `e|i je kontroliran dijelom mozga koji se naziva hipotalamus. Voda iz metabolizma, proizvedena kao nusprodukt procesa izgaranja hrane, donosi koli~inu od pribli`no 0,47 litre. Hranom se mo`emo opskrbiti s puno vode. Primjerice, vo}e i povr}e sadr`i 90 posto vode, a ~ak i suha hrana kao kruh i krekeri sadr`i 5 posto vode. Pitka voda je drugi izvor nadopunjavanja.

Svatko dobiva vodu dnevno i to iz slavina, koja mo`e potjecati iz potoka, rijeka ili jezera ili, pak, iz spremi{ta koje je opskrbljeno vodom iz podzemnog vodonosnog sustava. Ve}a koli~ina vode prolazi kroz razli~ite postupke ~i{}enja, ali zbog pomanjkanja sredstava koja bi omogu}ila primjenu prikladne tehnologije, mnoge potencijalno {tetne kemijske tvari nisu odstranjene. ^ak i bakterije i virusi mogu izbje}i suvremenoj praksi pro~i{}avanja. Svaki zaga|iva~ sadr`an u pitkoj vodi na kraju kru`i kroz stanice i tkivo u tijelu. Obje, povr{inske i podzemne vode su obi~no zaga|ene s ostacima izgaranja goriva iz atmosfere i emisijom koja se spu{ta za vrijeme padanja ki{e. Postoji industrijska otpadna voda, ljudski otpadi (kanalizacija) i gradska voda koju zemlja ne mo`e upiti.

Vije}e za kvalitetu okoli{a je 1974. godine objavilo da tipi~ni gradovi umjerene veli~ine godi{nje izbacuju 50-125 tona olova, 3-30 tona `ive, 7-15 tona kroma, 4-5 tona bakra, 70-150 tona cinka i pribli`no 5 tona nikla. Tu je i poljoprivredna voda koju zemlja ne mo`e upiti, uklju~uju}i pesticide i gnojiva iz poljoprivrednih posjeda i `ivotinjski otpad na velikim parcelama za hranjenje, ispiranje smetli{ta, prodiranje otpadaka iz rudnika ili iz napu{tenih rudnika i slu~ajni izljevi.

ZABRINUTOST ZBOG POVE]ANJA KARCINOGENA U VODI

Ljudski sustav je razvio metaboli~ke procese, koji mogu u~inkovito asimilirati toksine koji se povremeno unesu. Ali, kada se pojavi kroni~no ili stalno izlaganje ili kada se susretnu nove tvari koje sustav ne mo`e detoksicirati, mogu se manifestirati {tetne reakcije. Kroni~ni u~inci su pritajeni, ~esto nevidljivi i ne poka`u se odmah. Oni mogu uzrokovati rak, koji mo`e biti pritajen 10 do 30 godina i metaboli~ke i geneti~ke promjene, koje mogu utjecati na rast, zdravlje, pona{anje, otpornost na bolesti ili mo`e do}i do preuranjene smrti zbog nagomilanog toksina. Koncentrirani toksini su tvari unesene u dozama manjim od smrtonosnih, koje se naposljetku uskladi{te na smrtonosnoj razini. Za ~imbenike koji odre|uju te u~inke, bitni su toksi~nost kemikalije, duljina izlo`enosti i drugi stresovi na oboljeli organizam, kao {to su postoje}a bolest, izlo`enost drugim zaga|iva~ima okoli{a, lijekovi, aditivi i drugo.

Znanstvenici iz Svjetske zdravstvene organizacije Nacionalnog instituta za rak procjenjuju da je izme|u 60 do 80 posto svih oboljenja raka prouzrokovano kemikalijama iz zraka koji udi{emo, hrani koju jedemo i vodi koju pijemo. Rak }e zahvatiti svakog ~etvrtog ~ovjeka i stajat }e vi{e od 15 milijarda ameri~kih dolara godi{nje. NCI je prije vi{e od 20 godina izrazio zabrinutost da bi pove}anje karcinogena u vodi i na{a nemogu}nost da ih uklonimo postrojenjima za obradu vode, mogli rezultirati ozbiljnom izlaganju op}e populacije. To~na uloga karcinogena jo{ je uvijek nejasna. Treba uzeti u obzir me|usobnu vezu benzpirena i deterd`enta, zajedno prona|enih u otpadnim vodama. Istodobno uno{enje izaziva rak, a uno{enje samo benzpirena ne izaziva rak.

Trebaju se uspostaviti standardi, ali postoje neslaganja zdravstvenih zajednica o takvim pitanjima kao {to su zna~enje ljudskog izlaganja minimalnim koli~inama opasnih tvari, interpretacija rezultata ispitivanja na `ivotinjama u odnosu na ljude te identifikacija i karakterizacija karcinogena. Karcinogeni su kemijski, fizi~ki, ili biolo{ki agensi, koji pove}avaju vjerojatnost indukcije tumora. Karcinogeni mogu djelovati na mjestu prvobitnog kontakta, na mjestu lokacije odabranih organa ili nakupljanja, na mjestu izlu~ivanja ili na mjestu metabolizma. Neki karcinogeni djeluju samo na jednom mjestu, a drugi na nekoliko razli~itih mjesta. Doista je te{ko u kona~nici odrediti preciznu dozu kojoj je `rtva bila izlo`ena. Obi~no nisu dostupni povijesni podaci, koji mogu otkriti jedva zamjetljive ili skrivene oblike bolesti ili fiziolo{ko o{te}enje. Umrlice, koje se koriste u prou~avanju kroni~nih bolesti, ~esto ne nazna~uju uzroke smrti. Slabe toksi~ne agense nije lako otkriti ako ne postoje jasne razlike u izlaganju op}e populacije, kao {to je pu{enje cigareta. I ponekad je skoro nemogu}e provoditi kontinuirane zapise, koji bi pokazali promjene povezane s poslom, prehranom ili opskrbom vode. Uzroci i biolo{ki procesi maligne bolesti ponekad su jednaki me|u `ivotinjama i ljudima. Ali, povrh svega, ljudi mogu biti vi{e osjetljivi na toksi~nu tvar nego `ivotinje zbog ve}eg broja i razlikovnosti stanica koje su potencijalna meta.

Ante Ton~i Despot, dr. med.

Golema mo} vode

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.5�

RIBA POSTAJE TEMA

The Conservation Law Foundation i kanadski ogranak World Wildlife Fund izradili su izvje{}e, preporu~uju}i da mre`a oceanskih podru~ja uz isto~ne obale Kanade i SAD budu za{ti}ene od ribolova i druge ljudske djelatnosti. Nakon {est godina odre|ivanja 24.000 ~etvornih milja koje treba za{tititi, grupe }e sada inzistirati na potpunomu ozakonjenju zahvata. Sigurno je da }e to biti duga~ak i nedvojbeno kontroverzni proces.

U me|uvremenu, Kalifornija je nekoliko koraka u prednosti: 200 ~etvornih milja morskih dubina uz sredi{nji dio obale dobilo je nu`nu za{titu po~etkom ove godine. Ribari su uglavnom nezadovoljni: “Zakonski smo izba~eni iz posla,” ka`e jedan, ali zeleni tvrde da, dugoro~no gledano, rezerve vode ka boljemu ribljem fondu i ve}emu biodiverzitetu, {to sve pogoduje ribarstvu. Warner Chabot iz Ocean Conservancy ka`e, „Ovo je po~etak povijesnog pomaka u na~inu kojim ozdravljujemo, {titimo i upravljamo oceanima.”

Izvor podataka: The Boston Globe

Malo se mo`e dodati slici koju ocrtava ova vijest. Nedavno smo vrlo sa`eto i vrlo nakratko slu{ali ili ~itali o po`aru na japanskom brodu-tvornici za preradu kitova. O~ito je preciznija obrada teme politi~ki nepodobna pa je, stoga, stisnuta u krajnje oskudnu koli~inu informacije i spomenuta poput ne~ega sasvim sporednoga. Ipak, ne mogu a da ne podsjetim da je iz Japana plju{talo uvjeravanjima kako se kitolovom bave samo iz znanstvenih razloga. Po`ar je pokazao da se znanstveni dio lova odnosi samo na istra`ivanja koli~ina novaca koje se mo`e dobiti za kitovo meso i otopljene masno}e.

Naravno da la`u, da su lagali, i da }e i dalje lagati. Bave se kitovima jednako znanstveno kao {to se, recimo, Gavrilovi} bavi istra`ivanjem jegera. Ali la` je odavna komercijalni alat, diplomatsko vozilo, bon-ton pomagalo, politi~ki `ivotni dah, i premnoga cigla u socijalnim temeljima... pa se ne isplati i{~u|avati. Prema tome, a za{to ne i prema tome, ribolov }e iscrpljivati mora i oceane sve dok bude ribe. Za to }e vrijeme bavitelji zakonima `ivjeti sasvim dobro, pletu}i svoje jednokratne pripovijesti, savitljiva uvjerenja i bajke za uspavljivanje po{tenja~ina i ostalih naivaca.

AH, ZATO LI JE ZALJEV ZELEN...

Bilijuni galona neobra|enih kanalizacijskih voda godi{nje utje~u u Velika jezera, tvrdi se u izvje{}u Elaine MacDonald, znanstvenice Sierra Legal Defense Fund. Velika jezera uni{tavaju naselja i sva ostala mjesta, gdje populacija odlazi u zahod. Prema istom izvje{}u, dvadeset gradova ispu{ta nevjerojatne koli~ine otpadnih voda godi{nje, dovoljno da se napuni 37.000 bazena olimpijskih dimenzija. To je tek obris problema, ka`e autorica. Gradovi obra|eni u mjerenjima predstavljaju samo tre}inu podru~ja s 35 milijuna stanovnika, a pitka voda velikoga dijela toga broja je jezerska.

„To je porazno,” tvrdi autorica. „Mislim da zemlje bogate poput Kanade i SAD-a mogu daleko bolje od toga.”

U mnogim slu~ajevima zastarjeli sustavi ne

mogu se nositi s oborinskim i kanalizacijskim vodama pa gradovi skre}u kanalizacijske vode kada pada ki{a. Najgori zaga|iva~i su Detroit („~ista mo~vara”, ka`e MacDonald), Cleveland i Windsor u Ontariju. Me|u najboljima su Ontario’s Peel Region i Green Bay u dr`avi Wisconsin. [to, na `alost, ovaj naslov progla{ava neto~nim. Izvor podataka: The Globe and Mail

Otkako se ~ovje~anstvo na Zemlji prepoznalo u tzv. globalnom selu, ~ini se da dijeli i druge oblike prisnosti. Pritom ne mislim samo na unakrsnu intimu po na~elu “svak’ protiv svakoga”, ve} vi{e na prispodobu veeelike zdjele iz koje svi sr~u i u kojoj zavr{ava sve {to odlu~e ispustiti.

Toliko toga dijelimo... ~a|a i pepeo iz golemih opo`arenih povr{ina do}i }e visinskim vjetrovima do polarnih podru~ja. ^ernobilske uspomene posje}uju svaki kutak Svijeta, a tolika sli~na nesre}a tek ~eka da se dogodi! Spoznali smo stakleni~ke plinove i njihove sposobnosti uni{tavanja na{ega za{titnoga ozonskog pla{ta pa smo brzo premjestili tvornice glupavih sprejeva na manje istaknuta mjesta. Povezali smo zelenilo Svijeta s proizvodnjom kisika, ali {ume i dalje pretvaramo u takozvanu drvnu masu, od koje proizvodimo uglavnom dizajnerske proma{aje i beskrajnu reviju neukusa. Pjevamo o budu}nosti ubijaju}i se u sada{njosti zbog pripovijesti iz pro{losti. Zabavljamo se bavljenjima iz davno bavljenih, a nikada obavljenih poslova. Donosimo zakone, mandalimo amandmane, privijamo privitke, dodajemo dodatke. Nakon nekoliko tjedana, zaboravljamo. Nakon nekoliko godina, probudimo. Nakon nekoliko desetlje}a, ponovno izumljujemo. Skloni smo zaboravu, ali ne zbog prirodnih razloga, kao {to je analiza nau~enoga i pospremanje iskustava, sa`imanje iskustava u algoritam za distinkciju ispravnosti ili za sa`imanje algoritama u mudrost. Zaboravljamo iz nu`de i o~aja, jer smo prepoznali bezvrijednost najve}ega dijela na{ih suvremenih podataka.

@ivot me nau~io: ako ne zabilje`im pomo}u bilo kakvoga oblika vanjske memorije, ~esto zaboravim teme koje su me povremeno zaokupljale. Stoga gotovo redovito naokolo nosim diktafon. Povremeno pak ispi{em sadr`aj tih davno skiciranih misli pa se oblikuje podsjetnik koji, primjerice, mo`e izgledati poput ovoga {to slijedi.

STRUJA IZ MORSKE STRUJE

Zamislimo dubinske propelere koje okre}u morske struje. Naglasak je tu na nestla~ivosti vode pa su sile izvanredne i relativno mala brzina okretanja kompenzira se iznimnom pritiscima na krila, koji se mogu uporabiti da putem prijenosa vrte generator, ili pumpu koja di`e vodu na visinu s koje }e se rabiti u slobodnom padu na klasi~an na~in. Mjesta iskori{tavanja bili bi plovni putovi, gdje ionako nije dopu{tena nikakva druga aktivnost. Na primjer, kanal izme|u obale i Ugljana - Pa{mana, gdje su struje znatne i trajne, a postoji sigurna dubina i to je samo jedna od mnogih dobrih lokacija na na{emu Jadranu.

Mogu}e je zamisliti i impeler, koji okre}e vertikalnu osovinu. Tada su prijenosnici tih nevjerojatnih sila vode u pokretu pogodni ~ak za

kanale u kojima morske struje mijenjaju smjer, recimo zbog plima i oseka. Zamislimo da me tkogod ozbiljno shvati...

SOLARIJA

Dosta je bilo bi li - ne bi li. Moramo trenutno omogu}iti ekolo{ku neovisnost od mre`e, pogotovo tamo gdje je napajanje iz mre`e skupo ili slo`eno. Nedavno smo gledali emisiju o elektrifikaciji u Lici, gdje bi do pojedinih ku}a trebalo postaviti vi{e od pedeset stupova. Solarno akumuliranje topline i zagrijavanje putem podnih cijevi predstavlja jednostavan i izravan na~in u{tede, a akumuliranje struje u baterije i pretvaranje putem invertera u 220VAC omogu}ava uporabu nekih, naravno ne svih, elektri~nih pomagala koja olak{avaju `ivot; prije svega komunikaciju.

Sustavi na dana{njim automatiziranim svjetionicima dobar su primjer, a dnevno smo svjedoci pojavljivanja sve djelotvornijih energetskih solarnih pretvara~a i upravlja~kih sustava. Investicija je znatno manja od pedeset stupova, transformatora i rada.

VALOVI

Svaki vjetar vi{e ili manje pomi~e morsku povr{inu, a na njoj svu silu bova, pluta~a ili sli~nih tijela. Svima je zajedni~ko da plutaju pa se zato kre}u s povr{inom nemirnoga mora. Time ujedno i lancima ili u`etima vuku utege, teret koji ih dr`i na polo`aju, nastoje}i ih podi}i sa dna ili povu}i u smjeru kretanja valova. Sila koja se manifestira na tim lancima ili u`etima je znatna. To priznajemo ve} i samim odabirom debljine lanaca ili u`eta. Kada bi u liniji s naporom pluta~e da podigne corpo morto - mrtvi teret, stavili pumpu, podizali bismo vodu u kakvu brdsku akumulaciju, a odatle bi je slobodnim padom mogli natjerati da vrti krilca kakve turbine. Alternativno, mogu}e je vodu pod tlakom pumpe uguravati u tla~no tijelo poput hidrofora. Sustav od vi{e ujedinjenih pumpa na kakvoj valovima izlo`enoj obali moglao bi ostvariti zamjetne efekte. Sila je izravno ovisna o istisnini pluta~e pa obi~na benzinska ba~va mo`e, pojednostavljeno za primjer, vu}i uzgonom od 200 kilograma u svakom koraku. To bi bilo recimo 200 litara vode, odnosno sli~no podizanju deset litara na dvadeset metara visine. To je, naravno, ilustracija. @elim ukazati na jo{ jedan potencijalni izvor energije protiv kojega se zasad borimo, ali trud ulo`en u borbu ne iskori{tavamo.

LJETOVANJE ZIMI

U nas, to je jo{ uvijek napola misti~na kategorija! ^im ka`e{ zimski turizam, svi pomisle na snijeg i skijanje. Za to vrijeme, Jadranski se kapaciteti umotaju u krpe i hiberniraju. Uz nevjerojatne koli~ine megavata koje Sunce isijava na na{u obalu, tek malo manje nego ljeti, nije nikako nezamislivo opremanje hotela grijanjem s krova, kako bi umjesto zaklju~anih vrata ponudili gostoprimstvo onima kojima ljeto nije povoljno doba za odmaranje. Ima na tisu}e ljudi kojima smetaju vru}ine, gu`ve, buka ili promet. Sve su to potencijalni gosti, koji bi sa zahvalno{}u u`ivali u Jadranu onda kada mi mislimo da je sezona

KUGLA NA KOSINI

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 53

prestala! Poneki hoteli skupljaju toplinu tako da su kolektorima natkrili golema parkirali{ta. Izvanredna ideja, koju na `alost nisu dovoljno ~esto kopirali! Sve okrenuto jugu teoretski mo`e ponijeti ostakljenu kutiju s crnim cijevima. Mogu}e je izraditi puno jeftinije kolektore nego se to moglo ranije, od okitenskih spirala do tvorni~kih serijskih otisaka koji podsje}aju na crne, plitke radijatore za{ti}ene od vjetra; sve je to dosad nedovoljno razmatrano. Ako ~ak i Nizozemska i Engleska rabe Sunce za zagrijavanje, trebalo bi vjerovati da se isplati, tim prije {to je na{ zemljopisni polo`aj, i posebno broj sun~anih sati u godini, ne{to sasvim drugo.

Nakon toga, uz primjerenu reklamu; isti~em: ne ovakvu kakvom se zabavljamo, nego primjerenu; mogli bismo, Suncu hvala, proglasiti sezonu i tijekom zimskih mjeseci.

PLIN

Neprijeporne prednosti ukapljenoga propan-butana odavna su prepoznate, ali u nas se tom gorivu najsna`nije odupiru na{i tradicionalni oklopi: praznovjerje i neznanje. Odatle izviru pretpostavke koje smo u stanju sna`no suprotstaviti podacima i dokazima. Sli~no plinu, javno se propovijeda kako je radijator djelotvorniji od podnoga grijanja, jer bi podno grijanje, kao, podizalo pra{inu. Mo`da to vjerovanje {ire proizvo|a~i radijatora, tko bi znao. Plin kao automobilsko gorivo zasad rabe ljudi koji su uvidjeli prednosti, i dr`e se toga, usprkos kazni od petstotinjak pau{alnih kuna kojom ih lijepa na{a dr`ava odere uz svaku registraciju. Veliko bi olak{anje bilo ve} i kada bi dr`ava primijenila po{ten na~in uzimanja, da ni ne spominjemo logi~nije, stimulativne mjere. Osim te crne to~ke, sve ostale strane plina su pozitivne, naravno, ako se u izradu, odr`avanje i verifikaciju instalacije ulo`i primjerena ozbiljnost. Doma}e gorivo trebalo bi dobiti apsolutnu prednost i povlastice sa svih strana, da se {to prije oslobodimo ovisnosti o uvozu gdjegod to bilo mogu}e. Sli~no treba razmi{ljati i o biodizelu, ne~emu u {to mi tek za~u|eno gledamo, dok se naprednije zemlje time ve} podulje vrijeme slu`e. A stvari su u osnovi jednostavne. Naprednije zemlje su zapravo samo one koje o novim idejama razmi{ljaju s o~ekivanjima, a ne s podsmjehom, {to je u nas bio i ostao gotovo pa obi~aj. Oh, i jo{ sitnica: bilo bi zgodno da se ispisivatelji javnih oznaka dogovore na kojemu }e jeziku ozna~avati ukapljeni plin. Ako }e to biti na engleskom, tada neka ujedna~eno isti~u LPG. Ako je to francuski, tada GPL. Ali slagati proizvoljno ta tri slova pokazuje samo nesigurnost u Pismenosti, Govoru i Logici. Skra}eno, PGL.

TELECOMMUTING

Pojam podrazumijeva, ukratko, rad od ku}e. Uveden je prije vi{e od dvadeset godina, eksperimentalno, kao jedan od na~ina smanjivanja prometne gu`ve u, tzv. rush hours, kada milijuni ljudi naizgled u isto doba `ele sa svih strana svih gradova do}i na sve suprotne strane. Tkogod je mogao, toga je dana u mjesecu putem telefonske ra~unalne veze radio od ku}e. Naravno, na ra~un tvrtke, call-back na~elom. U ciklusu od godinu dana mjereni su svi

Pregršt svakodnevnih sličica našega svijeta.Skuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipović

mogu}i efekti toga poteza. Utvr|eno je ~ak i vi{e od o~ekivanja.

Uz zamjetno manju prometnu gu`vu, posao koji su djelatnici radili u te dane bio je odra|en bolje i potpunije. Djelatnici su putem anketa ustvrdili da se rade}i od ku}e osje}aju komotnije, jer rade kada `ele, u pid`ami ili trenirci, ne moraju putovati pa imaju vi{e od dana, ne nerviraju se, i ne tro{e na prijevoz. U njihovim uredima ne tro{i se struja. Tro{ak poduze}a manji je nego kada pla}a nazo~nost svih u zgradi.

Sto postotaka upitanih `eljelo bi najmanje ~etiri dana u tjednu raditi od ku}e! Dr`e da su im tro{kovi manji, a vrijeme bolje iskori{teno. Mjerenja kvalitete zraka u gradu i prosje~noga vremena putovanja onih koji su na posao morali putovati, pokazala su tako|er znatne prednosti. Slijede}i logiku i ra~unicu, mudre tvrtke danas tako rade.

A kako je u nas? Ja elektronski bilje`im svoju nazo~nost u

poslovnoj zgradi, i to mjerenje jedan je od faktora u procjeni mojega rada. Kakav proma{aj! Zgrada ima restoran. Tamo se u svako doba dana mo`e

vidjeti odre|en broj pretplatnika ~iji radni u~inak na opisan na~in ~udesno bude jednak trudu odgovornih djelatnika. Da bude tu`nije, ~ak i taj besmislen ure|aj tro{i energiju koju tvrtka mora platiti.

U me|uvremenu, u nas logika rada `icom jo{ nije u stanju nadvladati zavist i neshva}anje onih kojima posebnost posla ne omogu}ava da ga obavljaju od ku}e. Ovo je osobna procjena. Ipak, tamo gdje rade odgovorni, samostalni ljudi, sve dobro i pozitivno bude mogu}e. Jasno je bez posebnoga nagla{avanja da se telecommuting ne mo`e primijeniti na svako radno mjesto. Ali tamo gdje je mogu}e, predstavlja na~in koji zna~i bolju radnu energiju, duhovnu slobodu; dakle i kvalitetu; i k tomu znatne u{tede.

Za{to bi, recimo, djelatnik koji ima zadatak i rok morao toliko sati boraviti na nekom odre|enom mjestu? I za{to bi samostalni stvaratelji, terenski orijentirani i oni koji rade samostalne poslove morali putovati nekoliko sati u dolasku i povratku?

Zanima me koliko }e jo{ potrajati prije nego se i u nas o tome po~ne zrelo razmi{ljati.

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.54

@IVOT JE UVIJEK LIJEP

Sre}ko Ivkovi} i njegov pas Toro

Vi{estruki {ampion ljepote

Sre}ko Ivkovi} i Toro u {etnji

El Toro Crveni Mayestoso stigao je splitskoj obitelji Sre}ka Ivkovi}a – Sreje iz jednog zagreba~kog legla, zajedno sa svim dokumentima, koji nu`no prate ~istokrvnog crnog srednjeg pudla. (Ono crveni kazuje da Torova dlaka na Sun~evoj svjetlosti poprimi takav sjaj). To je bilo 2001. godine, malo prije nego {to je Srejo odlu~io po}i u mirovinu i napustiti Elektrodalmacijinu Izgradnju u kojoj je proveo vi{e od 41 godine kao nadzorni in`enjer za gra|evinske radove. Ni njemu, ni supruzi nije bilo lako odlu~iti se za novog psa nakon uginu}a trinaest godina starog koker {panijela (iz legla umirovljenog kolege Zdenka Pavi~i}a), ali su ipak popustili i nisu po`alili. Jer, Toro je od one vrste kojoj ne otpada dlaka, koja ne slini i koja je jedna od najinteligentnijih. A, uz sve to, kroz ovih je {est godina osvojio 14 pokala, dvije medalje i cijeli niz plaketa na prvenstvima dr`ave i me|unarodnim izlo`bama. I zato, premda je na{ Sre}ko vrlo aktivni umirovljenik, naime, ~lan je i Skup{tine dalmatinskih podru`nica, ipak }e danas glavni lik ove pri~e biti Toro.

VESELJE U IVKOVI]A DOMU

Pri~a je zapo~ela {etnjama na Marjanu i susretima s drugim vlasnicima ljubimaca. Nagovorili su na{eg kolegu (a po pasjoj liniji i svog) na u~lanjenje u Klub {portskih pasa i od tamo je krenula i zamisao da se posjeti prva izlo`ba.

- Radi dru`enja rekao sam, ajmo }a i mi, pa da vidimo vridi li on {togod, ima li {to u njemu. I kad tamo, on dobiva prvu odli~nu ocjenu i mi{ljenje da je vrlo perspektivan. To nas je ponukalo na nove izlo`be, i tako je sve krenulo, pripovijeda Srejo. U me|uvremenu je Toro pro{ao {kolu dresure, a kako pudli jako brzo u~e, sve se

to obavilo u kratkom vremenu. Na izlo`benim CAC-ima i CACIB-ima, zna~i, dr`avnim i me|udr`avnim smotrama te best in show izlo`bama, Toro je zapo~eo osvajati titule. Progla{avan je hrvatskim {ampionom u ljepoti 2002. i 2006. godine, a na me|udr`avnom natjecanju u BiH osvojio je jednaku titulu. ( Nije miss nego mister, a i ne zaostaje puno za onim dvono`nima). Jedno je nedvojbeno, Toro je uljep{ao i uveselio dom Ivkovi}evih.

PAS JE PAS – NIJE DITE

- Ne}u ni{ta novo re}i kada ka`em da je pas obveza, da za njega treba{ imati volje, strpljenja i ljubavi. Ako si ga uzeo na neku forcu i nema{ za njega vremena i strpljivosti, onda ti je bolje ne imati ga. Dakako da ti koji put digne paru, ali to je prolazna stvar, jer ako nekoga voli{ – onda ga voli{, i preko svega }e{ prije}i. Okani se psa kojega do`ivljava{ kao optere}enje. Pas je pas – nije dite. A, koji put zna biti i pametniji i poslu{niji od diteta, razla`e Sre}ko, a iz svake se rije~i naslu}uje koliko je Toro nerazdvojni ~lan obitelji. Premda tro{kove odlazaka na izlo`be snose sami vlasnici, ipak je njima to veliko i pravo zadovoljstvo.

- On je sada navr{io {est godina i ne izla`emo ga vi{e za ljepotu. ^ekat }emo da napuni sedam godina i onda }emo oti}i na izlo`bu za veterane, tako govori na{ biv{i kolega, kojemu dom nikada nije bio bez `ivotinja. Dok je bio mla|i, ka`e, ku}a je bila puna ti}i, a sada su mu dra`i ovi koji ga vode u {etnju. Jer, zbog Tora treba obilaziti Marjan, a takve {etnje poma`u da se Srejo jo{ osje}a u dobroj snazi.

I, {to re}i na kraju. Dovoljno je pogledati fotografiju Tora i njegovih pokala pa zaklju~iti kako on zna da je glavna zvijezda.

Obe}avaju}i po~etak za zaljubljenike u priroduVladimir Srok izabran je za prvog predsjednika

novoutemeljenog Planinarskog dru{tva Elektroprimorje, kojemu je odmah nakon osnivanja pristupilo pedesetak ~lanova. Kako se svakodnevno javljaju novi zaposlenici-planinari Elektroprimorja i ~lanovi njihovih obitelji zainteresirani za planinarenje, nedvojbeno je da }e ovo Dru{tvo biti jedno od mnogobrojinijih.

U Statutu Planinarskog dru{tva, prihva}enom na utemeljiteljskome skupu stoji da }e Dru{tvo: razvijati sve vrste planinarskih djelatnosti, pokretati i organizirati djelatnosti na za{titi i unaprje|enju planinske prirode i ~ovjekove okoline te ~uvati kulturno-povijesne spomenike u planinama, organizirati izlete, pohode, ture, ekspedicije, planinarska natjecanja, logorovanja i druge oblike planinarskih dru{tvenih akcija, poput izgradnje, obilje`avanja, ~uvanja i odr`avanja planinarskih staza, putova i transferzala, propagiranja planinarstva kod mlade`i i gra|ana, njegovanja i razvijanja planinarske etike i ispravnog odnosa prema prirodi i njenom o~uvanju.

POZNAT PLAN IZLETA U OVOJ I U PRVOM TROMJESE^JU 2008. GODINE

Dru{tvo je ve} prihvatilo plan izleta za ovu i sljede}u godinu. Tako }e planinari Elektroprimorja

do kraja 2007. godine propje{a~iti stazu Skrad-Vra`ji prolaz-Skradinski vrh i to ve} u travnju. U svibnju je planirana ruta Trsat-izvor Rje~ine, a u lipnju izlet na Klek. U srpnju je u planu organizacija izleta u park-{umu Golubinjak u Gorskom kotaru za sve zaposlenike Elektroprimorja, a u rujnu planinari Elektroprimorja kre}u u pohod na Samarske stijene. U listopadu Elektroprimorja{i planiraju pje{a~iti pet i pol sati poznatom Premu`i}evom stazom na Velebitu, u studenom u suradnji sa [umarijom Rijeka organiziraju akciju po{umljavanja, a u prosincu je pohod na @bevnicu stazom Buzet-Brest-@bevnica.

Ve} se zna i plan za prvo tromjese~je sljede}e godine. U sije~nju napada se na rutu Podkilavac-Hakli}i-Podkilavac, u velja~i je na redu osvajanje U~ke stazom Veprinac-Poklon-Vojak, a u o`ujku se pje{a~i od Klane do Kastva.

Svi zainteresirani za u~lanjenje u Planinarsko dru{tvo Elektroprimorje mogu se javiti tajnici Dru{tva Sandri Peri}, predsjedniku Vladimiru Sroku ili potpredsjednici Neri Pavlakovi}.

Planinarsko dru{tvo Elektroprimorje ve} je i slu`beno registrirano, a uskoro }e biti primljeno i u ~lanstvo Planinarskoga saveza Primorsko-goranske `upanije i u Hrvatski planinarski savez.

Ivica Tomi}

Utemeljeno Planinarsko dru{tvo Elektroprimorje

Za prvog predsjednika Planinarskog dru{tva Elektroprimorje izabran je Vladimir Srok

Vero~ka Garber

Odmah nakon osnivanja Planinarskog društva pristupilo je pedesetak ~lanova, a svakodnevno se javljaju novi zaposlenici - planinari

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 55

^OVJEK ^OVJEKU

Darivatelji krvi - zaposlenici osje~kog HEP-a

Priznanja za 50 darivatelja

Ravnatelj osje~kog Crvenog kri`a, Marko \uki} brojnim okupljenim zaposlenicima osje~kog HEP-a, izrazio je zadovoljstvo ponovnim organiziranjem darivatelja HEP-a, koje je inicirao Kre{imir Klai}

U Elektroslavoniji u Osijeku, 9. o`ujka o.g., odr`ana je prigodna sve~anost u organizaciji Aktiva dobrovoljnih davatelja krvi osje~kog HEP-a i Gradskog dru{tva Crvenog kri`a. U toj su prigodi dodijeljena priznanja jubilarnim darivateljima krvi, zaposlenicima Hrvatske elektroprivrede s osje~kog podru~ja.

Uvodno je govorio Kre{imir Klai} iz Elektroslavonije, na ~iju se inicijativu nakon dugog godina ponovno organizirano odazivaju zaposlneici HEP-a, daruju}i tu dragocjenu teku}inu. Ravnatelj osje~kog Crvenog kri`a Marko \uki} izrazio je zadovoljstvo ponovnim organiziranjem darivatelja HEP-a, podsjetiv{i kako Odjel za transfuzijsku medicinu Klini~ke bolnice

Osijek ni u ratno vrijeme nije ostajao bez krvi, jer je tradicija darivanja krvi u gradu na Dravi za svaku pohvalu, ~emu doprinose i zaposlenici HEP-a.

Za deset darivanja krvi priznanja su dobili: Stjepan Be{li}, Darko Bla`evi}, Damir Bo{njak, Zoran Brki}, Zlatko Dr`ani}, Pavle Filko, Darko Hir{tajn, Zlatko Hozijan, Ivan Klasi}, @eljko Kon~ar, Zdenko Kramar, Darko Lovrin~evi}, Ljubomir Medi}, Antun Reki}, Cvetomir Risteski, Antun Stuburi}, Zdravko Terzi}, Kristijan Turk i Miroslav Uremovi}.

Priznanja za 20 darivanja krvi primili su: Bruno Andro{, Damir Florek, @eljko Gerovac, Antun Kne`evi}, Gordan Kne`evi}, @eljko Kova~, @eljko Ku{eni}, Sini{a

Lugovi}, Ivan Novakovi}, Petar Radi}, Josip Sabo, Martin [ajatovi}, Marko [amuki}.

Za 30 davanja: Stjepan Ba}ani, Jozo Bo{njak, Kristijan Buhin, Stevan Daj~, Zlatko Ga{par~ek, Miroslav Grevinger, Antun Jeger, Mirko Milanovi} i Darko @nidarec.

Krv su 40 puta darivali: Velimir Bo{njak, Zvonko Buljevi}, Ninoslav Gregorka, Kre{imir Klai}, Gordan Lasi}, Zvonko Perkovi}, Ninoslav Ru`i}, Zvonko Strnad i Milan Troskot.

Za ve}i broj darivanja krvi, priznanja na dr`avnoj razini dobili su – za 50 davrianja: Petar Ba{i}, Ivan Brodar, Darko Duk i Sita{ Tomislav; za 75 davanja: @eljko Geto{, Zdenko Horvat i Mate Marov.

D.Karna{

Darivatelji krvi Elektroprimorja Rijeka

Ve} 26 doza krvi u prva dva mjeseca

Darivatelji krvi iz Elektroprimorja na jednoj od me|unarodnih manifestacija DDK

U jednom od pro{lih brojeva HEP Vjesnika, objavili smo izvje{}e s godi{nje skup{tine DDK Elektroprimorje Rijeka, u kojemu smo informirali o vrlo dobrim aktivnostima te humanitarne udru-ge. Podaci za prva dva mjeseca ove godine samo potvr|uju da brojke iz Godi{njeg izvje{}a nisu slu~ajnost, ve} rezultat kontinuiranog i organizirano-ga rada, {to potkrepljujemo konkretnim brojkama.

Darivatelji krvi Elektroprimorja ve} su u prva dva mjeseca ove godine darovali 26 doza krvi, ~ime samo nastavljaju s redovitim ispunjavanjima godi{njih planova darivanja krvi Aktiva DDK Elektroprimorje Rijeka, koji takvu humanu zada}u ostvaruje 44 godine.

Podsje}amo da su pro{le godine darivatelji krvi Elektroprimorja darovali 214 doza krvi ili 18 doza mjese~no.

Vrijedi izdvojiti da su u prva dva ovogodi{nja mjeseca krv ve} dali: Miroslav Doki}, Bruno Calderara, Ivo Fiamengo, Ljiljana Gr`eta, Boris Hrvatin, Zoran Vukovi}, Aldo Raukar, Ana Jovanovi}, @eljomir Vuku{i}, Dra`en Jagi}, Davor Malik, Sonja Maksan,

Branko Brkovi}, Andrea Kusti}, Aladar Pfeifer, Aleksandar Hajdu, Frane [kari}, Robert Mezlar, Marijus Kordi} Gru`i}, Zlatko Ple{e, Neven Cuculi},

Eduard Ple{e, Arsen Jurasi}, Sanjin Kli}, Damir Valenta i Ivica [aban.

Ivica Tomi}

Darko Lovrin~evi} prima priznanje za deset darivanja krvi

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.5�

Gospin kip u ni{i, u stijeni iznad pe}ine, svijetli i kao da promatra i blagoslivlja sve {to se u ti{ini u sveti{tu kre}e, a sveti{te pru`a okrilje i uto~i{te svima koji su u strahu, brizi ili bolesti

Vepric u kasne no}ne sate, jedne subote, ove zime. Vladao je neobi~an mir. Mogao se ~uti samo {um vjetra u borovima i `uborenje vode u kamenom bazen~i}u sa posve}enom vodom. Nigdje nikoga, samo svije}e i moja malena prolaznost. Doista je poseban osje}aj do`ivjeti Vepric no}u.

Dok tako sjedite u pe}ini sveti{ta, u polumraku kojeg osvjetljava samo topla, `u}kasta svijetlost zapaljenih svije}a, mo`ete odlutati u molitvi i meditaciji i zaboraviti da je u blizini magistralna cesta i grad Makarska. No}u dolaze samo rijetki prolaznici i putnici. Svrate kratko, zapale svije}u. Pomole se pred bron~anim kipom raspetog Isusa ili pred malim Gospinim oltarom. Ostave u pletenoj ko{arici, na malom papiri}u, poruku, molitvu, molbu. Ili fotografiju nekog voljenog komu je potrebna pomo}. Iza svega stoji nepokolebljiva vjera u Bo`ju mo} da u~ini ~udo. Da utje~e na nepromjenljive zakone materijalnog svijeta i izlije~i, utje{i, pomogne, priskrbi i oja~a. Mjesto kojem su tisu}e hodo~astile u ti{ini i molile se za svoje bli`nje upilo je energiju koja se

ne mo`e izmjeriti. Ipak, dok boravite u tom prostoru, osjetite „ono ne{to“. Lagani treptaji svije}a umire svaki nemir i tugu. Odlazite vjeruju}i da ste za sebe u~inili ono najbolje {to ste mogli u trenucima kada vam je te{ko.

VEPRIC PODSJE]A NA GOSPINO SVETI[TE U LURDU

Sveti{te Vepric osnovao je 1908. godine biskup dr. Juraj Cari} (1867.-1921.). Zbog prirodne {pilje i okolnog krajobraza sa {umom i potokom, jako podsje}a na poznato Gospino sveti{te u Lurdu. Kroz godine i desetlje}a to mjesto je sa ljubavlju ure|ivano. Sedamdesetih godina u pe}ini je postavljeno bron~ano raspelo, rad Ivana Me{trovi}a i, osim malog Gospinog oltara, to je najva`nije mjesto molitve za svakog vjernika. Nedavno je na trgu ispred pe}ine sagra|en oltar, a prilazne stube su poplo~ane i dobile sa svake strane kamene kipove an|ela, koji u rukama dr`e zdjelice sa posve}enom vodom. S isto~ne strane postavljen je kip Bernardice, vidjelice iz Lurda, a sa ju`ne, kip arkan|ela Gabrijela, rad kipara Jure @aje.

Poseban je do`ivljaj pro{etati i obi}i postaje svetog kri`nog puta. One su poredane uzdu` staze koja vodi kroz {umu, iznad sveti{ta i ponovno se spu{ta natrag do trga ispred pe}ine. Svaka postaja je mala kamena kapelica sa kamenim reljefom. Postaje je po modelima iz gipsa, 30. svibnja 1916. godine zapo~eo izra|ivati talijanski kipar Ivan Blason iz Gorice. Dovr{io ih je 10. rujna 1918. godine i za to kao nagradu dobio 200 kruna. Uz stazu, iz brda se spu{ta potok, koji za ki{nog razdoblja nabuja i svojim {umom nadja~a sve druge zvukove. Osim kapelica, nai}i }ete i na kameni kip Isusa koji kle~i i moli sa sklopljenim rukama.

U no}i, za punog mjeseca, blaga svjetlost obasja ovaj prostor i sve ono {to je ~ovjek izradio i tu postavio. Gospin kip u ni{i, u stijeni iznad pe}ine, svijetli i kao da promatra i blagoslivlja sve {to se u ti{ini u sveti{tu kre}e. Posebno je lijepo bilo ovog Bo`i}a, kada je pono}nu misu predvodio don Alojzije Bav~evi}. Premda je bilo jako hladno, okupljeno mno{tvo u pe}ini i ispred nje je grijala vjera. Dodatno svjetlo i toplinu ~itavom prizoru je davalo lijepo bo`i}no drvce i jaslice u kamenom udubljenju sa lijeve strane pe}ine. Taj sat vremena u mirnoj zimskoj no}i je brzo pro{ao, ali je svima bilo ogrijano srce i ulivena neka nova nada.

Uskoro }e dani Uskrsa, dani Isusove muke. Ljudi }e dolaziti ~e{}e. Obilazit }e postaje kri`noga puta i moliti se za sebe i svoje bli`nje. Mnogima }e biti usli{ane `elje i neki }e mo`da po`eljeti ostaviti i trajni zapis u kamenu kao znak zahvale. Stijene koje okru`uju pe}inu u sveti{tu, pune su malih kamenih plo~ica sa zapisima i zahvalama Gospi. Vjera u Gospu je mnogima pomogla i oni su `eljeli da i drugi saznaju za to. Kad ~itate sve te izraze ljubavi, osjetite bliskost i snagu. Strah nestaje. Znate da postoji mjesto na koje mo`ete do}i i zatra`iti milost.

Sveti{te }e uvijek biti tu i pru`ati okrilje i uto~i{te svima koji su u strahu, brizi ili bolesti, ali i biti mjesto slavlja za sve one kojima su `elje ispunjene. Ljudi }e pohoditi ovo sveto mjesto i da se saberu u duhu i prepoznaju Bo`je poruke i vodstvo, a snagu }e im davati i nepokolebljiva vjera u novozavjetne rije~i: «I otrt }e im svaku suzu s o~iju te smrti vi{e ne}e biti, ni tuge, ni jauka, ni boli vi{e ne}e biti jer – prija{nje uminu. «(otkrivenje 21/4).

Goran Gizdav~i}

FENOMENI

Marijansko sveti{te Vepric kod Makarske

Susret s milo{}u

Vepric no}u

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 5�

USKRS

@ivot u vjeri ili nevjerici

Ima li jo{ uvijek uskrsnuli Isus Krist smisla i vrijednost za ~ovjeka tre}eg tisu}lje}a?

Kip vidjelice Bernardice iz Lurda

An|el u kamenu koji u rukama dr`i zdjelicu s posve}enom vodom

Kip Isusa koji moli

Vi{e ili manje je poznato da u jednoj postoje zapravo dvije godine – svjetovna, prema kalendaru i crkvena ili liturgijska godina, koja te~e od nedjelje do nedjelje. Prema rije~ima Marka Mati}a, koji objavljuje teolo{ke osvrte u katoli~kom tjedniku Glas Koncila, crkvena liturgijska godina u biti kru`i oko dva sto`erna blagdana na{e vjere, oko Uskrsa i Bo`i}a. Uskrs je najstariji i najzna~ajniji blagdan u Crkvi, blagdan na koji se Crkva priprema kroz stolje}a i to punih 40, a slavila ga je i slavi 50 dana. Sve to vrijeme, od svetkovine Duhova, zove se vazmeno vrijeme. Uskrs je trajni, neprolazni blagdan. On se slavi zapravo svake nedjelje, jer je nedjelja dan Gospodnji, uskrni dan.

Uskrs etimolo{ki ozna~ava Isusovo uskrsnu}e, nakon mu~eni~ke smrti koju je do`ivio na svom Kri`nom putu dragovoljne `rtve za spas ~ovjeka pa i ~itavoga ~ovje~anstva od svekolikih posljedica praiskonskog ili biblijski i povijesno nastale drame tzv. isto~nog grijeha. Stoga je, kako se nagla{ava teolo{kim tuma~enjima toga prijelomna dogadjaja, uskrsna misao mnogo dublja od radosnog poklona povijesnom otajstvu Isusova uskrsnu}a. Liturgijsko slavlje povla~i za sobom uskrsnu}e u du{i. Staro mora umrijeti, grijeh nestati. Iz otajstvenog groba na{ih strasti, neurednosti i zlo}a mora uskrsnuti novi ~ovjek, slika uskrsnuloga Krista. Na{a savjest mora se probuditi, o`ivjeti u nama ono {to je Bo`je.

Zanimljive su, ali i poput dragocjenog su kompasa, mnoge misli i rije~i iz goleme duhovne ba{tine koju je svijetu ostavio veliki papa Ivan Pavao II., da bi njegov sveti opus u istobitnom smislu nastavio nasljednik papa Benedikt XVI. Na Dvadesetom svjetskom danu mladih u Kölnu 2005. godine, odr`ao je mladima svoj proslov, poznatu propovijed "Po|imo naprijed s Kristom!", iz koje izdvajamo njegove i misli i rije~i: {to se tu doga|a, u ~asu euharistijskog slavlja, povezanog na blagdane dakako i na Bo`i} i na Uskrs samom svetom misom?

Zna~i, {to se tu doga|a? Kako Isus mo`e razdijeliti svoje tijelo i svoju krv i korizmeni i napose uskr{nji Isus? Time {to kruh ~ini svojim tijelom i vino svojom krvlju i dijeli ih, unaprijed je preuzeo svoju smrt, prihvatio ju je iznutra i preobrazio je u ~in ljubavi. Ono {to je izvana brutalno nasilje, iznutra je ~in ljubavi koja razdaje sama sebe, potpuno i do kraja. To je ta stvarna pretvorba koja se dogodila u dvorani Posljednje ve~ere i koja je bila odre|ena da pokrene proces preobrazbi, ~iji je posljednji ~in preobrazba svijeta, time {to }e Bog biti sve u svemu. Svi ljudi

oduvijek u svome srcu nekako o~ekuju promjenu i preobrazbu svijeta...

Nadalje, papa Ivan Pavao II. Ka`e: U uskrsnoj zori najprije su Uskrsloga vidjele `ene pa onda u~enici. Tako su otad znali da je prvi dan u tjednu, nedjelja, Njegov dan. Dan po~etka stvaranja postao je dan obnove stvaranja. Stvaranje i otkupljenje idu zajedno. Zbog toga je nedjelja tako va`na. Lijepo je da je u mnogim kulturama nedjelja slobodan dan. No, to slobodno vrijeme ostaje prazno ako u njemu nema Boga...

Tko je otkrio Krista, mora druge voditi njemu. Velika se radost ne mo`e zadr`ati za sebe. Mora se prenositi dalje... To se mora vidjeti u sposobnosti opra{tanja. Mora se vidjeti u potrebi za druge, u osjetljivosti za potrebe drugih. To se mora vidjeti u spremnosti za dijeljenje. Mora se vidjeti u zauzimanju za druge koji nas se ti~u, bili blizu ili ma kako daleko.

Na{ se Spasitelj rodio za sve. Umro razapet na drvenom kri`u za sve. Uskrsnuo tre}eg dana po Svetom pismu, za sve! Moramo to navije{tati, ne samo rije~ima, nego i ~itavim na{im `ivotom (zacijelo svi), daju}i svijetu svjedo~anstvo ujedinjenja i otvorenih zajednica u kojima vlada bratstvo i opra{tanje, prihva}anje i uzajamno slu`enje; istina, pravednost i ljubav... Krist nas ne spa{ava od na{e ljudskosti, nego preko nje; ne spa{ava nas od svijeta, nego je do{ao u svijet kako bi se svijet po njemu spasio.

U tom smislu i Bo`jem svjetlu, navezuju se nebrojena te razli~ita pitanja vjere, nevjerice pa i nevjere. U jednoj nedavnoj propovijedi, papa Benedikt XVI., uz iznesene misli i svoje prosudbe zapitao je:

- No ima li jo{ uvijek Spasitelj, uskrsnuli Isus Krist smisla i vrijednost za ~ovjeka tre}eg tisu}lje}a? Za ~ovjeka koji je dosegao Mjesec i Mars, koji "bez ograni~enja istra`uje tajne prirode“. Na to se daju raznoliki i {iroki, mahom povr{ni odgovori kojima suvremena civilizacija zaobilazi "bit istine", umanjuje ili ne prihva}a duhovno stanje vremena, ide ~ak rubom mogu}e svjetske kataklizme. Stoga i sam Papa upozoravaju}om mi{lju i rije~ju naizgled oprezno ali nepobitno ka`e: Spasitelj je u{ao u na{ svijet jer znade da nam je potreban.

Ali do ~ovjeka je, ba{ svakoga ~ovjeka koji `ivi na si}u{noj ~estici na{eg Planeta da spozna, zna i (do)vjeruje da je Spasitelj potreban i za spasenje dana{njega svijeta – najpotrebniji!

Pripremio: Josip Vukovi}

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.5�

U SVIJETU KNJIGE

Mirjana Crn~i~: Dok vrijeme prolazi

Iako je svi mi s duljim sta`em dobro poznajemo, za one mla|e spomenimo tek da je rije~ o kolegici koja je, rade}i u HEP-u, svoju elektrostruku uspje{no spojila sa sklono{}u pisanju, {to je rezultiralo raznim priru~nicima o zna~enju i primjeni elektri~ne energije u svakodnevnom `ivotu. Rije~ je o bro{urama: Racionalno kori{tenje elektri~ne energije; Elektri~na energija u va{em domu (ovaj priru~nik uvr{ten je u dopunsku literaturu za predmete fizika i tehni~ka kultura u osnovnom obrazovanju); Kako se priklju~iti na elektrodistribucijsku mre`u; Limitator i Elektri~na energija i okoli{. Iz ovog podru~ja, kojim se bavila tijekom svog radnog vijeka, uskoro }e objaviti jo{ jedan priru~nik, pod nazivom Na~ini komunikacije s kupcima. Svoje tekstove objavljivala je i u na{em glasilu, kao i u stru~nom ~asopisu Energija.

Posljednjih nekoliko godina okrenula se poeziji i svoja raznolika `ivotna iskustva, vi|enja i do`ivljaje preto~ila u ~ak ~etiri zbirke poezije (Dovi|enja u `ivotu, Tiho teku rijeke, Sjaj, Dok vrijeme prolazi).

Pi{u}i svoje pjesme Mirjana se ni u ovoj zadnjoj zbirci nije ograni~ila na jednu temu, ali sve su one pro`ete nagla{enom osje}ajno{}u, po~ev{i od misaonih (Dok vrijeme prolazi, Kako ~ovjek biti, Lako je..., Vrijeme, Ljudske slabosti), preko onih domoljubnih (Vje~na stra`a, Kurkira Nigra, Vratila se pjesma,) pa do tipi~nih ljubavnih (Najljep{e rije~i, Kada rije~i bole, Neka sve bude tvoje). Bave}i se brojnim dilemama, s kojima se susre}emo u svakodnevnici na{eg `ivljenja, autorica je, na svoj na~in i svojim rije~ima, potvrdila prave `ivotne vrednote (ljubav, prijateljstvo, dobrohotnost, bogatstvo duha...) ili pak zanijekala sve one ljudske slabosti (oholost, zavist, osveta, mr`nja...) zbog kojih je ~ovjek ~ovjeku sve manje ~ovjek, sve vi{e vuk. Njene misli istan~ano je slijedila akademska slikarica Vesna [antak svojim rasko{nim i dojmljivim ilustracijama. [teta {to i lektorski dio posla nije tako uspje{no obavljen pa se, primjerice, ne bi neto~no koristio

stari latinski naziv za otok Kor~ulu ( Kurkira Nigra umjesto Korkyra Nigra), kako u naslovu tako i u stihovima.

Ovom zbirkom autorica je, za sada, zaokru`ila svoj pjesni~ki izri~aj, dr`e}i se one misli vodilje iz pjesme Knjige na regalu: Nije va`no koliko ste ih napisali ve} koliko ste sa njima du{a taknuli. Svoj daljnji spisateljski anga`man usmjerit }e, prema vlastitim rije~ima, ka prozi. Uz ve} spomenuti stru~ni priru~nik o na~inima komuniciranja s kupcima u pripremi je tiskanje romana Dobrinj je bili grad te priru~nika Vje~na ikebana. Dovoljni razlozi za ponovne susrete s njom.

Marica @aneti} Malenica

NEKA SVE BUDE TVOJE

Neka sve bude tvojesamo meni ostavi moje,moje pjesmemoje snove.Neka sve bude tvoje,samo mi ostavicvije}e u prolje}e,miris ljetau poko{enoj travii no}ne sjene,moje haljine,moje nau{nice, ogrlicei male parfeme,miris jutarnje kave,moje cipele i torbe!Neka sve bude tvojesamo meni ostavi moje,

u ti{ini, bez rije~i bez borbe!

VRATILA SE PJESMA

Vratila se pjesma u poljai ravnice,na bre`uljke, vinogradevratila se pjesma u kletiu vo}njake,vratila se pjesma na slavljauz vinopucketanje vatre u kaminu,vratila se pjesma slavonskadalmatinska, zagorska...vratila se pjesma u dvori{ta,pjesma vjetra u dimnjake i lo`i{tavratila se pjesma na sijela i prelavratila se pjesma na obale rijekai moravratila se pjesma me|u ribarevratila se pjesma sa rati{tana ognji{tanestao je muk,i lijepo je opet ~uti njezin zvuk!

Pjesmom taknuti du{e

Nas u HEP-u mnogi kude, nekada opradano ali nekad i neopravdano. Ima i onih koji nas hvale ali su rijetki oni koji su o nama pjesmu ispjevali kao 70-godi{nji narodni pjesnik Slavko Re{etar iz Crikvenice. Slavko je Slavonac, biv{i ugostitelj, sada u mirovini, poznat u Crikvenici po svojim ~esto duhovitim stihovima i anga`iranim pjesmama kojima godinama zabavlja brojne prijatelje, znane i neznane.

Mnoge je Slavko iskritizirao svojim stihovima. Nerijetko zna britko ismijati negativne pojave i narugati se onima koji to zaslu`uju, ali o struji, HEP-u, Elektroprimorju i elektri~arima, samo sve najbolje. Uostalom, uvjerite se i sami:

NAPRIJED NA[I ELEKTROPRIMORJA[I

Tko je rekao da ne valja strujaujela ga najgoraotrovnica guja

Majstori su tudebome pravibrzo idugdje se kvar pojavi

Sad ih vidi{ dolea sad kraj banderei svaki se vje{to na banderu vere

Tako oni radesad su dolesad su gorepa neka im sretno budekad taj posao vole

Da su Elektroprimorja{i dobriTo znadu djeca, veliki i maliJer su oni Elektroprimorja{iNjima struju darovali.

Slavko Re{etar I. Tomi}

TKO JE RE'KO DA NE VALJA STRUJA...

Pjesnik bez dlake na jeziku: Slavko Re{etar

DRUGI O NAMA

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. 5�

- Mislim da je nadarenost samo nu`an preduvjet, jer ne rodi{ se sa znanjem slikanja. Da bi bio slikar treba jako puno upornosti i jo{ vi{e rada. Samo studiranje – kad si ve} u{ao na Akademiju – nije osobito te{ko... te`i dio dolazi nakon toga. Akademija te ne pripremi za ono {to te kasnije ~eka, u njoj `ivi{ pod „staklenim zvonom“ i pravi proces u~enja zapo~ne kada zavr{i{ studij– rekla mi je Ana Kuzmani}, fri{ko diplomirana akademska slikarica, koja je prije nekoliko mjeseci zakora~ila tom stazom izvan spomenute staklene za{tite i, ako je suditi prema na~inu kora~anja, pokre}e je upravo ono nu`no gorivo: nadarenost, upornost, rad. Naime, Ana je sredinom o`ujka o.g. postavila svoju prvu samostalnu izlo`bu u {ibenskoj Galeriji svetog Kr{evana. Rekli bi, (a kako tatu ne poznajemo), da je dosljednost i marljivost naslijedila od mame Darinke, arhitektice iz Odjela za projektiranje Elektrodalmacije Split.

- Tijekom {kolovanja nau~i{ osnovne vje{tine i tek na ~etvrtoj godini studija zapo~inje{ stvarati svoj svijet, otkriva{ {to `eli{ izra`avati. Kad zavr{i{ Akademiju tek si „ zagrebao“ u ono {to bi `elio raditi. Sre}a da sam ja pro{la dvije godine studija restauracije i rano zapo~ela otkrivati. Bila sam spremnija, znala o ~emu je rije~, {to mogu dobiti a {to }e mi faliti.., opisuje nam svoj put A. Kuzmani}.

UMJETNOST – NESIGURAN POSAO

Ana je na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu u{la kao student restauracije, da bi nakon dvije godine shvatila da `eli ~istu umjetnost. Ispisala se i spremila za prijemni ispit iz slikarstva. Prebacivanje iz smjera na smjer, ka`e, ide jako te{ko i na to se ne gleda dobronamjerno. Nije odustala pa je prva kojoj je takav pothvat uspio. S preporukom svog profesora iz slikarstva unato~, kako nagla{ava, golemoj konkurenciji od stotinjak prijavljenih, uspjela je u}i me|u desetak primljenih. Ni roditelji se nisu lako pomirili s odlukom o promjeni smjera, jer smatrali su da je restauracija siguran posao, slikarstvo kao umjetnost nije. Ali, Ana je znala {to `eli. Nije se dala odgovoriti – i evo je danas. Jedno izvanredno mlado stvorenje, pametno i vrijedno, koje zna promi{ljati svoje `elje, koja to svoje promi{ljanje gradi na plemenitim porivima, koja u~i o svijetu oko sebe i stvara svoj odnos spram njega. Zato }e, bez imalo oklijevanja, re}i da umjetnika usmjerava i otkriva upravo preispitivanje svijeta i njegov poku{aj da na svoja pitanja prona|e i odgovore. Jer, kroz u~enje o svijetu oko sebe, umjetnik u~i i o sebi. U njezinu vizualnu na~inu izra`avanja slu`ila se videom, performansom...

- Nema najdra`eg, postoje samo mediji izri~aja.Krenem od ideje i razvijem je kroz medij koji }e je najizravnije predstaviti, koji }e je najbolje izre}i. Slikarstvo je jedan stari, klasi~ni medij, zanimljiv ali „full“ {tur. Nema ~etvrtu dimenziju, u njemu nema vremena, kao primjerice u videu, pa poku{ava{ kroz preostale elemente izraziti ne{to suvremeno, ne{to

{to je dio dana{njice. Slikarstvo je dosta zakinuto u odnosu na film, koji je kao medij najbolji, obja{njava A. Kuzmani}.

DVA CIKLUSA RADOVA

Njoj je iznimno zna~ajna prosudba neobrazovanih promatra~a, to~nije, gledatelja koji nisu nau~ili ~itati umjetni~ko djelo. Mo`da je zato i odabrala izlo`iti djela koja se bave potpuno aktualnim, sveprisutnim pitanjima – industrijom prehrane. Me|u radovima ima puno onih iz vremena studiranja pa se izlo{ci mogu podijeliti na dva posebna ciklusa. U starijem su slike na kojima su ljudske figure svedene na znak ili siluetu, to su obrisi kojima se potpuno izgubio identitet. ^ak bih i po nazivima radova, Kupa~i, [eta~i, Promatra~i, rekla da su njeni ljudi tek op}a imenica, tek nekakav lo{ nusproizvod globalizacije. Tek u sitnim pojedinostima razlikuju}i klonovi, ru`ni ostaci genetskog unificiranja.

Podru~je genetske manipulacije je i dio njenog drugog ciklusa, unutar ranije spomenute industrije prehrane. Na tim je platnima A. Kuzmani} naslikala tanjure s priborom za jelo, a njih oslikala likovima `ivotinja – hrane koju jedemo, sugeriraju}i propadanje svijeta kakvog poznajemo.

- Dana{njem dru{tvu manjka hrane pa je industrija postala tako genetski agresivna da je dovela do deformacija i bolesti unutar tog `ivotinjskog svijeta. Te su `ivotinje u ranijoj povijesti ~ovje~anstva bile simboli bogova pa me to ponukalo prikazati sada{nji trenutak i taj otklon, izre}i to kao kritiku suvremene civilizacije, obja{njava nam A. Kuzmani}.

@ELIM DALJE U^ITI

Treba re}i da je ta serija radova dobila i ironi~no nazivlje Bon Appetite i da je na{a mlada slikarica namjerava dalje razvijati i dogra|ivati u tom pravcu.

Uz ljubav i jednog mladog fizi~ara pred magisterijem, koji – kako ocjenjuje Ana - ima ful kreativan mozak i lako se nadopunjuju, namjerava oti}i na postdiplomski.

- Planiram oti}i u englesko govorno podru~je, nije va`no ho}e li to biti Engleska, Nizozemska ili Njema~ka, ali je va`no ho}e li me uzeti i ho}u li na}i sponzora. Jer, to je studij koji puno ko{ta. U svakom slu~aju, ja `elim dalje u~iti – izrekla je s osmijehom, ali odlu~no i bez imalo dvojbe u vlastite namjere. No, prije toga poku{at }e organizirati izlo`be u velikim gradovima Hrvatske.

[to drugo po`eljeti mladoj ambicioznoj umjetnici koja zna {to ho}e, nego da u tomu i uspije, a jo{ vi{e da na|e sponzora i da nam se vrati oja~ana u vjeri da svijet nu`no treba umjetnost da bi bio ljep{i i bolji. I da bi tako popravljen, i njenim zrncem doprinosa - opstao.

Vero~ka GarberSnimio: Dra`en Nini}

NADARENA DJECA

Ana Kuzmani} – akademska slikarica

Oslikana kritika suvremene civilizacije

Ana Kuzmani} prigodom otvaranja prve samostalne izlo`be u {ibenskoj Galeriji sv.Kr{evana

Noviji radovi pod zajedni~kim nazivom Bon Appetit

[eta~i iz starijeg ciklusa slika

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.�0

Odgonetka kri`aljke iz pro{log broja (vodoravno):Piranski zaljev, oborinske vode, kamini, Alison, oduzimatelj, Ve, jalovak, Namur, N(ick) N(olte), Natal, naja, I, Da, isušiti, Mirca, Tia, Aćo, Ava, stiska~, M, Togonal, arija, Idomenej, kćer, jame, K, Anika, peršin, Au, Ala, S, svet, citara, Aranjoš, Lorena.

KRIŽALJKA

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. ��

Kada je, pri kraju izgradnje HE ^akovec (1981. godine), tada mladi tehni~ar Bogomir Trabe do{ao na gradili{te te hidroelektrane, mo`da je tek predosje}ao, a mo`da je ve} sigurno znao da za taj objekt trajno ve`e svoju sudbinu. Kao `itelj obli`njeg Paloveca, zar je mogao i po`eljeti bolje radno okru`enje od ovog u kojem je, tijekom 26 godina rada, od vo|e smjene napredovao prvo do majstora za automatiku, a odnedavno, nakon potpisivanja novog ugovora u velja~i ove godine, i do poslovo|e MRU (mjerenja, automatike i signalizacije).

Ta radna pri~a, a u HEP-u ih sli~nih ima na tisu}e, mo`da i ne bi privukla moju pozornost da je ne upotpunjuje i ne osmi{ljava i jedna dugogodi{nja Bogomirova ljubav - planinarenje. A kakve veze ima njegov rad u pogonu s planinarenjem u slobodno vrijeme, tek }ete ~uti.

Premda je zapo~eo s planinarenjem kao mali, ipak su mu i tijelo i du{a tom napornom tjelesnom aktivno{}u u cijelosti okupirani posljednjih dvanaestak godina, koliko traje i njegovo predsjednikovanje u Planinarskom dru{tvu Me|imurje iz ^akovca. ^lanovi tog najbrojnijeg Planinarskog dru{tva u Me|imurskoj `upaniji, uspje{no su ovladali vrlo visokim usponima i zastavicom okitili brojne vrhove Italije, Slovenije, Austrije i, dakako, Hrvatske. Njegov osobni rekord je vrh Monte Rossa (4.632 metra) u talijanskim centralnim Alpama. Posebice je ponosan na pro{loljetni uspjeh Dru{tva, kada se njegovih 25 ~lanova popelo na vrh 3.645 metara visokog Monte Vioza u talijanskim Retijskim Alpama, pedesetak kilometara udaljenim od poznatog skija{kog centra Madonna di Campiglio.

SVOJIM ODU[EVLJENJEM INFICIRAO I KOLEGE

Budu}i da bismo posao trebali strogo odvajati od na{ih aktivnosti u slobodno vrijeme, tako rastrgani te{ko da bismo mogli uspje{no funkcionirati, kako na poslu, tako i izvan njega. I dok su nam u glavi nerijetko na{e poslovne misli i obveze i tijekom onih preostalih 16 neradnih sati, jednako tako i na poslu, tu i tamo, pomislimo na trenutke kojima ispunjavamo na{e slobodno vrijeme. Tako je i Bogomir svojim kolegama, tijekom gableca, pokazivao snimke ~udesne prirode, ~iji je dio i sam bio tijekom planinarskih ekspedicija, govorio im o zanosu i ljepoti koju ~ovjek osje}a u trenucima kada je jo{ uvijek na Zemlji, ali puno bli`e Nebu. Pri~ao im, uvjerljivo i slikovito, o ~istom zraku koji {iri plu}a i adrenalinu koji struji tijelom u tim, pomalo nadnaravnim, trenucima kad po`eli{ ptica biti, u visinu poletjeti. I, tako, od usta do usta, iz pogona u pogon, znati`elja se budila kod kolega, ~ak i onih koji o sebi kao planinaru ni sanjali nisu, kamoli ozbiljno razmi{ljali. Stoga ne ~udi {to je, u lipnju pro{le godine, njih pedesetak iz tri dravske hidroelektrane i Stru~nih slu`bi PP HE Zapad odlu~ilo slijediti svog kolegu u dobru i zlu, u nizini i na visini. Bogomir, inicijator i vo|a puta, odveo je tada svoju novu ekipu na jednodnevni

izlet prema jugu. Cilj im je bila sjeverna strana Velebita, ruta zvana Premo`i}eva staza, od Zavi`ana do Rossijeve kolibe:

- Bilo je naporno, posebice „prva{i}ima“, ali ve}ina se uspjela popeti na vrh Gromova~a na vi{e od 1600 metara visine. Nakon napora, bili su ponosni na taj svoj uspjeh. Nagra|eni su predivnim pogledom na more. Zadovoljstvo im se ~italo na nasmijanim i ozarenim licima, a i ja sam bio presretan {to sam ih ponukao na taj izvanredan i jedinstven do`ivljaj. To svoje odu{evljenje potvrdili su `eljom za ponovnim izletom ve} u ovoj godini, opisao nam je prvo iskustvo s kolegama – novim planinarima B. Trabe.

Vjerujem da je na Velebitu bilo vrlo naporno, ali vjerujte da je u strojarnici HE ^akovec, izme|u agregata, upravlja~kih plo~a, posuda pod naponom i drugim strojevima, bilo vrlo ugodno susresti jedno smireno lice sanjara i zaljubljenika u prirodu. Lice kolege Bogomira koji je svoju strast, energiju, volju, izdr`ljivost i zrnce avanturizma velikodu{no podijelio sa svojim kolegicama i kolegama. Mo`da }e ve} uskoro netko od njih, posebice oni mla|i, postati novi ~lanovi njegovog Planinarskog dru{tva, koji }e nastaviti dalje prenositi tu opojnu ljubav prema visinama i planinama. Jednaku onu, jaku i neodoljivu, s kojom je i on njih inficirao svojim pri~ama, snimkama s izleta - odu{evljenjem koje je, o~ito, zarazno.

Marica @aneti} Malenica

NA[I IZVAN HEP-a

Bogomir Trabe, planinar

Da je njemu pticom biti, na planinu poletjeti

Bogomir Trabe na radnom mjestu u HE ^akovec…

…i s kolegicama i kolegama na izletu u lipnju pro{le godine na Velebitu

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007.��

Sjedila sam u avionu na letu iz Milana za Zagreb i kroz okrugli prozor~i} promatrala panoramu Alpa, a vidjele su se sve: Grajske, Peninske, Lepontske do Lesinskih i Mleta~kih.

Ruke su mi jo{ uvijek mirisale na za~ine, a i mene su malo ~udno nju{kali. Naime, vra}ala sam se iz Indije.

Indija je zemlja, koja jo{ uvijek mo`e zadiviti nevjerojatnom mje{avinom svega, a prvi dojam o skoro milijardi mladih stanovnika - kako se vole hvaliti - vjerojatno }ete ste}i ve} putuju}i od aerodroma prema hotelu, u nevjerojatnoj gu`vi svih mogu}ih prometala: mopeda, otvorenih trokolica `utih tuk-tukova, deva, bivola, kamiona, automobila, bicikala, rik{i i dakako svetih krava, koje se {etaju za svoj }ef. U svoj toj gu`vi, slonovi jo{ uvijek imaju prednost.

TAJ MAHAL - HRAM BEZVREMENSKE LJUBAVI – U IZMAGLICI SMOGA

Na nekoliko ~etvornih kilometara oko Taj Mahala, zabranjen je promet zbog ispu{nih plinova koji o{te}uju krhku strukturu kamena. U Agri i dan danas djeluju najpoznatije radionice za obradu kamena, u kojima se manje-vi{e sve jo{ uvijek radi ru~no. Ultramarin plavi lapis lazuli se pretvara u latice, a `ad u listove i vitice.

Taj Mahal izgleda nestvarno beste`inski sa kupolom, koja vjerojatno zbog svog visokog te`i{ta kao da lebdi u zraku. Cijela gra|evina djeluje kao da ju je duh iz boce prenio i spustio upravo na ovo mjesto, nakon izgovorene `elje i protrljane svjetiljke. Mjesto koje ostavlja dojam estetike i ljepote `ivota. Bijeli elegantni mramor obra|en u nje`ne cvjetove - pravi hram bezvremenske ljubavi {aha D`ahana izgra|enog za njegovu `enu Mumtaz Mahal. Legenda ka`e da se {ah zakleo da }e napraviti najljep{i spomenik koji je svijet ikada vidio i da nikad vi{e ne}e biti sagra|eno ne{to sli~no. Taj Mahalu jo{ uvijek nedostaje njegov crni odraz, sjenka sa druge strane rijeke Yamune, u kojem je {ah `elio biti pokopan. Njegov sin Aurangzeb ga je {est godina dr`ao zato~enog u Crvenoj pala~i, sa ~ijeg prozora je u daljini mogao vidjeti Taj Mahal.

JO[ JEDAN NESPORAZUM U POVIJESTI OSVAJANJA SVIJETA

^etiri najsvetije rijeke Hinduizma Bhagirathi, Mandakini, Alaknanda i Dhauliganga, izviru u Himalajama koje su bile i na{ cilj. Garhwal Himalaje sa najvi{im vrhom Nanda Devijem, nalaze se sjeveroisto~no od Dehlija uz samu granicu sa Tibetom. Zovu ih i British Garhwal, jer kad su britanske trupe krenule u osvajanje, tada{nji vladar Garhwala im je u zamjenu za za{titu od plemena Gurkha, koja su napadala njegovu dr`avu sa sjevera, ponudio u zamjenu svu zemlju ju`no od Gangesa – zna~i cijeli Indijski podkontinet. Granica garhwalskog kraljevstva je, istina, bila sa sjeverne strane rijeke, me|utim time su Britanci pravdali osvajanje Indije - jo{ jedan nesporazum u povijesti osvajanja svijeta.

Ra{trkana sela po obroncima i mali komadi}i iskr~ene zemlje. Pravi mu{ki svijet, sve `ene koje smo vidjeli nosile su ili goleme ko{eve na le|ima ili jednostavno snopove granja privezane u`etom oko tijela. Mu{karci naj~e{}e sjede pred du}anima i trguju, ili kartaju na ulicama. Djeca vode stada na pa{u ({kolarina je pribli`no 1,5 eura mjese~no, ali mnogi nemaju ni toliko, tako da ne zavr{e ni ~etiri razreda osnovne {kole).

LANAC [EST TISU]NJAKA TRISHULIA

Tim krajem, u kojem vrijeme stoji, planinarili smo tri-~etiri dana. Krenuli smo iz Lohjunga, malenog sela na prijevoju prema jezercu Bramtal, kroz guste {ume rododendrona. Napravili smo kru`nu turu i istra`ivali to podru~je. Usporedo s na{im putem protezao se lanac {est tisu}njaka Trishulia, a vrhunci su se nizali dalje prema Tibetu. Razmi{ljala sam koliko bi trebalo vremena da se pje{ice stigne do zadnjih vrhova koji su se vidjeli na obzoru. Otac na{eg vodi~a Nidisha, bio je vodi~ Heinrichu Harreru do izvora Gangesa, kada se on ponovno vratio u Dehradun, gdje je bio zato~en u britanskom logoru („Sedam godina u Tibetu“) i od kamo je pobjegao na Tibet, gdje je postao prijatelj i u~itelj mladom Dalaj Lami. Uz ve~eru nam je pri~ao i o svom usponu na Everest s indijskom vojnom ekspedicijom, o osvajanju vrhunaca, mnogim propalim i rje|im uspje{nim ekspedicijama. Kao pukovnik u Indijskoj vojsci ekspedicije su ga morale voditi sa sobom kao ~asnika za vezu.

A[RAMI OTVORENI ZA SVE, OSIM ZA PROSJAKE

Najljep{i i najzanimljiviji dio putovanja za mene osobno bilo je nekoliko dana kampiranja na obali Gangesa, sjeverno od Rishikesha i Haridwara. Rishikesh su {ezdesetih godina pro{log stolje}a proslavili Beatlesi, koji su tamo izu~avali drevne vje{tine. Poznat je po svojim a{ramima u vrtovima manga, hramovima zlatnih krovova na obali Gangesa i mo`da najvi{e po svetim ljudima swami|ijima. A{rami danas djelomi~no slu`e i kao stara~ki domovi. Starci povremeno do|u ovamo kad imaju problema u obitelji, a neki ostaju i mjesecima. Svatko mo`e boraviti u a{ramu, ako se pridr`ava nekih osnovnih pravila i ako je do{ao iz `elje za prou~avanjem vjerskih spisa ili posve}ivanju meditaciji, prete`ito zbog vjerskih razloga. Me|utim, granica ipak postoji - ne primaju prosjake.

^EKAJU]I SMRT NA ULICI

Kako mnoge obitelji zbog skupog puta i obveze da svi nara{taji koji `ive u jednoj ku}i moraju putovati zajedno, ne mogu posjetiti ~etiri hrama Yamnotri, Gangotri, Kedarnath i Badrinath koji se nalaze na ~etiri izvora Gange i mnogi dolaze u Haridwar. Ispod mostova Haridwara sjede pisari, najbogatiji ljudi koji ~uvaju kronike i zapisuju tko je sve hodo~astio u Haridwar. Zahvaljuju}i tomu, mogu prona}i ime predaka i nekoliko stotina godina unatrag, dakako uz skupu pristojbu, i upisati imena novih hodo~asnika koji su se kupanjem u Gangesu izbavili od ponovnog ro|enja. Mnogi stari ljudi dolaze umrijeti u Haridwar i sjede po ulicama ~ekaju}i smrt. Ne}e vas tra`iti milostinju, ali ako nekom ne{to date, o~ajne ruke doletjet }e sa svih strana.

Nigdje nisam vidjela toliki broj siroma{nih, otpisanih ljudi, bez ikakve {anse. Zadivljuju}a je sposobnost vi{ih kasta i politi~ara na guranje glave u pijesak, koji se hvale godi{njim porastom BNP od 9.8 posto, kakav ima i Kina, uz 25 posto nedodirljivih - 160 millijuna Dalitsa i 75 milj. Adivasia. U Indiji sam doista shvatila zna~enje rije~i lo{a karma.

Ali usprkos svemu, od ljudi na ulici }ete lako izmamiti osmijeh samo slu~ajnim pogledom i sigurno }ete se svugdje u Indiji osje}ati dobrodo{lo.

mr.sc. Sandra Hutter

PUTOPIS

Indija

Nevjerojatna mje{avina svega

HEP VJESNIK 194 (234), ožujak 2007. �3