HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.2

U Zagrebu održan Crans Montana Forum

Najavljen snažan investicijski zamah

Raspore|ena sredstva za stambene potrebe

Prvo integralno gradsko rješenje u Splitu

Predstavnici HEP-a posjetili elektroprivredne tvrtke u SAD-u

Kona~no jasniji odnosi

Imenovan predsjednik arbitražnog tribunala za spor oko NE Krško

Hrvatski ogranak CIRED-a: Slijedi osnivanje stru~nih ogranaka

Program Dubrovnik – 1. etapa: Pripreme za bolji elektroenergetski krvotok

Biomasa – veliki hrvatski potencijal

Projekti HEP ESCO-a u zgradarstvu: Veliki interes škola i vrti a

Jednostavna TS 110/6 kV, prva u Hrvatskoj

HE Leš e: Prva hidroelektrana u samostalnoj Hrvatskoj

Ima li (uop}e) voda cijenu?

\ur|a Su{ecGlavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

U ovom broju:

Ovogodišnji Dan planeta Zemlje, kojeg smo

obilježili trideset i šesti put 22. travnja, šalje Svijetu

pitanje „Koja je prava cijena vode?“.

To globalno pitanje još je jedna poruka da

voda predstavlja jedan od glavnih resursa u 21.

stolje u i odlu~uju i preduvjet održanja naše

civilizacije. Zašto?

Krajem 20. stolje a, više od 40 posto

svjetskog pu~anstva preživljavalo je tzv. vodeni

stres, a rije~ je o svjetskom pu~anstvu koje 80

posto živi u zemljama s najnižim bruto društvenim

proizvodom. Najugroženiji su oni dijelovi gdje je

sveobuhvatno isparavanje vode ve e od koli~ine

godišnjih padalina, a to su prostori Azije i Afrike.

Oskudica vode, zna~i, poga|a najsiromašnije krajeve

svijeta. Prema podacima UNHCR-a, krajem 20.

stolje a u svijetu je bilo više od 25 milijuna eko-

izbjeglica koji su morali napustiti svoja boravišta

zbog nedostatka vode. Taj se broj pove ava za

približno pet milijuna godišnje

Prema podacima istraživanja o obnovljivim

zalihama slatke vode provedenog za FAO 1998.

godine u 163 zemlje svijeta, 11 posto zemalja

raspolaže s manje od 1000 m3 vode po stanovniku

godišnje, što se smatra gornjom granicom

siromaštva, kada je rije~ o vodoopskrbi u najširem

smislu te rije~i. U 38,65 posto zemalja, raspoložive

godišnje zalihe slatke vode kre u se izme|u 1000

i 5000 m3 po stanovniku, a ta se koli~ina smatra

nedovoljnom u sušnim godinama. Dovoljnom

koli~inom slatke vode, koja se kre e izme|u 5000 i

10000 m3 po stanovniku godišnje, raspolaže 13,49

posto zemalja, dok 36,81 posto zemalja obiluje

vodom raspolažu i s više od 10.000 m3 godišnje po

stanovniku.

Hrvatska prema istoj metodologiji izra~una

raspolaže s visokih 32.818 m3 po stanovniku

godišnjih obnovljivih zaliha vode, što je svrstava

me|u vodom najbogatijih 30 zemalja u svijetu,

odnosno na vrlo visoko tre e mjesto u Europi,

iza Islanda i Norveške. Sukladno tomu, voda za

223183

48,49

32-35

3-6

7

8

9

10,11

12,13

14

15

17

18

21

24,25

32-35

Hrvatsku predstavlja prvorazredni ~imbenik razvoja

i jedan od klju~nih prirodnih resursa budu nosti.

Najve e zalihe vode su u panonskom dijelu, gdje su

vodonosnici u stijenama me|uzrnske poroznosti

porije~ja Save i Drave. U jadranskom pojasu glavni

vodonosnici su pretežno u karbonatnim stijenama

porije~ja Cetine, Krke, Zrmanje, Jadra, Žrnovnice,

Omble, Rje~ine i Mirne te posebice Like i Gacke.

Osim što se ~ovje~anstvo suo~ava s

manjkom vode, ~ija potrošnja stalno raste zbog

eksponencijalnog rasta broja ljudi na Zemlji, zbog

sve ve eg životnog standarda i promjena životnih

navika te pove anja industrijske i poljoprivredne

proizvodnje, najve i problem ove civilizacije je

one~iš enje vode kao izvora i preduvjeta života.

Naime, preostale zalihe ~iste vode ugrožava

zaga|ena otpadna voda, koja se više ili manje

koncentrirano, ispušta u okoliš velikih gradova

gdje je sve ve a koncentracija stanovništva.

Zbog poljoprivredne proizvodnje u velikoj mjeri

se zaga|uju površinske i podzemne vode tako da

u cijelim regijama, osobito u zemljama zapadne

Europe, više nema voda koje nisu ozbiljno

optere ene nitratima, a tu su i brojni spojevi iz

skupine pesticida. Ne treba posebno komentirati

opasnost za okoliš one~iš ene otpadne vode iz

industrijskih procesa.

Voda je odavno postala predmet rasprava

na me|unarodnoj razini. Procjene UN-a govore

da približno 1,1 milijarda ljudi nema pristup

vodi za pi e, 2,5 milijarda živi u podru~jima bez

kanalizacijskih sustava, a više od pet milijuna

ljudi godišnje danas umire od bolesti vezanih uz

vodu (?!).Procjenjuje se da e do 2025. godine,

dvije tre ine ljudi na Zemlji živjeti u podru~jima s

umjerenim do jakim nedostatkom vode.

Od brojnih podataka o globalnoj krizi vode,

spomenimo onaj koji mora zabrinuti svakoga od

nas: svakih osam sekundi umire jedno dijete od

bolesti zbog pomanjkanja vode!

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 3

HRVATSKA-EUROPA

Crans Montana Forum o perspektivama za jugoisto~nu Europu

Dr`avni du`nosnici, ministri i gospodarstvenici raspravljali su o nastavku europske perspektive za jugoisto~nu Europu te o reformama kojima bi EU trebala prevladati postoje}u krizu

Crans Montana Forum, koji se u Hrvatskoj odr`ao drugu godinu zaredom, okupio je od 5. do 7. travnja u zagreba~kom hotelu Westin pribli`no 500 sudionika - dr`avnih du`nosnika, ministara i gospodarstvenika, koji su raspravljali o nastavku europske perspektive za jugoisto~nu Europu te o reformama kojima bi EU trebala prevladati postoje}u krizu. Skup je imao za cilj, kako je najavila ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarovi}, predstaviti rastu}e potencijale hrvatskoga gospodarstva politi~koj i poslovnoj eliti europskih i svjetskih dr`ava te raspraviti o politi~kim i gospodarskim pitanjima od zajedni~kog interesa.

HRVATSKA KAO DIO RJE[ENJA EUROPSKOG UJEDINJENJA

Hrvatski premijer Ivo Sanader naglasio je da se EU ne mo`e stvarati bez ovog dijela Europe te da Hrvatska `eli biti dio rje{enja europskog ujedinjenja.

- Skrb o europskoj ideji je na{a zajedni~ka zada}a. Hrvatska je most, vrata Europske unije prema jugoistoku Europe, zbog svog zemljopisnog polo`aja i politi~ke uloge. Danas, kad Europa nadilazi podjele i ujedinjuje se, Hrvatskoj je omogu}eno otvarati vrataEurope, {to je zahtjevna uloga. Moramo odr`avati dijalog i to je proces u kojemu nitko ne smije posustati, poru~io I. Sanader.

- Do{lo je vrijeme da se sve poduzme da Hrvatska priklju~i svoj vagon na europski vlak, izjavio je osniva~ Crans Montana Foruma Jean Paul Carteron.

Predsjedavaju}i Europskom unijom, austrijski kancelar Wolfgang Schüssel je rekao:

- Budu}nost jugoisto~ne Europe jest u Europskoj uniji. Zemlje regije moraju imati europsku perspektivu, jer upravo je ona motor reformi i ono {to ujedinjuje demokratske snage u ostvarenju jednakog cilja.

S Foruma je upu}ena poruka da se proces europskog pro{irenja ne smije zaustaviti te da Europa ne}e biti cjelovita dok u njoj ne budu sve zemlje jugoisto~ne Europe, na ~elu s Hrvatskom.

Na brojnim sjednicama i radnim skupinama govorilo se o procesu europskog ujedinjenja, razvoju financijskog, prometnog, energetskog i drugih sektora u jugoisto~noj Europi, razvoju turizma, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, o ulozi pravosu|a u stvaranju povoljne poduzetni~ke klime, kao i o borbi protiv pti~je gripe.

Hrvatska – vrata Europe prema jugoistoku

Dolazak prvoga dana na Crans Montana Forum: premijer Ivo Sanader sa suradnicima i Jean Paul Carteron, osniva~ Crans Montana Foruma...

VA@NO RASKRI@JE ENERGETSKIH PRAVACA

O razvoju energetske infrastrukture te o Hrvatskoj kao raskri`ju budu}ih energetskih pravaca raspravljalo se drugog dana Foruma.

- Hrvatska `eli i mo`e biti iznimno va`no raskri`je energetskih pravaca, pove}avaju}i sigurnost opskrbe podru~ja EU, zaklju~io je Branko Vukeli}, ministar gospodarstva, rada i poduzetni{tva Republike Hrvatske.

On je izrazio o~ekivanje da }e Hrvatska ste}i jo{ va`niju ulogu u europskom energetskom tranzitu. Ve} sada je, napomenuo je, zna~ajan ~imbenik kad je rije~ o elektri~noj energiji, ~emu je znatno doprinijelo spajanje dva dotad razdvojena europska elektroenergetska sustava. Ono je, podsjetio je B. Vukeli}, vo|eno i nadzirano iz HEP-a, a omogu}eno izgradnjom TS Ernestinovo, pri ~emu je hrvatska

…ministri Branko Vukeli} i Bo`idar Kalmeta

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader i predsjednik Republike Slovenije Janez Drnov{ek

Tatjana Jalu{i}Snimio: Ivan Su{ec

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.4

HRVATSKA-EUROPA

Crans Montana Forum o perspektivama za jugoisto~nu Europu

Glavni izlaga~i prvoga dana Crans Montana Foruma

Posljednji dogovor prije po~etka

^lanovi Uprave HEP-a me|u sudionicima Foruma

Odli~je Crans Montana Foruma u znak zahvalnosti uru~eno je predsjedavaju}em Europske unije, austrijskom kancelaru Wolfgangu Schüsselu

Budu}nost jugoisto~ne Europe jest u Europskoj uniji. Zemlje regije moraju imati europsku perspektivu, jer upravo je ona motor reformi i ono {to ujedinjuje demokratske snage u ostvarenju jednakog cilja, rekao je W. Schüssel

Jean Paul Carteron: Do{lo je vrijeme da se sve poduzme da Hrvatska priklju~i svoj vagonna europski vlak

Hrvatska je most, vrata Europske unije prema jugoistoku Europe, zbog svog zemljopisnog polo`aja i politi~ke uloge, poru~io je I. Sanader

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 5

industrija pokazala sposobnost izvedbe najslo`enijih elektroenergetskih objekata. B. Vukeli} je najavio i druge planirane energetske projekte, koji }e Hrvatsku u ve}oj mjeri povezati s ostalim dijelovima Europe. Posebno je izdvojio LNG terminal na otoku Krku, kao prioritetni Vladin projekt.

HEP – REGIONALNI IGRA^

- HEP vidimo kao integriranu kompaniju, regionalnog igra~a, koji }e ubrzati gospodarski razvoj zemlje, rekao je predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak, predstavljaju}i HEP kao jednu od najve}ih tvrtki u Hrvatskoj, ~ija je zada}a proizvodnja, prijenos i distribucija elektri~ne energije te topline i plina.

Naglasio je da je izgradnjom trafostanica Ernestinovo i @erjavinec HEP ostvario dobre preduvjete za trading. Rekonekcija, koja je vo|ena iz HEP-a, dokazala je da Hrvatska elektroprivreda mo`e voditi slo`ene procese. Tr`i{te elektri~ne energije u Hrvatskoj, napomenuo je, otvoreno je 13 posto, {to }e se i dalje provoditi korak po korak.

Pouzdanu opskrbu svojih kupaca, kazao je I. Mravak, HEP u prvom koraku rje{ava povezivanjem i tradingom, a potom izgradnjom vlastitih proizvodnih kapaciteta (HE Le{}e, TE-TO Zagreb; u planu su i termoelektrane Sisak, Osijek i Plomin). Time bi se trebale osigurati dostatne koli~ne elektri~ne energije za hrvatske kupce, kao i za trgovanje, a zna~ajan trading omogu}it }e projekti koji se planiraju i u prijenosnoj djelatnosti.

HEP je zainteresiran za sudjelovanje u izgradnji LNG terminala na Krku, a namjerava se pro{iriti i na susjedna tr`i{ta, posebno u BiH, rekao je I. Mravak.

LNG TERMINAL NA KRKU – JAMSTVO SIGURNE OPSKRBE PLINOM

Branko Rado{evi}, predsjednik Upravnog odbora Plinacro, hrvatske tvrtke zadu`ene za transport prirodnog plina, predstavio je izgradnju nove plinske infrastrukture u Hrvatskoj, koja se provodi radi povezivanja s me|unarodnim tranzitnim sustavom. Nova infrastruktura }e, rekao je, imati zna~ajnu ulogu i za tranzit sa susjednim zemljama, posebno s BiH. Hrvatska se definitivno odlu~ila za izgradnju LNG terminala, ~ime }e pove}ati sigurnost opskrbe. Svoje transportne koridore Hrvatska mo`e ponuditi i drugim zemljama, zaklju~io je B. Rado{evi}.

U okolnostima velikog nadmetanja za koncesije, INA `eli biti glavni regionalni igra~ na ovom podru~ju, naglasio je ~lan Uprave INE Mirko Zeli}. Izdvojio je najva`nije projekte koje INA realizira radi osiguranja rezervi nafte i plina. Me|u njima je projekt Sjeverni Jadran, koji }e omogu}iti sigurnu opskrbu plinom s juga, a tu je i modernizacija rafinerija prema europskim standardima. S obzirom na ~injenicu da se Hrvatska nalazi na raskri`ju europskih putova, va`no je, naglasio je, osigurati joj opskrbu iz vi{e pravaca, bilo s juga, sa sjevera ili iz doma}e proizvodnje. Prema njegovom mi{ljenju, plinifikacija je nacionalni i dr`avni interes te se treba o{tro suprotstaviti svim otporima LNG projektu.

Janaf, strate{ki va`nu hrvatsku tvrtku, koja se bavi transportom nafte, predstavio je njezin glavni direktor Dubravko Tkal~i}. Janaf aktivno sudjeluje u pripremi projekta paneuropskog naftovoda te {iri svoje tr`i{te, uz pove}anje sigurnosti i odgovornosti lokalnoj

Predsjednik Uprave HEP-a mr. sc Ivan Mravak prigodom dolaska na drugi radni dan Crans Fontana Foruma, kod {tanda HEP-a uz predstojnicu Ureda Uprave Mariju Modri}

Kratki dogovor prije po~etka rada drugog dana Crans Montana Foruma, rasprave o razvoju energetske infrastrukture te o Hrvatskoj kao raskri`ju budu}ih energetskih pravaca

Hrvatska `eli i mo`e biti iznimno va`no raskri`je energetskih pravaca, pove}avaju}i sigurnost opskrbe podru~ja EU, zaklju~io je Branko Vukeli}

Ivan Mravak: HEP vidimo kao integriranu kompaniju, regionalnog igra~a, koji }e ubrzati gospodarski razvoj zemlje

Branko Rado{evi}, predsjednik Upravnog odbora Plinacro, predstavio je izgradnju nove plinske infrastrukture u Hrvatskoj

U okolnostima velikog nadmetanja za koncesije, INA `eli biti glavni regionalni igra~ na ovom podru~ju, naglasio je ~lan Uprave INE Mirko Zeli}

Janaf, strate{ki va`nu hrvatsku tvrtku, koja se bavi transportom nafte, predstavio je njezin glavni direktor Dubravko Tkal~i}

@eljko Tom{i} je posebno izdvojio pitanje energetske sigurnosti i klimatskih promjena, u okviru kojih se moraju razmatrati energetska i razvojna pitanja

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.6

zajednici. Glavni priroritet je pove}anje sigurnosti opskrbe naftom.

Sli~ne ciljeve ima i Naftna industrija Srbije, kako je rekao \or|e Mihajlovi}, glavni direktor, posebno u projektu Paneuropean Pipe Line. Podizanje vrijednosti kompanije i razvojni projekti njezini su prioriteti.

BIH SE @ELI POVEZATI S HRVATSKOM

Na porast cijena energenata kriti~ki se osvrnuo Almir Be~arevi}, glavni direktor BH Plina, zadu`enog za transport i uvoz plina u BiH, ocijeniv{i da je ono prevelik teret za standard gra|ana. Naglasio je da se BiH, uz dobavni pravac iz Rusije, `eli povezati i s hrvatskim sustavom. U tom cilju, od `ivotne va`nosti je projekt Brod – Zenica – Plo~e, koji je 1990. godine bio pred realizacijom.

Uloga Hrvatske kao raskri`ja budu}ih energetskih pravaca posebno je izra`ena u plinskoj djelatnosti, ocijenila je Mubera Bi~ak~i}, savjetnica u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH. Kazala je da BiH raspola`e zna~ajnim energetskim resursima (rezerve ugljena; tek 30 posto iskori{tenog hidropotencijala) te ima mogu}nost izgradnje novih objekata. Budu}a suradnja s Hrvatskom, rekla je, temeljit }e se na na~elima ugovora o Energetskoj zajednici. BiH je prete`iti izvoznik elektri~ne energije, no prijenosni sustav joj je trenuta~no ograni~en. Planirani 400 kV dalekovod Banja luka – Tumbri (Zagreb) zna~io bi ja~e povezivanje sa sjeverozapadnom Europom. M. Bi~ak~i} se osvrnula na uspje{nu suradnju s Hrvatskom tijekom rekonekcije UCTE zona te na zna~ajnu ulogu BiH u rekonekciji, kada je rekonstruirala razru{ene 400 kV dalekovode na svom podru~ju.

ENERGETIKA - POKRETA^ HRVATSKOG GOSPODARSKOG RAZVOJA

- Energetika je dio {ireg dijaloga u mediteranskom partnerstvu, ocijenio je Giuseppe Maria Sfligiotti, glavni direktor Observatoire Mediterraneen de l'Energie, Francuska. On se osvrnuo na Barcelonsku deklaraciju, zaklju~iv{i da energetika ima bitnu ulogu u partnerstvu mediteranskih dr`ava. Naveo je niz razloga za{to ambiciozni ciljevi utvr|eni prije deset godina u Barceloni nisu postignuti (nedovoljno koordinacije, neprovo|enje u praksu zaklju~aka prevelikog broja sastanaka, nedostatak konkretnih akcija...). Izrazio je nadu da do sli~nih problema ne}e do}i kod sporazuma o Europskoj zajednici. Nisu potrebne samo velike izjave, nego treba provoditi konkretne projekte, zaklju~io je G. M. Sfligiotti.

Dr. sc. @eljko Tom{i}, pomo}nik ministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva Republike Hrvatske, posebno je izdvojio pitanje energetske sigurnosti i klimatskih promjena, u okviru kojih se moraju razmatrati energetska i razvojna pitanja. Ovisnost o uvozu Hrvatska nastoji smanjiti diverzifikacijom energetskih izvora te ve}im osloncem na obnovljive izvore energije. Energetika }e u Hrvatskoj biti pokreta~ gospodarskog razvoja, jer se u taj sektor planiraju ulaganja od ~etiri do pet milijarda eura, poru~io je @. Tom{i}.

Ovakvi skupovi dobre su prigode za susrete i neformalne razgovore me|u partnerima…

Prvi ~ovjek Kon~ara Darinko Bago vratio je na mjesto zna~ku HEP-a...

... a za uzvrat je prvi ~ovjek HEP-a Ivan Mravak i njega okitio HEP-ovom zna~kom

Elektroenergetika je uvijek zanimljiva medijska tema, osobito kada je novinari mogu osigurati iz prve ruke

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 7

Rezultati poslovanja HEP grupe u 2005. godini i strate{ke investicije u razdoblju od 2006. do 2012. godine bile su teme konferencije za novinare, odr`ane 12. travnja u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu.

POZITIVNI REZULTATI POSLOVANJA

Kako je izvijestio predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak, u 2005. godini je potro{nja elektri~ne energije porasla 3,8 posto, poslovni prihodi 12,3, posto, poslovni rashodi 15,5 posto, a neto dobit 0,5 posto. Zna~ajno su, za 31,5 posto, porasle investicije.

Djelatnost elektri~ne energije poslovala je pozitivno (uz pove}anje dobiti za pet posto u odnosu na 2004. godinu), kao i distribucija plina, dok su toplinarstvo, APO i HEP ESCO ostvarili gubitak. Prvog rujna pro{le godine prodajna cijena elektri~ne energije za tarifne kupce porasla je {est posto za industriju te pet posto za ku}anstvo i ostale kupce na

niskom naponu, {to je rezultiralo pove}anjem prihoda od 100 milijuna kuna.

Proizvodnja elektri~ne energije u hidroelektranama, 6388 GWh, bila je ve}a od planirane za 15 posto. Na europskom tr`i{tu prodano je 3420 GWh, ~ime je ostvareno 11 posto prihoda od prodaje elektri~ne energije. Termoelektrane su proizvele 515 GWh manje od plana te tako potro{ile i manje goriva, a na smanjenje tro{kova financiranja utjecao je i pad te~aja eura. Okrupnjavanjem nabave, postignute su u{tede u nabavi materijala i rezervnih dijelova. Pro{lu poslovnu godinu obilje`ilo je i smanjenje gubitaka u prijenosu i distribuciji elektri~ne energije.

- HEP je investicijski sposobna tvrtka, {to dokazuje pove}anje ocjene kreditnog rejtinga na BBB,naglasio je I. Mravak.

Za financiranje izgradnje HE Le{}e i Bloka L u TE-TO Zagreb ugovoren je kredit od 200 milijuna

eura. Ubrzana je naplata potra`ivanja te je vezivanje smanjeno s 56 na 53 dana. U ukupnim obvezama prema dobavlja~ima, smanjen je udjel dospjelih potra`ivanja.

Rast cijena lo`ivog ulja, plina i ugljena te te~aja dolara (u kojem su utvr|ene nabavne cijene goriva), I. Mravak je izdvojio kao ~imbenike koji su na poslovanje u pro{loj godini negativno utjecali. Primjerice, rast cijena plina i lo`ivog ulja, uz porast potro{nje, razlog je pove}anju gubitka u toplinarstvu za 40 milijuna kuna. Ina~e, zbog rasta potro{nje, prihodi od prodaje toplinske energije ve}i su 17 milijuna kuna.

HEP se, naglasio je predsjednik Uprave, sna`no usmjerio na smanjivanje broja zaposlenika: 31. prosinca 2004. u HEP-u ih je bilo 14.933, lani 14.792, a 31. o`ujka ove godine14.664.

STRATE{KE INVESTICIJE

Uz predvi|eni godi{nji porast potro{nje elektri~ne energije od 3,2 posto, do 2012. godine je, prema rije~ima I. Mravka, potrebno 1220 novih megavata. Me|u strate{kim objektima, ~iji je ulazak u pogon predvi|en 2008. godine, je Hidroelektrana Le{}e (snage 42,29 MW, planirane prosje~ne godi{nje proizvodnje 98 GWh) te Blok L u Termoelektrani-Toplani Zagreb (snage 100 MWel i 80 MWt, planirane godi{nje proizvodnje 750 GWh elektri~ne i 250 GWh toplinske energije). U ovoj godini planira se dono{enje odluke o izgradnji termoelektrana Sisak (snage 250 MWe i 50 MWt) i Osijek (snage 250 MWe i 80 MWt), ~emu je preduvjet novi ugovor o opskrbi plinom s Inom. Do 2008. godine nastojat }e se dobiti lokacijska dozvola i za TE Plomin C, snage 500 MW.

HEP je, kazao je I. Mravak, zainteresiran za izgradnju LNG terminala u Omi{lju, `eli u}i u trgova~ko dru{tvo Adria LNG te si time osigurati 1 mlrd m3 plina godi{nje. Kako je najavio, postoji i mogu}nost izgradnje plinske elektrane na LNG terminalu. U prijenosnoj djelatnosti, u pripremi je izgradnja dva prijenosna voda: dalekovoda 2x400 kV Ernestinovo-Pecs (Ma|arska) te 400 kV podmorskog kabela Hrvatska-Italija.

U sve ove strate{ke elektroenergetske objekte se od 2006. do 2012. godine planira ulo`iti 1.958.600.000 eura i to 20 posto iz vlastitih sredstava, a ostalo pomo}u kredita i joint venturemodela.

Na novinarski upit o o~ekivanjima u ovoj godini te o mogu}nosti pove}anja cijene elektri~ne energije, I. Mravak je procijenio da rezultati poslovanja, unato~ trendu rasta cijena goriva i nabave elektri~ne energije, ne}e biti ugro`eni. Ipak, obrazlo`io je da }e pozitivne rezultate biti te{ko odr`ati i uz smanjenje tro{kova poslovanja ako hidrolo{ke okolnosti budu lo{e. Pritom je zaklju~io:

- Rastu na{e dobiti doprinijet }e trading i iznajmljivanje vi{ka kapaciteta u podru~ju veza, no sve to mo`e tek kratkotrajno odgoditi tr`i{no prihvatljive cijene.

JAVNOST

Konferencija za novinare u HEP-u

Najavljen sna`an investicijski zamah

I. Mravak je najavio zadr`avanje pozitivnih trendova poslovanja i u ovoj godini

Tatjana Jalu{i}Snimila: Dragica Jurajev~i}

Rezultati poslovanja u 2005. i strate{ke investicije do 2012. - bile su glavne teme presice

Novi proizvodni objektiZa HE Le{}e ugovoreni su:- izrada izvedbenog projekta,- geodetski nadzor na izgradnji,- izvo|enje pripremnih radova na izgradnji,- izrada probnih injekcijskih polja,- izgradnja dalekovoda 110 kV HE Le{}e – HE Gojak

Kod Bloka L u TE-TO Zagreb:- u tijeku su aktivnosti na pripremi lokacije: demonta`a bloka A i izmje{tanje infrastrukture u zoni gra|enja,- u pripremi je izrada natje~ajne dokumentacije za elektromotorni razvod, sustav vo|enja i upravljanja te paket pomo}nih postrojenja,- u 2006. godini planiran je odabir najpovoljnijih ponu|a~a i sklapanje ugovora za preostale paketepostrojenja Bloka L.

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.8

UPRAVA

Najzna~ajnije odluke

Raspore|ena sredstva za stambene potrebe

Uprava HEP-a d.d. je na devetoj sjednici održanoj 7. travnja ove godine u Splitu, donijela odluku o rasporedu sredstava za rješavanje stambenih potreba radnika po društvima, koju objavljujemo u cijelosti.

Na temelju ~lanka 26. i 27. Statuta HEP-a d.d., Uprava Društva je na 9. sjednici održanoj 7. travnja 2006. godine, pod 3. to~kom dnevnog reda: Donošenje Odluke o rasporedu sredstava za rješavanje stambenih potreba radnika po društvima HEP grupe, donijela sljede u

O D L U K Uo rasporedu sredstava za rješavanje stambenih potreba radnika

po društvima HEP grupeI.

Ukupno raspoloživa sredstva za rješavanje stambenih potreba radnika HEP grupe u iznosu od 200 milijuna kn dijele se prema broju radnika pojedinih dru-štava HEP grupe, odnosno organizacijskih jedinica u njihovom sastavu na dan 31. prosinca 2005. godine, tako da niže navedena društva odnosno organiza-cijske jedinice u njihovom sastavu imaju na raspolaganju sljede a sredstva:

DRUŠTVO -ORGANIZACIJSKA JEDINICA

ODOBRENASREDSTVA kn

Broj radnika na 31.12.2005.

1. HEP d.d. 5.746.000 4252. HEP-Proizvodnja d.o.o.2.1 Sjedište 1.162.000 862.2 PP HE Sjever 2.284.000 1692.3 PP HE Zapad 4.529.000 3342.4 PP HE Jug 6.719.000 4982.5 Pogon HE Dubrovnik 959.000 712.6 Pogon TE Sisak 2.704.000 2002.7 Pogon TE Rijeka 1.771.000 1312.8 Pogon TE Plomin 3.298.000 2452.9 Pogon KTE Jertovec 1.460.000 1082.10 Pogon TE-TO Zagreb 3.420.000 2532.11 Pogon EL-TO Zagreb 2.271.000 1682.12 Pogon TE-TO Osijek 1.838.000 1363. HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o.3.1 sjedište 1.581.000 1173.2 Prijenosno podru~je Zagreb 4.569.000 3383.3 Prijenosno podru~je Osijek 3.096.000 2293.4 Prijenosno podru~je Rijeka 3.217.000 2353.5 Prijenosno podru~je Split 3.907.000 2894. HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.4.1 sjedište 624.000 494.2 DP Elektra Zagreb 20.969.000 15514.3 DP Elektra Zabok 4.650.000 3444.4 DP Elektra Varaždin 4.312.000 3184.5 DP Elektra ^akovec 2.474.000 1834.6 DP Elektra Koprivnica 3.596.000 2664.7 DP Elektra Bjelovar 3.677.000 2724.8 DP Elektra Križ 5.421.000 4004.9 DP Elektra Vinkovci 4.434.000 3284.10 DP Elektroslavonija Osijek 10.981.000 8134.11 DP Elektra Slavonski Brod 3.785.000 2804.12 DP Elektroistra Pula 8.368.000 6194.13 DP Elektroprimorje Rijeka 11.018.000 8154.14 DP Elektrodalmacija Split 17.954.000 13264.15 DP Elektra Zadar 6.070.000 4494.16 DP Elektra Šibenik 5.854.000 4334.17 DP Elektrolika Gospi 3.893.000 2884.18 DP Elektrojug Dubrovnik 3.542.000 2624.19 DP Elektra Karlovac 5.962.000 4414.20 DP Elektra Sisak 5.394.000 3994.21 DP Elektra Virovitica 2.014.000 1464.22 DP Elektra Požega 2.393.000 1775. HEP-Toplinarstvo d.o.o. Zagreb5.1 Sjedište i pogoni u Zagrebu 4.312.000 3145.2 Pogon Osijek 865.000 646. HEP-Plin d.o.o. Osijek 1.784.000 1327. HEP-ESCO d.o.o. Zagreb 135.000 108. HEP-Buško Blato d.o.o. 567.000 429. Toplinarstvo Sisak d.o.o. 54.000 410. APO d.o.o. Zagreb 270.000 20

Zadužuje se Direkcija za pravne, kadrovske i op e poslove da osigura provo|enje ove Odluke i koordinira raspisivanje i provo|enje natje~aja za dodjelu stambe-nih kredita radnicima u društvima HEP grupe.

III.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Na istoj sjednici, Uprava je prihvatila Izvješ e Direkcije za ekonom-ske poslove o poslovanju HEP grupe u razdoblju sije~anj – prosinac 2005. godine, a Izvješ e je proslije|eno Nadzornom odboru Društva.

(RE)ORGANIZACIJA HEP OPERATORA DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVANa 10. sjednici održanoj 18. travnja o.g., Uprava je dala suglasnost Nadzornom odboru HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o. da prihvati Prijedlog pravil-nika o radu i Prijedlog pravilnika o organizaciji i sistematizaciji HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Odlukom je odre|en po~etak primjene ta dva pravilnika - 1. lipnja 2006. godine.Uprava je razmotrila prijedloge Vlade Republike Hrvatske i suglasila se s Prijed-logom odluke o pokretanju postupka za sklapanje ugovora o jamstvu za Projekt toplinarstvo, izme|u Republike Hrvatske i Me|unarodne banke za obnovu i razvoj i Prijedlogom zaklju~ka o pokretanju aktivnosti na pripremi strategije razvoja sektora toplinarstva u Republici Hrvatskoj. Takav Zaklju~ak Uprave proslije|en je za Vladu Republike Hrvatske preko Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

OSNOVAN TIM ZA PRIPREMU POSTUPKA IZDVAJANJA HROTE d.o.o. IZ HEP GRUPEUprava je svoju 11. sjednicu održala 27. travnja o.g. Prihva eno Izvješ e Direkcije za ekonomske poslove o poslovanju HEP grupe u prva dva mjeseca ove godine, proslije|eno je Nadzornom odboru.Uprava je prihvatila informaciju Direkcije za ekonomske poslove i Sektora HEP Trade o Projekciji konsolidiranog gospodarskog plana HEP grupe za 2007. godinu i Projekciji elektroenergetske bilance za 2007. godinu. Zadužila je Direkciju za ekonomske poslove, Sektor HEP Trade i Tim za rješavanje neriješenih me|usobnih odnosa sa Elektroprivredom Srbije i Crne Gore, da u roku od 14 dana pripreme izvješ e o stanju odnosa HEP grupe sa spomenutom Elektroprivredom.Temeljem suglasnosti ~lanova, Uprava je ovlastila Predsjednika i ~lana Uprave za proizvodnju da potpišu Ugovor s INA d.d. Zagreb o kupoprodaji 400 tisu a tona loživog ulja u ovoj godini za potrebe rada termoelektrana.Nakon prihva anja Izvješ a o stanju projekata HE Leš e i Bloka L u TE-TO Zagreb na dan 31. ožujka 2006. godine te informacije o Izvješ u Državnog ureda za revi-ziju o obavljenoj reviziji financijskih izvješ a i poslovanja HEP-a za 2003. i 2004. godinu, Uprava je donijela Odluku o osnivanju Tima za pripremu postupka izdva-janja Hrvatskog operatora tržišta energije d.o.o. iz HEP grupe, kao i definiranje budu ih odnosa izme|u HEP-a i HROTE-a posebno u pravnom, ekonomskom i informati~kom dijelu poslovanja HROTE-a.Za voditelja Tima Uprava je imenovala Lea Preleca te ~lanove: Tatjanu Popovac, dipl. iur. (HROTE), mr. sc. Branimira Deli a (HEP d.d., SPI), \uru Raj~evi a, dipl. iur. (HEP d.d., Direkcija za pravne, kadrovske i op e poslove, Sektor za pravne po-slove), Nadu Pupi -Bakra~, dipl. oec. (HEP d.d., Direkcija za ekonomske poslove, Sektor za ra~unovodstvo), Zvonka Bošnjaka, dipl. ing. (HEP Operator prijenosnog sustava, Sektor za informacijsko-komunikacijske tehnologije) i Dragutina Dvor-skog, dipl. oec. (HEP Operator prijenosnog sustava, Sektor za ekonomske, pravne i kadrovske poslove). Uprava je zadužila Tim da joj do najkasnije 15. lipnja 2006. godine dostavi prijedlog postupka izdvajanja HROTE-a iz HEP grupe.Na tom sastanku Uprava je prihvatila informaciju o rješavanju južnog dijela hrvatskog elektroenergetskog sustava, kao i plan rada na izradi potrebne doku-mentacije za pripremu izgradnje TS Plat i TS Sr| te pripadnih raspleta vodova.

(Ur.)

Nadzorni odborNa 18. sjednici odr`anoj 5. travnja o.g., Nadzorni odbor Hrvatske

elektroprivrede d.d. prihvatio je Izvje{}e o stanju potra`ivanja za elektri~nu i toplinsku energiju, plin, usluge i ostalo na dan 30. studenog 2005. godine, kao i Izvje{}e o poslovanju HEP grupe u razdoblju od 1. sije~nja do 30. studenog 2005. godine. Jednako tako, prihvatio je Informaciju o rezultatima poslovanja (nerevidirani podaci) HEP grupe u 2005. godini.

Nadzorni odbor donio je Odluku kojom je Upravi dao suglasnost za prolongiranje kratkoro~nog revolving kredita kod CITIBANK ZRT iz Budimpe{te, odredio uvjete i ovlastio Predsjednika Uprave da potpi{e Aneks Ugovoru.

Na toj sjednici, donio je Odluku o popisu nematerijalne i materijalne imovine obavljenog sa stanjem na dan 31. listopada 2005. godine u HEP-u d.d. te Odluku o redovnom godi{njem popisu sredstava potra`ivanja i obveza na dan 31. prosinca 2005. godine u HEP-u d.d.

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 9

POSLOVNA PRAKSA

Prvo integralno gradsko rje{enje - u Splitu Marica @aneti} Malenica

Nakon sjednice Uprave HEP-a, koja je održana u Splitu, ~lanovi Uprave razgledali su najzna~ajniji objekt programa Split – TS 110/20(10) kV Dobri

Uprava u Splitu

Uprava HEP-a odlu~ila je svoju 9. sjednicu preseliti u toplije krajeve, to~nije u Split. Sunce je tog 7. travnja o.g. bilo vrlo dare`ljivo, {to je mo`da utjecalo i na odluke koje je Uprava donijela na ovoj dislociranoj proljetnoj sjednici.

Nakon sjednice odr`ane u prostorijama DP Elektrodalmacija, svi ~lanovi Uprave su uz direktora HEP Proizvodnje @eljka Dori}a, direktora Direkcije za ekonomske poslove Antu Matijevi}a i splitske doma}ine - Renata Prki}a, direktora DP Elektrodalmacija, @eljka Kljakovi}a Ga{pi}a, direktora PP HE Jug i Marka Lovri}a, direktora PrP-a Split - obi{li su nedavno dovr{eno postrojenje TS Dobri. To je bila i dobra prigoda da se u novom objektu, koji je prije po~etka gradnje podigao puno pra{ine i posebno burne reakcije stanara susjednih zgrada, na{i ~elnici su~ele s predstavnicima lokalnih medija.

SPLIT DESETLJE]IMA VISIO NA JEDNOJ @ICI

Predsjednik Uprave mr.sc. Ivan Mravak iscrpno je brojnim novinarima opisao stupanj dovr{enosti radova na pojedinim objektima iz Programa Split, prvog i do sada najopse`nijeg projekta na gradskoj razini, koji }e omogu}iti integralno rje{enje za splitsko podru~je. Ukupna vrijednost ovih radova iznosi 215 milijuna kuna, a ako se u taj iznos uklju~e i zahvati u proizvodnim objektima na podru~ju Dalmacije - prvenstveno u revitalizaciju HE Zaku~ac - onda to iznosi pribli`no 350 milijuna kuna. Splitski primjer slijedit }e Rijeka s pomakom od godinu dana, a ta ulaganja }e iznositi pribli`no 200 milijuna kuna.

Potro{nja elektri~ne energije u Hrvatskoj raste prema stopi od 3,8 posto, a u priobalju znatno vi{e. Konkretno u Splitu, stopa potro{nje godi{nje raste vi{e od 6 posto. Taj iznadprosje~an porast, s jedne strane te lo{a i nesigurna elektroenergetska mre`a, s druge strane - godinama su slali S.O.S. signale iz grada pod Marjanom. Split je, doslovce, visio na jednoj napojnoj to~ki, TS 110 kV Su}idar. U slu~aju njezinog ispada iz pogona, ~itav Split ostajao bi bez napajanja. Druga boljka Grada bila je gradska mre`a neodgovaraju}eg 35 kV napona, koji je pokrivao ~itav splitski poluotok preko TS Dobri te zastarjele kabelske veze i nedovoljan broj zamjenskih vodova. Podizgra|ena mre`a nije izdr`avala tako velika optere}enja pa su posljednjih godina bili ~esti prekidi napajanja, kako u vrijeme zimskih {pica, tako i u ljetno doba zbog zna~ajnog pove}anja potro{nje u turisti~koj sezoni. Zbog toga je za popravljanje elektroenergetskih okolnosti prije dvije godine pokrenut ambiciozni projekt izgradnje i rekonstrukcije postrojenja, poznat kao Program Split:

- Ovo je prvi tako opse`an gradski program pa mo`emo re}i da je Split prvi dobio integralno rje{enje. Kako je rije~ o dvostranom napajanju, uredno napajanje splitskih kupaca vi{e ne}e ovisiti samo o jednostrano povezanoj TS Su}idar. Radove su u cijelosti obavili doma}i izvoditelji, a i ugra|ena

je hrvatska oprema, s iznimkom kabela 110 kV, koji se kod nas ne proizvodi. Svi radovi izvedeni su uz redoviti pogon bez zna~ajnijeg prekida u opskrbi. Svi ovi objekti su sada u probnom radu, osim veze TS Dobri – TS Ka{tela, {to se planira pustiti u probni rad idu}i tjedan, rekao je I. Mravak.

Novinari su, kao {to se i o~ekivalo, postavili ono neizbje`no pitanje o zra~enju, oko kojeg su se i lomila koplja prije po~etka izgradnje TS Dobri u sredi{tu Splita. ^lan Uprave HEP-a za prijenos mr.sc. Ivica Toljan podsjetio je novinare na ~injenicu da se u okviru elitnog zagreba~kog hotela Sheraton tako|er nalazi objekt jednakih obilje`ja, kao i na ~injenicu da }e se u neposrednoj blizini TS 400/220/110 kV @erjavinec trajno nastaniti njena posada.

- Gra|ani ne trebaju biti zabrinuti, {to }e potvrditi i mjerenja koja }e biti obavljena tijekom ovog mjeseca. Program Split imat }e veliki zna~aj za Split i njegovu okolicu i raduje nas da }e sigurna opskrba doprinijeti op}em boljitku ovog kraja.

Mladen Jeli}, rukovoditelj Odjela za izgradnju Split, Sektora za izgradnju i investicije HEP Operatora prijenosnog sustava, objasnio je kako je ve}i dio mjerenja ve} proveden, a da }e se za TS 110/20(10) kV Dobri to obaviti do kraja travnja.

- Dosada{nji rezultati istra`ivanja pokazuju da zra~enja iznose pribli`no deset posto od dopu{tenih veli~ina.

TS DOBRI – SUSRETNI OBJEKT PRIJENOSA I DISTRIBUCIJE

Gra|evinski radovi, koji su ozna~ili i po~etak ostvarenja prve etape Programa Split, zapo~eli su u o`ujku 2004. godine otvaranjem gradili{ta na pro{irenju TS 110/35 kV Vrboran. Oni su na izgradnji TS 110/20(10) kV Dobri, susretnog objekta prijenosai distribucije, zapo~eli 20. travnja 2004. godine, s tim da je 10. o`ujka te godine stavljena u pogon privremena transformacija 35/10 kV, kao preduvjet za izgradnju TS Dobri.

Tijekom dvogodi{nje realizacije Programa Split, izgra|eno je ili rekonstruirano ~ak deset prijenosnih i distribucijskih objekata. Ukupno je polo`eno 45 kilometara podzemnog i osam kilometara podmorskog 110 kV kabela te 25 kilometara podzemnog kabela 20 kV. Krajem 2005. godine, svi radovi na najzna~ajnijem objektu - TS 110/10 kV Dobri, bili su dovr{eni. Nakon internog pregleda i pregleda elektroenergetske inspekcije, ovaj objekt je 21. prosinca 2005. pu{ten u probni rad. Tehni~ki pregled obavljen je 17. o`ujka 2006. godine, uz mi{ljenje da se mo`e izdati privremena uporabna dozvola koju }e nakon obavljenih obveznih mjerenja buke, elektromagnetskih polja i elektromagnetske kompatibilnosti zamijeniti trajna. Uvjet za ta mjerenja je isklju~enje iz pogona privremene TS 35/10 kV.

I na ostalih devet objekata prve faze zavr{eni su svi radovi te provedeni interni pregledi, kao i pregledi elektroenergetske inspekcije.

PU[TANJE U PROBNI RAD OBJEKATA PRVE FAZE PROGRAMA SPLIT

TS (220)/110/35 kV Vrboran (prijenosni dio) - rekonstrukcija:

• Od 26. listopada do 22. studenog 2005. godine pu{tena su u probni rad pojedina polja, sukladno dinamici ulaska u pogon kabela 110 kV

• 28. o`ujka 2006. godine proveden tehni~ki pregled uz mi{ljenje da se mo`e izdati privremena uporabna dozvola.

TS 110/35/10 kV Su}idar (prijenosni dio) – rekonstrukcija:

• Od 3. do 17. prosinca 2005. godine, prema dinamici ulaska u pogon 110 kV kabela, pojedini dijelovi postrojenja pu{teni su u probni rad

• 4. travnja 2006. godine proveden tehni~ki pregled uz mi{ljenje da se mo`e izdati uporabna dozvola

TS 110/35 kV Ka{tela (prijenosni dio) – rekonstrukcija:

• 11. travnja 2006. godine u probni rad pu{teno vodno polje 110 kV Dobri

TS 110/10 kV Split 3 (distribucijski dio) – rekonstrukcija:

• Od 26. listopada do 22. studenog 2005. godine pojedini dijelovi postrojenja pu{teni u probni rad prema dinamici ulaska u pogon kabela 110 kV

KB 2 x 110 kV Vrboran – Pujanke (prijenos) – izgradnja:

• Od 3. do 17. studenog 2005. godine kabelske veze pu{tene u probni rad

• 30. o`ujka 2006. godine proveden tehni~ki pregled uz mi{ljenje da se mo`e izdati uporabna dozvola

KB 2 x 110 kV Vrboran – Split 3 (distribucija) – izgradnja:

• Od 26. listopada do 22. studenog 2005. godine pojedine kabelske veze pu{tene u probni rad

• 7. travnja 2006. godine proveden tehni~ki pregled uz mi{ljenje da se mo`e izdati uporabna dozvola

KB 110 kV Su}idar – Dobri (prijenos) – izgradnja:• 21. prosinca 2005. godine kabelska veza

pu{tena u probni rad• 16. o`ujka 2006. godine proveden tehni~ki

pregled uz mi{ljenje da se mo`e izdati privremena uporabna dozvola

KB 110 kV Dobri – Ka{tela (prijenos) – izgradnja:• 11. travnja 2006. godine 110 kV kabelska

veza pu{tena u probni rad• tehni~ki pregled planiran je za drugu

polovicu svibnja 2006. godine.Rasplet kabela 20(10) kV (distribucija)

– izgradnja:• Nakon priklju~enja na TS 110/10(20)

kV Dobri i ulaska u pogon kabela 20(10) kV prve etape, u idu}ih mjesec dana isklju~it }e se iz pogona privremena TS 35/10 kV Dobri.

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.10

U organizaciji USEA (United States Energy Association), uz financijsku potporu USAID-a (United States Agency for International Development), od 19. do 25. travnja o.g. realizirana je druga uzvratna posjeta hrvatske delegacije SAD-u. U delegaciji su bili pomo}nik ministra za energetiku i rudarstvo iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva Republike Hrvatske dr.sc. @eljko Tom{i}, predsjednik Upravnog vije}a Hrvatske regulatorne agencije (HERA) Tomo Gali}, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. mr.sc. Ivan Mravak, ~lanovi Uprave HEP-a mr.sc. Ivica Toljan i Velimir Lovri}, direktor Hrvatskog operatora tr`i{ta energije d.o.o. Leo Prelec i Silvio Brki} iz Sektora za razvoj i institucijsku suradnju HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o.

PJM – NAJVE]I OD PET REGIONALNIH PRIJENOSNIH ORGANIZACIJA U SAD-u

Tijekom boravka u Philadelphii (savezna dr`ava Pennsylvania), delegacija je posjetila PJM (Pennsylvania-Jersey-Maryland), najve}i RTO (Regional Transmission Organisation) od pet regionalnih prijenosnih organizacija u SAD-u.

Doma}in iz PJM-a John W.Gdowik, direktor za odnose s ~lanovima PJM-a, predstavio je hrvatskim predstavnicima osnovne organizacijske i funkcionalne zna~ajke PJM-a, uz kratak pregled povijesti na~ina rada, {irenja na nove ~lanice i interakcije s tr`i{nim sudionicima.

PJM je odgovoran za siguran i pouzdan rad prijenosne mre`e na teritoriju koji obuhva}a 14 saveznih dr`ava i 51 milijun stanovnika, uz vr{no optere}enje od pribli`no 134.000 MW te godi{nju potro{nju od 728.000 GWh.

Pritom je prikazan na~in odre|ivanja tr`i{ne cijene elektri~ne energije na tr`i{tu za dan unaprijed (Day Ahead Market), uz obja{njenje razlike u na~inu odre|ivanja cijene za slu~aj sa i bez zagu{enja prijenosne mre`e (zagu{enje utje~e na kona~nu cijenu elektri~ne energije).

Bitno je naglasiti da je PJM pod izravnom ovla{}u FERC-a (Federal Energy REgulatory Commisssion – federalne regulatorne energetske komisije).

S obzirom na broj ~lanica PJM-a (vi{e od 390) i tendenciju pove}anja toga broja, mo`e se utvrditi da je PJM dokazao mogu}nost uspje{nog uvo|enja tr`i{ta elektri~ne energije, zadovoljavaju}i istodobno sigurnosne kriterije rada prijenosnog sustava PJM-a.

EXELON POWER TEAM OPTIMIRA EXELON-ov PROIZVODNI PARK

Potom je uslijedio posjet tvrtki Exelon Power Team sa sjedi{tem u blizini Philadelphie, kao jedne od kompanija unutar Exelon korporacije.

Exelon korporacija, sa sjedi{tem u Chicagu, jedna je od najuspje{nijih energetskih kompanija u SAD-u. Nastala je 2000. godine spajanjem poduze}a ComEd (Chicago) i PECO (Philadephia) te danas, uz velike poslovne transakcije na veleprodajnom tr`i{tu, opskrbljuje u maloprodaji pet milijuna kupaca elektri~ne energije i pribli`no 400.000 kupaca plina.

Na raspolaganju imaju bogat i raznovrstan proizvodni park (uz visoki udjel nuklearne energije), dobro raspore|en po pojedinim opskrbnim podru~jima SAD-a.

Uloga Exelon Power Team-a je optimirati Exelon-ov proizvodni park za ostvarenje maksimalne dobiti. U tom smislu imaju tehnolo{ki visoko razvijen trading floor i visoko stru~ne zaposlenike. Ilustracije radi, iznesen je

SURADNJA

Posjet hrvatske delegacije SAD-u

Sigurnost, tr`i{ni i financijski sustavi trgovanja

Silvio Brki}

sustava), ~ije je sjedi{te smje{teno u blizini Albanya, glavnog grada savezne dr`ave New York.

Tom prigodom, pridru`ila se i druga skupina koja je istodobno boravila u SAD-u - kolege iz HEP-Operatora prijenosnog sustava, odnosno pomo}nik direktora Dru{tva Milan Bobetko, pomo}nik direktora Sektora za informatiku, komunikacije i telekomunikacije mr.sc. Igor Ivankovi} te Neven Baranovi} iz istog Sektora i pomo}nik direktora Sektora za vo|enje elektroenergetskog sustava Marinko Rogi}.

Doma}in sastanka bio je Kenneth M. Klapp iz Ureda za vladine poslove i komunikacije. Tijekom kratkog posjeta iznesena je povijest razvoja prijenosne mre`e New Yorka, organizacijski ustroj nezavisnog operatora sustava u New Yorku (NYISO), na~in rada veleprodajnog tr`i{ta elektri~ne energije s prikazom stanja sa zagu{enjem i bez zagu{enja u prijenosnoj mre`i, kao i potrebni proizvodni i prijenosni kapaciteti i drugo.

Savezna dr`ava New York ima pribli`no 19 milijuna stanovnika, uz godi{nju potro{nju od pribli`no 167.000 GWh te vr{no optere}enje od 32.000 MW. Uz zna~ajni udjel nuklearne energije (28 posto) raspola`u i sa nezanemarivim udjelom hidroenergije (19 posto). Vezano uz provo|enje kupoprodaje elektri~ne energije na veletr`i{tu, za vi{e od 50 posto trguje se na tr`i{tu dan unaprijed, malo manje bilateralnim ugovorima, dok najmanji dio (do 5 posto) trgovanjem u stvarnom vremenu.

Na kraju smo obi{li glavnu kontrolnu prostoriju s odvojenim dijelom za trgovanje elektri~nom energijom dan unaprijed.

NEW YORK STATE PUBLIC SERVICE COMMISSION – PREDSTAVLJENA POJEDINA PODRU^JA RADA

Nakon odlaska predsjednika i ~lanova Uprave HEP-a d.d. za Zagreb, ostatak delegacije uputio se na sastanak s New York State Public Service Commission (Regulatorna komisija savezne dr`ave New York) u sredi{tu grada Albanya.

Nakon pozdravnih rije~i doma}ina, kratke prezentacije odr`ali su direktori zadu`eni za pojedina podru~ja, Mark Reeder, James Gallagher i drugi.

Nakon kratkog sastanka, delegacija je otputovala za Washington D.C.

EDISON ELECTRIC INSTITUTE - DEREGULACIJA ENERGETSKOG SEKTORA SAD-a I NJEN UTJECAJ NA AMERI^KO GOSPODARSTVO

Tijekom jutra, ve}i dio delegacije oti{ao je na sastanak u prostorije Edison Electric Institute (EEI), dok su dr.sc. @eljko Tom{i} i Tomo Gali} oti{li na druge sastanke, sukladno njihovim individualnim rasporedima. Doma}ini u ime EEI-a bili su John Easton, potpredsjednik EEI-a za me|unarodne programe te Matthew T.Hastings, direktor za razvoj me|unarodnog ~lanstva EEI-a.

Tijekom izlaganja, uz uvodni prikaz povijesti deregulacije energetskog sektora SAD-a i njenog utjecaja na ameri~ko gospodarstvo, predstavljene su osnovne djelatnosti EEI-a kao neprofitne organizacije financirane ~lanarinama njegovih ~lanova.

Na kraju posjeta, delegacija je bila upoznata s uvjetima u~lanjenja u EEI, kojim se ostvaruje mogu}nost raspolaganja podacima i know-how iz baze podataka u vlasni{tvu EEI-a.

Hrvatska delegacija s doma}inima iz PJM-a

Predsjednik Uprave HEP-a d.d. mr.sc. Ivan Mravak uru~io je prigodne darove doma}inima iz NYISO-a

primjer dra`bi godi{njih prijenosnih kapaciteta, gdje se postupak dra`be i odobrenja ponuda provodi u vremenu manjem od jedne sekunde (primjer se odnosio na dobivanje financijskih prava na kori{tenje nekog godi{njeg prijenosnog kapaciteta). Za smanjenje rizika poslovanja, kao jednog od temeljnih poslovnih ciljeva, imaju u primjeni osobito visoko razvijene sustave za{tite (primjerice, od naglih i neo~ekivanih poreme}aja cijena primarnih energenata i drugog) i financijske sustave trgovanja.

NEW YORK ISO - ZA VI[E OD 50 POSTO TRGUJE SE NA TR@I[TU DAN UNAPRIJED

Hrvatska delegacija posjetila je i New York ISO (Independent System Operator – nezavisni operator

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 11

U okviru zajedni~kog studijskog putovanja stru~njaka HEP-a, koju su organizirali United States Energy Association (U.S. Member Committtee of the World Energy Council) i Sektor za razvoj i institucionalnu suradnju HEP Operatora prijenosnog sustava, grupa u sastavu Milan Bobetko, Marinko Rogi}, Igor Ivankovi} i Neven Baranovi} posjetila je elektroprivrednu organizaciju AEP (American Electric Power) u Columbus, Ohio i tvrtku GE Energy - EMS Center of Excellence u Melbourne, Florida.

Svrha posjeta AEP-u bila je upoznavanje s djelatnostima operatora prijenosnog sustava, uspostavljenom organizacijom, procedurama, opremljeno{}u dispe~eskih centara te kori{tenim SCADA i EMS (Energy Management System) programskim sustavima.

U EMS Center of Excellence u Melbourne, tvrtka GE prezentirala je svoja najnovija rje{enja za vo|enje elektroenergetskih sustava i rje{enja koja je primijenila u nekim europskim zemljama.

AEP – NAJVE]I PROIZVO\A^ ELEKTRI^NE ENERGIJE I VLASNIK NAJVE]E PRIJENOSNE ELEKTRI^NE MRE@E

AEP (American Electric Power) osnovan je u Columbusu, Ohio prije sto godina. Danas je to jedna od najve}ih elektroprivrednih organizacija u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, sa 19.600 zaposlenika i isporukom elektri~ne energije za vi{e od pet milijuna kupaca u 11 dr`ava. AEP je i najve}i proizvo|a~ elektri~ne energije, vlasnik vi{e proizvodnih jedinica ukupnog kapaciteta od 36.000 MW. Vlasnik je najve}e prijenosne elektri~ne mre`e u SAD-u, s ukupnom duljinom od pribli`no 39.000 milja (pribli`no 63.000 km), a uklju~uje vi{e dalekovoda najvi{e naponske razine 765 kV nego zajedno svi ostali prijenosni sustavi u SAD-u. Prijenosna mre`a podijeljena je u dvije zemljopisno dislocirane zone: AEP zona istok i AEP zona zapad. Nadzor i upravljanje prijenosnom mre`om obavlja se u {est regionalnih upravlja~kih centara (za svaku zonu tri), a za sigurnost rada cijelog sustava brine i odgovaran je dispe~erski centar AEP System Control Centre u Columbusu. Elektroprivredna organizacija AEP djeluje u 11 dr`ava kao AEP Ohio, AEP Texas, Appalachian Power (u dr`avama Virginia, West Virginia i Tennessee), Indiana Michigan Power, Kentucky Power Public Service Company of Oklahoma i Southwestern Electric Power Company (u dr`avama Arkansas, Louisiana i isto~nom dijelu Texasa).

Na{i doma}ini bili su vode}i ljudi AEP Transmission Operations, Timothy Z. Cole, Daniel R. Boezio i Darrell G. Cipriany. Posebno su obradili i predstavili teme koje se odnose na:- organizaciju AEP – Transmission i podatke o prijenosnoj mre`i, - realizaciju projekta izgradnje 765 kV dalekovoda,- pouzdanost prijenosne mre`e,- SCADA programski sustav,- EMS programski sustav,- funkcije operatora prijenosnog sustava, - raspad elektroenergetskog sustava 2003. godine i- na~in prikaza procesnih podataka i vizualizaciju prijenosne mre`e.

AEP i GE Energy

Korisno upoznavanje s novim rje{enjima

Tijekom boravka u Columbusu orgnizirana je i poludnevna posjeta AEP System Control Center.

GE ENERGY – O RAZVOJU NOVIH SCADA I EMS FUNKCIJA ODLU^UJU KORISNICI

GE Energy je jedan od zna~ajnijih svjetskih proizvo|a~a programskih sustava SCADA i EMS (Energy Management System). Proizvod XA/21 instaliran je u vi{e od 100 elektroprivrednih organizacija na svim kontinentima i u radu je ve} vi{e od 4 milijuna sati. GE Energy Centre of excellence u Melbourne, Florida, zapo{ljava danas pribli`no 200 ljudi i to je jedino mjesto gdje se u GE-u obavlja istra`ivanje, razvoj, ispitivanje i integracija programskih SCADA i EMS sustava. Tijekom na{ega boravka, predstavljeno je njihovo standardno rje{enje za vo|enje prijenosne mre`e, a iscrpno nam je prezentirano nekoliko novih proizvoda koji se odnose na vizualizaciju procesnih podataka, kao i novih funkcija koje su na zahtjev korisnika razvijene i implementirane u korisni~ko su~elje. Posebno je nagla{ena dobra i kontinuirana suradnja sa svim korisnicima njihovih proizvoda te osnivanje i djelovanje udru`enja korisnika gdje se odlu~uje o razvoju novih SCADA i EMS funkcija. Na redovnim godi{njim okupljanjima, korisnici predla`u svoje zahtjeve za razvojem novih funkcija, odnosno pro{irenje i pobolj{anje postoje}ih, a prioriteti za realizacije se pridjeljuju na temelju rezultata glasovanja svih korisnika.

Bili smo u prigodi posjetiti i prostorije u kojima se obavljaju integracije i tvorni~ka ispitivanja novih programskih sustava, kao i centar odr`avanja.

POTPUNO ISPUNJENA O^EKIVANJA

Stru~ni posjet AEP-u i GE Energy bila je jako dobro organizirana u svim segmentima i u potpunosti je ispunila sva na{a o~ekivanja. Posebno treba izdvojiti dobar prijem te otvorenost i srda~nost ljudi i u AEP-u i u GE Energy. Odr`ane prezentacije bile su na visokoj profesionalnoj razini te smo bili u prigodi ste}i nova znanja, upoznati se s novim tehnolo{kim rje{enjima

i uspostaviti kontakte sa stru~njacima iz podru~ja ICT i vo|enja prijenosne mre`e. Smatramo da bi takvu suradnju bilo korisno nastaviti i upoznati se detaljno s nekim od prikazanih rje{enja i iskustvenih spoznaja, koje je mogu}e izravno implementirati u HEP Operatoru prijenosnog sustava.

Neven Baranovi}

Stru~njaci HEP Operatora prijenosno sustava prigodom posjeta AEP System Control Center i…

…ispred poslovne zgrade GE Energy

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.12

HEP I KUPCI

Radni skup s predstavnicima potro{a~kih udruga i novinarima o novim podzakonskim aktima

Kona~no jasniji odnosi \ur|a Su{ecSnimio: Darko Alfirev

Vlada Republike Hrvatske je po~etkom velja~e o.g. donijela Op}e uvjete za opskrbu elektri~nom energijom, a po~etkom o`ujka Upravno vije}e Hrvatske energetske regulatorne agencije donijelo je Pravilnik o naknadi za priklju~enje na elektroenergetsku mre`u i za pove}anje priklju~ne snage. Op}i uvjeti stupili su na snagu 1. travnja, a Pravilnik o naknadi za priklju~enje stupit }e na snagu nakon {to Vlada Republike Hrvatske utvrdi jedini~ne cijene za odre|ivanje naknade za priklju~enje na mre`u.

Budu}i da je rije~ o dva najzna~ajnija podzakonska akta kojima su, u odnosu na do tada va`e}e, bitno promijenjeni odnosi izme|u isporu~itelja i kupaca elektri~ne energije u Hrvatskoj, HEP je za predstavnike udruga Hrvatskog saveza udruga za za{titu potro{a~a „Potro{a~“ i novinare koji u Hrvatskoj prate energetiku, organizirao radni skup o ta dva najzna~ajnija akta, koja su uskla|ena s novom elektroenergetskom zakonskom regulativom, prilago|enom europskoj.

Skupu, koji je 11. travnja o.g. organiziran u Nastavno obrazovnom centru u Velikoj, prisustvovali su i dr. sc. @eljko Tom{i}, pomo}nik za energetiku ministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva, Tomo Gali}, predsjednik Upravnog vije}a Hrvatske energetske regulatorne agencije, mr. sc. Ka`imir Vranki}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju, Mi{o Jurkovi}, direktor HEP Operatora distribucijskog sustava i njegov pomo}nik Ante Pavi}, mr. sc. Mladen @unec, direktor HEP Opskrba te Ivan Mrljak, rukovoditelj Slu`be za prodaju i odnose s potro{a~ima DP Elektra Karlovac.

Iz Saveza „Potro{a~“, uz predsjednika mr. sc. Iliju Rkmana bio je nazo~an i Ivica Kova~evi} te predsjednici udruga i dru{tava za za{titu potro{a~a: prof. Stjepan Jagi} iz Vara`dina, Josip Dufeka iz Vukovara, @eljko Martinovi} iz Vinkovaca, Zlatko Poli{anski iz ^akovca, Slavko Trenski iz Gare{nice, Darko Zahirovi} iz Siska (Ante Ti~i} iz Splita ispri~ao se zbog sprije~enosti) te ~lanovi povjerenstava za reklamacije Elektre Kri` Zdravko Andri i Elektre Zagreb Renato Berglec.

HRVATSKA NA DOBROM PUTU IZGRADNJE POLITIKE PRAVA POTRO[A^A

Slavonski doma}ini, Slavko Peri} – direktor DP Elektra Po`ega i Zdenko Mileti} – ravnatelj NOC-a, ukratko su sudionike skupa upoznali s elektroenergetskom slikom po`e{kog podru~ja te s radom NOC-a, usmjerenog obuci zaposlenika HEP-a u primjeni novih tehnologija, osobito u podru~ju rada pod naponom.

Sudionike skupa pozdravio je mr. sc. K. Vranki}, zahvaliv{i @. Tom{i}u i T. Gali}u na spremnosti za prisustvovanjem i meritornom interpretacijom zakonskih i podzakonskih propisa te naglasio:

- Republika Hrvatska na dobrom je putu izgradnje politike prava potro{a~a, sustava koji s HEP-om dijeli odgovornost za hrvatsku energetiku.

K. Vranki} osvrnuo se na izbor mjesta predstavljanja novih propisa - u~ionicu NOC-a, kojim se simboli~no nagla{ava va`nost znanja i potreba da

se odluke donose na temelju informacija, na temelju znanja.

O poslovnim prioritetima HEP Operatora distribucijskog sustava, racionalizaciji poslovanja i investicijskim aktivnostima prisutne je izvijestio M. Jurkovi}. [to se ti~e komunikacije s kupcima, spomenuo je Infocentar u sjedi{tu DP Elektra Zagreb i najavio otvaranje u drugim sredi{tima te zahvalio „Potro{a~u“ na javno iznesenim pohvalama rada 21 povjerenstva za reklamacije kupaca.

- Kupci i potro{a~ke udruge mogu biti zadovoljni sa zakonskim rje{enjima, jer su jasnije definirana prava i obveze, poru~io je M. Jurkovi}.

T. Gali}, koji je od po~etka aktivno sudjelovao u izradi spomenuta dva podzakonska akta, upoznao je nazo~ne da je u njihovoj dvogodi{njoj izradi sudjelovalo mnogo stru~njaka – iz HEP-a, instituta, fakulteta. Tijekom tog slo`enog i zahtjevnog posla, ostvarena je dobra suradnja s udrugama potro{a~a, a odr`ane su i dvije javne rasprave.

- HERA je zadu`ena za za{titu kupaca i HEP-a i nije uvijek jednostavno uravnote`iti takve interese, odnosno utvrditi rje{enja prihvatljiva i za kupce i za elektroenergetski sustav i njegove objekte, ocijenio je T. Gali}.

Uz zahvalu HEP-u {to je organizirao ovakav skup, @. Tom{i} je napomenuo da su Op}i uvjeti jedan od temeljnih akata koji je uskla|en sa novom zakonskom regulativom.

- Pri kraju smo s izradom cjelokupne regulative, objavljena su i Mre`na pravila i preostaje jo{ dono{enje tr`i{nih pravila. Time bi se zaokru`io zakonski okvir i omogu}ilo poslovanje u reguliranim uvjetima, izvijestio je @. Tom{i}.

U daljnjem izlaganju spomenuo je osnovne ciljeve poput uskla|ivanja s novim energetskim zakonima i direktivama EU, stvaranja preduvjeta za otvaranje tr`i{ta elektri~ne energije, preciznijeg definiranja odnosa, urednijeg su~elja mre`e i kupaca, omogu}avanja standardiziranja kvalitete elektri~ne energije… Pritom je skrenuo pozornost da su, uva`avanjem prava kupaca, svi u ravnopravnom polo`aju. [tite se njihovi interesi, ali ih treba informirati i upoznavati s njihovim pravima.

- Op}i uvjeti su kvalitetan kompromis izme|u dvije strane, naglasio je @. Tom{i}.

Najavio je razradu sustava o brizi za socijalno ugro`ene kupce, ali ne kroz tzv. socijalne tarife, o ~emu je izrada studije u tijeku. Ovom prigodom je na suradnju pozvao predstavnike potro{a~a, jer najva`nije je odrediti koji su to siroma{ni kupci kojima se mora pomo}i.

PRI^A S POTRO[A^IMA TEK ZAPO^INJE

- Pred nama je nimalo jednostavna zada}a koju zajedni~ki trebaju provesti HEP, HERA, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva, „Potro{a~“ i mediji. Za{to? U dijelu edukacije potro{a~a, koji mora biti aktivni gra|anin i izboriti se za svoju ulogu, ne samo na tr`i{tu, nego na javnoj sceni, moramo provesti obrazovnu i medijsku kampanju o Zakonu o energiji, Zakonu o za{titi potro{a~a i Zakonu o obveznim odnosima. Primjerice, u Op}im uvjetima, u pojmovniku

je ~ak 40 pojmova?! Stoga zahvaljujem HEP-u {to je organizirao ovaj skup, a pri~a s potro{a~ima tek zapo~inje, poru~io je I. Rkman.

Osvrnuo se na sudioni~ku demokraciju (~lanak 47. Ustava EU), koja se provodi u Hrvatskoj prije nego su i stare ~lanice EU ratificirale Ustav. HEP je, primjerice, sudioni~ku demokraciju zapo~eo primjenjivati 8. rujna 2003. godine, pristav{i ustrojiti povjerenstva koja }e rje{avati reklamacije potro{a~a. Pritom je naglasio va`nost dijaloga, jer }e se jedino kroz dijalog omogu}iti razumijevanje propisa kako bi se na najlak{i na~in mogli provoditi u praksi.

- Moramo nau~iti potro{a~e o onomu {to govore ova dva pravilnika i tri spomenuta zakona, zaklju~io je I. Rkman.

VLASNI[TVO I UGOVOR – DVA TEMELJNA NA^ELA

Odredbe Op}ih uvjeta predstavio je I. Mrljak. Dva su najva`nija na~ela - vlasni{tvo i ugovor,

koji obvezuje obje strane, naglasio je I. Mrljak. Zapravo, sve se rje{ava ugovorima. Primjerice, ugovor o opskrbi i kori{tenju mre`e tarifnih kupaca sklapa se za svako, za vi{e ili za sva mjerna mjesta (ako ima pet mjernih mjesta – sklapa se jedan ugovor za pet obra~unskih mjesta).

Novost je obra~un i naplata zajedni~ke potro{nje. Naime, sklapa se ugovor o opskrbi i kori{tenju mre`e s predstavnikom suvlasnika, a ra~un se ispostavlja predstavniku suvlasnika ili pojedinom suvlasniku (za njegovo mjerno mjesto), s tim da se raspodjeljuje prema kriterijima suvlasnika.

- Svakog novog vlasnika treba upoznati s odredbama koje reguliraju promjenu vlasni{tva. Naime, stari vlasnik raskida ugovor u roku od 30 dana, a novi vlasnik zaklju~uje ugovor u roku od 30 dana od dana promjene vlasni{tva. Ako stari vlasnik nije otkazao ugovor, novi vlasnik mo`e zaklju~iti ugovor nakon 30 dana, ali s danom zadnjeg obra~una. Osim toga, nakon raskida ugovora, ako prigodom o~itanja ne postoji novi vlasnik provodi se isklju~enje, upozorio je I. Mrljak.

Nadalje se osvrnuo na dio kojim se {titi HEP, a rije~ o ustupanju (prijenosu) ugovora, kojim vlasnik prava i obveze prenosi na primatelja. Sklapa se ugovor o ustupanju (prema Zakonu o obveznim odnosima ugovor o prijenosu), a opskrbljiva~ ustupatelju i primatelju daje suglasnost, uz uvjet da su izmirene obveze i ovjerena izjava o solidarnom podmirenju budu}ih nov~anih obveza.

Spomenimo i odredbe koje reguliraju da su u slu~aju smrti fizi~ke osobe, pravni slijednici o tomu du`ni obavijestiti opskrbljiva~a, koji mo`e nastaviti opskrbu – privremeno, uz uvjet da je sve uredno pla}eno. Ako postoji dokaz o vlasni{tvu, pravni sljednik mo`e zaklju~iti novi ugovor, a ako vlasni{tvo nije utvr|eno, posjednik mo`e zaklju~iti ugovor na odre|eno vrijeme.

NESTANDARDNA USLUGA SE PLA]A

Od brojnih novosti, I. Mrljak je spomenuo da je obveza opskrbljiva~a jedanput godi{nje kupcu dostaviti podatke o zna~ajkama kori{tenja elektri~ne energije i utjecaju na okoli{ izvora elektri~ne energije,

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 13

Pozivu HEP-a odazvali su se brojni predsjednici udruga potro{a~a iz Vara`dina, Vukovara, Vinkovaca, ^akovca, Siska, Gare{nice, Zagreba

koji je koristio za opskrbu kupaca. Operator je du`an u roku od 72 sata utvrditi i u najkra}em mogu}em roku otkloniti kvar, a o~itanje u kategoriji ku}anstvo mogu provoditi slu`bene osobe uz predo~enje slu`bene iskaznice od 8 do 20 sati, svih dana u tjednu. Me|utim, o~itanja i obra~un koji nisu obuhva}eni standardnom uslugom su nestandardna usluga koju kupac mora platiti.

[to se ti~e pla}anja ra~una za potro{enu elektri~nu energiju – vi{e nema za{ti}enih kupaca. Naime, nepla}ene dvije uzastopne mjese~ne nov~ane obveze, kako se sada naziva mjese~na rata, odnosno obrok, ili bilo koje tri u {est mjeseci za kupca zna~i pla}anje unaprijed ili osiguranje pla}anja ili ugradnju pretplatnog brojila za godinu dana. Ako to kupac ne prihvati, bit }e isklju~en iz mre`e.

Na kraju, iz izlaganja I. Mrljaka o Op}im uvjetima izdvojimo obvezu ODS-a da kupcu naknadi {tetu nastalu zbog nekvalitetne opskrbe, ako mu bez opravdanog razloga obustavi isporuku, ako mu o{teti objekt ili instalacije zbog namjernog ili grubog neopreza…

- Kupcu se ne jam~i napajanje bez prekida, jer to ne mo`e zajam~iti nitko u svijetu – previ{e bi bilo skupo, zaklju~io je I. Mrljak.

NAKNADA ZA PRIKLJU^ENJE I ZA KORI[TENJE MRE@E OMOGU]UJE RAZVOJ MRE@E

A. Pavi}, koji je prisutne upoznao s najva`nijim odredbama Pravilnika o naknadama za priklju~enje na elektroenergetsku mre`u i za pove}anje priklju~ne snage, naglasio je da ovi i podzakonski akti koji }e biti doneseni do kraja 2006. godine zna~e prekretnicu u regulativi. Osvrnuo se na proteklo razdoblje kada propisi nisu kvalitetno regulirali odnose izme|u

kupaca i opskrbljiva~a zbog ~ega je bilo puno sporova, koje je ~esto rje{avao Ustavni sud. Dono{enjem paketaenergetskih zakona i njihovom promjenom u smislu prilagodbe europskim propisima, stvorena je nova platforma za podzakonske akte.

Pravilnik je utemeljen na na~elima razvidnosti i nepristranosti; naknadu za priklju~enje pla}a novi korisnik mre`e u postupku stjecanja prava priklju~enja ili postoje}i korisnik za pove}anje priklju~ne snage; naknada je razmjerna priklju~noj snazi, naponskoj razini mre`e, uvjetima u mre`i na koju se priklju~uje i posebnim zahtjevima korisnika; na~in izra~una mora biti jednostavan; sastavnice naknade za priklju~enje prepoznatljive; Pravilnik sveobuhvatan za sve vrste i zahtjeve korisnika.

A. Pavi} se posebno osvrnuo na ~lanak 7, kojim je regulirana izgradnja novih i/ili rekonstrukcija postoje}ih dijelova mre`e, {to se financira dijelom iz naknade za priklju~enje i dijelom iz naknade za kori{tenje mre`e, {to }e omogu}iti primjereni razvoj mre`e. Skrenuo je pozornost na obvezu Operatora za kori{tenje tipske opreme i tipskih tehni~kih rje{enja te na priklju~enje kupaca u posebnoj zoni – ako ima vi{e kupaca, cijena }e biti ni`a.

– Zajam~en je pravi~an i objektivan pristup u raspodjeli financijskih obveza izme|u novih kupaca i operatora u ime postoje}ih i budu}ih kupaca i prema vlastitoj koristi, a izra~un stvarnih tro{kova temelji se na razvidnim, tr`i{nim i objektivnim cijenama rada, roba i usluga, naglasio je A. Pavi}.

U PRAKSI JE POTREBNA SURADNJA

Nakon prezentacija, bilo je puno pitanja predstavnika potro{a~a, vezanih za konkretne pote{ko}e s kojima im se, tra`e}i pomo}, obra}aju

kupci. Primjerice, {to }e biti ako netko ne pla}a zajedni~ku potro{nju kada ne postoje kaznene mjere; kako }e vlasnik koji iznajmljuje poslovne prostore imati uvid u stanje s potro{njom i naplatom elektri~ne energije; {to }e biti sa sljednicima umrle fizi~ke osobe ako nemaju dokaz o vlasni{tvu; kako }e se postupiti prema kupcu ako se ustanovi mehani~ki kvar na brojilu, a nije u ku}i boravio nekoliko mjeseci…

Dogovoreno je da ta i brojna druga pitanja udruge potro{a~a upute HEP Operatoru distribucijskog sustava, kako bi se odgovori/rje{enja mogli ugraditi u provedbeni naputak.

Izlaganja popra}ena primjerima iz prakse i rasprave o konkretnim problema, te{ko i suhoparno {tivo Op}ih uvjeta i Pravilnika o priklju~enju u~inili su zanimljivim, jer doista je rije~ – kako je to rekao I. Mrljak – o Bibliji za kupca i opskrbljiva~a. Sigurno je da }e se svi sudionici u tom odnosu morati zalo`iti za primjerenu edukaciju, kori{tenjem svih raspolo`ivih oblika – stru~nih i medijskih.

Dakako, najva`nije je dobro educirati zaposlenike HEP-a, odnosno one koji svakodnevno komuniciraju s kupcima, kako bi im mogli davati kompetentna i razumljiva obja{njenja.

Predstavnicima udruga potro{a~a okupljenima na ovom radnom skupu, Sonja Boji} iz Sektora za razvoj predstavila je upravljanje znanjem u HEP grupi, Z. Mileti} im je predstavio ustanovu NOC Velika, a s tehnologijom rada pod naponom upoznao ih je Vladimir Caha iz NOC-a Velika. Nakon {to je S. Peri} govorio o radu pod naponom u praksi, sudionici radnog skupa posjetili su laboratorij, gdje im je predstavljeno ispitivanje sigurnosti opreme za rad pod naponom.

@. Tom{i}: Op}i uvjeti su kvalitetan kompromis izme|u dvije strane

T. Gali}: HERA je zadu`ena za za{titu kupaca i HEP-a i nije uvijek jednostavno uravnote`iti takve interese

K. Vranki}: Republika Hrvatska na dobrom je putu izgradnje politike prava potro{a~a, sustava koji s HEP-om dijeli odgovornost za hrvatsku energetiku

Kupci i potro{a~ke udruge mogu biti zadovoljni sa zakonskim rje{enjima, jer su jasnije definirana prava i obveze, poru~io je M. Jurkovi}

I. Rkman: pred nama je nimalo jednostavna zada}a koju zajedni~ki trebaju provesti HEP, HERA, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva, „Potro{a~“ i mediji, jer pri~a s potro{a~ima tek po~inje

I. Mrljak: Op}i uvjet i Pravilnik o priklju~enju su Biblija za kupca i opskrbljiva~a

Ovi i podzakonski akti koji }e biti doneseni do kraja 2006. godine zna~e prekretnicu u regulativi, najavio je A. Pavi}

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.14

SURADNJA

Ratna {kola Ban Josip Jela~i} ponovno posjetila HEP

Petog travnja o.g., Hrvatska elektroprivreda je po drugi put bila doma}in susretu s polaznicima i predava~ima Ratne {kole Ban Josip Jela~i}, vojne {kole u Republici Hrvatskoj za {kolovanje ~asnika s najvi{im ~inovima iz oru`anih snaga Republike Hrvatske i iz inozemstva. Tom su im prigodom potanko predo~eni organizacija i zna~aj za cijelu dr`avu jedne od najve}ih tvrtki u Hrvatskoj - Hrvatske elektroprivrede.

Ovom susretu u sjedi{tu HEP-a nazo~ili su predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak i ~lanovi Uprave mr.sc. Ivica Toljan, Velimir Lovri} i mr. sc. Ka`imir Vranki} te Miroslav Mesi}, direktor HEP Operatora prijenosnog sustava, Ante Pavi}, pomo}nik direktora HEP Operatora distribucijskog sustava, mr. sc. Goran Slipac, direktor Sektora za razvoj i Dubravko Luka~evi}, pomo}nik direktora HEP Proizvodnje.

Nazo~nima je dobrodo{licu za`elio mr.sc. Ivan Mravak te ih upoznao s najva`nijim pokazateljima zna~aja i veli~ine na{e tvrtke. Uime gostiju skupu se obratio general-bojnik Jozo Mili~evi}, zapovjednik Ratne {kole. Pritom je podsjetio da je Ratnu {kolu dosad zavr{ilo ve} sedam nara{taja, a u tijeku je {kolovanje osmog sa 14 polaznika. U Nastavnom planu i programu [kole postoji predmet Strategijsko upravljanje resursima obrane, koji predvi|a posjete gospodarskim subjektima, zna~ajnim za obranu Republike Hrvatske, kakav je i Hrvatska elektroprivreda.

Nakon desetminutnog filma o povijesti HEP-a, poslovne pokazatelje i ciljeve prezentirao je mr. sc. Goran Slipac, a o hrvatskom elektroenergetskom sustavu u Domovinskom ratu govorio je Miroslav Mesi}. Pritom je naglasio da je sustav funkcionirao tijekom cijelog razdoblja rata, a elektri~na energija isporu~ivala se kupcima i za najte`ih ratnih okolnosti. Goste je upoznao i s poslijeratnom obnovom elektroenergetskih postrojenja u poslijeratnom razdoblju i golemim sredstvima nu`nim za tu namjenu.

Potom su doma}ini goste odveli u prostor Nacionalnog dispe~erskog centra, gdje im je mr. sc. Ivica Toljan potanko prikazao pokazatelje zna~aja stabilnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava za sigurnost europskog elektroenergetskog sustava.

Naime, zbog jedinstvenosti europskog sustava, poreme}aji u na{em sustavu mogu ostaviti polovicu Europe u mraku. Spomenuo je podatak da za sastavljanje u sekundi raspadnutog sustava treba i do jedan sat na visokom naponu, a ~ak i do 12 sati na niskom naponu. Naglasio je da nema primjedbi na rad hrvatskog sustava na {to je HEP iznimno ponosan. Energija i voda u budu}nosti bit }e dva golema problema, a prednost je Hrvatske {to raspola`e i energijom i vodom. Zbog toga, naglasio je, na{a sveta misija je o~uvati jedinstvo Hrvatske elektroprivrede, osobito stoga {to je elektroenergetski sustav strate{ki iznimno va`an za na{u dr`avu.

Potom je prezentiran i film Europski energetski krug o ponovnom spajanju 1. i 2. sinkrone zone UCTE-a, {to su uspje{no odradili stru~njaci HEP-a 2004. godine, nakon izgradnje TS @erjavinec i obnove u ratu uni{tene TS Ernestinovo.

Pitanja gostiju odnosila su se poglavito na energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske, privatizaciju HEP-a, Nuklearnu elektranu Kr{ko, opskrbu plinom te konkurenciju HEP-u.

U upravlja~koj prostoriji Nacionalnog dispe~erskog centra, s radom Centra goste je upoznao Davorin Ku~i}, direktor Sektora za upravljanje sustavom HEP OPS-a, naglasiv{i pritom da je temeljna zada}a dispe~era, koji rade sukladno pravilima struke, odr`avanje ravnote`e i kvalitete sustava.

Dragica Jurajev~i}

Elektroenergetski sustav strategijski va`an za obranu Hrvatske

Predsjednik Uprave mr.sc. Ivan Mravak pozdravio je goste i ukratko ih upoznao s veli~inom i zna~ajem HEP-a

O sporu oko NE Kr{ko – me|unarodna arbitra`a

Imenovan predsjednik arbitra`nog tribunala

Me|unarodni centar za rje{avanje investicijskih sporova (ICSID) sa sjedi{tem u Washingtonu, 20. travnja o.g. imenovao je Davida A. R. Williamsa, biv{eg suca Visokog suda iz Novog Zelanda, tre}im arbitrom i predsjednikom arbitra`nog tribunala mjerodavnog u sporu izme|u HEP-a i Republike Slovenije. Prethodno su ve} izabrani Charles Brower (imenovan od strane HEP-a) i Jan Paulsson (imenovan od strane Vlade Republike Slovenije). Predmet spora je pribli`no 30 milijuna eura koje HEP potra`uje zbog slovenskog ka{njenja s ponovnom isporukom elektri~ne energije iz NE Kr{ko, nakon potpisa ugovora vlada Hrvatske i Slovenije. Podsje}amo da je slovenska vlada sredinom 1998. jednostranom odlukom ukinula HEP-u osniva~ka prava te prekinula isporuku elektri~ne energije. Prekid isporuke trajao je skoro pet godina. Krajem 2001., Hrvatska i Slovenija su postigle dogovor kojim se Slovenija obvezala da }e s ponovnom isporukom zapo~eti 30. lipnja 2002. godine, o ~emu je potpisan ugovor izme|u dviju vlada. Me|utim, isporuka je zapo~ela 11. o`ujka 2003. godine pa je HEP o{te}en zbog ka{njenja u primjeni Ugovora. U protekle dvije i pol godine HEP je poku{avao pitanje od{tete rije{iti pregovorima s Vladom Republike Slovenije. Budu}i da ni nakon tog vremena i vi{e inicijativa HEP-a da se spor rije{i mirnim putem, od strane Vlade Republike Slovenije nije bilo ozbiljnog odgovora, HEP-u nije preostalo ni{ta drugo osim pokretanja me|unarodne arbitra`e kako bi za{titio svoja prava i prava svojih kupaca. Sljede}i korak u postupku arbitra`e bit }e sastanak imenovanog tribunala s predstavnicima HEP-a i Republike Slovenije, za koji se o~ekuje da }e se odr`ati u tijeku sljede}a dva do tri mjeseca.

Radomir Mili{i}

Gosti u Nacionalnom dispe~erskom centru na licu mjesta, gdje dispe~eri odr`avaju ravnote`u i kvalitetu elektroenergetskog sustava

ODNOSI

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 15

- Zaposlenicima ne}e biti ugro`eno niti jedno od njihovih ste~enih prava, naglasio je Mi{o Jurkovi}, direktor HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o., prigodom predstavljanja Prijedloga nove organizacije i sistematizacije toga Dru{tva. Novi ustroj ovog, najbrojnijeg dijela HEP-a, predstavljen je 20. travnja o. g. Glavnom radni~kom vije}u i sindikatima HEP-a u prostorima DP Elektra Zagreb.

Mr.sc. Ka`imir Vranki}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju, naglasio je da se promjenama `eli posti}i ve}a efikasnost i funkcionalnost distribucijske djelatnosti te rije{iti neke zate~ene anomalije. Izrazio je mi{ljenje da u njoj nema vi{ka zaposlenika, ali je potreban mla|i, obrazovan i fizi~ki sposoban kadar. Rje{enja }e se, kako je rekao, i dalje nadopunjavati, «na razini sustava i u mikrostrukturama». Ina~e, rije{eno je jedno od prijepornih pitanja reorganizacije - slu`be za izgradnju i usluge ostat }e u okviru HEP Operatora distribucijskog sustava.

Predstavljaju}i novu shemu HEP Operatora distribucijskog sustava i distribucijskih podru~ja, direktor DP Elektra Zagreb Marko [krobo je naglasio da je cilj da svi DP-i rade prema jednakim uvjetima i na~elima. Nova sistematizacija izra|ena je prema modelu s «plivaju}im» radnim mjestima, {to omogu}uje raspored i promaknu}e postoje}ih zaposlenika te zapo{ljavanje novih ljudi. Slu`be, pogoni i pogonski uredi se rangiraju, a utvr|eni su najve}i dopu{teni koeficijenti organizacijskih cjelina u distribucijskim podru~jima.

Prijedlog Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji HEP Operatora distribucijskog sustava dobio je pozitivno mi{ljenje Uprave HEP-a. Prema rije~ima Bernarde Peji}, direktorice Sektora za kadrovske poslove, nakon razmatranja primjedbi Radni~kog vije}a, po~etkom svibnja }e ga razmatrati Nadzorni odbor HEP Operatora distribucijskog sustava. Sredinom svibnja bi zaposlenicima u distribucijskoj djelatnosti trebali biti uru~eni ugovori o radu te se za

1. lipnja planira po~etak primjene nove organizacije i sistematizacije HEP Operatora distribucijskog sustava.

Premda su predstavnici poslodavca nekoliko puta nagla{avali da ovim promjenama nitko ne}e biti o{te}en, predstavnici Radni~kog vije}a i sindikata izrazili su bojazan od zakidanja i diskriminacije zaposlenika te su se zalo`ili za njihovu {to bolju informiranost.

T. Jalu{i}

Druga sjednica Skup{tine i prva sjednica Izvr{nog odbora Hrvatskog ogranka me|unarodnog vije}a za elektrodistribucijske sustave (CIRED-a) odr`ana je 3. svibnja o.g. u Zagrebu.

Tajnica HO CIRED-a Ljubica Cveni}, izvijestila je o provedenom postupku registracije ovog Ogranka, koji je okon~an 30. o`ujka o.g. Osniva~ka sjednica Skup{tine odr`ana je 7. velja~e, kada je za predsjednika Skup{tine izabran Neven Lang Kosi}, za predsjednika Izvr{nog odbora i HO CIRED-a mr.sc. Ka`imir Vranki}, a za dopredsjednike Slavko Krajcar i Mi{o Jurkovi}. Predsjednik Nadzornog odbora je Davor Mi{kovi}, a njegovi ~lanovi su Viktor Klari} i An|elko Tunji}.

HO CIRED je udruga koja se na doma}em i me|unarodnom podru~ju bavi organizacijskim, stru~nim i znanstvenim pitanjima iz podru~ja proizvodnje, prijenosa i distribucije elektri~ne energije, kao i elektri~ne opreme. Prou~ava i funkcioniranje tr`i{ta elektri~ne energije, proces regulacije te njegov utjecaj na tehnolo{ki, funkcionalni i ekonomski razvoj elektrodistribucijskog sustava. U sredi{tu djelovanja su mu pitanja vezana za elektrodistribucijski sustav, uklju~uju}i projektiranje, izgradnju, pogon i vo|enje, odr`avanje, organizaciju i upravljanje.

Da bi Ogranak za`ivio, potrebno je obaviti

brojne aktivnosti te osnivati stru~ne ogranke, koji su osnovni organizacijski oblici djelovanja HO CIRED-a. Predlo`eno je da HO CIRED djeluje kroz {est ogranaka: Mre`ne komponente, Kvaliteta elektri~ne energije, Pogon, upravljanje i za{tita, Distribuirana proizvodnja, Razvoj sustava te Deregulacija,

menad`ment, organizacija i vje{tine. K. Vranki} je napomenuo da {to prije valja

organizirati susret s predstavnicima HO CIGRÉ, radi utvr|ivanja na~ina budu}e suradnje.

T. Jalu{i}

PROMJENE

Hrvatski ogranak CIRED-a

Slijedi osnivanje stru~nih ogranaka

^lanovi Skup{tine i Izvr{nog odbora Hrvatskog ogranka: uz brojne aktivnosti te osnivanje stru~nih ogranaka, {to prije treba dogovoriti suradnju sa HO CIGRÉ

Za ve}u efikasnost poslovanja

Nova organizacija i sistematizacija HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o.

Radni~ko vije}e i sindikati zala`u se za {to bolju informiranost zaposlenika

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.16

JAVNOST

Novinarska nagrada Velebitska degenija

Ovogodi{nji dobitnici nagrade su Jordanka Gruba~ iz Slobodne Dalmacije, Lidija Komes sa Hrvatskog radija i Ante Gojanovi} sa HTV-a

U nazo~nosti brojnih uzvanika u Novinarskom domu, 27. travnja o.g. je osmu godinu zaredom dodijeljena Velebitska degenija,godi{nja novinarska nagrada za najbolje radove o za{titi okoli{a, koju su 1999. godine ustanovili Hrvatsko novinarsko dru{tvo i Agencija za posebni otpad. Ovom su sve~anom doga|aju nazo~ili ~lan Uprave HEP-a Ante Despot, glasnogovornik HEP-a Radomir Mili{i}, direktor HEP Operatora prijenosnog sustava Miroslav Mesi}, direktor HEP Operatora distribucijskog sustava Mi{o Jurkovi}, direktor HEP APO-a Damir Suba{i}, direktor DP Elektra Zagreb Marko [krobo i drugi iz HEP-a te predstavnici Ministarstva graditeljstva za{tite okoli{a, Ministarstva kulture, Zbora novinara za okoli{ HND-a i brojni novinari, a me|u njima i pojedini dosada{nji, kao i ovogodi{nji dobitnici ove nagrade.

U ime Hrvatskog novinarskog dru{tva nazo~ne je pozdravio predsjednik Dragitin Lu~i}-Luce, naglasiv{i doprinos novinara ozbiljnijem razumijevanju zna~aja za{tite okoli{a, jer – kako je naglasio - {tite}i okoli{ u okviru svog kulturnog identiteta ~uvamo i svoj prirodni identitet. Damir Suba{i}, direktor HEP APO-a podsjetio je na glavne razloge utemeljenja Velebitske degenije, odnosno ozbiljno promi{ljanje za{tite okoli{a i namjera da svi u tomu moraju preventivno djelovati.

U ime Uprave HEP-a nazo~nima se obratio Ante Despot, ~lan Uprave HEP-a za proizvodnju i predsjednik Nadzornog odbora HEP APO-a. Naglasio je da u okviru djelovanja u podru~ju za{tite okoli{a HEP ve} deset godina sustavno informira javnost o politici za{tite okoli{a i utjecajima svoga poslovanja na okoli{ kroz svoja dvogodi{nja izvje{}a o okoli{u te je, zahvaljuju}i svom anga`manu, prepoznat i kao promotor dru{tveno odgovornog poslovanja, posebno u podru~ju za{tite okoli{a. Neki od pozitivnih primjera su za{tita bijele rode od elektri~nog udara, razvoj projekta ~istije proizvodnje u zagreba~koj Termoelektrani-toplani te suradnja s Tvornicom cementa Holcim, koja u svom proizvodnom procesu koristi otpad iz TE Plomin. Nadalje, osim {to preuzima elektri~nu energiju proizvedenu u malim hidroelektranama, vjetroelektranama i u drugim dopunskim izvorima, HEP i sam proizvodi zelenu energiju, o ~emu svjedo~e i me|unarodni certifikati za sve na{e hidroelektrane. Na kraju se A. Despot osvrnuo na 2006. - Godinu Nikole Tesle, u ~iji je program HEP kao ba{tinik, odnosno korisnik ve}ine njegovih patenata, uklju~en i zainteresiran za primjereno obilje`avanje 150. obljetnice Teslina

ro|enja. Nakon pozdravnih rije~i pomo}nice u

Ministarstvu graditeljstva, postornog ure|enja i za{tite okli{a Marije Vojnovi} i Zorana [iki}a iz Ministarstva kulture, Damir Pjaca, predsjednik povjerenstva nagrade Velebitska degenija, objavio je imena autora naboljih novinarskih radova o za{titi okoli{a. Ovogodi{nji dobitnici presti`ne novinarske nagrade Velebitska degenija su Jordanka Gruba~, novinar Slobodne Dalmacije za tekst Rijeka Po zaga|uje Krku, Lidija Komes, novinar Hrvatskog radija, za temu Kada }e se slegnuti azbestna pra{inai Ante Kolanovi}, novinar HTV-a, za reporta`u Gospodarenje otpadom.

U ime dobitnika nagrade zahvalila je Jordanka Gruba~, napomenuv{i da je ve} 30 godina svoga sta`a na braniku za{tite okli{a.

Nagra|en novinarski doprinos razumijevanju Dragica

Jurajev~i}

I ovogodi{njoj sve~anosti nazo~ili su brojni uzvanici

Dragutin Lu~i}- Luce, predsjednik HND, upozorio je na va`nost ozbiljnijeg promi{ljanja o za{titi okoli{a za o~uvanje hrvatskog prirodnog identiteta

Ante Despot, ~lan Uprave HEP-a naglasio je da je HEP prepoznat kao promotor dru{tveno odgovornog poslovanja, posebno u podru~ju za{tite okoli{a

Damir Suba{i}, direktor HEP APO-a: u za{titi okoli{a svi moramo preventivno djelovati

Ovogodi{nji dobitnici nagrade Velebitska degenija: Lidija Komes, Ante Gojanovi} i Jordanka Gruba~

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 17

RAZVOJ

Program Dubrovnik – 1. etapa

Ova Uprava je odlu~na u namjeri da se uz znatna financijska ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu kona~no, temeljito i u {to kra}em roku, na razini sustava, rije{i desetljetni problem neprimjerene opskrbe elektri~nom energijom kupaca dubrova~kog podru~ja

U pro{lom broju HEP Vjesnika iscrpno smo pisali o problemima u ju`nom dijelu hrvatskog elektroenergetskog sustava, koji su posljedica naslije|ene konfiguracije sustava u djelatnostima proizvodnje, prijenosa i distribucije te u Domovinskom ratu o{te}enih elektroenergetskih postrojenja. Da bi se {to prije ostvarilo kona~no rje{enje takvih slo`enih okolnosti, odnosno izgradila i modernizirala prijenosna i distribucijska mre`a za osiguranje pouzdanog napajanja elektri~nom energijom postoje}ih kupaca, {to je temeljna pretpostavka razvoja dubrova~kog podru~ja kao svjetskog turisti~kog odredi{ta, imenovano je Povjerenstvo za rje{avanje ju`nog dijela elektroenergetskog sustava Hrvatske.

Spomenuto Povjerenstvo sastalo se 25. travnja o.g., kako bi se razmotrilo ono {to je do sada napravljeno, kao i aktivnosti koje slijede za ostvarenje prve etape Programa Dubrovnik. Sastanak je vodio mr. sc. Ka`imir Vranki}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju, a nazo~ni su bili mr. sc. Goran Slipac, voditelj Povjerenstva i ~lanovi Mladen Jeli}, Vlado Mikuli}, mr. sc. Milivoj Bender i Darko Vidovi}.

Na sastanku se razgovaralo o pripremama za izgradnju dva kapitalna objekta: TS 220/110/35 kV Plat s pripadaju}im priklju~nim vodovima te TS 110/20(10) kV Sr| s pripadaju}im priklju~nim vodovima, odnosno o mogu}im rje{enjima priklju~ka za obje transformatorske stanice, trasama i uvjetima izgradnje, potrebnim dokumentima za dobivanje lokacijskih dozvola te financijskoj konstrukciji.

ZELENO SVJETLO UPRAVE

[to se ti~e rekonstrukcije postoje}e TS 110/35/10 kV Komolac, pripreme se provode prema planu, a po~etak radova na rekonstrukciji predvi|a se u srpnju ove godine.

Sektor za razvoj, HEP Operator prijenosnog

sustava, HEP Operator distribucijskog sustava i HEP Proizvodnja, kao predlagatelji, uputili su Upravi HEP-a d.d. informaciju za rje{avanje ju`nog dijela hrvatskog elektroenergetskog sustava, kao i plan rada na izradi potrebne dokumentacije za pripremu izgradnje TS Plat i TS Sr| te pripadnih raspleta vodova. Uprava je na sjednici odr`anoj 27. travnja o.g., nakon prezentacije Programa Dubrovnik- 1. etapa, razmotriv{i varijante rje{enja, prihvatila prijedloge struke.

Naime, ranije je odlu~eno da }e TS Plat biti izvedena u metalom oklopljenim i plinom SF

6

izoliranim postrojenjima 220 kV i 110 kV (GIS), a izme|u obrazlo`enih varijanti i njihovih tro{kova za izvo|enje priklju~ka na postoje}u 220 kV i 110 kV mre`u - kabelima ili dalekovodima – Uprava je prihvatila prijedlog predlagatelja, odnosno kabelsku varijantu priklju~nih vodova 220 kV i 110 kV HE Dubrovnik – TS Plat.

Prema ranijim zaklju~cima Povjerenstva i prethodnih razgovora u Odjelu za za{titu okoli{a i prostornog ure|enja Grada Dubrovnika, zbog o~uvanja kulturne i prirodne ba{tine tog podru~ja i minimalnog utjecaja na okoli{ nove trafostanice, TS Sr| }e biti podzemna gra|evina u kaverni iznad dr`avne ceste D8. Za priklju~ak TS Sr| na 110 kV i 20 (10) kV mre`u, izme|u nekoliko mogu}nosti koje je razmatralo Povjerenstvo, predlagatelji su Upravi predlo`ili varijantu kosog kabelskog tunela 110 kV i 20 kV.

Zna~i, prvom etapom Programa Dubrovnik bit }e izgra|eni: TS 220/110/35 kV Plat, dalekovod 2 x 220 kV (uvod 2 DV 220 kV iz TS Trebinje u TS Plat),

kabeli 220 kV i 110 kV (uvodi DV 220 kV i 110 kV iz HE Dubrovnik u TS Plat), uvod DV 1 x 110 kV iz TS Komolac u TS Plat, rasplet kabela i dalekovoda iz TS Plat te rekonstrukcija rasklopnog postrojenja 220 kV i 110 kV u HE Dubrovnik.

[to se ti~e TS 110/20(10) kV Sr|, bit }e izgra|en rasplet kabela 20 kV iz TS Sr| te dalekovod/kabel 2 x 110 kV (uvod DV 2 x 110 kV Komolac-Plat u TS Sr|).

U tu prvu etapu spada i rekonstrukcija dalekovodnog polja u TS 110/35 kV Komolac.

Rije~ je o znatnim financijskim ulaganjima HEP-a u elektroenergetsku infrastrukturu dubrova~kog podru~ja, odnosno 350 milijuna kuna za prvu etapu. Ova Uprava, o~ito, odlu~na je u namjeri da se kona~no temeljito i u {to kra}em roku rije{i, na razini sustava, desetljetni problem neprimjerene opskrbe elektri~nom energijom kupaca dubrova~kog podru~ja, prouzro~en ~injenicom da Dubrovnik do 1990. godine nije bio povezan s hrvatskim elektroenergetskim sustavom te da su u ratnim razaranjima tijekom 1991. i 1992. godine uni{tena elektroenergetska postrojenja. Za ~este prekide u isporuci, kao i nemogu}nost osiguranja nove snage za sve vi{e novih objekata turisti~ke namjene, treba pripremati brza rje{enja dugoro~nog karaktera. Sude}i prema sastavu Povjerenstva te uklju~ivanja i zauzimanja ~lana Uprave mr. sc. Ka`imira Vranki}a za spomenuti Projekt, ali i spremnosti na pomo} tijela lokalne uprave, planirani objekti bit }e zavr{eni u utvr|enim rokovima.

\ur|a Su{ec

Pripreme za bolji elektroenergetski

KRVOTOK

Na sastanku Povjerenstva za rje{avanje ju`nog dijela elektroenergetskog sustava Hrvatske vagala su se varijante koje bi trebale zadovoljiti tehni~ke, financijske te kriterije za{tite okoli{a, uz osnovni uvjet da se predvi|eni objekti zavr{e u {to kra}em roku

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.18

RAZVOJ

Me|unarodna radionica u HGK o tehnologijama za kori{tenje biomase

Biomasa - veliki hrvatski potencijal

Mr. sc. G. Lu~i} predstavila je izvedbu kogeneracije na biomasu prema ESCO modelu

Cilj radionice bio je predstavljanje, usporedba te vrednovanja novih i inovativnih tehnologija za kori{tenje biomase, koje poti~u odr`ivo kori{tenje energije

U Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu je, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva te Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva, 31. o`ujka o.g. odr`ana me|unarodna radionica «Promocija inovativnih tehnologija kori{tenja biomase». Organizirali su je Energetski institut „Hrvoje Po`ar“ iz Zagreba, Innoterm Energetics iz Budimpe{te i Bluewaters iz Novog Sada, u okviru projekta 6. okvirnog programa Europske unije.

Cilj radionice bio je predstavljanje, usporedba te vrednovanja novih i inovativnih tehnologija za kori{tenje biomase, koje poti~u odr`ivo kori{tenje

enegije, uz smanjenje utjecaja na okoli{. Na radionici su predstavljeni primjeri

izvedenih projekata kori{tenja biomase u Hrvatskoj te tvrtke koje izra|uju opremu za tu namjenu (Centrometal i Kovinska industrija Vransko). Direktorica HEP ESCO-a mr.sc. Gordana Lu~i}, prezentirala je izvedbu kogeneracije na biomasu prema ESCO modelu. Isplativost takvog projekta prikazala je na konkretnom primjeru u drvno-prera|iva~koj industriji, s rokom povrata ulo`enih sredstava od tri i pol godine.

Dr`avni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva Herman Su{nik je naglasio:

- Biomasa ima velike potencijale u Hrvatskoj, jer je rije~ o obnovljivom izvoru energije koji se mo`e {iroko koristiti, koji doprinosi za{titi okoli{a, otvaranju novih radnih mjesta, razvoju ruralnih podru~ja, ali i ukupnom gospodarskom razvoju. Njezinim kori{tenjem smanjuje se ovisnost o uvozu energije te tako doprinosi gospodarskoj stabilnosti, zadr`avanju nacionalnog dohotka u zemlji te ukupnom napretku zemlje.

Me|unarodna radionica odr`ana je u Hrvatskoj gospodarskoj komori

Podsjetnik

[to je biomasa?Biomasa je najstariji izvor energije koji je

~ovjek koristio i predstavlja skupni pojam

za brojne, najrazli~itije proizvode biljnog i

`ivotinjskog svijeta. Dijeli se na energetske

biljeke i ostatke ili otpad. Energetske biljke

mogu biti: brzorastu}e drve}e, vi{egodi{nje

trave ili alge, dok ostaci uklju~uju

poljoprivredni, {umski i industrijski otpad

koji se koristi za proizvodnju toplinske i

elektri~ne energije te prera|uje u bioplin i

teku}a biogoriva. Biomasa uklju~uje

ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz

{umarstva te piljevinu, koru i drvni ostatak

iz drvne industrije, kao i slamu,

kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke

pri rezidbi vinove loze i maslina, ko{tice

vi{anja i kore od jabuka iz poljoprivrede,

`ivotinjski izmet i ostatke iz sto~arstva,

komunalni i industrijski otpad.

Kori{tenje biomase u svijetuFinska iz biomase pokriva vi{e od 25 posto ukupnih potreba za energijom. U austrijskom Grazu se provodi projekt skupljanja iskori{tenog jestivog ulja za proizvodnju biodizela. Koristi se u autobusima javnog gradskog prijevoza te je u 2004. godini na biodizel vozilo 56 od ukupno 140 gradskih autobusa. U [vedskoj

je kori{tenje biomase u kogeneracijskim postrojenjima, koja istodobno proizvode toplinsku i elektri~nu energiju, postalo ve} uobi~ajena pojava. U slovenskoj op}ini Vransko, sustav podru~nog grijanja na biomasu primjer je njezinog modernog i u~inkovitog kori{tenja. Omogu}io je niz pozitivnih u~inaka: otvaranje novih radnih mjesta, dodatnu zaradu za lokalno stanovni{tvo, smanjenje emisije {tetnih plinova, manju ovisnost o uvoznim izvorima energije i drugo.

T. Jalu{i}

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 19

DRU[TVENA ODGOVORNOST

Priprema izvje{}a o dru{tvenoj odgovornosti prema sustavu GRI

Slika tvrtke kroz stotinu pokazatelja u~inaka Darko Alfirev

Struktura pokazatelja u~inaka organizacije prema GRI

U pro{lom broju HEP Vjesnika izvijestili smo o rezultatima istra`ivanja Zagreba~ke {kole za ekonomiju i management, prema kojima je HEP najbolja hrvatska tvrtka u izvje{}ivanju o dru{tvenoj odgovornosti (ocjenjivala su se godi{nja izvje{}a i internetske stranice tvrtki). Priznanje je, dakako, ugodno, a ocjene pojedinih segmenta i sredstava izvje{}ivanja ukazuju gdje su mogu}a (i potrebna) pobolj{anja. S druge strane, me|utim, ovi rezultati obvezuju HEP da se priprema i za objavu prvog, posebnog korporacijskog izvje{}a o dru{tvenoj odgovornosti.

Izvje{}e o dru{tvenoj odgovornosti dokument je u kojem se opisuje dru{tveni utjecaj poslovnih praksi i pona{anja tvrtke na brojne klju~ne dionike, uklju~uju}i zaposlenike, klijente, dobavlja~e i {iru zajednicu. Kako {irom svijeta raste zanimanje za dru{tveno odgovorno poslovanje, tako i priprema izvje{}a o dru{tvenoj odgovornosti postaje klju~na metoda utvr|ivanja i provjere mjere u kojoj tvrtke zadovoljavaju standarde eti~kog i dru{tvenog pona{anja.

ZA[TO IZVJE[]IVATI?

^esto se postavlja pitanje za{to izvje{}ivati o dru{tvenoj odgovornosti i za{to to raditi prema nekom od standardiziranih okvira izvje{}ivanja? Prije svega, takvo izvje{}ivanje govori o proaktivnom pristupu tvrtke (organizacije). Treba li jo{ uvijek podsje}ati na izrjeku o uzaludnom poku{aju skupljanja razasutog perja? U dana{njem ubrzanom i povezanom svijetu, u kojem informacije putuju internetom, a vijesti se objavljuju 24 sata dnevno, za tvrtke je va`no da one budu prvi i vjerodostojan izvor informacija o njihovom poslovanju i utjecaju na okolinu.

Tvrtke su sve svjesnije va`nosti odnosa sa svim dionicima. Slo`enost poslovnih procesa i odnosa zahtijeva neprestani dijalog s ulaga~ima, kupcima, zagovara~ima, dobavlja~ima, razli~itim grupama u zajednici, a i vlastitim zaposlenicima. Izvje{}ivanje je klju~ni element izgradnje, odr`avanja i stalnog usavr{avanja sudjelovanja dionika u poslovanju i `ivotu tvrtke. Izvje{}a poma`u u priop}avanju ekonomskih, okoli{nih i dru{tvenih mogu}nosti i izazova neke organizacije mnogo kvalitetnije od pukog odgovaranja na zahtjeve dionika za informacijom. Transparentnost i otvoreni dijalog o u~incima, prioritetima i planovima doprinose ja~anju partnerstva i izgradnji povjerenja.

Unutar tvrtke, izvje{}ivanje je sredstvo strate{kog povezivanja naj~e{}e posebnih i odvojenih funkcija poduze}a (financija, marketinga, ljudskih resursa, istra`ivanja i razvoja...). Proces izrade izvje{}a upozorava na problemati~ne to~ke i na neo~ekivane prigode u dobavlja~kom lancu, u dijelovima zajednice, me|u mjerodavnim institucijama te u upravljanju ugledom i brandom. Izvje{}ivanje poma`e upravi da evaluira potencijalno {tetni razvoj doga|aja prije nego se pretvori u neugodna iznena|enja.

KAKO IZVJE[]IVATI?

Standardiziranje izvje{}a omogu}uje usporedbu poslovanja tvrtke iz godine u godinu i usporedbu s drugim tvrtkama, temeljem jasnih i provjerljivih podataka. Vjerodostojnost izvje{}a osigurava se recenzijom stru~ne neovisne organizacije ili

uklju~ivanjem vanjskih konzultanata koji se ne nalaze u sukobu interesa. Danas je najrazvijeniji i najra{ireniji sustav za izvje{}ivanje o dru{tvenoj odgovornosti te poslovnoj politici odr`ivog razvoja - Global Reporting Initiative (GRI). Globalnu inicijativu za izvje{}ivanje pokrenuli su 1997. Coalition of Environmentally Aware Economies (CERES) i Program UN-a za okoli{ (UNEP) s ciljem podizanja standarda korporacijskog izvje{}ivanja o odr`ivom razvoju na razinu financijskog izvje{}ivanja, posebice u pogledu usporedivosti, pravodobnosti, pouzdanosti, vjerodostojnosti i provjerljivosti informacija. GRI okvir za izvje{}ivanje razvijen je u suradnji s brojnim tvrtkama, udrugama, ra~unovodstvenim i konzultantskim tvrtkama, sindikatima, investitorima i drugim sudionicima {irom svijeta.

U Hrvatskoj je u razvoj ovog sustava izvje{}ivanja uklju~en Hrvatski poslovni savjet za odr`ivi razvoj (HR PSOR). U nas je dosad tek nekoliko tvrtki (INA, Pliva, Zagreba~ka banka i Coca Cola Beverages) pripremilo svoja izvje{}a, vode}i se upravo ovim, trenuta~no najcjelovitijim okvirom za trobilan~no izvje{}ivanje u svijetu. Ove su tvrtke na nedavno odr`anom skupu u Zagrebu predstavile

svoja iskustva u izdavanju izvje{}a o dru{tvenoj odgovornosti. Uz sve njihove specifi~nosti, mogu se razabrati sli~nosti u pristupu, a zahvaljuju}i kojima bi i HEP mogao pristupiti planiranju ovog zahtjevnog posla. Poticaj i glavni doprinos pripremi izvje{}a dolazi ili od jedinice korporacijskih komunikacija ili za{tite okoli{a, odnosno razvoja. U pravilu je sna`no uklju~ena i jedinica upravljanja ljudskim resursima. Na ovaj ili onaj na~in, s manjim ili ve}im intenzitetom, u pripremu izvje{}a je uklju~eno 20 do 40 ljudi unutar tvrtke. Za prvo izvje{}e (barem za prvo) tvrtke su anga`irale vanjske konzulatante, i to MAP Savjetovanja ili Ekonomski institut. Nije neobi~na pomo} sa strane, jer je, govorimo li o smjernicama GRI-a, rije~ o prikazu blizu stotinu pokazatelja koji se odnose na tri dimenzije u~inaka (ekonomski, okoli{ni i dru{tveni), {est kategorija i 36 razli~itih aspekata (struktura pokazatelja u~inaka prikazana je tablicom).

Valja naglasiti da GRI okvir za izvje{}ivanje nije zauvijek zadana, nepromjenljiva forma. GRI je upravo u postupku izrade novih smjernica (GRI3), a u globalni konzultativni proces koji je trajao do kraja o`ujka 2006., bili su uklju~eni stru~njaci te predstavnici tvrtki i iz Hrvatske.

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.20

@

upanije i gradovi pokazuju veliki interes za suradnju s HEP ESCO-m, u dijelu energetske u~inkovitosti u {kolama i vrti}ima, koji sada u svom programu ima 42 ugovorena objekta i 49 objekata u pripremi.

Kao {to je poznato, HEP-ESCO d.o.o. razvija, implementira i financira projekte energetske u~inkovitosti u sektoru zgradarstva, industrije i javne rasvjete. U medijima smo u posljednje dvije godine - koliko ih HEP-ESCO razvija - najvi{e mogli saznati upravo o njegovim projektima u sektoru zgradarstva, posebno kad je rije~ o {kolama i vrti}ima.

KARLOVA^KI PRIMJER

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta, kao i `upanije i gradovi u Hrvatskoj vrlo su brzo prepoznali prednosti Programa energetske u~inkovitosti vezanog za {kole. Prema ESCO (Energy Service Company) modelu, u {kolama se moderniziraju energetski sustavi, u cilju u{tede energije i smanjenja one~i{}enja okoli{a. Iz u{teda u energiji vra}aju se sredstva ulo`ena u modernizaciju.

Bitno je napomenuti da se realizacijom ovih projekata zapravo mijenja dotrajala, neu~inkovita i neadekvatna oprema u {kolama i vrti}ima, pa ne samo da se pove}ava energetska u~inkovitost i smanjuju tro{kovi, nego se prostor osuvremenjuje i podi`e na vi{u razinu kvalitete.

Kroz kontakte s osniva~ima {kola - `upanijama i gradovima, Ministarstvo kontinuirano promovira projekte energetske u~inkovitosti koje radi HEP-ESCO. Na temelju zajedni~ke inicijative, kao i pozitivnih iskustava na ve} izvedenim projektima `upanije i gradovi pokazuju sve ve}i interes za suradnju s HEP ESCO-m.

Primjer za to je Grad Karlovac. Projekt energetske u~inkovitosti izveden je 2004. godine na sustavu rasvjete u pet karlova~kih {kola. Uvidjev{i

prednosti, Grad Karlovac je po~etkom 2005. godine s HEP ESCO ugovorio drugi krug modernizacije pet {kola i jednog vrti}a, u grijanju i ugradnji nove fasadne stolarije. Ti radovi su pri zavr{etku.

Prema jednakom modelu, Karlova~ka `upanija `eli modernizirati jo{ 15 {kola, za {to su u tijeku pripremne energetske analize.

U Vara`dinskoj `upaniji potpisan je Generalni ugovor za izvedbu 31 {kole te prvi Provedbeni ugovor za osam {kola. Realizacija Provedbenog ugovora je u tijeku.

U fazi pripreme projekata nalaze se 49 {kola i vrti}a, od kojih Sporazume o suradnji na temelju kojih se rade investicijske studije, HEP-ESCO ima s Po`e{ko-slavonskom `upanijom za 14 {kola. Karlova~ka `upanija je prihvatila Pismo namjere za 15 {kola, a za pet {kola u Bjelovaru te deset {kola i pet vrti}a u Sisku izrada snimke stanja i pregovori su u tijeku.

GLAVNE U[TEDE U [KOLAMA

Glavne u{tede u potro{nji elektri~ne energije u {kolama mogu se prete`ito posti}i zamjenom klasi~nih `arulja fluokompaktnima i fluo cijevima, odnosno smanjenjem snage svjetiljki, s primjerice

ENERGETSKA U�INKOVITOST

Projekti HEP ESCO-a u zgradarstvu

Veliki interes škola i vrti a Ivica Tomi}

p j

p j

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 21

60 W na 20 W. Tom zamjenom, uz u{tede od prosje~no pribli`no 30 posto elektri~ne energije, posti`e se i vi{a razina osvijetljenosti, {to je osobito va`no za {kolsku djecu.

Vezano za grijanje, projekti energetske u~inkovitosti u {kolama uklju~uju zamjenu kotlova, zamjenu plamenika uz zadr`avanje postoje}ih kotlova, zamjenu ili ugradnju kotlovske automatike, zamjenu crpki, ugradnju radijatorskih ventila s termostatom te zamjenu goriva (ulja plinom), uklju~ivo priklju~ak na plinsku mre`u. U{tede u tro{kovima mogu biti do 30 posto.

Poznato je da se zna~ajne u{tede u grijanju, i do 20 posto tro{kova, mogu ostvariti ugradnjom nove fasadne stolarije, tim vi{e {to je u velikom broju {kola stolarija vrlo stara i u lo{em stanju. No, cijena nove stolarije je vrlo visoka pa je rok otplate njezine ugradnje, kroz u{tede u energiji, dulji i vi{e od deset godina.

Za {kole i vrti}e realizacija projekata po ESCO modelu je vrlo interesantna, jer se kroz moderniziraju u cilju pobolj{anja energetske u~inkovitosti zamjenjuje ili revitalizira postoje}a dotrajala oprema.

Branimir [teko

RAZVOJ

Uvo|enje HEB Billing sustava u distribucijska podru~ja

U prostorima HEP Opskrbe d.o.o. u Zagrebu je 6. travnja o.g. odr`ana obuka za informati~are zadu`ene za prijenos podataka iz postoje}eg aplikacijskog sustava prodajne djelatnosti u migracijske tablice HEP Billing sustava.

Naime, dosada{nja poslovna praksa, kao ni aplikacijski sustavi nisu bili jedinstveni na razini HEP-a, {to }e se promijeniti uvo|enjem jedinstvenog HEP Billing aplikacijskog sustava.

Terminski plan implementacije HEP Billing sustava u ovoj godini je sljede}i:

• DP Elektroprimorje Rijeka do 15. travnja o.g.• DP Elektra Zagreb svibanj-lipanj• DP Elektrodalmacija Split svibanj-lipanj• DP Elektroslavonije Osijek rujan• ostali DP-i do kraja studenog 2006.

Proces implementacije sastoji se od brojnih aktivnosti:

• Kick-off sjednica faze projekta;• Izrada implementacijskog plana i •

imenovanje voditelja i zamjenika voditelja implementacije za svako distribucijsko podru~je;

• Priprema i prilagodba podataka za migraciju i produkciju;

• Izgradnja migracijskih procedura;• Test migracijskih procedura;• Obuka korisnika distribucijskih podru~ja;• Setup i testni rad aplikacije;

• Prilagodba okolnih sustava (ru~ni terminali, call centar, sustav za daljinsko o~itanje);

• Nabava opreme i uspostava infrastrukture;

• Paralelni rad sustava.

VELIKA VA@NOST MIGRACIJE

Cilj obuke bio je prenijeti informati~arima dosada{nja iskustva, kao i odgovoriti na njihova konkretna pitanja. Na sastanku su informati~ari upoznati s terminologijom nove aplikacije, osnovnim tehni~kim pretpostavkama za migraciju, zajedni~kim {ifrarnicima aplikacije i migracijskim tablicama. Tako|er su dane upute za kontrolu i «~i{}enje» podataka postoje}ih sustava, jer novi sustav zahtijeva bitno ve}u to~nost i me|usobnu konzistentnost podataka.

Voditeljica tima za migraciju, Ljiljana Te`ak, ovom je prigodom rekla:

- Migracija je od velike va`nosti za uspje{nu produkciju i treba joj posvetiti du`nu pozornost. Cilj dana{njeg sastanka je upoznati informati~are s procesom migracije kako bi to uspje{no proveli u svojim distribucijskim podru~jima.

Informati~ari zadu`eni za prijenos podataka iz postoje}eg aplikacijskog sustava prodajne djelatnosti u migracijske tablice HEP Billing sustava prigodom obuke dobili su odgovore na konkretna pitanja

Tina Jaka{a

Jedinstvena aplikacija do kraja godine

Informati~ari prigodom obuke za prijenos podataka iz postoje}eg aplikacijskog sustava prodajne djelatnosti u migracijske tablice HEP Billing sustava

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.22

Mr.sc. Marija [}ulac Domac je od 1994. godine zaposlena u Hrvatskoj gospodarskoj komori (prve ~etiri godine radila je u Sektoru za energetiku, za{titu okoli{a i sustav kvalitete, a od 1998. do danas u Sektoru za industriju), gdje obavlja brojne du`nosti. Voditeljica je Odjela za energetiku i elektroindustriju HGK te poslovna tajnica Udru`enja energetike, Zajednice obnovljivih izvora energije i Udru`enja proizvodnje elektri~ne i opti~ke opreme HGK. ^lanica je i Tima za pregovore Republike Hrvatske s EU – Poglavlje Energetika, hrvatski predstavnik u Komisiji za okoli{ i energiju Me|unarodne trgova~ke komore sa sjedi{tem u Parizu te ~lan vi{e znanstvenih i stru~nih udruga. Zna~i, puno je povoda za razgovor s M. [}ulac Domac, a nama su najzanimljiviji obnovljivi izvori energije.

HEP Vjesnik: Na ~iju je inicijativu osnovana Zajednica obnovljivih izvora energije (OIE) – {to ste do sada postigli?

Mr.sc. M. [}ulac Domac: Udruga za obnovljive izvore energije u HGK je osnovana u velja~i 2003. godine na inicijativu 12 tvrtki aktivnih u podru~ju kori{tenja energije vjetra – developera i proizvo|a~a opreme. Planiran je razvoj djelovanja i organiziranja aktivnosti i na ostalim podru~jima kori{tenja obnovljivih izvora energije - Sunca, biomase, malih vodotoka te geotermalne energije.

Nakon tri godine rada u obliku strukovne grupacije Udru`enja energetike HGK, pod imenom Grupacija obnovljivih izvora energije, tada ve} vi{e od 130 tvrtki, institucija i organizacija aktivnih na podru~ju kori{tenja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj okupljenih u HGK, u prosincu 2005. promijenilo je svoj oblik organiziranja i rada u okviru HGK i postalo Zajednicom obnovljivih izvora energije.

Danas Zajednicu ~ini sedam strukovnih grupacija - energija vjetra, energija Sunca, geotermalna energija, biomasa i bioplin, teku}a biogoriva, male hidroelektrane, proizvo|a~i i isporu~itelji opreme za kori{tenje OIE. ^lanovi su prete`ito tvrtke, me|u kojima mo`emo posebno izdvojiti one najve}e poput HEP-a, Ine, Hrvatskih {uma, Kon~ara, Dalekovoda. Tu su i brojni fakulteti te nevladine i stru~ne udruge.

Unato~ kontinuiranom radu i velikom anga`manu ve}ine ~lanova Zajednice, moramo priznati da s pojedinim ostvarenim rezultatima nismo zadovoljni. Stoga }e jedan od prioritetnih zadataka Zajednice, u razdoblju koje je pred nama, biti nastavak aktivnosti vezanih uz pobolj{anje postoje}e i dono{enje nu`no potrebne nove legislative - od interesa za hrvatske energetske subjekte i uskla|ene s legislativom EU. Osim anga`mana za kompletiranje zakonske regulative, Zajednica OIE }e se i dalje anga`irati na rje{avanju i unaprje|ivanju ekonomskih uvjeta poslovanja subjekata koji se bave obnovljivim izvorima energije te povezivanju energetike i industrije radi razvoja i rasta obiju djelatnosti.

HEP Vjesnik: Kakvu bi ocjenu dali dosada{njim iskustvima u primjeni OIE u na{oj zemlji?

Mr.sc. M. [}ulac Domac: Kad govorimo o stanju u hrvatskoj energetici i polo`aju obnovljivih izvora energije, mo`e se konstatirati da su ostvareni zna~ajni rezultati u reformi hrvatskog energetskog sektora. Oni su omogu}ili primjenu obnovljivih izvora

energije u na{oj zemlji, u ~emu je svoj doprinos imalo strukovno-interesno povezivanje unutar HGK i objedinjeni nastup tvrtki, institucija i organizacija prema nositeljima zakonodavnih ovlasti i kreatorima energetske politike, ponajprije Ministarstvu gospodarstva i Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji.

Uz takva pozitivna, postoje na`alost i lo{a dosada{nja iskustva. Tako se vjetroelektrane prepoznaju kao „ru`ne nakaze koje }e nam nagrditi krajobraz“, po ~emu smo vjerojatno jedinstvena zemlja u Europi. Male hidroelektrane su skoro zabranjene, a za kWh energije iz biomase navodno je potrebno utro{iti vi{e energije nego {to se dobije. Kori{tenje, pak, geotermalne energije nam je financijski neisplativo, jer se ne promatra kao dio ve}eg sustava u kojem svoje mjesto imaju i elektri~na i toplinska energija i proizvodnja cvije}a i povr}a i turisti~ko-rekreacijske aktivnosti. Op}enito, obnovljivi izvori se, o~ito zbog pomanjkanja znanja i informacija, smatraju skupim i malim postrojenjima koja ne mogu imati zna~ajniji utjecaj na opskrbu energijom.

HEP Vjesnik: Mo`ete li nam re}i, kao ~lanica Tima za pregovore s EU, u kojoj mjeri je hrvatska regulativa uskla|ena s regulativom u zemljama EU?

Mr.sc. M. [}ulac Domac: Zemlje ~lanice EU svjesne su zna~aja obnovljivih izvora energije. Europska komisija postavlja ciljeve, donosi obvezuju}e smjernice i pokre}e brojne programe financijske i institucijske potpore. Na taj se na~in doprinosi op}em gospodarskom razvoju, otvaraju se nova radna mjesta, smanjuje uvoz energije kojom Europa ne obiluje, ~uva vlastiti okoli{, smanjuje globalna emisija stakleni~kihplinova te doprinosi zdravlju ljudi, poglavito u urbanim podru~jima.

U Hrvatskoj je uspostavljena temeljna energetska zakonodavna struktura uskla|ena s legislativom EU i utemeljene su institucije klju~ne za funkcioniranje energetskog tr`i{ta. Postoji onaj „ali“, jer posao jo{ nije niti blizu zavr{etka. Naime, manjka vi{e podzakonskih akata, {to uveliko ote`ava funkcioniranje obnovljivih izvora energije, kao sastavnog i jednakovrijednog dijela hrvatskog energetskog sektora.

Unato~ zakonski propisanim rokovima, klju~ni podzakonski akti bez kojih nije mogu}a komercijalna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora na zakonski utvr|enim na~elima, od velja~e 2002. godine do danas nisu doneseni te je taj nedostatak potrebno premostiti u najkra}em mogu}em roku. Naime, osim brojnih koristi koje takvi projekti donose, postoje i odre|ene me|unarodne obveze (Kyoto protokol, smjernice EU) koje }e Hrvatska morati po{tivati, a u ispunjenju kojih pravodobni razvoj kori{tenja obnovljivih izvora energije ima iznimno zna~ajnu ulogu.

HEP Vjesnik: Dosad se najvi{e postiglo u kori{tenju vjetroenergije. Na kojim lokacijama su ve} zavrtjele ili }e se zavrtjeti na{e moderne vjetrenja~e?

Mr.sc. M. [}ulac Domac: To~no je da su doma}i i inozemni investitori i poduzetnici do sada najvi{e interesa iskazali za projekte izgradnje vjetroelektrana. Na podru~ju priobalnih `upanija u razli~itim fazama pripreme, od mjerenja vjetropotencijala do u cijelosti pripremljenih projekata,

danas imamo skoro 50 projekata vjetroelektrana. Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj, ona na otoku

Pagu, ukupno instalirane snage 5,95 MW (7x850 kW), koja je planirana i ugovarana prema starim i danas vi{e neva`e}im propisima, u pogonu je od kraja 2004. godine. Ukupna vrijednost investicije VE Ravne 1 iznosila je pribli`no 48 milijuna kuna, a vlasnik elektrane, ina~e doma}i investitor, sklopio je 15-godi{nji ugovor s Hrvatskom elektroprivredom o otkupu elektri~ne energije po cijeni od 90 posto prosje~ne prodajne cijene elektri~ne energije.

Na podru~ju [ibensko-kninske `upanije, na lokaciji Trtar-Krtolin, u tijeku je gradnja drugog vjetroparka, ukupno instalirane snage 11,9 MW (14x850 kW). Osim VE Trtar-Krtolin, koja bi trebala zapo~eti s proizvodnjom elektri~ne energije u drugoj polovici 2006. godine, tijekom sljede}e godine se predvi|a gradnja jo{ nekoliko vjetroparkova, instalirane snage 10, 20 i vi{e megavata po parku i s jedni~nim snagama vjetroturbina i do 2 MW, na lokacijama na podru~ju Zadarske, [ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrova~ko-neretvanske `upanije.

Po~etkom 2006. godine Grupacija za energiju vjetra Zajednice OIE HGK je postala ~lanom EWEA-e (European Wind Energy Association), vode}e interesne grupacije za aktivno promicanje kori{tenja energije vjetra u Europi i svijetu. Na taj je na~in stvorena mogu}nost lobiranja preko tog europskog udru`enja, raspolo`ivosti ina~e nedostupnih informacija, publikacija i studija, ali i mogu}nost sudjelovanja u razvojnim i istra`iva~kim projektima u suradnji s brojnim fondovima i partnerima. To bi u kona~nici trebalo doprinijeti uspje{nijem razvoju projekata kori{tenja energije vjetra, ali i drugih obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

HEP Vjesnik: Kakvi su rezultati u eksploataciji drugih obnovljivih izvora ?

Mr.sc. M. [}ulac Domac: Od postignutih rezultata na podru~ju iskori{tavanja drugih obnovljivih izvora svakako treba izdvojiti biomasu, s obzirom na veliki broj kotlovnica na drvni ostatak u drvno-prera|iva~koj industriji, nekoliko toplana za podru~no grijanje koje su ve} u pogonu (Gospi}, Ogulin) ili u pripremi (@akanje, \ur|evac, Na{ice,...). Potom, bioplinsko postrojenje u Dvoru na Uni i pogon za proizvodnju biodizelskog goriva u Ozlju koji su pred pu{tanjem u pogon, ustaljenu proizvodnju drvenog ugljena, briketa i peleta te brojne projekte kogeneracije na biomasu koji se razvijaju. Prema svim pokazateljima, biomasa }e, ako se zajedno promatra proizvodnja svih oblika energije, sigurno imati najve}i udjel u energetskoj bilanci u odnosu na sve obnovljive izvore energije.

Prirodni i tehni~ki potencijal Sun~eve energije u Hrvatskoj, posebice na podru~ju sedam primorskih `upanija, daleko nadma{uju na{e sada{nje, ali i znatno ve}e budu}e energetske potrebe. Velike i ekonomski opravdane mogu}nosti pru`aju se u kori{tenju toplinske energije na niskoj razini temperatura (30-80°C) koje su potrebne za pripremu sanitarne tople vode i grijanje u ku}anstvima i turizmu. Opet jedan „ali“: Hrvatska na ovom podru~ju zna~ajno zaostaje za svim zemljama u {irem zemljopisnom okru`enju.

Osim brojnih toplica u kojima se geotermalna voda zbog niskih temperatura koristi naj~e{}e samo

RAZGOVOR S POVODOM

Mr. sc. Marija [}ulac Domac, voditeljica Odjela za energetiku i elektroindustriju HGK

Neznanje otvara dvojbe o izvorima energije Pripremila:

Marica @aneti} Malenica

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 23

u balneolo{ke svrhe, geotermalna voda pridobivena iz dubokih bu{otina koristi se u energetske svrhe u Zagrebu u [RC Mladost, u Bizovcu za grijanje bazena i prostorija toplom vodom iz geotermalne bu{otine te za grijanje bazena u Vara`dinskim toplicama i Topuskom. To svakako nije dovoljno. Trenuta~no je vrlo aktualan zajedni~ki projekt HEP-a, INE i Podravke na lokaciji Lunjkovec-Kutnjak.

HEP Vjesnik: Na{i preostali vodni potencijali dostatni su samo za izgradnju malih hidroelektrana. [to se doga|a na tom podru~ju?

Mr.sc. M. [}ulac Domac: Na temelju dosada{njih istra`ivanja malih vodotoka u Hrvatskoj do{lo se do iznosa tehni~ki iskoristivog potencijala za male hidroelektrane od pribli`no 177 MW. Uva`avaju}i ~injenicu da }e zbog ekolo{kih zahtjeva, jedan dio do sada obra|enih potencijalnih lokacija biti tretiran kao nu`an za energetsko kori{tenje, a jednako tako je realno o~ekivati da }e odre|eni broj lokacija biti isklju~en iz daljnjeg razmatranja zbog nedovoljne financijske atraktivnosti - procjenjuje se da u Hrvatskoj postoji mogu}nost izgradnje malih hidroelektrana ukupne instalirane snage od pribli`no 100 MW. Danas u Hrvatskoj postoji 16 malih hidroelektrana (snage do 5 MW), od ~ega su dvije industrijske, a tri u privatnom vlasni{tvu - Finvest I i II te Ro{ki Slap.

Na `alost, izgradnja novih malih hidroelektrana, unato~ dokazanom potencijalu, neizvjesna je i dovedena u pitanje, jer postoje}i uvjeti - kako prostorno-planski tako i ekolo{ki - ne omogu}avaju njihovo planiranje i razvoj. U prilog toj konstataciji mo`e se navesti primjer jednog hrvatskog poduzetnika koji je za osam novih projekata malih hidroelektrana (snage 0,51 - 4,8 MW), uglavnom na podru~ju Splitsko-dalmatinske `upanije, izradio osnovna idejna rje{enja, ali su mu svi projekti obustavljeni negativnim mi{ljenjem Ministarstva za{tite okoli{a ili odbijanjem uvr{tenja u prostorni plan od strane lokalne zajednice.

HEP Vjesnik: Na koje probleme nailaze investitori obnovljivih izvora energije pri njihovom uklju~ivanju u hrvatski elektroenergetski sustav?

Mr.sc. M. [}ulac Domac: Zbog svih poznatih koristi koje projekti kori{tenja obnovljivih izvora energije donose, interes Hrvatske na nacionalnoj razini bi trebao biti evidentan i jasno izra`en. Me|utim, u praksi to nije tako jer se prepreke koje stoje na putu provedbe takvih projekata, a to su ponajprije - nedostatnost i neadekvatnost zakonske regulative (energetske, prostorno-planske i imovinsko-pravne) te nerazvijenost financijskih instrumenata potpore, naj~e{}e nalaze pri mjerodavnim dr`avnim tijelima i institucijama. A one jo{ uvijek ne prepoznaju nu`nost konkretnog poticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Postoje}e stanje izravno {teti tvrtkama koje razvijaju projekte kroz onemogu}avanje realizacije projekata, a neizravno i cjelokupnom gospodarstvu koje }e svoje budu}e poslovanje u velikoj mjeri vezati za aktivnosti upravo tih tvrtki. Unato~ tako nepovoljnim uvjetima, danas u Hrvatskoj djeluju brojne tvrtke na razvoju projekata, koji predvi|aju znatna ulaganja u kori{tenje obnovljivih izvora energije.

Ote`avaju}i ~imbenik investitorima prigodom razvoja projekata u posljednje vrijeme je i pitanje mogu}nosti priklju~enja postrojenja obnovljivih izvora energije na elektroenergetsku mre`u, s obzirom na sigurnost sustava. Stav ~lanova Zajednice OIE je da se udjel svih obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom sustavu treba razmatrati objektivno i stru~no utemeljeno u smislu upravljanja, utjecaja na mre`u, realnih mogu}nosti priklju~ka, te kvalitete postoje}e SN i VN mre`e. Pravo je, ali i obveza HEP Operatora prijenosnog sustava i HEP Operatora distribucijskog sustava da ispitaju utjecaj

priklju~enja svih obnovljivih izvora energije, a posebice vjetroelektrana, na stabilnost i pouzdanost sustava.

HEP Vjesnik: Koliko je, prema Va{oj procjeni, javnost uklju~ena u proces planiranja i kori{tenja ovih ekolo{ki prihvatljivih izvora?

Mr.sc. M. [}ulac Domac: Javnost ni u kojem slu~aju nije dovoljno uklju~ena u proces planiranja i kori{tenja, kako obnovljivih, tako ni drugih izvora u Hrvatskoj. Mo`da je to pitanje nedovoljno razvijene kulture dijaloga, {to je problem koji stalno sre}emo i u ostalim djelatnostima. Ali, ~esto se zaboravlja da javnost ~ine ljudi koji `ive, rade, igraju se ili borave na odre|enom prostoru. Javnost je zainteresirana za pitanja opskrbe energijom, a u dana{nje vrijeme rastu}ih cijena i globalne nesigurnosti opskrbe energijom, to je doista postalo `ivotno pitanje za sve nas. Uklju~ivanje javnosti, a to su pokazala i neka anketna istra`ivanja provedena u Hrvatskoj, rije{ilo bi va`ne dvojbe oko udjela obnovljivih izvora, cijene koja bi za takvu energiju bila prihvatljiva te sigurno bilo od velike koristi.

HEP Vjesnik: [to se i koliko radi na promociji obnovljivih izvora energije?

Mr.sc. M. [}ulac Domac: Promocija izgradnje OIE, odnosno obrazovanje va`ne su aktivnosti koje uvelike olak{avaju uvo|enje tih, ipak jo{ uvijek novih izvora energije. Postoje odre|ene aktivnosti na razini pojedinih tvrtki, koje na taj na~in promoviraju i svoje proizvode i usluge. Neke aktivnosti provode na{i fakulteti, a malo zna~ajniju akciju proveo je Energetski institut „Hrvoje Po`ar“ tijekom 2004. godine, tiskanjem obrazovne slikovnice i igre u zna~ajnim nakladama. Sve to, me|utim, nikako nije dovoljno. ^udno je da ovla{tena ministarstva nisu prepoznala to podru~je i aktivnije pokrenula obrazovne i promotivne aktivnosti. To je svakako podru~je, kojem }e u budu}nosti u Hrvatskoj trebati posvetiti bitno vi{e pozornosti kako bi se osiguralo prihva}anje OIE u javnosti, ali i unutar samog energetskog sektora.

HEP Vjesnik: Koji su pozitivni u~inci izgradnje OIE na hrvatsko gospodarstvo?

Mr.sc. M. [}ulac Domac: Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije ima brojne, u nas svakako nedovoljno prepoznate, pozitivne gospodarske u~inke. Rije~ je prvenstveno o smanjenju uvoza energije zbog doma}e proizvodnje iz doma}ih izvora i svih prednosti koje to donosi – pobolj{anje trgovinske i makroekonomske bilance, zadr`avanje stranih sredstava pla}anja u zemlji te otvaranje novih radnih mjesta (proizvodnja energije, proizvodnja opreme i prate}e djelatnosti). Osim toga, pobolj{ava se sigurnost opskrbe energijom i osigurava stabilnost cijena energije, {to je u dana{nje vrijeme iznimno zna~ajno.

Hrvatska je industrija pokazala veliki interes za proizvodnju komponenata i opreme za kori{tenje obnovljivih izvora energije, {to }e u slu~aju zna~ajnije implementacije programa kori{tenja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj imati izravne u~inke na otvaranje novih radnih mjesta i zapo{ljavanje.

S obzirom na tradiciju i postoje}e stru~no iskustvo u elektroindustriji, strojogradnji (posebice kotlogradnji), brodogradnji i ostaloj metaloprera|iva~koj industriji te zna~ajne stru~ne potencijale u projektantskim i konzalting tvrtkama i razvojnim institucijama, hrvatske industrijske tvrtke bi u suradnji s renomiranim svjetskim proizvo|a~ima opreme za kori{tenje obnovljivih izvora energije, uz postupno prihva}anje proizvodnog programa i/ili razvojem vlastite tehnologije, mogle zna~ajno sudjelovati u projektima kori{tenja obnovljivih izvora energije, ponajprije u Hrvatskoj, a potom i u inozemstvu. U prilog ovoj tvrdnji mogu se navesti pozitivni primjeri nekoliko ve} danas uspje{nih hrvatskih industrijskih tvrtki kao {to su proizvo|a~i

sun~anih }elija (amorfnih i monokristali~nih silicijskih), modula, kolektora i spremnika tople vode, potom proizvo|a~ toplovodnih kotlova za centralno grijanje za lo`enje biogorivima (peletima), a posebice je bitno naglasiti razvoj vlastite vjetroelektrane kao sustava i pojedina~nih komponenti.

HEP Vjesnik: Kao voditeljica Odjela za energetiku pri HGK, povezani ste s HEP-om. Jeste li zadovoljni suradnjom?

Mr.sc. M. [}ulac Domac: Prema svom djelovanju i ciljevima, HGK i HEP su upu}eni jedno na drugo i drago mi je da i ovom prigodom mogu naglasiti da je suradnja na visokoj razini. Mr.sc. Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, je i predsjednik Udru`enja energetike HGK, Branimir Poljak, direktor HEP-Toplinarstva, je i voditelj Grupacije za toplinsku djelatnost HGK, a u radu ostalih tijela aktivni su i brojni drugi predstavnici HEP-ovih dru{tava.

Upravo je na inicijativu HEP-a u tijeku i pristupanje Udru`enja energetike HGK kao nacionalnog elektroenergetskog udru`enja strukovnom udru`enju EURELECTRIC, a postoje i brojne druge zajedni~ke aktivnosti.

Zna~ajna je suradnja i na podru~ju obnovljivih izvora energije – uz stalan dijalog tvrtki zainteresiranih za razvoj projekata OIE i HEP-a, treba naglasiti da je HEP generalni sponzor I. stru~nog skupa s me|unarodnim sudjelovanjem Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj, kojeg u [ibeniku od 28. do 31. svibnja ove godine organizira Zajednica OIE HGK.

HEP i HGK }e kroz Udru`enje energetike i Zajednicu OIE svojim djelovanjem i ubudu}e doprinositi stvaranju uvjeta za dugoro~no sigurnu opskrbu energijom u Republici Hrvatskoj, uspostavu transparentnih tr`i{nih odnosa me|u svim tvrtkama te pokretanje i provedbu projekata koji imaju za cilj pove}anje energetske u~inkovitosti i kori{tenje obnovljivih izvora energije.

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.24

U Tvornici cementa Koroma~no, koja je u vlasni{tvu Holcima d.o.o., jednog ( i prvog) od povla{tenih kupaca elektri~ne energije HEP-a, izgra|ena je jednostavna TS 110/6 kV, prva u Hrvatskoj. Kako je pokazao probni rad, TS besprijekorno funkcionira. U ovu trafostanicu, rezultatu iznimno uspje{ne suradnje DP Elektroistra i Holcima, ugra|en je transformator Kon~ara, a ostala oprema proizvedena je u {vedskom ABB-u. Rije~ je o visokonaponskoj opremi tzv. PASS MO, postrojenju ABB-a i Kon~arevom transformatoru 110/6 kV, snage 16 MVA. Kod izgradnje TS 110/6 kV Koroma~no, najimpresivnije djeluje podatak da je njena izgradnja, bez SN postrojenja, stajala samo 4,5 milijuna kuna! Investiciju je u potpunosti financirao Holcim d.o.o. Oni koji znaju koliko stoji izgradnja klasi~nih 110 kV trafostanica, najbolje }e znati o kolikoj je golemoj u{tedi rije~.

Ekonomski razlozi naveli su Holcim da krajem 2003., uz zahtjev za pove}anjem snage s postoje}ih devet na 13 MW, uputi HEP-u zahtjev za prelazak na 110 kV napajanje. U Tvornici cementa Koroma~no izra~unali su da }e im se to itekako isplatiti, jer }e s godi{njom potro{njom elektri~ne energije od 70 milijuna kWh po povla{tenoj cijeni, brzo vratiti ulaganja u prelazak na 110 kV napajanje. Danas znaju da }e cjelokupna investicija biti vra}ena samo na u{tedama na cijeni elektri~ne energije za ~etiri do pet godina.

TIJEK POSLA

Krajem 2003. Holcim je uputio HEP-u zahtjev za pove}anjem snage i prelazak na 110 kV napajanje. Do tada je Tvornica cementa Koroma~no napajana na 35 kV naponskoj razini preko 35 kV dalekovoda dugog 13,4 kilometra. U listopadu 2003. godine, HEP i Holcim potpisali su pismo namjere, u kojem su regulirani me|usobne obveze. Investicija je obuhva}ala pretvorbu postoje}eg DV 35 kV u 110 kV, izgradnju

nove TS 110/6 kV te izgradnju dodatnog vodnog polja 110 kV u postoje}oj trafostanici Ra{a. Finaciranje je osigurano sredstvima koje je HEP Operator distribucijskog sustava, DP Elektroistra Pula ostvarila temeljem ugovora o pove}anju snage (pribli`no pet i pol milijuna kuna) te ugovora o priklju~enju (tri milijuna kuna), potpisanima s Holcimom. Izgradnju TS 110/6 kV u potpunosti je financirao i izgradio Holcim, a HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o. financirao je izgradnju vodnog polja 110 kV u TS Ra{a.

Projektnu dokumentaciju i radove na pretvorbi dalekovoda 35 kV u 110 kV izradila je tvrtka Dalekovod. Treba napomenuti da je vrlo zahtjevan posao na dalekovodu, koji obuhva}a zamjenu izolacije i u`adi, ugradnju VN odstojnika i odvodnika prenapona, s rekonstrukcijom jednog stupa i izgradnjom dva nova, obavljen u rekordno kratkom vremenu i to od 8. do 20. sije~nja 2004. i od 8. do 20. sije~nja 2006. godine, kada je Tvornica cementa Koroma~no bila u remontu. Naime, jedino se tada moglo raditi. Izgradnju dodatnog vodnog polja 110 kV, kao i rekonstrukciju kompletnog 110 kV dijela u TS Ra{a obavila je tvrtka Kon~ar monta`ni in`enjering.

Kabelski 110 kV priklju~ak duljine 225 metara u TS Ra{a izveli su zaposlenici Elektroistre i Elektrodalmacije. Ukupno investicijsko ulaganje, bez TS 110/6 kV, iznosilo je pribli`no 11,5 milijuna kuna.

PARTNERI ZADOVOLJNI SURADNJOM

Na{i doma}ini iz Elektroistre - tehni~ki rukovoditelj Silvano Drandi}, upravitelj Pogona Labin Mario Poldrugovac i tehni~ki rukovoditelj Pogona Labin Boris Milevoj, kako saznajemo, vrlo su zadovoljni obavljenim poslom i suradnjom s Holcimom. Jednako tako, Miljenko Mi{kulin koji nas je do~ekao u Tvornici cementa Koroma~no, nije {tedio rije~i pohvale na ra~una DP Elektroistra Pula.

- Ljudi iz Elektroistre s kojima smo sura|ivali pravi su profesionalci s kojima je bilo zadovoljstvo

raditi. Dvije godine prije pu{tanja TS 110/6 kV Koroma~no pod napon, definirali smo dan kada }e se to dogoditi i taj rok je ostvaren - trafostanica je bila pod naponom planiranoga dana. Svaka ~ast Elektroistri. Sve {to smo dogovorili, tako je bilo.

Ovome nije potreban komentar. Ipak, napominjemo da je jednostavna TS 110/6 kV Koroma~no prva trafostanica takve vrste u Hrvatskoj,

RAZVOJ

Suradnja DP Elektroistra Pula – Holcim, Hrvatska

JEDNOSTAVNA TS 110/6 kV, PRVA U HRVATSKOJ Ivica Tomi}

Rukovoditelj Odjela odr`avanja u DP Elektroistra Pula Lorenzo Belci, tehni~ki rukovoditelj Elektroistre Silvano Drandi}, tehni~ki rukovoditelj Pogona Labin Boris Milevoj i rukovoditelj Pogona Labin Mario Poldrugovac - odabrani tim za koji u Tvornici cementa Koroma~no, odnosno u Holcimu d.o.o., imaju samo rije~i pohvale

Miljenko Mi{kulin iz Holcima: svaka ~ast ljudima iz Elektroistre

Prva jednostavna TS 110/6 kV u Hrvatskoj u krugu Tvornice cementa trafostanica, koja je uz to pouzdana i jeftina

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 25

>

Pogon Labin

Na podru~ju koje pokriva Pogon Labin DP Elektroistra Pula, a to su podru~ja grada Labina i op}ina Ra{a, Kr{an, Sveta Nedeja i Pi}an, potro{nja elektri~ne energije svake godine raste prema stopi od pribli`no ~etiri posto, a o~ekuje se uskoro njen znatno ve}i porast. Naime, uz Tvornicu Koroma~no koja je pove}ala snagu s devet na 13 MW i dostigla godi{nju potro{nju elektri~ne energije ve}u od 70 milijuna kWh, uskoro }e radom zapo~eti i Tvornica konfekcije Beneton, {iri se Tvornica vapna u Most Ra{i... Sve vi{e elektri~ne energije treba osigurati za turizam, a u ekspanziji je i malo poduzetni{tvo, kao i gradnja ku}a. Uskoro slijedi otvaranje poduzetni~kih zona u Vinje`u i Pi}anu. Osim toga, uskoro zapo~inje izgradnja Tvornice kamene vune Rockwool, koja tra`i snagu od 8 MW i godi{nje }e tro{iti pribli`no 30 milijuna kWh elektri~ne energije. Samo }e Rockwool pove}ati potro{nju elektri~ne energije na podru~ju Pogona Labin za pribli`no 20 posto. No, o toj velikoj investiciji koja je i veliki izazov te mnogo zahtjevnog posla za DP Elektroistra Pula, vi{e }emo pisati u sljede}em broju HEP Vjesnika.

MALA ALI ODABRANA EKIPA POGONA LABIN

Kada stignete pred sjedi{te Pogona Labin, izgled upravne zgrade i njenog okoli{a, ve} na prvi pogled na posjetitelja ostavlja dojam koji govori da je stigao kod dobrih doma}ina. U pogonu je 65 zaposlenih, {to je 50 ljudi manje nego prije Domovinskoga rata. Mala ali odabrana ekipa distribuira elektri~nu energiju na podru~ju jednog grada i ~etiri op}ine ili na 390 ~etvornih kilometra teritorija. Labinjani odr`avaju pribli`no

tisu}u kilometara kabelske i zra~ne visoko i niskonaponske elektroenergetske mre`e i upravljaju s dvije TS 110/35/10 kV, dvije TS 35/10 kV te 270 TS 10/0,4 kV u svom i 30 trafostanica u vlasni{tvu kupaca.

Upravitelj Pogona Labin Mario Poldrugovac ka`e da su zadovoljni opremljeno{}u jer imaju sve ono osnovno {to im treba za rad, a ostale potrebe rje{avaju dobrom suradnjom sa susjednim pogonima i stru~nim slu`bama Elektroistre. Zabrinjava ga jedino lo{a starosna struktura zaposlenih te nedostatak dostatnog broja in`enjera i mla|ih montera sposobnih za obavljanje zahtjevnih monterskih poslova.

I.T.

Potro{nja elektri~ne energije u stalnom porastu

Ve} na ulazu u zgradu Pogona Labin posjetitelj stje~e dojam da je stigao kod dobrih doma}ina

Mario Poldrugovac, rukovoditelj Pogona Labin: dobro bi nam do{li mla|i monteri i in`enjeri

Koroma~no: ovo je cijelo vanjsko postrojenje, prava mini

ali vjerojatno ne i posljednja. U Elektroistri dr`e da bi se izgradnjom vi{e takvih trafostanica u{tedjela znatna sredstva te zna~ajno pove}ala sigurnost napajanja kupaca elektri~ne energije. Vanjsko i unutra{nje postrojenje TS 110/6 kV, uz to {to je jeftino i pouzdano, znatno je manje od klasi~nih postrojenja, {to tako|er nije zanemarivo u Istri gdje svaki kvadrat prostora zlata vrijedi.

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.26

VODA

Poplava zaprijetila zgradi sjedi{ta HEP-a u Osijeku

Po~etkom travnja o.g., zbog iznimno visokog vodostaja rijeka Dunava i Drave i razlijevanja vode izvan rije~nih korita, stradalo je podru~je Slavonije, osobito Baranje. S obzirom da se Drava ulijeva u Dunav dvadesetak kilometara nizvodno od Osijeka, nezapam}eno visoki vodostaj zaprijetio je i Osijeku.

U ponedjeljak, 10. travnja, vodostaj Dunava kod Vukovara iznosio je 719 centimetara, a vodostaj Drave kod Osijeka 503 centimetara.

Zajedni~kim koordiniranim akcijama MUP-a, HV-a, Hrvatskih voda, ovla{tenih slu`bi, kao i mnogih dobrovoljaca, stanje je bilo pod kontrolom, zahvaljuju}i u kratkom roku izgra|enim ze~jimnasipima visokim i vi{e od 150 centimetara.

Poplavom ugro`ena podru~ja Vukovara i Osijeka, 10. travnja obi{ao je i premijer dr. sc. Ivo Sanader sa suradnicima.

Tada se nije moglo predvidjeti koliko dugo }e se zadr`ati,tako visok vodostaj te su nastavljena danono}na de`urstva, dogradnja ze~jih nasipa, a bilo je puno posla s prepumpavanjem vode iz

podruma u poplavljenim dijelovima Osijeka. Neposredno uz desnu obalu Drave u Osijeku

je i zgrada sjedi{ta HEP-a. S lijeve obale Drave bilo je poplavljeno podru~je, a desna, malo vi{a obala, odolijevala je vodenom valu. Kao {to se na fotografiji vidi, zaposlenici HEP-a u prizemlju zgrade bili su ispod razine povr{ine rijeke Drave. U susjednim zgradama vatrogasci su nekoliko dana danono}no ispumpavali vodu iz podrumskih prostora. Uz poplavljenu osje~ku promenadu na lijevoj obali Drave, umjesto {eta~a, u`ivali su vesla~i.

S obzirom na posljednjih godina sve ~e{}e neuobi~ajeno velike vodne valove i ekstremno visoki vodostaj Drave i Dunava, potrebno je ulo`iti daljnje napore i ulaganja u za obranu od poplava na tom podru~ju.

Tih dana preostala je samo nada da }e vodostaj po~eti stagnirati i da }e na{i kolege iz prizemlja HEP-ove zgrade kona~no mo}i raditi nasuhom.

Vlatko E}imovi}

Rad ispod Drave

Umjesto {eta~a, na poplavljenoj osje~koj promenadi na lijevoj obali Drave, u`ivali su vesla~i

DP Elektra Po`ega: intervencija na ZDV 10 kV

Informacija dispe~era o prijavi kvara ekipi za odr`avanje i intervencije mobilizirala je ljude i vozila DP Elektra Po`ega da `urno izi|u na teren, kako bi se ustanovilo mjesto i kvar otklonio u {to kra}em vremenu! Uz svu potrebnu za{titnu opremu i nu`ni materijal, ne smije se zaboraviti fotografski aparat, jer - pou~eni iskustvom - na terenu se uvijek ima {to snimiti.

Tako je bilo i ovoga puta. Na {umskom terenu odmah otkrivamo krivca - veliki hrast koji se u nepogodi naslonio na vodi~e zra~nog dalekovoda 10 kV te prouzro~ilo kratki spoj i ispadanje dalekovoda iz pogonskog stanja. Budu}i da je bila rije~ o ve}em zahvatu, u pomo} je prisko~ila ekipa Hrvatskih {uma. Dodatno je uklonjeno drve}e, koje bi moglo biti potencijalna opasnost za na{e postrojenje. A, stanovnik koji ba{ nije bio odu{evljen na{im zahvatima, kao da nam poru~uje: odlazite vi ljudi s mojega stani{ta!

Mirko Vei}

ZAPIS S TERENA

Nepogoda sru{ila hrast

Veliki hrast u nepogodi naslonio se na vodi~e

Odlazite vi ljudi sa mojega stani{ta!

Zgrada sjedi{ta osje~kog HEP-a, ~iji su zaposlenici iz ureda u prizemlju danima radili (i strahovali) ispod razine vode rijeke Drave

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 27

Sukladno statutu Udruge hrvatskih branitelja HEP-a, nakon svake izborne skup{tine odr`ava se konstituiraju}a sjednica novog saziva Sredi{njeg Odbora udruge. Ovoga puta, sjednica je odr`ana na podru~ju DP Elektre ^akovec, u Svetom Martinu na Muri.

Prvi se nazo~nim - starim i novim ~lanovima Sredi{njeg odbora - obratio predsjednik Udruge Tihomir Lasi}, pozdraviv{i i pozvav{i ih da minutom {utnje odaju po~ast svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima.

Nakon jednoglasnog prihva}anja dnevnog reda. T. Lasi} se osvrnuo na protekle doga|aje. Posebno je izdvojio otkrivanje spomen obilje`ja ispred sjedi{ta HEP-a u Zagrebu i jo{ jedanput zahvalio svima koji su aktivno sudjelovali i pomagali u ostvarenju ovog, za nas branitelje, iznimnog doga|aja. Osvrnuo se i na odr`anu 5. izbornu skup{tinu i svim novim ~lanovima sredi{njice za`elio puno uspjeha u radu.

Glavni tajnik Udruge Stanko Aralica podnio je financijsko izvje{}e o tro{kovima spomen obilje`ja i Skup{tine, koje je jednoglasno prihva}eno, jer su tro{kovi u okvirima financijskog plana. Nadalje S. Aralica je podnio prijedlog financijskog prora~una za 2006. godinu, {to je nakon kratke rasprave tako|er jednoglasno prihva}eno.

Pod to~kom 3. pristupilo se zavr{nom konstituiranju Sredi{njeg odbora i to biranju glavnog tajnika i glasnogovornika Udruge. ^lanovi Sredi{njeg odbora su: T. Lasi}, S. Aralica, M. Veraja, D. Tomljanovi}, I. Kopf, V. ^ale, S. Tvrdini}, Z. Vavro, S. Su~i}, P. Bari~evi}, I. Maru{i}, D. Pieli}, I. Tomljanovi}, D. Mikuli} i I. [~ukanac.

Za glavnog tajnika ponovno je jednoglasno izabran

Stanko Aralica koji je i do sada ovu iznimno odgovornu du`nost obavljao poput pravog profesionalca. Za glasnogovornika Udruge izabran je [ime Samodol. Izbor na{eg barba [ime, kako ga mi zovemo, i ovoga puta nije bio upitan. Program rada Udruge za nastupaju}e dvogodi{nje razdoblje iznio je predsjednik T. Lasi}. Uz daljnju brigu za sve na{e branitelje, nastavit }e se sa sustavnim promicanjem istine o Domovinskom ratu, pomagati ~lanovima u {kolovanju, zalagati se za zapo{ljavanje ~lanova obitelji na{ih poginulih branitelja, dostojno obilje`avati sve zna~ajne datume i obljetnice

iz Domovinskog rata, organizirati {portske susrete branitelja, poticati suradnju izme|u regionalnih odbora… Posebno je naglasio da nas o~ekuje ostvarenje zamisli o izdavanju monografije u povodu 10. godi{njice postojanja Udruge, u ~iju pripremu treba uklju~iti {to vi{e na{ih ~lanova.

Na kraju je T. Lasi}, u ime Sredi{njeg odbora, na gostoprimstvu u svojoj regiji zahvalio direktoru DP Elektra ^akovec Ratimiru Orlovcu.

Povjerenstvo za informiranje UHB-HEP-aZoran [u}ur

BRANITELJI

Konstituiraju}a sjednica Sredi{njeg odbora UHB-HEP-a 1990.-1995.

I dalje sustavno promicati istinu o Domovinskom ratu

^lanovi Sredi{njeg odbora UHB HEP-a, ~ija je konstituiraju}a sjednica novog saziva odr`ana na podru~ju DP Elektre ^akovec u Svetom Martinu na Muri

Pomo} u raduVODE

UREDBA O VISINI NAKNADE ZA URE\ENJE VODA (NN 14/06)

Temeljem Zakona o financiranju vodnog gospo-darstva (NN 107/95, 19/96, 88/98 i 150/2005),Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o visini naknade za ure|enje voda. U ~lanku 2. Uredbe dan je prikaz mjese~ne naknade u kunama po pojedinom prostoru.

UREDBA O VISINI VODNOG DOPRINOSA (NN 14/06)

Temeljem Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (NN 107/95, 19/96, 88/98 i 150/2005), Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o visini vodnoga doprinosa. U smislu ove Uredbe, osnovicu za odre|ivanje visine vodnog doprinosa ~ine: poslov-ne prostorije, osim proizvodnih pogona, stambene gra|evine za stalno stanovanje, stambene gra|evine za povremeno stanovanje, objekti dru{tvenog standar-da i religijski objekti, proizvodni pogoni, prometnice, produktovodi, telekomunikacijske kanalizacije, otvore-ne poslovne gra|evine te druge otvorene gra|evine.

U svrhu odre|ivanja visine vodnoga doprinosa, podru~je Republike Hrvatske dijeli se u tri zone - zonu A ~ini Grad Zagreb i za{ti}eno obalno podru~je mora, zonu B ~ini ostalo podru~je Republike Hrvatske (osim zone A i zone C) te zonu C ~ine podru~ja posebne dr`avne skrbi. Visina vodnoga doprinosa odre|uje se u kunama po jedinici ovisno o podru~ju i zoni, a prikazane su u ~lanku 4. Uredbe.

UREDBA O IZMJENI UREDBE O VISINI VODNOGA DOPRINOSA (NN 35/06 I 39/06)

U Uredbi o visini vodnoga doprinosa (»Narodne novine«, broj 14/2006) u ~lanku 4. stavak 1. promije-njene su visine vodnoga doprinosa koje se odre|uju u kunama po jedinici, a prikazane su u tablici ove Uredbe.

PRAVILNIK O OBRA^UNAVANJU I PLA]ANJU VODNOGA DOPRINOSA (NN 30/06)

Ovim se Pravilnikom propisuje: osnovica, obra~un, sadr`aj rje{enja o obra~unu, na~in i rokovi pla}anja vodnoga doprinosa te vo|enje o~evidnika vodnoga doprinosa radi osiguranja provedbe nadzora nad obra~unom i pla}anjem vodnoga doprinosa.

Vodni doprinos se obra~unava po slu`benoj du`nosti. Vodni doprinos se obra~unava na temelju glavnoga projekta ili druge projektne dokumenta-cije za koju se, prema propisima o grad nji, ishodi gra|evinska dozvola ili potvrda glavnoga projekta. Obveznik vodnoga doprinosa (investitor) i projektant su obvezi ispuniti, potpisati i pe~atom ovjeriti obrazac iskaza mjera za obra~un vodnoga doprinosa koji je u prilogu Pravilnika (obrazac IM-1 ili obrazac IM-2).

Tijela graditeljstva koja vode postupak izdavanja gra|evinske dozvole, odnosno potvr|ivanja glavnoga projekta, dostavljaju Hrvatskim vodama, po slu`benoj du`nosti, dokumentaciju kao i preslik zahtjeva za izdavanje gra|evinske dozvole, odnosno za potvrdu glavnoga projekta.

OTPAD

PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADNIM GUMAMA (NN 40/06)

Ovim Pravilnikom propisuju se vrste i iznosi naknada koje pla}aju obveznici pla}anja naknada, na~in i rokovi obra~unavanja i pla}anja naknada, na~in skupljanja otpadnih guma i visina naknada koje se pla}aju ovla{tenim skuplja~ima za skupljanje otpadnih guma, iznosi naknada koje se pla}aju oporabiteljima za oporabu otpadnih guma te druga pitanja u svezi s gospodarenjem s otpadnim gumama.

OSTALO

LISTA OPASNIH KEMIKALIJA ^IJI JE PROMET ZABRANJEN, ODNOSNO OGRANI^EN (NN 17/06)

Temeljem Zakona o kemikalijama (NN 150/05) ministar zdravstva i socijalne skrbi uz suglasnost ministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva donio je Listu opasnih kemikalija ~iji je promet zabranjen, odnosno ograni~en. Lista sadr`i ime tvari, skupine tvari ili preparata, identifikacijski broj kemikalije (CAS broj) te uvjete ograni~enja. U Prilogu 1 dan je popis kancerogena skupine I i II, lista mutagena skupine II, liste reproduktivno otrovnih tvari skupine I i II te lista azo boja.

Priprema: Tamara Tarnik

Za{tita okoli{a Zakonski propisi iz podru~ja za{tite okoli{a

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.28

„Budu}nost pripada meni…“, zanimljiv je i pou~an esej Japanke Keiko Sei, koja je jo{ prije 15 godina za Europski medijski festival u Osnabrücku u Njema~koj organizirala program „Doba Nikole Tesle“. Skra}eni dio tog eseja, ~iji je tekst kori{ten za film i video program posve}en Tesli, prenosimo s dopu{tenjem Uredni{tva Tre}eg programa Hrvatskog radija, u ~ijem je istoimenom ~asopisu, u broju 59, 2001. godine objavljen u cijelosti

Prije vi{e od stotinu godina u New Yorku su se masovni mediji svakoga dana bavili rastu}im suparni{tvom izme|u Thomasa Edisona i Nikole Tesle: tko je izumio {to, ~iji su izumi bolji i tko je dobio vi{e pozornosti javnosti. Sukob je dosegnuo vrhunac kada je Tesla dokazao superiornost svojega sustava izmjeni~ne struje u odnosu na Edisonovu jednosmjernu. Edison je vodio jaku kampanju protiv Tesle i njegove izmjeni~ne struje putuju}i po Americi i pokazuju}i ljudima kako pse i ma~ke ubija 1000 volti izmjeni~ne struje (pse i ma~ke su skupljali lokalni klinci kojima bi Edison pla}ao 25 centa po `ivotinji).

Za kampanju su iskoristili ~ak i ne~iju smrt. Naime, 1890. u dr`avnom zatvoru New Yorka, obavljeno je prvo smaknu}e elektri~nim stolcem. Edisonova je skupina iskoristila svoj utjecaj u Vladi da ih nagovori neka primijene izmjeni~nu struju. Pri~a ka`e da je Edisonova skupina, koja je vodila pogubljenje, morala vi{e puta ponavljati elektri~ni {ok jer je njihovo dotada{nje iskustvo bilo s malim `ivotinjama. Scena je, svakako, bila neugodna.

Usprkos neugodnoj kampanji, izmjeni~na struja je pobje|ivala. Godine 1893. svjetska izlo`ba u Chicagu, prva svjetska izlo`ba sa strujom, bila je osvijetljena Teslinom izmjeni~nom strujom. Kada je gradona~elnik okrenuo klju~, 1000 `arulja na svjetlosnom tornju osvijetlilo je kopije svjetskih povijesnih gra|evina. Ljudi su bili zapanjeni. No}u su sa suzama u o~ima promatrali osvijetljenu fontanu koja je blje{tala pod svjetlosnim zrakama. Tesla je "~aroliju" po kojoj je bio poznat izvodio u fraku i bijelim rukavicama. Dr`ao bi jednostavnu cijev osvijetljenu jedino svojim tijelom, iskrom struje visokog napona.

MNOGI DOBITNICI NOBELOVE NAGRADE INSPIRIRANI TESLINIM PREDAVANJIMA

Godine 1896., mo}ni Nijagarini slapovi prvi su put iskori{teni za proizvodnju elektri~ne energije, uz vi{efaznu izmjeni~nu struju, a Tesla je osvijetlio grad Buffalo. Teslina skulptura, koju turisti danas mogu vidjeti na slapovima Nijagare, svjedo~i o dostignu}ima izumitelja koji je ubrzao i zra~nu industriju, jer je izmjeni~na struja opremala energijom aluminijsku industriju u regiji.

Krajem 19. stolje}a, me|u izumiteljima je postojala jaka konkurencija. Jedan mjesec

ili ~ak jedan tjedan bili su ~esto odlu~uju}i za bitku u prijavljivanju patenata. Bilo je i mno{tvo industrijalaca u potrazi za novim izumima. Neovisni izumitelj kao {to je Tesla, koji nije pripadao ni jednom institutu, uvijek je ovisio o patentima i sponzorima. Na~in da se upoznaju potencijalni sponzori jednako je ovisio o prisutnosti na ve~erama s elitnin dru{tvom koliko i o predavanjima za akademske znanstvenike. Neki izumitelji i dobitnici Nobelove nagrade poslije su priznali da su bili inspirirani i potaknuti Teslinim predavanjima. Neki su, pak, jednostavno preuzeli zamisli od tog ~ovjeka koji je ponekad o svojim izumima pri~ao previ{e i vrlo velikodu{no. Jedan od njih bio je i mladi Talijan Marconi, kojega mnogi smatraju izumiteljem radija. Ameri~ki federalni sud je 1943. dosudio da je Teslin radijski patent prethodio Marconijevom. To je bilo pola godine nakon Tesline smrti pa on nikada nije doznao ishod za {to se borio nekoliko desetlje}a, dok je Marconi nastavio pripisivati sebi Teslin izum.

TESLA PREDVIDIO SVJETSKI BE@I^NI SUSTAV

Godine 1898. Tesla je u Madiosn Square Gardenu predstavio brod na daljinsko upravljanje. On nije postao samo prvi daljinski navo|eni objekt kakvima se danas svakog dana koristimo, nego i prvi automat (Teleautomat, kako ga je Tesla zvao), ili drugim rije~ima - prvi robot.

Tesla je ranih dvadesetih godina pro{log stolje}a jasno predvidio dana{nje suvremeno dru{tvo: novine }e se be`i}no tiskati u svakom domu umjesto da ih se dostavlja, ljudi }e za telekomunikacije koristiti naprave koje stanu u d`ep i, kao {to je izjavio u jednom razgovoru 1925., bit }emo u mogu}nosti gledati doga|aje kao {to su inauguracije, utakmice svjetskog kupa, prirodne katastrofe ili ratovi kao da smo fizi~ki tamo, tijekom svakog doga|aja. To je zapanjuju}a slika onoga {to se doista doga|a oko nas. Da je bilo dostatno novca za provedbu pokusa, svjetski be`i}ni sustav (svjetski sustav, kako ga je Tesla zvao), mogao je uz pomo} Teslinih izuma biti realiziran za njegova `ivota. U to vrijeme njegove su vizije bile previ{e napredne da bi ih ikoji industrijalac mogao shvatiti i u njih investirati. Brojna Teslina pisma, koja se mogu vidjeti u arhivima i muzejima, pokazuju kako je o~ajni~ki tra`io novac za svoje projekte.

"Zraka smrti" koju je predstavio ameri~koj vosci vi{e puta, nije dobila financijska sredstva jer ni u vojsci nitko nije mogao predvidjeti potencijal toga izuma. Nekoliko crte`a iz toga vremena, potaknutih Teslinim vizijama, pokazuju sliku budu}eg rata u kojemu su sva vozila daljinski upravljani „teleautomatoni“, a svjetla i zrake paraju nebo. Toranj na Long Islandu, koji je Tesla izgradio 1901./1902. prikazan je u sredi{tu slike kao baza za slanje informacija i podataka, kao i elektri~ne energije. (Zapravo, budu}i da je Teslina zamisao bila izumiti sustav koji mo`e slati i informacije i energiju, bio je iza Marconija u demonstraciji radijskog prijenosa, jer se Marconi usmjerio

isklju~ivo na prijenos informacija.) Kao {to svi znamo, Zaljevski rat 1991. pribli`io se slici rata kakvim ga je prikazivao Tesla.

IZBRISAN IZ POVIJESTI ZBOG SVOJE MA[TE?!

Pitanje je za{to je najva`niji genijalni izumitelj stolje}a danas skoro zaboravljen. Za{to se Edison pojavljuje u svim priru~nicima na svijetu, dok je Tesla poznat samo me|u elektroin`enjerima i obo`avateljima znanstvene fantastike i okultnoga? Jedna me|u mnogim internet stranicama o Tesli, nazvana The Coil Web Ring, ogra|uje se od takvog pristupa:

„... Ovome se krugu mogu pridru`iti svi koji imaju Internet stranicu koja sadr`i informacije o Teslinom transformatoru, Nikoli Tesli ili sli~nim visokonaponskim ure|ajima. Ali ne dopu{tamo pseudo-znanstvene stranice koje se bave slobodnom energijom, antigravitacijom, Teslinim smrtonosnim zrakama ili savjetima za lije~enje visokim naponom. Ako va{a stranica ima ikakve veze sa kristalima, neidentificiranim lete}im objektima, religioznim sva{tarijama, misticiozmom - tako|er ne mo`e biti uklju~ena.“

Skoro je nemogu}e govoriti o Tesli samo kao o izumitelju. Njegovi sljedbenici uvijek se moraju nositi s vi{kom koji ga prati. Postoje slo`eni razlozi za to i ba{ ta slo`enost bila je razlog da sam se zainteresirala za Teslu. Zato sam kasnih osamdesetih godina pro{log stolje}a po~ela organizirati seriju izlo`bi i simpozija u uvjerenju da je Tesla va`an subjekt i u kontekstu suvremene medijske umjetnosti. Nije mogu}e sa`eti `ivot tog izumitelja u kratak tekst. Zato }u se ovdje usredoto~iti na pitanje za{to je Tesla izbrisan iz stranica povijesti.

Nikola Tesla ro|en je kao sin srpskog pravoslavnog sve}enika u Hrvatskoj u Lici godine 1856. Nakon studija u Grazu i Pragu radio je u novoosnovanoj ameri~koj telefonskoj tvrtki u Budimpe{ti. Odmah je pobolj{ao Bellov ure|aj i dodao poja~alo koje je postalo prototip dana{njeg zvu~nika. Imao je zamisao uporabiti telefonski kabel za prijenos zvuka svakog pojedina~nog glazbenog instrumenta kako bi svi zajedno stvarali orkestralnu koncertnu glazbu samo putem telefonskog prijenosa. Ta nam epizoda pokazuje, ne samo njegovu inventivnu genijalnost, nego i nevjerojatnu ma{tu Tesle kao umjetnika, koja ga je razlikovala od drugih izumitelja, poput Edisona. Ipak, ta neuobi~ajena ma{ta donijela mu je i epitet "ludog znanstvenika" koji se bavi okultnim, a ud`benici vi{e vole podu~avati djecu o izumiteljima koji su odmah izravno povezani s industrijom. I {to je najnevjerojatnije, zbog svoje je ma{te Tesla izbrisan iz povijesti.

TESLINE IDEJE U@ASAVALE INDUSTRIJU

Tesla je bio uvjeren da je mogu}e izumiti sustav prijenosa elektri~ne energije u kojemu svatko mo`e uzeti elektri~nu struju na bilo kojem mjestu na Zemlji, i da se ta energija mo`e proizvoditi bez

OBLJETNICE

Godina Nikole Tesle

Budu}nost pripada meni

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 29

iskori{tavanja klju~nih prirodnih izvora. Taj svjetski sustav koji bi mogao prenositi informacije, podatke, kao i energiju bio je ve} napredovao kroz pokuse u njegovom laboratoriju u tornju na Long Islandu. Tesla je tako|er predvi|ao izum `arulje koju ne}e trebati mijenjati. Te su ideje u`asavale industriju, a kombinacija lo{e sre}e kao {to su po`ar i financijske pote{ko}e, sprije~ili su ga da dovr{i pokus. Pri~alo se da su industrijski divovi i mo}ni karteli kao {to su Rockefeller ili J.P. Morgan iz General Electrica, poku{ali sabotirati njegove izume financijskim putem. Vrlo je vjerojatno da su poduzete i druge mjere da bi se prezrelo genija i njegova dostignu}a. Jedan od nevjerojatnih primjera je fotografija iz 1921. godine, na kojoj su Einstein, Charles Steinmetz i Tesla. Modificirana kopija te fotografije kru`ila je me|u novinarima neko vrijeme, a na njoj se Tesla ne pojavljuje. Izbrisan je kako ne bi bio vrijednovan jednako kao Einstein. Takva manipulacija fotografijama, ~esto kori{tena u totalitarnim dru{tvima poput ranog Sovjetskog Saveza, iskori{tena je da bi se iz ljudskog sje}anja uklonila izumiteljeva utopijska vizija. Sve do njegove smrti, protiv Tesle usmjeren savez Edisona, Marconija, Steinmetza i drugih nalazio je na~ine da u svakoj prigodi napadne Tesline ideje i djelovanje. Odgovaraju}i na pitanje koliko ga smetaju ti ljudi koji ga `ele sprije~iti, Tesla izjavljuje danas slavni komentar "Sada{njost je njihova... no budu}nost pripada meni“.

GDJE SU TESLINI DOKUMENTI - JEDNA OD NAJVE]IH TAJNI

No, postoji jo{ {iri raspon upletenosti u misteriozno zatiranje Teslinih ideja i izuma. Tesla je umro 1943. godine, sam u hotelskoj sobi u New Yorku, negdje izme|u 5. i 8. sije~nja. Ono {to se dogodilo kratko nakon njegove smrti ostaje jednom od najve}ih tajni koje okru`uju izumitelja. Ve}inu njegovih stvari zaplijenio je Ured za skrb nad vlasni{tvom stranaca (za{to taj Ured, kad je Tesla bio ameri~ki gra|anin?) nakon, kao {to se smatra, konzultacija s FBI-om. Pri~a se da su pomorske vlasti na mikrofilmu kopirale sve njegove dokumente. Pri~a se i da je Sava Kosanovi}, Teslin ne}ak koji je imao klju~eve njegovog sefa, ve}inu dokumenata poslao u Teslin muzej u Beogradu. No, tvrdio je da su neke stvari nedostajale kada su dokumenti stigli u muzej. Govori se i kako je mogu}e da je lagao. Govori se i da su vlasti nakon razgovora s tada{njim direktorom FBI-a Hooverom i potpredsjednikom Wallacem odlu~ili njegove izume voditi kao strogo povjerljive dokumente. To se odnosilo ponajprije na Tesline izume kao {to su "tele-sila" ili ono {to se zove "Teslin {tit", svojevrsna antibalisti~ka obrana od projektila, koja mo`e uni{titi elektroniku neprijateljskih projektila i satelita. Temelji se na plazmatskom paketu ~estica visoke energije s kojima je Tesla eksperimentirao u Colorao Sprignsu.

Takva istra`ivanja danas sprovodi ameri~ko Ministarstvo obrane na Aljaski, u sklopu programa HAARP pokrenutog 1993. godine. Istra`iva~ka ekipa u eksperimentalnom programu okuplja institute sveu~ili{ta, kao {to su Aljaska, Massachusetts, Stanford, Cornell, UCLA i MIT da bi izu~avali rezonantna svojstva Zemlje i njezine atmosfere.

„LUDI ZNANSTVENIK“

Za vrijeme laboratorijskog razdoblja u Colorado Sprignsu Tesla je primio neuobi~ajen

signal dok je izvodio pokuse na radiju visoke frekvencije. Pretpostavio je da je signal stigao s drugog planeta te je objavio izvje{}e. Slu{anje signala s drugog planeta, koje se danas uobi~ajeno prakticira na astronomskim institutima, odbacivali su akademci toga vremena. Tesla je sve vi{e opisivan kao "ludi znanstvenik". Kasnije je Tesla otvoreno tvrdio da postoji mogu}nost kontaktiranja Marsa i drugih planeta, {to je bila idealna metaakademicima i jo{ jedan razlog za udru`enja koja su ga omalova`avala.

Tesla se bavio i tzv. kirlianskom fotografijom - fotografijom nevidljivih pojava kao {to su ljudske aure i duhovi. Uspijevao je snimati kirlianske fotografije svojim visokofrekventnim naponom, koje je proizvodio Teslin generator.

Teslino pam}enje je legendarno. Mogao je svaki izum u potpunosti konstruirati u glavi i nije ga trebao crtati. To je ponekad izazivalo zbunjenost me|u znanstvenicima, zbog pitanja ~uvanja i arhiviranja dokumenata. Tako|er je izazvalo ljubomoru me|u drugim izumiteljima i in`enjerima.

Tesla se spominje i u vezi s kontaktima s neidentificiranim lete}im objektima. Tzv. "kontaktirani" bili su nadahnuti Teslinom idejom o vezi s drugim planetima. In`enjeri su konstruirali lete}i objekt prema Teslinom modelu. Nakon njegove smrti {irile su se glasine da je nekoliko in`enjera, koji su radili u Teslinom laboratoriju, uspostavilo kontakt sa svemirom.

Godine 1926. nastao je prvi svjetski komercijalni ~asopis za znanstvenu fantastiku, nazvan "Amazing Stories", nevjerojatne pri~e. Njegov pokreta~ Hugo Gvernsback, koji je zaslu`io titutlu "oca ameri~ke znanstvene fantastike", bio je veliki obo`avatelj Tesle. Tesline vizije ilustirao je Frank P. Paul, Gernsbackov umjetni~ki partner u ~asopisu.

PERFORMANCE BY TESLA

Jo{ jedan razlog moga interesa jest i prou~avanje umjetni~ke strane izumitelja i njegove zavidne prezentacijske tehnike. Pogledajmo samo Teslina povijesna predavanja u Americi i Europi tijekom 1891. i 1892. godine. Budu}i da u to vrijeme nije bilo tehni~kih naziva za ono {to je otkrivao, svoje je invencije publici predstavljao u obliku svojevrsnog medijskog umjetni~kog performansa.Dr`ao bi vakuumske staklene cijevi koje bi palio bez ikakvih `ica. Na jednak je na~in palio i velike `arulje. Pu{tao je struju visokog napona kroz svoje tijelo. Stvarao je i upravljao golemim iskrama i plamenovima kao da su mu ku}ni ljubimci. Bila je to ~arobna svjetlosna priredba. Za pozornicu je imena znanstvenika i pjesnika kojima se divio, modelirao u neonskim cijevima. Bili su to prvi neonski znakovi. Upotrebljavaju}i jezik perfomansa, uspio je publici prenijeti ~ak i poruku o potencijalima besplatne energije. Bez obzira na to je li toga bio svjestan ili nije, poticati publiku da zahtijeva besplatnu energiju bilo je politi~ki opasno djelovanje. To je zapanjuju}e originalna i jo{ uvijek relevantna tema prezentacije medijske ili tehnologijske umjetnosti te na~ina njezinog prijenosa do publike u vizualnom i slu{nom obliku. Za suvremenu visokotehnologijsku umjetnost koja istra`uje strukture ~ovjeka i stroja, iznimno je va`na ~injenica da je Tesla ljudsko tijelo smatrao tek jo{ jednim od strojeva.

Na predavanju koje je odr`ao na Institutu elektri~nih in`enjera u Londonu 1892. godine, Tesla se pitao za{to "sa sada{njom razinom znanja

i ste~enog iskustva nitko nije napravio poku{aj poreme}aja elektro-stati~kog i magnetskog stanja Zemlje i prijenosa, ako ni~eg drugog, onda inteligencije“. Bilo bi {teta kada bi se na takav poku{aj odlu~ili samo sljedbenici razli~itih kultova svjetske propasti, diktatori, teroristi ili vojska.

Dok ovo pi{em, radio prenosi vijest da }e za nekoliko minuta SAD izvesti test antibalisti~kih projektila. Ta slo`ena akcija koristi radarske sustave od zemlje k nebu...!

Pripremio: Josip Vukovi}Izvor: TRE]I PROGRAM,

~asopis Hrvatskoga radija 59/2001.(oprema Uredni{tva)

Keiko Sei je japanska kriti~arka i kustosica medijske umjetnosti koja `ivi u Pragu, a ve} godinama u isto~noj Europi. Kao teoreti~arka medija objavljivala je u mnogim me|unarodnim publikacijama, a me|u njezinim, kustoskim projektima su izlo`be “Redari i virtualna realnost“ (1996), “Televizija i politika u Isto~noj Europi“ (1983.) te “Vi{ak smisla i kompjutori” (1992.). Keiko Sei prou~ava Teslina istra`ivanja i izume u odnosu na tehnike stvaranja i predstavljanja suvremene medijske umjetnosti, a predsjednica je srednjoeuropskog kluba Teslinih obo`avatelja.

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.30

S LICA MJESTA

DP Elektra Sisak

TS Siscia spa{ava Sisak, ali ne i Banovinu Dragica Jurajev~i}

Izgradnja TS 110/10/20 kV Siscia odmi~e planiranom dinamikom, gra|evinski dio je zavr{en i u tijeku su obrtni~ki radovi, ugra|ena je 20 kV oprema, a uskoro slijedi i preuzimanje gradske kabelske mre`e

To~no uo~i prve godi{njice sve~nog otvorenja radova na TS 110/10/20 kV Siscia, na licu smo mjesta i o tomu razgovaramo s prvim ~ovjekom DP Elektra Sisak, Josipom Baletom. Rije~ je, naime, o realizaciji za sve Si{~ane, a osobito sisa~ke elektra{e, iznimno va`nog i dugo o~ekivanog elektroenergetskog objekta.

Josip Baleta prije nego {to je imenovan direktorom DP Elektra Sisak u ljeto 2004. godine, radio je na mjestu rukovoditelja Slu`be za tehni~ke poslove, a iza sebe ima dugogodi{nje iskustvo - 21 godinu elektra{kog sta`a.

Premda je glavni povod na{eg razgovora izgradnja i zna~aj TS Siscia, zanima nas i cjeloviti Program Banovina. To je Program kojim }e HEP Operator distribucijskog sustava i HEP Operator prijenosnog susutava zajedni~kim snagama potpuno energetski rije{iti Banovinu. Tu su i druge teme poput obnove i stanja postrojenja te naplate i odnosa s potro{a~ima. No, krenimo redom.

Izgradnja TS Siscia, ugovorena s Kon~arom d.d. s rokom dovr{etka od tri godine, ostvaruje se sukladno planiranoj dinamici. Kako je rije~ o susretnom objektu prijenosa i distribucije, ovom prigodom saznajemo sve o izgradnji distribucijskog dijela tog objekta. Do sada je zavr{en gra|evni dio zgrade i u tijeku su obrtni~ki radovi, koji trebaju biti okon~ani do kraja svibnja ove godine. Ugra|eno je 20 kV postrojenje, a uskoro predstoji preuzimanje gradske kabelske petlje

za prihvat TS Siscia (uvla~enje i spajanje kabela) , {to }e odraditi sisa~ki elektra{i i zbog ~ega je Sisak ve} prekopan uzdu` i poprijeko. Distribucijski dio posla je i ugradnja transformatora 110/20 kV i 110/10 kV (2x20 MVA), dok }e PrP Zagreb izgraditi priklju~ni DV 110 kV i 110 kV vanjsko rasklopi{te. Planirano je da se cijela TS Siscia istodobno pusti u pogon, nakon dovr{etka svih radova. Sisa~ki elektra{i obavljaju i stru~ni nadzor nad izvo|enjem radova na distribucijskom dijelu trafostanice, a saznajemo i za vrlo dobru suradnju s lokalnom upravom. Najva`nije je da su nam osigurani novci, nagla{ava J. Baleta, a sve drugo }emo rije{iti. Ka`imo da je cijena distribucijskog dijela trafostanice 29 milijuna kuna, a tomu valja pribrojiti i 12 milijuna, koliko }e stajati kabelski raspleti i uklju~enje TS u kabelsku mre`u grada. I ovom prigodom J. Baleta zahvaljuje Upravi HEP-a na razumijevanju potreba Siska, jer je DP nakon 20 godina ~ekanja izgradnje te trafostanice, doista bio doveden pred zid. Naime, ve} neko vrijeme Elektra Sisak ulazi u crveno priklju~uju}i nove kupce, a bez Siscie ne bi mogli udovoljiti niti jednom zahtjevu za priklju~enje novih kupaca. Njezina izgradnja je vi{e nego opravdana, ekonomski i tehni~ki, i ona doista spa{ava Sisak, ali ne i Banovinu. Naime, vr{no optere}enje Siska s okolicom iznosi 68 MVA, a ostatka Banovine 25 MVA. Oscilacije u potro{nji su prisutne, jer je ona na putu povratka prema prijeratnoj razini. Sisak i Petrinja se gospodarski bude, pone{to i Glina, dok ostatak Banovine znatno manje.

OSTVARENJE PROGRAMA BANOVINA DO 2010.

Iz Programa Banovina, ~ije je ostvarenje predvi|eno Srednjoro~nim planom od 2005. do 2010. godine, direktor J. Baleta izdvaja kao najva`nije i elektroenergetske objekte - priklju~ni DV 110 kV Pra~no – Hrvatska Kostajnica, koji upravo gradi HEP Operator prijenosnog sustava te TS 110/20/10 kV Hrvatska Kostajnica, za koju se izra|uje projektni zadatak, a sisa~ki elektra{i imaju spremnu tehni~ku dokumentaciju za revizalizaciju svog 20 kV dijela. Ina~e, podru~je Pounja privremeno, istina ve} 11

Josip Baleta, direktor DP Elektra Sisak: za uspjeh je nu`an timski rad

Mladen Dejanovi}, rukovoditelj Slu`be za opskrbu, zaslu`an je za sve bolje rezultate

godina, napaja se iz Petrinje i visi na jednom DV 35 kV. Zbog toga su i ovdje iznimno nepopularna privremena rje{enja, jer ona obi~no predugo traju...Nadalje, predvi|en je novi DV 110 kV za Dvor te 20 kV rasklopi{ta u Sunji i Hrvatskoj Dubici, koji }e biti dijelovi budu}ih tamo{njih TS 110 kV. Svi navedeni objekti su nu`ni kako bi DP mogao na cjelokupnom podru~ju ispunjavati zakonske obveze.

- Nismo u ravnopravnom polo`aju, jer nemamo svi jednake startne pozicije i te{ko je udovoljiti novim zahtjevima za kvalitetu opskrbe u na{im uvjetima,nagla{ava J. Baleta.

JO[ 30 NASELJA BEZ NAPONA

[to se ti~e obnove u ratu uni{tenih postrojenja, doznajemo da je njih 90 posto obnovljeno, a preostala su jo{ poglavito ruralna podru~ja, pribli`no 30 naselja bez napona, koja }e morati za mali broj povratnika ponovno elektrificirati i ulo`iti znatna sredstva. Upravo su u tijeku takvi radovi na podru~ju Dvora, Hrvatske Kostajnice i Gline, a pripremaju i dokumentaciju za sli~ne radove u jo{ ~etiri naselja, odobrene dodatnim Planom sanacije i obnove (SIO) u iznosu od osam milijuna kuna. DP Sisak je u proteklih 11 godina tri ~etvrtine ukupno raspolo`ivih sredstava ulo`io u obnovu postrojenja, a samo jednu ~etvrtinu za odr`avanje. Zbog toga su kvalitetnija postrojenja izvan centara potro{nje, {to je apsurdno. Naime, pri obnovi su slijedili zamisao da sve poslove treba odraditi kvalitetno, osiguravaju}i dugoro~nu pouzdanost rada postrojenja. Tako sada obnovljena podru~ja imaju normirane napone, a ostatak DP-a lo{e. Posebno su problemati~na {ira podru~ja gradova Petrinja i Glina, a osobito je te{ko stanje u gradu Sisku, koji je , naglasimo - napon imao tijekom cijelog ratnog razdoblja.

Sukladno ovogodi{njem Planu poslovanja, osim navedenih radova, nastavljaju i sa sanacijom naponskih okolnosti i s realizacijom Programa uvo|enja izravne transformacije 110/20 kV i napu{tanja 35 kV napona, {to iziskuje golema ulaganja. ^injenicu da su veliki dio svoga podru~ja morali obnavljati iz po~etka, iskoristili su za prelazak na 20 kV napon i u obnovi uvode napon 110/20 kV, sukladno i temeljnim postavkama strate{kog razvoja HEP Operatora distribucijskog sustava. Da su gradili 35 kV postrojenja, bili bi na vi{em stupnju izgradnje kapitalnih investicija, jer bi ih gradili vlastitim snagama. Ali, prema rije~ima J. Balete, dugoro~no gledano su na dobrom putu. Ovdje nisu za vatrogasna rje{enja, ve} su skloniji onim - dugoro~nijim. Realizacija sanacije naponskih okolnosti ovisi isklju~ivo o odobrenim sredstvima, koja su, kako doznajemo, nedovoljna, a rok za uvo|enje normiranih napona na cijelom podru~ju je 2010. godina.

NAPLATA SVE BOLJA, TREND SMANJIVANJA GUBITAKA

Naplata je ovdje posebna pri~a s obzirom na specifi~nost njihove @upanije i u njoj lo{e gospodarsko stanje. Stoga im je naplata ra~una za isporu~enu elektri~nu energiju iznimno ote`ana, a od 48 milijuna

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 31

nenapla}enog prihoda ~ak 66 posto ~ine sporna potra`ivanja i potra`ivanja od tvrtki u ste~aju (@eljezara im duguje ~ak 29,6 milijuna kuna). Zbog toga, doznajemo, imaju u igri dva podatka o danima vezivanja, prvi je 23 dana, bez spornih i potra`ivanja u ste~aju, a s njima se penju na ~ak 79 dana. Naplatu u kategorijama ku}anstavo i poduzetni{tvo su doveli u red primjenom na~ela kompromis s mjerom– postupnim pla}anjem, ali to~no prema dogovoru ili slijedi ovrha. Od unatrag godinu dana ne utu`uju kupce du`nike (ku}anstva i gospodarstva) kod kojih nije mogu}a naplata i na taj na~in smanjuju tro{kove i rastere}uju svoju Pravnu slu`bu, ve} ih odmah isklju~uju. I gubitke iz godine u godinu smanjuju, a pro{lu su godinu zavr{ili sa 8,6 posto i takav }e trend zadr`ati. Na{ sugovornik navodi da manjka jedinstveni na~in izra~una gubitaka za HEP i da postoje}a metodologija dovodi do apsurdnih podataka. Naime, pro{le im se godine dogodilo da su u rujnu imali negativne gubitke (?!) radi dva tjedna kasnijeg o~itanja.

Direktor J. Baleta se osvrnuo i na nove Op}e uvjete za opskrbu elektri~nom energijom, koji su, ka`e, u cjelosti dobri i hepovcima od pomo}i. Primjerice, uvedena je odredba o vlasni{tvu, koja utv|uje da se priklju~uje objekt, a ne kupac, {to su Si{~ani prakticirali i do sada. Nadalje, ubudu}e }e se potpisivati izjave o solidarnom pristupanju otplati duga izme|u vlasnika i korisnika objekta, ~ime }e se otkloniti mnoge dosada{nje nesuglasice. Novi Op}i uvjeti definiraju i to~no vrijeme trajanja elektroenergetske suglasnosti, odnosno ugovora o opskrbi i kori{tenju mre`e te kada se gubi status kupca.

U sisa~koj Elektri puno ula`u u pobolj{anje svoga imid`a i korektan i jednak pristup prema svim svojim kupcima. Educiraju svoje zaposlenike na {alterima, a prema svojim su kupcima socijalno osjetljivi, ali s pravom mjerom i uz obostrani interes.

Josip Baleta i Mladen Samardži u TS Siscia, gdje je ugra|eno i postrojenje 20 kV

SVE MANJE LJUDI

Broj zaposlenika u ovom DP-u u stalnom je opadanju i trenuta~no ih ima samo 395. - Snaga je uvijek u ljudima koji znaju i ho}e raditi, a to je osobito va`no u distribuciji, gdje je posao najdelikatniji i tu ne mo`e raditi svatko. Va`no je zaposliti mlade koji odgovaraju visokim kriterijima, a namjeravamo ih od ove godine i na druk~iji na~in testirati, navodi J. Baleta. Najvi{e im manjkaju operativci i VSS kadar, a posebno su s odlaskom ljudi u mirovinu osiroma{eni njihovi pojedini pogoni. S obzirom na novu organizaciju i sistematizaciju HEP Operatora distribucijskog sustava, osobito se pove}ava potreba za kvalitetnim vode}im kadrom i ovdje poku{avaju optimalno iskoristiti svoje mlade sposobne ljude i dati im {ansu za potrv|ivanje.

- Ja sam poput vo|e orkestra, a da bi se dobro uglazbio orkestar nu`ni su dobri svira~i. Zna~i, nu`an je timski rad. Koliko u tomu uspijevam u ove nepune dvije godine ocijenit }e direktor HEP Operatora distribucijskog sustava, nagla{ava J. Baleta.

Na kraju ovog razgovora doznajemo da je zapo~ela i rekonstrukcija dotrajalih poslovnih zgrada

njihovih pogona u Glini i Hrvatskoj Kostajnici, na veliko zadovoljstvo tamo{njih zaposlenika, a poslovna zgrada sjedi{ta DP-a ve} je dobila novi primjereniji izgled.

Razgovaramo i s jednim od mla|ih zaposlenika, Mladenom Dejanovi}em. On je unatrag godine dana rukovoditelj Slu`be za opskrbu, koja pokazuje sve bolje rezultate i pomake naprijed. Od njega saznajemo da su 2005. godine vlastitim snagama zamijenili prema planu ukupno 2.100 brojila, kojima je istekao ba`darski rok i sva brojila zastarjelih tipova, a pribli`an broj planiraju i ove godine. Dobili su i pozitivno mi{ljenje Dr`avnog zavoda za mjeriteljstvo, nakon {to su ih provjerili na terenu.

Na kraju odlazimo na gradili{te TS Siscia, gdje nam se pridru`io nadzorni in`enjer izgradnje elektromonta`nog dijela TS Siscia Mladen Samard`i}. Tu smo se uvjerili da radovi odmi~u prema planiranoj dinamici, a doznajemo i da }e se nakon skora{njeg dovr{etka pogonsko-poslovne zgrade useliti u nju zaposlenici Slu`be za vo|enje i dio zaposlenika Slu`be za odr`avanje.

Rekonstruirana TS 35/10 kV Ferovac

Sigurnija opskrbakupaca Po`e{ke kotline

Trafostanica 35 kV/10 kV Ferovac glavna je karika u opskrbi kupaca sredi{njeg i isto~nog dijela Po`e{ke kotline. Jo{ 1971. godine postavljen je 35 kV dalekovod od Po`ege, a 1975. zavr{ena i pu{tena u rad 35 kV/10 kV transformatorska stanica u Ferovcu na kri`anju prometnica Po`ega – Na{ice i Pleternica – Kutjevo. Kada je izgra|ena i opremljena Kon~arevom opremom, od transformatora do prekida~a i rastavlja~a upravlja~kih i rasklopnih plo~a, bila je tada najmodernija u tom kraju. No, s obzirom na ~injenicu da je od tada pro{lo 30 godina neprekidnog kvalitetnog rada, vrijedni ljudi HEP Operatora distribucijskog sustava, DP Elektra Po`ega, prema projektima Kon~ara, tijekom posljednjih nekoliko godina rekonstruirali su cijelu trafostanicu i njezine bitne elemente, ponovno Kon~arevom opremom. Osim novih sklopivih postrojenja, ugra|ena je i elektroni~ka oprema u postrojenja trafostanice za daljinsko upravljanje iz Dispe~erskog centra DP Elektra Po`ega, a ovisno o energetskim potrebama predvi|a se budu}a izgradnja nove TS 35 kV u ^aglinu i novog dalekovoda prema Levanjskoj Varo{i i Slobodnoj Vlasti te \akovu.

TS u Ferovcu spojena je i dalekovodom prema Pleternici radi sigurne opskrbe kupaca elektri~nom energijom tog dijela Po`e{ke doline.

Ivan MaruszkiNakon 30 godina rada, TS 35/10 kV Ferovac je potpuno rekonstruirana rana ui

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.32

S LICA MJESTA

HE Le{}e

PRVA HIDROELEKTRANA U SAMOSTALNOJ HRVATSKOJZavr{etkom pripremnih radova, po~etkom ljeta ove godine stvorili bi se nu`ni uvjeti za po~etak glavnih gra|evnih radova: brane i akumulacije - nakon zavr{enog javnog nadmetanja za glavne radove i za opremu uslijedit }e dono{enje kona~ne odluke o izboru izvo|a~a i dobavlja~a, a planirani rok zavr{etka glavnih radova i pu{tanje u pogon ovog vr{nog proizvodnog objekta srednje snage je pribli`no tri godine kojem je, prema Investicijskom programu, vrijednost pribli`no 67 milijuna eura

Nakon duge i dosadne zime nije se dogodilo ni{ta spektakularno glede vremena. I nadalje su nas oblaci mrko gledali, a ki{a rominjala, padala ili lijevala,dosadno i u~estalo. A onda je nai{lo desetak vedrih i sun~anih dana i u meni se, kao i uvijek s prolje}a, probudila dotad uspavana `elja za terenom. Dugo se nisam smucala uokolo, jer se uokolo ni{ta posebno niti ne doga|a. Doga|a se ne{to zanimljivo tamo negdje oko Gorinaca, Generalskog stola, Skukana, Tro{marije, Grabrka... sela i zaselaka neobi~nog nazivlja u blizini Ogulina. Jeste li ikad za njih ~uli – ja nisam! Bilo je vrijeme za organiziranje bliskog susreta. Ali, dok su se poslo`ile sve pretpostavke za na{e prvo vi|enje, Sunce je izgubilo strpljenje i ponovno odstupilo pred nametljivo{}u ki{nih kapi. Sunce je odstupilo, ja ne! Pa i da grmi pa i da sijeva pa i da se oluja sprema, ja bih po{la iz barem jednog, ali itekako vrijednog razloga. Jer, rije~ je o gradili{tu HE Le{}e, na{e prve nove hidroelektrane u samostalnoj Hrvatskoj, odnosno prve koja se gradi nakon 17 godina, to~nije nakon

1989., kada su u pogon pu{tene HE \ale na Cetini i HE Dubrava na Dravi.

GDJE ]E BITI HE LE[]E?

Hidroelektrana instalirane snage 42,29 MW, s prosje~nom godi{njom proizvodnjom od 98 GWh, bit }e smje{tena u Karlova~koj `upaniji, na podru~ju izme|u Karlovca i Ogulina (op}ine Bosiljevo i Generalski Stol). Taj lokalitet, za koji sada bez gri`nje savjesti mogu re}i da je Bogu iza nogu, smje{ten je na trome|i izme|i Like, Korduna i Gorskog Kotara i prema rije~ima starosjeditelja, zapravo je ni~ija zemlja.Te{ko je nama posjetiteljima rije{iti u trenutak tu trilemu pa }emo se zadovoljiti ~injenicom da je na{a budu}a elektrana locirana nizvodno od HE Gojak te da }e biti druga stepenica u iskori{tavanju vodnog potencijala rijeke Goja~ke Dobre, pritoke Kupe, na kraju njenog kanjonskog toka, a u blizini naselja Generalski Stol. Goja~ka Dobra hrani se vodama pristiglim od rijeka Ogulinske Dobre i Zagorske Mre`nice koje su, za potrebe HE Gojak, pregra|ene branama Bukovnik i Sabljaki, odnosno formiraju je iskori{tene vode HE Gojak i preljevne vode akumulacije Bukovnik. Izgradnjom HE Le{}e potopit }e se gornji tok Goja~ke Dobre na potezu od HE Gojak do sela Gorinci u duljini 12,6 kilometara. Tu je rije~no korito iznimno kanjonskog tipa, sa strmim nepristupa~nim obalama, djelomi~no obraslim niskom vegetacijom.

TRE]A – SRE]A ILI PRI^A OD 20 GODINA

Pri~a o HE Le{}e, jedna je od najduljih u povijesti izgradnje na{ih proizvodnih objekata. Ili, kao {to ka`u oni koji su u njoj bili, a i sad su glavni junaci, ovaj projekt je ve} dva puta bio «`iv» i dva put je «umirao»od te davne 1984. godine, kada su zapo~ela prva istra`ivanja za idejni projekt pa do danas, kada su zapo~eli prvi gra|evni zahvati. Odre|eni doga|aji

tada nisu i{li u prilog izrade glavnog projekta, {to je usporilo onda{nje planove za njenu izgradnju.

S novim idejnim projektom (ra|enim od 1988. do 1989.), osnivanjem Tima za izgradnju (1990.) i Glavnim projektom iz 1992. godine, otvorila se nova mogu}nost za ostvarenje ovog proizvodnog objekta, ali ponovno joj nije bilo su|eno. Rat je odgodio ostvarenje - do daljnjega. Tako zamrznut projekt je do~ekao pro{lu, 2005. godinu. Polaze}i od one izrjeke da bez tre}e nema sre}e, sada{nja Uprava HEP-a donijela je 10. velja~e 2005. godine Odluku o izgradnji HE Le{}e, s kojom se 21. velja~e suglasio i Nadzorni odbor. Slijedilo je pozitivno Mi{ljenje Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti, na temelju kojeg je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva 22. travnja 2005. izdalo Odobrenje za izgradnju. Kako je za ostvarenje ovog projekta zadu`ena HEP Proizvodnja d.o.o., njen direktor @eljko Dori} donio je 5. svibnja iste godine Odluku o imenovanju Tima za vo|enje pripreme izgradnje i provedbu izgradnje HE Le{}e. Uz voditelja ovog projekta, ^edu Radi}a, ~lanovi Tima su koordinatori za pojedina podru~ja: Miljenko Ivica (gra|evinarstvo), Stjepan Ma~kovi} (strojarstvo), Branko Dadasovi} (elektroenergetika) i Dr`islav [iki} (USZMR, veze i IT). Uz njih, Dinko Salopek odgovara za ZNR, ZOP i ZO, Kre{imir Renduli} zabavlja se pravnim poslovima, Ivana Odak odra|uje ekonomsko-financijske poslove, dokumentacijom se bavi Josip Ujevi}, a administracijski i tajni~ki poslovi povjereni su @eljki Jano. Kako je ovom Odlukom dio Tima trebao preuzeti i nadzor izgradnje, nadzorni in`enjeri su: Tomislav Tomi}, Damir Bala`i}, Kre{o Juri} i Stjepan Brku{i} (gra|evinski radovi), Ivica ^uljak (strojarski radovi), Davor Boji} i Stanko Sapunar (USZMR, veze i IT).

Voditelj Tima ^edo Radi} tu`i mi se da su svi oni pomalo zahr|ali, jer se u HEP-u ve} dugo nije gradilo:

Pripremni radovi na gradili{tu u rujnu 2005. godine: prvo je trebalo urediti pristup lokaciji

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 33

Gradili{te budu}e HE Le{}e krajem travnja: nisam vam lagala – ima blata?

- Premda se ve}ini ~lanova Tima ne mo`e osporiti bogato i dragocjeno iskustvo na izgradnji ovakvih objekata, priznajem da bih volio da nam je zbroj godina malo manji. Spa{avaju nas ove dvije mlade kolegice, Ivana i @eljka, koje su se dobro uklopile u prete`ito mu{ku ekipu. O~ekujem da }e nam se, nakon zavr{etka obnove HE Peru}a, pridru`iti i kolege energeti~ari iz PP HE Jug.

DAJEM CARSTVO ZA – GUMENE ^IZME

Imala sam sre}u da su se skoro svi mu{ketiri, obi~no ra{trkani po terenu, okupili prije mog dolaska u novoizgra|enim radnim prostorijama pa sam tu okolnost iskoristila za njihov grupni portret s jedine dvije dame, to~nije gospodi~ne. Ivana dolazi prema potrebi, ali @eljka }e skoro svakodnevno tu odra|ivati svoje radno vrijeme kao tajnica:

- Raduje me to {to sam dio ovog Tima i {to sam do{la u krajobraz druk~iji od mog ravni~arskog,

slavonskog. Vrijeme mi u poslu brzo pro|e, a ovih dvadesetak kolega koji me okru`uju su odli~ni de~ki.

De~ki su bili susretljivi i prema mojoj znati`eljnoj naravi i svaki mi je ispri~ao pone{to iz svog dijela posla kako bi se, od brojnih pojedinosti i podataka, slo`ila dojmljiva slika.

Za takvu dojmljivu sliku potrebno se malo i osobno potruditi: aktivirati aparat, otvoriti ~etvere o~ii prona}i vo|u puta koji }e mi, u krugu od dvadesetak kilometara, objasniti sve one {ture podatke {to se mogu i{~itati iz projektne dokumentacije i izvje{}a. Izlazimo iz uredskih prostorija, a nebo jo{ uvijek neprijateljsko, sivo i pla~no. Premda mi nije do pjesme sjetim se one vesele posko~ice iz doba moje mladosti: Ki{a pada, napolju je rosa, ja bi' rado istr~ala bosa!, i u hipu je prepjevavam: Ki{a pada, napolju je blato, za gumene ~izme dajem suho zlato! A za kabanicu - i zadnju paricu! Ne pretjerujem, vjerujte mi. Ostavila sam svaku nadu kad su me njih trojica (Tomo, Sitpe

i Ivica), u kabanici i ~izmama nekoliko brojeva ve}im i s kacigom na glavi doslovno podigli u land rover. I vozili ukrug po blatnom bre`uljkastom terenu, a tu i tamo i po cesti, kako mi vi{e na pamet palo ne bi da im se tu naslikam iznenada i poremetim njihovu radnu kolote~inu. Koja, prema T. Tomi}u, je izgledala i izgleda ovako:

- Ovdje je @upni dvor u kojem smo bili smje{teni do izgradnje barake na gradili{tu, ovdje pijemo kavu „s nogu“ jer vremena nemamo, ovdje kupujemo «marendu» na putu za gradili{te, a ovdje (sad smo ve} u kanjonu) svakodnevno nadziremo izgradnju zagata i obilaznog tunela, koja je zapo~ela u rujnu pro{le godine.

Silazimo u kalju`u, doslovce. Molim za dopu{tenje da ostanem u terencu dok oni obi|u tunel. Izvla~im se na imenicu, rod i pade`, ali nevjerni Tomaniti mi vjeruje, niti ima milosti. Ne `eli me ni trena ostaviti nasamo. Da ovako trapava ne ugrozim i sebe

Obilazni tunel te uzvodni i nizvodni zagat }e tijekom izgradnje skrenuti vodu Dobre i za{tititi gra|evnu jamu brane i strojarnice Ulazak u obilazni tunel pod vodom

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.34

S LICA MJESTA

HE Le{}e

i druge, ili da ne steknem krivi dojam o te`ini posla koji svi oni ovdje svakodnevno obavljaju. Odvodi me k tunelu u kojem dane i no}i provode zaposlenici splitskog Konstruktora i njihovi podizvo|a~i. Gacam po blatu do gle`njeva, pridr`avam kacigu da ne padne, kisnem, snimam i mislim: 'Ko more platit ovi gu{t!!! Ne znam, barem za sada, kako je u paklu na nebu, ali u ovom mraku, vlazi, betonu i blatu je kao u paklu na zemlji i pod zemljom:

- Zimi se ovdje temperatura spu{tala i na minus 22oC, putovi su bili zale|eni pa vozilom nismo mogli pri}i gradili{tu, `ale mi se Stipe i Tomo, ve} smo metodom malih koraka i ne{to ve}ih padova stizali na odredi{te. Zastoja u radovima ne smije biti, jer nas «gone» zadani rokovi.

Obilazni tunel te uzvodni i nizvodni zagat su tzv. evakuacijski objekti nu`ni za proces izgradnje hidroelektrane. Svrha im je skretanje rijeke Dobre za vrijeme gra|enja te za{tita gra|evne jame brane i strojarnice. Cjelokupni objekt obilazni tunel, ukupne duljine 204,4 m, sastoji se od ulazne i izlazne gra|evine te tunelske cijevi (151,3 m). Premda je tijekom ovih radova nekoliko puta dolazilo do uru{avanja brda iznad tunela, do sada je iskopan u duljini od 140 metara. Zagati su, pak, privremeni objekti koji }e {tititi gradili{te od rije~ne vode prigodom iskopa jame te podizanja brane i strojarnice. Nakon izgradnje brane i strojarnice nizvodni zagat }e se ukloniti, dok }e uzvodni zagat ostati potopljen u budu}oj akumulaciji.

DOBRA ODREDILA SNAGU I TIP HE

Zavr{etkom ovih pripremnih radova, po~etkom ljeta ove godine stvorili bi se nu`ni uvjeti za po~etak glavnih gra|evnih radova: brane i akumulacije. Ve} je zavr{eno javno nadmetanje za glavne radove i za opremu i ~eka se dono{enje kona~ne odluke o izboru izvo|a~a i dobavlja~a. Planirani rok zavr{etka glavnih radova i pu{tanje u pogon ovog vr{nog proizvodnog objekta srednje snage je pribli`no tri godine. Prema Investicijskom programu, njegova vrijednost je pribli`no 67 milijuna eura.

Usjekav{i svoje korito u zaravnjeni kr{ki predjel, rijeka Dobra diktira ne samo snagu nego i tip budu}e elektrane. Rije~ je o pribranskoj elektrani, ~iji su glavni sastavni dijelovi: gravitacijska betonska brana s preljevom preko krune brane, strojarnica s dvije proizvodne jedinice i proizvodnom jedinicom biolo{kog minimuma, akumulacijski bazen i vanjsko RP 110 kV koje }e biti povezano s DV 110 kV na HE Gojak.

Brana }e se sastojati od dva dijela: masivnog

Izgra|ena je baraka na gradili{tu, u koju se iz @upnog dvora premjestio Tim za izgradnju HE Le{}e

Tri mu{ketira: Dinko Salopek (zadu`en za ZNR,ZOP i ZO), Tomislav Tomi} i Kre{o Juri} (nadzor gra|evnih radova)

^edo Radi}, voditelj Tima: premda se ve}ini ~lanova Tima ne mo`e osporiti bogato i dragocjeno iskustvo na izgradnji ovakvih objekata, priznajem da bih volio da nam je zbroj godina malo manji

Ovdje u tunelu dane i no}i provode zaposlenici splitskog Konstruktora i njihovi podizvo|a~i

betonskog dijela (gravitacijska betonska brana) smje{tenog u kanjonu rijeke izme|u dviju obala i nasutog dijela smje{tenog na lijevoj obali. Nasuta pregrada je potrebna kako bi se zaprije~io prolaz vode u prirodnoj deprecijaciji zemlji{ta. Izgradnjom brane uspostavit }e se uspor vode do doljnje vode HE Gojak. Kota krune brane bit }e 189.0 m.n.m., a visina 52,5 metara. Kruna }e biti duga 176,5, a {iroka 4 metra. Strojarnica }e, kao samostalan objekt, biti smje{tena neposredno uz branu s nizvodne strane, a rasklopno postrojenje 110 kV na lijevoj obali Dobre, pribli`no 80 m udaljeno od strojarnice.

Akumulacija, koja }e biti u blizini Ogulina, slu`it }e za skupljanje i zadr`avanje prirodnih dotoka rijeke Dobre, pritoka Ribnjak i Bistrac te preljevnih voda akumulacije Bukovnik kroz \ulin ponor i koristit }e se za dnevno izravnanje protoka pri vr{nom radu HE Le{}e. Bit }e duga 12,61 kilometar i imati povr{inu od 146 hektara. U svrhu postizanja vododr`ivosti akumulacije na pregradnom mjestu izvest }e se vi{eredna injekcijska zavjesa, koja }e se sastojat od kanjonskog dijela zavjese ispod betonske brane u duljini od 180 m te bo~ne zavjese na lijevom i desnom boku brane u duljini od 1500 m.

NAZIV PO DVA STOLJE]A STARIM TOPLICAMA

Da je vrijeme bilo ljep{e, vidjela bih koliko je ~udesno lijep, tajnovit i netaknut ovaj kraj. Ovako po ki{i, to tek mogu naslutiti. Bre`uljci i udoline, poneki krater mjese~eva tipa, bujno raslinje, slaba napu~enost.

Miris jorgovana i svi oni drugi zaboravljeni proljetni mirisi netaknute prirode, dar su onima koji ovdje prohode, namjerno ili slu~ajno. Sla`em se s projektantima, bit }e ovdje lijepo na{oj novoj hidroelektrani i zbog prirodnog okoli{a i prijateljskog okru`enja lokalnog stanovni{tva, koje nastanjuje naselja na podru~ju Ogulina, Duge Rese, Bosiljeva i Generalskog Stola. Tu susretljivost i suradnju ovda{njih `itelja, kao i {umarija iz Duge Rese i Ogulina nagla{ava i K. Renduli}, koji je uspje{no rije{io imovinsko-pravne odnose na povr{ini od 106 hektara.

Voze}i se uokolo nigdje nisam nai{la na naselje Le{}e pa pitam svoje doma}ine po ~emu je elektrana dobila upravo taj naziv:

- Premda je mnogi «krste» kao Li~ko Le{}e, ona s tim mjestom smje{tenim ju`nije, nema ni{ta. Nazvana je po toponimu Toplice Le{}e, malom zaseoku poznatom po termalnim vodama i lje~ili{tu koje je tu pribli`no 200 godina, jo{ od doba carice Marije Terezije, tvrdi M. Ivica koji se s ovom elektranom ura|anju dru`io jo{ od njenih prvih za~etaka, prije dva desetlje}a.

DVIJE PROIZVODNE JEDINICE I BIOLO[KI MINIMUM

Na HE Le{}e }e se ugraditi dvije glavne proizvodne jedinice i jedna proizvodna jedinica za iskori{tavanje voda biolo{kog minimuma. Sve proizvodne jedinice imaju turbinu tipa Francis i sinkrone generatore. Snaga dviju glavnih proizvodnih

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 35

jedinica je 20,68 MW, a proizvodne jedinice biolo{kog minimuma 979 kW. Agregati su projektirani za mogu}nost oto~nog rada, s tim da agregat biolo{kog minimuma ima ugra|enu mogu}nost tzv. crnog starta.Rad te jedinice je predvi|en za vrijeme stajanja glavnih jedinica, kod nailaska velikih voda, kao i kod nestanka napona na sabirnicama 0,4 kV. Agregat biolo{kog minimuma }e davati energiju i u lokalnu 35 kV distribucijsku mre`u preko TS Generalski Stol 35/10 kV.

Veza s elektroenergetskim sustavom Hrvatske ostvarivat }e se preko dva dalekovoda: DV 110 kV HE Gojak - HE Le{}e u duljini od pribli`no 11 km i DV 35 kV dugog pribli`no 3,5 km HE Le{}e - TS 35/10 kV Generalski Stol. Dalekovod 110 kV izme|u HE Gojak i HE Le{}e se ve} gradi, jer }e se tijekom izgradnje tim dalekovodom opskrbljivati gradili{te elektri~nom energijom preko privremene trafostanice locirane na gradili{tu. Dalekovod }e biti pu{ten u rad pod naponom 35 kV. U rasklopnom postrojenju HE Gojak postoji rezervno polje 35 kV na koje }e se dalekovod privremeno spojiti. Pri zavr{etku izgradnje, na HE Gojak }e se izvesti kona~an priklju~ak na 110 kV polje postoje}eg rasklopnog postrojenja, a na HE Le{}e na 110 kV polje novog postrojenja.

SVI ]E DO]I NA SVOJE

HE Le{}e bit }e visokoautomatizirano postrojenje bez prisustva stalne posade, kojim }e se

upravljati daljinski iz HE Gojak. Na temelju izdanih Uvjeta ure|enja prostora

i Posebnih uvjeta za prate}e objekte potrebno je, u okviru izgradnje HE Le{}e, izvesti i niz zahvata u prostoru oko elektrane, kao {to je: izgradnja lokalnog vodovoda sa zahvatom na Mre`nici za opskrbu pitkom vodom naselja Toplice Le{}e, Erdelja, Skukani, Gorinci i HE Le{}e ({to je ve} u zavr{noj fazi); izgradnja ure|aja za pro~i{}avanje otpadnih voda gradili{nih pogona i naselja; reguliranje i ure|enje nizvodnog korita rijeke Dobre na potezu Toplice Le{}e; izgradnja mostova s prilaznim cestama preko potoka Ribnjak i preko rijeke Dobre u Tro{mariji; rekonstrukcija niskonaponske elektri~ne mre`e u Tro{mariji, Podumolu i na potezu Toplice Le{}e – Gorinci; rekonstrukcija premo{tenja telefonske mre`e preko rijeke Dobre u Tro{mariji; izgradnja vidikovca, kupali{ta i autobusnog stajali{ta u Tro{mariji te vidikovca u Podumolu; preseljenje mlinice; jednokratno poribljenje akumulacije i hortikulturno ure|enje okoli{a uz hidroelektranu i to autohtonom vegetacijom. Upravo su u tijeku radovi na rekonstrukciji ceste Toplice Le{}e – Gorinci na dionici od mosta preko Dobre u Toplice Le{}e prema selu Gorinci do odvojka prema gradili{tu HE Le{}e, u ukupnoj duljini od pribli`no tri kilometra. Cesta povezuje nekoliko manjih sela (Skukani, Gorinci) i najkra}a je veza prema HE Gojak do koje }e sezati budu}e akumulacijsko jezero.

Izgradnjom HE Le{}e ne izazivaju se negativni utjecaji na okolinu s gospodarskog, prostornog i ekolo{kog stajali{ta. Kao {to je ve} re~eno, akumulacija se formira u iznimno kanjonskom rije~nom koritu, s nepristupa~nim obalama. Podru~je je rijetko naseljeno, a uspostavom akumulacije ne potapa se nijedno stambeno gospodarstvo. Izgradnjom gore spomenute infrastrukturne mre`e, u podru~ju izgradnje pove}ava se mogu}nost turisti~kog kori{tenja tog podru~ja. HEP se, tako|er, obvezuje o~uvati kvalitetu vode rijeke Dobre, kako tijekom izgradnje, tako i u eksploataciji:

- HE Le{}e }e biti tipi~an energetski objekt s predispozicijama i za druge namjene. Stalna razina vode u akumulacijskom jezeru, s malim denivelacijama, omogu}it }e niz {portskih i rekreacijskih aktivnosti vezanih uz vodu poput: jedrenja, veslanja, kupanja, ribarenja, kajaka na mirnim vodama... Jedini „protivnici“ ovog na{eg projekta, ako ih tako mogu nazvati, bile su prista{e raftinga, koji su se spu{tali od Gojaka do Le{}a. Me|utim, oni s raftanjem mogu nastaviti nizvodno, od Le{}a do Karlovca. Goja~ka Dobra }e, u energetskom smislu, biti zanimljiva i nizvodno od HE Le{}e, odnosno iskoristiva je sve do u{}a u Kupu kod Karlovca. Ukratko, ovom pasivnom kraju bi, na{im dolaskom, moglo kona~no «zasjati sunce, nagla{ava ^. Radi}.

Marica @aneti} Malenica

Svi ~lanovi Tima bili su na okupu toga dana

I na kraju: pogled na gradili{te

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.36

Pogon Glina

Na redu i lifting poslovne zgradePogon, koji je u Domovinskom ratu bio u potpunosti okupiran, ve} godinama ula`e velika sredstva u obnovu svojih postrojenja, a sada sve vi{e i u sanaciju niskonaponskih mre`a, koje su godinama bile u drugom planu

Sredina je travnja. Moje odredi{te - Pogon Glina. Razloga za posjet Pogonu Glina, 30 kilometara udaljen od mati~nog DP Elektra Sisak, uvijek ima. Rije~ je o povr{inom najve}em pogonu DP Elektra Sisak, puno rade na obnovi, prema novoj organizaciji HEP ODS-a izgubili su svoj PU Topusko (koji dobiva status pogona), ure|uju (napokon) svoju staru poslovnu zgradu... a ovdje je i drugi prvi ~ovjek.naime, nakon odlaska biv{eg upravitelja Pogona Josipa Cesarca u mirovinu jo{ prije pet godina, na njegovo je mjesto do{ao Zvonimir Kre{telica, dugogodi{nji elektra{, koji nas do~ekuje dobro raspolo`en i potanko upoznaje s novostima u Pogonu. Ro|eni je Glinjanin, ovdje je zapo~eo raditi prije 43 godine, radio je u sjedi{tu DP-a u Sisku pa Sunji i ponovno u Sisku. Prije pet godina zatvorio je krug povratkom u Glinu. Trebao je, ka`e, u Glini biti samo privremeno, ali je ovdje ve} pet godina i - kako ka`e - odavde }e uskoro i u zaslu`enu mirovinu.

BEZ NAPONA JO[ 10 POSTO PODRU^JA

^etrdeset zaposlenika Pogona Glina skrbi o pet tisu}a svojih kupaca, rasprostranjenih na podru~ju op}ina Topusko, Gvozd, Lekenik i

Dvor te grada Gline i djelomice grada Petrinje. Od postrojenja imaju jednu TS 110/20/10 kV, onu u Glini, 22 TS 20/10/04 kV, 106 TS 10/04 kV , 42 kilometra DV 20 kV, 235 kilometara DV 10 kV te 410 kilometara niskonaponske zra~ne mre`e. Osnovno napajanje dobivaju preko DV 110 kV iz Petrinje, ali u slu~aju potrebe i iz Vojni}a, {to podi`e stupanj pouzdanosti njihovog Pogona.

Tijekom Domovinskog rata ~itavo je podru~je Pogona Glina bilo okupirano i njihova su elektroenergetska postrojenja pretrpjela velika razaranja. Najve}i dio je obnovljen, ali jo{ imaju pribli`no 10 posto podru~ja bez napona i tamo moraju obnoviti ukupno 16 trafopodru~ja. Budu}i da moraju graditi novu mre`u, zapravo je rije~ o novoj elektrifikaciji. U razdoblju od 2001. do 2004. godine, za obnovu elektroenergetskih postrojenja ulo`eno je skoro 31 milijun kuna. Ka`imo i to da su im u obnovi, osim kolega iz pogona mati~nog DP-a pomagali i zagreba~ki i kri{ki elektra{i, kojima su na tomu iznimno zahvalni. Osim obnove, puno posla i novaca iziskuje i sanacija naponskih okolnosti niskonaponskih mre`a na 40 posto njihovog podru~ja ili 47 trafopodru~ja, gdje su postrojenja stara, dotrajala i na granici minimalne tehni~ke ispravnosti. No, zahvaljuju}i zamjeni ukupno 4.500 stupova posljednjih pet godina, kvarove su sveli na minimum.

Od ovogodi{njih radova upravitelj Z. Kre{telica izdvaja prelazak DV 10 kV Prekopa na 20 kV (duljine 5,6 kilometara), ~iji se radovi upravo privode kraju. Nadalje, tu je zamjena tri kilometra 20 kV kabela u samoj Glini, rekonstrukcija 2,2 kilometra niskonaponske mre`e u Starom Vrate~kom te izgradnja 4,5 kilometra zra~nog DV 20 kV na dionici Gre|ani. Osim toga, interpolirat }e jednu i zamijeniti dvije TS 10/20/04 u Glini, {to im je donirala Vlada Kraljevine Norve{ke. [to se ti~e obnove, ove }e godine obnoviti 8,5 kilometara DV 20 kV za Obljaje i Bojnu, izgraditi novih TS

10/20/04 kV sa 2,9 kilometara odcijepnog DV 20 kV i pet novih niskonaponskih mre`a ukupne duljine 16,5 kilometara. Saznajemo da je mali broj srpskih povratnika i to prete`ito starije `ivotne dobi. Za sve navedene radove potrebno je 6,8 milijuna kuna.

Na glinskom je podru~ju te{ka gospodarsko stanje, a u gradu od prijeratnih tvrtki radi Vivera i Pilana, dok su se ostale, poput Pamu~ne industrija, pogona @eljezare i trgova~ke tvrtke Prehrana - ugasile. Unato~ tomu {to ovdje ljudi doista te{ko `ive i mnogi su od njih socijalno ugro`eni, Pogon Glina nema velikih problema u naplati svojih potra`ivanja. Prema naplati su, kao i njihov DP, pri vrhu ali za takve rezultate, kako napominje Z. Kre{telica, ula`u velike napore. Upravo su nedavno zavr{ili {estomjese~ni obra~un pa je u tijeku podmirivanje dugovanja njihovih kupaca. Primjerice, dan prije na{eg posjeta kupci su uplatili na blagajni Pogona 51 tisu}u kuna. Prema svojim kupcima su susretljivi i poku{avaju se s njima dogovoriti oko na~ina i rokova pla}anja dugovanja, a katkada im upravitelj Pogona poslu`i i kao psihijatar. Neovla{tenu potro{nju elektri~ne energije sveli su na minimum, a svoja 33 iskop~ana potro{a~a zbog nepla}anja redovito kontroliraju. Tako|er kontroliraju mjerna mjesta i prigodom redovitih zamjena starih brojila.

Problem broj jedan je samo 40 zaposlenika! Proteklih pet godina oti{lo je njih 12, {to zna~i da im manjkaju dvije oprativne ekipe. Unato~ tomu Pogon, koji zapravo funkcionira poput malog DP-a, dobro je organiziran i u postoje}im, ote`anim, radnim uvjetima funkcioniraju dobro. ^ak imaju i dobro opremljen vozni park (kamion, auto-ljestve, korpe), uz napomenu da bi im dobro do{la jo{ poneka korpa i da im zbog brdovitih terena trebaju pogodnija terenska vozila. Primjerice, Lada Niva, koja i nije tako skupa, a odli~na je za manje pristupa~na podru~ja. Imaju primjerena za{titna sredstva, a opremljeni su i sa kvalitetnim alatima,

Zvonko Kre{telica, upravitelj Pogona: najve}i nam je problem manjak ljudi

Ivan Pavu{ek, poslovo|a, Mario Komarica, majstor, Ante Prani}, tehni~ar u prodaji, Josip Nagli}, de`urni kV monter i Igor Valenti}, monter u prodaji – ~ine osminu Pogona

S LICA MJESTA

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 37

Jaga Majstorovi} i Ljubica @ini}, referentice u prodaji, jedva ~ekaju novi blagajni~ki prostor......kojemu se iznimno veseli i Maca Kihali}, blagajnica, godinama sku~ena u tri ostakljena kvadrata

pa ~ak i za rad pod naponom, za {to se njihovi monteri obu~avaju.

NA REDU URE\ENJE POSLOVNE ZGRADE

Za kraj razgovora ostavili smo, za glinske elektra{e, iznimno radosnu temu – adaptaciju njihove stare poslovne zgrade. Radovi se provode etapno, od pro{le do sljede}e godine. Najprije je preadaptiran dvori{ni prostor u tri ureda, garderobu i prostoriju za montere, dogra|ena je i prostorija za sastanke i ure|eno je krovi{te stare poslovne zgrade. U tijeku je preure|enje i dvori{ne nadstre{nice za vozila. Preostaje, nakon privremenog preseljenja u dovr{ene prostorije, preure|enje poslovne zgrade s dva ureda i novim primjerenijim blagajni~kim prostorom te ure|enje praonice vozila i dvori{ta te oplemenjivanje okoli{a zelenilom i cvije}em. Tomu se svi ovdje vesele i s nestrpljenjem o~ekuju zavr{etak radova. Napokon }e i Glinjani mo}i raditi u ulju|enijim uvjetima.

Dragica Jurajev~i}

Martina Kuhar-Divjakinja, tehni~ar za energetske suglasnosti: bit }e nam puno ugodnije raditi nakon preure|enja

Dovoljan je i pogled na poslovnu zgradu koja vapi za novim licem

Slaven [~rbak, skladi{tar i Mihovil Pavli}, grupovo|a, privremeno su se smjestili u novoj monterskoj sobi

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.38

ZAHVATI

Zapo~inje kabliranje poznate splitske {etnice

Netko je jednom napisao da se srce Splita nalazi u njegovoj Pala~i, a du{a na Marjanu. O ovakvoj podjeli dalo bi se govoriti, ali jedno je nedvojbeno. Za ovo, samo 178 metara visoko, brdo na zapadnoj straninajlip{eg grada na svitu, svi su njegovi `itelji duboko osje}ajno vezani. Ne znamo {to nas vi{e ushi}uje. zelenilo alpskih borova i svekolikog raslinja koje se u moru ogledava, livade i strmine, puteljci i staze, muzeji koji ga okru`uju, pustinja~ka spilja i zavjetne crkvice s reljefima A.Ale{ija i J.Dalmatinca ili brojne divlje i pripitomljene pla`e koje nas ljeti rashla|uju, a zimi miluju. I na{a su djeca od nas pokupila da kada ~uju sirenu vatrogasnog vozila prvo pomisle: Bo`e, samo da nije Marjan! Krajobrazno bogatstvo ove park {ume Zakon o za{titi prirode namijenio je odmoru i rekreaciji stanovnika Splita. I bez toga oduvijek su ga posje}ivali, jednako doma}i i gosti, punim plu}ima gu{taju}i u njegovim vidilicama, vidicima, {etnicama. Posebno je gusto na sjevernoj marjanskoj strani. Trim stazom tr~e {porta{i i rekreativci, a cestom uz more, koja od sjevernih vrata vodi do tri kilometra udaljenog Oceanografskog instituta na punti, brojni su {eta~i, roleri, biciklisti, svih uzrasta pa i boja. [areni se na{ Marjan vikendom i blagdanom, guraju se {etnicom svakojaka prometala, odjekuje smijeh, odzvanjaju {umom i morem glasovi. I onda u sumrak sve utihne. Sjene potamne, mrak zavlada. ^ak se i zaljubljeni boje no}u za}i na sjevernu stranu. [eta~i stignu do porte, okrenu se i vra}aju prema gradu. U jesenskozimskim ve~erima bijeg zapo~ne ve} u ranim popodnevnim satima.

RASVJETA S POSEBNIM RE@IMOM RADA

Ali, Grad i DP Elektrodalmacija odlu~ili su osvijetliti sjevernu {etnicu. O ovoj se `elji splitskih `itelja ve} dugo vremena raspravljalo i dogovaralo, a zadnjih se mjeseci rasprava zahuktala i `elje ve}ine su prevagnule. @elimo na Marjanu vi{e svjetla! Usugla{en je i dogovoren zajedni~ki projekt, podijeljeni tro{kovi i prihva}eno mi{ljenje stru~njaka HEP-a o na~inu izvedbe.

O tomu smo razgovarali s Lucijanom Kati}em, koji je kao rukovoditelj Odjela razvoja i investicija upravo osoba na izvori{tu informacija i doga|aja. Zna~i, sjevernom marjanskom {etnicom Elektrodalmacija }e polo`iti 10(20) kV kabel, kabel niskog napona od 1 kV i kabel javne rasvjete, a sve to izme|u TS 10(20)/0,4 kV Studentski dom preko danas nepostoje}e TS 10(20)/0,4 kV Bene do TS 10(20)/0,4 kV Marjan (pokraj Instituta). Lokacijska dozvola za taj kabelski rasplet ve} je isho|ena, glavni projekt je ve} uru~en, a zahtjev za izdavanje gra|evne dozvole ve} podnesen. Grad se obvezao na sufinanciranje dijela gra|evinskih radova te pokrivanje tro{kova rasvjetnih stupova i rasvjetnih tijela.

- Budu}i da je rije~ o podru~ju za{ti}enog biljnog i `ivotinjskog svijeta, rasvjeta mora biti tako izvedena da ne ugrozi niti jedan od ovih segmenata. Tako|er }e se voditi ra~una da ona svojim estetskim izgledom bude uklopljena u ambijent, da re`im upravljanja bude ljeti druk~iji od zimskog, da ne gori cijelu no}... Sve }e to ovisiti o na~inu gospodarenja ovim prostorom. Jer,

na podru~ju Bena ve} i danas postoje turisti~ki objekti i {portski tereni, a rasvjeta }e sigurno produljit vrijeme njihova kori{tenja. Ono {to je za nas najva`nije jest da ovim raspletom povezujemo i zatvaramo prsten oko cijelog Marjana, a kada se za to steknu uvjeti te povezat }emo otok ^iovo sa Splitom – zaklju~io je L. Kati}.

RADOVI POD NADZOROM ARHEOLOGA

Treba re}i da je marjanski poluotok ve} kabliran s naseljene jugoisto~ne strane. Tom stranom stigao je novi 10(20) kV kabel iz TS 110/10(20) kV Dobri i to u okviru zajedni~kog projekta gradskog kabelskog raspleta, o ~emu smo izvje{}ivali nekoliko puta. Kabel s juga stigao je do Oceanografskog instituta na rtu Marjana i kada ovaj novi stigne sa sjevera, tako|er iz TS Dobri, prsten }e biti zatvoren. Gospodari ovog prstena biti }e DP Elektrodalmacija. Na pola puta ove sjeverne trase izniknut }e nova trafostanica, upravo na spomenutim Benama. Vrijedno je napomenuti da je projektantica Darinka Kuzmani} iz Odjela projektiranja DP-a, a u suglasju s konzervatorima iz Uprave za za{titu kulturne ba{tine i Udrugom «Marjan», zamislila objekt koji }e se u potpunosti uklopiti u zeleni okoli{. Tako|er }e i gra|evinski iskopi biti u cijelosti pod nadzorom arheologa, jer se na ovom dijelu Marjana do sada nikada nisu obavljala iskapanja. Samim tim, ne znamo {to se skriva ispod zemlje.

Objasnimo i ono {to je L. Kati} najavio – povezivanje Splita (sa spomenutog marjanskog rta) i otoka ^iova podmorskim kabelom. Ova tri morska kilometra kabliranja omogu}it }e dvostrano napajanje naseljima na sjeveroisto~noj oto~koj strani. Zamisao je ve} u ozbiljnoj razradi, a nadamo se da bi i do ostvarenja moglo do}i u idu}e dvije do tri godine.

O Marjanu }e biti jo{ rije~i. Jer njega nikad dosta, vje~ito je nadahnu}e. Do danas pjesnika, a od sutra i elektri~ara.

Marjan u prstenu Vero~ka Garber

Nedjeljno jutro na sjevernoj strani Marjana

Lucijan Kati}, rukovoditelj Odjela razvoja i investicija Elektrodalmacije Split: budu}i da je rije~ o podru~ju za{ti}enog biljnog i `ivotinjskog svijeta, rasvjeta mora biti tako izvedena da ne ugrozi niti jedan od ovih segmenata

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 39

RAZVOJ

Prva faza gradnje trogirskog 10(20) kV raspleta

Ve} nekoliko desetlje}a zapadni dio grada Trogira, ~ijoj su elektri~noj mre`i ve} i fizi~ki pripojena naselja Seget i Vranjica s nizom zaselaka, napaja se dvama kabelskima i jednim zra~nim 10 kV vodom, kojima je izvori{te u TS 35/10 kV Trogir. Na dva kabelska izvoda priklju~eno je danas 20 trafostanica, a na njih cijeli niz radijalnih odcjepa. Lako je zaklju~iti da su zbog njihove zastarjelosti, dotrajalosti i optere}enosti zaposlenici Pogona Trogir u sastavu DP Elektrodalmacija Split u stanju neprekidne budnosti. Me|utim, pravi problem u napajanju ovog dijela grada predstavlja zra~ni 10 kV dalekovod, koji prolazi gusto naseljenim podru~jem, mjestimice u neposrednoj blizini stambenih objekata. Dugogodi{nja divlja gradnja i nemarnost prema postoje}em stanju elektroenergetske infrastrukture, stvorile su od ovog dalekovoda jednaku prijetnju sigurnosti `itelja i njihova napajanja. Dalekovod je nedostaju}eg presjeka i prevelikih duljina, a posljedice toga su velika optere}enja i veliki padovi napona.

LO[A POSTOJE]A MRE@A

Zna~i, stanje postoje}e 10 kV mre`e je lo{e i ona ne udovoljava ni {to se ti~e sigurnosti i pouzdanosti, niti kvalitete opskrbe, a zbog popunjenosti kapaciteta ne omogu}uje priklju~ak novih potro{a~a.

Zaposlenici Pogona Trogir pokrenuli su jo{ prije nekoliko godina inicijativu za njegovo kabliranje, izradili idejno rje{enje i ve} 1998. ishodili sve potrebite dokumente – lokacijsku i gra|evnu dozvolu. Treba naglasiti da ovom podru~ju gravitira blizu sedam tisu}a kupaca te da ih je svakoga dana sve vi{e. Ovdje je ve} izgra|eno nekoliko hotela, a u planovima je zacrtana izgradnja i nekoliko novih te zamjena industrijskih sadr`aja nauti~ko-turisti~kima. Stoga je razumljivo za{to je ovaj 10(20) kV rasplet, ukupne trase od 4,5 kilometara, vi{estruko dugih kabela i procijenjene vrijednosti od 2,5 milijuna kuna - za njih kapitalni objekt.

U DIJELU TRASE I 35 kV KABEL

Zbog zahtjevnosti gra|evinskih radova (prolazak kabela vrlo uskom prometnicom bez nogostupa i

zelenila) i te{ko}a s regulacijom prometa, posao je podijeljen u nekoliko etapa. Po~etkom travnja o.g. prisustvovali smo polaganju u zemlju dijelu od blizu {est kilometara novog 10(20) kV kabela na trasi dugoj dva kilometra. U tu se trasu, naime, pola`u i niskonaponski kabeli, kabeli javne rasvjete i dijelom trase KB 35 kV, koji }e zamijeniti tako|er dotrajali, tri desetlje}a stari, kabel izme|u trafostanica 35/10 kV Trogir i 35/10 kV ^iovo. Njegova kopnena duljina je blizu jednog kilometra, ali put prema otoku ^iovu nastavlja podmorjem te trasom dugom 400 metara povezuje otok s trogirskim kopnom. Kako su nas informirali rukovoditelj Pogona Trogir Nenad Tomi} i rukovoditelj Odjela tehni~kih poslova Domagoj Milun, u tijeku su s isho|enjem dozvola za ovaj podmorski dio kabliranja i oni se nadaju da bi to moglo biti dovr{eno do kraja ove godine. O tomu }emo izvijestiti kad posao krene. Danas, na kopnenom dijelu radova zatekli smo gra|evinske podizvo|a~e splitske tvrtke Brodomerkur, elektromonta`ne izvo|a~e iz Slu`be za izgradnju i usluge lokalnog DP-a te doma}e pogona{e, a svi oni rade pod budnim okom nadzornog in`enjera Zdenka Grani}a iz splitskog Odjela investicija. Napominjemo da su svi oni (a i poneki prolaznik), uspjeli stati u nekoliko metara {iroku uli~icu. Dovr{enje ove prve etape gradnje planirano je za kraj svibnja. Tijekom lipnja, naime, primjenjuje se zabrana za ve}inu radova vezanih za prekapanje prometnica.

- Va`no je naglasiti da je realizacija ovog raspleta preduvjet interpolaciji novih trafostanica u postoje}u mre`u, koje su nu`ne za normalnu i pouzdanu opskrbu i dobre naponske okolnosti. Naime, u samo ovoj godini o~ekujemo porast stambene izgradnje od deset posto, a jednako toliko i pove}anje broja kupaca i novog optere}enja u mre`i, poglavito u ljetnom razdoblju. Kada kabelski rasplet bude dovr{en, na ovom }e podru~ju biti izgra|eno jo{ sedam novih trafostanica ukupne instalirane snage od 3.650 kVA. Sva ova ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu vrlo su zna~ajna za daljnji razvoj ovog grada i njegove okolice. Ona su zalog za budu}nost – zaklju~io je D. Milun.

Zalog za budu}nost Vero~ka Garber

Domagoj Milun i Zdenko Grani} nadziru polaganje kabela

ZA[TITA NA RADU

OSPOSOBLJAVANJEZA SIGURAN RAD U

ELEKTRANAMA PP HE JUG

Tehni~ki direktori pogona i nadzorni in`enjeri u PP HE Jug ponovno su, istina nakratko, sjeli u klupe. Podijeljeni u dvije grupe, njih pedesetak odslu{alo je 19. travnja o.g. predavanja iz podru~ja za{tite na radu. Obuku na{ih stru~njaka, koji rade na poslovima nadzora, odr`avanja, remonta i rekonstrukcija u elektranama splitskog PP-a, obavili su predava~i ovla{tene ustanove KB Pristeriz Zagreba.

Koordinator poslova za{tite na radu i za{tite od po`ara u HEP Proizvodnji d.o.o. i organizator ovog jednodnevnog seminara Miroslav Guvo sa zadovoljstvom nagla{ava da su svi, kojima je ovo usavr{avanje bilo namijenjeno, nazo~ili obuci.

Predavanjima su obuhva}ene Direktive EU 92/57/EEC, koje su u najve}oj mjeri ve} ugra|ene u na{ Zakon o gradnji te organizacija i provedba za{tite na radu na privremenim i zajedni~kim privremenim radili{tima, kao i obveze projektanta, investitora i nadzornih in`enjera kod izgradnje gra|evina namijenjenih za rad.

M.@.M.

Nakratko sjeli u klupe

Tehni~ki direktori pogona i nadzorni in`enjeri u PP HE Jug prigodom predavanja o za{titi na radu

Premda od ulice nije ostalo ni{ta, oni hrabriji prona|u put

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.40

Doista je zna~ajno da znamo {to su to utjecaji na okoli{ i da aktivno radimo na njihovom smanjenju, naglasio je predsjednik EURELECTRIC-a Rafael Miranda u uvodu 2. Statisti~kog izvje{}a o okoli{u EURELECTRIC-a. Nakon objavljivanja prvog izvje{}a 2004., ovo drugo izdanje prikazuje trendove u ostvarivanju za{tite okoli{a u europskoj elektroenergetici, posebice u razdoblju od 2003 do 2004. godine, sadr`i i podatke iz novih dr`ava ~lanica i daje poseban naglasak na primjere aktivnih mjera koje se poduzimaju u elektroenergetskom sektoru u cilju daljnjeg smanjenja utjecaja na okoli{. Sljede}e izdanje se planira u prolje}u 2008. godine.

U Izvje{}u koje je kompilirala Radna grupa

za upravljanje okoli{em i i ekonomiku iznose se Smjernice za za{titu okoli{a EURELECTRIC-a, s poglavljima o preuzimanju odgovornosti, za{titi okoli{a, otvorenoj komunikaciji te odjeljkom koji sadr`i Program (Roadmap) za odr`ivi razvoj. Novost je dio o trgovanju emisijama, iz kojeg je vidljivo da se od elektroenergetike tra`i ulaganje zna~ajnih napora radi smanjenja emisija CO

2 u razdoblju od 2005. do 2007.

godine.U prvom dijelu Izvje{}a iznesene su informacije

o uspostavi sustava za upravljanje okoli{em u elektroprivrednim tvrtkama i prilo`eni se primjeri istra`ivanja i razvoja tehnologija kojima se smanjuju utjecaji na okoli{. Odnosi s poslovnim partnerima

i kupcima su tako|er va`an dio odgovornosti elektroenergetske djelatnosti i, zbog procesa liberalizacije, elektroenergetske tvrtke sada pru`aju informacije o strukturi energenata i emisijama. U poglavlju «Za{tita na{eg okoli{a» iznose se podaci o ukupno instaliranoj snazi od 1980. do 2004. U usporedbi s 1980., u posljednje dvije godine 2003.-2004., zbog vi{e ~lanica EU, pove}ali su se kapaciteti koji koriste fosilna goriva i obnovljive izvore energije, dok su energija vode i nuklearna energija ostali manje-vi{e nepromijenjeni. Me|utim, ukupna instalirana snaga obnovljivih izvora energije skoro se podvostru~ila. Podaci pokazuju iznimno veliki trend u specifi~nim emisijama CO

2 (kt/TWh) od 1980. Tijekom

manje od deset godina, sumporni heksaflorid (SF6) je smanjen za 40 posto.

Statistika pokazuje da je elektroenergetski sektor u EU-15 (1980.-2002.) i EU-25 (2003.-2004.) smanjio emisije SO

2 za 72 posto i NOx za 45 posto od 1980.-

2004., premda se proizvodnja elektri~ne energije od 1980. pove}ala za 50 posto. U pogledu fine pra{ine, u izvje{}u se nagla{ava da elektrane na fosilna goriva izravno ispu{taju vrlo male koli~ine PM2.5 (primarne ~estice), koje prema procjeni sudjeluju s manje od 3tri posto u ukupnim emisijama primarnih PM2.5. U Izvje{}u su prilo`eni i podaci o nusproizvodima izgaranja ugljena, {to je odli~an primjer odr`ivosti, jer se njihovim kori{tenjem {tede prirodna bogatstva i smanjuju emisije od eksploatacije sirovina.

U odjeljku pod naslovom «Otvorena komunikacija» prikazuje se {to kompanije ~ine u tom podru~ju, kako interno, tako i prema javnosti i zainteresiranim stranama te se ukazuje na rastu}i trend objavljivanja izvje{}a o okoli{u za proizvodnju elektri~ne energije.

Prevela: Nela ^ili}

EURELECTRIC

2. Statisti~ko izvješ}e o za{titi okoli{a

Primjeri aktivnih mjera

PROLJETNI SASTANAK ^ELNIKA EU: ENERGETSKA POLITIKA ZA EUROPU

Ravnote`a izme|u razli~itih ciljeva energetske politike

^elnici EU okupljeni u Bruxellesu na svom redovnom proljetnom sastanku 23. i 24. o`ujka zalo`ili su se za dono{enje Energetske politike za Europu koja bi mogla odgovoriti na mnogobrojne energetske izazove s kojima se Europa su~eljuje, sa zaklju~kom da bi u~inkovita politika Zajednicetrebala na uravnote`eni na~in ostvariti tri cilja energetske politike: konkurentnost, sigurnost opskrbe i odr`ivost okoli{a. Naglasili su potrebu za zajedni~kim pristupom vanjskoj energetskoj politici, {to je zabilje`eno kao to~ka za daljnju raspravu na sljede}em sastanku u lipnju. Me|utim, ve}ina dr`ava ~lanica odbila je ideju

Europske komisije o energetskom regulatoru na razini EU. S aktualnim sporom oko ekonomskog protekcionizma, koji se zahuktava u pozadini, predsjednici vlada razgovarali su o elementima Energetske politike za Europu, nagla{avaju}i potrebu za u~inkovitim pristupom Zajednice, kohezijom izme|u dr`ava ~lanica i ravnote`om izme|u razli~itih ciljeva energetske politike.

^elnici EU suglasili su se da postoji potreba za izradom zajedni~kog pristupa vanjskoj polici kako bi se moglo govoriti istim jezikom sa zemljama koje isporu~uju elektri~nu energiju i tranzitnim zemljama. U tom cilju, pozvali su Komisiju i Visokog predstavnika da blisko sura|uju {to se ti~e vanjskih energetskih pitanja, a o EU strategiji se planira rasprava na ljetnom sastanku na vrhu.

U zaklju~cima sa sastanka nagla{ava se da se proces stvaranja EU unutra{njeg tr`i{ta energije mora zavr{iti do 2007. godine, da je nu`na kvalitetna provedba postoje}e zakonske regulative, uz ostvarenje napretka kroz regionalnu suradnju. Tako|er su na bolju suradnju i koordinaciju pozvali regulatore i operatore prijenosnog sustava, kroz postoje}a tijela kao {to je ERGEG, savjetodavno

tijelo regulatora. ^elnici EU prepoznali su postoje}e te{ko}e u dobivanju potrebnih dozvola za novu infrastrukturu i naglasili potrebu za revizijom postoje}ih direktiva i pravnih okvira s ciljem ubrzanja upravnih postupaka odobrenja.

U podru~ju odr`ivosti okoli{a, u zaklju~cima se nagla{ava vode}a» uloga Europske unije u razvoju obnovljive energije i na podru~ju EU-25 poziva se na razmatranje ciljnog udjela obnovljive energije od 15 posto u ukupnom kori{tenju energije do 2015. ^elnici EU zalo`ili su se i za prihva}anje ambicioznog ali realnog Akcijskog plana za energetsku u~inkovitost.

Reagiraju}i na nedavni Zeleni dokument o Europskoj strategiji za odr`ivu, konkurentnu i sigurnu energiju, delegacije dr`ava ~lanica izrazile su jasnu potporu prijedlogu Komisije o redovnoj izradi Strate{kog energetskog pregleda EU i o Programu (road map) za obnovljivu energiju do kraja 2006. Me|utim, mnoge dr`ave ~lanice otvoreno su odbacile ideju o uspostavi europskog energetskog regulatora i mnoge su ostale ravnodu{ne na prijedlog Komisije o reviziji novosastavljenih direktiva o sigurnosti opskrbe elektri~nom energijom i plinom.

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 41

Najprepoznatljiviji objekt u gradu Osijeku svakako je `upna crkva sv. Petra i Pavla, koju skoro svi gra|ani nazivaju Katedrala, zbog njezine monumentalnosti. Ljepota ove gra|evine do posebnog izra`aja dolazi u no}nim satima, a posebno od kada je postavljena nova rasvjeta. Stara rasvjeta koja je osvjetljavala prekrasno zdanje desetak godina zamijenjena je novom u okviru najnovije rekonstrukcije. Nova rasvjeta, za koju je precizno ugo|eno 97 rasvjetnih tijela, uklapa se i u ranije ure|en plato na Trgu Ivana Pavla II., kada su i u kamene plo~e na samome trgu instalirana rasvjetna tijela, tako da se dopunjuje s rasvjetnim tijelima na stupovima koji okru`uju katedralu simboliziraju}i svije}e.

U procesu stvaranja nove vizure rasvjete, primijenila se kompjutorska animacija. Katedrala je

trodimenzionalno vizualizirana kako bi se dobila realna simulacija svjetlosno-tehni~kih obilje`ja dekorativne rasvjete. Rasvjeta je vi{erazinska, od podno`ja do vrha crkve. Za razliku od stare - plo{ne rasvjete, nova rasvjetna tijela nagla{avaju volumen i pojedinosti Katedrale, a dvostruko je ekonomi~nija od reflektora koji su najve}i gradski sakralni objekt obasjavali proteklih godina. Naime, stara je rasvjeta tro{ila 12,7 kilovata na sat, a nova polovicu manje. Novopostavljena rasvjetna tijela pojedina~no tro{e od 35 do najvi{e 150 vati.

Dekorativna rasvjeta u skladu je i s trendom smanjenja svjetlosnog one~i{}enja, jer ne ometa biolo{ke cikluse no}nih `ivotinja pa i ljudi.

O svemu najbolje svjedo~i – fotografija.

D. Karna{

ZAHVATI

Nova rasvjeta osje~ke katedrale

Otkrivena no}na ljepota

Vi{erazinska rasvjeta nagla{ava volumen i pojedinosti Katedrale

FOTOZAPA@AJ

Kraj je travnja, a splitska je Elektrodalmacija raskopala je i srce srca grada. Iz nove trafostanice – podzemnice Grad 1, koju su te{kom mukom ukopali uz isto~ne zidine Pala~e, razvukli su dva niskonaponska kabela za kupce elektri~ne energije izme|u Peristila i Zlatnih vrata. Zatekli smo njihove podizvo|a~e kako postavljaju zadnje kamene plo~e nad kabele u Dioklecijanovoj ulici. Peristil, najljep{i mali trg na svijetu, ve} su opkolili turisti odsvakuda i u svako doba dana i no}i pa je doista va`no da se ovi raskopani i za zdravlje opasni poslovi {to prije zavr{e. Kako nas uvjerava M.Ramljak, voditelj poslova na svim gradskim kabelskim raspletima, do Dana grada sve }e biti dovr{eno. Jer, fe{ta od Sudamje zapo~inje upravo na ovom mjestu, procesijom koja kre}e iz najstarije kr{}anske katedrale. Stoga Pala~a mora biti spremna i lijepa koliko je i jedinstvena. A, kad Sunce ode na po~inak, o njenu }e sjaju brinuti rasvjeta HEP-a.

Vero~ka Garber

Raskopan najljep{i mali trg na svijetu - Peristil

CRTICA

Prema odzivu na prezentaciju, o~ito su za tre}i mirovinski stup zainteresirane pretežno mla|e kolegice

TRE]I STUP – DA ILI NE, PITANJE JE SAD ?!

Da su i splitski kadrovici ozbiljno shvatili inicijativu na{e Uprave o osnivanju dobrovoljnog zatvorenog mirovinskog fonda HEP-a, pokazuje i prezentacija koju su, u suradnji s Croatia osiguranjem d.d., 5. travnja organizirali za zaposlenike splitskog PP HE Jug. Odziv je bio manji od o~ekivanog i uglavnom je na razmi{ljanje o tre}em mirovinskom stupu potaknuo mla|e kolegice i kolege. Premda su na uvid dobili informativni prospekt, koji je poku{ao odgovoriti na sve {to je bitno za dono{enje ove odluke s dugoro~nim u~incima, ipak je jo{ uvijek bilo dovoljno dvojbi za `ustru raspravu i mnoga potpitanja. Jedno od najzanimljivijih odnosilo se na mogu}nost vezivanja uplata uz valutnu klauzulu, koja bi za{titila ovu dugoro~nu {tednju od mogu}eg obezvrje|enja. Pitanje je za razmi{ljanje inicijatorima ovog projekta!

M.@.M.

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.42

Dr Rolf Linkohr, negda{nji ~lan Europskog parlamenta i posebni savjetnik Europske komisije za energiju, na VGB kongresu Power Plants 2005 odr`ao je uvodno izlaganje o europskoj razvojno-istra`iva~koj strategiji za ~istiju proizvodnju elektri~ne energije. Budu}i da ovo pou~no izlaganje obuhva}a brojne zanimljive podatke i poruke te osvrt na europsku energetsku politiku i budu}nost svih nas, za ~itatelje HEP Vjesnika objavljujemo najzanimljivije dijelove.

Znanost nije u stanju re}i kako }e izgledati budu}nost. To je jedan od najneugodnijih problema energetske politike, koja mora sagledavati vremensku kategoriju od pola do jednog stolje}a.

… Energetska politika izlo`ena je trajnom utjecaju doga|aja koji se ne mogu ni planirati niti predvidjeti, premda su mudri ljudi uvijek spremni da ih naknadno obrazlo`e. Brojni su nepredvi|eni doga|aji u posljednjih 50 godina 20. stolje}a, koji su ostavili trajan utjecaj na svjetsku i europsku energetsku politiku.

…Prvi energetski {ok u Velikoj Britaniji nakon Drugog svjetskog rata... po~etak kori{tenja nuklearne energije za proizvodnju elektri~ne energije u Europi, koja je obe}avala ve}u energetsku neovisnost...rat s Izraelom 1973. godine… Posljedi~no, rast cijena nafte i poku{aja Europe da se oslobodi od ovisnosti o uvozu nafte. Nafta je postala skupa, a energetika svjetska politi~ka tema.

Potom doga|aji u Harrisburgu i ^ernobilu, koji su potakli Rimski klub na lansiranje provokativnih teza, koje su gurnule nuklearnu energiju u sjenu.Nuklearni reaktori su ulijevali strah, a pojavljuje se sve popularniji pokret zelenih, koji se zala`e za masovno kori{tenje Sun~eve energije. Potom 1985. godine nafta opet postaje jeftina. Progla{en je po~etak doba vodika, kao osnovne prirodne sirovine. Neki proizvo|a~i automobila su obe}avali pogon automobila gorivnim }elijama do 2004. godine.

ISKLJU^IVO USMJERAVANJE NA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE JE BESMISLICA

…Trajne tragove ostavile su konferencije o klimatskim promjenama, odr`ane 1992. godine u Rio de Janeiru i 1997. godine u Kyotu. Europa se nakon tih zasjedanja obvezala da }e do 1997. godine smanjiti svoje stakleni~ke plinove za osam posto u odnosu na referentnu 1990. godinu. Ostala smanjenja emisije trebaju se ostvariti nakon 2010. godine.

…^este su nepredvi|ene pojave i zablude, kod

kojih je fantazija ja~a od ~injenica.…Isklju~ivo usmjeravanje na obnovljive izvore

energije je besmislica… Obnovljivi izvori zaslu`uju na{e simpatije i potporu, ali elektri~nu energiju i toplinu bi trebalo staviti na raspolaganje na jeftin i ekolo{ki prihvatljiv na~in, bez obzira na njihovo podrijetlo.

Tvrdnja da budu}nost isklju~ivo pripada obnovljivim izvorima, jer su sve druge tehnologije samo prijelazne tehnologije, je ne samo banalna nego i neto~na. Banalna je stoga {to su sve tehnologije prijelazne tako dugo dok se ne otkrije neka nova bolja tehnologija, a neto~na jer ve} dugo nije dokazano da mo`emo s obnovljivim izvorima ostvariti sigurnu i trajnu opskrbu energijom. Trebali bi shvatiti da se samo pobolj{anjem stupnja korisnog u~inka turbina mo`e kratkotrajno vi{e u{tedjeti CO

2 nego {to to

mogu trenuta~no dati obnovljivi izvori. Nedvojbeno je, tako|er, da se odvajanjem i zbrinjavanjem CO

2 u elektranama na ugljen, njega mo`e izbje}i

ekonomi~nije nego kori{tenjem obnovljivih izvora. Istina, nitko od nas ne zna ho}e li ta tvrdnja jo{ uvijek vrijediti za pedeset ili sto godina. Sada je to tako.

Unato~ svega, obnovljivi izvori moraju imati ~vrsto mjesto u na{oj energetskoj strategiji. To je jedna vrsta osiguranja za budu}nost. Nitko od nas ne zna {to }e biti za pedeset ili sto godina, kad nafta i prirodni plin budu nedostatni i skupi. S dana{njeg stajali{ta, tada }emo proizvoditi elektri~nu energiju u kombinaciji nuklearne energije i ~istog ugljena i obnovljivih izvora energije, ako nam do tada ni{ta bolje ne padne na pamet.

MOGU]E (IPAK) PREDVI\ANJE BUDU]NOSTI

Ipak danas mo`emo ne{to re}i o na{oj budu}nosti, a to se odnosi na rast broja stanovnika.

Primjerice, 1970. godine na Zemlji je `ivjelo 3.7 milijarda ljudi, u 2000. godini 6.1 milijarda, a 2030. godine o~ekuje se 8.1 milijarda. Prema predvi|anjima, 2050. godine bit }e 10 milijarda stanovnika, {to je kriti~na razina. Po|emo li od zahtjeva da svi Zemljani trebaju imati jednaka prava koja im pru`a priroda, onda im moramo dopustiti da imaju jednaka prava na opskrbu energijom.

Po~etkom 21. stolje}a, svjetska potro{nja je bila pribli`no 10 000 milijuna tona ekvivalentne nafte (Mtoe). U 2050. godini, ta bi se brojka trebala udvostru~iti (20 000 Mteo). Najve}i dio te energije (80 posto) }e potjecati iz fosilnih izvora.

[to se mo`e o~ekivati od politike o klimi, koja bi trebala stabilizirati emisiju stakleni~nih plinova na 30 milijardi tona CO

2 godi{nje? U na~elu, postoje dva

mogu}a odgovora. Ili klimatolozi trebaju re}i, oprostite mi smo vas zaveli. Sve je to bila samo {ala. Ili treba brzo razviti nove tehnologije, prvo inteligentnijom {tednjom fosilnih goriva, drugo razvojem elektrana koje koriste fosilna goriva bez CO

2 emisije.

TRGOVINA EMISIJAMA CO2 – VI[ESTRUKE MILIJARDE EURA

Globalna politika o klimi ne otvara smo tehni~ka pitanja, ve} zahtijeva golema financijska ulaganja. Moramo usmjeriti sredstva za izgradnju ~istijih

elektrana, prije svega u zemlje u razvoju i u Indiju i Kinu. Pri tomu se name}u dva pitanja. Prvo, moramo se tro{kovno koncentrirati na najpovoljnija rje{enja i drugo - trgovina emisijom stakleni~kih plinova mora financijski poduprijeti strategiju investiranja. Pri tomu polazim od toga da }e trgovina emisijama obuhvatiti promet i ku}anstva, kao i sve stakleni~ke plinove. Uostalom, ne misli samo Svjetska banka da }e se za deset ili dvadeset godina godi{nji opseg trgovine emisijama iskazivati u vi{estrukim milijardama eura, s cijenama za CO

2 reda veli~ine od 50 do 100 eura po

toni.Ne treba zavr{iti vi{egodi{nji studij ekonomije da

se nasluti kakve posljedice donose visoke cijene CO2.

Elektri~na energija iz mrkog ugljena, kamenog ugljena, ali i prirodnog plina, bit }e skuplja. Tro{kovi }e se mo}i smanjiti samo novim tehnologijama ili kupnjom jeftinih CO

2 prava u zemljama u razvoju. Taj transfer

kapitala uskoro bi mogao prema{iti opseg godi{nje pomo}i za razvoj nerazvijenih zemalja.

[to se tehnologije ti~e, rije~ je o temi ~istih elektrana ili skra}eno, o ~istom ugljenu (clean coal).Zacijelo, rije~ je o izgaranju svih fosilnih goriva bez emisija. No clean coal tehnologija je postala nagla{ena krilatica, tako da se taj pojam ve} trebao probiti iz propagandnih razloga. To je kao i u politici. Ne mo`ete dobiti izbore na programiranim elaboracijama, ve} na lako pamtljivim krilaticama.

Europska komisija je potpuno shvatila nu`nost razvoja clean coal tehnologije. U Nacrtu 7. okvirnog istra`iva~kog programa EU, taj je pojam spomenut na izvrsnom mjestu. U me|uvremenu se je pojavila, zajedno s industrijom i znano{}u, tzv. tehnolo{ka platforma, ~ije presjedanje je preuzeo profesor Häge (Vattenfall Europe). Preporu~io bih jednu tehnolo{ku inicijativu, koja se kao mogu}nost spominje u Nacrtu okvirnog tehnolo{kog istra`iva~kog programa. Technology Initiative se izjedna~uje s projektom industrijskog svjetionika. Pri tomu nije samo rije~ o istra`ivanju i razvoju, ve} o izgradnji stvarnog postrojenja pokraj kojeg bi se ~ak mogla fotografirati uprava tog budu}eg poduze}a, zajedno s politi~arima.

PREMALO ULA@EMO U BUDU]NOST

Ipak ni{ta ne ide bez istra`ivanja. Tako bi jedna od zada}a tehnolo{ke platforme trebala biti identifikacija ciljeva istra`ivanja i utvr|ivanje konkretnih zadatka za industriju opreme i javne istra`iva~ke institucije. Tako|er moramo znati koliko to ko{ta i koje stru~ne profile za to trebamo.

@ao mi je {to moram ponavljati da Europa premalo ula`e u istra`ivanje. Premalo sredstava ula`emo u budu}nost. Ulaganja u istra`ivanja u pojedinim europskim zemljama jako se razlikuju. Za{to primjerice Finska mo`e s istim bruto dru{tvenim proizvodom po stanovniku kao Italija, ulagati u istra`ivanje dvostruko vi{e od Italije? O~ito je da je europsko dru{tvo postalo hedonisti~ko dru{tvo u`ivanja u kojem vlada uzre~ica Carpe diem (iskoristi dan), zaboravljaju}i na prikupljanje zaliha za oskudna vremena. Tako|er, uprave poduze}a nisu pla}ene za

EUROPA

Razvojno-istra`iva~ka strategija za ~istiju proizvodnju elektri~ne energije

Stati na sigurnu stranu

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 43

dugoro~ne investicije, ve} prema godi{njoj raspodjeli dobiti. U prenesenom smislu, gomilati zalihe ne zna~i da se mora spartanski `ivjeti.

Unato~ svemu, Europa to nadokna|uje. Ponekad smo ~ak bolji od na{ih glavnih konkurenata. Prema podacima s kojim raspola`em, EU je od 1997. do 2004. godine izdvojila u klju~nu tehnologiju budu}nosti, u nanotehnologiju, 1 496 milijuna eura, zna~i vi{e od SAD-a, koji je ulo`ilo 1 178 milijuna eura ili Japana s 980 milijuna eura. Istina, mora se naglasiti da Europa ima ve}i broj stanovnika. Nismo zna~i toliko lo{i kao {to ~esto sami sebe volimo predstavljati. Unato~ tomu, ~etiri posto su premala sredstva za istra`ivanja u energetiku, koja bi se u budu}nosti trebala udvostru~iti i stoga poru~ujem prisutnim predstavnicima poduze}a da moraju vi{e sredstava ulagati u istra`ivanja.

NAKON SAMOAMPUTACIJE, EUROPA ]E IZBORITI SVOJE MJESTO U ZNANOSTI

Europa jo{ uvijek trpi posljedice intelektualnih gubitaka u Drugom svjetskom ratu. Upravo u poljskom gradu Krakovu `elim na to podsjetiti. Zlo~ina~ko zatiranje @idova, a time i `idovskih, tzv. nearijskih znanstvenika, posebno je pogodilo Poljsku. Pri tomu je Poljska od Kopernika, koji je 1491. godine zapo~eo svoj studij u Krakovu, do danas dala mnoge znanstvenike svjetskog glasa. Kao primjer znanstvenika iz na{eg vremena, `elio bih spomenuti Benoit Mandelbrota, ro|enog 1924. godine u Var{avi, koji je utemeljio fraktalnu geometriju i time dao fundamentalni doprinos teoriji koju danas nazivamo teorija kaosa. Mandelbrot je imao sre}u da je kao mladi ~ovjek pre`ivio njema~ku okupaciju u francuskom departmanu Corrèze, kasnije je studirao u Parizu, radio u IBM-u i predavao matematiku na sveu~ili{tu Yale.

Ja kao prirodoznanac, kojeg su gurnuli u politiku, da bih sprije~io ponavljanje na{ih ru`nih djela djelotvornom demokracijom u ujedinjenoj Europi, ~esto sam se pitao nismo li mi Nijemci sli~no postupali kao [panjolci i Portugalci, koji su u 15. i 16. stolje}u prognali svoje najaktivnije stanovni{tvo, @idove i Maure i time pokrenuli svoje postupno dugotrajno nazadovanje.

Unato~ toj samoamputaciji u tih stra{nih 12 godina, ja sam danas uvjeren da }emo opet dobiti svoje mjesto u znanosti i uspje{no ga obraniti. To mo`emo u~initi samo zajedni~ki. Stoga, na{a politika istra`ivanja mora biti europska i istodobno zainteresirana za sve {to se doga|a u svijetu. Istra`iva~i trebaju Europu do`ivjeti kao svoje radno mjesto.

Za{to poti~emo istra`ivanje? Za neke je to nagon za igrom, koji poti~e na najve}e napore i odricanja. Za druge je to radoznalost, koja se mo`e okarakterizirati kao faustovska pokreta~ka snaga, koja `eli u potpunosti spoznati {to svijet dr`i na okupu. Neki `ele rije{iti probleme, primjerice, kako mo`emo pobolj{ati na{u kvalitetu `ivljenja sa {to manje energije i materijalnih tro{kova.

U^VRSTITI EUROPSKI IDENTITET

Ovdje moram biti osoban. Ja sam ~vrsto uvjeren da na{ europski identitet ovisi o rje{enju tog problema. Ako nam uspije pokazati svijetu da ljudi mogu bolje `ivjeti ako trajno privre|uju, ako se prema prirodi odnose kao prema svojim bli`njima, tada }emo mi Europljani osvojiti novi za{titni znak – odr`iva Europa - a da se ne moramo stidjeti zbog sme}a, kojeg ostavljamo svojim nasljednicima.

[tetni materijal moramo izbje}i ili ga zbrinuti. Moramo staviti na raspolaganje elektri~nu energiju

bez trajnih posljedica za klimu i okoli{. To za nuklearnu energiju zna~i da {to skorije rije{imo sigurno odlaganje dugovje~nih radioizotopa. Najbolje bi bilo rje{enje da dugovje~ne radioizotope pretvorimo u kratkovje~ne, postupkom kojeg nazivamo transmutacijom. Tom postupku bi se trebala posvetiti velika pozornost.

Kad je rije~ o izgaranju plina, nafte i ugljena, moramo se pobrinuti da pri tomu nastaje {to manje CO

2. Prvi korak na tom putu je ve}a energetska

u~inkovitost. Drugi glavni zakon termodinamike nas u~i da moramo nastojati ostvariti {to vi{e temperature izgaranja, to zna~i da trebamo materijale, koji mogu dulje izdr`ati visoke temperature. Znanosti o materijalima na taj na~in postaju glavni saveznici energetike. Bilo bi korisno da se europska znanstvena dru{tva koja se bave materijalima, pove`u u Europski forum za materijale.

Sljede}i korak je odvajanje i zbrinjavanje CO2

ispod zemlje (Capture and Sequestration). Pri tomu je va`na suradnja znanstvenika in`enjera s geolozima. Nakon svega {to mi danas znamo, to nije samo tehni~ki mogu}e, ve} obe}ava i ekonomi~nost. Istina, naslu}ujem da na putu prema sekvestiranju nije najve}a zaprjeka geolo{ko stanje podzemlja. Prije svega bi trebalo uvjeriti stanovni{tvo o nu`nosti i sigurnosti podzemnog skladi{tenja CO

2.

To je sve {to s dana{njeg stajali{ta mo`emo sa sigurno{}u re}i o budu}oj tehnologiji proizvodnje elektri~ne energije. To je vi{e nego ni{ta, ali ipak premalo. Vi{e ne znamo. Stoga moramo poku{ati {to je vi{e mogu}e stati na sigurnu stranu.

Tako|er i bazna istra`ivanja bi nas mogla iznenaditi za nekoliko godina ili desetlje}a. Tko zna, mo`da nam uspije jednog dana emitirani CO

2ponovo

pretvoriti u ugljikohidrate, zna~i u naftu i plin, pomo}u bakterija ili osobito djelotvornih biljaka. Ili pomo}u Sun~evog svjetla razdvojiti vodu na kisik i vodik?

[IRITI ZNANSTVENE VIDIKE - NAJPLEMENITIJA ZADA]A

Dopustite mi mali izlet u biologiju. Naime, 1942. godine je botani~ar Hans Gafron, koji je tada radio na sveu~ili{tu u Chicagu, otkrio da jednostani~ne zelene alge, s latinskim nazivom Clamydomonasreinharditiipod Sun~evim zra~enjem razla`u vodu na vodik i kisik. Danas se u mnogim institutima ozbiljno radi na tom egzoti~nom znanstvenom podru~ju. Ipak, tko zna, mo`da }e u vrtu nara{taju na{ih unuka stajati spremnik zelenih algi, iz kojeg }e se proizvoditi dovoljno vodika, pomo}u kojeg }e gorivna }elija proizvoditi dovoljno elektri~ne energije i topline za ku}anstvo.

Za razliku od nafte, ugljena i plina, znanost je bezgrani~na. [iriti znanstvene vidike, na{a je najplemenitija zada}a.

Mi Europljani radimo - grosso modo - dobra istra`ivanja. Financiramo tehnolo{ki razvoj, koji daje nadu u veliki uspjeh. Unato~ tomu, imamo li europsku strategiju istra`ivanja? Raspola`emo li europskom energetskom strategijom? Je li nam u potpunosti jasno {to za europsku energetsku politiku zna~e preuzete obveze u koje smo se upustili u svezi s klimom ili one koje jo{ namjeravamo preuzeti?

JO[ SMO DALEKO OD EUROPSKE ENERGETSKE STRATEGIJE

Iz iskustva, moram na`alost negativno odgovoriti na ta pitanja. Vjerojatno raspola`emo elementima istra`iva~ke i energetske politike, ali smo jo{ daleko od strategije. Tako|er su potpuno podcijenjene posljedice i u~inci na{e politike o klimi na

energetsku politiku. Prema pruskom generalu Augustu Neidhartu

von Gneisenau, pod strategijom se podrazumijeva znanost kori{tenja vremena i prostora. Ako prenesemo tu posu|enu vojnu definiciju na znanost i energetsku politiku, tada je lako mogu}e do}i do sljede}ih zaklju~aka:

o Europljani moraju, vi{e nego do sada, Europu do`ivljavati kao vlastiti prostor znanja. Znanstvena politika se mora vi{e preslikavati na europski teritorij umjesto na nacionalni. U na~elu je sasvim svejedno gdje se provode znanstvene aktivnosti. Samo je va`no da svi u tomu mogu sudjelovati, neovisno o nacionalnosti. Razlika je smo u izvrsnosti, a ne u nacionalnoj boji.

o Europa mora posvetiti vi{e pozornosti temeljnim istra`ivanjima. S European Research Council-om ve} se kre}emo u pravom smjeru. Pretpostavlja se da }e biti osigurana dostatna sredstva i da }e Vije}e mo}i nebirokratski i samostalno djelovati i uspje{no sura|ivati sa svim znanstvenim institucijama zemljama ~lanica EU.

o Trebamo vode}e znanstvene projekte i udjele industrije u njima. Tu spada energetska tehnologija u naj{irem smislu rije~i. Cilj treba biti smanjenje materijala i izbjegavanje emisije. Projekt Clean Coal for Europe, prema nu`di, spada u te ambiciozne programe.

TREBAMO SE NAU^ITI DA ENERGIJU SHVA]AMO KAO VANJSKU POLITIKU

Strategija ne zna~i da znate kada i gdje morate biti. Odlu~uju}e je da ste u pravo vrijeme na pravom mjestu. To nije provedivo bez uske suradnje izme|u industrije i vlada pojedinih zemalja ~lanica i Europske komisije. Tako|er je nu`no i dru{tveno suglasje. Trebamo se nau~iti da energiju shva}amo kao vanjsku politiku.

Na{a energetska politika ima ne{to u sebi od procesne tehnike. Name}e se vremenski plan. I mi bi trebali postupati u smislu podjele rada i {tednje snaga. Sli~no kao kod velikih projekata Galileo ili ITER, trebali bi te`iti me|urezultatima. Netko mo`e djelovati u konkurentnim individualnim uvjetima, netko drugi zahtijeva zajedni{tvo. Istodobno bi trebalo te`iti me|unarodnoj suradnji. Osobito s industrijskim zemljama poput SAD-a i Japana, ali i sa zemljama s velikim nalazi{tima ugljena poput Kine i Indije. Imam dojam da su europske institucije shvatile da se vanjska politika ne svodi na prijeme u veleposlanstvima, ve} na odlu~uju}u tehni~ko-znanstvenu suradnju.

U Krakovu, kao sveu~ili{nom gradu, treba tako|er spomenuti obrazovanje. Bez odu{evljenih mladih znanstvenika, in`enjera i stru~njaka, koji nisu ve} u mladim godinama upoznali tehnologiju i jezik svojih susjeda, europska energetska politika }e ostati samo u fragmentima.

Na{e gra|anke i gra|ani moraju shvatiti da }e se u dolaze}im desetlje}ima CO

2 mo}i izbje}i

na najekonomi~niji na~in ako se budemo razumno odnosili prema energentima i ako budemo ustrajali na rastu u~inkovitosti odvajanja CO

2.Taj zahtjev nije

razumljiv sam po sebi, kada sve vi{e ljudi na ugljen gleda kao na tehnologiju pro{losti, a ne tehnologiju budu}nosti. Za njih je politi~ko razmi{ljanje postalo jedna vrsta fantazije samozadovoljenja, u svijetu u kojem ~injenice nemaju zna~enja. [to se prije rije{imo te zablude, to }e biti manja cijena koju }e morati platiti na{e potomstvo.

Pripremio: Vladimir Dokmanovi}

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.44

Na Dr`avnom natjecanju u~enika koji se {koluju za zvanja elektroinstalater/elektromonter, odr`anom od 27. do 28. travnja o.g. u Strukovnoj {koli Eugena Kumi~i}a u Rovinju, prvo mjesto osvojio je Bo`idar Majpruz iz Industrijsko-obrtni~ke {kole S.S. Kranj~evi}a Vinkovci. Drugo mjesto pripalo je Tomislavu Bukovcu iz Tehni~ke {kole u Daruvaru, a tre}e u~eniku iste {kole Tihomiru Popovi}u.

Tehni~ka {kola Daruvar, koju su predstavljali Tomislav Bukovac i Tihomir Popovi} progla{ena je najboljom, drugo mjesto pripalo je Industrijsko-obrtni~koj {koli S.S. Kranj~evi}a Vinkovci, iz koje su bili natjecatelji Bo`idar Majpruz i Dalibor Jambrovi}, a tre}e su osvojili Goran Plemeniti i Dejan Novoselec za Elektrostrojarsku {kolu Vara`din.

U teorijskom dijelu natjecanja, najbolji pojedinac bio je ukupni pobjednik Bo`idar Majpruz iz Industrijsko-obrtni~ke {kole S.S. Kranj~evi}a Vinkovci, drugo mjesto podijelili su Tomislav Bukovac iz Tehni~ke {kole Daruvar i Kre{imir

Mihali} iz Tehni~ke {kole Karlovac, dok je tre}i bio Tihomir Popovi}, tako|er iz Tehni~ke {kole Daruvar. Najbolji prakti~ari bili su u~enici Strukovne {kole Eugena Kumi~i}a u Rovinju, Patrik Vitasovi} i Deni @ivkovi}, sa samo jednim bodom zaostatka, pratili su ih na drugom mjestu Tomislav Bukovac i Tihomir Popovi} iz Tehni~ke {kole u Daruvaru, dok su tre}i bili Paulo Ja~i} i Robi Tomi{i} iz Elektroindustrijsko-obrtni~ke {kole Rijeka.

Podsje}amo da i u~enike koji se {koluju za zvanja elektoinstalatera i elektromontera, a koji osvoje prvo mjesto na dr`avnim natjecanjima o~ekuje Nagrada HEP-a u iznosu od tri tisu}e kuna. Na to je natjecatelje podsjetio i rukovoditelj Tehni~ke slu`be Pogona Rovinj DP Elektroistra Pula Andrea Venier, koji je pozdravio sudionike natjecanja u ime HEP-a, kazav{i da se dodjeljivanjem Nagrade HEP `eli predstaviti nadarenim u~enicima kao zanimljiv izbor za njihovo budu}e zaposlenje.

I.T.

HEP I MLADI

Dr`avno natjecanje u~enika - elektroinstalatera/elektromontera

NAJBOLJI - BO@IDAR MAJPRUZ IZ VINKOVACA

Najvi{e znanja pokazao je Bo`idar Majpruz iz Industrijsko-obrtni~ke {kole S.S. Kranj~evi}a Vinkovci

FOTOZAPA@AJ

CRKVENI GOLUBU osam uri nave~er, stanar rupe u zidu {ibenske crkve Sv. Ivana

skutrio se jer nema ni rasvjetu ni televizor. Naime, Elektra mu ne smije izdati elektroenergetsku suglasnost niti dati priklju~ak jer u crkvenoj rupi boravi bespravno. Od sve}enika, golub ne tra`i dopu{tenje za priklju~enje na postoje}u crkvenu instalaciju jer je ilegalac, pa se boji da bi mu sve}enik naplatio najamninu. Ljeti mu nije vru}e jer ~as leti, a ~as se u moru kupa. Zimi ga grije njegova golubica. Samo se pitam gdje je golubica u ovu kasnu uru? Mo`da kod galeba u susjednoj crkvenoj rupi?

Dra`en Nini}

FOTOZAPA@AJ

ELEKTRI^NA VRBAStara narodna izrjeka ka`e bit }e ... kad na vrbi rodi gro`|e. Na ovoj vrbi

u Nacionalnom parku Krka, nije rodilo gro`|e, ali su - vjerovali ili ne - izraslesvjetiljke. Ne treba se tomu previ{e ~uditi, jer u nacionalnim parkovima vrijede posebni propisi prema kojima sve mora biti podre|eno prirodi pa tako i rasvjeta mora biti prirodna.

Dra`en Nini}

Drugi je bio Tomislav Bukovac iz Tehni~ke {kole u Daruvaru

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 45

MLADI I OKOLI[

Novih 27 Eko-{kola dobilo Zelenu zastavu

U organizaciji Pokreta prijatelja prirode Lijepa Na{a, Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta i Zavoda za {kolstvo Republike Hrvatske, 28. travnja o.g. odr`ana je sve~anost dodjele Zelene zastave i povelje o statusu, odnosno povelje o obnavljanju statusa Me|unarodne eko-{kole. Ovla{teni voditelj i koordinator svih programa me|unarodne Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoli{ u Republici Hrvatskoj je Pokret prijatelja prirode Lijepa na{a, na ~elu s dr.sc. Antom Kutlom, njegovim predsjednikom i nacionalnim koordinatorom Eko-{kola.

A. Kutle je u ovoj prigodi pozdravio sve nazo~ne predstavnike dr`avnih tijela, `upanija, gradova i op}ina, sve u~enike i nastavnike sada{njih i budu}ih Eko-{kola, njihove sponzore i kumove. Potom je podsjetio da se program Eko-{kola u Hrvatskoj provodi jo{ od 1998. godine i da je do sada 177 na{ih {kola

steklo takav status. Naime, svake godine Pokret prijatelja prirode ula`e golemi trud u organizaciji brojnih doga|anja i pripremu novih Eko-{kola, pri ~emu sve probleme uspje{no rje{avaju – osim onog financijskog, koji ih prati jo{ od po~etka rada. Unato~ svemu, A. Kutle napominje da je optimist i vjeruje da je rije~ o samo privremenom nerazumijevanju te da }e i dalje uspje{no provoditi brojne programe. Naglasio je da je ove godine me|u 27 dobitnika statusa Eko-{kole, po prvi puta i jedan u~eni~ki dom i jedan dje~ji vrti}.

Nazo~nima se obratila i Marija Vojnovi}, pomo}nica u Ministarstvu za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva, ustvrdiv{i da Ministarstvo podupire sve takve akcije na terenu i ~estitala A. Kutli na ulo`enom trudu, jer – kako je naglasila – iznimno je va`no brinuti o okoli{u od malih nogu.

- Pred Hrvatskom je uzbudljivo razdoblje, a skrb o okoli{u }e postati integralni dio svih aktivnosti,zaklju~ila je. Na kraju je uslijedila dodjela Zelene zastave i povelje za 27 novih Eko-{kola u Hrvatskoj. Prvi su je dobili |aci, nastavnici i kumovi Srednje {kole Stjepan Iv{i} iz Orahovice. Ove je godine po prvi puta status Eko-{kole stekla i Osnovna {kola Ivo Lola Ribar iz Labina, kojoj su kumovi TE Plomin, d.o.o., DP Elektroistra Pula, Pogon Labin te Holcim d.o.o.

Jo{ su dvije {kole kojima je kuma Hrvatska elektroprivreda i one po drugi put obnavljaju status Me|unarodne eko-{kole, a to su Osnovna {kola Stanovi Zadar (Elektra Zadar) i Elektrostrojarska {kola Vara`din (PP HE Sjever). Nakon sve~anosti podjele povelja i zelenih zastava, nastavljeno je ugodno dru`enje uz doma}e delicije, vjerujemo ekolo{ke.

Dragica Jurajev~i}

Brinuti o okolišu od malih nogu

Dr. sc. Ante Kutle, nacionalni koordinator Eko – {kola je, unato~ financijskim pote{ko}ama, i dalje optimist i vjeruje da }e uspje{no provoditi mnoge budu}e programe

Povelju i Zelenu zastavu prvi su primili u~enici, nastavnici i kumovi Srednje {kole Stjepan Iv{i} iz Orahovice

Opskrba tehnološkom parom, kakva se planira u bolnici Rebro, mogla bi postati model i za bolnice u drugim gradovima Mogu nost uvo|enja etažnog grijanja kod vrelovodnog sustava – još je jedna novina, a rije~ je o individualnoj podstanici, ure|aju koji se poput plinskog bojlera jednostavno ugra|uje ispred ulaza u stan

Promocija stru~nog ~asopisa EGE, njegovog drugog ovogodišnjeg broja, održana je 27. travnja o.g. u sjedištu HEP Toplinarstva u Zagrebu. I ovaj je broj, kao i prethodni, u središtu zanimanja imao temu iz HEP-a i to projekt energetske opskrbe Bolnice Rebro.

Uz kratki prikaz svih ostalih aktualnih toplinarskih tema, na promociji je projekt predstavio Branimir Poljak, direktor HEP Toplinarstva. HEP, rekao je, nudi cjelovitu uslugu opskrbe, vo|enja i održavanja cjelokupnog sustava opskrbe energijom do krajnjih korisnika u bolnici. Projekt

se temelji na uporabi tehnološke pare iz centraliziranog toplinskog sustava i njezinoj pretvorbi u toplinsku i rashladnu energiju te na opskrbi elektri~nom energijom iz novoizgra|enih prijenosnih i distribucijskih objekata. Rebro je, rekao je B. Poljak, zanimljivo jer se tu po prvi put u Hrvatskoj koriste nove tehnologije. Za HEP Toplinarstvo, kako je rekao, najzanimljivija novina je po~etak hla|enja parom, što otvara mogu nost proširenja sezone rada na cijelu godinu.

- Opskrba tehnološkom parom, kakva se planira u bolnici Rebro, mogla bi postati model i rješenje i za bolnice u drugim gradovima, zaklju~io je B. Poljak.

O vodenoj pari kao izvoru energije za potrebe hla|enja, EGE donosi napis Roberta Vuka iz HEP Toplinarstva, koji je na promociji predstavio još jednu zanimljivu novinu - mogu nost uvo|enja etažnog grijanja kod vrelovodnog sustava. Rije~ je o individualnoj toplinskoj podstanici, ure|aju koji se poput plinskog bojlera jednostavno ugra|uje ispred ulaza u stan. To je proizvod koji se nudi potroša~ima koji se tek priklju~uju na toplinski sustav, a objedinjuje grijanje i toplu vodu te bilježi sve troškove. Ovakav, potpuno individualiziran rad toplinskog sustava, re~eno je, budu nost je CTS-a, a pilot-

projekt koji je pra en protekle ogrjevne sezone pokazao je dobre rezultate.

Petar Salzer iz Elektroprojekta opisao je izgradnju magistralnog parovoda od Ulice grada Vukovara do KBC Rebro, o ~emu se može više saznati i u ovom broju EGE-a. Posebno je izdvojio prednosti novih tehnoloških rješenja beskanalnog polaganja ukopanih cjevovoda: manje troškove izgradnje, manje toplinske gubitke te kra evrijeme izgradnje od klasi~ne kanalne izvedbe.

Veliki dio ovog broja posve en je zamjeni i obnovi postrojenja u našoj Hidroelektrani Zaku~ac. Izvršni urednik EGE-a Boris Labudovi naveo je niz ostalih zanimljivih tema: razgovor s profesorom zagreba~kog FSB-a Igorom ^ati em, Energetsku strategiju EU, propise iz podru~ja graditeljstva, strategiju opskrbe plinom i plinofikaciju Hrvatske te priloge iz podru~ja klimatizacije, instalacija, grijanja, toplinske izolacije, obnovljivih izvora energije itd.

Branko Iljaš, glavni urednik EGE-a, uputio je zainteresirane energeti~are i ostale radoznalce na web stranicu www.energetika-net.hr, predstavivši ju kao najopsežniji portal o energetici u Hrvatskoj.

T. Jaluši

Toplinska, rashladna i elektri~na energijaPromocija Novi broj ~asopisa EGE: energetska opskrba bolnice Rebro-sredi{nja tema

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.46

OBLJETNICE

Nakon nesre}e formirana je skupina znanstvenika „Chernobyl Forum“ koja se bavi posljedicama nesre}e, a kao najve}i utjecaj na ljudsko zdravlje Forum je izdvojio „paraliziraju}i fatalizam“- rije~ je o negativnom procjenjivanju vlastitog zdravlja, osje}aja pojedinca da ne}e dugo `ivjeti i nedostatku motivacije

U 1 sat i 23 minute, 26. travnja 1986. godine do{lo je do eksplozije na 4. reaktoru ~ernobilske nuklearne elektrane „Lenjin“ u Ukrajini. Golemi se radioaktivni oblak uzdigao na visinu od 1500 metara i no{en snagom vjetra krenuo prema Skandinaviji pa sredi{njoj i jugoisto~noj Europi. Od te najpoznatije nuklearne katastrofe u povijesti, pro{lo je to~no 20 godina.

^ernobilska Nuklearna elektrana bila je jedna od najve}ih u onda{njem Sovjetskom savezu. Smje{tena nadomak gradi}a Pripjat, 18 kilometara od ^ernobila i 110 kilometara od glavnoga ukrajinskog grada Kijeva,

u vrijeme nesre}e pokrivala je elektri~nom energijom 10 posto ukupnih ukrajinskih potreba. Izgradnja elektrane zapo~eta je 1970. i do 1983. godine u pogon su stavljena ~etiri nuklearna reaktora od 1000 MW svaki. U vrijeme nesre}e u pripremi su bila jo{ dva reaktora.

[TO JE UZROKOVALO NESRE]U?

Reaktori kakvi su bili u ~ernobilskoj Nuklearnoj elektrani, bili su posebnost onda{njeg SSSR-a, jer nigdje drugdje u svijetu nisu se gradili niti se danas grade reaktori s grafitom i klju~alom vodom. Naime, nakon ~itavog niza pogre{aka ~ernobilskih elektroin`enjera prigodom rutinskog testiranja, reaktor broj 4 dosegnuo je maksimalni kapacitet. Uransko gorivo se rastalilo, probilo ovojne rashladne cijevi i do{lo u dodir s vodom za hla|enje. Sna`na eksplozija pare razru{ila je tla~nu posudu reaktora i betonske zidove oko nje te odbacila u okolinu goru}e grafitne i gorive blokove. Buknuo je veliki po`ar, a radioaktivni oblak podigao se visoko u atmosferu. Na mjesto nesre}e iza{li su vatrogasci i drugi radnici, koji su s pet tisu}a tona mje{avine pijeska, olova, gline i kemijskog

20 godina ~ernobilske nesre}e

Tragi~no upozoravaju}e iskustvo

elementa bora ubla`ili radioaktivno zra~enje i ugasili po`ar. Sljede}i potez bilo je postavljanje svojevrsnog {tita koji je trebao sprije~iti prodiranje radioaktivnosti u zemlju. Na kraju te promptne sanacije, izgra|en je betonsko-~eli~ni oklop oko eksplodiranog reaktora kako bi se sprije~ila radijacija u atmosferu. No, radioaktivne ~estice prvi su se tjedan {irile u smjeru [vedske, Poljske i Bjelorusije zbog gibanja zra~nih masa, a nakon pet dana najve}i dio radioaktivnog oblaka prekrio je jugozapadni dio Rusije i najve}u `rtvu te nesre}e - Bjelorusiju. Pove}ana, ali ne i opasna radioaktivnost zabilje`ena je na Mediteranu pa tako i u Hrvatskoj. Usporedbe radi, koli~ina zra~enja koja se oslobodila u atmosferu bila je 400 puta ve}a od one u Hiro{imi, ali i 100 do 1000 puta manja od sveukupne koli~ine nuklearnog zra~enja oslobo|ene prigodom razli~itih pokusa izvedenih sredinom 20. stolje}a.

Prve dane nakon nesre}e Sovjetska je vlada dr`ala cijeli doga|aj u strogoj tajnosti, {to je rezultiralo zaka{njelom evakuacijom stanovni{tva i zbunjuju}im informacijama. Primjerice, u Kijevu, 110 kilometara udaljenom od mjesta nesre}e, tek nekoliko dana nakon eksplozije odr`ana je prvosvibanjska parada omladine i djece. Trebalo je nekoliko tjedana za evakuaciju pribli`no 100 tisu}a ljudi iz najugro`enijih podru~ja. Time je stvorena poznata „^ernobilska zona“, podru~je u radijusu od 30 kilometara, koje je potpuno iseljeno. Evakuacija je trajala punih deset godina jer su ljudi, suo~avaju}i se s posljedicama ozra~enosti iseljavali u manje kontaminirana podru~ja. Procjenjuje se da je rije~ o ukupno 200 tisu}a evakuiranih ljudi u tih deset godina nakon nesre}e.

STRA[NE POSLJEDICE

Premda je Sovjetska vlada u prvim izjavama tvrdila kako je rije~ o dvojici poginulih radnika koji su bili u neposrednoj blizini eksplozije, nekoliko tjedana kasnije brojka se popela na 45. Skoro svi koji su radili na sanaciji strati{ta, umrli su od izlaganja previsokom zra~enju. Izravne posljedice na zdravlje osjetilo je na desetke tisu}a ljudi. Potvr|ena je povezanost raka {titnja~e kod brojnog stanovni{tva, koji je bio izlo`en ve}oj koli~ini zra~enja, no ~ak je 99 posto oboljelih izlije~eno. Nakon nesre}e formirana je skupina znanstvenika „Chernobyl Forum“ koja se bavi posljedicama nesre}e. Kao najve}i utjecaj na ljudsko zdravlje Forum je izdvojio „paraliziraju}i fatalizam“. Rije~ je o negativnom procjenjivanju vlastitog zdravlja, osje}aja pojedinca da ne}e dugo `ivjeti, nedostatku motivacije. Osim ljudi, stradali su flora i fauna tog podru~ja, gdje treba pro}i jo{ desetak godina prije nego li radioaktivni izotop cezij-137 desegne vrijeme poluraspada. U razdoblju u kojem razvoj nuklearne energije postaje sve realnije rje{enje problema opskrbe ~ovje~anstva energijom, va`no je podsjetiti na velike nuklearne nesre}e poput ove ~ernobilske. Mo`da }e upravo to tragi~no i upozoravaju}e iskustvo poticati struku na najvi{i stupanj sigurnosti u budu}im nuklearnim elektranama kako se „^ernobil“ vi{e nikada ne bi ponovio.

Tomislav [nidari}

Neprimjereno za{ti}eni vatrogasci gase po`ar koji je buknuo nakon eksplozije 4. reaktora NE ^ernobil

Ovdje je nekad bio `ivot, a danas – pusto{

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 47

ZANIMLJIVOSTI

Elektrana na dnu mora ispred obale sjeverne Norve{ke

U Kvalsundu su na morskom dnu instalirali jednu novu vrstu elektrane na morske mijene, koja iskori{tava strujanja u vodi, a rezultati jednogodi{nje pokusne faze rada vi{e su nego zadovoljavaju}i

Obnovljivim energijama pripada budu}nost. U Kvalsundu, malom mjestu na sjeveru Norve{ke s pribli`no tisu}u stanovnika, jedna elektrana opskrbljuje nekoliko ku}anstava elektri~nom energijom dobivenom od "mjese~eve energije". Pri gradnji dosada{njih plimnih elektrana, kakve su primjerice u Francuskoj, bili su potrebni veliki zahvati u prirodu.

– U Kvalsundu su na morskom dnu instalirali jednu novu vrstu elektrane na morske mijene, koja iskori{tava strujanja u vodi – ka`e Svein Thompson, glasnogovornik industrijskog saveza Norsk Industri.

- Zavr{ena je jednogodi{nja pokusna faza rada. Rezultati su vi{e nego zadovoljavaju}i.Preduvjet za takvu vrstu proizvodnje elektri~ne energije je brzina strujanja od najmanje 0,5 m/s. U usporedbi s energijom vjetra, 850 puta ve}a gusto}a vode po prostornom metru, ~ini dobivanje energije u ovakvom sustavu posebno djelotvornim. Osim toga, nema nikakvih negativnih u~inaka na okolinu. Rotori se okre}u u velikim dubinama, tako da ih ne mogu o{tetiti ni brodovi niti ribarske mre`e. U usporedbi s energijom vjetra, nema vizualnog one~i{}enja pa je ova tehnika prijateljskija od one vjetroelektrana,nagla{ava S. Thompson

Pokusno postrojenje u Kvalsundu, usidreno na dubini od 50 m, ima masu od 107 tona i smatra se najsuvremenijim ove vrste na svijetu. Masa samog usidrenja je 200 tona. Turbine koje pretvaraju vodenu energiju u elektri~nu imaju raspon krila od 20 m, a cijelo postrojenje izdi`e se 31 m iznad morskog dna. Proizvedena elektri~na energija iznosi 0,7 GWh

godi{nje. Istina, turbina je na morskom dnu izlo`ena utjecajima slane vode i sna`nim turbulencijama. Rotor se mo`e prilago|avati prirodnoj mijeni i tako iskori{tavati strujanje vode iz oba smjera.

Rezultat jednogodi{njeg rada hidroelektrane na dnu mora nadma{uje sva o~ekivanja. Pokazala se neutemeljenom i zabrinutost da bi lutaju}i predmeti mogli o{tetiti proizvodni ure|aj ili onemogu}iti njegov rad. – Samo biolo{ki odnosi u vodi zahtijevaju posebnu pozornost . Prirodno prianjanje mikroorganizama, planktona ili {koljaka na listove rotora zahtijeva redovito ~i{}enje uz pomo} ronioca, obja{njava S. Thompson.

Instalirano postrojenje rezultat je vi{egodi{njeg istra`iva~kog rada i ulaganja vi{e od 11 milijuna eura. Snaga pokusnog postrojenja dovoljna je za opskrbu elektri~nom energijom 15 do 20 ku}anstava. Svein Thompson ka`e:

- Planirana je gradnja novih 17 postrojenja i na taj na~in u budu}nosti bi se moglo osigurati pribli`no tri posto proizvedene elektri~ne energije u Norve{koj. Potencijal ove tehnike u Europi procjenjuje se na najmanje 105 TWh godi{nje. Kad bi se takva postrojenja, gledano dugoro~no, mogla proizvoditi jeftinije, mjese~eva energija bi mogla smanjiti i cijenu elektri~ne energije za kupce.

Sada se ispituju usporediva postrojenja ispred obala Kanade i Shetlandskih otoka. Stru~njaci procjenjuju potencijal mjese~eve energije u cijelom svijetu od najmanje 450 TWh godi{nje.

Izvornik: Die Welt, 23.o`ujka 2006.Pripremio: @eljko Medve{ek

Iskoristiva mjese~eva energija

Toplina iz otpadne vode za zagrijavanje stanova

Mudro iskorištena toplina otpadne kanalizacijske vode

Turbina na vodene struje u morskim dubinama (model)

U Sandviku, predgra|u norveškog glavnog grada Osla, otpadna voda doprinosi štednji energije. Toplina dobivena u komunalnoj kanalizaciji koristi se za ugodnu toplinu u 56 ve inom višekatnih zgrada. Ure|aji centralnog grijanja uklju~uju se samo onda kada je potrebno pokriti vršna optere enja. Gradski planeri Osla odlu~ili su se još prije 17 godina na to mudro rješenje. Energetska centrala projektirana je tako da dvije toplinske crpke, svaka snage 6,5 MW, mogu preuzimati neiskorištenu toplinu iz glavnog kanala otpadnih voda. Prethodno o~iš enoj i filtriranoj otpadnoj vodi one oduzimaju nekoliko stupnjeva toplinske energije i tako pokrivaju 80 posto potrebne toplinske i rashladne energije u toj gradskoj ~etvrti. Ljeti se, naime, dobivena energija koristi za rashla|ivanje u jednom dijelu ku a.

Na sli~an na~in osigurava toplinsku energiju za 400 stanova i švicarski grad Winterthur. Ovdje se zagrijava toplinskom crpkom snage 820 kW, koja otpadnoj vodi oduzima energiju pomo utoplinskog izmjenjiva~a. Stanovnici tako štede približno 70 posto uobi~ajene ogrjevne topline. Usprkos po~etnim ulaganjima ve im nego kod plinskog grijanja, ova je tehnika dugoro~no isplativa. Gra|ani Winterthura godišnje uštede 12 posto troškova grijanja, ura~unavaju i kod toga i potporu kantona i okruga.

Zanimanje za iskorištavanje otpadnih voda i štednju energije i troškova grijanja raste i u Njema koj. Berlinski savjetodavni ured za energetiku Ecos ispitao je tu tehniku zajedno sa švicarskim savjetodavnom ustanovom Eam & Ryser Ingenieure i uz potporu njema~ke Savezne zaklade za okoliš.

– Takvo zagrijavanje otpadnim vodama zanimljivo je od toplinskog u~inka 150 kW i više . To odgovara toplini potrebnoj za opskrbu približno 50 stambenih jedinica. Osim toga, veliki kanal s otpadnom vodom ne smije biti udaljen više od 300 m. U njega se postavlja toplinski izmjenjiva~, koji oduzima energiju iz otpadne vode s temperaturom izme|u deset i 200C. Djelotvorna, elektri~ki pogonjena toplinska crpka preuzima energiju, tla~i je i predaje u spremnik energije priklju~en na mjesnu toplinsku mrežu. Neke od njema~kih op ina kao Leverkusen, Singen i Waiblingen ve koriste toplinsku energiju iz kanalizacije. U Waiblingenu se ona prenosi u daljinsku toplinsku mrežu i s njom se pokriva osnovno toplinsko optere enje gradske vije nice, bolnice i natkrivenog kupališta, kaže direktor Ecosa, Wofram Stadtmeister.

Izvornik: Die Welt, 23. velja~e 2006.Pripremio: Željko Medvešek

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.48

DRU[TVENA ODGOVORNOST

Ekolo{ka udruga Dupinov san„Ljudi se ne postavljaju iznad ostalih `ivih bi}a i oblika `ivota, ve} `ive cjelovitost u jedinstvu svega postoje}eg“

Svijest o okoli{u kao osobnoj odgovornosti Vero~ka Garber

Uvijek spremna razumjeti i pru`iti ruku, svjesna svog zna~aja i vlastite dru{tvene odgovornosti, na{a tvrtka Hrvatska elektroprivreda je, kao i u nizu ekolo{kih akcija do sada, prihvatila sponzorstvo u novim projektima ekolo{ke udruge Dupinov san

Krajem 2000. godine, jedna je grupa entuzijasta pokrenula i osnovala udrugu Dupinov san. Namjera ove Udruge neobi~na naziva i plemenitih namjera bila je, a svojim su vrijednim radom proteklih pet godina to i potvrdili, da kvalitetnom suradnjom sa {to {irim krugom zainteresiranih pojedinaca, udruga i institucija promi~u razvoj ekolo{ko – eti~ke svijesti te svojim projektima pozitivno i proaktivno djeluju u za{titi prirodne ba{tine Jadranskog mora, priobalja i otoka. U potpunostvi svjesni da je borba za spas okoli{a puno te`a od drugih borbi, jer pobijediti treba najprije sebe i ustaljene obrasce po kojima svakodnevno `ivimo, ~lanovi Udruge su sjeli za stol, zapo~eli promi{ljati svoje vizije i misije, izradili svoj eti~ki kodeks i predstavili javnosti svoj prvi projekt. Svoj su duhovni ideal izrazili mi{lju: „Ljudi se ne postavljaju iznad ostalih `ivih bi}a i oblika `ivota, ve} `ive cjelovitost u jedinstvu svega postoje}eg“. Vo|eni vjerom u izvorne vrijednosti, svojim su poslanstvom zamislili promicati i raditi na ostvarenju najvi{ih ekolo{kih, humanih, eti~kih i filantropskih ciljeva i na~ela. Kako su ve} svojim nazivom sjedinili razum i nadahnu}e, inteligenciju i ideju, tako su i svojim prvim vi{egodi{njim eko komunikacijskim projektom Podr`imo boje Jadrana zapo~eli sna`nu kampanju utemeljenu na poticanju pozitivne komunikacije

Projekt Zeleno, nacionalna donatorska kampanja nazvana Posadimo `ivot, u kojeg je uklju~ena i Hrvatska elektroprivreda bit }e zavr{ena tijekom ove godine: posa|eno je 3.500 maslina u Istri, 2.000 na otoku Hvaru, 730 sadnica na otoku Kor~uli i 800 sadnica na otoku Lastovu

Sadnja {umskih sadnica pinije i ~empresa: na podru~ju dubrova~kog zale|a posa|eno je 2.000 {umskih sadnica, a na podru~ju Hvara jo{ 4.000 sadnica pinija

i promjene odnosa prema prirodnoj, a dijelom i kulturnoj ba{tini jadranske regije, u cilju njezine obnove i o~uvanja.

JADRAN – OSJETLJIVA EKOLO[KA ZONA

Razlozi zbog kojih je upravo ovo podru~je Hrvatske odabrano za njihov prvi opse`ni projekt, vi{estruki su. Goran Stojanovi}, ~elni ~ovjek Udruge i jedan od dvoje njenih stalno zaposlenih, naglasio je vrlo sna`nu motivaciju za ovakav odabir, navode}i da je Jadran vrlo osjetljiva ekolo{ka zona i vrlo zna~ajno gospodarsko izvori{te u transportu, ribarstvu, poglavito turizmu.

- Treba znati da na obali, uklju~uju}i otoke, `ivi vi{e od 33 posto gra|ana Hrvatske, a sa 1.185 otoka i blizu 6.000 kilometara ukupne duljine morske obale, hrvatski je Jadran jedno od rijetkih podru~ja u svijetu koje je ostalo jo{ samo dijelom netaknuto i o~uvano. Tako|er je va`no i to da ovdje ljeti boravi tri puta vi{e ljudi, da je ovo podru~je vrlo osjetljiva to~ka `ivljenja i opstojnosti. Kako je u na{em mentalitetu izra`eno nemarno i ~ak agresivno pona{anje spram na{eg okoli{a, bilo je nu`no pokrenuti niz akcija za o~uvanje i za{titu upravo ovog dijela na{e ba{tine – objasnio je G. Stojanovi}.

Neki od razloga i nama su jako dobro znani. Naime, tijekom zadnjih nekoliko godina utvr|en je cijeli niz pogubnih ~injenica kao znak sve izra`enije devastacije Jadrana, primjerice: potpuni nestanak Sredozemne medvjedice, sve slabiji ulov ribe, (1987. godine iznosio je 48.882 tone, a 1996.godine 17.347 tona), zbog pove}anja broja plovila za 100 posto, krivolova, zaga|enja mora...; devastacija podmorja zbog ko~arenja, bacanja otpadaka s brodova i kopna,

umjetnog uzgoja tuna, ispu{tanja otpadnih voda bez biolo{kog pro~i{}iva}a, ispu{tanja balastnih voda s brodova i tankera...; sve ra{irenija pojava zelenih algi Caulerpe taxifolie i Caulerpe racemose koje ugro`avaju `ivot i opstanak biolo{ke raznolikosti podmorja...

JASNO SMO DIGLI GLAS

O svim ovim pojavama u medijima se puno pisalo i o njima raspravljalo, ali kako su i ~lanovi ove Udruge naglasili - s nedovoljno osmi{ljenim planovima preventivnih mjera i manjkavom zakonskom regulativom potrebnom za o~uvanje priobalja i morskog dobra.

- Trebalo je, zna~i, izre}i koji je problem, pozvati ljude na zajedni~ko sudjelovanje i primjerom pokazati da se stvari mogu mijenjati nabolje – naglasio je G. Stojanovi}. – Jasno smo digli glas i kroz akcije Zelenih protiv Dru`be Adria te ukazali da se obala i turisti~ka sezona mogu uni{titi u jednom hipu. I ovaj primjer pokazuje da su na{a istupanja okrenuta prvenstveno podizanju svijesti gra|anstva i ja~anju osobne odgovornosti. Na `alost, kao i ve}ina ekolo{kih udruga, i mi se naj~e{}e bavimo posljedicom, puno manje uzrokom. Ali kada se u nekom projektu ujedinimo, dobro iskomuniciramo s javno{}u, na|emo suradnju, primjerice s Crkvom kao u slu~aju Dru`ba Adria, onda nas se po~ne slu{ati. Prvi veliki korak je u~injen, zaklju~io je.

Ali Dupinov san se nije samo snivao ukazivanjem na problem i provo|enjem edukacije. Ova je nevladina i neprofitna udruga spremno krenula u prave bitke. Projekt Podr`imo boje Jadrana provodio se i jo{ uvijek traje kroz tri programska sadr`aja: Plavo, Zeleno i Bijelo.

Nakon {to su promovirali i distribuirali informacije, oblikovali stavove i ekolo{ki osvije{teni dru{tveni okvir u kojemu }e javni, gospodarski i institucijski sektori mo}i djelovati dijele}i jednaki cilj, kroz svaku od ovih boja krenuli su prema odre|enom cilju – zaustaviti negativne trendove odnosa spram okoli{a.

Kroz program Plavo, kojemu je cilj bilo o~uvanje mora i podmorja, tijekom 2003. godine organizirali su akcije ronjenja i ~i{}enja obale i podmorja. U akciji je sudjelovalo vi{e od 1.500 ronilaca – volontera Hrvatskog ronila~kog saveza. Iz mora je izvu~eno vi{e od 30 tona raznog otpada.

- Idemo mijenjat stvari – rekli smo. Caulerpa, primjerice, ve} je u{la u Jadran, idemo u~initi ne{to da se smanji rizik njenog {irenja. Daleko je to od toga da se stvari mijenjaju potrebnom brzinom, ali mijenjaju se. I to zajedni{tvom. Stvori se kriti~na masa u plusu, a do ju~er je bila u minusu, ka`e G. Stojanovi}.

HEP U AKCIJI ZELENO

Upravo to zajedni{tvo o kojemu govori, ali i njihovu ozbiljnost i profesionalnost, prepoznala je i Hrvatska elektroprivreda. Uvijek spremna razumjeti i pru`iti ruku, svjesna svog zna~aja i vlastite dru{tvene odgovornosti, na{a je tvrtka, kao i u nizu ekolo{kih akcija do sada, prihvatila sponzorstvo u njihovim novim projektima. Projekt Zeleno usmjerio se u

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 49

U okviru Projekta Bijelo, nacionalne kampanje koja je tijekom ove godine zapo~ela pod nazivom Voljeti zna~i o~uvati, najzna~ajnija je gradnja bracere koju }e izgraditi kalafat Milan Jadre{i} s Murtera

akcije obnove i o~uvanja kopnenog okoli{a. Udruga, potpomognuta sponzorima iz doma}eg gospodarstva, pokroviteljima iz ministarstava, `upanijskih i lokalnih vlasti te uz svesrdnu medijsku potporu, zapo~ela je tijekom 2004. godine sadnju maslina na odabranim lokacijama du` obale i na otocima te sadnju pinija i ~empresa na opo`arenim podru~jima. Ova nacionalna donatorska kampanja nazvana Posadimo `ivot, koja }e tijekom ove godine biti zavr{ena, omogu}ila je sadnju 3.500 maslina u Istri, 2.000 na otoku Hvaru, 730 sadnica na otoku Kor~uli i 800 sadnica na otoku Lastovu. Na podru~ju dubrova~kog zale|a posa|eno je 2.000 {umskih sadnica, a na podru~ju Hvara jo{ 4.000 sadnica pinija. Obnovom {umskog fonda i stvaranjem novih maslinika, Udruga - a uz nju i Hrvatska elektroprivreda - napravili su zna~ajan korak u povratku tradicijskim vrijednostima o`ivljavanja maslinarstva i odr`ivog poljoprivrednog gospodarenja, ali i za{titi okoli{a preveniranjem po`ara.

UPLOVITI U NA[U SVIJEST

- Kada „ulazite“ u gospodarstvo i `elite zajedni~ku akciju, vi morate jasno iznijeti s ~ime ulazite i za{to. Oni pomno sagledaju va{e resurse i prosude mo`ete li vi to ostvariti pa tek tada odlu~uju o sudjelovanju. Vjerujem da su donatori zadovoljni ostvarenim projektima. Stoga smo ove godine s gospodarskim sektorom odlu~ili krenuti u osnivanje Zaklade za Jadran. O~ekujemo da }e se uklju~iti i Hrvatska elektroprivreda, dopunjava G. Stojanovi}.Tre}om bojom i tre}im projektom Bijelo, `eljeli su

potaknuti javnost na spoznaju o nu`nosti o~uvanja tradicijske hrvatske brodogradnje koja, premda bogate ostav{tine i kalafatskog umije}a, ve} vi{e od dva desetlje}a polako nestaje. Ohrabruju}i ali rijetki primjeri, poput gradnje gajete falku{e, koja je predstavljala na{u zemlju i na svjetskoj izlo`bi u Lisabonu 1998. godine, potaknuli su Udrugu da zapo~ne s projektom spoznaje – „spoznaje da brodovi i barke trebaju uploviti prvo u na{u svijest o kulturnoj ba{tini“, da na pozitivan i motiviraju}i na~in senzibiliziraju na{u javnost prema o~uvanju ovih vrijednih i rijetkih zanata. Nacionalna kampanja, koja je tijekom ove godine zapo~ela pod nazivom Voljeti zna~i o~uvati, sadr`avat }e nekoliko usporednih projekata. Najzna~ajniji je gradnja bracere koju }e izgraditi kalafat Milan Jadre{i} s Murtera. Hrvatske {ume su donirale kompletnu drvnu gra|u, a pomo} su pru`ili Ministarstvo mora, HAZU, Hrvatska udruga poslodavaca i Grad Dubrovnik u kojemu }e bracera biti stalno izlo`ena, ne samo za u`itak i divljenje turista, ve} i za edukaciju u~enika i studenata u tradicijskom jedrenju. Namjera je da ovaj brod predstavlja Hrvatsku na izlo`bi u francuskom Brestu.

BLI@I OSTVARENJU DUPINOVA SNA

- Usporedo radimo dokumentarni film o na{em moru i na{oj pomorskoj ba{tini koji }e, kao i bracera, biti gotov u ljeto 2007. godine. Tako|er zapo~inje na{ sustav modularne edukacije – ALTEA – s brojnim te~ajevima tijekom ~itave godine. Zna~i, posla je puno i jo{ }e ga biti – s osje}ajem ponosa i zadovoljstva

rekao nam je na kraju voditelj Udruge Goran Stojanovi}.

Ova mudra ekipa koja ~ini kostur Dupinovog sna zna da svoje znanje i svoj do`ivljaj svijeta treba prenositi nara{tajima koji dolaze. Jer tako, i samo tako, mogu}e je graditi i razvijati ekolo{ku svijest. Tvrde da na{i dana{nji obrazovni sustav ne omogu}uje srednjo{kolcima potpuni uvid u univerzalne vrijednosti, niti mogu}nost upoznavanja holisti~kog odnosa prema prirodi i `ivotu. Ali, mladi ljudi tra`e odgovore na pitanja koja se odnose na kvalitetu `ivota u okoli{u. I zato je Dupinov san zamislio izvannastavni program koji }e povezati nara{taj srednjih {kola i fakulteta interaktivnim modulima i educirati iz podru~ja ekologije i za{tite okoli{a. Ova modularna edukacija, organizirana kroz tri modula, utemeljena je na iskustvima sli~nih inozemnih neprofitnih udruga, a polaznicima radionica bit }e dostupan zanimljiv nastavni materijal - od dokumentarnih filmova BBC-a i National Geographica do multimedijalnih CD-ova. Nakon zavr{etka te~ajeva, polaznici }e mo}i participirati u tuzemnim i inozemnim eko-udrugama i institucijama.

Hvalevrijedna `elja i temelj motivacije ove Udruge je da {to ve}i broj mladih ljudi (i ne samo mladih) spozna da je okoli{ i osobna odgovornost.

Na takvim `eljama i svemu {to pokre}u, mo`emo im samo zahvaliti. Jer, svakoga dana doprinose jednoj novoj, ~i{}oj kapljici mora. Njihov je dupin mo`da bli`i ostvarenju svog sna.

Cilj Projekta Plavo bilo je o~uvanje mora i podmorja, a u akciji tijekom 2003. godine vi{e od 1.500 ronilaca iz mora je izvuklo vi{e od 30 tona raznog otpada

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.50

SVIJET KNJIGA

Elizabeth Kostova: „Povjesni~arka“

Naj~itanija knjiga u 2005.

Roman povjesni~arke Elizabeth Kostove svojevrsna je sinteza njezinog historiografskog istra`ivanja i vlastitih emocija, {to je rezultiralo sinkretizmom znanosti i publicistike. Iz misterioznog i najmra~nijeg doba europske povijesti, dolazi nam legenda o najokrutnijem vladaru srednjovjekovne Europe. Naime, rije~ je o vla{kom tiraninu Vladu III. Tepe{u, nazvanom Drakula zbog svoje okrutnosti. Autorici, E. Kostovoj, povjesni~arki po struci, bilo je potrebno deset godina povijesnog istra`ivanja, mnogo osobnog iskustva i putovanja, kako bi zavr{ila svoj roman prvijenac, za koji je jo{ na sveu~ili{tu u Michiganu dobila nagradu za “roman u nastajanju”. Roman Povjesni~arka bio je naj~itanija knjiga u 2005. godini upravo zbog svoje ljubavne pri~e i spleta pustolovina glavnih junaka. Kompleksna radnja puna neizvjesnosti i vratolomnih pustolovina smje{tena je ~itavim dijelom u podru~ja isto~ne Europe, koja su od ranog srednjeg vijeka pa sve do dana{njih dana natapana krvlju te mu~ena ratovima i sukobima. Radnja romana ne izostavlja ni na{u domovinu, posebice gradove Zagreb i Dubrovnik. Spominjanje hrvatskih gradova u romanu i nije od tolikog zna~aja za tijek radnje, ve} zna~ajnije u kontekstu njenog vanjskog omota koji sadr`ava etnolo{ku sliku ovog podru~ja europskog kontinenta kao razdjelnice Istoka i Zapada.

POTRAGA ZA VAMPIROMPri~a se istodobno razvija u tri fabularna smjera,

smje{tena u tri razli~ita razdoblja. Tridesetih godina pro{log stolje}a profesor Bartolomew Rossi, nakon {to mu je ma{tu i istra`iva~ki duh zaokupila neobi~na knjiga, krenuo je u potragu za Drakulom. Neobi~ni doga|aji natopljeni krvlju vrlo brzo }e ga prisiliti na odustajanje, sve dok dva desetlje}a kasnije istu knjigu ne prona|e Paul, njegov student. Ubrzo nakon toga, Rossi nestaje pod velom tajne, a Paul i Rossijeva k}i Helen poku{at }e rije{iti zagonetku. Tre}i pripovjedni niz zapo~inje 20 godina kasnije – negda{nji student Paul sada je ugledni diplomat, a sudbonosnu knjigu prona{la je njegova k}i, za koju se mo`e zaklju~iti, budu}i da je roman pisan u «ich» formi, da je sama spisateljica Kostova. Potraga za vampirom se nastavlja.

Ideja romana obuhva}a vje~nu temu ~ovje~anstva kojoj se te`ilo kroz vjekove, a i danas nas ne ostavlja ravnodu{nima. Naime, rije~ je o ~ovjekovoj `elji, u ovom slu~aju utjelovljenoj u legendi o Drakuli, za besmrtno{}u bi}a. Kako nekada, preko starih naroda i srednjovjekovlja obilje`enog ~arobnjacima i alkemi~arima u potrazi za eliksirom `ivota, tako je i danas `iva potraga za vje~nim besmrtnim tijelom. U legendi o Drakuli «eliksir `ivota» je sama krv, koja omogu}ava ponovno bu|enje i uskrsnu}e tijela na ovom zemaljskom svijetu.

PODACI O KRVAVOJ PRO[LOSTI ISTO^NE EUROPE I BALKANSKOG POLUOTOKA

Roman je prepun podataka historiografske naravi, koji se ~itatelju otkrivaju postupno s tijekom radnje koja postaje sve dramati~nija i misterioznija u potrazi za Drakulom na dalekom putu do njegova obitavali{ta. Kroz fragmentarne podatke o povijesti pojedinih zemalja u kojima se radnja doga|a, ~itatelj }e otkriti mno{tvo podataka o krvavoj pro{losti prostora isto~ne Europe i Balkanskog poluotoka od osmanskih ugroza do re`ima fa{izma i staljinizma.

Povijesni dio pri~e uklju~uje i oboga}ivanje ~itateljeva znanja kroz upoznavanje vladara pojedinih dr`avnih tvorevina ovih prostora te {iroku lepezu opisa njihovih karaktera i odnosa prema podanicima i susjedima, bilo da je rije~ o neprijateljima ili saveznicima.

U romanu je Drakula prikazan u vrlo romantiziranom izdanju pa bi nas prvi dojam mogao navesti kako on i nije tako zao. Naime, profesor Rossi, kojega je vampir Drakula poveo sa sobom u svoje obitavali{te, opisuje kakav je to susret bio i {to je vampir htio od profesora. Drakula je svom gostu pokazao svoje odaje pune masivnih stolova, hrpe knjiga krhkih svezaka, neobi~nih pera i tintarnica. Prostor u kojem se profesor Rossi na{ao, bila je Drakulina knji`nica. Krvolo~nom stvoru, koji se sada doimao tako pitomo, bio je potreban netko tko }e mu popisati i katalogizirati sve knjige koje posjeduje u svojoj knji`nici. Cijena koju znanstvenik mora platiti kako bi radio okru`en rijetkim rukopisima i knjigama jest da postane krvopija. Romanti~an dio pri~e je i taj {to je Drakula i za `ivota volio knjige i bio u~enjak. Knjige su tada imale puno ve}u vrijednost, jer im je bio ograni~en doseg. Budu}i da je Vlad III. bio va`na osoba onoga vremena, njemu su trgovci donosili knjige iz Egipta i Svete zemlje te samostana na zapadu. Iz takve literature u~io je o okultnim i magijskim misterijima. Drakula je bio svjestan da zbog okrutnosti {to ih je po~inio sigurno ne}e dobiti pozivnicu za raj pa je stoga odlu~io postati povjesni~ar kako bi o~uvao vlastitu povijest.

TKO JE GROF DRAKULA?Vlad Tepe{, poznatiji kao grof Drakula, rodio

se 1431. godine u rumunjskom gradi}u Sighisoari. Njegov otac, Vlad II. bio je ~lanom tajnog vite{kog reda Societas Draconis (Red zmaja), ~ija je zada}a bila obrana carstva i ostatka kr{}anske Europe od prijete}e opasnosti turskih najezdi na istoku kontinenta. Na grbu reda nalazio se zmaj, me|u ~ijim je ra{irenim krilima visio kri`. Vladov otac zbog iskazane hrabrosti u borbi protiv Turaka bio je primljen u Red i tako dobio pravo da i u svom grbu nosi znak zmaja. Prema rumunjskoj rije~i drac, {to zna~i zmaj, Vlad }e kao vla{ki knez dobiti ime Vlad Dracul, dok }e mu sina krasiti epitet Draculea ili Dracula, {to bi zna~ilo ''zmajev sin''. Tijekom vremena Tepe{ov otac bit }e prisiljen sina poslati u tursko su`anjstvo, gdje }e budu}i Vlad III. imati prigodu nau~iti sve o okrutnostima koje su Turci provodili me|u svojim podanicima. Kada je 22. kolovoza 1456. godine postao knezom Vla{ke, zatekao je siroma{nu zemlju korumpiranog plemstva te se svima onima koji su mu radili o glavi okrutno osvetio. Poznato je da je svoje neprijatelje mu{karce nabijao na kolac, a njihove `ene i djecu ubijao. Ipak, njegova najdra`a kazna bila je i ostala nabijanje na kolac. Njegov nadimak Tepe{ na rumunjskom zna~i Nabada~. No, ipak bija{e slavljen kao narodni junak, jer je uspijevao o~uvati krhku nezavisnost Vla{ke od turskih ruku. Zahvaljuju}i njegovim metodama, Vla{ka postaje sna`na i dobro organizirana dr`ava. Legende govore da je pao u bitci od strane turske ruke i tako skon~ao `ivot. Pokopan je na oto~i}u Snagovu u istoimenom manastiru. Me|utim, 1931. godine kada je grob otvoren, zjapio je prazan. U `ivotopisu Vlada Tepe{a ne nalazimo nigdje pojam vampira, jer on to nikako nije ni bio. Bio je okrutan vladar, a njegova okrutnost bila je gnjev iz osvete u neprestanom sukobu s

Osmanlijama. S povijesnog gledi{ta Vlad Tepe{, kao vladar Vla{ke, uistinu je kriv za smrt vi{e od dvadeset tisu}a stanovnika Vla{ke i Transilvanije. No, Vlad Tepe{ sasvim sigurno nije bio vampir. Ipak, jedno je mi{ljenje povijesnih istra`iva~a, a ne{to sasvim drugo predstavljaju nam legende, narodne pjesme te vjerovanja stanovnika isto~ne Europe, u ~ije se sudbine uklapa i otkuda je uistinu Drakula podrijetlom.

DRAKULIN CILJ: POSLATI 1453 KNJIGE NAJPOZNATIJIM ZNANSTVENICIMA

Radnja romana vrti se oko potrage za krvo`ednim ~udovi{tem koji sam motivira glavne junake ostavljaju}i im svakome po jednu knjigu sa starim listovima papira i praznim stranicama, s drvorezom zmaja u sredini knjige. Slika prikazuje zmaja ra{irenih krila i savinuta repa koji u pand`ama nosi natpis ispisan goticom: Drakulya. Knjiga potje~e iz srednje Europe i tiskana je oko 1512. godine. Knjigu su, kako se kasnije doznaje u romanu, tiskali Drakulini redovnici. Drakulin cilj bio je tiskati i poslati u svijet 1453 primjerka knjige. Naime, to je godina pada Konstantinopola, za samog Drakulu najgori doga|aj u povijesti. Drakula je vrlo dobro pazio na koji }e na~in i komu biti, naoko slu~ajno, dodijeljene knjige. Knjige su se trebale na}i u knji`nicama na stolovima samo onih znanstvenika s najve}im potencijalom. Vampir imenom Drakula dobro je znao da }e takvi znanstvenici biti najuporniji u nastojanju da slijede stope zmaja do njegove jazbine. U kripti manastira u Dimovu, blizu mjesta Ba~kovo u Bugarskoj, pronalaze grob Drakule koji je bio prazan budu}i da ve} bija{e sumrak, a vampir budan. No, u mra~nom kutu kripte pozornost im privu~e neobi~na silueta. Nakon gr~enja i padanja unatrag vampir je svladan srebrnim metkom. Zanimljivo je da se glavnoj junakinji, nakon ubojstva Drakule, ponovno na stolu slu~ajno na|e knjiga s drvorezom zmaja u sredini. Ovime je pretpostavljena povezanost mita i stvarnosti i toliko jakog ljudskog vjerovanja da nadnaravne sile uistinu postoje.

Pri~a i ne bi bila posebna da nije rije~ o tomu kako vampir istra`iva~e prati tijekom cijela njihova istra`ivanja. Kao opomenu da je opasno dalje istra`ivati, vampir ih s izgledom obi~nog ~ovjeka neprestano slijedi i ~esto ubija knji`ni~are koji su glavnim likovima posu|ivali kori{tenu gra|u. Drakula jednostavno ne umire kao povijesna pojava. Legenda o njemu jo{ je `iva, a bila je `iva i za vrijeme njegova `ivota kada je okrutnost plemstva bila uobi~ajena pojava.

Isto~na Europa puna je legendi o vampirima te njima sli~nim pojavama u koje ljudi jo{ i danas vjeruju. To je prostoru koji je dugo pru`ao otpor kr{}anstvu i `ivio po narodnim i poganskim obi~ajima. Putovanje junaka zemljama isto~ne i jugoisto~ne Europe (Rumunjska, Bugarska, Gr~ka, Turska, Hrvatska, Ma|arska) pokazuje i povijesnu analizu obi~aja, vjerovanja i djelovanja ljudi tih krajeva, koje duboko ukorijenjeno neuni{tivo prelazi iz nara{taja na nara{taj. Drakula, utjelovljen u Vladu Tepe{u, predstavlja posebnu vizuru kroz koju zapadna Europa i ostali svijet gledaju na prostor Balkana i to uvijek s predrasudama kao na podru~je zatrovano praznovjerjem. Rije~ je o prostorima koji su se tijekom velikog dijela povijesti nalazili na me|i svjetova, a zbog ravnodu{ja kr{}anske – zapadne Europe i Rima onovremeni ljudi radije su vjerovali elementima poganske kulture.

Jelena Rup~i}

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 51

NADARENA DJECA

Gordan Radobolja, matemati~ar i osvaja~ Rektorove nagrade

Sada na faksu imam sve {to mi treba, sutra }u na postdiplomski, a tada }u vidjeti ho}e li se ulaganja u znanost promijeniti i krenuti nabolje i ho}u li dobiti ono {to `elim

Jedan je engleski filozof rekao da povijest ~ini ljude mudrima, poezija duhovitima, a matematika o{troumnima. I upravo takav o{troumni mladi ~ovjek mi sjedi prekoputa. A, s njim se mo`e razgovarati o svemu i sva~emu. Jer, Gordan Radobolja, student ~etvrte godine matematike i informatike na Prirodoslovno - matemati~kom fakultetu u Splitu, po mnogim je svojim zanimanjima i sklonostima pripadnik dana{njeg mladog nara{taja. Odabrala sam ga predstaviti zbog prve na ljestvici njegovih ljubavi – matematike, koja je po svemu sude}i i krajnji izbor `ivotnog poziva. Naime, nakon zavr{etka studija upisat }e postdiplomski, a ima izgleda da bi ostao na fakultetu kao asistent ili znanstveni novak, dakako, s obvezom da u roku od nekoliko godina doktorira. Nimalo ne dvojim da }e mu sve {to zacrta po}i za rukom, jer Gordana uz bistrinu uma krasi i marljivost. Kako bi ina~e dvije godine za redom (za II. i III. godinu studija) osvajao Rektorovu nagradu, koja se dodjeljuje samo najboljima, onima s prosjekom ocjena 5,0. Upravo on je prekinuo tradiciju nagra|ivanja studenata kineziologije, premda je na matematici puno te`e biti odlika{. A, da bi zaradio takav prosjek, trebao je na{ prirodnjak nau~iti i metodiku, pedagogiju, didaktiku... za jednako tako najvi{u ocjenu. Premda ovim predmetima nije posebno sklon, izdvojit }e psihologiju kao iznimno zanimljivu i, kako ka`e, atraktivnu. Uz to je od po~etka studija korisnik stipendije.

MNO@I I ZBRAJA OD MALIH NOGU

Jedino zbog ~ega ovo na{e dijete, ~ija mama Margita radi kao referent u Odsjeku za direktne mjerne ure|aje splitske Elektrodalmacije, ponekad osje}a `aljenje je nemogu}nost studija in`enjerskog matemati~kog smjera. U Splitu ga tada nije bilo, novca za studij u Zagrebu tako|er nije bilo, i tako je morao upisati profesorsko usmjerenje. Ali, matematika je uvijek nepromijenjena, mo`da se samo malo razlikuje pristup. I to je njegova utjeha, njegovo zadovoljstvo od najranije mladosti. Nau~io je zbrajati i mno`iti ve} sa pet, {est godina. - Didame propitkivao, a ja sam gu{tao. Kad sam krenuo u {kolu, uvijek je to dobro i{lo. A, kada ti ne{to dobro ide - to ti se i svi|a. Valjda je takav moj mentalni

sklop da razmi{ljam algoritamski. Vjerojatno sam to dobio u genima, s o~eve strane su prirodnjaci, ka`e Gordan.

Potom je do{la Tre}a gimnazija, koju i danas svi zovu MIOC, i sje}anje na iznimno dobar matemati~ki nara{taj i jo{ bolju profesoricu Anastaziju Pa`aninh. Za nju }e re}i da je bila svima najdra`a, premda nije predavala svima najdra`i predmet.

- Jednostavno, bila je po{tena i znala je prenijeti znanje, a to je za profesora najva`nije - mudro zaklju~uje na{ sugovornik.

VOLI ROLEPLAYING GAMES

Usporedo, kroz sve godine odrastanja, prati znanstvene i dokumentaristi~ke televizijske emisije, sve o svemiru i jedinom nam Planetu (ka`e da je i to potvrda njegova prirodnja~kog uma), pro~ita i poneku knjigu, ali vi{e od svega zanima ga glazba. Pomalo i svira klavijature u nekom od mladena~kih bendova:

- Taj talent daleko zaostaje za matemati~kim. Slu{am razli~itu vrstu glazbe, prete`ito metal i rock, ne pretjerano meanstream nego glazbu koja nije u javnosti previ{e zastupljena, vi{e progresivnu, tehni~ki zahtjevniju i glazbeno sadr`ajniju, primjerice Dream theater (pi{e se s «er» napominje), ili neke stvari bez elektrike kako to radi Blackmoore,s Night, spoj renesansne i srednjovjekovne glazbe na ne{to moderniji na~in - s u`itkom pripovijeda na{e nadareno dijete. U ono malo slobodnog vremena {to mu ga danas ostane, jer u ispitnim rokovima u~i dnevno po nekoliko sati, voli zaigrati Dungeons

and Dragons, roleplaying game koja nadahnjuje njegovu inteligenciju i gluma~ke sposobnosti. (Ovo su vjerojatno maj~ini geni, op.p.). Rado }e pogledat dobar film (Kocka, Magnolia...), provesti vrijeme s djevojkom, a {portom }e se, ka`e, baviti iz fotelje.

- Tr~ao sam za loptom dok sam bio mali!Ono za ~im `ali je da ne stigne pro~itati

vi{e knjiga. Mo`da bi stigao kada bi ne{to drugo izbacio. Ka`e da ~ita matematiku. Ipak, ne vidi sebe kao stereotipnog matemati~ara, rastresenog i strogo fokusiranog, jer – nagla{ava da ima i druga zanimanja.

SUTRA ]U NA POSTDIPLOMSKI

Doista, G. Radobolja nikako se ne uklapa u kalupe. Premda }e re}i da mu je stra{no drag ovaj splitski |ir u stilu pusti me stat i ~injenica da je fakultet udaljen od ku}e samo pet minuta, ipak je on mladi} koji ima duha, brzih je klikera i s njim je ugodno razgovarati. Izdvojila bih da je rije~ o mladi}u koji razmi{lja o svojoj sutra{njici:

- Sada na faksu imam sve {to mi treba. Sutra }u na postdiplomski, a tada }u vidjeti ho}e li se ulaganja u znanost promijeniti i krenuti nabolje i ho}u li dobiti ono {to `elim. Uvijek postoji mogu}nost nekakve znanstvene razmjene od nekoliko godina i odlaska izvan zemlje. Volio bih oti}i {to bli`e, jer se `elim vratiti i nastaviti znanstveni rad pri mati~nom fakultetu i u vlastitoj domovini - zaklju~io je svoja razmi{ljanja Gordan. Kratko, jezgrovito, kako to rade oni {to ih vodi logika i matematika.

Razmi{lja algoritamski Vero~ka Garber

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.52

PONA[ANJE

Motivacija u radnom okru`enju (I)

Primjenom znanstvenih dostignu}a u podru~ju motivacije na upravljanje ljudskim potencijalima, mo`e se znatno doprinijeti pove}anju motivacije i zadovoljstva zaposlenika, a time i pove}anju konkurentske sposobnosti i vrijednosti poduze}a

Prou~avaju}i razli~ite aspekte ~ovjekovog pona{anja i li~nosti, psiholozi su u svojim istra`ivanjima obuhvatili i motivaciju. Ona bi mogla biti definirana kao postojanje potrebe ili `elje koja nas poti~e na neko pona{anje, a sve sa svrhom postizanja nekog cilja. Svako i najuobi~ajenije pona{anje ne~im je motivirano, samo {to o motivima nekih svojih djela ne razmi{ljamo, dok smo ih kod nekih drugih itekako svjesni. Ovisno o razlozima koji nas aktiviraju, razlikuju se dvije vrste motivacije: unutra{nja ili intrinzi~na i izvanjska ili ekstrinzi~na motivacija. Prva obuhva}a razloge poput potrebe za postignu}em ili osje}aja zadovoljstva zbog bavljenja nekom aktivno{}u, dok ona druga nastaje iz potrebe za po{tovanjem od strane drugih ili `elje za stjecanjem materijalnih dobara, prvenstveno novca. Intrinzi~na motivacija se pokazala znatno ja~im i trajnijim pokreta~em ljudskog pona{anja i {to je osoba vi{e intrinzi~no motivirana za obavljanje neke aktivnosti ili ostvarivanja nekog cilja, ve}a je vjerojatnost da }e to i napraviti.

VRIJEDNOSTI I @ELJE

No, prije nego nam zatreba motivacija da bismo ne{to ostvarili, potrebno je ne{to `eljeti i ne~emu te`iti da bismo uop}e razmi{ljali kako to posti}i, kao i kako se potaknuti na djelovanje. [to }emo `eljeti u `ivotu ovisi o tomu {to smatramo dobrim, po`eljnim ili ispravnim. Ta osobna vjerovanja {to je dobro ili lo{e, po`eljno ili nepo`eljno, ispravno ili neispravno - nazivaju se vrijednostima. Pona{anje u skladu s njima ~ini nas zadovoljnima, a ako je ono u suprotnosti s njima, javlja se osje}aj razo~aranja i praznine. Vrijednosti predstavljaju razli~ite te`nje, od onih za prosperitetom i udobnim `ivotom, slobodom, sre}om ili osje}ajem postignu}a, do onih za samopo{tovanjem i dru{tvenim priznanjem te ljubavlju i prijateljstvom. Na temelju njih oblikujemo svoje `elje, a potom i ciljeve. Njihovim ostvarivanjem `ivimo u skladu s odabranim

vrijednostima, {to nas ~ini zadovoljnima i ispunjenima.

[TO KA@U TEORIJE MOTIVACIJE?

Motivacija je pona{anje usmjereno prema nekom cilju koji pobu|uje potrebe izazvane u ~ovjeku, a cilj je pona{anja zadovoljenje nastalih potreba. Uzrok odre|enog pona{anja ~ovjeka jesu unutra{nji psiholo{ki pokreta~i, koji ga tjeraju na neku aktivnost pa u~inak nekog pojedinca ne ovisi samo o njegovim sposobnostima, ve} i o motivaciji. Na pitanje {to ljude motivira na odre|eno pona{anje u odre|enim okolnostima poku{ale su odgovoriti brojne teorije koje se danas svrstavaju u tri osnovne kategorije.

– Teorije potreba polaze od specifi~nih potreba i njihova zadovoljavanja kao temelja za ravnote`u i opstanak ljudskih organizama. Ove teorije obja{njavaju za{to ljudi reagiraju, ali ne tuma~e na~in i vrste akcije koje ljudi moraju primijeniti da bi zadovoljili te potrebe. Najpoznatija teorija ove vrste je ona Abrahama Maslowa o pet razina fiziolo{kih i psiholo{kih potreba. Na prvoj su potreba za hranom, vodom, odje}om, toplinom, potom slijede potreba za sigurno{}u te pripadanjem, povezivanjem s drugima i njihovim prihva}anjem. Na ~etvrtoj razini su potrebe za ugledom i po{tovanjem, a na najvi{oj petoj potreba za samopotvr|ivanjem, odnosno samoaktualizacijom.

– Teorije vrijednosti uzimaju u obzir ne ono {to je potrebno za opstanak, ve} ono {to pojedinac `eli. Tri su tipa motiviraju}ih potreba – potreba za mo}i, potreba za povezano{}u i potreba za postignu}em. Tako pojedinac s visokom potrebom za mo}i pridaje veliku pozornost svom utjecaju i kontroli, dok su pojedinci s velikom potrebom za povezivanjem sretni samo onda kad su voljeni. U slu~aju izra`ene potrebe za postignu}em, pojedinci imaju veliku `elju za uspjehom te se istodobno boje neuspjeha.

– Teorije vanjskih poticaja i o~ekivanjanagla{avaju va`nost i utjecaj okru`enja na pona{anje pojedinaca i njihovo reagiranje.

SVE ZNA^AJNIJA FUNKCIJA UPRAVLJANJA I RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA

Motivacija i zadovoljstvo zaposlenika sve vi{e dolaze u sredi{te zanimanja suvremenog menad`menta ljudskih potencijala, jer jedino se izgradnjom kvalitetnog motivacijskog sustava mo`e pomo}i organizaciji da pove}a svoju konkurentsku sposobnost i vrijednost. Te`nja je svake tvrtke da bude, ako ne vode}a, onda me|u najboljima u svom podru~ju djelovanja. Na putu do izvrsnosti i ve}eg profita, tvrtke usavr{avaju svoje proizvode i usluge, unaprje|uju proizvodne procese i tehnologiju, ula`u vi{e u marketin{ke aktivnosti, ali se okre}u i onomu

{to se smatra najve}im kapitalom i vrijedno{}u tvrtke, a to su zaposlenici. U skladu s tim, funkcija upravljanja i razvoja ljudskih potencijala postaje sve zna~ajnija. Postoje}i modeli motivacijskih sustava, tehnika i strategija nisu dostatni i u~inkoviti u globalno promijenjenim uvjetima poslovanja te je potrebno razvijati i uvoditi nove, koji }e svojim obilje`jima i funkcionalno{}u rezultirati visokom motivirano{}u i zadovoljstvom zaposlenika, a za posljedicu imati uspje{no poslovanje tvrtke. Primjenom znanstvenih dostignu}a u podru~ju motivacije na upravljanje ljudskim potencijalima, mo`e se znatno doprinijeti pove}anju motivacije i zadovoljstva zaposlenika, a time i pove}anju konkurentske sposobnosti i vrijednosti poduze}a. Va`no je utvrditi koje motivacijske tehnike, na koji na~in i u kojim uvjetima omogu}uju izgradnju kvalitetnog motivacijskog sustava.

Na motivaciju utje~u sposobnosti, znanja i vje{tine pojedinca, potom o~ekivanja koja ima prema poslu koji radi, a koja su u skladu s njegovim uvjerenjima, utjecaj drugih koji se manifestira kroz priznanje i omogu}uje samopotvr|ivanje. U oblikovanju motivacije va`ne su i okolnosti za napredovanje koje stvara sam posao, postojanje o~ekivanja nagrade i priznanja te stvarne vrijednosti dobivenih priznanja. Zadatak je menad`era da shvate slo`enost ljudskog do`ivljavanja i pona{anja opisanih kroz razli~ite motivacijske teorije te, ovisno o specifi~nim okolnostima u kojima poduze}e posluje, izaberu i primjenjuju naju~inkovitije materijalne i nematerijalne motivacijske tehnike. Ako zaposlenik s voljom i entuzijazmom obavlja svoj posao, njegov nadre|eni mo`e zaklju~iti da je on motiviran. No, kako je motivacija interna varijabla koju manad`er ne mo`e vidjeti izvana, on ne mo`e sa sigurno{}u zaklju~iti o kojim je motiviraju}im faktorima rije~ u slu~aju navedenog zaposlenika. Netko }e poticaj da bolje radi vidjeti samo u ve}oj pla}i, a netko drugi u pohvalama i uva`avanju od strane kolega, nadre|enih ili klijenata s kojima posluje.

SKRIVENI MOTIVI VIDLJIVOG PONA[ANJA Tihana Malenica

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 53

MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (33) S MOJE PONISTRE

AfganistanSkromna egzotika

Republika Afganistan - Da Afghanistan Jamhuriyat (na afganskom, odnosno pašto jeziku) ili Jomhuriye Afghanistan (na dari jeziku, arhai nom perzijskom) danas pobu|uje ponajviše pozornosti zbog ratova koji su unazadili i osiromašili ovu zemlje duge povijesti i kulture.

Malo je znano da su u Balkhu i Seistanu na|eni ostaci monumentalnih gra|evina i slikarija još iz prvog tisu lje a pr.n.e., a divljenje su izazivali i 50 metara visoki kipovi Bude u planinskim nišama u Bamianu, koji su uništeni prije nekoliko godina!

Afganistan je tijekom proteklih stolje a bio pod vlaš u raznih osvaja~a, od Aleksandra Makedonskog, Perzijanaca, Mongola i Tatara do Arapa koji su u 7. i 8. stolje u nametnuli islam. Prete~u današnje države osnovao je Ahmed-kan Abdali (18. st.) ali su unutrašnje borbe za vlast omogu ili ja~anje utjecaja stranih sila. Tek 1919. Afganistan postaje nezavisna država, a 1930. kraljevina.

Vojnim udarom 1973. godine, general Mohammed Daud Khan svrgnuo je kralja i proglasio Republiku, ali su unutrašnji sukobi izazvali intervenciju SSSR-a i dugotrajni rat. Me|utim, nakon povla~enja sovjetske vojske u zemlji je uspostavljen reakcionarni režim talibana, što je opet izazvalo vojnu intervenciju zapadnih sila!

Na siromaštvo, osim ratova, utje~e i oštra kontinentalno-planinska klima te je obradivo samo približno pet posto zemljišta, uglavnom u dolinama izme|u visokih planina, u kojima dobro rodi vo e i povr e, koje je uz sto~arstvo, glavni izvor prehrane.

Afganistanska kuhinja, koja se razvila pod utjecajem Perzije (Irana) i Pakistana, dijelom i Kine, prilago|ena je tom ograni~enom izvoru namirnica te su glavni sastojci nacionalnih jela riža i meso, uz dodatak povr a, za~ina i sušenog vo a.

JANJE I PALAO (PILAV)Sastojci: 1,5 kg janjetine, 2 glavice luka, 1 svježa crvena paprika, 10 suhih marelica, 2 dl

kiselog mlijeka, 50 g oljuštenih pistacija, malo zdrobljenih kurkuma, korijander, mljeveni klin~i ,tucani kim, sol, maslac za prženje, 2 dl vode

Priprema:Luk i papriku narežemo na kriške, a meso na manje kocke. Na zagrijanom maslacu

popržimo luk, dodamo meso i zape~emo, dodamo suhe marelice, papriku, pistacije, kurkumu, korijander, mljevene klin~i e, kim, sol, vodu i kiselo mlijeko, promiješamo i pokriveno pirjamo 40 minuta. Poslužimo uz kuhanu sme|u rižu.

KOKOŠJI PALAO Sastojci: kokoš od 2 kg, 2 glavice luka narezanog na ploške, 1 šalica sitno narezanog

luka, 1 šalica riže, 3 mrkve, ½ šalice grož|ica, 2 žlice maslaca, 1 žli~ica kardamoma, 1 žli~ica mljevenog kima, 2 žli~ice soli i 8 šalica vru e vode.

Priprema:Kokoš razrežemo na komade, stavimo u vru u posoljenu vodu zajedno s lukom

narezanim na ploške te kuhamo na laganoj vatri približno tri sata. Meso izvadimo, odvojimo od kosti i narežemo na manje komade, a juhu sa~uvamo.

U me|uvremenu skuhamo rižu i ostavimo na toplom. Posebno kuhamo mrkvu i narežemo na ploške.

Na rastopljenom maslacu popržimo sitno narezani luk, skinemo s vatre, dodamo kardamom i kim, a potom miješamo da dobijemo pastu. Dolijemo 2,5 šalice juhe i kuhamo približno pet minuta.

U posebnu posudu, prethodno premazanu maslacem, stavimo rižu, ujušak s kardamomom i kimom te meso. Sve pokrijemo mrkvom i grož|icama, kuhamo 40-50 minuta i po potrebi dolijevamo vodu. Na kraju sve zajedno lagano promiješamo i serviramo.

AFGHAN KOFTA (Afganski ražnji i)Sastojci: ½ kg mljevene govedine, 2-3 luka narezana na ve e komade i 1 sitno nasjeckani,

2 zelene paprike narezane na krupnije komade i 1 narezana na male komadi e, 1 ~ajna žli~ica sitno nasjeckanog ~ešnjaka, ½ ~ajne žli~ice mljevenog korijandera, sol i papar po ukusu, 16 malih ili desetak krupnijih raj~ica, 4 dulja štapi a za ražnji e.

Priprema:Zajedno zamijesimo govedinu, usitnjeni luk, papriku i ~ešnjak, sol i papar te ostavimo

da odstoji 30 minuta da bi se prožele arome svih sastojaka. Od smjese oblikujemo 16 jajolikih kuglica/okruglica.

Na svaki štapi nanižemo ~etiri okruglice - naizmjence jednu okruglicu, komad luka, komad zelene paprike, komad ili cijelu manju crvenu raj~icu, pa opet okruglicu i tako redom. Ražnji e pe~emo približno pet minuta, odnosno dok meso ne posme|i, potom okrenemo i zape~emo drugu stranu.

Serviramo sa za~injenom sme|om rižom i/li kruhom (Afgani pripremaju posebni plosnati kruš~i ).

Putuje i kuha:Darjan Zadravec

U sljede em nastavku: Kostarika

PARK(I)RAJ SVUDA

Ne znam je li va{a majka na utrkama ikada vozila formulu 1, ali pouzdano znam da moja nije! Nedavno me je zapitala: Je li Schumacher, osim {to vozi, negdje i zaposlen? Nije znala da zara|uje 15 milijuna dolara po sezoni. Ni ja nisam vozio formulu, ali je u slu`benom dokumentu zapisano kao da jesam. Kolona vozila bila je duga i spora, a film na prvom TV-programu samo {to nije zapo~eo. Nestrpljiv i pomalo nervozan, pogledao sam na sat u trenutku kad se vozilo ispred mene zaustavilo zbog pje{aka kojega nisu zanimale boje na semaforu. Tek sam polo`io voza~ki, i jo{ nisam shvatio da za vrijeme vo`nje nije pametno gledati na sat (tada nije bilo mobitela), pa se prednji kraj moga auta nasadio na kuku staromodnog Watrburga. Kuki nije bilo ni{ta, Wartburg se i dalje osje}ao izvrsno, a neznatan je trag ostao na mojoj krntiji. Policije nema kad nam treba, a tada se stvorila za ~as, jer se nezgoda dogodila u blizini policijske postaje. Uslijedio je o~evid, a nakon nekoliko dana i prijava sucu za prekr{aje. Bez saslu{anja, sutkinja me je kaznila zbog prebrze vo`nje. @alio sam se i bilo joj je nelagodno kad je utvrdila da se duga kolona kretala brzinom od pet-{est kilometara na sat. Prekr{aj je nerado prekvalificirala u nepo{tivanje razmaka izme|u vozila i preina~ila je kaznu na ni`i iznos. Tada sam shvatio da je i brzina od pet kilometara opasna, poglavito za nov~anik. Nakon nekoliko godina, sutkinju je jo{ mu~ila savjest {to me niza{to kaznila, pa je za vrijeme rata otr~ala preko granice. I, na sre}u, ostala tamo.

U prijeratnom razdoblju nisu me mu~ili problemi oko parkiranja, jer je vozila bilo manje, a parkiranje je bilo besplatno. Danas je bitno druk~ije, jer se u zadnjih nekoliko godina u ve}ini hrvatskih gradova napla}uje parkiranje vozila, sve ~e{}e i izvan sredi{ta. Umjesto da grade podzemne ili eta`ne gara`e, gradska parking poduze}a uzela su boju i kistove, pa iscrtavaju linije. Pri tomu su u nekim gradovima pretjerali i skoro sve slobodne povr{ine pretvorili u bijelom bojom ome|ena polja (ponegdje ni oznaka nema) te postavili automate za naplatu. Sli~no je i mom gradu, gdje su parkirali{tima proglasili i one zone u kojima su nas prija{njih godina ka`njavali zbog parkiranja. Kao olak{icu, uveli su mjese~ne karte. Za gra|ane su relativno prihvatljive, kako gdje, od 17 do 100 kuna za parking u blizini stana, ali za pravne osobe su preskupe: 400 do 500 kuna za osobno vozilo, a za kamionet i vi{e jer zauzima vi{e mjesta.

Preostaje nam zaklju~iti da se u Hrvatskoj najuspje{nije razvija gradski parking-biznis. Od svih uslu`nih poduze}a, jedino od gradskih parkinga ne `elim pove}anje kvantitete i kvalitete usluga, jer ~im se pomaknu, u nov~aniku mi ostane manje kuna.

Osim ve}ih gradova, i mala mjesta su odlu~ila: park(i)raj svuda! Tako smo dobili puno parkinga i raj za gradske i op}inske blagajne. Budu}i da u mojoj Elektri ne `elimo pla}ati preskupi parking, svakodnevno izmi{ljamo nove na~ine i mjesta za parkiranje. Za divno ~udo, kazna skoro da nema. Do kada ovako?

Bit }e {tosno kad elektri~na energija poskupi zbog pove}anih tro{kova parkiranja slu`benih vozila.

Dr A`en

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.54

ELEKTRONIKA NA VATRI

Ra~unala i ostali elektroni~ki sklopovi koje na zapadu odbacuju ~esto zavr{e u siroma{nim selima u Kini ili Indiji gdje ih rastavljaju i izdvajaju vrijedne metale, ali primitivnim na~inima koji truju lokalno stanovni{tvo. Okoli{tarci izvje{}uju da kineski seljaci kuhaju i ro{tiljaju mati~ne plo~e iznad otvorenog ugljenoga `ara, odvajaju}i ~ipove, kondenzatore i otpornike i spaljuju}i PVC sa `ice. Nama~u sklopove u tople kiseline kako bi izdvojili vrijedne metale u tragovima.

Ne treba nagla{avati kako rad s kiselinama i udisanje olovnih i PVC isparenja nemaju pretjerano dobre u~inke na zdravlje `ena, djece i starijih koji se time bave. Takvu praksu dokumentirao je kineski ogranak Greenpeace i Basel Action Network i to je rezultat golemoga trgovanja elektroni~kim otpadom, koje je najve}im dijelom ilegalno. Premda neke kompanije i zemlje polako uspijevaju usmjeriti problem elektroni~kog otpada, milijuni ra~unala koje odbacujemo svake godine prevelik su zalogaj za sada{nju razinu napora u odgovornom recikliranju.

Izvor podataka: The Sydney Morning Herald,Murray Griffin

^esto se uhvatim kako razmi{ljam o sli~nostima izme|u ljudskoga dru{tva i prirode koju smo tako naglo i agresivno o{tetili pa zanemarili, da u posljedice uop}e ne mo`emo sumnjati. U najve}em broju okolnosti, ljudski se um `eli izdvajati od Svijeta, kako nas ne bi grizla savjest zbog onoga {to Svijetu ~inimo. Pogledajmo pakete u kojima dr`imo, kupujemo ili prodajemo hranu. [arenim omotima `elimo skrenuti misli sa slika farma, tih koncentracijskih logora za proizvodnju mesa. Poseban uzrast pili}a hladno nazivamo broilerima, a ve}ina doma}ica pojma nema da rije~ mo`e{ prevesti kao Pr`enko ili Cvrljislav. Procesne linije za preradu toplokrvnih organizama u ne`ive, neutralne oblike prehrambenih artikala daleko se manje, kra}e i biranije pojavljuju na TV nego primjerice, scene iz ribolova. Gr~enje i gu{enje tisu}a riba na palubi, dana{nji povr{ni, duhovno tromi ~ovjek ne promatra kao smrt onako kao {to ga poga|aju izravne scene iz abbatoira, s pokolja peradi, teladi ili odojaka, te “male djece” krava i svinja.

Ista vrsta licemjerja kojime razumijemo da za otpadne procese brine odre|ena vrsta le{inara, strvinara ili bakterija truljenja, poma`e i u razmi{ljanju urbanoga robota o ostacima njegovih tro{enja, kvarenja i razbacivanja. Jo{ donedavna supernovi kompjuter, (ne kompjutor jer ta rije~ postoji samo u bitkama jezikanata za prevlast), za nekoliko se mjeseci pretvorio u prosjek, a za koju godinicu u zastarjelu spravu koje se ne `eli primiti niti instalacijski program! Moderni software ne `eli boraviti na nekoliko godina staromu hardwareu. Jedno vu~e drugo. Ljudima se pri~inja da je to sve slu~ajno ili ~ak prirodno, pa svako toliko u otpadu osvane i kakva prezrena a jo{ uvijek ispravna naprava.

Jest, ra~unovodstvene bi zadatke takav stroj~i} obavljao jo{ godinama, ali igricama vi{e nije dorastao, pa stoga - u sme}e! Cijeli je proces ubrzan jo{ i sociolo{kim postulatom prema kojemu je ~ovjeku dana{njice ~esto lak{e odbaciti, nego propisno zbrinuti, ili ~ak pokloniti manje sretnima od sebe.

Iz slike koju sve ve}i broj sitnih skica poput ovih

tako stvorimo, lako je shvatiti za{to u srednji vijek kineskih ili indijskih sela sti`e kr{ dvadesetiprvoga vijeka. Za moderne ljude, tamo prebivaju bakterije ~iji su procesi pogodniji za razlaganje slo`enih sklopova nego u na{oj neposrednoj blizini. ^injenica da }e iz istih pravaca jo{ iste godine pristizati i nove sjajne igra~ke kojima }emo pothranjivati vlastitu razma`enost i la`an osje}aj napretka, takav podatak ljude ovda{njice vi{e vrije|a nego osvje{}uje. Jer nama vladaju stereotipi. Kad govorimo o razlaganju komponenata, mislimo na humanoide u dronjcima koji uz smrad i vatru odvajaju zastarjelo s pokvarenog, da bi zaslu`ili koru kruha i malo vode. Otkada je mazunac pro{ao kroz sve stupnjeve igre i nakon toga mu je dojadilo ra~unalo, mi u tomu vi{e ne vidimo vrijednost. A otrovi, genetski poreme}aji, neljudski uvjeti `ivota? Pa oni su na to navikli, misli prosje~ni gradski tenkre. Ionako ih se i previ{e ra|a, priroda ih sama prorje|uje. A i nisu na{i, to su oni tamo, kako se ve} zovu.

Svi su procesi okrugli na tom okruglom svijetu, draga djeco okruglih obraza. A sve okruglo lako se kotrlja. Bilo bi promu}urno ~uvati se nizbrdica. Posebno moralnih.

LAVA ZA KILOVATE

Filipini se spremaju postati znatnim proizvo|a~ima obnovljive energije, {to je dobra stvar, jer je zemlja zasad osedlana nacionalnim dugom od 61 milijarda USD, koji raste od uvoza nafte i pove}anih apetita za energijom. Trenuta~no, geotermalna i vodna energija predstavljaju jednu tre}inu nacionalne proizvodnje elektri~ne energije, ali postoji potencijal u geotermalnoj i u energiji vjetra kojima se to dade pove}ati, jer Filipini ja{u na lancu vulkana, a i izlo`eni su ~estim tajfunima.

Filipinska vlada nedavno se obvezala da }e udvostru~iti proizvodnju obnovljive energije do 2013., postav{i svjetski vode}im proizvo|a~em geotermalne energije i pove}avaju}i udjele energije vjetra, Sunca, vode i biogoriva. Plan je prihva}en s ne{to skepse, jednako u financijskim i okoli{tarnim krugovima, posebno zbog povijesnih posebnosti Filipinske vlade u pogledu financijskog menad`menta, a i zbog drugih problema.

Izvor podataka: Planet Ark, Reuters, Dolly Aglay

Geotermalna je energija posebno dobro iskori{tena na Islandu. Vrela voda i para koju ne treba podgrijavati niti generirati, svojevrstan su dar koji je mogu}e prilagoditi svojim potrebama. Ali kada dodirnemo pojam potrebe, dodirnuli smo ljudsko, i to ba{ u podru~je gdje ne vlada nikakva skromnost. Potrebe ~ovjeka pod izravnom su kontrolom ma{te koja, kako znamo, ni~ime nije zauzdana, ve} plahuta naokolo gledaju}i ~ime bi se jo{ poigrala.

Mo`emo kazati da nesta{ica mineralnih goriva nosi sobom novi Svijet koji je ve} davno trebao prepoznati Sunce, vjetar, more i uljenu repicu. Ali tome se isprije~io sirovi biznis, tvrde}i da sve osim nafte beskrajno mnogo ko{ta - kao da u nafti nema Sunca, vjetra i mora, a i uljene repice, iz onih davnina?! Jer sve na Svijetu pogonjeno je Sun~evom energijom, ~ak i organski otpaci koje danas crpimo da bismo iz njih, uz nenormalne gubitke ali financijske dobitke, proizvodili rotaciju i grijali se u zimskim mjesecima.

^ini mi se, ako su Filipini prepoznali neku korist od vjetra, topline pod nama, i Sunca koje, ~ini s,e jo{ nije dovoljno o~igledno, mo`da bismo i mi ovdje uskoro mogli u`ivati neovisnost od manipulatora crnim zlatom, pa da se pozabavimo tim alternativnim tricama ako ba{ ho}emo.

Imamo, dodu{e, silne kilometre nenaseljenih oto~i}a, koji }e takvima ostati i dalje. Jest, naselit }emo ih mo`da za inat, ako ih Joe Stranger poku{a kupiti, ali staviti kakve vjetrolovke ili strujomlate, za to ne bismo bili. Jer smeta “estetici”. Estetici - ~ijoj? Onih koje ne smeta {to uvozimo gotovo sve, osim zraka za disanje!? Ili vi{e smeta inat?

Imamo i Jadran, gdje bi u dubinama mogla nezaustavljivo raditi velika krila, i pomo}u morskih struja daleko ispod povr{inskih bavljenja, proizvoditi energiju. ^ak ne bismo ni naru{ili “estetiku”. Onih koji iz svojega neukusa grade takve ku}e, da i ceste o~ajni~ki vijugaju ne bi li nekako izmakle sramotnoj nekretnini. Ili preciznije, kretenini.

Imamo i nekoliko stotina velebitskih gudura niz koje struji ~itave godine, a pokatkada tako da se more bijeli poput snje`ne livade. Vododerine iz kojih nikada ne}e nastati gra|evinske parcele lako je i “estetski” opremiti ure|ajima koji }e iskoristiti prirodne zra~ne tunele, i dodati koji dolar u{tede u nafti. Ljudima naseljenima uz poto~i}e trebalo bi ~estitati {to su se dosjetili pa umo~ili ~etiri ukri`ene lopate da zavrte automobilski alternator i odustanu od energetskog priklju~ka! Umjesto toga, zavidni ih papirojedi obilaze gledaju}i gdje bi ih poreznuli. Solarne konvertere mudra bi vlast trebala dijeliti umjesto automobila, kako bi vlasnici stvarali a ne tro{ili.

Za{to moderne staklene zgrade nemaju ju`ne fasade pokrivene solarnim panelima? Za{to ti paneli ve} nisu normalna potro{a~ka roba u svakoj trgovini tipa Uradi sam? Dodu{e, u nas vrijedi pitati i za{to nikoga ne brine {to se najve}i postotak biciklista no}u vozi bez svjetla? ^ini se da se javno mnijenje u nas veoma selektivno koncentrira na poneke teme. Zato je poprili~no naivno postavljati pitanja kao ovdje. Ipak, u Europi kamo “idemo” dobar dio pitanja dobije i odgovor. Ako ni{ta, ono iz pristojnosti. Mo`da nas tamo jo{ neko vrijeme ne bude i zbog zastarjelosti ponekih pitanja? Ili - odgovora?

OPET OSTACI, FREEGANI!

Ne mo`ete kazati da ne biramo specijalitete kad je rije~ o eko-temama, posebno kad su tako zgodno naslovljeni da je te{ko odoljeti ~itanju! Stoga vam poklanjamo novi pojam, Freegan. Naziv opisuje osobu koja `ivi ekskluzivno od ostataka hrane drugih ljudi. Izvor odba~enih ostataka su obi~no restorani i trgovine vo}em i povr}em. Freegane, a te{ko je fonetizirati a da ne do|e do zabune, mo`e se ~esto na}i kako kopaju po kantama za sme}e u doba zatvaranja, jer ve}im dijelom nisu nezaposleni ili besku}nici. Na svoj na~in jednostavno protestiraju kulturu koja odbacuje tone jestvina, dok toliko ljudi u Svijetu gladuje. Adam Weissman, povremeni za{titar u slu`bi osiguranja New York City `ivio je gotovo sasvim besplatno na odba~enoj hrani tijekom gotovo devet godina. On tvrdi da je friganizam “svjesnost o bolesti odbacivanja u na{oj kulturi pretjerane poizvodnje i pretjerane potro{nje”. Izjavljuje da se nikada nije razbolio od odba~ene hrane: “Kad izbaci{ hranu iz fri`idera, ona je u stanju

KUGLA NA KOSINI

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 55

koje je ve} odvratno. To nije slu~aj u trgovinama”.Ipak, friganizam nije bez rizika. Kako tvrdi

pripadnik pokreta John Phillips, “Ljudi polude kad nai|u na vre}u s 25 kilograma ba~enih kola~a. Suzdr`avanje postaje problem”.

Izvor podataka: Newsday.com, Nicole Bergot

Proizvodnja za skladi{tenje ve} je toliko uobi~ajena da se rijetko kada zapitamo zbog ~ega je do toga uop}e do{lo, kako to da jo{ postoji, i dokle to tako mo`e i}i. Ipak, pitanje je vrijedno uvijek ponovnoga isticanja.

Tvrtka proizvede Dobar Proizvod. Kupci navale, jer Dobar Proizvod svi moraju imati. Dobar se Proizvod rasproda i tvrtka se na|e u neo-dumici. Brzo, proizvedimo jo{ Dobar Proizvoda, jer {iroka populacija to tra`i.

Od dobre zarade, tvrtka nabavlja mnogo sirovine. Rudari kopaju kao poludjeli. [umari sijeku kao sumanuti. Sirovina ide kao sir. Sve putuje u Tvrtku, gdje se pretvara u Dobar Proizvod. Sve se to rasproda, zarada je poprili~na. Naru~uju se nove sirovine. Sti`u narud`be za nove Dobar Proizvode. ^ak izvana.

Tvrtka smisli nove strojeve. Umjesto jednog DP, proizvede 120 DP na sat. Jo{ sirovina, jo{ strojeva, jo{, jo{.

Dok si trepnuo, Tvrtka ima nova postrojenja, ~itave ~ete ljudi pretra`uju Svijet, nabavljaju sirovinu, mo}ni strojevi pumpaju tone Dobar Proizvoda u skladi{ta. Na tre}u rupu izlazi Otpad. Nekada se spaljivalo, ali danas toga ima previ{e. Zato svake no}i o pono}i, jedan tajni radnik, jedan tajni ventil. Osoba od povjerenja. Neka voda nosi.

Tempo se ne mijenja, skladi{ta su prepuna. Iznajmi nova. Prodaja usporava, ni{ta zato, projekcije su pozitivne. Trendovi, reklame, popust, nagradni natje~aj.

Onda Druga Tvrtka proizvede pobolj{anje Dobar Proizvoda. Kupci navale, jer Bolji Proizvod svi moraju imati. Bolji se Proizvod rasproda i tvrtka se na|e u ju~erlemi. Brzo, proizvedimo jo{ Boljih Proizvoda, jer {iroka populacija to tra`i.

Na kraju, nitko vi{e ne pita za Dobar Proizvod.

Postoji bolji, jo{ bolji, najbolji i jo{ bolji. Ta dva potonja ubudu}e se smjenjuju na policama. Kupuje se sporo, proizvodi se brzo. Nije lako hraniti mo}ne strojeve, puno zaposlenika.

Ne zna se tko to mo`e promijeniti, ako ne mo`e Osoba od povjerenja. Jedne no}i jedna sjena. Istraga je u tijeku. Pa u toku. Osiguranje. Sanacija. Nekad ponos, danas odnos. Modernizacija, privatizacija, reklamacija. I polagano, jede vuk magare.

I onda mi ovdje ~itamo kako oni tamo jedu iz kontejnera. Kao, u nas nikada nije vi|eno kako odvoze otpad glo|u}i nedogrizen batak?. Zar u nas nije bacano u sme}e i po pola torte, jer se u fri`ideru isprije~ila onolika janjetina. U nas nikada niste promatrali koliko }e ljudi prekora~iti nov~i} prije nego {to nai|e po{tenjak bez la`noga ponosa? Zar u nas ljudi i dalje ne hlade pivo ili lubenicu vodom iz slavine, samo zato {to tu vodu pla}a poduze}e? Kao da to poduze}e nismo mi, kao da jo{ uvijek nemamo duhovnoga udjela u firmi u kojoj zara|ujemo za svoj `ivot?

Mnogim ljudima koje poznajem dobro bi do{lo razdoblje prehranjivanja po raznim kontejnerima, jer sve one ranije zavr{ene a neshva}ene {kole kao da zaista nisu postigle nikakve rezultate vrijedne spomena.

KAKA POWER

Otpadne vode koje svud’ po Svijetu neprekidno teku niz kanalizaciju do gradskih ure|aja za pro~i{}avanje, sadr`e znatne koli~ine organskoga materijala, koje jo{ nazivaju “biosolidi,” ili, {ta sad mo`emo, “kakica” odnosno sli~no tomu. Kada se ta organska materija po~ne raspadati, oslobodi se ili se generira “bioplin”, gorivo bogato metanom, koje poneke energane rabe za grijanje vode i zgrada uz procesnu liniju pro~i{}avanja voda. Ipak, tvrde istra`iva~i, procesna postrojenja hvataju tamo samo djeli} raspolo`ive energije. Prema rije~ima profesora strojarstva, Davida Bagleyja, otpadne vode sadr`e pribli`no devet puta vi{e energije od one koju zasad iskori{}ujemo. Voda s tri procesna ure|aja u Torontu, ka`e, sadr`i dovoljno organskog materijala

za proizvodnju do 113 MW elektri~ne energije; dovoljno da se napaja manji grad kroz godinu dana. Bagley preporu~a, a mnoga dru{tva u SAD-u i Europi ispituju anaerobi~ni proces izdvajanja ve}ega postotka energije iz... dobro, nazvali smo je kaka-energijom. Pa {to?Izvor podataka: ABC News, Paul Eng

Mnogi se dive satnicama majstora koje zovemo kad nam se pokvari odvodni sustav. Komentiraju, mnogo je to novca za pam}enje znanja da voda uvijek te~e nizbrdo.

Razrje{enje tajne je jednostavno. Nije sve to samo voda!

Kao i sve na svijetu organsko, posljednja faza pretvorbe kakice tako|er je jedno veliko razgra|ivali{te na kojemu milijuni vrijednih bakterija rastavljaju sve slo`ene organske spojeve na jednostavne, kako bi se u prirodu vratili elementi iz kojih se kao iz lego-kocaka dade slo`iti uvijek ne{to novo. Jedina razlika izme|u izmeta i ostalih oblika otpada jest psiholo{ka, nametnuta i odbojna ideja da je izmet prljav. Civilizacijski, naravno da je korisno {to ideja postoji. Ionako jo{ imamo gra|ana s punim setom gra|anskih prava koji nisu uspjeli zapamtiti tu jednostavnu misao, pa svoju esenciju ostavljaju onako kako su to radili dok su `ivjeli poput koko{i. Lutrijski odabir mojih dosada{njih poslova odvodio me u `ivotu i na mjesta gdje na malo prostora obitava i ki}eno se izra`ava mnogo sjajno odjevenih ljudi, s kravatama pod grlom, me|utim veoma koko{jih higijenskih navika. Jo{ me uvijek fascinira pred-europejsko neispiranje WC-a u 21. stolje}u, ali svako toliko dogodi se pone{to jo{ stra{nije, pa mi vrati mir.

I taj se takav i takozvani prljavi izmet na{ao pod pove}alom stru~njaka koji su u stanju izlu~iti energiju za ljudske potrebe, prije nego kakac bude prepu{ten svojoj sudbini. Znano nam je da se `ivotinjski izmet rabi u ure|ajima za generiranje metana, pomo}u kojega kasnije djelotvorno funkcionira ~itava farma, ali bude li iz svakog doprinosa energije, zna~it }e to znatno pobolj{anje.

Ima li tu sugestije novih tehnologija? Naravno. Ve} danas mogli bismo odvajati korisne gorive komponente putrefakcijskih procesa organiziraju}i truljenje u cijevima iz kojih sustavom nanopora mo`e iza}i samo plin, dok teku}a i kruta tvar nastavljaju pratiti cijev. Nevolja je u primjenjivanju novih tehnologija na starim sustavima i instalacijama, jer uglavnom je lak{e izgraditi novi sustav, osnovan na novomu na~elu, nego popravljati stari sustav uz doradu novih na~ina uporabe.

Zasad bi bilo idealno kada ve}ina instalacija koje odvode otpadne materije ne bi propu{tala sadr`aj u okoli{, upravo tamo odakle nam sti`e u bunare svje`a podzemna voda. Kako se sve doga|a u podzemlju, malo toga mo`emo kontrolirati, ali nema izbora. Pote{ko}e velikih gradova mo`emo znatno smanjiti zaustavljanjem njihovih {irenja, dok manje naseobine imaju fleksibilnije stavove i situacije.

Klju~no je pitanje, imamo li volju prihvatiti znanstvena saznanja koja smo za toliki novac jednom stekli? Otkrivene {tetne postupke treba, naime, {to prije napustiti, a nova, pozitivna na~ela prihvatiti na op}u korist. Treba, jest, ali ho}e li }e se dogoditi?

Inercija u ~ovjeku jedna je od najmo}nijih sila, protiv koje se oduvijek i uporno bori...

Pregršt svakodnevnih sli~ica našega svijeta.Skuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipovi

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.56

ZDRAVLJE

Makronovin susret s novinarima uo~i Dana zdravlja

Proljetno ~i{}enje organizma

Prolje}e je, a u meni nemir... vjerojatno u svakome od nas u ovo doba godine titraju sli~ni osje}aji. To i ne mora ~uditi, jer nastupa razdoblje obnove godi{njeg ciklusa u prirodi: energija uzlazi, sve raste, pupa, budi se... te i nas same poti~e na okretanje novog lista u `ivotu. Nakon duge, hladne zime, u kojoj smo uzimali ja~u, masniju i te`u hranu, obnova }e dobro do}i i na{em organizmu. Osim proljetnog, generalnog pospremanja domova i na{e bi tijelo trebalo o~istiti od svega {tetnog {to se u njemu nakupilo tijekom zime. (Prolje}e je, spomenimo, i vrijeme emotivnog ~i{}enja, {to se o~ituje u ~estim izljevima ljutnje!). Tradicijski se kroz uskr{nji post tijelo osloba|alo zimskih zaliha, no svaki je trenutak prolje}a dobar za zapo~injanje promjena.

- Prolje}e je idealno vrijeme za ve}e i manje promjene u prehrani te dobra priprema za ljeto, u kojem }e nam tijelo biti izlo`enije vru}ini i Sun~evim zrakama. Dva su glavna zadatka: o~istiti organizam te ga opskrbiti potrebnim hranjivim sastojcima, kazala je Jadranka Boban Peji}, voditeljica Makronove, ustanove koja 20 godina educira o zdravim stilovima `ivljenja. O tomu kako to posti}i bilo je rije~i na Makronovinom susretu s novinarima uo~i Dana zdravlja, koji se obilje`ava u travnju.

Prvo na~elo koje valja stalno imati na umu je da prehranu treba uskla|ivati prema godi{njim dobima te da pristup zdravlju ne smije biti povr{inski i kozmeti~ki, ve} cjelovit.

SUVREMENA PREHRANA – NEKVALITETNA PREHRANA

Zbog nekvalitetne prehrane u kojoj nema potrebnih nutrijenata, brojni su ljudi danas u isto vrijeme i pretili, ali i pothranjeni. No, niti mr{avost nije pokazatelj dobrog zdravlja – takvoj se osobi, ako se nekvalitetno hrani, masne obloge stvaraju oko unutra{njih organa, ote`avaju}i njihov rad.

Do toga dolazi jer se suvremena brza prehrana

temelji na rafiniranim i prera|enim proizvodima. Sadr`ava previ{e masno}a, koje dolaze izravno iz mlije~nih proizvoda, mesa i margarina, a neizravno, pretvorbom rafiniranih namirnica: bijelog bra{na, {e}era, bijele ri`e i drugog. Osim toga, u njoj nema dovoljno kvalitetnih hranjivih sastojaka: slo`enih ugljikohidrata, minerala, vitamina te vlaknastih tvari.

Toksini, koji se u organizmu talo`e zbog nedovoljno kvalitetne prehrane, zaga|en okoli{, nedovoljno kretanja i previ{e stresa - mo`e se re}i da je organizam suvremenog ~ovjeka doista optere}en! Ne iznena|uje, stoga, sve ve}a u~estalost bolesti i zdravstvenih pote{ko}a. U prolje}e se vrlo ~esto javljaju alergije, no one se, na`alost, naj~e{}e promatraju povr{no te im se razlog tra`i u vanjskim uzrocima. Me|utim, organizam burno reagira, jer je zasi}en, preoptere}en, «prekrcan». Alergeni, kao {to su pra{ina, ambrozija, pelud... ina~e na{i miroljubivi sustanari, koji su tu stotinama godina, samo su okida~i, a ne uzro~nici bolesti. Na{ organizam mo`emo usporediti sa skladi{tem: mo`emo ga natovarivati samo do odre|ene mjere.

NE DRASTI^NE DIJETE NI GLADOVANJE!

Kod prehrane koja se temelji na rafiniranim proizvodima i bogata je aditivima, u organizmu se stvara vi{ak sluzi i toksina, a manjak nutrijenata, osobito vlakana, vitamina i minerala. Kad je on u takvom stanju, nagla ~i{}enja drasti~nom dijetom, gladovanjem ili ispijanjem sokova mogu mu biti veliki udarac te dodatno smanjiti otpornost.

Nahraniti organizam kvalitetnim nutrijentima, a istodobno mu omogu}iti «tro{enje» i ~i{}enje starih naslaga najbolje }e osigurati prirodna prehrana. To je prehrana koja se temelji na cjelovitim `itaricama, mahunarkama, svje`em sezonskom povr}u i vo}u, sjemenkama, nerafiniranim uljima te manjoj koli~ini ribe i plodova mora. Va`no je koristiti namirnice uzgojene bez agro-kemikalija (herbicida, pesticida i umjetnih gnojiva), jer se tako uspje{no smanjuje uno{enje toksina i konzumira hrana koja je, dokazano je znanstvenim istra`ivanjima, znatno bogatija mineralima i vitaminima od one uzgojene na konvencionalan na~in.

Posebnu va`nost imaju integralne `itarice, koje imaju o~uvanu vanjsku ovojnicu zrna, bogatu vitaminima B-skupine, mineralima i balastnim tvarima, dok je njihova unutra{njost bogata slo`enim {e}erima, koji polako ulaze u krv te odr`avaju stabilnu razinu energije u organizmu.

Kako zadovoljiti potrebu za slatkim okusima, koja prete`ito potje~e iz `elje za opu{tanjem od stresa i napetosti, a pre~esto se zadovoljava konzumacijom slatki{a prepunih rafiniranim {e}erom? [e}er krademinerale iz organizma, a njegov se vi{ak u organizmu pretvara u masno}u. No, potreba za slatkim mo`e se uta`iti kvalitetnijim ugljikohidratima, onima iz `itarica i vo}a, a postoje i prirodni zasla|iva~i (sladovi od `itarica) koji su, uz ostale kvalitetne namirnice, neizostavni u prirodnim desertima.

Tatjana Jalu{i}

Top 10 namirnica za prolje}e

Je~am – najve}i ~ista~ me|u `itaricamaCrvena le}a – mahunarka, jednostavna i

brza za pripremu, lijepo se sla`e sa za~inima Mrkva – poti~e stvaranje betakarotena te je

dobra priprema za ljetoZeleno lisnato povr}e (posebno divlje

proljetno zeleno bilje, koje se u Dalmaciji naziva i mi{ancija) - obiluje klorofilom i vlaknima te sadr`ava mnogo minerala i vitamina, osobito vitamina C; ~isti organizam, dobro djeluje na jetru; valja ga kratko kuhati jer je C vitamin termostabilan do osam minuta

Rotkvice – dobre za otapanje masno}aLimun – koristiti ga kao za~in salatama;

dobar kod jutarnjih mu~nina i osje}aja te`ine, za `u~ i jetru koji su kontrahirani radi stresa i lo{ih namirnica - povremeno ga se mo`e pomije{ati s maslinovim uljem i popiti

Maslinovo ulje – poti~e rad jetreZelena Magma – napitak dobiven posebnim

postupcima, uz o~uvanje enzima, minerala i klorofila, iz mladog li{}a je~ma

Zeleni ~aj - za one koji trebaju zamjenu za kavu; razbu|uje, ali za razliku od kave ima lu`nato djelovanje na organizam (kisela krv plodno je tlo za viroze i ostale bolesti!)

Shiitake gljive – iznimno ljekovite; njihov ~aj dobar je za otapanje masno}a i opu{tanje

Recept: Zelena ri`a

Divlje zelje ili mi{anca bogato je mineralima i enzimima te je idealno za proljetno ~i{}enje. U kombinaciji sa sme|om ri`om, neodoljivo!

4 `lice maslinovog ulja2 {alice sme|e ri`e dugog zrna1 luk, sitno nasjeckan300 g divljeg zelja ili mi{ance4 ~e{nja ~e{njaka4 {alice temeljca od povr}a ili vode½ `li~ice soliU loncu zagrijte ulje pa propirjajte luk

i ~e{njak. Potom dodajte ri`u i neprekidno mije{ajte 2-3 minute. Dodajte temeljac i sol. Smanjite vatru i kuhajte na laganoj vatri, poklopljeno 30 minuta. Posebno kratko prokuhajte o~i{}eno divlje zelje, nasjeckajte ga i umije{ajte u ri`u. Ostavite na laganoj vatri jo{ 5 minuta pa sve pomije{ajte.

Napomena: Za jo{ bolji okus (ali i izgled) zamijenite ½ {alice sme|e ri`e divljom ri`om.

(Iz kuharice Jadranke Boban Peji} “@itarice”, u izdanju Planetopije)

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 57

UMIROVLJENICI

Godi{nja Izvje{tajno-izborna skup{tinaPodru`nice Direkcija i stru~ne slu`be

[est tisu}a organiziranih umirovljenika

NAPUSTILI SU NAS

Udruga umirovljenika HEP-a, Podru`nica Direkcija i stru~ne slu`be odr`ala je 3. travnja o.g. sjednicu godi{nje Izvje{tajno-izborne skup{tine.

Radno predsjedni{tvo godi{nje Izvje{tajno-izborne skup{tine umirovljenika Podru`nice Direkcije i stru~ne slu`be

Zajedni~ki interes s obzirom na privatizaciju HEP-a

U Sjedi{tu HEP-a u Zagrebu, 11. travnja o.g. odr`ana je 5. sjednica Skup{tine Udruge umirovljenika Nuklearne elektrane Kr{ko. Predsjednik Ivan

Delegati Skup{tine Udruge umirovljenika NE Kr{ko naglasili su potrebu daljnje suradnje sa mati~nim tvrtkama: HEP-om d.d. i NE Kr{ko

Peta sjednica Skup{tine Udruge umirovljenika NE Kr{ko

Prije po~etka sjednice, okupljeni umirovljenici su minutom {utnje odali po~ast preminulim ~lanovima.

Nakon {to je predsjednik Podru`nice Du{an Borsky uvodnim rije~ima otvorio sjednicu, uslijedio je izbor radnog predsjedni{tva Skup{tine u kojeg su izabrani Du{an Borsky, Fabijan Boc, Marko Juri{i} i Irena Kolar. Potom je su izabrani ~lanovi kandidacijske i izborne komisije Stjepan Grabu{i} i Fabijan Boc te je podneseno Izvje{}e o radu Podru`nice i o financijskom poslovanju.

Najve}i je dio sjednice bio je posve}en stanju umirovljeni~ke organizacije HEP-a, gdje – kako je re~eno - sudjeluje pribli`no {est tisu}a ~lanova, koji zajedno ~ine Zajednicu umirovljenika HEP-a. Ta Zajednica djeluje zajedno s drugim zajednicama umirovljenika poput MUP-a, Hrvatskih `eljeznica, Po{ta i telekomunikacija, INE.

Nakon kra}e rasprave, predlo`eni su i izabrani ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbora te delegati za skup{tinu Udruge umirovljenika Zagreb.

U daljnjim raspravama je nagla{ena iznimno dobra suradnja s umirovljenicima Elektre Zagreb, a nazo~ni umirovljenici obavije{teni su o uvjetima kori{tenja odmarali{ta HEP-a.

Tomislav [nidari}

Medvedec, uvodno je izvijestio nazo~ne o radu Udruge u 2005. godini, nakon ~ega je uslijedilo izvje{}e o financijskom stanju i poslovanju Udruge u pro{loj godini. Potom je predstavljen nacrt rada Udruge za 2006. godinu, u kojem je osobito nagla{en nastavak suradnje s mati~nim tvrtkama HEP-om d.d. i NE Kr{ko te nastavak suradnje s udrugama umirovljenika HEP-a u okviru Zajednice udruga umirovljenika HEP-a. To je, kako je ocijenjeno - osobito va`no zbog potrebe zajedni~kog istupanja radi ostvarivanja interesa umirovljenika s obzirom na privatizaciju HEP-a.

Nacrt rada Udruge obuhva}a i rje{avanje problema ostvarivanja prava ~lanova Udruge za kori{tenje objekata NEK-a i HEP-a za rekreaciju i ljetni odmor te poticaj za organiziranje izletni~kih, {portskih i kulturnih aktivnosti. Na sjednici je bilo rije~i i o reguliranju uplata mirovina na devizni ra~un kod hrvatskih banaka, budu}i da dio ~lanova i dalje dobiva slovensku mirovinu.

Izabrani su predsjednik Ivan Medvedec i potpredsjednik Udruge Stjepan Luk{a te ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbora i to za razdoblje od tri godine. Udruga }e u ovoj godini raditi prema prihva}enom Programu rada.

Tomislav [nidari}

U~itelju, kolegi, prijatelju – Ivici Deranji

Nedavno je nakon duge i okrutne bolesti preminuo Ivica Deranja.

Bio je poznat i priznat stru~njak – elektroprivrednik u Hrvatskoj elektroprivredi, osobito zaslu`an za elektrifikaciju Buj{tine pedesetih godina pro{log stolje}a, gdje je njegovim zalaganjem stvoren dobar elektroenergetski temelj

razvoja tog dijela Istre, te za stvaranje i razvoj Elektroistre – kao distribucijskog sustava visoke tehni~ke razine i kao jednog od najuzornijih distribucijskih podru~ja u Hrvatskoj.

U poduze}u Elektroistra Pula, gdje se zaposlio 1960. godine, obavljao je odgovorne poslove kao in`enjer za 35 i 50 kV postrojenja, in`enjer za investicijsku izgradnju, {ef Pogonskog energetskog odsjeka, a bio je upravitelj Pogona Pula do 1991. godine kada je umirovljen. Mirovina nije zna~ila udaljavanje od njegove Elektroistre, jer je bio vrlo aktivan u Odboru Udruge umirovljenika DP Elektroistra Pula.

Tijekom dva desetlje}a, koliko je Ivica Deranja bio prvi ~ovjek Elektroprivrede u Op}ini Pula, njegovim je marljivim radom te idejnim i stru~nim prijedlozima, kao i koordinacijom rada ostalih stru~njaka, stvorena kvalitetna elektroenergetska mre`a – primjer dobrog i stru~nog rada. To se osobito o~itovalo u suvremenoj koncepciji i pravodobnoj razvojnoj politici pulskog elektroenergetskog sustava, uzemljenju zvjezdi{ta 35 kV i 10 kV, suvremenom sustavu vo|enja, malim gubicima u mre`i, najpovoljnijem faktoru snage te uvo|enju kompenzacije u mre`i. Valja naglasiti da je u Puli pravodobno utvr|ena i suvremena koncepcija niskonaponske mre`e, a I. Deranja bio je inicijator suvremenog pristupa svjetlotehni~kim rje{enjima javne rasvjete grada Pule i novih oblika rje{avanja javne rasvjete, primjerice, u isto~nom gradskom sredi{tu Pule, ali i u rasvjeti sela koja se rje{avala suradnjom sa tada{njim mjesnim zajednicama.

Ivica Deranja bio je svestran ~ovjek i stru~njak. Naime, velik je njegov doprinos u primjeni dva projekta op}e dru{tvenog zna~aja Grada Pule: alarmno-informacijskog sustava i interaktivnog grafik sustava.

Za svoj rad I. Deranja primio je brojna priznanja, a 1983. godine dobitnik je i Nagrade Grada Pule.

Mnogi u Elektroistri }e ga se sje}ati kao pravi~nog rukovoditelja, kolegu koji je poticao obrazovanje mladih ljudi i stvorio kvalitetan stru~ni kadar elektromontera, tehni~ara i in`enjera. I sam je, uz rad, 1984. godine zavr{io {kolovanje za pogonskog in`enjera pri Elektrotehni~kom fakultetu, Sveu~ili{ta u Zagrebu. Rad i red bili su njegova temeljna `ivotna na~ela.

Osobite zasluge pripadaju mu za o~uvanje opreme i ure|enje stare TS Karojba u svojevrstan elektroenergetski muzej, otvoren posjetiteljima, posebno onima {kolskog uzrasta.

Zbog svega toga, u~itelj, kolega i prijatelj Ivica Deranja, zbog svog neizbrisivog traga ugra|enog u temeljima Elektroistre i Grada Pule, zbog njegove jedinstvenosti u radu i odnosu s po{tovanjem prema ^ovjeku, zbog njegovog dobrog poznavanja `ivlja Istre i njegove ljubavi prema kraju u kojem je `ivio i radio, premda nas je fizi~ki napustio – ostat }e jo{ dugo `ivjeti s nama.

Zaposlenici i umirovljenici DP Elektroistra Pula

VLADIMIR KRANJ^EC (1952.-2006.)Drugog travnja 2006. godine iznenada je u 54. godini

života preminuo Vladimir Kranj~ec, zaposlenik PP HE Sjever. Cijeli je radni vijek, od 1977. godine, radio u pogonima HE Dubrava i HE ^akovec na poslovima nadzora i gra|evinskog održavanja. Do prerane smrti radio je na radnom mjestu tehni~ara u gra|evinskom održavanju u HE ^akovec, a njegovi e ga kolege uvijek pamtiti po njegovoj marljivosti i predanosti poslu.

KRUNOSLAV FRANJKOVI (1950.-2006.)U travnju 2006. godine je nakon kratke i teške

bolesti u 56. godini života preminuo Krunoslav Franjkovi ,zaposlenik DP Elektroslavonija Osijek. Cijeli je radni vijek, od završetka Ekonomske škole 1973. godine, radio u HEP-u, najprije u salda-konti prodaje, a potom i u knjigovodstvu sitnog inventara i od 1975. godine u knjigovodstvu osobnih dohodaka. Poslove je obavljao uvijek savjesno i odgovorno, a njegov je život bio ispunjen energijom i radoš u življenja. Volio je zapjevati i zaplesati s prijateljima, volio ljude i oni su voljeli njega. Zbog svega toga e i svim svojim kolegama jako nedostajati.

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.58

U Makarskoj je krajem o`ujka o.g. odr`ano Svjetsko prvenstvo u ga|anju pra}kom, natjecanje koje ne postoji nigdje u svijetu. Okupili se ljudi iz ovog kraja, uzeli sprave u ruke, u d`epove pohranili pet metaka (oblutke s pla`e) i s udaljenosti od 15 metara ga|ali metu promjera 16 centimetara postavljenu na stalak

Je li to zbog vi{ka Sun~eve topline, gibanja mora ili zdrave spize i dobra vina – ne znam, odgovora nemam! Ali, ljudi s ovog na{eg mora stalno su u nekakvom kretanju. Zato vjerojatno u genima naslje|uju potrebu da upravo {portom i {portskim nadmetanjima oslobode i ispu{u tu nakupljenu energiju. A, ako {porta nema – stvorit }e ga. Kod nas u Dalmaciji uvijek se na|e netko tko }e tom {portskom duhu dati pravu mjeru– udahnuti mu `ivot, organizirati natjecanje, okupiti nadarene i zaintrigirane i eto ti prvenstva. I ni{ta manje nego svjetskog! I ba{ se tako nekako dogodilo u Makarskoj krajem o`ujka o.g. Njihov animator, kako oni ka`u neimar I. Stipi~evi} (stric one zgodne mlade pjeva~ice), organizirao je Svjetsko prvenstvo u ga|anju pra}kom, natjecanje koje ne postoji nigdje u svijetu. Okupili se ljudi iz ovog kraja, uzeli sprave u ruke, u d`epove pohranili pet metaka (oblutke s pla`e) i s udaljenosti od 15 metara ga|ali metu promjera 16 centimetara postavljenu na stalak. Od njih 22, samo je jedan u prvom krugu pogodio metu. A, taj jedan je Ante Goran Jurkovi}. U drugom krugu pridru`io mu se Branko [kobi}. Na kraju su njih dvojica postali osvaja~i zlatne i srebrne medalje ovog neobi~nog natjecanja. I {to je u svemu ovomu najzanimljivije – njih dvojica sti`u iz Pogona Makarska splitske Elektrodalmacije.

LJUDI [PORTSKOG DUHA

Doga|aj okrunjen njihovom pobjedom na{ao se u svim medijima, tiskovnim i elektronskim. Kada se to pro~ulo, po~ela su pitanja stizati sa svih strana. Znati`eljnika i budu}ih natjecatelja ve} je veliki broj. Zaklju~ilo se da }e dogodine ovo natjecanje podi}i na vi{u razinu i s ve}im brojem sudionika. U doga|aju su posebice gu{tali turisti kojih na ovoj rivijeri ima u svako doba godine pa su

se prijenos doga|aja i konferansa provodili na ~ak ~etiri jezika. Ka`imo i to da je prvenstvo otvorio dogradona~elnik Makarske.

S PRA]KOM ODMALENA

Moji su kolege vrlo dragi i ugodni ljudi. Primje}ujem u {ali da ih osvajanje svjetskog zlata i srebra nije nimalo promijenilo. Ni slava, ni fe{ta, ni ~estitke i ovacije koje su im pripremili u Pogonu kad su ujutro do{li na posao. Jer oni se ba{ uklapaju u onaj moj prototip ljudi od kretanja, ljudi od {portskog duha. Mla|i Goran od djetinjstva je ~lan gradskog Bo}arskog kluba (bili su ~ak i u prvoj ligi) te Strelja~kog kluba. Kako ka`e, najve}e pote{ko}e stvara nedostatak prostora za zimski trening. Ne{to manje mladi Branko igrao je nogomet u makarskom «Zmaju» (tre}i juniori u Hrvatskoj) i rukomet u mjesnom klubu.

[portski geni nisu mogli odoljeti izazovu i prijavili su se na spomenuto natjecanje.

- Dok smo bili djeca obi~aj je bio u d`epu uvijek imati pra}ku i kamen s pla`e. Rijetko smo to kada zloupotrebljavali, bilo je va`no biti bolji ili najbolji u poga|anju neke mete. Zato su nam se i sada probudile strasti iz djetinjstva i `eljeli smo sebe testirati i vidjeti koliko nam je vje{tine od tada ostalo. Neki su na{i prijatelji mislili kako je to neozbiljno, a poslije im je bilo `ao {to se nisu mogli priklju~iti. Ve} sada postoji zanimanje i nagovor da se jedno takvo natjecanje organizira tijekom ljetne sezone pa da sudionici budu i strani turisti. @elimo da svijet ~uje za nas, jer je to jako dobro za dodatnu afirmaciju turisti~ke Makarske i jer toga nigdje nema. Va`no je biti u ne~emu prvi – mudro su zaklju~ili na{i prvaci.

Jo{ su mi ispri~ali da nije lako pogoditi tako malu metu, jer nema ni{anskih sprava kao kod zra~ne pu{ke. I {to je jo{ zanimljivo: nisu bili me|u

starijima, nego me|u mla|im natjecateljima. Naime, bilo je sudionika i od 65 ljeta. Ali, {to se tu mo`e?! U srcu smo svi dvadesetgodi{njaci. Samo su neki dostatno hrabri da to i poka`u. Pa su onda pale i neke pri~e u stilu `ala za mlado{}u. Za~inili smo ih smijehom i prisje}anjem na davne Elektrijade,u kojima su se ljudi iz HEP-a upoznavali, dru`ili, stvarali prijateljstva. I onda, kada smo se ve} opra{tali, uslijedio je obrat. Nije {port njihova prva ljubav, nego je to - maslina. Dakako, kad je o hobisti~kim ljubavima rije~. Jer, kakvi bi to Makarani bili, a da nemaju maslinik? Danas ne}emo pisati o maslinarstvu, ali zbog ove ljubavi Ante Goran i Branko postali su mi jo{ dra`i.

Vero~ka Garber

[PORT

Prvo Svjetsko prvenstvo u ga|anju pra}kom u Makarskoj

Va`no je u ne~emu biti prvi

Svjetski prvaci u ga|anju pra}kom: zlatni Ante Goran Jurkovi} (u sredini) i srebrni Branko [kobi} (prvi desno)

B. [kobi} postavlja metu koja se pra}kom i oblutcima s pla`e ga|a s udaljenosti od 15 metara

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 59

U organizaciji Regionalnog Odbora sredi{nje Hrvatske, 150 ~lanova Udruge hrvatskih branitelja HEP-a i njihovih obitelji, krajem travnja o.g. hodo~astili su u sveti{te Kraljice mira u Me|ugorju.

Nakon cijele no}i provedene na putu, nema umora. Jedva ~ekamo kada }emo krenuti prema brdu Kri`evac i zajedno u ti{ini i tihoj molitvi pro}i kri`ni put. Ali, ovoga puta nosimo zavjetnu molitvu na{oj Kraljici mira. Pred svakom postajom ~itamo jedan dio zavjeta. Ovdje se svaki ~ovjek susre}e sam sa sobom. Tra`i oprost svojih grijeha, uvi|a kako smo u stvari svi tako mali i prolazni u ovom zemaljskom `ivotu. Ovdje na trenutak zaboravljamo sve te{ko}e ovozemaljskog `ivota i sjedinjujemo se u molitvi za na{e obitelji, prijatelje, sve poginule i nestale hrvatske branitelje, uznike Ha{kog tribunala i sve ljude dobre volje. Ne smijemo zaboraviti da je Gospa jo{ davno od Sabora progla{ena Zagovornicom Hrvata, ~iju smo krunicu imali oko vrata za najte`ih ratnih dana. Jedina vojska na svijetu bili smo mi, jer su i nevjernici njenu krunicu nosili. Ovdje se pitamo jesmo li ono {to jesmo, jesmo li u slobodnoj Domovini duhovno bogatiji za suosje}anje, spremniji za ljubav, jesmo li o spremni sebe dati za ljubav, dati sebe za bli`njega, jesmo li bri`niji za krvavo ste~enu slobodu, jesmo li spremi oprostiti, ali ne i zaboraviti? Sve su to pitanja koje postavljamo sami sebi. Mnogi hodo~asnici postavljaju si pitanje - kakvi smo mi?

Nakon molitve na Kri`evcu, spu{tamo se polako prema ravnici, bogatiji za jo{ jedno iskustvo koje }e i ovoga puta biti pohranjeno u na{im srcima. Kratki odmor i odlazak prema brdu ukazanja. Stojimo na istom mjestu gdje je na{a Gospa otvorila srce svim ljudima dobre volje.

Ve~ernja misa je uvijek ne{to posebno. Oko nas vjernici iz cijelog svijeta - svi mole zajedno. Jezik nije va`an. Svi zajedno molimo za bolje sutra, molimo da se zaustavi krvoproli}e, da nestane gladi i rasne diskriminacije. Molimo da ~ovjek napokon shvati da je jedna majka priroda i da je moramo osloboditi da di{e samo onako kako ona zna, a ne nametati joj svoje zakone. Me|ugorje nas je opet nadahnulo i u nama probudilo mnoge osje}aje koje smo mnogi, na `alost, zaboravili.

Sljede}eg dana odlazimo put Dubrovnika. Vozimo se dolinom Neretve, ovim zemaljskim rajem. Kroz Metkovi} i Opuzen pa preko prekrasnog mosta prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tu|mana ulazimo pred najljep{i spomenik na svijetu - grad Dubrovnik. Potpuno je razumljivo za{to milijuni turista iz cijelog svijeta pohode Dubrovnik. U luci i ispred zidina usidren je grandiozni Kruzer, ali moderna tehnologija je ni{tavna prema ovoj povijesnoj ba{tini.

Nakon obilaska gradskih zidina, odlazimo prema Slanom na zajedni~ki objed. Vra}amo se putom pokraj Makarske, prolazimo prekrasni Omi{ i napokon smo na autocesti. Kratko se zaustavljamo na velebnom Kr{kom mostu i oko pono}i sti`emo u Zagreb. Prepuni smo emocija za lijepe uspomene. I ovom prigodom zahvaljujem Predsjedni{tvu Regionalnog odbora sredi{nje Hrvatske za ovaj prekrasan izlet, uz `elju da se nastavi takav na~in okupljanja nas branitelja i njihovih obitelji.

Zoran [u}ur

... ...

ZAVJETNA MOLITVA GOSPI U ME\UGORU Gospe, ovdje smo pred Tobom kao bra}a svi, Ti nas maj~inski primi. Danas smo k Tebi, ovdje u Me|ugorje do{li, stazom Tvojih ukazanja po{li. Sve postaje kri`nog Tvoga sina, u molitvi i pokori mi }emo pro}i, Jer `elimo zahvalna srca k Tebi do}i. Mi smo svjesni {to nam zna~i{ i {to si nam u Domovinskom ratu bila. Tvoja krunica na{e je grudi krasila. Tvoje rije~i izgovorene u Kani Galilejskoj:“ U~inite sve {to Vam ka`e!“ U na{em `ivotu ~esto puta ni{ta nam ne va`e. Tvoj sin nije do{ao zbog zdravih nego zbog razno-raznih bolesnika, krenimo stopama Krista ovo je na{a `ivotna prilika. Gospe, mi smo djeca Tvoja, ali na `alost vidimo dobro, a ~esto slijedimo zlo ovog svijeta jer `elja Tvoga sina jo{ nam nije sveta. Izvedi nas na put Tvoga Sina, jer `ivot je suzna dolina. Ti to ho}e{, mo`e{ i `eli{, jer na{em uspjehu se veseli{. Ti si Majka na{e Domovine i na{e povijesti, mi se s Tobom i u vje~nosti `elimo sresti. Bila si nam uto~i{te u krvavim bitkama i te{kim vremenima. Ti si stijeg na{ih pobjeda i stalan poticaj na{ih moralnih i duhovnih obnova. Oslobodi nas psovke i grje{nih okova Ti si majka na{ih poginulih branitelja, vje~nom slavom Ti ih nagradi, za slobodu na{e Domovine umrli su mladi. Molitva za njih nije samo spomen i sje}anje, ve} na{a zahvalnost i ponos Domovine, koja ~asti i slavi Tvoje Sveto Ime. Majko na{e pro{losti, budi majkom na{e sada{njosti i budu}nosti! Povjeravamo se Tvojoj maj~inskoj za{titi. Zavjetujemo Ti na{e obitelji, invalide, ratne stradalnike, na{u Udrugu i na{u Domovinu da svi krenemo prema Tvome Sinu. Podigni sve klonule i o~ajne koji vjeruju i nadu izgubi{e. Svjesni brze prolaznosti `ivota, vremena je sve manje i manje, zato ve} danas, sada i ovdje, po~nimo mijenjati svoje duhovno stanje. Gospa nam u poruci govori.“ Kad biste znali koliko Vas volim plakali bi od radosti.“ Na nama je da joj ka`emo: “Gospe oprosti! Oprosti svom grje{nom, nesta{nom i hirovitom sinu, {to je trenutno zaboravio na Vje~nu Domovinu.“ Neka Tvoj Sin Isus Krist, ostane sada i dovijeka na{ PUT ISTINA i @IVOT! NAJVJERNIJA ODVJETNICE, NA BRANIKU STOJ, ^UVAJ NA[U SVETU VJERU I HRVATSKI DOM!

BRANITELJI

Hodo~a{}e branitelja HEP-a u Me|ugorje

ZAVJET KRALJICI MIRA

Krajem travnja o.g., 150 ~lanova Udruge hrvatskih branitelja HEP-a i njihovih obitelji, hodo~astili su u sveti{te Kraljice mira u Me|ugorju.

Slika a

OBLJETNICA

30 godina Kugla~kog kluba HEP Prijenos

Predbilje`eni za dobre rezultate

Obilje`avanje 30 godina aktivnog organiziranog kuglanja bila je prigoda i za jedno dobro natjecanje

Zvonku Crvenki, predsjedniku Kluba, legenda hrvatskog kuglanja Nikola Draga{, trostruki prvak svijeta, uru~io je posebno priznanje

Posljednjeg dana o`ujka ove godine, Kugla~ki klub HEP Prijenos obilje`io je 30 godina od registracije Kluba (krajem velja~e 1976. pod nazivom KK „Elektroprijenos“), premda su se kuglanjem u tada{njem Elektroprijenosu zaposlenici bavili i ranije, odnosno od 1970. godine. Krajem 1976. Klub je imao 34 igra~a.

Obljetnica je obilje`ena sve~anom sjednicom Predsjedni{tva te natjecanjem u Kuglani Zagreb.

- Nakon 30 godina natjecanja, mo`emo re}i da smo pro{li mnoga dobra i manje dobra razdoblja. Nekoliko puta bili smo prvaci liga i napredovali smo sve do prve lige, natjecali smo se u zagreba~koj regiji, u kojoj smo jo{ i danas. Naj~e{}e smo postizali dobre rezultate i na natjecanjima organiziranim u tada{njoj Elektroprivredi. Po~etkom odr`avanja Igara prijenosnih podru~ja HEP-a, na kojima sudjelujemo redovito, u kuglanju imamo najvi{e osvojenih odli~ja i najaktivniji smo {porta{i HEP Operatora prijenosnog podru~ja. O na{oj vrijednosti govori i podatak da su u tri desetlje}a postojanja, samo dva igra~a napustila Klub, a iz drugih klubova k nama je do{lo {est igra~a. Cilj Predsjedni{tva Kluba je potaknuti na{e mla|e kolege da se aktivno uklju~e u na{ Klub, jer mladi nara{taj kugla~a je jamstvo da }e se kontinuitet postojanja i dobrih rezultata, rekao je na prigodnoj sve~anosti Zvonko Crvenka, predsjednik Kluba.

Nakon kugla~kog turnira, dodijeljeni su pokali Miljenku Musi za prvo, Sini{i Jan~i}u za drugo i Anti Bla`aninu za tre}e mjesto. Za 30 godi{nju vjernost Klubu, mnogim ~lanovima uru~ena su priznanja.

Spomenimo da je u prigodi 30. godi{njice rada Kugla~kog kluba HEP Prijenos, legenda hrvatskog kuglanja Nikola Draga{, trostruki prvak svijeta, uru~io priznanje Zvonku Crvenki, predsjedniku Kluba.

\. S.

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.60

Odgonetka kri`aljke iz pro{log broja:

Nogometni klub, izvrije|ati se, slikari, neko}, Ain, Jack, tora, mjera, arhivar, Tejo, i, Neca, I, idadija, Ritz, Sibinjanke, Ind, etika, Toto, Au, tis, smanjivanje, U, Asvel, kadet, grumen, oj, JTT, Nepela, a{ar, l, dar, Di, avalit, ladanje, a~enat.

KRI@ALJKA

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 61

Bo`u poznajem ve} jako dugo, jo{ iz vremena mojih 15 elektra{kih godina. Jedan je od onih elektra{kih legendi, uvijek spremnih pomo}i i uvijek s osmjehom na licu, kakvih je, na `alost, sve manje... Na{lo bi se puno razloga za razgovor s njim, ali za ovaj razgovor krivo je njegovo – pjevanje. Naime, Bo`idar [krinjari}, mre`a{ u DP Elektra Zagreb ve} punih 37 godina, posljednjih 16 godina ~lan je Hrvatskog selja~kog pjeva~kog dru{tva Sljeme[estine, koje ove godine slavi 110 godina uspje{nog djelovanja i pjevanja. Ovo Dru{tvo, koje je prvi put nastupilo 1896. godine na sprovodu Oca domovineAnte Star~evi}a na zagreba~kom [estinskom groblju, ima danas 120 ~lanova razli~itog uzrasta, od dje~je do zrele i starije dobi. Osim mu{kog zbora sa 35 ~lanova, u kojem pjeva na{ Bo`o, ovdje djeluju mali plesa~i i tambura{i, veliki plesa~i i tambura{i te sekcija za izradu nadaleko ~uvene {estinske narodne no{nje.

Pitam ga kako je zavr{io u pjeva~ima, jer uvijek mu je {port, osobito nogomet, bio na prvom mjestu. Naime, igrao je i u zagreba~kom Dinamu do svoje 19. godine, a kada se zaposlio u zagreba~koj Elektri, zapo~inje s nogometom u tada{njem Elektrinom Nogometnom klubu [parta, gdje haklas de~kima punih deset godina. Potom je sljede}ih deset godina bio trener NK [parta, a nakon toga je vrlo uspje{no trenirao i NK Podsused. Nogomet napu{ta zbog zasi}enja i nezadovoljstva sa stanjem u tom {portu i 1990. godine potpuno se okre}epjevanju. U mu{kom zboru je prvi tenor, ali je zahvaljuju}i velikom rasponu glasa nekoliko godina bio bas. Osim {to pjeva u HSPD Sljeme, Bo`o ve} godinama pjeva i u mje{ovitom zboru Kralj Zvonimir sa 60 ~lanova i klapi Kralj Zvonimir te u crkvenom zboru Crkve sv. Mirka u [estinama, gdje se ve} tradicionalno odr`ava jedan od najljep{ih koncerata na [tefanje. Dnevno imaju katkada i po dvije probe, a ~esto nastupaju sa zborovima u zemlji i inozemstvu. Tako su pro{log prosinca imali ~ak 12 nastupa. Njegov sin Bo`idar tako|er je ve}16 godina ~lan mu{kog zbora HSPD Sljeme i njegov je pro~elnik pa otac i sin zajedno nastupaju. Tako su zajedno sa jo{ {est zborova nastupali i pri postavljanju kipa kumice na zagreba~koj tr`nici Dolac, a tom su prigodom pokraj spomenika banu Josipu Jela~i}u otpjevali i pjesmu Ustani Bane, Hrvatska te zove!

DOJMLJIVIJI NASTUPI U 16 PJEVA^KIH GODINA

Od svih nastupa tijekom svojih 16 pjeva~kih godina, Bo`o se nekih prisje}a s posebnim emocijama. Jedan od njih je, ka`e, bio davne ratne 1992. godine, kada su zajedno sa Drugim humanitarnim Konvojem za Novu Bilu nakon 27 sati putovanja i ne{to pje{a~enja zaobilaznim putevima stigli u La{vansku dolinu. Tamo su tjekom tjedan dana odr`ali nekoliko koncerata pred odu{evljenim `iteljima, nadomak ratnih zbivanja. I danas Bo`i zasuze o~i kada se prisje}a tih iznimno potresnih doga|aja i drago mu je {to je sudjelovao u tomu.

NA[I IZVAN HEP-a

Bo`idar [krinjari}, pjeva~

Pjesmom uljep{ava `ivot sebi i drugima Dragica Jurajev~i}

Prigodom Dana Elektre Zagreb, Bo`o [krinjari}, negda{nji direktor Elektre Zagreb Petar Kuzele i gost iz prijateljskog njema~kog grada Mainza

Potom se s osobitom rado{}u prisje}a i nastupa prigodom prve posjete Svetog oca Zagrebu. Bo`o i neki od velikih i malih ~lanova HSPD Sljeme u svojim prekrasnim {estinskim no{njama uveli~ali su pro{li mjesec i doga|aj otkrivanja spomenika poginulim braniteljima iz HEP-a, ispred sjedi{ta HEP-a. Taj ga je doga|aj posebno rastu`io, jer je me|u 26 poginulih branitelja i njihov kolega \uro @ivko, s kojim je zajedno radio u Zra`noj mre`i grada, koji je `ivot izgubio brane}i Hrvatsku Kostajnicu.

Prisjetio je se Bo`o s veseljem i 1997. godine, kada je njih {est zagreba~kih mre`a{a pet mjeseci radilo na obnovi elektroenergetske mre`e Vukovara, a pomagali su i u obnovi brojnih drugih podru~ja. Jedan od njih, brigadir Branko Sever, na `alost je prije tri godine preminuo i iza njega su ostali nezbrinuti supruga i djeca. No, skrb o njima preuzeli su njegovi dobri kolege, poma`u}i im na razne na~ine, a sada im vlastitim snagama dovr{avaju i izgradnju ku}e. I ova pri~a potvr|uje ljudskost i dobrotu ovih ljudi i na{eg Bo`e, jer gdje god treba

pomo}i on se rado odaziva. Sa svojim zborom se Bo`o oprostio i od prerano preminulog dragog prijatelja i kolege Julija Ko`inca, s kojim je godinama zajedno igrao nogomet u [parti.

Sa svojih 37 godina elektra{kog sta`a, Bo`o jo{ ne razmi{lja o mirovini. Danas radi kao poslovo|a u Zra~noj mre`i grada i sa svojom {estero~lanom monterskom ekipom iz sjedi{ta Ispostave u zagreba~koj Male{nici pokrivajugoisto~ni dio grada, odnosno ~etvrtinu zagreba~ke mre`e. A kada ne radi, on pjeva, jer pjevanje je njegova velika ljubav. Putuje i nastupa te pjesmom i lijepim ru~no izra|enim {estinskim no{njama, koje traju dulje od tisu}u godina, uljep{ava `ivot sebi i mnogim drugima. U [estinama je posebno veselo i na tradicionalnoj fa{ni~koj {estinskoj svadbi, na kojoj sudjeluju isklju~ivo mu{karci, a pola je njih maskirano u `ene. Veselo }e biti, kako saznajem, i u lipnju, kada }e sve~ano i veselo proslaviti 110 godina postojanja svoga Dru{tva. Svi ljudi dobre volje dobrodo{li su.

S jednog od nastupa HSPD Sljeme [estine na Trgu bana Jela~i}a

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.62

Izlet u Toplice Sveti Martin, organiziran sredinom o`ujka o.g., bio je jedan od onih kratkih, poludnevnih. Tradicionalno uspje{no organiziran ure`iji predsjednika Podru`nice umirovljenika Elektre Zagreb, i ovoga puta pod sponzorstvom tvrtke Pavleti}, za glavni cilj je imao kupanje u Toplicama Sveti Martin.

Nedjelja je, blagdan svetoga Josipa. Me|u nama i jedan Josip. ^estitke. Dobro izletni~ko raspolo`enje. Autobus krcat, vi{e nas je od pedeset. To~no prije godinu dana, istog datuma, putovali smo u Topusko radi kupanja u Termama Topusko. Lani smo u travnju svratili u kupali{no mjesto Tetovec i kupali se u ~akove~kom gradskom kupali{tu. Pomalo osvajamo lje~ili{na kupali{na i turisti~ka mjesta diljem domovine.

Redovito imamo sre}u s autobusima i njihovim voza~ima. Dana{nji je tvrtke Darojkovi} Express. Putovanje nismo ni osjetili. Tako|er smo dobre sre}e skoro uvijek i s vremenom. Nakon duge zime s obiljem snijega, niskih temperatura, vjetrova i bura, osvanuo je sun~an i relativno topao dan na samom pragu prolje}a.

«NAJLJEP[E HRVATSKE TOPLICE 2005.»

Pro{av{i Vara`din i ^akovec, na{li smo se u Ma~kovcu i smjestili u restoranu radi prezentacije programa na{eg sponzora te ru~ka. Pljesak Anti Star~evi}u, Josipima pa Tanji i Sa{i, predstavnicima tvrtke-sponzora. Uobi~ajeno predstavljanje proizvoda u vedrom tonu. Dobar ru~ak, trgovanje, vesela nagradna igra.

Nastavak puta najmanjom, ali prelijepom hrvatskom `upanijom, sjeverno od ^akovca, odnosno od Ma~kovca pa sjeverozapadno do Sv. Martina na Muri i onda kratko na jugozapad do mjesta Grakave{~ak, u kome je na{ glavni cilj

- Toplice Sveti Martin. Toplice su ina~e dobitnik nagrade i priznanja '' Turisti~ki cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2005.'', kao najljep{e i najbolje hrvatske toplice, u izboru HGK-a i HRT-a.

Termalna voda ovdje je otkrivena 1911. godine iz bu{otine Filipan-1 u Vu~kovcu, stalne temperature od 34°C, dok je temperatura vode u bazenima s obi~nom vodom pribli`no 28°C. Termalna voda je mineralna, jodna, fluorna, natrijevo-kloridno-hidrokarbonatna, a lije~i velik broj bolesti. Arhitektonski je kompleks Toplica vrlo zanimljiv i moderan, odli~no opremljen nakon nedavne obnove. Sve je izvanredno lijepo, ~isto, uredno, svijetlo, novo. Tu su brojni sadr`aji koji omogu}uju sjajan provod, osvje`enje i rekreaciju. Stoga ne ~udi {to se najve}i dio izletnika opredijelio za u`ivanje u kupanju, koje je i bilo glavni razlog dolaska. Jo{ nije pogodno vrijeme pa se ne koriste vanjski sadr`aji, kao {to je ljetni bazen, tobogan, {portski tereni... Odmah preko puta Toplica su brojne pridru`ene hotelske ku}ice u naselju Regina, s malim i velikim apartmanima za goste. ^itav kompleks naselja istinski zaslu`uje vrlo visoku ocjenu, a brojni posjetitelji i kupa~i je potvr|uju.

Nekolicina nas se opredijelila za obilazak objekata, {etnju okoli{em u dru`enju s prirodom, koja tek {to se nije razbudila, obli`njim lovnim gospodarstvom te kona~no odmorila u restoranu, o~ekuju}i termin za odlazak kasno popodne.

DUGOVI U ME\IMURJU

Na povratku smo ponovno zastali na odmori{tu autoceste blizu Novog Marofa. Zadovoljne, okupane i i{etane, uve~er nas je ponovno primio u redove svojih gra|ana na{ glavni grad.

Izlet nam je ostavio i velike dugove, a to

UMIROVLJENICI

Izlet u Toplice Sveti Martin

Sve ljepote Me|imurja

FOTOZAPA@AJ:

SESTRINSKA LJUBAVProlje}e je, a u meni nemir, od sre}e bih zagrlila svemir.... pjevu{i

sedmogodi{nja Barbara Gazzari pjesmicu prilago|enu godi{njem dobu i

nastavlja je, prilago|enu svojim mogu}nostima: Prolje}e je, zeleni se trava,

ti si seko dru`ba prava - za mene, za meneee... I grli svoju mla|u, dvije i pol

godine staru, sestricu Lauru. Ovako vesele, razigrane, bezbri`ne (blago njima!)

i zagrljene {alju svoj pozdrav prolje}u i svima nama, a posebice mami Vi{nji

(kolegici iz PP HE Jug) i tati Sergiu, (na{em biv{om kolegi), noni i baki, ali i

didi Vladi (kolegi iz PP HE Jug) i nonotu Frani (tako|er na{em kolegi iz PrP-a

Split).

Premda sve ukazuje na to da sam ovu simpati~nu fotku posudila iz

obiteljskog albuma kolegice Vi{nje, koja sjedi tik do mene, varate se. Izvukla

sam je od ponosnog dide Vlade, koji gleda malo u nju, malo u kompjutor.

M.@.M.

Termalna voda u Toplicama Sveti Martin je mineralna, jodna, fluorna, natrijevo-kloridno-hidrokarbonatna, a lije~i veliki broj bolesti

je izostali posjet samom Sv. Martinu na Muri, njegovim znamenostima, kojeg krasi obilje`je vrlo ure|enog kontinentalnog naselja, najsjevernijega u Republici Hrvatskoj. Ve} smo bili na najisto~nijem i najju`nijem mjestu na{e domovine pa nam jo{ preostaje stupiti na njezinu najsjeverniju i najzapadniju to~ku. Velik dug je i izlazak na rijeku Muru i prijelaz na drugu obalu, koja ovdje jo{ nije granica s Republikom Slovenijom, a da i ne govorimo o posjetu manifestaciji "Spust murskih la|a".

Na kraju }emo u dugove pribrojiti i {timanjejednog doma}eg Martina u Grakave{~aku, s kojim smo se sprijateljili, da posjetimo tamo{nju vinsku cestu, na kojoj je i njegova {tacija blizu Toplica jedna va`na karika...

Stanko Stanojevi}

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006. 63

[PORT

Osmi {portski susreti branitelja ROZH-a

UVJERLJIVA POBJEDA ELEKTROPRIMORJA

Na Osmim {portskim susretima ~lanova UHB HEP 1990.-1995. iz Regionalnog odbora zapadna Hrvatska, odr`anima u Pazinu i Umagu od 21. do 23. travnja o.g., prvo mjesto u ukupnom poretku uvjerljivo su osvojili branitelji iz DP Elektropromorje Rijeka, s osvojenih 20 bodova. Drugoplasirana mom~ad Elektrolike osvojila je 12, a brona~ni su bili natjecatelji HE Rijeka s osvojenih {est bodova.

Ove godine branitelji iz Elektroprimorja, ~ini se, dobro su se pripremili i nao{trili pa su skoro na svim {portskim borili{tima „pomeli“ svoje protivnike. U najva`nijoj sporednoj stvari na svijetu, nogometu, bili su prvi bez primljenoga pogotka u ~etiri utakmice, a trijumfirali su i u kuglanju, pikadu, strelja{tvu, tenisu i ko{arci. Od ukupno devet disciplina, u ~ak {est bili su najbolji, u stolnom tenisu bili su drugi, a plasmana nemaju samo u {ahu i bo}anju, jer u tim disciplinama nisu ni nastupili.

Drugoplasirana mom~ad Elektrolike osvojila je prvo mjesto u bo}anju te bila druga u kuglanju i nogometu, a tre}a u stolnom tenisu, pikadu i {ahu. Tre}i iz HE Rijeka bili su drugi u pikadu i ko{arci te tre}i u kuglanju i bo}anju, {to im je bilo dostatno za tre}e mjesto ispred ~etvrtoplasirane HE Senj. Najbolje mom~adi u pojedinim {portovima stekle su pravo nastupa na sredi{njim igrama branitelja HEP-a, koje }e se odr`ati u listopadu ove godine. Dakako, imaju se pravo poja~ati novim natjecateljima.

Nastupilo je devet mom~adi s ukupno 160 branitelja: DP Elektroprimorje Rijeka, DP Elektroistra Pula, DP Elektrolika Gospi}, He Rijeka, HE Senj, HE Vinodol, TE Rijeka, TE Plomin i PrP Rijeka.

Branitelje ROZH-a na sve~anom otvorenju susreta na {portskim terenima hotela Sol Aurora u Umagu, u ime doma}ina pozdravio je rukovoitelj Tehni~ke slu`be u Pogonu Pore~ Ante Biland`i}, a susrete je otvorio Franjo Luli}.

Ivica Tomi}

Sudionici Osmih {portskih susreta branitelja ROZH-a prigodom sve~anog otvorenja

Novi predsjednik ROZH-a Davor Tomljanovi} po`elio je uspjeh svim natjecateljima

Pobjedni~ka nogometna mom~ad Elektroprimorja nije primila ni jedan pogodak u ~etiri utakmice

U ime odsutnoga predsjednika UHB HEP-a Tihomira Lasi}a, sudionike susreta pozdravio je dugogodi{nji tajnik Udruge Stanko Aralica

^ast da susrete proglasi otvorenima pripala je Franji Luli}u

U ime doma}ina – Elektroistre, branitelje je pozdravio Ante Biland`i}

Me|u braniteljima ima i majstora celuloidne loptice

@estoki su bili okr{aji na ko{arka{kom terenu Elektroprimorje je u kuglanju imalo dvije mom~adi pa je bilo o~ekivano da jedna od njih osvoji prvo mjesto

HEP VJESNIK 183 (223), travanj 2006.64