Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
11. oktobar 2018. godine
U postupku privatizacije ostalo još 89 preduzeće
U Srbiji je u postupku privatizacije 89 preduzeća, javni pozivi u toku su za osam firmi, a u postupku analize
i pripreme javnog poziva je 80 preduzeća među kojima su Petrohemija, MSK, Telekom Srbije, Beogradski
sajam, Jat tehnika...
Iako država još nije zvanično donela odluku o privatizaciji pojedinih preduzeća, ona se nalaze na spisku
Ministarstva privrede.
U toku su javni pozivi za preduzeća Luka Novi Sad, Hidrotehnika -
Hidroenergetika, Institut Goša, Dunav ad i druga.
Od ukupno 91 preduzeća u postupku privatizacije koja su navedena
na sajtu Ministarstva privrede, za dva velika sistema su nedavno
uspešno okončani javni pozivi - RTB Bor (Ziđin) i PKB
korporaciju (Al Dahra), dok je za Valjevsku pivaru bio neuspešan
postupak prodaje pošto do 5. oktobra nije stigla nijedna prijava za
kupovinu, prenosi Tanjug.
Na dan stupanja na snagu novog Zakona o privatizaciji 13. avgusta
2014. godine, u postupku privatizacije je bilo 556 preduzeća, od kojih je 161 preduzeće bilo u postupku
restrukturiranja.
Novim Zakonom o privatizaciji ukinut je pravni institut 'restrukturiranje'.
Ministarstvo privrede je, polovinom 2016. kada je formirana vlada, najavilo da će proces privatizacije biti
završen u mandatu vlade, to jest do polovine 2020.
U portfoliju Ministarstva privrede je na početku mandata vlade bilo 186 preduzeća u privatizaciji, koja su
imala oko 45.000 zaposlenih.
Prema podacima Ministarstva privrede, među 80 preduzeća koja su sada u postupku analize i pripreme
javnog poziva su i Jugoslovensko rečno brodarstvo, Lasta, Tigar ad, Jat apartmani Kopaonik, Rad Šumadija,
Rudnik Kovin, Jumko, Holding Kablovi Jagodina, Trajal korporacija, FAP korporacija, Tehnohemija ad
Beograd, PIM ad, Vojvodinaput - Bačkaput, Mostogradnja i Izdavačko preduzeće Rad iz Beograda.
Takođe, Prosveta ad, Zastava metal, Fabrika rezanog alata Čačak, Simpo Vranje, RTV Kragujevac, Sloga
DP, Progres, Politika ad, Ikarbus ad, Slavija hoteli, Aerodrom poljoprivredna operativa doo, FAM ad, Ful
protekst iz Beograda, Želturist, Gumoplastika iz Bujanovca i JP PEU Resavica...
Kada su u pitanju banje, tu su Termal Vrdnik, Specijalne bolnice za rehabilitaciju Gejzer u Sijarinskoj Banji,
Specijalne bolnice Žubor Kuršumlijska Banja, Specijalne bolnice Merkur Vrnjačka Banja, Institut za lečenje
i rehabilitaciju Niška Banja, Specijalne bolnice Vranjska Banja, Specijalne bolnice Banja Koviljača,
Specijalne bolnice za rehabilitaciju Bujanovac, Specijalne bolnice Ribarska Banja, Specijalne bolnice
Zlatibor Čajetina i Specijalne bolnice za nespecifične plućne bolesti Sokobanja.
Kada je reč o preduzećima na KiM koja su u postupku analize i pripreme javnog poziva, tu su
Termoelektrane Kosovo JP Obilić, EPS Površinski kopovi Kosovo Obilić, Urbanizam DP Kosovska
Mitrovica, Kopaonik DP Leposavić i Holding RMHK Trepča ad. Zvečan.
Zarade rastu brže od produktivnosti
Ukoliko bi se takva situacija nastavila, to bi moglo da dovede do smanjivanja konkurentnosti privrede Srbije
Zarade u Srbiji realno su veće 4,5 odsto i rastu nešto brže od produktivnosti. To za sada, kako ističe Milojko
Arsić, profesor s Ekonomskog fakulteta, nije previše zabrinjavajući podatak, ali ukoliko bi se takva situacija
nastavila, to bi moglo da dovede do smanjivanja konkurentnosti privrede Srbije. Ipak, u drugom tromesečju
ove godine zabrinjava visok rast zarada u evrima koje su povećane 10,7 procenata u odnosu na isti period
lane.
– To je posledica ne samo realnog rasta plata nego i jačanja
dinara u odnosu na evro, a upravo od vrednosti zarade u evrima
zavisi u najvećoj meri međunarodna cenovna konkurentnost neke
privrede. Sve ovo je važnije za domaća mala i srednja preduzeća
koja rade na ivici rentabilnosti nego za veće multinacionalne
kompanije koje rade na tržištima gde su plate od 1.000 do 2.000
evra. Snažan rast zarada u evrima smanjuje konkurentnost
privrede, tako da mislim da je to jedan od razloga pogoršanja u
spoljnotrgovinskom bilansu Srbije. O tome bi trebalo voditi
računa, pošto se tako povećava deficit u spoljnotrgovinskoj
razmeni zemlje – objašnjava Arsić.
Osim jačanja dinara na nešto veće povećanje prosečnih zarada u 2018. uticali su i neki netržišni činioci
poput povećanja plata u državi u proseku za devet odsto, što je znatno iznad nominalnog rasta BDP-a. Uz
to, država je u ovoj godini propisala i relativno snažno povećanje minimalne zarade za oko deset procenata,
što takođe utiče na vanredno ubrzanje rasta prosečne zarade, podseća Arsić.
Na osnovu podataka o zaposlenosti, proizvodnji i zaradama, ovog aprila, maja i juna zabeleženo je i
povećanje produktivnosti. Ono nije veliko i iznosi samo procenat, dok su jedinični troškovi rada smanjeni za
procenat, pokazali su podaci Centralnog registra osiguranika na obavezno socijalno osiguranje. Prema
Anketi o radnoj snazi rast produktivnosti i pad jediničnih troškova rada je veći nego u istom periodu lane.
Zarade u privatnom sektoru u drugom kvartalu ove godine povećane su 1,7 procenata u odnosu na prvo
tromesečje 2018. godine, dok u javnom one stagniraju. Ipak, u javnom sektoru plate su i dalje veće 18,8
odsto nego u privatnom, dodaje prof. Arsić.
OBILAZE OSAM PUTA VIŠE ŠALTERA Srbi izdvajaju i
DESETOSTRUKO VIŠE NOVCA za kupovinu polovnog
AUTOMOBILA
Građani Srbije prilikom prodaje ili kupovine polovnog automobila potroše i do pet puta više vremena nego
građani u EU, pokazuje istraživanje NALED -a.
Da su građani Srbije previše opterećeni birokratijom u odnosu na stanovnike razvijenih zemalja, može se
videti i na jednostavnim poslovima kao što je kupovina ili prodaja
polovnog automobila, pošto će na putu do željenog četvorotočkaša
obaviti čak sedam puta više plaćanja, obići osam puta više šaltera i
izdvojiti i do 10 puta više novca, objavio je NALED.
U Srbiji je dosad evidentirano gotovo 2.500 administrativnih
procedura i skoro nijedna od njih ne može da se obavi bez odlaska u
institucije i podnošenja papirnih dokumenata.
Situaciju bi trebalo da promeni Zakon o e-poslovanju koji je
formalno izjednačio elektronski dokument sa papirnim, što je prvi
korak ka digitalizaciji postupaka.
- Građani su veoma zainteresovani za e-servise, što nam je pokazala
i kampanja Pitajte kada ćemo se osloboditi suvišnih papira,
realizovana uz podršku britanskog Fonda za dobru upravu. Na sajtu
www.pitajtekada.rs građani su predlagali i glasali za procedure koje
bi trebalo prve digitalizovati i najviše glasova dobio je predlog za
elektronsko izdavanje potvrde o plaćenom porezu i tu inicijativu
smo već uputili Poreskoj upravi - kaže predsedavajući Saveza za e-
upravu i generalni direktor OSA računarski inženjering Željko Tomić.
Takođe, visoke ocene zaslužili su predlozi za digitalizaciju procedure promene prezimena i prebivališta u
ličnoj karti, uvođenje elektronske fakture, elektronske uplate taksi institucijama, kao i refundacije PDV-a za
prvi stan, naveo je Tomić.
Holanđani i Francuzi kupovinu polovnog automobila
mogu da završe potpuno elektronski, dok kupac i
prodavac u Srbiji moraju da prođu osam koraka i isto
toliko šaltera - od overe ugovora kod notara, preko
prijave poreza do registracije i plaćanja svih obaveza u
tim poslovima (u analizu nisu uključene zamena
saobraćajne dozvole i plaćanje komunalne naknade).
Već prvi korak, overa ugovora, ne postoji u Holandiji,
Sloveniji, Nemačkoj, Austriji i Francuskoj, s kojima je
napravljeno poređenje, dok u Holandiji i Nemačkoj
ugovor može da bude i usmen.
Takođe, u Srbiji kupac i prodavac obave ukupno sedam plaćanja (po dve MUP-u, NBS i poreskim organima
i jedno notarima) i objedinjavanjem uplate na jedan račun veliki deo administracije bi bio smanjen.
Korak dalje bilo bi uvođenje elektronskog plaćanja umesto odlaska u poštu ili banku.
Iako postoje agencije za registraciju preko kojih je moguće završiti ovaj posao na jednom mestu (uz
proviziju), pravo rešenje bilo bi omogućavanje da sve neophodne dokumente građani mogu da podnesu
elektronskim putem, a da one podatke koje već poseduju, institucije pribave same.
Kupac Galenike namerava da preuzme akcije malih akcionara
Kompanija "Elius" iz Luksemburga, kupac "Galenike", objavila je nameru za preuzimanje akcija od
manjinskih akcionara u ovoj farmaceutskoj kući, prenose mediji.
Većinski vlasnik se obavezao prilikom privatizacije da ponuđena cena neće biti ispod 7,14 evra po akciji,
koliko je plaćeno za državni paket akcija.
Zoran Pantelić iz Sindikata "Nezavisnost" u toj fabrici
kaže za Tanjug da ne bi bilo poželjno da cena akcija bude
tako niska.
Kako kaže, kupac je iskazao nameru o preuzimanju akcija,
ali još uvek nisu poznati detalji na koji način i pod kojim
uslovima.
Kupac traži saglasnost da uđe u postupak, iskazao je
nameru za preuzimanje akcija, a da li će to biti pravo prinude bez saglasnosti malih akcionara ili
dobrovoljno očekujemo da čujemo u narednom periodu, rekao je Pantelić.
Kupoprodajni ugovorom definisano je da te akcije ne iznose manje nego što je bila vrednost u momentu
kada je fabrika kupljena a to je iznos 7,14 evra.
"To je jako niska cena i definisana je u vreme kada je Galenika bila u dugovima i problemima, a sada je u
boljoj situaciji pa ne bi bilo korektno da se akcije prodaju po toj ceni. Pitanje je ko bi ih prodao ako bude
princip dobrovoljnosti, čekaće se verovatno veća cena", rekao je Pantelić.
On je naveo da se zaposleni nadaju da neće doći do prinudnog otkupa, već da će makar biti data mogućnost
dobrovoljnosti, odnosno da radnici sami odluče da li će prodati akcije ili ne.
"Bitno je da postoji uvažavanje ljudi koji su decenijama radili i podizali kompaniju", rekao je Pantelić.
Zaposleni u proseku imaju oko 20 akcija koje su im pripale još 2008. godine, a prema ponuđenoj ceni za
njih bi mogli da dobiju oko 200 evra, što je malo, navodi Pantelić.
Inače, svoj paket akcija država je pocetkom novembra prošle godine prodala za 16 miliona evra.
Kupac Galenike, kompanija "Elius" iz Luksemburga na tenderu za privatizaciju kompanije, ponudili su 16
miliona evra za 93,73 odsto kapitala, plus izmirenje dugova Galenike u iznosu od 25 miliona evra.
Kupac se obavezao i da uplati dodatnih 200 evra po godini staža za zaposlene koji su se opredelili za
dobrovoljni socijalni program, kao i da u naredne dve godine uloži 5,52 miliona evra u Galeniku.
"400 nemačkih firmi u Srbiji, Lidl je dobar primer"
Ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib istakao je da je Lidl dobar primer za šta se nemačke firme zalažu u
Srbiji, što je održiv i promišljen pristup poslovanja.
"Samim tim je Lidl primer kako se razvija privredna saradnja Srbije i Nemačke", kazao je Šib na otvaranju
Lidl prodavnice u ulici Vojislava Ilića na Zvezdari i dodao da u Srbiji posluje 400 nemačkih kompanija u
kojima radi 50.000 ljudi, a da su od 2000. godine investirale u Srbiji dve milijarde evra.
"Predvidljivost i pouzdanost su suštinske za nemačke kompanije i zato je važno nastaviti da se radi na
vladavini prava. Važno je uspostaviti što intenzivniju mrežu kontakata između srpskih i nemačkih
privrednika i unaprediti transfer znanja", kazao je Šib.
Istakao je da će Nemačka i dalje biti pouzdan i pošten partner Srbije na njenom putu ka EU.
Portal B92.net
Lidl otvorio vrata - kupci čekali u redovima još za mraka FOTO
Nemački diskontni lanac Lidl otvorio je tačno u 8 časova prvih 16 maloprodajnih objekata u Srbiji.
Otvaranje je svečano obeleženo presecanjem vrpce, a svih 16 objekata u 12 gradova u Srbiji počelo je da
radi u istom minutu.
Iako je otvaranje bilo zakazano za 8 časova, ispred objekata su se formirali redovi i pre šest sati jutros, o
čemu svedoče i fotografije.
Jedan
od kupaca kazao je za B92 da je došao u 5.45 da vidi
nove proizvode ali i da pazari.
Od 16 objekata, Lidl je u prestonici Srbije otvorio
pet.
Potrošačima je na raspolaganju 1.500 brendova od čega
čak 350 iz domaće proizvodnje.
Samo u domenu voća i povrća uspostavljena je
saradnja sa više od 25 dobavljača iz Srbije.
Zaposleni u Lidl prodavnicama će imati
petodnevnu radnu nedelju, a zahvaljujući
elektronskoj evidenciji, kompanija će plaćati i
poštovati svaki minut njihovog rada, poručuju iz Lidla.
Lidl će otvoriti pet prodavnica u Beogradu i to na Novom Beogradu, Vidikovcu, Zvezdari, Trošarini i u
Borči.
Vrata ovog trgovinskog lanca biće otvorena i u Boru,
Kragujevcu, Nišu, Leskovcu, Smederevu, Subotici,
Somboru, Užicu, Šapcu, Novom Sadu i Zrenjaninu.
Do kraja godine, najavljuju nadležni iz ove kompanije,
biće otvoreno još sedam Lidl radnji - u Vršcu, Indjiji,
Pančevu, Kikindi, Kruševcu, Jagodini i na još jednoj
lokaciji u glavnom gradu.
Danas je Lidl najveći diskontni trgovinski lanac "broj 1 u
Evropi".
Maloprodajni lanac Lidl deo je Schwarz (Švarc) grupacije čije je sedište u Nekarsulmu u Nemačkoj.
Prva Lidl prodavnica otvorena je 1973. godine u gradu Ludvigshafenu, a već krajem 80-ih godina postojalo
je više od 600 prodavnica Lidla samo na podrucju tadašnje Zapadne Nemačke.
Veliko, novo tržište, otvara se 1989. godine padom
Berlinskog zida, kada Lidl počinje da se širi i u istočni
deo zemlje.
Lidl u ovom trenutku postoji u 27 zemalja Evrope i
SAD, a njegova mreža broji više od 10.500 savremenih
diskonta i zapošljava oko 260.000 ljudi.
Lidlovi proizvodi se skladište u više od 150 logističkih
centara širom sveta.
Prema podacima medjunarodne grupe za analizu tržišta "LZ Retailytics"-a, Švarc Grupa (Kaufland, Lidl)
kao najveći evropski maloprodajni lanac prehrambenih proizvoda je u fiskalnoj 2017. godini ostvarila
prodaju od 96,9 milijardi eura.
Ekonomisti: Petrohemijski kompleks Srbije ne treba olako ugasiti
Ne treba olako ugasiti tri fabrike petrohemijskog kompleksa
Srbije - HIP Azotaru i Petrohemiju iz Pančeva, i Metanolsko-
sirćetni kompleks iz Kikinde, već im treba tražiti kupca u svetu,
što praktikuju sve zemlje, rekao je danas profesor Ekonomskog
fakulteta u Beogradu, Ljubodrag Savić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je juče, tokom posete
Kazahstanu, rekao da će se boriti, i da će rešiti pitanje Petrohemije, "kao što je rešen problem sa Železarom,
RTB Borom, i PKB-om".
Petrohemiju, rekao je Vučić, "mogu da kupe Kazahstanci, Rusi ili Azerbejdžanci koji imaju nafte i nemaju i
problem sa gasom, jer 12 odsto sirovina fabrike čini gas".
"Ne vidim ništa neuobičajeno u tome da se te fabrike nude na prodaju u direktnim susretima predstavnika
naše vlasti sa političarima drugih zemalja. Barak Obama je kao predsednik Amerike posredovao u prodaji
Boingovih aviona saudijskom kralju za 26 milijardi dolara i niko to nije ocenio kao lošu stvar", rekao je
Savić.
Savić je podsetio da je još 2001. godine slovenački ekonomista Jože Mencinger na skupu na Ekonomskom
fakultetu u Beogradu upozorio da sa privatizacijom ne treba žuriti i da ne treba olako posezati za gašenjem
fabrika, jer to stvara i socijalne probleme, a uz to se nove fabrike teško otvaraju.
"HIP Azotara je važna za srpsku poljoprivredu jer je proizvodila mineralno đubrivo i ne treba je se odreći ni
sada kada je u stečaju, već pokušati da se tehnološke celine konzerviraju i sačekaju bolje vreme", rekao je
Savić.
Petrohemija, o njegovim rečima, sada pozitivno posluje zahvaljujući niskoj ceni nafte, ali ona poskupljuje,
što će opet stvoriti probleme u poslovanju.
"Proizvodi Petrohemije se izvoze u Evropu koja nije zainteresovana da kupi fabriku prljave tehnologije,
posebno ne i jer je zastarela, a nema mogućnosti da se zameni novijom", rekao je Savić.
Dodao je da je MSK u boljoj situaciji od ostale dve fabrike petrohemijskog kompleksa jer ima "mlađu"
tehnologiju.
"Ako se olako posegne za zatvaranjem fabrika, to će proizvesti socijalne probleme jer gde zaposliti ljude
koji nisu obučeni za visoke tehnologije", rekao je Savić.
Ocenio je da Srbiju ne treba pretvoriti ni u samo poljoprivrednu zemlju i proizvođača sirovina, jer sve
zemlje koje imaju takvu politiku, spadaju u red najsiromašnijih.
Konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević rekao je da odluku o domaćem petrohemijskom kompleksu
treba doneti tek posle temeljne analize stanja u njima i na svetskom tržištu.
"Te fabrike koriste kao sirovine gas i naftu čije cene fluktuiraju na svetskom tržištu i zato male kompanije
teško opstaju u tom sektoru, ali to ipak ne znači da ih treba zatvoriti pre no što se uradi studija", rekao je
Kovačević.
Dodao je da je problem domaće vlasti što sve rešava političkim odlukama i netransparentno.
Fabrike petrohemijskog kompleksa su nekoliko puta nuđene na prodaju, ali se niko nije javio, a HIP Azotara
je od 10. septembra ove godine u stečaju.
Šabić ponovo pozvao BIA, DRI i budžetsku inspekciju da provere
optužbe na njegov račun
Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić pozvao je danas budžetsku inspekciju, Državnu revizorsku
instituciju (DRI), tužilaštvo i Bezbednosno-informativnu agenciju (BIA) da provere optužbe poslanika vladajuće
koalicije Aleksandra Martinovića i Marjana Rističevića da su on i bivši zaštitinik građana Saša Janković "dobili 80.000
funti" i da je Šabić na službena putovanja potrošio 1,35 miliona dinara.
Kako se navodi u saopštenju, Šabić je u pisanoj izjavi dostavio svoj odgovor na poslaničko pitanje koje je
Martinović postavio povereniku na sednici Skupštine Srbije 2. oktobra.
Martinović je na sednici Skupštine upitao kada će Šabić prestati da
"otvoreno radi protiv svoje države, protiv njenih interesa", protiv
interesa srpskih obaveštajnih službi, jer kako je naveo, (Rodoljub)
Šabić ne prima platu od tih stranih službi, nego iz budžeta Srbije.
On je dodao da ga je Šabić optužio da su on i njegovi poslanici
"potrošili 150 miliona dinara i da su oni iz Srpske napredne
stranke botovi".
U odgovoru na te optužbe, Šabić je rekao da su Martinovićevi
navodi "niz proizvoljnih, ničim argumentovanih konstatacija" i da su namerno iznete neistine.
"Radi se o nečemu što Martinović radi već duže vreme u kontinuitetu", naveo je Šabić i dodao da je
Martinović tokom postavljanja pitanja na sednici 2. oktobra ponovo uputio pitanje Državnoj revizorskoj
instituciji (DRI) o službenim putovanjima poverenika, te da je Martinović "stvarni iznos od 507.000 dinara
naduvao na čak 1,35 miliona dinara".
Šabić je rekao da su neistinite Martinovićeve optužbe da je on optužio "bilo koje" poslanike da su potrošili
150 miliona dinara.
Prema Šabićevim rečima, u odgovoru na Martinovićeve optužbe o navodnim troškovima njegovih službenih
putovanja, naveo je "tačan iznos sredstava koji je namenjen za službena putovanja poslanika u toku godine."
Kako je Šabić rekao, nikada nije odredio ljude koji su mu upućivali pretnje fizičkom likvidacijom prema
stranačkoj ili drugoj pripadnosti.
"Rekao sam da je reč o botovima, ali ne i da su botovi Martinović ili neki drugi konkretni ljudi iz SNS",
rekao je Šabić.
Kako je potvrdio, poslanika Marjana Rističevića jeste nazvao "lažljivim lupežom", ali zbog toga što je, kako
navodi, više puta zloupotrebio govornicu Skupštine i insuinuirao da je Šabić zajedno sa bivšim zaštitnikom
građana Sašom Jankovićem "prisvojio, to jest podelio nekakav novac".
Šabić je rekao da se ta "insinuacija" odnosila na projekat koji je poverenik uz donacije holandske i britanske
ambasade realizovao pre šest godina, a koji se ticao zaštite uzbunjivača u Srbiji.
On je dodao da je izveštaj o utrošenim finansijskim sredstvima na tom projektu dostupan na veb sajtu
poverenika, te da je javno pozvao budžetsku inspekciju, DRI ili bilo kog novinara ili građanina da zatraži
bilo koju informaciju u vezi sa istim.
"Poziv se posebno odnosio, to sam naglasio, na Rističevića i otvoren je i danas", kazao je Šabić.
Šabić je dodao da je pozvao i tužilaštvo, Bezbednosno-informativnu agenciju (BIA) i sve nadležne organe
da, "ako imaju, bilo čime potkrepe" Martinovićeve optužbe.
Istraživanje: Polovina učenika u Srbiji nervozna, četvrtina ima
glavobolju
Svaki drugi učenik u Srbiji navodi da oseća nervozu skoro svake nedelje ili češće, dok četvrtina njih oseća glavobolju i
ima problema sa uspavljivanjem skoro svake nedelje, ukazuju rezultati nacionalnog pilot istraživanja o ponašanju
školske dece u vezi sa zdravljem.
Istraživanje je realizovao Institut za javno zdravlje Srbije u 2017. godini, a u njemu se navodi da je petina
prijavila da oseća bol u stomaku, leđima ili potištenost skoro svake nedelje i češće, dok sa istom učestalošću
svaki deseti učenik ima vrtoglavicu.
Podaci su objavljeni povodom Svetskog dana mentalnog zdravlja, koji je ove godine posvećen mladima i
mentalnom zdravlju adolescenata.
Četvrtina učenika u Srbiji je barem jednom u životu popilo toliku količinu alkohola da su bili zaista pijani, a
12 odsto njih je kazalo da su se opili barem jednom u proteklih mesec dana.
Najveći broj učenika, oko tri četvrtine, opaža sopstvenu telesnu težinu kao sasvim adekvatnu, svaki deseti
učenik doživljava sebe kao premršavog, dok 15 odsto smatra sebe debelim.
Više od četiri petine učenika pozitivno ocenjuje različite aspekte
komunikacije u porodici, tako da 86 odsto smatra da u porodici
razgovaraju o bitnim stvarima, 83 odsto navodi da ih slušaju kada
govore, a skoro isti procenat navodi da nesporazume u porodici
razrešavaju razgovorom.
Podrška prijatelja, iako velika, opažena je kao manja nego što je to
u slučaju podrške od strane članova porodice tako da 77 odsto
smatra da njihovi prijatelji pokušavaju da im pomognu, a isto
toliko veruje da može da računa na prijatelje kada imaju problem.
U Evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije (SZO) se beleži visoka učestalost zdravstvenih
problema u vezi sa mentalnim zdravljem u adolescenciji, a ova stopa iz godine u godinu raste, navodi se u
saopštenju.
U Evropi je samoubistvo vodeći uzrok smrti kod adolescenata u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, a
drugi vodeći uzrok u zemljama sa visokim dohotkom.
U evropskom regionu SZO bilo je više od 4.000 samoubistava u dobi 10-19 godina, uglavnom među
dečacima.
"RADNIKA PLATIM 3.000, A KILO JABUKE PRODAM ZA TRI
DINARA" Zbog vrtoglavog pada cene voća proizvođači NA
GUBITKU
Godina koja je drastično oborila cenu maline, kupine i jagode ništa bolje neće doneti ni proizvođačima
jabuke iz jugozapadne Srbije.
Ogromne količine industrijskih sorti, zbog nemanja računice će propasti, dok će prvoklasna jabuka, čija cena
je u magli i čiji otkup kasni, doneti tek sitan ćar u poređenju sa uloženim.
Kao razlozi svemu navode se obiman rod, koji je doneo veću
ponudu, ali manji kvalitet, grad koji je vrste koje se koriste u
ishrani preselio u nižu klasu, ali i nedavna afera koja je za
epilog imala hapšenje zbog izvoza u Rusiju voća uvezenog iz
EU. Za tradicionalno voćarski ariljski i požeški kraj i dodatni
problem - od kako je “Budimka” prestala sa radom u ovom
regionu nema iole većeg otkupljivača.
Početkom berbe kilogram “padalica” - industrijske jabuke, u
Arilju i okolini se plaćao 11 dinara. Cena je naglo spala na
osam, pa na pet, pa na četiri, pa na tri i po dinara.
- Sada je plaćaju po tri dinara. I to samo na nekoliko mesta, mnogi su i prestali sa otkupom. Puno je vlasnika
plantaža koji po ovoj ceni ne žele da je prodaju, ali i to košta rada, jer se opala jabuka, koja stvara kiselost
zemiljišta lošu po stablo i pogoduje glodarima, mora pokupiti - priča za “Blic” Desimir Stojković,
proizvođač iz Bogojevića kod Arilja.
On za “Blic” izvlači računicu kojom objašnjava koliko će proizvođači jabuke ove godine ostati u minusu.
- Sa hranom i prevozom jedan radnik me košta minimum 3.000 dinara. Ako je cena tri dinara, znači da jedan
radnik, da bi otplatio sebe, mora da ubere jednu tonu dnevno, što je nemoguće. A da bih pokrio troškove
jednog litra nafte, treba mi 58 kilograma jabuke. Da bi jabuka bila kvalitetna mora se prskati 15-20 puta. A
samo jedno prskanje me košta 10.000 dinara. To znači da moram da prodam više od tri tone jabuke samo da
bih pokrio troškove jednog prskanja. Jedna gajbica, u koju može da stane 12-14 kilograma, košta 67 dinara
ili vredi kao 22 kilograma voća - priča Bogojević.
Jabuka je, priznaju poljoprivrednici, ove godine izuzetno dobro rodila. Ionako veliku konkurenciju na tržištu
industrijskih voćki zaoštrile su finije sorte koje je oštetio grad i koje će, umesto u rafove, morati u preradu.
- Do sada je 60-70 odsto jabuke koja se proizvodi da bi se
sveža prodavala išlo u prvu klasu, a ove godine će u
markete jedva 10-15 odsto roda. Od industrijske jabuke
najbolje profitiraju nakupci koji dolaze sa strane. Kako
nema velikog otkupljivača, kao što je nekada bila
“Budimka”, mi smo im pogodan kraj za zaradu. Ovde
kupuju za tri, a u Šapcu preprodaju za osam dinara - priča
za “Blic” Milan Šelović iz okoline Požege.
U Stupčevićima iz Arilja, kaže Branko Borisavljević koji
ima plantažu od 4,5 hektara, nedavno se pojavio
predstavnik jedne firme koji je nezvanično spomenuo cenu od 20 do 25 dinara za kilogram prvoklasnih sorti.
- A onda sam čuo da je taj čovek, navodno zbog malverzacija oko uvoza voća iz EU i preprodaje u Rusiju,
uhapšen. Niko drugi za sada ne nudi otkup, niti je otkup počeo, a ranijih godina u ovo vreme je uveliko
trajao. Tek ubranu jabuku smo tovarili kupcima na kamione, a sada smo primorani da je skladištimo - kaže
Borisavljević.
Prethodnih godina, dodaje, kilogram je prodavao i za 40 dinara. Ove jeseni, pod uslovom da proda rod po
onih 20-25, ostaće mu oko 300.000 dinara zarade. Premalo, kaže, s obzriom na to da njegova plantaža od
februara do sredine oktobra zahteva svakodnevan rad.
Ispeći rakiju ili napraviti sok
Andrija Radulović, inženjer voćarstva iz Poljoprivredne stručne i savetodavne službe Užice kaže da
uzgajivači jabuke iz ovog područja trpe nedostatak velike prerđivačke industrije.
- Svaka hiperprodukcija loše utiče na kvalitet. Pritom, na kvalitet se odrazilo puno vlage koja je uslovila
napredovanje plodova, ali sa manjom koncentracijom šećera, a to uslovljava brzo truljenje. Moja preporuka
proizvođačima koji ne znaju šta će sa jabukom je da je ne bacaju, već da ispeku rakiju ili naprave sok -
poručuje Radulović.
BIZLife/TV N1/eKapija
Državna uprava raspisala tender za nabavku kačkavalja,
bademovog mleka, fete…
Dimljeni kačkavalj, feta, gorgonzola, bademovo mleko – samo su neki proizvodi sa liste za javnu nabavku
Uprave za zajedničke poslove republičkih organa, piše eKapija, a prenosi N1.
Naime, Uprava je raspisala tender za nabavku mleka i mlečnih proizvoda, koju čine čak 64 vrste namirnica.
Među traženim namirnicama su najrazličitije vrste finih sireva, mleka od orašastih plodova, običnih i kiselih
mleka, kajmaka, i ostalih mlečnih proizvoda.
Osim kratkotrajnog i sterilizovanog mleka, nabavlja se i
čokoladno mleko, kiselo mleko od onog sa najmanje do onog sa
najviše mlečne masti, zatim 149.000 čaša običnog jogurta, kao i
voćnog jogurta “Jogood”.
Planirano je da se nabavi 360 kilograma dimljenog kačkavalja,
230 kilograma pekorina, 350 kilograma maskarponea, 800
kilograma iriškog sira… Takođe, nabavlja se i 120 kilograma
kozjeg sira “Caprella”, kao i 260 kilograma biljnog kačkavalja.
Na menijima zaposlenih u državnij upravi biće i 1.050 kilograma kajmaka, 50 litara surutke. Nabavka se vrši
za potrebe Narodne skupštine i drugih državnih organa u narednih godinu dana.
Rok za podnošenje ponuda je 2. novembar.
Spustiti starosnu granicu za profesionalne vozače na 18 godina
Srbiji nedostaju profesionalni vozači, a da bi se taj problem rešio potrebno je da se pomeri starosna granica
za obavljanje tog posla i da se potreba za vozačima usklade sa obrazovnim sistemom, izjavio je predsednik
Poslovnog udruženja "Međunarodni transport" Neđo Mandić.
On je agenciji Beta rekao da Srbiji nedostaje najmanje
5.000 vozača i ocenio da je ta profesija postala manje
atraktivna. Kako je istakao, problem je što kada mladi
završe srednju školu za vozače, sa 18 godina, oni dok ne
napune 21 ne mogu da budu profesionalni vozači.
"Oni u međuvremenu počnu da se bave nekim drugim
poslom i kasnije se teško vraćaju toj profesiji", rekao je
Mandić.
Smatra da bi izmenama Zakona o bezbednosti saobraćaja
starosna granica za vozača šlepera trebalo da se spusti sa 21
na 18 godina.
Udruženje poslodavaca u drumskom saobraćaju, takođe, je zatražilo zakonske izmene kako bi se pomerila
starosna granica za profesionalne vozače. Ukazano je da vozači u drumskom saobraćaju u proseku imaju 55
godina, često se angažuju i penzioneri, što ugrožava bezbednost saobraćaja.
Gransko udruženje poslodavaca drumskog saobraćaja zatražilo je hitne izmene Zakona o bezbednosti
saobraćaja na putevima, kojom bi se pomerila starosna granica za profesionalne vozače na 18 godina za C i
CE kategorije, odnosno 20 godina za D i DE kategoriju vozila.
To bi podrazumevalo da se uvede Probna dozvola C, CE, D i DE, ili dozvola za unutrašnji saobraćaj C,CE,D
i DE, a koja bi važila samo unutar Srbije.
Sadašnja rešenja u Zakonu o bezbednosti saobraćaja su, kako navode, preuzeta na osnovu EU direktiva, ali
je u EU već snižena starosna granica za profosionalne vozače.