Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Branka Rušec-Sobota - Kvalitetno upravljanje bran-dovima je ključno strateško opred-jeljenje Podravke
4 i 5 9 12 22Podravkina kokošja juha je najbolja i najprodavanija juha u Rusiji
Podravkinom zboru županijska nagrada
I Podravka tradicionalno s ribolovcima
Broj 1961GODINA L
Petak 29. travnja 2011.
List dioničkog društva
“PODRAVKA” KOPRIVNICA
U prvom kvartalu neto dobit Grupe Podravka iznosi 25,8 milijuna kuna
CJENIK OGLASNOG PROSTORA
U LISTU PODRAVKA
1/1
oglasni prostor stranice
210x300 mm
4.000 kn
1/2
oglasni prostor stranice
210x150 mm
2.000 kn
1/4
oglasni prostor stranice
105x150 mm
1.000 kn
1/8
oglasni prostor stranice
105x75 mm500 kn
Piše: Boris Fabijanec, glavni urednik
Uvodnik
Impressum
Poštovani čitatelji,
ova naša Podravka je neuništiva.
U prva tri mjeseca ove godine
ostvarili smo neto dobit od 25,8 mili-
juna kuna, što je porast od 239 posto u
odnosu na lani. Koji je pak ovo alban-
ski indeks, a on ima i dodatnu težinu
jer prošle godine u kvartalni rezultat
je ušla i prodaja od Uskrsa, a ove će ta
prodaja ući u drugi kvartal. Ima još. Uz
ove odlične poslovne rezultate smi-
ješi nam se i veliki posao s Kinezima,
jedinstven, ne samo u hrvatskim, već i
europskim okvirima. Poslovodstvo ne
krije zadovoljstvo ostvarenim rezulta-
tima i naznakama širenja posla, no kao
što to već biva u našoj tvrtki, opet se
pojavljuju „dušebrižnici“ koji iz ropo-
tarnice povijesti vade navodne ano-
malije u poslovanju. Pa zar nas bliska
povijest već jednom nije naučila koliko
štete je učinjeno tvrtki kroz razne afere
i aferice, medijski brutalno prezentira-
ne i kako je bilo teško i naporno raditi
u takvom negativno nabijenom okru-
ženju. Prema svemu sudeći nije, jer
gotovo je uzalud se truditi, objašnjava-
ti pa čak i apelirati da se isprave „krive
Drine“ ako pojedinci i dalje svojataju i
uzimaju si za pravo voditi neke svoje
bitke protiv svih i svakoga, a samo zato
što su se u određenom trenutku našli
zbunjeni i uvrijeđeni. Ma, nema smisla
trošiti riječi na pojedince koji u ko-
načnici ne vide da pile granu na kojoj
sjede. U svakom slučaju, kako Prljavci
pjevaju - uzalud vam trud svirači.
Idemo mi na ljepše teme. Jedna od
njih, meni omiljena, su naši Internaci-
onal Podravkaši. Kao što ste mogli pri-
mijetiti, već duže vremena nema broja
NOVINE DIONIČKOG
DRUŠTVA PODRAVKA
Podravka, prehrambena
industrija, d.d. Koprivnica
Za izdavača: Korporativne komunikacije
Urednik: Boris Fabijanec
Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris
Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav
Indir, Dijana Jendrašinkin, Mladen
Pavković
Lektura: Ivana Korošec Vujica
Grafi čka priprema i dizajn:
Studio za dizajn, Podravka
Naklada: 8.000 primjeraka
Adresa: Ante Starčevića 32,
48000 Koprivnica
Telefoni: 048/651-505
e-mail: [email protected]
List “Podravka“ čitajte i na
www.podravka.com
Tisak: Koprivnička tiskarnica
novina, a da iz naši Internacionala ne
stižu odlične vijesti. Uz već poma-
lo klasičnu činjenicu kako se na svim
inozemnim tržištima ostvaruje porast
prodaje, a time raste i udio u ukupnoj
prodaji Podravke (sada je 56,8 posto),
za dobru vijest ovoga puta su se po-
brinuli Podravkaši iz Rusije. Naime,
Podravkina kokošja juha je najbolja i
najprodavanija juha u Rusiji prema ne-
zavisnom istraživanju najgledanije ru-
ske televizije. U toj vijesti posebice me
razveselilo što se ta juha prodaje u još
prvobitnoj ambalaži, osmišljenoj prije
četrdesetak godina. Iz ove činjenice
naši marketingaši bi mogli puno toga
naučiti te malo studioznije istražiti rad
i djelovanje Podravkinog marketinga
kroz povijest koji je, inače svojevreme-
no, bio među najjačim na području
bivše Jugoslavije. Naime, topla voda je
odavno izmišljena, samo je treba znati
racionalno trošiti.
Samozatajan, kvalitetan i uporan tri-
desetogodišnji rad Mješovitog pje-
vačkog zbora Podravke nagrađen je
županijskom nagradom pa i ta činje-
nica dokazuje da Podravka nije samo
dobra u gospodarstvu, već i u kultu-
ri, i u sportu, ma u svim segmentima
društvenog djelovanja čega se primi.
Zapravo, o svim ovim nagradama i pri-
znanjima pišem uvjeren kako je došlo
krajnje vrijeme da počnemo pozitivno
i učinkovito razmišljati i djelovati. Zna-
mo, možemo i hoćemo pa je vrijeme
da se pokrenemo jer – samo je nebo
granica.
Na kraju, svim Podravkašicama i Po-
dravkašima čestitam 1. svibanj, Među-
narodni praznik rada.
4 RAZGOVOR
Direktorica Sektora proizvodnja Branka
Rušec-Sobota od 1989. godine radi u
Podravki. Radila je u različitim poslovnim
područjima, počevši od pripravništva
u Institutu u Razvoju proizvoda na bazi
voća te centralnom kemijskom i mikro-
biološkom laboratoriju. Poslije završenog
pripravničkog staža odlazi u Tvornicu
Voće. Tamo prolazi put od tehnologa,
glavnog tehnologa, voditelja kontrolnog
laboratorija do direktora Razvoja proi-
zvoda, gdje je zadužena za razvoj novih
proizvoda na bazi voća, povrća, čajeva i
kondimenata. Na tom vrlo opsežno pro-
gramu koji pokriva čak tri Podravkine
tvornice ostaje sve do 2002. godine.
- Taj vrlo velik i raznolik program razvoja
novih proizvoda bio mi je od velike ko-
risti i tu sam stekla neposredna iskustva
u rukovođenju i upravljanju poslovnim
procesima, ali i u tehnologijama, što će
mi dalje značajno pomoći u obavljanju
novih i zahtjevnijih poslova u kompaniji.
Paralelno s razvojem proizvoda kompa-
nija pokreće projekt informatizacije i im-
plementacije SAP sustava 1998. godine
gdje preuzimam vođenje timova koji su
bili zaduženi za bazni unos podataka. S
novom zadacima i poslovima susrećem
Branka Rušec-Sobota, direktorica Sektora proizvodnja
Kvalitetno upravljanje brandovima je ključno strateško opredjeljenje PodravkeRazgovarao: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek
se 2002. godine kada se unutar Strateških
projekata formira tim koji je zadužen za
nove tehnologije, odnosno zamrznutu
hranu. Zatim 2006. godine prelazim na
poslove direktora Tvornice Voća. Poslije
toga, 2010. godine preuzimam sektor
Proizvodnje koji obuhvaća većinu naših
proizvodnih tvornica osim Danice, Pića i
Belupa.
Svi poslovni segmenti su važniVaš sektor proizvodnje je najveći, ali i najvažniji sektor u Podravki, skromno postižete zapažene rezultate, u čemu
je tajna?
- Skromnost, naravno, nije mana, ali u
ovom ubrzanom načinu življenja, kada
su, pored ostaloga, potrebne i snažne
poruke o vašem radu, skromnost često
puta nije niti vrlina. Da, mi smo, gledano
samo „geometrijski“, zaista najveći sektor,
prema broju organizacijskih cjelina, pre-
ma broju radnika pa ako hoćete i vrijed-
nosno, kao najveće mjesto troška i s naj-
većim vrijednostima osnovnih sredstava
za rad. No, s druge strane, veoma je teško
tvrditi da je ovaj ili onaj poslovni segment
ujedno i najvažniji u Podravki te bi najtoč-
nije bilo reći: svi su važni. Ovdje je možda
potrebno još jedanput napomenuti da
se poslovni procesi u svakom od proi-
zvodnih poduzeća pa tako i u Podravki, u
svom proizvodnom lancu sastoje od više
povezanih poslovnih funkcija koje su sve
ključne karike te da proizvodnja proizvo-
da vrhunske kvalitete kao što su naši ovisi
o optimalnoj usklađenosti svih karika tog
lanca. Međutim, treba reći da istovreme-
no i kompanija i sve njene funkcije treba-
ju izvrsno vodstvo i iskusan menadžment
koji će upravljati procesima i, uz optimal-
ne troškove, stvarati nove vrijednosti.
U čemu je tajna? U timskom radu svih
zaposlenika, a posebno onih najodgo-
vornijih menadžera proizvodnje. Na ra-
zini sektora imamo tim sastavljen od di-
rektora pojedinih organizacijskih cjelina.
U fazi traženja rješenja, svi smo pozvani
da predlažemo i uključimo se svojim pri-
jedlozima i idejama, svi smo ravnopravni
i svi doprinosimo pronalasku optimalnih
rješenja. No, u fazi realizacije defi niranih
zadataka, vraćamo se na klasičnu organi-
zacijsku strukturu prema odgovornosti-
ma, gdje svatko preuzima svoje konkret-
ne zadatke i konkretnu odgovornost za
kvalitetnu realizaciju tih zadataka.
Maksimalno se trudimo kako bi se prilagodili novim uvjetima poslovanja
Sektor proizvodnje objedinjava nekoliko različitih proizvodnji naših brandova (Vegeta, Lino, povrće, voće).
U kakvim uvjetima oni danas nastaju?
- Kvalitetno upravljanje brandovima je
ključno strateško opredjeljenje Podravke
i glavna prednost koju pružamo našim
kupcima. Svaki od naših brandova pred-
stavljen je s cijelom skupinom gotovih
proizvoda pri čemu se te „familije“ pro-
izvoda stalno dopunjavaju s novim i još
kvalitetnijim proizvodima. No, da bi se
razvio neki novi proizvod, neophodno je
prethodno uložiti mnogo rada i sredsta-
va na njegovom razvoju, ali i na razvoju
tehnologije tvornica i ostalih kapaciteta
gdje će se ti proizvodi izrađivati, skladi-
štiti, distribuirati, itd. Današnja recesijska
vremena u mnogome određuju karakter
i obim rada na razvoju naših brandova i
tu se, na žalost, susrećemo s dva osnovna
problema: nedostatak sredstava za veće
investicijske projekte i slabljenje kupovne
moći nekih naših do sada tradicionalnih
5RAZGOVOR
tržišta. Posljedice toga su realno male
serije proizvodnje naših novih proizvoda,
no mi se i dalje maksimalno trudimo kako
bi se prilagodili novim uvjetima poslova-
nja, a da pri tom razvoj naših brandova
nastavlja u pozitivnom smjeru još lakše i
bliže našim kupcima i potrošačima.
Upravljanje ljudskim resursima je najsloženije i najvažnijeNeke od proizvodnja su sezonskog karaktera pa kako rješavate problem
radne snage?
- Značajan dio troškova svakog proi-
zvodnog poduzeća se odnosi upravo na
izdvajanja za ljudski rad. Ovo je toliko važ-
no pitanje, da bilo kakva veća odstupanja
od optimalnih vrijednosti, mogu cijelo
poduzeće dovesti u područje krajnje ri-
zičnog poslovanja. Slična situacija je i u
našem Sektoru proizvodnje kao i u cije-
loj našoj kompaniji. Postupak defi niranja
optimalnog broja zaposlenika u Sektoru
proizvodnja je prilično složen i ne baš
uvijek jednoznačno određen. Ako se pro-
matra samo jedna tvornica, i to samo sa
fi nancijskog stanovišta, tada bi optimalni
broj zaposlenika bio onaj koji zadovo-
ljava minimalnu proizvodnju, a svako
sezonsko povećanje proizvodnje bi se
pokrivalo izvanrednim zapošljavanjima
s burze rada. Međutim, kako Sektor pro-
izvodnje sačinjava sedam naših tvornica
koje imaju različite sezonske periode,
prvi korak u osiguranju optimalnog broja
zaposlenika se rješava međusobnom ras-
podjelom i razmjenom radnika između
tvornica. Ukoliko se na ovaj način ipak ne
udovolji zahtjevima
potrebne razine
zaposlenosti,
tek tada se
pristupa po-
stupku za-
poslenja rad-
nika s burze
rada (sezon-
ci). Kada go-
vorimo o se-
zoncima, naše
iskustvo govori,
da nije do-
voljan samo određen broj radnika, nego
je veoma važna i razina njihovih znanja
i obučenosti. Kako su sezonci mahom
novi, mladi radnici bez ili s vrlo malo isku-
stva, broj sezonaca mora biti limitiran u
odnosu na ukupan broj zaposlenih kako
bi se osigurala tražena razina i kvaliteta
proizvodnje. Upravo na ovom primjeru
određivanja optimalnog broja radnika
za izvršenje nekog plana proizvodnje se
vidi i koliko je veliki značaj funkcije kva-
litetnog planiranja proizvodnje. Kvalitet-
nim i pravodobnim planiranjem može
se uspješno i veoma dobro upravljati
ljudskim radom. I još samo napomena da
je, od svih vrsta upravljanja, upravljanje
ljudskim resursima ipak najsloženije, ali i
najvažnije jer upravo o ljudima ovise kraj-
nji rezultati svih naših aktivnosti.
I ove godine određeni investicijski projekti koji će donijeti i bolje uvjete radaSvim postojećim tehnološkim novinama u našim pogonima da li je postignuto da rad Podravkaša bude lakši i sigurniji?
- Da, svakako. Uvijek kada se planiraju i re-
aliziraju konkretne razvojne i investicijske
aktivnosti, uz brigu o zahtjevima naših
kupaca, zadovoljavanju regulative, po-
stizanju ekoloških standarda i stvaranja
vrijednosti za vlasnike, kontinuiranu vodi-
mo posebnu brigu o poboljšanju uvjeta
na radu, humanizaciji radnih mjesta, sma-
njenju količine fi zičkog rada i kroz sve to
nastojimo pridonijeti zadovoljstvu naših
radnika. To prvenstveno provodimo kroz
unapređenja u proizvodnim procesima
i investicijama u one dijelove procesa
gdje ćemo najviše smanjiti potrebe za
fi zičkim radom radnika, ali i otvorenom
komunikacijom prema radnicima te stu-
dioznim pristupom pripremi i planiranju
proizvodnje i investicija.
Za dalji razvoj proizvodnje bitno je stalno unapređenje i razvoj proizvodnih procesa i proizvoda, što se
u tom smislu danas radi ili priprema?
- Već spomenuta recesijska vremena
ostavljaju velikog traga i u ovom područ-
ju. U prošlom je razdoblju u Podravki bila
izrazito niska razina investicija i velikih
projekata u proizvodnji. U ovom trenutku
ne bih govorila o velikim projektima i in-
vesticijama, jer je to u domeni naše Upra-
ve, ali želim reći da u Sektoru proizvodnja
s velikim trudom i sustavno radimo na
planiranju, pripremi i provođenju investi-
cija. Pokrenut je snažni investicijski ciklus,
investicija i investicijskog održavanja, a
sva planirana ulaganja imaju za cilj po-
većati efi kasnost proizvodnje, omogućiti
proizvodnju novih proizvoda i osigurati
njihovu konkurentnost na tržištu. Svaka
od naših tvornica će i u ovoj godini rea-
lizirati određene investicijske projekte koji
će također donijeti i bolje uvijete rada na-
šim zaposlenicima. Važno je naglasiti da
se sve te aktivnosti uklapaju u opće stra-
teške planove razvoja svake od tvornica,
odnosno Sektora proizvodnje kao cjeline.
Suradnja s ostalim poslovnim funkcijama unutar Podravke je dobra i efi kasnaKakva je suradnja s drugim sektorima
od nabave, plasmana do razvoja?
- Kvalitetna priprema proizvodnje je go-
tovo polovica odrađenog posla. U tom
smislu naša suradnja s ostalim poslovnim
funkcijama unutar Podravke je dobra i efi -
kasna, iako treba reći da se suradnja i svi
procesi pripreme proizvodnje još uvijek
mogu i moraju podići na znatno višu kva-
litativnu razinu. U tom smislu su upravo
u tijeku aktivnosti i projekti u suradnji s
Informatikom kojima ćemo automatizi-
rati pojedine dijelove poslovnih procesa
čime ćemo dobiti kvalitetnije informacije
od Sektora Nabave, Logistike i Prodaje
kako bi naš lanac proizvodnje, odnosno
stvaranja vrijednosti bio što kraći i preci-
zniji te da možemo uz kraće vrijeme i uz
manje troškove optimalizirati proizvodnju
prema zahtjevima naših tržišta.
Vrlo često se vode rasprave da je danas najlakše proizvesti proizvod, a da ga je puno teže prodati. Dijelite li i vi to
mišljenje?
- Brzi razvoj tehnologije na svjetskoj razi-
ni rezultirao je i velikim razvojem tehno-
logija i rastom proizvodnih kapaciteta.
Općenito gledano, proizvođačke moguć-
nosti već sada daleko nadmašuju tržišnu
potražnju u svim industrijama, a posebno
je dramatična situacija u području pre-
hrambene industrije. Imajući to na umu,
trudimo se pokazati maksimalno razumi-
jevanje za složenost procesa koji se odvi-
jaju u našoj Prodaji i njihovim odnosima s
kupcima. Ulaganjem u nove tehnologije,
poboljšanjem svih poslovnih procesa, efi -
kasnijom i racionalnijom proizvodnjom
radimo na stvaranju kvalitetnih proizvoda
uz konkurentne cijene čime želimo po-
moći Prodaji da bude bliže uspjehu na
sve zahtjevnijim tržištima prehrambenih
proizvoda i dati im argumente i alate za
„borbu“ s konkurencijom.
tvornica. Ukoliko se na ovaj način ipak ne
udovolji zahtjevima
potrebne razine
zaposlenosti ,
tek tada se
pristupa po-
stupku za-
poslenja rad-
nika s burze
rada (sezon-
ci). Kada go-
vorimo o se-
zoncima, naše
iskustvo govori,
da nije do-
r
u
i
g
fi
k
d
p
Zjp
u
-
o
j
iz
p
n
v
v
s
p
c
6 NOVOSTI
Oko 400 izlagača okupilo se od 15.
do 17. travnja kraj zagrebačkog
jezera Bundek na 10. sajamskoj
priredbi Proizvodi hrvatskog sela. Prema
broju izlagača i prema ostvarenim rezul-
tatima Proizvodi hrvatskog sela su naj-
značajniji seljački sajam u Hrvatskoj. Na
sajmu je u proteklih devet godina izlagalo
oko dvije tisuće proizvođača, a posjetilo
ga je više od 70 tisuća posjetitelja, a i ovaj
jubilarni deseti tijekom tri dana razgleda-
lo je oko 30 tisuća posjetitelja. Proizvodi
hrvatskog sela su povećali zanimanja tr-
žišta za seljačke proizvode, a proizvođače,
posebice tradicijskih prerađevina, ohra-
brili i potaknuli da povećaju proizvodnju
i legaliziraju ponudu. Danas su većina od
njih uspješni tržni proizvođači.
Tradicionalno, i na ovoj specijaliziranoj sa-
jamskoj priredbi dio bogate palete svojih
proizvoda predstavila je i Podravka pa su
tako brojni posjetitelji sajma imali prigode
degustirati Evu tunu namaz te asortiman
Mesne industrije Danica – čvarke, doma-
ću ljutu kobasicu, jeger, rolanu lopaticu,
lopaticu s kostima i podravski špek. Osim
Neto dobit Grupe Podravka za
prvi kvartal iznosi 25,8 milijuna
kuna uz rast prodaje od 2 posto
u odnosu na lani. Ostvarena neto do-
bit Grupe Podravka iznosi 25,8 milijuna
HRK što je porast od 239 posto u odno-
su na lani.
Prihodi od prodaje Grupe Podravka
iznosili su 797,1 milijuna HRK i veći su
za 2 posto u odnosu na isto razdoblje
prošle godine. Rast prodaje zabilježila
su oba Podravkina poslovna područja,
Prehrana i pića te Farmaceutika.
Prodaja SPP Prehrana i pića iznosila je
636,2 milijuna HRK što predstavlja po-
rast prodaje od 2 posto u usporedbi s
istim razdobljem 2010. godine.Valja
napomenuti kako će već uobičajeno
visoka prodaja tijekom Uskrsa u ovoj
Podravka na 10. sajmu Proizvodi hrvatskog sela
U prvom kvartalu neto dobit Grupe Podravka iznosi 25,8 milijuna kuna
Piše: Boris FabijanecSnimio: Damir Katinčić
toga, na izložbenom prostoru Podravke
bili su prepoznatljivi hrvatski tradicijski
proizvodi – Podravka med, marmelade
i džemovi, ukiseljeno povrće i Podravka
SMS masline. Svakodnevne gužve oko
Podravkinog štanda značile su pun pogo-
dak u prezentaciji Podravkinih proizvoda.
Na sajmu, pored tradicionalnih prodajnih
izložbi hrane, pića, rukotvorina i suveni-
ra mogla se vidjeti i posebno atraktivna
V. izložba hrvatskih pasmina domaćih
životinja, III Bambino kup, ocjenjivanje
izloženih proizvoda te pripremanje i kuša-
nje hrvatskih tradicionalnih jela. Tijekom
održavanja proljetnog sajma nastupilo
je više kulturno-umjetničkih društava i
tamburaških sastava. Posebno ohrabruje
da su proizvođači prepoznali važnost ove
priredbe i većina njih vraća se svake godi-
ne na sajam, a svake godine sve više no-
vih proizvođača želi sudjelovati na sajmu.
Ovogodišnji, jubilarni 10. sajam posebice
je bio važan jer u vrijeme gospodarske kri-
ze, pomaže manjim seljačkim gospodar-
stvima i obrtnicima da održe proizvodnju
i sačuvaju posao.
godinu ući u drugi kvartal, a ne u prvi
kvartal kao što je to bilo lani.
Prodaja SPP Farmaceutike, iznosila je
160,9 milijuna HRK i u odnosu na isto
lanjsko razdoblje zabilježila porast pro-
daje od 3 posto.
Sva inozemna tržišta ostvaruju porast
prodaje te je porastao relativni udio
inozemnih tržišta u ukupnoj prodaji na
56,8 posto.
Operativna dobit porasla je za 48 posto
što je rezultiralo značajnim porastom
EBIT marže na razinu od 5,4posto.
Detaljnije informacije o rezultatima po-
slovanja Grupe Podravka za prvi kvartal
2011. možete pronaći na internetskim
stranicama Podravke d.d. pod Investito-
ri / Financijska izvješća / Objave poslovnih
rezultata.
7NOVOSTI
U sklopu studijskog putovanja Po-
dravku su posjetila tridesetak stu-
denata fakulteta Ecole Nationale
Supérieur de Chimie, Mulhouse iz Fran-
cuske. Studenti su to kemijskog inženjer-
stva koji su izrazili želju posjetiti Podrav-
ku kao jednu od najvećih i najpoznatijih
prehrambenih i farmaceutskih kompani-
ja u jugoistočnoj Europi. Prilikom borav-
ka u Koprivnici i Podravki studentima iz
Studenti iz Francuske posjetili Podravku
Piše i snimila: Nada Knežević
Piše: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek
Francuske organizirana je prezentacija o
Podravki i posjet Tvornici juha i Vegete.
Studenti su kroz pregršt pitanja pokaza-
li veliki interes za Podravkine proizvode,
sustav upravljanja kvalitetom, tržišta na
kojima poslujemo, ali i mogućnosti rada
u Podravki. Posebno ih se dojmio posjet
Tvornici juha i Vegete, odnosno visoka
sofi sticiranost u proizvodnji našeg naj-
poznatijeg proizvoda. Studenti su i sami
pripremili prezentaciju o svojem sveučili-
štu i nastavnom programu koji pohađaju.
Posebno interesantna za studente je bila
prezentacija dr. Jasmine Ranilović, direk-
torice službe Kontrola kvalitete o procesi-
ma kontrole kvalitete u Podravki te posjet
centralnim laboratorijima. Na kraju po-
sjeta, u ime svih studenata domaćinima
- predstavnicima sektora Ljudski poten-
cijali i korporativna administracija te sek-
tora Korporativne komunikacije zahvalio
je Florian Crest, predsjednik Studentskog
vijeća, zahvalivši se na izuzetnom doma-
ćinstvu te prilici da nauče nešto novo iz
svoje struke i vide kako stvari izgledaju u
poslovnoj praksi.
U organizaciji Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo i Sekcije za zdrav-
stvenu ekologiju Hrvatskog far-
maceutskog društva te u suradnji s Hrvat-
skim društvom za zdravstvenu ekologiju
Hrvatskog liječničkog zbora, u Zagrebu je
održan 1. Kongres zdravstvenih ekologa i
ujedno 35. stručni skup s međunarodnim
sudjelovanjem.
Skupu je nazočilo preko 200 sudionika,
predstavnika nadležnih tijela, znanstve-
nih ustanova, ispitnih laboratorija, pro-
izvođača i trgovačkih lanaca. Uvodnim
predavanjem “Zdravstvena ekologija u
Hrvatskoj”, mr. sc. Krunoslav Capak iz Hr-
vatskog zavoda za javno zdravstvo dao je
pregled rezultata monitoringa zdravstve-
ne ispravnosti zraka, hrane i vode u RH u
prethodnoj godini. Uslijedila su predava-
nja stručnjaka iz inozemstva (Italija, Ma-
kedonija, Slovenija) koji su prikazali stanje
zdravstvene ekologije u svojim zemljama,
a u nastavku su prezentirane brojne inte-
resantne teme vezane za hranu uključu-
Na 1. Kongresu zdravstvenih ekologa predstavljen znanstveni rad Nade Knežević o nanotehnologiji
jući deklariranje meda, utjecaj metala na
oksidaciju maslinovog ulja, jodiranje soli,
službena kontrola mikotoksina i pesticida
u RH i dr.
Ispred Podravke na skupu je bila i ujed-
no predstavila znanstveni rad u obliku
postera, dr.sc. Nada Knežević, voditeljica
Odjela dokumentacije, registracije i zako-
nodavstva i predsjednica Društva kemi-
čara i tehnologa Koprivnice. Tema rada
je bila „Nanotehnologija u proizvodnji
hrane“. U radu je prikazan pregled najno-
vijih dostignuća u primjeni nanotehnolo-
gije u prehrambenoj industriji, njen utje-
caj i potencijalni rizik za zdravlje ljudi,
pitanje zakonske regulative te mišljenja
potrošača o primjeni nanotehnologije u
prehrambenom sektoru. Zadnje istraži-
vanje Eurobarometra provedeno 2010.,
kako bi se dobio uvid u to što potrošači
misle po pitanju hrane u kojoj je korište-
na nanotehnologija, pokazalo je da veći-
na Europljana (i Hrvata), generalno nije
protiv nanotehnologije, nemaju jasan
uvid u prednosti, ali niti su obaviješteni
o potencijalno negativnim posljedicama.
Za prihvaćanje nanotehnologije u pre-
hrambenom sektoru biti će presudna
pravovremena javna rasprava svih sudio-
nika, uključujući potrošače, proizvođače,
znanstvenike, kao i odgovorna nadležna
tijela, kroz koju će se javnost informirati
o svim aspektima primjene nanotehno-
logije u proizvodnji hrane. Važan korak
je i prilagodba postojećih propisa koji će
jasno defi nirati postupke pri uvođenju
ovakvih proizvoda na tržište te načine nji-
hova označavanja.
8 INTERNACIONALI
Koliko je Podravka internacio-
nalna tvrtka dokazuje i to što
se njezini proizvodi prodaju i u
Kazahstanu, zemlji udaljenoj od Hr-
vatske oko 9.000 kilometara. To je i
deveta zemlja po veličini teritorija u
svijetu, ima 16 milijuna stanovnika,
glavni grad je Astana, a najveći Alma-
ty. Prosječna neto plaća je 500 eura,
stopa nezaposlenosti 5 posto, prošle
godine je bruto društveni proizvod
rastao 7 posto, a ovogodišnje pro-
cjene su daljnji rast od 5 posto. Uz
to, politički je stabilna zemlja, boga-
ta naftom, uranom i ostalim rudama,
vrlo otvorena za investicije, platežno
sposobna te su i sve svjetske tvrtke
prisutne na tom tržištu.
Tržište Kazahstana ima veliki potencijalPotencijal tržišta Kazahstana prepo-
znala je i Podravka koja je jedina kom-
panija iz naše regije tamo prisutna te
radi aktivan posao i ima vodeće pozi-
cije u svojim grupama proizvoda. Na-
ime, Podravkin glavni brand Vegeta
u toj je državi poznat već dvadesetak
godina, još iz vremena Sovjetskog Sa-
veza, a početak ozbiljnijeg i aktivnijeg
Podravka je prva tvrtka na tržištu Kazahstana u dodacima jela i juhamaPiše: Boris FabijanecSnimio: Damir Perlog
rada na razvoju toga tržišta Podravka
počinje u zadnjem kvartalu 2009. go-
dine. Danas tamo prodaje 38 različitih
vrsta proizvoda vezanih uz Vegetu
i juhe. Sa proizvodima prisutna je u
svim modernim kanalima distribucije
kao što su Metro, Ramstor, Magnum
(najveći domaći lanac u Kazahstanu),
Vester, Skif Sauda, Rahmet Green,
Interfood itd. Moderni lanci čine 70
posto prodaje, dok su 30 posto tradi-
cionalni kanali poput otvorenih tržni-
ca. U nepune dvije godine Podravka
je zahvaljujući, prije svega, odličnoj
suradnji sa najvećim kazahstanskim
distributerom Prima Distribution,
koji u toj zemlji ima 48 fi lijala, posta-
la vodeća tvrtka na tržištu u dodaci-
ma jelima i juhama u vrećicama. Taj
podatak ima dodatnu težinu kada se
zna da Podravka u Kazahstanu vodi
tržišnu utakmicu za mjesto na trgo-
vačkim policama sa velikim svjetskim
prehrambenim kompanijama poput
Nestlea (marka Maggi) i Galline Blance.
Sada je velika šansa da Podravka napravi dodatni poslovni iskorak- Koliki je potencijal tržišta Kazahstana
najbolje dokazuje što u našem prodaj-
nom Sektoru istočna Europa interno
targetiramo da to tržište bude drugo
po jačini nakon ruskoga. Naime, veliki
potencijal tržišta je u tome što su tamo
prisutna tek dva velika svjetska igrača
u prehrambenoj branši. Naš distribu-
ter je jako zadovoljan sa suradnjom,
želimo proširiti paletu naših proizvo-
da na tom tržištu, ojačati i povećati
količine sadašnjih proizvoda i prema
sadašnjoj situaciji, svi argumenti su na
našoj strani. Defi nitivno je sada vrije-
me da se još više angažiramo i zauz-
memo još čvršće pozicije na tržištu jer
tko sada to uspije, ubirat će plodove
daljnjih desetak godina. Sada je naša
velika šansa da u Kazahstanu napravi-
mo dodatni iskorak. Želje i volje ima,
znanja i kvalitetnog asortimana ima,
imamo ljude koji nam mogu u tome
9INTERNACIONALI
Podravkina kokošja juha – najbolja i najprodavanija juha u Rusiji
Više o Podravkinim juhama pročitajte na:http://www.podravka.hr/brandovi/
proizvodi/juhe/bistre-juhe
Podravkina Kokošja juha s tjeste-
ninom proglašena je najboljom
juhom na tržištu Rusije i to prema
nezavisnom istraživanju najgledanijeg
televizijskog kanala - Pervog Kanala. Na-
ime, tamo se prikazuje emisija kojoj je
cilj educiranje potrošača o proizvodima
FMCG-a, a koji su dostupni na policama
trgovačkih lana-
ca Rusije. Riječ je
o istraživanju u
segmentu juha u
vrećici provedenom tijekom travnja, a
Podravkina Kokošja juha s tjesteninom
62g proglašena je najboljom juhom na
tržištu Rusije i to u iznimno jakoj doma-
ćoj i međunarodnoj konkurenciji. Time je
opravdala status koji ima u Ruskoj Fede-
raciji, apsolutnog lidera u prodaji (prema
podacima MEMRB-a).
U Rusiji se Podravkine juhe prodaju više
od 40 godina, a svojom kvalitetom, origi-
nalnom recepturom i tradicijom osvojile
su povjerenje brojnih potrošača.
Kontinuiranim naporima u marketingu i
prodaji Podravka je u protekle tri godine
udvostručila svoj tržišni udio u segmentu
juha u vrećicama
na tržištu Rusije.
Na tržištu Rusije
trenutačno pro-
daje 13 različitih vrsta juha od kojih su
mnoge razvijene isključivo za rusko trži-
šte (šči, boršč, harčo, ...), a posebno valja
naglasiti da su Podravkine juhe krajem
prošle godine (prema podacima MEMRB-
a) postale i ukupno tržišni lider u gradu
Moskvi.
pomoći te je sada pravo vrijeme da se
tamo krene i to ćemo zajedno učiniti
– najavljuje daljnje poslovne plano-
ve direktor Prodaje tržišta centralne i
istočne Europe Dalibor Šijak.
Vrlo dobre medijske i promotivne akcije na tržištuZa daljnje osvajanje kazahstanskog
tržišta vrlo su bitne medijske i pro-
motivne aktivnosti na prodajnim
mjestima što je Podravka činila i činit
će kako bi potrošače upoznala s kva-
litetnim proizvodima na bazi Vegete i
juhama te ih stimulirala kroz poklone
na kupnju tih proizvoda.
- Imamo jako dobru suradnju s naj-
većim novinama u Kazahstanu – Liza
čiji je vlasnik njemačka Burda preko
kojih smo osmislili kampanju nagra-
đivanja najboljeg recepta s Vegetom.
Kroz tu akciju dobili smo povratne
informacije od potrošača, lokalne
recepte koje ćemo danas-sutra kori-
stiti za izdavanje knjige recepata na
tržištu Kazahstana. Uz to, dobili smo
bazu potrošača, ideje za neke nove
proizvode kojima bi se mogli ubaciti
na tržište kao lokalni proizvođač, a u
svemu tome najviše profi tiramo što
smo potrošače upoznali s Vegetom.
Te akcije su izuzetno dobro prošle i
vrlo smo zadovoljni rezultatima – isti-
če pomoćnik direktora Prodaje tržišta
centralne i istočne Europe Damir Per-
log.
Zajedno sa distributerom Podravka
nije zanemarila niti vrlo važne prodaj-
no-marketinške akcije na prodajnom
mjestu pa je tako tijekom uspješno
odrađene zadnje akcije više od 2.000
potrošača u nekoliko najvećih prodaj-
nih lanaca u Almatyi za kupnju Vege-
te ili juha nagrađeno određenim Po-
dravkinim suvenirom. Sve u svemu,
uspješna poslovna priča Podravke u
Kazahstanu se nastavlja.
10 MOZAIK
Gotovo da nema Podravkine marke-tinške kampanje koja ne zaživi na nekoj od društvenih mreža jer već je
uvriježeno pravilo da ako te nema na webu kao i da ne postojiš. Toga se pravila, dakako Podravka i više nego drži jer koprivnička je prehrambena kompanija od svojih poče-taka bila predvodnica mnogih trendova. Društvene mreže i općenito internet danas nisu trend već nužnost. Milijuni ljudi sva-kodnevni su ovisnici o virtualnom svijetu i svatko tko želi da mu proizvod bude zapa-žen te biti u stalnom kontaktu s potrošači-ma u svoj media mix uvrštava i internet. U Zagrebu će se uskoro održati konferencija na kojoj će jedan od panelista biti i direktor Sektora Informatike Dario Galinec, a govorit će na temu „Uloga socijalnih mreža i multi - channel komunikacije u procesu integracije s ostalim poslovnim procesima kompanije”. Bio je to povod i našeg razgovora s Dariom Galincem te njegovih razmišljanja o tren-dovima na webu, aktivnostima Podravke i slično.
Idemo li ukorak s vremenom, prati li Po-dravka dovoljno brzo sve što se odvija u novim tehnologijama?- Osobno sam iznenađen, pozitivno, s koli-činom i brzinom prihvaćanja novih medija od strane naših marketing timova. Mislim da radimo odličan posao, a posebno bih želio izdvojiti i našu vlastitu društvenu mrežu Coolinarika.com, čija samozatajna urednička i menadžerska ekipa stvara nešto što smatram velikim ne samo marketinškim potencijalom, nego i potencijalom u smislu ostvarivanja profi ta. Prošli mjesec smo bili u posjeti sjedištu Microsofta u Redmondu gdje su nam pokazivali razne tehnologije, nove i one koje će se tek pojaviti na tržištu. U kontekstu novih tehnologija predstavljali su nam i „augmented reality“ sustave i pitali da li smo vidjeli nešto slično. S neskrivenim ponosom sam im rekao da ne samo da zna-mo o čemu se radi, nego smo i isti imple-mentirali u naš proizvod koji smo lansirali nekoliko tjedana ranije (radi se o Mix&Play žitaricama). Možda smo malo zapustili mo-bitele i mobilne aplikacije. Procjena je da će u toku 2012. količina prometa prema web stranicama s mobitela nadmašiti one s ra-čunala. To je trend kojeg moramo slijediti.
Novi mediji, nove prilike – novi marketing
Tisuće obožavatelja Podravkinih proizvoda na internetuPiše: Dijana Jendrašinkin Mobilne aplikacije su i izvrsna prilika za mo-
netizaciju. Količina promjena i novih tehno-
logija / mogućnosti upravo su nevjerojatne.
Mi informatičari smo naviknuli živjeti s tim.
Slično se sada javlja u digitalnom marketin-
gu. Važno je da ne izgubimo tempo, a s Co-
olinarikom smo pokazali da smo spremni i
stvarati nove trendove u digitalnom svijetu.
Smatram da trebamo još hrabrije upustiti
se u svijet novih tehnologija, svijet novih
prilika.
Što nam zapravo kao kompaniji znači biti
aktivni na društvenim mrežama?
- Pravilo prvo: Ne radi se o nama! Radi se
o potrošačima. Zašto se svi žele reklamira-
ti u poluvremenu Super Bowla u Americi?
(Ovo je retoričko pitanje!). Podravka mora
biti aktivna svugdje gdje se nalaze naši po-
trošači. Oni diktiraju vrijeme, mjesto i medij.
Ako su oni na društvenim mrežama, onda
nemamo izbora, a podaci za npr. Facebook
trenutno izgledaju ovako: 1.376.000 otvore-
nih profi la iz Hrvatske, 644.000 iz Slovenije,
2.800.00 iz Srbije, 6.000.000 iz Poljske itd.
Penetracija interneta u Hrvatskoj je dose-
gnula 50%, prosjek Europe je 58%, a za-
padnih i skandinavskih zemalja preko 80%.
Penetracija mobitela u Hrvatskoj je 140%.
Nema drugog medija koji nadmašuje inter-
net. Kada sam prije dvije godine imao radi-
onicu za Marketing o društvenim mrežama,
nismo imali niti jednu vlastitu stranicu na
Facebooku, ali su korisnici, naši potrošači,
samoinicijativno pokretali „fan“ stranice
Lina, Vegete, Čokolina itd. i slobodno disku-
tirali o proizvodima. Primjerice, Lino je u to
vrijeme imao nekoliko tisuća obožavatelja,
a da to ni sami nismo znali. Slično je bilo
i s Vegetom. Nakon te radionice puno se
toga pozitivnog napravilo na društvenim
mrežama.
Koje su prednosti, a koji nedostaci prisut-
nosti na webu? Odnosno razlike u odnosu
na “tradicionalne” medije poput televizije,
radija ili pak, printa?
- Ne bih govorio o prednostima ili nedo-
stacima, nego o novim pravilima koje novi
mediji nose sa sobom. Potrošači traže aktiv-
niji, interaktivniji pristup, rasprave o brandu,
dvosmjernu komunikaciju (dijalog umjesto
monologa), sudjelovanje u kreiranju proi-
zvoda. Moć se prebacuje u ruke potrošača
koji konzumira sadržaj koji želi, kada želi i
gdje želi. Nije više fi zički i geografski limiti-
ran, sve informacije su mu na „klik“ udaljene.
Navest ću dva podatka zanimljiva podatka:
Google mjesečno primi preko 30 milijardi
upita, a broj SMS poruka poslanih svakoga
dana nadmašuje broj ukupnog broja sta-
novnika Zemlje. Brand u očima potrošača
više nije ono što tvrtka želi i misli da jest,
već ono što Google kaže da je. Proizvođači,
na neki način gube kontrolu. Uzimajući sve
ovo u obzir Podravka se mora prilagoditi:
Novi mediji, nove prilike, novi marketing. To
je i bio naslov mog predavanja na tu temu
prije dvije godine.
Možemo li pratiti učinke marketinških
kampanja na webu?
- Dva su aspekta koja je moguće mjeriti
kod marketinških kampanja na webu. Prvi
je analiza korisnika koji su pogledali našu
kampanju/stranice/reklamu. Primjerice kod
Facebook kampanja (i generalno društve-
nih mreža kod kojih imamo isključivo regi-
strirane korisnike) moguće je pratiti razne
podatke o korisnicima od demografskih,
socioloških, do raznih drugih parametara,
primjerice njihovih interesa. Štoviše, kam-
panje možemo upućivati ciljanim skupina-
ma bolje nego na ijednom drugom mediju
teoretski do razine personaliziranog mar-
ketinga. Nadalje, moguće je pratiti koliko
dugo se netko zadržao gledajući naše stra-
nice/kampanju, kamo je nakon toga otišao,
što je bio predmet njegovog interesa prije
nego je došao na naše stranice, itd. Danas
već postoje alati specijalizirani za hrvatski
jezik koji mogu pratiti do koje mjere se
diskutira o našoj kampanji/proizvodima na
socijalnim mrežama, blogovima, forumima,
itd. O ovim analizama mogli smo na klasič-
nim medijima samo maštati. Drugi aspekt
je svakako uspješnost naše kampanje u
smislu povećanja prodaje proizvoda. Ovo
je predmet internih BI sustava kojima mjeri-
mo uspješnost prodaje i njihove integracije
s procesom praćenja kampanje i tu je situ-
acija donekle jednaka bez obzira o kojem je
tipu kampanje riječ.
OŠ Jurja Šižgorića iz Šibenika,koja
s ponosom čuva uspomenu na
svog najslavnijeg učenika Draže-
na Petrovića, dobila je još jednog juna-
ka. To je učenik osmog razreda Krešimir
Zoričić koji je na Lino višebojcu osvojio
170 bodova. To je rekord ovogodišnje
sezone i ujedno jedan od najboljih re-
zultata u pet godina ovog natjecanja. Sa
širokim osmjehom na licu, stalno dobro
raspoložen, Krešimir je naprosto letio
terenom,pogađao sa svih pozicija, a nje-
gova borbenost i vedrina oduševili su i
sportske goste Lino višebojca Antoniju
Mišura, košarkašicu Jollya i Mehmeda
Alispahića, nogometaša Šibenika. Riječi
pohvale popularni šibenski sportaši imali
su i za pobjednicu u konkurenciji djevoj-
čica Klaudiju Periša. Ova učenica osmog
razreda, koja inače trenira košarku osvoji-
la je 140 bodova i pobjednički konfeti za-
služeno su poletjeli iznad njezine glave.
Klaudija se pohvalila da je njena najbolja
Novootvorena dvorana OŠ Žrnov-
nica imala je u četvrtak 14.travnja
svoje veliko vatreno krštenje. Po
prvi puta u njoj se okupilo svih 400 uče-
nika škole, a veseli razlog okupljanja bio
je Lino višebojac i njegova gošća Blanka
Vlašić. Najbolju atletičarku svijeta i njenog
trenera Bojana Marinovića učenici su do-
čekali s pjesmom, raznobojnim plakatima.
OŠ Jurja Šižgorić Šibenik
Rekorder iz Draženove škole
OŠ Žrnovnica
S Blankom proslavili otvaranje nove dvorane
Piše: Jadranka Lakuš, Snimka: Sportske novosti
Piše: Jadranka Lakuš, Snimka: Sportske novosti
prijateljica Lucija Vuković, prošlogodišnja
pobjednica cjelokupne sezone Lino više-
bojca i da će joj pomoći u pripremama
za veliko fi nale. Lucija je pratila natjeca-
nje u školi Jurja Šižgorića i svima ispriča-
la kako joj je pobjeda u Lino višebojcu
omogućila da ostvari svoj sportski san i
posjeti igrače Totenhama predvođene
hrvatskim reprezentativcima Lukom Mo-
drićem, Vedranom Čorluka, Nikom Kranj-
čarom i Stipom Pletikosom.
A svoj san o veselom sportskom druže-
nju odsanjali su i mali višebojci, učenici
od prvih do četvrtih razreda, koji su s
puno žara i uz potporu medvjedića Lina
vukli konopac, skakali u vrećama i trčali
štafetu. Slatka Lino lada i ostali Lino pro-
izvodi uz veliki pljesak starijih kolega iz
škole bili su im velika nagrada za borbe-
nost i spretnost koju su pokazali.
- Uvijek me veseli druženje s djecom, a
posebno me raduje što je Lino višebo-
jac održan u školi koja je konačno dobila
sportsku dvoranu. Djecu pozivam da se
što više bave sportom, igraju vani, trče i
skaču jer će tako rasti zdravije i sretnije -
izjavila je Blanka ne krijući oduševljenje
dočekom.
Učenici su se obradovali i medvjediću
Linu kojem su posvetili nekoliko transpa-
renata. Na jednom je pisalo „teške brojke,
tešku abecedu sladi Lino u prvom razredu.
Za svoju kreativnost mali autori iz 1a i 1b
razreda „zaradili“ su paket Lino lade nou-
gat. To je bio tek početak nagrađivanja
učenika škole jer su svojom spretnošću i
maštovitošću svako malo zaslužili Podrav-
kin poklon paket. Tako je za neobični pri-
kaz dječjeg svijeta nagrađena Dora Vlajić,
za pobjedu nad Bojanom Marinovićem
u košarci Petar Bratim, a Leni Kaleb slatki
poklon pripao je zbog pobjede nad Blan-
kom Vlašić. Naravno ne u skakanju, nego
za ovu priliku odabranom rukometu. Po-
sebno je pak nagrađen plesni par Lovre
Ordulj i Antea Mihanović kojima je za od-
ličan nastup uručena pozivnica za veliko
fi nale. Na završnicu će putovati zajedno s
pobjednicima Karlom Juranićem i Petrom
Mišura, učenicima petih razreda koji su
osvojili po 140 bodova. Pratit će ih dobre
vibracije njihovih vršnjaka koji su uživali u
svakoj minuti svog Lino višebojca.
12 KULTURA
U Galeriji grada Krapine, članovi Li-
terarne sekcije KUD-a Podravka
nastupili su na otvorenju izložbe
pisanica i slika pod nazivom “Pisanice”. Li-
terati su kazivali pjesme Uskrsne tematike
na kajkavskom dijalektu; Ivan Picer “Sveto
jelo”, Milan Frčko “Vuzem je”, Marija He-
gedušić “Pisanice”, Sanja Damjan “Imeti
Vuzem” i Božica Gašparić “Zagorska Vuze-
mnica”. Također, na izložbi su svoje radovi
izložili i članovi Likovne sekcije “Podravka
72”; Vlatka Kordina, Branka Šinko, Zlatko
Štrfi ček, Marina Dvorski, Ljerka Bojovski,
Josip Gregurić, Đuro Jaković i Barbara
Percač.
Već tradicionalno, članovi Literarne sek-
cije KUD-a Podravka sudjelovali su na su-
sretu pjesnika u Ivancu kojim se obilježa-
va Dan planeta Zemlje. Domaćini susreta
bili su Varaždinsko književno društvo i
Ivanečki pjesnički krug. Manifestacija je
započela u jutarnjim satima u Ivancu pod-
no Ivanščice, gdje su se recitirale pjesme
ekološke tematike, zatim je nastavljena
recitalom kod izvora vode “Žgano vino”,
U povodu Dana Koprivničko-
križevačke županije, Mješoviti
pjevački zbor Podravka osvojio
je nagradu za izuzetne rezultate ostva-
Aktivni Podravkini literati i likovnjaci
Podravkinom zboru županijska nagrada
Piše i snimio: Domagoj Švabek
Piše: Vjekoslav IndirSnimka: Nikola Wolf
gdje je dobrodošlicu svim sudionicima
poželjela Nada Bogojević predsjednica
Varaždinskog književnog društva. Reci-
tal svih sudionika nastavio se na samom
vrhu Ivanščice, gdje su se recitirale pje-
sme posvećene prirodi i Ivanščici. Ovo je
bila prilika da se učvrsti i proširi suradnja
koprivničkih literata s varaždinskim i iva-
nečkim pjesnicima. Na ugodnom pjesnič-
kom i prijateljskom susretu sudjelovali
su Podravkini literati: Ivan Pobi, Snežana
Aleksić, Marija Hegedušić, Milica Pocza,
Ana Jakopanec, Katarina Mehkek-Cunjak,
Katarina Švabek i Domagoj Švabek.
rene u protekloj godini koja je dodije-
ljena na svečanoj sjednici u Đurđev-
cu. U ime Zbora, na svečanoj sjednici
županije bile su Dubravka Nevjestić,
predsjednica i Darija Kivač, dirigentica
pjevačkog zbora koja je i primila pri-
znanje i nagradu.
- Drago mi je zbog Podravkinog zbora
koji je ovo priznanje svojim radom i za-
služio - kratko nam je prokomentirala
dobivenu nagradu Darija te nastavila:
- U zadnje vrijeme orijentirali smo se
samo na nastupe na županijskim smo-
trama, prošle godine poslije dužeg
vremena bili smo na smotri zborova u
Zagrebu gdje smo zasluženo osvojili
brončanu plaketu. Ove godine se na-
mjeravamo pojaviti na svim smotrama
od županijske pa ako se kvalifi ciramo
i na državnoj, a i na međunarodnoj
smotri u Tuheljskim Toplicama. Cilj
nam je i nakon trideset godina koji
su iza nas i dalje promovirati zborsko
pjevanje i Podravku. Za svaku smotru
pripremamo po tri nove pjesme, a za
takav napor koji imaju članovi zbora
ova nagrada je dobrodošlo priznanje
i podstrek za daljnji rad, zaključila je
Darija.
Na svečanosti u Đurđevcu Dariji i Du-
bravki na nagradi je čestitao i pred-
sjednik Uprave Podravke Miroslav Vit-
ković.
13SPORT
Stolnoteniski klub Podravka završio je s ovogodišnjom natjecateljskom sezonom i trenutno u klubu sređuju
dojmove, a ujedno kreću i sa priprema-ma za jesen i novu sezonu natjecanja. O samom klubu i završetku natjecanja porazgovarali smo s predsjednikom klu-ba Damirom Štefanom koji nam je tom prilikom rekao:- Završila je još jedna sezona u drugoj stolnoteniskoj ligi gdje smo osvojili dru-go mjesto. To nam je bio i ovogodišnji plan tako da smo zadovoljni postignutim. Kada smo početkom sezone 2010./11. vidjeli sastave ekipa, tada smo postavili i takve planove i ciljeve koje smo uspjeli u potpunosti i ostvariti. Da smo uspjeli iznenaditi i favorita Olimpiju bili bismo i prvi. No, to na žalost nismo uspjeli učiniti dva puta, samo smo ih jednom uspjeli pobijediti, tu na domaćem terenu u Ko-privnici. Ono što nam je izuzetno bitno da nismo niti jedan susret izgubili na domaćim stolovima. Uz drugo mjesto imamo i dva naša igraća, Lončara i Belića, među najboljom petorkom druge lige. Treći član naše ekipe, Jurašić također je pridonio ukupnom uspjehu i ovako do-brom rezultatu. To je što se tiče naše prve ekipe. Druga naša ekipa zauzela je dobro šesto mjesto u trećoj ligi od dvanaest ekipa. Sve ekipe stolnotenisača kojima još treba pribrojiti i veterane puno rade na promociji ovog sporta u Koprivnici. Klub danas okuplja dvadeset i četiri čla-na i organizira školu stolnog tenisa, koju vodi Lončar, a pohađa je šesnaest mladih
Sve većih razloga za zabrinutost ima trener Slaven Belupa Roy Ferenčina jer u zadnje dvije uta-
kmice na domaćem terenu – protiv Dinama u Kupu i Hajduka u prvenstvu Slavenaši gube. Iako prema viđenom su koprivnički nogometaši dobro igrali Zagrepčani i Splićani su slavili u Koprivnici. Doduše, protiv Dinama nit-ko nije očekivao čudo jer nakon prve utakmice u Maksimiru gdje su doma-ći pobijedili 4:1, koprivnička utakmica bila je tek formalnost. No, Slavenu su i te kako potrebni prvenstveni bodovi pa zbog toga je poraz protiv Hajduka uzdrmao redove koprivničkog prvoli-gaša. Snovi o igranju u Europi ostaju snovi, a sada je najvažnije zadržati se u sredini tablice i opstati u Prvoj ligi. I
Uspješna sezona Podravkinih stolnotenisača
Slavenaši igraju dobro, ali gube
Piše: Vjekoslav IndirSnimka: Nikola Wolf
Piše: Boris FabijanecSnimka: Berislav Godek
polaznika budućih nada stolnog tenisa.- Situacija u klubu je identična kao i u svim drugim malim sportskim sredinama s obzirom na visinu i neredovitost pristi-zanja fi nancijskih sredstava neophodnih za normalan rad. Mi se inače nastojimo u radu kluba prilagoditi veličini osiguranih sredstava s kojima raspolažemo. Isto tako se nadamo da će se i prvotimci prilago-diti novonastalim uvjetima u okruženju i uz sve poteškoće ostati vjerni klubu. Drago nam je što sada gotovo već četr-deset godina nosimo ime Podravke i što nas Podravka prati u svim našim uspje-sima. Svjesni smo sadašnje situacije i ne možemo napraviti neki iskorak ka prvoj ligi, jer da bismo to mogli ostvariti morali bismo imati jedno jako pojačanje, za što nemamo trenutno uvjeta - govori nam Damir.Trenutni izvori fi nanciranja kluba su Grad Koprivnica i Podravka. Ima i nešto malih sponzora kojih je sve teže naći. Uz to što je predsjednik kluba, Damir je još uvijek
i aktivni igrač punih trideset i devet go-dina. Najviše je i zaslužan za promociju ovog sporta u samom gradu. Od ove godine ponovo je pokrenuta, vrlo po-pularna, gradska liga u kojoj sudjeluje dvanaest ekipa s preko sedamdeset na-tjecatelja.- Od jeseni, temeljem odluke Uprave klu-ba, namjeravamo poraditi na omasovlja-vanju škole stolnog tenisa, jer to nam je jedini način kojim kroz selekciju možemo doći do budućih kvalitetnih prvotimaca kluba. Želimo zadržati vrh ljestvice. Zato u cilju promocije stolnog tenisa, ali i pri-prema za novu sezonu namjeravano or-ganizirati, u suradnji sa STK Koprivnicom, tradicionalni Kahov turnir kao i hrvatsko Prvenstvo za veterane te Kup Koprivnice, uz Dan Grada - zaključuje Štefan.
dok koprivnički strateg za poraz protiv Hajduka najviše krivi naporni raspo-red (odigrane su tri utakmice u osam dana), već danas u Kranjčevićevoj Sla-venaši gostuju kod Zagreba. Bodovi su neophodni, a Roy poručuje:- Bit će teško, ali vjerujemo u sebe.
Nakon duljeg vremena ŠRK Podravka
ima kadetsku ekipu te unatoč činjeni-
ci da su na prvenstvu ZŠRK Koprivnica
održanom prošle subote na Šoderici
bili najmlađi između pet kadetskih
ekipa koje su se natjecale, a to im je
bilo prvo natjecanje, uspjeli su zauzeti
sjajno drugo mjesto u ekipnom poret-
ku. Tim plasmanom Igor Šijak, Mateo
Blažek i Vinko Zetović osigurali su na-
stup na županijskom prvenstvu. (B.F.)
Mlade nade ŠRK Podravka osvojile drugo mjesto
14 MOZAIK
Nakon više od sto tisuća prijeđenih
kilometara Japanac Akira Kato
stigao je u Koprivnicu, u posjet
Podravki. Ovaj 41-godišnjak je svjetski
putnik i pustolov koji putuje svijetom na
biciklu. Nakon prelaska mađarske grani-
ce Akira je stigao u Đurđevac, gdje se s
prijateljem Oliviom Amonom upućuje
u posjet koprivničkoj Podravki.
Svjetski putnik Akira Kato oduševljen Vegetom
U razgovoru i razgledavanju Podravke,
Akira se posebno oduševio kada je, u
spomen sobi Zlate Bartl, ugledao staro
pakiranje Vegeta sa japanskim motivima.
Posebno oduševljenje izazvala je činje-
nica da je Vegeta nastala nakon posjete
Japanu te je stoga prvo pakiranje odje-
veno u „japansko ruho“. Kao uspomenu
iz Podravke sa sobom je ponio Vegetu i
još ponešto Podravkinih proizvoda koje
će poštom poslati kući. Naime, Akira na
biciklu vozi šator, nešto hrane i odjeće i
oko 40 litara vode koja je, kaže, na ova-
kvom putovanju najvažnija.
Na pitanje da izdvoji nešto posebno
sa svog putovanja, prisjetio se afričke
pustinje – kako je bicikl pod teretom
propadao u pijesak, morao je skinuti
teret i rasporediti ga u dva dijela. Tako
je nekoliko kilometara nosio bicikl pa se
vratio po jedan dio stvari, odnio ih ne-
koliko kilometara te se vraćao po treći
dio i tako nekoliko puta na temperaturi
od 60˚C dok nije prešao 200 kilometara
afričke pustinje.
Akira Kato svijetom biciklira već osam
godina, a na put oko svijeta je krenuo
13. srpnja 2003. iz Brazila. Nakon što pro-
putuje jedan kontinent vraća se u svoj
Yanogo City u Japanu gdje ostaje dva
mjeseca. Za to vrijeme drži predavanja
o svom putovanju, odmara i priprema
se za novu pustolovinu.
Do sada je biciklom obišao 5 kontinena-
ta, 87 zemalja i prešao put od 106.500
kilometara.
Piše: Maja Marković, Snimka: Olivio Amon
15OBAVIJESTI, OGLASI
PODRAVKINRESTORAN
JELOVNIK ZA
SVIBANJ
02.05.2011. ponedjeljakVarivo grah podravski, bilogor-ska, salata
03.05.2011. utorak Pureći paprikaš, tijesto, salata
04.05.2011. srijedaGovedina u luku, pire krumpir, salata
05.05.2011. četvrtak Pečena piletina, hajdinska kaša, salata
06.05.2011. petakMađarski gulaš, kolač
09.05.2011. ponedjeljakVarivo vojnički grah, salata
10.05.2011. utorakUmak bologneze, tijesto špageti, salata
11.05.2011. srijedaVarivo špinat, kobasica pečenica, pire krumpir
12.05.2011. četvrtakPečena svinjetina, krpice s kupusom, salata
13.05.2011. petakVarivo kelj, kosani odrezak, kolač
16
Kombinirajte hranu, različite namirnice,
različite boje u određenim količinama i
u određeno vrijeme
Promatrajući dnevni raspored posložit
ćemo i plan obroka. Analizom tradici-
onalnih jelovnika ustanovljene su (ne)
obične kombinacije namirnica, koje u
većini slučajeva imaju logična objašnje-
nja. Suvremeni životni tempo nameće
nova prehrambena pravila. Putujući
tradicijom pronalazimo brojne dodirne
točke vezane uz kombinaciju namirnica
na suvremeno kreiranom jelovniku.
Namirnice se dijele u osnovne prehram-
bene skupine:
• mlijeko i mliječni proizvodi
• meso, ribe, jaja i prerađevine
• masti i ulja
• povrće
• voće
• leguminoze i žitarice
• šećer, med, slatkiši.
Unutar svake od navedenih skupina
imamo i podskupine, što dodatno olak-
šava rad na izradi jelovnika.
KombiniranjeSvi nutricionisti svijeta slažu se kako
ćemo u organizam unijeti sve neop-
hodne nutritivne komponente ukoliko
iz svake navedene skupine konzumira-
mo jednu namirnicu dnevno.
Priroda se pobrinula te nam pomogla u
količinskom smislu. Tako je za prosječnu
osobu idealna orijentacija: jedna jabu-
ka, jedan grozd grožđa, jedan kukuruz,
jedna kruška, jedno jaje, glavica salate,
jedan krastavac...
Ukoliko se radi o tzv. sitnim plodovima,
najprimjerenija je tradicionalna i odu-
vijek poštovana mjera – šaka. Veličina
šake značila je mjeru, pa kažemo o uno-
su: šaka borovnica, šaka oraha, šaka tre-
šanja, šaka kestena, šaka riže po osobi.
Danas govorimo i o maksimalnom uno-
su. Tako naglašavamo važnost opreza
pri unosu soli, šećera i masti, gdje bi-
smo predložili da se kao mjera uzme
najmanja žlica!
Da bismo poboljšali okus, pojačali stu-
panj iskoristivosti te u organizam uni-
jeli sve što mu je potrebno, planiramo
jelovnike u kojima su kombinirane na-
mirnice pojedinih skupina. Promatraju-
ći prehrambene navike diljem svijeta,
Kombiniranje hranewww.coolinarika.com/klub/omartinic možemo reći kako je prisutan ogroman
broj kombinacija koje nam mogu biti u
prvi mah i neobične. Moderno je nagla-
šavati kako se određene namirnice ne
slažu, tj. predlaže se njihovo odvajanje
pri konzumiranju, što pobijaju tradicio-
nalni jelovnici i praksa svjetskih kuhinja.
Susrećemo sljedeće kombinacije:
meso s povrćem; meso i riba s voćem;
miješane salate s povrćem, voćem i
tjesteninom; mliječni proizvodi s koma-
dićima voća; sirevi s džemovima; pršut
i voće; tjestenina s voćem; pjenica od
čokolade s gorkim maslinovim ulje; pire
od kestena s maslinama.
Principi kronobiologijeDijetetičari poštuju principe kronobi-
ologije i većina jelovnika u skladu je s
dnevnim hormonalnim ritmom. Krono-
biologija je nova znanstvena disciplina
koja govori o biološkom ritmu, tj. o ci-
kličnom pojavljivanju određenih tvari
u krvi (neurotransmiteri, hormoni). Na
tome se zasnivaju teorije o povoljnosti
pojedinih namirnica za određeni dio
dana. Tako stručnjaci naglašavaju da
je vrijeme za:Suvremeni životni tempo
nameće nova prehrambena pravila.
• žitarice - prijepodne
• slastice - do 13 sati
• meso - poslijepodne
• voće - do 17 sati
• zadnji obrok - do 20 sati.
Možemo zaključiti kako se zimski i ljetni
jelovnici znatno razlikuju, dok tijekom
cijele godine vrijedi pravilo:
Što šarenije je veselije i zdravije!
I sve natopite s dovoljno vode i ugod-
noga čaja. Najmanje 1, 5 l vode dnev-
no!
17KUHAR I RECEPT
Šef kuhinje poznatog koprivničkog
restorana Crna gora Zoran Mikac
nakon završetka srednje kuharske
škole odradio je jednu sezonu na moru,
a potom već pet godina vodi kuhinju
u Crnoj gori. Iako mlad, Zoran je svojim
kulinarskim umijećem postao jedan od
glavnih razloga posjeta Crnoj gori, ne
samo podravskih ljubitelja dobrog jela,
već i gostiju iz cijele Hrvatske pa i ino-
zemstva.
Gdje ste i kada stekli prvo iskustvo u
kuhanju i po čemu ga najviše pamtite?
- Prvo iskustvo je bilo još u šestoj godini
kada sam počeo peći palačinke i neka
jela od jaja. Vjerovali ili ne, uspijevao sam
pripremiti ukusne palačinke. Možda je
već tada u meni tinjao poriv za kuha-
njem koje je kako se kasnije ispostavilo,
postalo moj životni poziv.
Koje je vaše najveće dosadašnje
priznanje?
- Najveće priznanje mi je bilo kuhati u
hotelu Histrija za poznate hrvatske po-
duzetnike, gdje smo pripremali neke
naše podravske specijalitete u kojima su
svi uživali. Mislim da je za svakog kuhara
Kuhar Zoran Mikac preporučuje:Rolice od smuđa iz krušne peći
Sastojci:
4 kom fi le smuđa
100 g Podravkin hamburger
1 dl ulja
400 g krumpira
100 g luka
100 g šampinjona
2 dl bijelog vina
2 dl kiselog vrhnja
sol, papar, Vegeta
Priprema:
Narežemo fi le smuđa na trake širine 5
cm i debljine 1 cm. Tanko narezani Po-
dravkin hamburger prepržimo i urolamo
u fi le smuđa te rolice lagano pržimo na
žaru. Za prilog na ugrijanoj masnoći
popržimo luk do staklenaste boje pa do-
damo šampinjone. Kada oni omekšaju,
dodamo kiselo vrhnje i vino te začinimo.
Krumpir narezan na kockice popržimo
u dubokom ulju te tome krumpiru do-
damo prethodno napravljeni umak. Sve
to stavimo u vatrostalnu posudu i na taj
prilog rolice od smuđa te zapečemo u
krušnoj peći.
najveće priznanje kada su gosti zadovolj-
ni s kvalitetom jela koju je pripremio.
Koja jela najviše volite pripremati i za
koga?
- Najviše volim pripremati razne paprika-
še i gulaše za svoje društvo u goricama.
Valjda u tom zelenilu i netaknutoj prirodi
se ljudi najbolje opuštaju i najviše oglad-
ne pa se kuha u velikim kotlima i lonci-
ma. Vjerujte mi, nikada ništa ne ostane
nakon višesatnoga druženja. Naravno, uz
dobar gulaš i paprikaš mora biti i dobra
kapljica.
Bez kojih namirnica ili začina ne
možete zamisliti dan u kuhinji?
- Meso i povrće, a od začina sol, papar
te naravno neizostavna Vegeta, potom
češnjak, bućino ulje, sve u svemu, volim
da u kuhinji ima svega kako bi se mogla
pripremati maštovita i kreativna jela.
Uostalom, kuhinja restorana Crna gora
koju ja vodim već pet godina upravo
je poznata po maštovitim, kreativnim i
inovativnim jelima s kojima često puta
ugodno iznenadimo goste.
Preferirate li modernu ili tradicionalnu
kuhinju?
- Više mi se sviđa tradicionalna kuhinja
jer sam nekako na nju i naučen, a u ko-
načnici i zato što se možeš dobro najesti.
No, u kulinarstvu je tendencija uspješno
spojiti modernu i tradicionalnu kuhinju
pa nekako u tim smjerovima pokušava-
mo voditi i kuhinju našeg restorana.
Koju svjetsku kuhinju smatrate
najzanimljivijom?
- Sve su zanimljive, svaka na svoj način.
Interesantna mi je kineska kuhinja pogo-
tovo po načinu pripreme jela i specifi č-
nim začinima. No, ipak najviše preferiram
našu, hrvatsku kuhinju koja nudi bezbroj
dobrih gastronomskih kombinacija. Sma-
tram da naša kuhinja zapravo nije niti do
kraja otkrivena u svom sjaju i punoći oku-
sa, mirisa i kombinacija jela raznih krajeva
Hrvatske. Hrvatskom kuhinjom bi se tre-
bali više baviti i više je promovirati.
Vaš idealan ručak, od predjela do
deserta?
- Iako se smatram tradicionalnim kuha-
rom koji preferira meso volim za društvo
pripremiti i morske delicije. Dakle, škam-
pi i dagnje na buzaru, potom brancin na
žaru, pitu od krumpira, zelenu salatu s
bućinim uljem, a za desert zapečene ja-
buke punjene pekmezom i preljevom od
šumskog voća te kuglica sladoleda.
Vaš savjet početnicima u kuhinji?
- Svi smo mi početnici jer se kuhanje ni-
kada ne može naučiti do kraja. Najvažnije
je da to radiš s ljubavlju i voljom jer jedino
tako ćete preći preko svih prepreka koje
se kriju u kulinarstvu. Jednostavno, kuha-
nje treba vaš potpuni angažman i volju,
a onda rezultati neće izostati. Pod tim
rezultatima mislim na pohvale zadovolj-
nog gosta nakon uspješno odrađenog
jela. To je glavna nagrada, bilo početni-
ku, bilo iskusnom kuharskom majstoru.
18 ZAPOSLENICI
Ovo ne bi smio biti običan inter-
vju, već bih želio da 40 godi-
na mog rada u Podravki bude
prisjećanje na drage ljude s kojima
sam radio i koji su stvarali Podravkinu
povijest - upoznaje nas Josip Mikulčić,
stručni suradnik u sektoru Ljudskih po-
tencijala te nastavlja:
- U Podravku sam došao davne 1971.
godine, kada je direktor Podravke bio
Pavle Gaži, utemeljitelj moderne kom-
panije, kao referent za radne odnose, a
radno pravo prati me od tada do da-
našnjih dana. Što sam u struci naučio
naročito primjenjujući stečeno znanje
u praksi mogu zahvaliti svom prvom
direktoru, nažalost pokojnom Ivanu
Šlabeku, vrsnom pravniku i stručnjaku
te kolegi i prijatelju Jošku Širiću koji je
također još tu i neka samo izdrži do
kada bude mogao. Također ne mogu
preskočiti ekipu iz Robnog prometa
gdje smo Joško, Pinda i ja (Širić, Feren-
čak) pod vodstvom Hmeline, Bijača,
Hegeduša i ostalih osnivali predstav-
ništva u bivšoj državi i Europi (Pavlek),
odabirali ljude za rad na terenu (ma
kada uđe kroz vrata i progovori vidiš
da li je ili nije za terenski posao). Uh, što
sam se naputovao sa starim i štedljivim
Josip Mikulčić, stručni suradnik
Četrdeset mu je godina tek ...Tekst: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek
Vitkovićem (Ivica, oprosti na ovom sta-
ri).
Vi se često prisjećate svojih kolega
Podravkaša?
- Budući da se mogu nazvati kroniča-
rom terena, želim istaknuti ljude koji
su svojim radom umnogome doprini-
jeli da Podravka bude to što je danas,
bilo kao direktori regija bilo kao putnici
(molim da mi oproste one koje sam
nenamjerno preskočio). Nabrojio bih
tako neke od njih: Danko Karlo, Ivan
Radonić, Željko Koharić iz Slavonije,
Ivo Ostriž, Zdravko Cvelber, Zvonko
Stilinović iz naših krajeva (uh koja je to
ekipa bila u svakom pogledu), Oto Sie-
bers, Jure Slavković Josip Canjar i Neli
Groza – Zagreb i Sisak, Željko Komazin,
Ivan Baričević, Silvio Stelco, Ante Bilić -
Sjeverno primorje i Istra, Slavko Tošić,
Ivo Čalušić, Ante Velić, Vlado Validžić,
Ivan Krznarić, Ivo Lobaš - Dalmacija, Ta-
fro u Sarajevu, Dobre u Skopju, Gavro
u Kragujevcu, Radovan u Bećeju, Lalić i
dr. Đorđević u Beogradu, Blažun u Lju-
bljani. Navodim imena jer su neki od
njih zbog svojih kvaliteta bili imenova-
ni za direktore internacionalnih podu-
zeća koje imamo diljem Europe (Tošić
u Mađarsku, Groza Neli i Jure Slavković
u Poljsku, Komazin Željko u Sloveniji,
Canjar Josip u Bosnu i Hercegovinu).
Možda je to i inicijativa za nastavak pi-
sanja knjige o Podravki.
Kako ste vi doživjeli nedavne
događaje u Podravki?
- Dosta su drugi odlučivali u naše ime i
evo do čega su nas doveli. Zlato su rad-
nici koji su u toj tvrtki, zlato su brandovi
koje je tvrtka stvorila i koji su prepo-
znatljivi na svim kontinentima, a koje
bi htjeli oni koji brand nisu znali stvori-
ti, a sada bi se njime kitili. No, nadamo
se da je tome došao kraj. Podravka ima
budućnost, ima ljude, stvarno ima i to
domaće kojima je ona sve što imaju i za
nju i sa njom žive. Imam veliko povje-
renje u našu Upravu i podržavam ih u
svim njihovim aktivnostima jer su dje-
ca Podravke, no veliki su izazovi pred
njima, ali nadam se da su sposobni sve
to riješiti. Svi smo mi tu da im pomo-
gnemo u tome. Želim zato da srce Po-
dravke još dugo kuca, da njezina žlica
još dugo hrani sve nas, da ostane ono
za što su generacije i prije nas stremile
i živjele. Neka bude ugledna europska
kompanija ali s podravskom radinošću
i podravskom toplinom i ljubavi za sve
one koji su u njoj.
Vas Podravkaši znaju i kao velikog sportaša, ponajviše strastvenog
nogometaša?
- Osnovno je zdravlje koje mi je dragi
Bog dao, sve ostalo je upornost, ljubav
prema okrugloj koži, prema druženju s
prijateljima, ponekad ispuhavanje ne-
gativne energije naročito prema suci-
ma ili pregrubim protivnicima. Davne
1974. godine u izboru za sportaša Po-
dravke osvojio sam visoko drugo mje-
sto i od tada do danas bavim se spor-
tom (nogomet, rukomet, stolni tenis), a
danas samo nogomet s mojim dečkima
iz Koprivničkih Bregi. Sport je izuzetno
zdrav i koristan jer se, ne samo fi zički
pripremaš, već i psihički (kolektivni duh,
dio si ekipe i jedni za druge dajete mak-
simum ako bilo koji zakaže nema rezul-
tata). Tako je to i u životu i radu – timski
rad daje najbolje rezultate. Također ne
smije se miriti s porazom iako su oni sa-
stavni dio sporta, ali cilj je pobjeda koja
je odraz rada.
Posao vam je i danas da radite s puno
Podravkaša?
- Uživam radeći u jednom izuzetno
ugodnom okruženju bez obzira na pro-
bleme u poslu koji su dosta složeni i
mlada je to ekipa, puna znanja i elana,
koja uvažava savjete i prijedloge starijih
kolega. Radim u Ljudskim potencijali-
ma na kadrovskim poslovima (radno i
socijalno pravo) gdje sam i počeo svoju
radnu karijeru. Znate, kada radiš posao
koji voliš u tvrtki koja ti je jedina, voliš
ljude i razumiješ njihove probleme te ih
nastojiš riješiti, ništa ti nije teško. Una-
trag dvije godine imenovan sam po-
vjerenikom za zaštitu dostojanstva rad-
nika te kroz tu dužnost nastojim riješiti
eventualne probleme koje se pojave u
odnosu radnik – poslodavac. Ustvari,
dajući se maksimalno, puno više dobi-
ješ, a da nisi toga ni svjestan. U tome je i
tajna ove moje, ajmo ju nazvati, produ-
žene mladosti. Uživam u svojoj obitelji,
naročito u unučici Emi, bavim se spor-
tom, vrtlarstvom zajedno sa suprugom
koja uživa u tome, malo vinogradarstvo,
malo more u Tribunju. Ponekada se pi-
tam kako uopće stignem na sve to, no
ono što čovjek voli nije mu ni teško.
19UMIROVLJENICI
Nakon trideset i pet godina teš-
ko se rastati od radnog mjesta,
uzeti radnu knjižicu i – otići u
mirovinu. Međutim, taj dugo očekiva-
ni odlazak, priča nam Marijan Boroša,
bivši radnik Mesne industrije Danica
kao da je došao „preko noći“. Godine
provedene među strojevima napro-
sto su prošle u trenu.
- Kada si mlad uopće ne razmišljaš o
mirovini, tj. da ćeš se jednoga dana
prestati buditi u rane jutarnje sate ili
pak da više nećeš raditi noću. Tijekom
zadnjih godina znao sam se uhvatiti
u mislima: što ću kad odem iz kom-
panije, hoće li mi nedostajati? Ali, i taj
je dan došao. Dobio sam otpremni-
nu, i već sam relativno duže vrijeme
– doma. Mogu vam reći da mi uopće
nije dosadno. Čovjek se u trenutku
izmijeni, počne poprimati druge navi-
ke. Zadovoljan sam, tim prije što me
i zdravlje dobro služi – kazao nam je
Boroša koji je čitav radni vijek proveo
kao strojobravar.
Razgovarali smo na terasi pivnice
Kraluš. Svaki je čas netko zastao, po-
zdravio ga i malo popričao. Stekli smo
Marijan Boroša
Nekada su ljudi bili pristupačnijiTekst: Mladen PavkovićSnimio: Berislav Godek
dojam da ima mnogo prijatelja i po-
znanika…
- Joj, stvarno me jako mnogo ljudi po-
znaje. Bavio sam se i bavim se svim i
svačim pa je i to jedan od razloga što
me znaju. Ali, drago mi je što sam sa
većinom ostao dobar, malo sam se
kome zamjerio.
Pričao nam je da je počeo raditi od-
mah nakon škole, odnosno završe-
nog majstorskog ispita, u Bilokalniku.
Tu se zadržao kratko, a put ga je dalje
odveo u Karlovac, u tvornicu Jugo-
turbina. Kako nije mogao bez svoje
Podravine i Koprivnice brzo se vratio
i pokucao na vrata Podravke.
- Tada nije bilo teško do posla. Zapo-
slio sam se gotovo „preko noći“. Ja-
vio sam se gospođi Juršetić koja je u
ono vrijeme bila „kadrovik“, a ona mi
je rekla da za dan-dva dođem raditi!
Odmah su mi kao strojobravaru našli
mjesto u Mesnoj industriji. Tada je bila
smještena u tvorničkom krugu u Ma-
rinkovićevoj ulici. Ništa nam nije bilo
teško. Radili smo i prekovremeno, ne
pitajući - tko će to platiti. Ljudi su bili
pristupačniji. Puno smo se družili, po-
magali jedni drugima. Već dugo nije
tako. Svatko nakon završetka radnog
vremena odlazi kući ili nekim svojim
poslom. Nitko nema vremena ni za
koga! – kaže.
Kada se izgradila nova tvornica na Da-
nici, svi su otišli tamo. U prvo vrijeme,
priča Marijan, bilo je i „otpora“ jer je
Danica mnogima izgledala „daleko“.
Ali, brzo su se priviknuli, tim prije što
su ih tamo čekali suvremeni strojevi,
ali i sve drugo.
- Pretežno sam radio u tri smjene.
Noću je bilo najteže, ali uz dobro
društvo da se izdržati. Uvijek smo bili
odgovorni prema svojem poslu.
Pitamo ga: kada mu je ipak bilo naj-
teže?
- Nemojte ni pitati, veli i danas poma-
lo zabrinuto. Bilo je to u vrijeme kad je
izbio požar u tvornici! Ne mogu se ni
sjetiti godine kada se to dogodilo, ali
bilo je dosta davno, iako mi se često
čini kao da je „bilo jučer“. Mislili smo da
će sve izgorjeti, da više nećemo imati
gdje raditi. Pomagali smo u gašenju, a
kasnije i u čišćenju. Međutim, relativno
brzo šteta je nadoknađena.
Kako provodi umirovljeničke dane?
- Ustajem nešto prije devet. Onda obič-
no odem u gradu – na kavu. Nađem se
sa prijateljima, pričamo o svemu i sva-
čemu. Mnogi me znaju jer sam u kom-
paniji među ostalim godinama bio i
sindikalni povjerenik, dugogodišnji
dragovoljni davatelj krvi, a volio sam i
volim ribolov.
Međutim, vaša velika ljubav, podsjeća-
mo ga, bila je i glazba!
- O, godinama sam svirao i u jednom
glazbenom sastavu. Ne poznajem
note, sve sam naučio sam. Najviše sam
„lupao“ u bubanj, ali znam svirati i dru-
ge instrumente. S grupom „Kaj“ „odra-
dio“ sam mnoge gaže, od svatova do
sviranja po hotelima i terasama. Bila mi
je to zabava, ali i dodatna zarada.
Tijekom čitavog radnog vijeka obitelj
mu je bila iznimna potpora. Osobito
djeca koja sada rade i „svoji su ljudi“.
- Volio bih da mi ukućani budu zdravi,
da u našem domu i dalje vlada veselje,
a za ostalo – lako ćemo – rekao je na
kraju.
20 FEFERON
Problemi malog Štefeka
Škotski
Čekićem po prstu
Kod doktora
Sličnosti
Zemlja
Sexy shop
O Ivici i Marici
Novigradski
Uđe mali Štefek jedno jutro u sobu mame i tate i zatekne ih u
nezgodnom položaju.
- Nije fer, a mene šaljete psihologu jer sisam prst! - veli Štefek
Bio Škot sa sinom na ljetovanju i sin kaže: „Tata kupi mi slado-
led.“ I tata nakon dugog razmišljanja kupi. Drugo ljeto oni opet
dođu na ljetovanje i kaže sin: „Kupi mi limunadu.“ A stari odgo-
vori: „Nije dobro piti limunadu nakon sladoleda.“
- Zašto plačeš sine?
- Tata se udario u prst čekićem.
- Pa zašto ti plačeš?
- Prvo sam se smijao!
Haso dobio upalu slijepog crijeva i hitno je prebačen u bolnicu.
Vidi doktor da je situacija ozbiljna, pa poviče sestri: - Sestro, brzo
instrumente! Nato će Haso: - Bolan doktore, vama je do muzike,
a ja ovdje umirem.
Doktore, ja sam došao na operaciju krajnika, a vi mi izvadili i
slijepo crijevo?!!
- Da ... Kolege su mi oduševljeno pljeskali poslije prve operacije
pa sam morao nešto izvesti na bis.
Dobar ljubavnik je kao skupi deterdžent:
Djeluje brzo, prodire dubinski, ugodno miriše i što je najvažnije
- ne ostavlja tragove.
Pita mali Mujica tatu:
- Tata, zašto se Zemlja okreće?
Mujo se malo zamisli pa kaže:
- Kako okreće? Slušaj mali, da ti slučajno nisi našao onu moju
rakiju?
Došao čovjek u sexy shop i traži crni kondom. Kaže mu proda-
vačica: „Imamo roza, plavi žuti ..“
„Ama ja hoću crni,“ prekine je čovjek.
„Pa nemamo crni, a zašto baš taj hoćete?“ pita ga ona opet.
„Ma umro mi kum, pa hoću kumi izjaviti saučešće!!!“
Učiteljica:
- Dođi Marice, pred ploču i pokaži nam na karti – gdje je Sjever-
na Amerika?
Marica izađe i pokaže:
- Ovdje!
Učiteljica:
- Bravo, točno, Marice! A ti Ivice, reci nam
- Tko je otkrio Ameriku?
- Pa Marica.
Učiteljica:
Dobro, Ivice, zašto jučer nisi bio u školi?
Ivica: Molim, učiteljice, vodio sam kravu k biku ....
Učiteljica: Pa zašto to nije uradio tvoj tata?
Ivica: Mogao je i tata, ali to bik radi bolje od tate.
Novigradec kupuje kartu za utakmicu Slaven Belupa i Dinama i
daje 30 kuna ... Prodavačica:
Gospodine, karta je 60 kuna.
Novigradec: U redu je, ja navijam za Slaven Belupo, gledati ću
samo njih.
Ivek je pozval kuma na kolinje: „Ak moreš, dojdi sakak kume“.
Odazval se kum pozivu, al je naišel na zaprta ulazna vrata koja
je nikak ne mogel otprti. Dok so se za tri dana sreli na sajmu
u Koprivnici, kum veli Iveku: „Pozval si me na kolinje, a nisem
mogel v dvorište“.“Pa, rekel sam ti, dojdi ak moreš“ – odgovori
mu ovaj.
Soseda v Novigradu pozove sosedu na kavu i onda zrno kave
samo namoći vu vrući vodi. Prilikom uzvratnog posjeta kolegi-
ca nije čak ni namočila zrno kave vu vodi, već je samo mahnula
iznad nje. „Znaš, pri tebi je kava bila malo prejaka“ objasnila je
svoj postupak.
21MOZAIK
Vid BalogSusret s...Piše: Vjekoslav Indir, Snimio: Nikola Wolf
Sve proizvode od Podravke sam probao kaj se na meni i vidi
Tijekom uskršnjih blagdana na putu prema rodnom Gotalovu uspjeli smo u Koprivnici na kratko vrijeme zausta-viti popularnog Podravca Vida Baloga. Željeli smo doznati čime se trenutno najviše bavi i što nam priprema novoga. Na početku, neminovno pitanje je bilo o Podravki. - To je najcjenjenija tvrtka do koje jako držim, sve sam proizvode od Podravke probao kaj se na meni i vidi. Super su mi Podravkine juhe od gljiva, jako mi je dobar mesni program, a moja šestogo-dišnja kćer Klara i ja najviše uživamo u Čokolinu. Inače, Vegeta je ono što stal-no koristim, to je nešto što je savršeno - govori nam Vid.
Koji su sljedeći tvoji projekti, gdje ćemo te moći vidjeti?- Uskoro dolazi Picokijada, a trenutno s Dreletom pripremam predstavu Reme-tinec, čija premijera bi trebala biti 20. svibnja u Mariji Bistrici. Iduća predstava nam je u Lepoglavi i tako dok ne dođe-mo do Remetinca - u šali nam govori Vid, objašnjavajući kako je zapravo riječ o šaljivom kabareu u kojemu će uz Vida i Drelea nastupati i mladi imitator Luka Bulić. Obećao je da će i Koprivničanci imati priliku vidjeti je.- Imali smo već nešto slično za Gum-bekove dane, pred mjesec dana u Hi-strionskom domu, na što su ljudi jako pozitivno reagirali, sve karte su bile ra-
sprodane i još je puno ljudi ostalo vani. I onda smo mi skužili da imamo dobar projekt, s tim se od glume trenutno bavim i nemam namjeru nešto drugo raditi prije kraja godine. Pripremamo i spot o kajkavcima koji bi se trebao promovirati za Podravske motive tu u Koprivnici. Za taj spot smo si dali jako puno truda Žiga međimurski, Adam Končić i ja. Kako smo mi s tom pjesmom prije četiri godine pobijedili na festivalu radija Kaj i kako su nas ljudi jako puno zvali, odlučili smo se da snimimo i spot. I tu nam pomaže Podravka jer to jedno-stavno ne bi bilo moguće napraviti bez nje - govori nam Vid recitirajući nam i dio stihova:... „Gdje Drava je tiha i najmirneša tam zemla je Podravskog sina“ ....
Očigledno je da te rodni kraj još uvijek jako privlači?- Pa da očigledno je, i sad idem tamo. U Gotalovu gradim i kuću, već sam na-pravio i fasadu – našalio se. No, nije još sve završio jer priznaje da je u taj projekt krenuo vrlo ambiciozno, ali i njega je zadesila recesija kao i društvo u cjelini. No, zato je najavio da će cijeli srpanj ko-načno poslije tri godine godišnji odmor provesti u Gotalovu.
Uz glumu, vođenja mnogih različitih priredbi, Vid priprema i doktorat.- Da, zapeo sam u doktoratu, na dok-torskom sam studiju na antropologiji, imam dosta posla, razlikovnih ispita, do sada sam ih osamnaest položio. Doznali smo da mu je i doktorat vezan uz kajkavsku riječ, uz što ima i jedan ve-liki hobi, a uz sve to i veliki je promotor kajkavske riječi.- zJa svaki dan živim sa time. Sad sam zadnje nastupao u Krapini na Uskrs fe-stu gdje je bilo skoro pola pjesmi na kaj-kavskom. Nedugo sam u Matici hrvat-skoj promovirao i knjigu na kajkavskom, „Ezopuševe basne“. S Vitezom sam ovih dana dogovarao za iduću godinu i Dio-geneša na kajkavskom. Histrioni pripre-maju ponovno “Idu svati, mlade ni“. Uz to, krajem svibnja izlazi mi i knjiga „Ba-joslovlja“ o mitskim bićima iz podravske narodne baštine. Krajem godine pripre-mam i kazališni komad iz osamnaestog stoljeća „Papiga“ . Spremam također i izložbu starih kajkavskih knjiga iz 16., 17. i 18. stoljeća u stubičkom Muzeju Se-ljačke bune - pohvalio nam se je Vid. Za kraj razgovora dao nam je i jednu ideju za novi Podravkin proizvod.- Kako je Studenac Podravkin, a najbo-lji je za gemišt, zašto se ne započne sa pakiranjem i takvog gemišta u limen-kama? Zašto ne bi stručnjaci poradili na tome da izmisle gemišt u konzervi? Kako imamo pivo u konzervi, onda bi sa Studencem mogli imati tako i ge-mišt. I mislim da bi takav proizvod imao uspjeh na tržištu.
22 MOZAIK
Na središnjem koprivničkom trgu održana je jubilarna 10. turističko-sportsko-gastronomska manifesta-
cija Ribolovci svome gradu kojoj je jedan od pokrovitelja tradicionalno i Podravka. Tijekom dva dana mnogobrojni posjetite-lji mogli su uživati u brojnim sadržajima, a jedan od najatraktivnijih bio je pecanje šarana iz velikog bazena postavljenog na trgu. Tradicionalno, na manifestaciji se ku-hao i riblji paprikaš, a od 15 ekipa najbolji je skuhao Tomo Filip iz Ludbrega i tako osvojio Zlatni kotao Koprivnice. U ocjenji-vačkom sudu bili su i poznati Podravkini gastronomi Zlatko Sedlanić i Dražen Đu-rišević.
Po preporuci svjetske muzejske zajed-nice (ICOM) muzeji će ove godine Međunarodni dan muzeja 18. svib-
nja obilježiti aktivnostima na temu Muzeji i sjećanje. Ovom temom želi se istaknuti uloga muzeja u očuvanju sjećanja i priča s raznih područja baštine važnih za zajed-nicu kojoj muzeji pripadaju kao i uloga muzeja u prenošenju tih sjećanja i priča mladima.I dosada smo se u Muzeju prehrane kod provođenja terenskih istraživanja razli-čitih etnoloških tema često oslanjali na sjećanja kazivača. Ovoga puta naglasak želimo staviti na sjećanja o povijesti Po-
Svečanom dodjelom diploma Hrvat-
skog planinarskog saveza, u nedjelju
3. travnja, završena je Opća planinar-
ska škola HPD-a “BILO”. Školu su završila
33 planinarke i planinara, a diplome im je
uručio tajnik HPS-a Darko Berljak. Zgodno
je spomenuti da najmlađi polaznik škole
ima samo 14 godine dok je najstariji navr-
šio 63 godine.
Opća planinarska škola trajala je 2 mjeseca
u toku kojih su planinari svaki tjedan imali
predavanje iz teorijskog dijela. Uvodno
predavanje je održao prof. dr. Željko Po-
ljak, legenda hrvatskog planinarstva, dok
su ostala predavanja održali stručnjaci i
vodiči, svatko u svojem području: Karo-
lina Španiček, Miroslav Aleksa, Boris Ma-
jerus, Ivica Kušek, dr. Tatjana Jurić, prof.
Ružica Medvarić Bračko, prof. Lovro Hrust
I Podravka tradicionalno s ribolovcima
Muzeji i sjećanje
Podravkaši završili Opću planinarsku školu
Piše: Boris Fabijanec, Snimio: Berislav Godek
Piše: Nada MatijaškoSnimio: Foto arhiv Podravke
Piše i snimila: Antonija Genc
dravke. U Muzeju prehrane čuvamo oko 3000 fotografi ja snimljenih u Podravki uglavnom do 70.-tih godina 20. stoljeća koje nisu izložene, već se mogu razgleda-ti po upitu. Sada, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, pozivamo nekadašnje i sadašnje Podravkaše kao i sve ostale zainteresirane da u svibnju po-sjete Muzej prehrane, razgledaju zbirku fotografi ja i pomognu nam u prepozna-vanju ljudi, mjesta i vremena zabilježenih na fotografi jama.Radno vrijeme Muzeja prehrane, Staro-gradska bb je od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Brojevi telefona su: 048 222 009 i 048 621 112.Dođite u Muzej prehrane, povedite i unu-ke i ispričajte nam sjećanja o iskustvima i radu u Podravki.
i prof. Miroslav Kanisek. Na predavanjima
su planinari mogli naučiti o bitnim plani-
narskim temama; od povijesti planinar-
stva, planinarske organizacije, priprema
za odlazak u planinu, planinarske opreme
do kretanja u planini, planinarskih puteva
i markacija te osnova orijentacije, čitanja
karata i zemljovida, zaštiti prirode i spele-
ologiji. Učilo se i o planinarskoj medicini,
opasnostima i prvoj pomoći u planini, te
stručnim znanjima iz osnova alpinizma i
čvorologije, upotrebi tehničke opreme,
ali i prehrani u planini i meteorologiji za
planinare.
Ta su teoretska znanja potvrđena i izvjež-
bana na praktičnom dijelu u terenskoj
nastavi kroz četiri stručna izleta na kojima
su ih educirali vodiči Ivana Kolar, Antonija
Genc, Mladen Pandurić, Miroslav Alek-
sa, Ivica Kušek uz stručnu pomoć Sekcija
za orijentaciju iz Samobora te HGSS-a iz
Ogulina.
Baško Polje, malo mjesto u Dalma-ciji koje svake godine privlači ve-liki broj kontinentalaca na odmor
i uživanje u blagodatima sunca i mora bilo je središte okupljanja zaposlenika hotelske kuće Club Adriatic. Tu prigodu iskoristila je i naša Gastro prodaja koja je u hotelu Hrvatska organizirala prezen-taciju kompletnog Podravkinog asor-timana pri čemu je održana i edukacija proizvodnog osoblja svih hotela koje se nalazi u spomenutoj grupaciji. Specija-listi kulinarstva Mišel Tokić, Zoran Delić, Marko Peras na čelu sa voditeljem kuli-narstva Draženom Đuriševićem održali su edukativnu prezentaciju pripreme jela za toplo hladni buff et pri čemu su aktivno sudjelovali i zaposlenici hotel-skih kuhinja. U pripremi jela posebno se pazilo da u svako jelo bude uvršteno ne-koliko Podravkinih proizvoda te se na taj način direktno prezentira kvaliteta i pre-poznatljivost našeg branda. Uz taj dio koncepcija same prezentacije iziskivala
U organizaciji Udruge kuhara Vu-kovarsko-srijemske županije u vinkovačkom hotelu Admiral
se okupilo 11 ekipa kuhara starosti do 23 godine na Kuharskom kupu Zlatna jabuka 2011. kako bi pokazali svoja zna-nja i umijeća te tako istaknuli kandida-turu za članstvo u mladoj kulinarskoj re-
Prezentacija gastro-programa za hotelsku kuću Club Adriatic
Na Kuharskom kupu Zlatna jabuka 2011. prezentirani Podravkini proizvodi
Piše: Dražen ĐuriševićSnimio: Mišel Tokić
Piše: Boris FabijanecSnimka: Hrvatski kuharski savez
je i pravilan omjer nutritivnih vrijedno-sti koje su u modernoj kuhinji jedna od neizostavnih stavki. Koristeći proizvode mesne industrije Danica, smrznute proi-zvode Podravka i McCain, paletu naših juha, umaka, konzerviranog asortimana te Dolcelline kreme, promotori kulinar-stva pripremili su jela i slastice koje su mamile uzdahe svih okupljenih na pre-zentaciji. Najvažniji dio ipak je bio rad s kuharima Cluba Adriatic koji su stekli nova znanja vezano za pripremu jela te se automatski upoznali s novitetima u našem asortimanu za predstojeću se-zonu. Inače, inicijativa za održavanje prezentacije krenula je na obostrano za-dovoljstvo naše prodaje i vjernog kupca
koji na ovaj način još jednom pokazuje kako želi s nama produbiti i učvrstiti vi-šegodišnju suradnju. Pozdravni govor pred početak degustacije održali su voditelj kulinarstva Dražen Đurišević i voditelj gastro prodaje za regiju Dalma-cija Dragan Vuković. Na prezentaciji, uz kompletnu Upravu hotelske kuće te njihove proizvodne djelatnike bio je prisutan i Denis Starčević, Martina Ištok i Ivan Kolić kao predstavnici sjevernog Primorja i regije Istra gdje Club Adriatic također ima svoje hotele. Rezime cijele prezentacije svakako je zaključak da bi ove sezone trebali napraviti kvalitetniji iskorak u zajedničkoj suradnji koja ni pri-jašnjih godina nije bila zanemariva.
prezentaciji Hrvatske koja se osniva ove godine. Sudionici su pripremali hladna jela od piletine i povrća, glavna jela od svinjetine, slanine i gljiva te deserte od jabuke i oraha. Najbolji u pripremi hlad-ne plate bio je Franjo Copak predstav-nik varaždinskog hotela Turist i učenik Srednje gospodarske škole. Franjo je pobijedio i u pripremi deserta, a najbo-lje glavno jelo pripremio je Pavao Pudić iz hotela Ambasador u Opatiji. Ukupni poredak dobiven je zbrojem bodova iz sve tri kategorije, a tu je najbolji bio ponovno Franjo Copak, drugo mjesto osvojio je Pavao Pudić, a na treće se pla-sirao domaći natjecatelj Stjepan Franjić iz restorana Aquarius u Bošnjacima.Natjecanje su podržali sponzori Hrvat-skog kuharskog saveza na čelu s Po-dravkom koja se u Vinkovcima pred-
stavila degustacijom svojih proizvoda pa su tako naši promotori kulinarstva za sve nazočne goste, njih 200 te 80 kuha-ra organizirali prezentaciju Podravkinog asortimana iz programa Mesne industri-je Danica. Prezentirani su novi proizvod kobasica fi na- Dalmatina te proizvodi iz asortimana konzervi - pašteta pikant, piletina u bešamel umaku, piletina u salsa umaku, pileći paprikaš i junetina s gljivama. Specijalist kulinarstva Zlatko Sedlanić i voditelj kulinarstva Dražen Đurišević pripremili su spomenuta jela s prilozima. Tu se posebno posvetila pažnja i dekoraciji stola, tako da su pre-zentirana jela kako bi trebala izgledati i na hladnotoplom izložbenom stolu. Svi proizvodi su uspješno prihvaćeni i oci-jenjeni od strane struke, a i od prisutnih gostiju.