Upload
dejanseretinek
View
191
Download
31
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Umjetničko blago Hrvatske
Citation preview
Hrvatska kultura i civilizacija je zbroj svih materijalnih, duhovnih i socijalnih vrednota koje su tijekom vremena nastale na području Hrvata, i danas čine genus specificum
ovoga naroda. U rekonstrukciji hrvatskoga kulturnoga/duhovnoga identiteta pretpostavlja se muntidisciplinarnost. U obzir treba uzeti činjenice i kulturne slojeve: korijeni hrvatske kulture, prethrvatska kulturna dobra na prostoru Hrvatske, baština iz pradomovine Hrvata, seoba Hrvata, sveza s kršćanstvom, kompleks hrvatske kulture i civilazacije u srednjem vijeku (za narodnih vladara i poslije), tijek hrvatske povijesti i nastanak glavnih hrvatskih spomenika kulture, glagoljaška tradicija, Biblija i hrvatska
kulturna tradicija, renesansa u kulturi (književna, likovna, glazbena), tijek stilskih formacija kod Hrvata: barok, prosvjetiteljstvo, klasicizam (pred)romantizam, hrvatski
narodni preporod i nacionalna homogenizacija, realizam, modernizam u Hrvata, važniji tijekovi hrvatske kulture u XX. stoljeću (ekspliciranje u svim vrstama umjetnosti).
Obrada pojedinih kompleksa kulture i civilizacije uz pomoć renomiranih stračnjaka: povjesničara, povjesničara umjetnosti, bibličara, kulturologa, arheologa, etnologa i inih
stručnjaka.Izravni kontakt s važnijim kulturnim činjenicama: slika, čitanje, dijalog, posjet
eksponatima.Europski i svjetski kontekst hrvatske kulture i civilizacije. Osobni stav prema kulturnim i
civilizacijskim dobrima. Razvijanje, njegovanje, čuvanje i "življenje" hrvatske kulture. Kritički stav prema stručnoj literaturi (tematski).
Hrvatska kultura i civilizacijaCopyright © 2003. S. Botica, M. Grmek
Literatura:
1. Pr. Radovan Ivančević, Umjetničko blago Hrvatske. Motovun, 1993. 2. Pr. N. Budak, Etnogeneza Hrvata (dvadesetak radova). MH, Zgb. 1995.3. Stipe Botica, Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb 1995.5. Franjo Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. KS, Zagreb 1996.6. Janko Belošević, Materijalna kultura Hrvata od 7. - 9. stoljeća. Liber, Zagreb 1980.7. Šefik Bešlagić, Stećci - kultura i umjetnost. Veselin Masleša, Sarajevo, 1982.8. Branko Fučić, Glagoljski natpisi. JAZU, Zagreb 1982.9. Nenad Cambi, Antika. Zagreb 2002.10. Radoslav Katičić, Mythologicum Illyricum, 1996. Radoslav Katičić, Litterarum studia, MH, Zagreb 1998.11. Marin Zaninović, Od Helena do Hrvata. Školska knjiga, Zagreb 1996. 12. Starohrvatska spomenička baština. RAĐANJE PRVOG HRVATSKOG KULTURNOG PEJZAŽA (zbornik. Uredili Miljenko Jurković i Tugomir Lukšić; Zagreb 1996.) 38 radova sa znanstvenog skupa iz 1992. god.13. Anđelko Mijatović, Iz riznice hrvatske povijesti i kulture. Školska knjiga, Zagreb 2001.14. D. Jelčić, Povijest hrvatske književnosti. Pavičić, Zagreb 1997.15. Trpimir Macan, Povijest hrvatskog naroda. MH, Zagreb 1992.16. Povijest Hrvata. "Srednji vijek". Školska knjiga, Zagreb 2003.17. Stipe Botica, Lijepa naša baština. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1998.
Pr a p o v ije s n a n a la z iš t a n a t lu Hr v a t s k e
Glineni ženski idol iz Dalja, kod Osijeka, srednje
brončano doba (1500. prije n. e.), Arheološki muzej,
Zagreb. Plošno stilizirani lik s ukrasnim aplikacijama
odjeće, naznačenim ugrebenim linijama
(ogrlica, pojas), pripada tipu inkrustirane keramike
južne Transdanubije.
Keramička posuda iz Kaptola požeškog (600. prije n. e.), Arheološki muzej, Zagreb. Uz reljefni spiralni ukras - motiv
preuzet s brončanog nakita - ističu se modelirane životinjske glave (za nošenje i rukovanje).Keramička posuda iz Kaptola
požeškog (600. prije n. e.), Arheološki muzej, Zagreb. Uz reljefni spiralni ukras - motiv preuzet s brončanog nakita -
ističu se modelirane životinjske glave (za nošenje i rukovanje).
Ker a m ič k a
pos uda i z
Kapt ol a pož e š k o
g
Posuda iz Vučedola (2000. prije n. e.), Arheološki muzej, Zagreb. Crno obojena keramika konkavno-konveksnog obrisa s crvenom i bijelom inkrustacijom monumentalnog je dojma
zbog odmjerenog, logično raspoređenog ukrasa.
Keramička posuda u obliku
golubice iz Vučedola (2600.
prije n. e.), Arheološki muzej,
Zagreb. Ornamentalnim
ugrebenim linijama sugerira se perje, a znak
dvosjekle sjekire (labrus) jest
egejskog, mediteranskog
porijekla.Ker a m i
č k a pos uda
u obl i k u
gol ubi ce i z
Vuč e dola
Kairos, mramorni reljef, I st. prije n. e.,
Zbirka samostana Sv. Nikole, Trogir.
Helenistička skulptura golog
mladića u trku personifikacija je
božanstva »sretnog trenutka«.
Slavoluk obitelji Sergijevaca, Pula, 1. st. Pr. Kr.
Grčka vaza iz Isse, Vis. Dok su na istočnoj
obali Jadrana Ilirokelti živjeli još u
prethistoriji, Grci su u svojih pet kolonija u
srednjoj Dalmaciji donijeli visoko
razvijenu urbanu civilizaciju. I ovaj
prizor žene pri toaleti slikan rafinirano zrači
tim duhom.
Dioklecianova palača u Splitu
Peristil Dioklecijanove palače, početak IV st,
ima funkciju trga između hramova i
Mauzoleja. Karakterističan
kasnoantički trokutni zabat unutar kojeg je
usječen luk, naglašava ulaz u
predvorje carskih odaja (Vestibul),
odnosno u suterenske prostore. Nad
zapadnim arkadama dograđenje
renesansni kat.
Minerva iz Varaždinskih Toplica (Aquae Iasae), sredina II st. Mramorni
kip božice zadržao je monumentalnost iako mu nedostaju ruke i glava. Ispod klasično složenih nabora tunike naziru se oblici lijepo
proporcioniranog tijela.
Amfiteatar, II st, Pula. Eliptoidni kameni plašt amfiteatra očuvanje do završnog vijenca (visina oko 32 m, promjer 132 x
105 m), ali je potpuno uništena unutrašnja konstrukcija gledališta, raznesena kao kamena građa u kasnijim
stoljećima.
Kažnjavanje Dirke, II st., Pula.
Podni mozaik s mitološkim
prizorom pripadao je nekoj
javnoj antičkoj građevini. Iako u
reduciranom likovnom izrazu, vješto je riješen
prostor i kompozicija velike površine. Obrubni
motiv pletenice imitirat će
predromanički reljefi.
Portret mlade žene iz Salone, sredina I st., Arheološki muzej, Zagreb. Mramorna skulptura naturalistički vjerno reproducira tip frizure, a meko modelirano lice u mramoru boje slonovače sugerira živu put. Iz očnih duplji ispali su umeci koji su bojom
i sjajem imitirali oči.
Apsida Eufrazijeve bazilike u Poreču, VI
st. Raskošni spomenik prvog »zlatnog« doba bizantske umjetnosti.
Osim ljepote inkrustacija i mozaika,
ovdje se javljaju i ikonografske
inovacije: Bogorodica na prijestolju u središtu konhe
(umjesto Krista). Ciborij iz XIII st,
ukrašen je mozaicima venecijanske
radionice.
Aps i da Euf r a z i
j e v e ba z i l i k
e u Por e č u
Brijuni, rimske iskopine.
Krstionica iz vremena kneza Višeslava - Nin, s napisom
na latinskom jeziku: Ovaj izvor naime prima slabe, da
ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih
zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da
postanu kršćani spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo
pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava, i
to u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegovog štićenika.
Kr s t i oni c a i z
v r e m e na k ne z a Vi š e s l a
v a
Crkva Sv. KrižaIX st., Nin.
Izvana stereometrijski čista adicija volumena,
križnog tlocrta s kupolom na trompama i
dvije male apside na krakovima.
Tipičan spomenik predromanike u
Dalmaciji.
Crkva Sv. Donata u Zadru, IX st.,
najveća je građevina
predromanike u Hrvatskoj.
Najmonumen- talnijih centralnih
crkava karolinškog doba u Europi.
Ulomak zabata s imenom kneza Trpimira, iz Rižinica kraj Solina, IX. st., s napisom: PRO DUCE TREPIM(ero)... (Za kneza
Trpimira)Ul om a k z a ba t a
s i m e no
m k ne z a
Tr pi m ir a
Pismo pape Ivana VIII. Knezu Branimiru 7. lipnja
879. Prijepis iz 12. stoljeća.
Pi s m o pa pe
I v a na VI I I . Kne z u
Br a ni mi r u
Greda i zabat s imenom kneza Branimira iz Šopota, kraj
Benkovca, dr. pol. IX. st., s napisom: BRANIMIRO COM(ite) ... DUX CRUATORU(m)
COGIT(avit) ...(Branimir vojvoda...knez Hrvata naumi...).
G r e da i z a ba t
s i m e no
m k ne z a
Br a ni mi r a
NIN. Sjedište župe i »hrvatskog biskupa«, pa i ninskog biskupa
Grgura, kome je podignut spomenik u
mjestu, rad I. Meštrovića.
Starohrvatske crkvice u Ninu
ujedno su i najstariji sačuvam graditeljski
spomenici svih Slavena (IX-XI. st.).
Napis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana na Otoku u Solinu.
Napi s na
s a r k of agu
k r a l j i ce
J e l e ne
Reljef kralja Petra Krešimira IV.,
Mali hram - krstionica, Split, kraj XI st. Ploča
oltarne pregrade (iz krunidbene crkve kralja Zvonimira u Solinu?) s
prizorom kralja, dostojanstvenika uz
prijestolje i podanika. Uz predromaničku
plošnost likova javlja se više slobodne plohe
(prostora). Rel j e f
k r a l j a Pe t r a
Kr e š i mi r a I V.
Povelja hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. kojom 1069. g. u hrvatskoj prijestolnici Ninu proglašava "Mare Nostrum" tj.
Jadransko more hrvatskim morem .Pov e l j a hr v a t s k
og k r a l j a Pe t r a
Kr e š i mi r a I V
Ante Starčević, "Petar Krešimir
IV. predaje darovnicu
opatici Ciki" (odljev s vratnica
krstionice u šibenskoj katedrali)
Ant e St a r č e v
i ć , " Pe t a r
Kr e š i mi r I V.
pr e da j e da r ov ni
c u opa t i c i
Ci k i "
Čikin križić - pozlaćeni moćnik oblika križa, VII. - VIII. st., samostan
benediktinki sv. Marije, iz riznice Zlato i srebro Zadra, Zadar
Dva ciborija iz Biskupije kod Knina, XI st.
Četverostrani ciborij izuzetan je po bogatstvu
ornamenata i perforiranim arkadicama uz bridove, kao i po naglašenom volumenu
kapitela. Šesterostrani ciborij, u pozadini,
jednostavnijeg je pleternog ukrasa.
Dva c i bor i j
a i z Bi s k upij e k od Kni na
Dubrovačka tvrđava Lovrijenac.
BAŠĆANSKA PLOČA. U ranoromaničkoj crkvici u Jurandvoru pronađena je glasovita Bašćanska ploča, dragocjen dokument
za hrvatsku povijest.
Isjećak Bašćanske ploče.
Crkva Sv. Nikole, kraj Nina, XII st, podignuta je na pretpovijesnom
tumulusu. Ranoromanička
građevina trolisnog oblika. Središnji
kupolni svod poduprt je ukrštenim
pojasnicama, kao u prvom katu zvonika
sv. Marije u nedalekom Zadru
(1105). U doba turskih osvajanja dograđena
je oktogonalna kula (XVI st).
Navještenje, minijatura Trogirskog
evanđelistara, ispisanog i iluminiranog u
samostanu sv. Ivana između 1230. i 1240.
godine. Uz proporcionalnost likova,
uvjerljivost gesta i pokreta karakteristična je za romaniku krajnja
stilizacija raslinja i shematski prikaz
arhitektonske kulise.Nav j e š t
e nj e , m i ni j a
t ur a Tr ogi r s
k og e v a nđe li s t a r a
Eva s Radovanova portala u Trogiru djelo je jednog od majstora što su
radili s Radovanom, odnosno dovršili portal nakon njega. Predložak je
možda bila neka antička skulptura, a veličinom i punom zaobljenošću
mogu se Adam i Eva s trogirskog portala usporediti samo s aktovima na portalu u Bambergu (oko 1260).
Ev a s Radov a n
ov a por t a l a
u Tr ogi r u
Zapadni portal trogirskekatedrale, potpisan od
majstora Radovana idatiran 1240. godinom,
najmonumentalnije je djelo romaničko-gotičkog stila u nas.
Obuhvaća Prvi grijeh(Adam i Eva) i
Otkupljenje (RođenjeKristovo), kristološki
ciklus, pojedine svece i apostole, prikaze
mjeseci, prizore iz lova, a stilski sažima
različite tradicije od južnoitalskih do francuskih. Umjetnički je na razini najboljih europskih ostvarenja toga doba.
Za pa dni por t a l
t r ogi r sk e
k a t e dr al e
Realistički prizor s okruglog stupa Radovanova portala:
lovac je upravo odapeo strijelu, a mršavi lovački psi su pojurili
po lovinu.Rea l i s t
i č k i pr i z or
s ok r ugl og s t upa Radov a n
ov a por t a l a
Čak i na neprikladno okruglom stupu prekrivenom
biljnom vrijezom upliće Radovan (1240) prizore iz života u šumi; životinje i različite faze lova. Detalj: lovac dere kožu s ubijene
srne, dok se zadihani lovački psi odmaraju.
Rea l i s ti č k i
pr i z or s
ok r ugl og s t upa Radov a n
ov a por t a l a
Kamenita vrata. Jedna od vrata
srednjo-vjekovnog
Gradeca sačuvana do
današnjih dana. (Zagreb)
Zagrebačka katedrala najveća je gotička
građevina sjeverne Hrvatske. Apside su
građene u ranogotičkim (1275), a
brodovi tokom XIV i XV st. u zrelogotickim oblicima. Od kasnijeg
namještaja ističe se barokna
propovjedaonica M. Cusse.
Škrinja Sv. Šimuna od kucanog srebrnog lima (1380), u Zadru, najveći je gotički zlatarski rad u Dalmaciji. Dala ju je izraditi Elizabeta, žena hrvatskougarskog kralja Ludovika, kći bana
Kotromanića.
Prizor legende o čudu prsta (ili zakletve na tijelo svečevo) na škrinji sv. Šimuna. Kasnogotičkim interesom za stvarnost
naturalistički je prikazana odjeća, frizure, kape ... Autor Franjo iz Milana potpisao je svoje djelo i prikazao svoj autoportret pri
radu na drugoj strani škrinje.
Glagoljski misal vojvode Hrvoja Vukčića
Hrvatinića pisan je i iluminiran u Splitu oko 1404. g. Stil minijatura
srodan je Majstoru tkonskog raspela. Čitavu
stranicu zauzima slika vojvode i hercega
splitskog, oklopljenog viteza na konju. Misal se
nalazi u Carigradu.G l a gol
j s k i m i s a l
v oj v ode Hr v oj a
Vuk č i ć a Hr v a t i n
i ć a
Poznato nam je ime čovjeka koji je pisao tekst Hrvojeva
misala. On se naime potpisao pa znamo da mu je ime bilo
Butko. Sve drugo o toj knjizi ostalo je skriveno. Znamo,
doduše, i to da je Misal pisan za Hrvoja Vukčića Hrvatinića,
kojemu je ugled bio najveći početkom 15. st. Misal ima 243
folije, a u njemu je mnogo tragova starijih liturgijskih
predložaka pa je teza o južnotalijanskoj provenijenciji
te dragocjene knjige vrlo vjerojatna. Danas se Misal
nalazi daleko od domovine. Mi nikada nećemo doznati kako je dospio baš u tursku prijestolnicu!
G l a golj s k i
m i s a l v oj v ode Hr v oj a
Vuk č i ć a Hr v a t i n
i ć a
Iluminacije za pojedine mjesece iz kalendara
Hrvojeva misala.I l um i n
a c i j e z a
poj e di ne
m j e s e ce i z
k a l e ndar a
Hr v oj e va
m i s a l a
I l um i na c i j e
z a poj e di n
e m j e s e c
e i z k a l e nda
r a Hr v oj e v
a m i s a l a
I l um i na c i j e
z a poj e di n
e m j e s e c
e i z k a l e nda
r a Hr v oj e v
a m i s a l a
Katedrala sv. Jakova - XV.
stoljeće. Ovo remek-djelo
hrvatskog graditeljstva
podigao je do krovišta
majstor Juraj Dalmatinac, a
dovršio ga Nikola
Firentinac. (Šibenik)
Katedrala sv.
Jakova (Šibenik)
Istočni dio šibenske katedrale s transeptom
i kupolom. Prema projektu Jurja
Dalmatinca (1441), koji je izgradio i donje dijelove do 1473.
godine, dovršio je Nikola Firentinac svodove i kupolu početkom XVI st,
postavivši na vrh oblih zabata skulpture sv.
Jakova i sv. Mihovila.I s t oč ni
di o š i be ns k
e k a t e dr a
l e s t r a ns e pt om i k upol o
m
Svod šibenske krstionice montiran je
od devet kamenih dijelova uklopljenih
međusobno bez ikakva veziva.
Obrađeni s donje strane kao svod (četiri
gotičke fijale, medaljon s Bogom ocem i
golubicom Sv. Duha, četiri ploče s renesansnim
anđelima), isti komadi kamena s gornje
strane su glatke ploče u podu južnog broda
(1441-1443).
Detalji sa katedrale sv. Jakova (Šibenik).
Detalji sa katedrale sv. Jakova (Šibenik).
Dječak (antički krilati genij) koji puhanjem raspiruje baklju,
jedan je od 21 reljefa na podnožju trogirske kapele.
Geniji izviruju iz odškrinutih, perspektivno prikazanih vrata:
umjesto tradicionalnoga kršćanskoga pakla, Nikola
Firentinac humanistički nudi sliku Podzemlja, bližu
poganskoj antici.Dj e č a k
( a nt i č ki
k r i l a t i ge ni j )
k oj i puha nj e
m r a s pi r u
j e ba k l j u
»Bičevanje Krista«, detalj s oltara sv. Staša iz splitske
katedrale, djelo Jurja Dalmatinca, početak XV.
st. Ocijenjeno je kao najzreliji majstorov
renesansni rad. (Split)» Bi č e v a
nj e Kr i s t a «
, de t a l j
s ol t a r a
s v . St a š a
Kapela Blaženog Ivana u Trogirskoj katedrali, rad
Nikole Firentinca, prvo je djelo renesanse u
Dalmaciji i ističe se arhitekturom skladnih proporcija i izražajnim
skulpturama Nikole Firentinca, Andrije Alešija i
Ivana Duknovića.Kape l a
Bl a ž e nog I v a na
u Tr ogi r s
k oj k a t e dr a
l i
Kapela Bl. Ivana
Trogirskog, katedrala,
Trogir. Gradili su je Nikola
Firentinac i Andrija
Aleši od 1468. do
1482. godine.
U crkvi sv. Marije na Škrilinah nalazi se najljepši ciklus istarskih fresaka Vincenta iz Kastva (1474.).
Mrtvački ples, detalj freske Vincenta iz Kastva u crkvi Sv. Marije na Skrilinah, (1474), Đeram. Prikazujući jednakost ljudi
pred smrću, bez obzira na dob, zvanje ili klasu, kasnosrednjovjekovni slikari tješe puk za nepravde na ovom
svijetu.
Dubrovnik, jedina slobodna republika na istočnoj obali Jadrana (do poč. XIX st.). Urbanistički definiran u XIV st.
Nikola Božiarević(1460.-1518.). Triptih iz
Dominikanskog samostana i crkve u
Dubrovniku.
Sv. Martin (kao mladi renesansni vitez) i
prosjak, detalj poliptiha Vittora
Carpaccia, kraj XV st. Stalna izložba crkvene
umjetnosti, Zadar. Samo jedan primjer
visoke likovne kvalitete umjetničke baštine u Dalmaciji,
koja obuhvaća veliki broj djela slikara
talijanske renesanse.
Marko Marulić, “Judita”, Venecija, 1522., drugo
izdanje.
Početak “Judite” Marka Marulića.
Julije Klović (1498.-1578.). Minijaturist svjetskog glasa, suvremenik i prijatelj Michelangela, Brueghela, El Greca. Izradio je brojna monumentalna djela u minijaturi koja se
nalaze u najpoznatijim svjetskim galerijama.
Julije Klović. Minijature.
Prizemni trijem Kneževa dvora u
Dubrovniku obnovljen je po nacrtu Michelozza
Michelozzija (1463), a kat su dovršili
gotičkim biforama domaći majstori
Radosalić, Bogosalić, Grubačević i dr. Tako
je nastala zgrada na kojoj je dolje
vremenski »mladi« renesansni stil, a gore
»stariji« gotički.Pr i z e m
ni t r i j e m Kne ž e v a dv or a u Dubr ov n
i k u
Ljetnikovac Petra Sorkočevića (1521) na
Lapadu, Dubrovnik. Asimetrički
komponirana zgrada otvara se s dva krila (s trijemom i terasom) na
ribnjak i perivoj sa Šetnicama pod
odrinama loze, a s druga dva krila (s ložom na katu) na cvijetnjak pozadi,
ostvarujući time renesansni ideal veze
čovjeka s prirodom.
Opsada Sigeta, suvremena talijanska gravira.
Josip Franjo Mücke, “Nikola Zrinjski na
sigetskoj kuli”, slika, ulje na platnu, 1866. g.
Ni k ol a Zr i nj s k
i na s i ge t s koj k ul i
SISAK-STARI GRAD. Snažna tvrđava trokutna tlocrta s tri valjkaste kule
na vrhovima gradio je graditelj Petar iz Milana
uz pomoć domaćih majstora (1544-1550).
Hrvati su 1593. do nogu potukli kod Siska Turke vojskovođe Hasan-paše
Predojevića.
Veliki Tabor. Najljepši,
najmonumentalniji srednjovjekovni utvrđeni grad u
Hrvatskoj s obilježjem gotike i
renesanse.
Ozalj. Srednjovje-kovni grad
na utvrđenoj
litici ponad rijeke Kupe.
Od XIV. stoljeća u
posjedu Frankopana
i Zrinskih.
Crkva Sv. Vlaha (1706.-1715.), Dubrovnik. Kao
graditelj i kipar Mario Gropelli je dao
ravnopravnu ulogu arhitekturi i skulpturi u
duhu mletačkog baroka. Centralna građevina s
kupolom. Dominira glavna fasada kao kulisa terasno podignutog pristupa nalik
otvorenoj sceni.
Kazalište u Hvaru. Na prvom katu arsenala (spremišta za galiju) otvoreno je 1612. g. hvarsko kazalište, kao prvo
komunalno kazalište u Evropi. Obnovljeno je početkom XIX st. u klasicističkom stilu.
Palača obitelji Patačić (1764.),
Varaždin. Arhitektonski
oživljena ugaonim
istakom dok su fasade
reljefno razigrane bogatom
rokoko štuko-
dekoracijom.
Krilni dvorac obitelji
Odeschalchi u Iloku, s
arkadama i galerijama
kroz sve tri etaže, jedan je od većih
plemićkih dvoraca.
Obnavljan je u XVIII i XIX
stoljeću.Kr i l ni dv or a c
obi t e l ji
O de s c ha l c hi
Gradska vijećnica, Varaždin. Renesansna
građevina iz XVI st. pregrađena je i obnovljena 1793. godine u prijelaznom
kasnobarokno-klasicističkom stilu.
Sv. Marija Snježna, Belec, pregrađena 1739. godine, s Rangerovim freskama (1740.), drvenim oltarima i
propovjedaonicom (J. Schokotnig iz Graza 1743.), donacija je domaćeg plemstva. Unatoč malog formata, jedan je od
najraskošnijih primjera dinamičkog pretapanja arhitekture, skulpture i slikarstva u organičku baroknu cjelinu.
Kazula, vezeno misno ruho, XVII st., Riznica zagrebačke katedrale.
Reljefno vezivo od bisera i svilenih niti, vjerojatno rad J. W. Stolla, Zagreb
(1655.-1664.).
Vezeni pokrov Kristova groba s prizorima Muke, XVII st., radionica biskupa Petretića, Zagreb, Riznica katedrale. Osim razvedenih obrisa oblika, i vez se barokno nadima u reljef. U
biskupskoj veziljskoj radionici bili su zaposleni isključivo muškarci.
Ve z e ni pok r ov
Kr i s t ova gr oba
s pr i z or i
m a M uk e
Dvorac obitelji Eltz (1790.), Vukovar. Smješten u parku i okrenut glavnom fasadom Dunavu, dvorac iskazuje
povezanost barokne arhitekture s ambijentom.
Zagreb. Stari dio grada, podignut na brežuljku i prvotno utvrđen zidinama u obliku trokuta, zvan Gradec, Grič,
današnji je Gornji grad.
Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Lubinsky, Zagreb, 1912.Nac i ona
l na i s v e uč i l
i š na bi bl i ot
e k a
Lenuzzijeva potkova
Muzejski prostor na
Jezuitskom trgu (Zagreb)
M uz e j sk i
pr os t or na
J e z ui t sk om t r gu
Muzejski prostor na Jezuitskom trgu
(Zagreb).
Galerija Meštrović.
Muzej grada Zagreba.
M uz e j sk i
pr os t or na
J e z ui t sk om t r gu
»Zlatna dvorana«Opatička 10. uređena
u slogu bečkesecesije. Tu su kipovi
Roberta Frangeša Mihanovića: »Teologija«, »Medicina«,
»Pravda«, potom povijesne
kompozicije slikara Celestina Medovića:
»Dolazak Hrvata«, »Krunjenje Ladislava
Napuljskog«,»Splitski sabor« (iz X.
st. poznat po borbi Hrvata za upotrebu glagoljice i staroslavenskog jezika u bogoslužju).
Zlatna dvorana bivšeg Odjela za bogoštovlje inastavu (1895.), Zagreb, Opatička 10. Najcjelovitije djelo historicizma u
Hrvatskoj: neobaroknu arhitekturu izveo je H. Bolle, a opremili su je, slikari 0. Iveković, C. Medović, I. Tišov, B. Čikoš-Sesija,
V. Bukovac i kipar Frangeš-Mihanović.
Zastor starog kazališta na Markovu trgu, Zagreb, otvorenog 1834. godine, arh. C. i A. Cragnolini. Unutar lepeze - tipičnog
rekvizita kazališne publike - umetnuta je romantičarska slika V. Karasa Vila, djed guslar i unuk.
Za s t or s t a r og
k a z a l i št a na
M a r k ovu t r gu
Mlada patricijka, Vlaho Bukovac
(1890.), Moderna galerija, Zagreb.
Portret žene u rimskoj tunici s lepezom,
slikao je Bukovac za svog boravka u
Parizu. Hladni kolorit i blijeda put
kontrastiraju sa živom izražajnošću lica.
Zdenac života, bronca, Ivan Meštrović (1905),
Zagreb. U tragu Rodina, ne samo po
impresionističkoj obradi epiderme nego
i po univerzalnom simbolizmu i
istinskom humanizmu. Iako mladenačko
Meštrovićevo djelo, ova fontana ostaje jedno od najboljih.
Zde na c ž i v ot a , br onc a ,
I v a n M e š t r o
v i ć
Autoportret s lulom, Miroslav Kraljević (1912), Moderna galerija, Zagreb.
Asimilirajući iskustva suvremenoga pariškog slikarstva, Kraljević je
stvorio osobni izraz što se uz neobuzdani
temperament crteža odlikuje strogom
disciplinom strukturiranja slike bojom.
Aut oport r e t s
l ul om , M i r os l
a v Kr a l j e v
i ć
Hrvatska kultura i civilizacija Copyright © 2003. S. Botica, M. Grmek
Slike i fotografije, te njihovi opisi preuzeti iz:
E. Hercigonja: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Mladost, 1975.A. Mijatović: Iz riznice hrvatske povijesti i kulture, Školska knjiga, 2001.
R. Ivančević: Umjetničko blago Hrvatske, Motovun, 1993.Lijepa naša Hrvatska, TIP Marin Držić, 1991.
Croatia In The Heart Of Europe, Croatian Paneuropean Union, 1996.