AKADEMSKA 2013/2014

RIZIK

Mr Nemanja Budimir

SADRŽAJ:

POJAM I DEFINICIJA RIZIKA

ELEMENTI RIZIKA

KARAKTERISTIKE RIZIKA

KLASIFIKACIJA RIZIKA

UPRAVLJANJE RIZIKOM

RAZUMJEVANJE UPRAVLJANJA RIZIKOM

OSIGURLJIVOST RIZIKA

PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM

PRAVILA KOJIM SE RUKOVODI U PROCESU UPRAVLJANJA RIZIKOM

POJAM I DEFINICIJA RIZIKA

Izvjesnost da se nesreća može dogoditi svakom pojedincu, ali i to da se ne može sa

sigurnošću reći hoće li se dogoditi naziva se rizik

POJAM I DEFINICIJA RIZIKA

Rizik je, između ostalog, definisan kao:

1. Mogućnost gubitka

2. Vjerovatnoća gubitka

3. Neizvjesnost

4. Odstupanje stvarnih od očekivanih rezultata

5. Vjerovatnoća bilo kog ishoda koji ni je očekivan

Zajednički elementi u navedenim definicijama su: neizvjesnost i gubitak

Rizik je stanje u kome postoji mogućnost negativnog odstupanja od poželjnog ishoda

koji očekujemo ili kome se nadamo.

Rizik je mogući ekonomski štetan, neizvjestan događaj na koji osiguranik ili neka druga

zainteresovana lica ne mogu da utiču, a istovremeno pogodan da bude predmet

osiguranja.

POJAM I DEFINICIJA RIZIKA

RIZIK = EKONOMSKI ŠTETNI DOGAĐAJ

ŠTETNI

DOGAĐAJ

T

ŠTETA

Posljedica

štetnog

događaja

L(T)

Opasnost

Hazard

T0 T1

Vjerovatnoća nastanka P(T) Očekivana veličina P(T)

RIZIK R(T)

POJAM I DEFINICIJA RIZIKA

R(T) = P(T) X L(T)

Gdje je:

T – neželjeni rizični ili štetni događaj

R (T) – rizik od događaja T

P(T) – vjerovatnoća da će se događaj T i odigrati

L(T) – veličina štete koju bi izazvao događaj T

ELEMENTI RIZIKA:

- Neizvjesnost

- Šteta

- Opasnost

- Hazard

- Štetni događaj

ELEMENTI RIZIKA

NEIZVJESNOST – nesigurnost zasnovana na nedostatku saznanja o tome

šta će se ili šta se neće dogoditi u budućnosti

Rizik izaziva neizvjesnost

- nemjerljiv - mjerljiv

- subjektivni koncept - objektivni koncept

U odnosu na

ELEMENTI RIZIKA

ŠTETA – označava da je neko ostao bez nečega što je predhodno posjedovao

Vrste šteta: - imovinska

- neimovinska

Osigurljive štete mogu biti: - neposredne (direktne)

- posredne (indirektne)

OPASNOST – se definiše kao uzrok štete.

Opasnosti mogu biti: - prirodne

- biološke

- industrijske

ELEMENTI RIZIKA

Hazard je okolnost koja povećava vjerovatnoću da dođe do štete, odnosno

to je okolnost koja povećava bilo učestalost, bilo intenzitet štete.

Hazard može biti: - fizički

- moralni

- psihološki

ŠTETNI DOGAĐAJ – budući neizvjesni događaj koji ne zavisi od isključive

volje ugovarača i čije nastajanje predstavlja ostvarenje opasnosti koje je

obuhvaćeno osiguranjem.

Uzroke štetnih događaja možemo klasifikovati u dvije grupe:

- Vjerovatno predvidive

- Vjerovatno nepredvidive

KARAKTERISTIKE RIZIKA

Sa stanovišta teorije osiguranja i teorije rizika, rizik mora imati sledeće karakteristike:

Mora da se radi o događaju.

Događaj mora da bude budući.

Događaj mora da bude ekonomski štetan.

Događaj mora da bude neizvjestan.

Događaj mora da bude neizvjestan od volje osiguranika ili drugog zainteresovanog lica.

Događaj mora da bude raspoređen u vremenu i prostoru

Događaj mora biti dostupan statističkoj evidenciji

Događaj mora biti dopušten po zakonu i moralu i opštedruštvenom shvatanju

KLASIFIKACIJA RIZIKA

Vrste rizika:

1. Statički i dinamički rizici

2. Osnovni i posredni rizici

3. Čisti i špekulativni rizici

4. Finansijski i nefinansijski rizici

5. Preduzetni rizici

KLASIFIKACIJA RIZIKA

Dinamički i statički rizici

Dinamički rizici su oni koji nastaju zbog promjena u ekonomiji. Promjene u nivou

cijena, ukusa potrošača, prihoda i rashoda i tehnologije, mogu izazvati finansijski

gubitak.

Njihovo se pojavljivanje ne može precizno utvrditi, dinamiči rizici se smatraju manje

predvidivim od statičkih mada njihovo djelovanje može obuhvatiti veliku grupu

pojedinaca.

Statički rizici su oni rizici koji bi nastali čak i kada ne bi bilo promjena u ekonomiji.

Ovi gubici nastaju iz razloga drugačijih nego što su promjene u ekonomiji, to su

opasnosti iz prirode i nepoštenja pojedinaca.

Statički rizici se javljaju u predvidivim intervalima, tj. postoje određene pravilnosti u

pogledu realizacije gubitka tokom vremena, pa su statički rizici predvidljiviji od

dinamičkih.

KLASIFIKACIJA RIZIKA

Fundamentalni i posebni rizici

Fundamentalni (opšti) rizici obuhvataju gubitke koji su po porijeklu i posljedici

bezlični.

To je grupa rizika izazvanih, u najvećem dijelu, ekonomskim, društvenim i političkim

pojavama, iako mogu nastati i usljed fizičkih pojava.

Oni pogađaju velike segmente ili čak cjelokupne populacije.

Posebni rizici obuhvataju rizike koji nastaju usljed pojedinačnih događaja i koju

pojedinci više uočavaju nego cijela grupa. Oni mogu biti statički i dinamički.

Nezaposlenost, rat, inflacija, zemljotresi i poplave su fundamentalni rizici.

Paljenje kuća, pljačke imovine, lom radnih mašina posebni rizici.

KLASIFIKACIJA RIZIKA

Čisti i špekulativni rizici

Špekulativni rizik je situacija gdje postoji mogućnost gubitka, ali isto tako i

mogućnost dobitka.

Kockanje je dobar primjer špekulativnog rizika.

Preuzimač je suočen sa špekulativnim rizikom u protrazi za profitom.

Čisti rizik su situacije koje obuhvataju samo mogućnost gubitka ili nikakav gubitak.

Jedan od najboljih primjera čistog rizika je mogućnost gubitka koji se odnosi na

vlasništvo imovine.

Osnovna razlika između čistih i špekulativnih rizika je da su obično samo čisti rizici

prihvatljivi za osiguranje.

KLASIFIKACIJA RIZIKA

Vrste čistih rizika:

Lični rizici,

Imovinski rizici,

Rizici odgovornosti,

Rizik zbog grešaka i dr.

Lični rizici su mogućnost gubitka prihoda ili imovine koji nastaju kao rezultat gubitka

sposobnosti da se prihod zaradi.

Mogućnost zarade izložena je sledećim opasnostima:

- Prevremena smrt

- Zavisnost uslijed starosti

- Bolest ili nesposobnost

- Nezaposlenost

KLASIFIKACIJA RIZIKA

Imovinski rizici - svako ko posjeduje imovinu suačen je sa imovinskim rizicima, iz

prostog razloga što se ovakvi posjedi mogu uništiti ili ukrasti.

Imovinski rizici uključuju dva tipa gubitaka:

- direktni gubitak i

- indirektni ili “posljedični” gubitak.

Imovinski rizici, obuhvataju dva tipa gubitaka i to:

- Gubitak imovine

- Gubitak prihoda zbog nemogućnosti upotrebe imovine.

KLASIFIKACIJA RIZIKA

Rizik odgovornosti – obuhvataju mogućnost gubitka imovine ili budućeg prihoda, kao

rezultat procjenjenih šteta ili zakonske odgovornosti nastale namjernim ili

nenamjernim greškama, ili kršenja prava drugih.

Rizici od odgovornosti su značajni zbog toga što ne postoji gornja granica iznosa

oštećenja.

Rizici zbog grešaka drugih – kada neko lice preuzme obavezu da za vas izvrši uslugu,

ono preuzima i obavezu za koju se vi nadate da će biti izvršena. Kada navedeno lice

ne izvrši preuzetu obavezu što ima za posljedicu vaš finansijski gubitak, u tom

slučaju rizik postoji.

Primjer u ovoj kategoriji su izvođači radova da završi građevinski objekat prema

planovima.

KLASIFIKACIJA RIZIKA

Finansijski i nefinansijski rizik

U najširem kontekstu, rizik obuhvata sve situacije u kojima postoji izlaganje

neizvjesnosti, a u nekim slučajevima ova neizvjesnost obuhvata finansijski gubitak,

dok u drugima to nije slučaj.

Za osiguravajuća društva su važni za razmatranje rizici koji obuhvataju finansijski

gubitak.

Finansijski rizik odnosi se na neizvjesnost gubitka zbog negativnih promjena u

cjenama, kamatnim stopama, deviznom kursu i vrijednosti novca.

Upravljanje finansijskim rizicima posebno zahtjeva upotrebu složenih hedžing

instrumenata kao što su finansijski derivati, fjučers ugovori, opcije, ali i ostali

finansijski instrumenti.

Preduzetni rizik - relativno je nov termin koji obuhvata sve važnije rizike koji se

javljaju u poslovanju preduzeća.

Ova vrsta rizika obuhvata čiste, špekulativne rizike, rizike poslovanja, strategijske i

finansijske rizike.

Strategijski rizik predstavlja neizvjesnost u pogledu realizacije finansijskih ciljeva i

instrumenata preduzeća.

UPRAVLJANJE RIZIKOM

Posljedice ostvarenja rizika rješavaju se na nekoliko načina, od kojih su najvažniji

sledeći:

- Izbjegavanje

- Zadržavanje

- Prenos

- Podjela

- Umanjenje

Upravljanje rizikom izbjegavanjem – rizik se izbjegava kada pojedinac ne želi da

prihvati rizik.

- Izbjegavanje rizika na širokom planu je neracionalno ponašanje, kako za pojedinca,

tako i za društvo.

UPRAVLJANJE RIZIKOM

Upravljanje rizikom zadržavanjem – kada pojedinac ne preduzima ništa da izbjegne,

umanji ili prenese rizik, mogućnost gubitka u takvim situacijama je zadržavanje

rizika.

Zadržavanje može biti svjesni i nesvjesno

Svjesno zadržavanje rizika je u slučaju kada se rizik valjano procjeni i ne prenese ili

ne umanji.

Nesvjesno zadržavanje se dešava u situacijama kada se rizik ne može izbjeći,

prenijeti ili umanjiti.

UPRAVLJANJE RIZIKOM

Upravljanje rizikom prenosom – je proces osiguranja od gubitka, gdje se pojedinac

zaštićuje od rizika gubitka kupovinom ili prodajom nekog dobra za koji se procjeni da

neće imati gubitak.

Rizik se može prenijeti iili promjeniti putem ugovora.

Ugovorom pojedinac preuzima na sebe mogućnost gubitka kod druge osobe.

Upravljanje rizikom podjelom – rizik se može podijeliti kada postoji aranžman

podjele gubitaka.

Primjer podjele rizika je organizacija akcionarskog društva – veliki broj investitora

angažuje svoj kapital, svaki noseći samo dio rizika da investicija može propasti.

UPRAVLJANJE RIZIKOM

Upravljanje rizikom umanjenjem – rizik se može umanjiti na dva načina: -

sprečavanjem i kontrolom

Sprečavanje nastanka gubitka – je najpoželjnije sredstvo za upravljanje rizikom, jer

ako se mogućnost gubitka eliminiše eliminisao bi se i rizik

Kontrola gubitka – primjenom zakona velikih brojeva

RAZUMJEVANJE UPRAVLJANJA RIZIKOM

Za potpuno razumjevanje upravljanja rizika osiguranje treba posmatrati sa:

a) Sa stanovišta pojedinca

b) Sa stanovišta društva

a) Osiguranje sa stanovišta pojedinca

Za pojedinca osiguranje je ekonomski mehanizam kojim on premijom nadoknađuje

trošak u slučaju velikog neizvjesnog finansijskog gubitka koji bi postojao kada ne bi

bilo osiguranja.

b) Osiguranje sa stanovišta društva

Sa stanovišta društva osiguranje je ekonomski mehanizam koji umanjuje i eliminiše

rizik putem kombinovanja dovoljnog broja homogenih izlaganja riziku u grupu, čime

se gubici prevode u predvidive u grupu kao cjelinu.

OSIGURLJIVOST RIZIKA

Da li je moguće osigurati sve rizike?

Kriterijumi za ocjenu podobnosti nekog rizika za osiguranje:

1. Stepen slučajnosti nastupanja štete

2. Najveća moguća šteta

3. Prosječna vrijednost visine štete

4. Učestalost šteta

5. Premija osiguranja

6. Mogućnost manipulisanja od strane osiguranika

7. Ispravnost za osiguranje

8. Zakonska ograničenja

9. Ograničena pokrića od strane osiguravača

PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM

Upravljanje rizikom se izvodi u šest koraka:

1. Utvrđivanje ciljeva

2. Identifikacija rizika

3. Procjena rizika

4. Ocjena alternativa i izbora sredstava za regulisanje rizika

5. Primjena odluke

6. Ocjena i korekcije

PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM

Utvrđivanje ciljeva – kojim se precizno odlučuje šta organizacija očekuje od

programa rukovođenja rizikom.

Primarni cilj upravljanja rizikom je da se sačuva efikasnost organizacije, da se

provjeri da li je ona sposobna za postizanje svojih drugih ciljeva od strane čistih

rizika ili gubitaka koji nastaju iz tih rizika.

Drugi cilj je humanitarna zaštita zaposlenih od povreda.

Ostali ciljevi se fokusiraju na troškove, efikasno korištenje resursa i očuvanje dobrih

odnosa u javnosti

PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM

Identifikacija rizika obuhvata sistemski prilaz problemu, kao što su:

- Poznavanje klijenta

- Upitnik za analizu rizika

- Dijagram

- Analiza finansijskih izvještaja

- Pregled rada firme

- Intervju

Svako od ovih sredstava može da donese jedan dio slike, a zajedno su od velike pomoći

za identifikaciju rizika.

PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM

Procjena rizika zahtjeva listu prioriteta budući da je mjerenje rizika izuzetno težak i

odgovoran posao

Kriteriji koji se mogu koristiti pri kvalifikovanju, a usmjereni su na finansijski efekat

koji gubitak ima na firmu, mogu biti sledeći:

1. Kritični rizici – sva izlaganja riziku čiji su mogući gubici takvi da bi doveli do

bankrotstva firme

2. Važni rizici – ona izlaganja riziku kod kojih mogući gubici ne bi doveli do bankrotstva,

ali se firma mora zadužiti kako bi nastavila poslovanje

3. Nevažni rizici – izlaganja riziku kod kojih se mogući gubici mogu nadoknaditi iz

postojeće aktive ili tekućeg prihoda firme.

PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM

Ocjena alternativa i izbor sredstava za regulisanje – stručnjaci za upravljanje rizicima

obično upotrebljavaju dva prilaza rješavanju rizika kojima su izloženi pojedinci ili

organizacije:

- Kontrola rizika

- Finansiranje rizika

Kontrola rizika i finansiranje rizika su alternativni prilaz rješavanju rizika, i ne isključuju

jedan drugog već su komplementarni pri rješavanju rizika.

PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM

Primjena odluke – nakon izbora tehnike rješenja rizika, donosi se odluka koja može

biti da se rizik zadrži ili da se prenese.

Zadržavanje može biti postignuto sa ili bez finansijskih sredstava

Prenošenje rizika putem osiguranja podrazumjeva izbor osiguravača, i vrste i nivoa

osiguravajuće zaštite

Ocjena i korekcija – operacija upravljanja rizikom je kontinuiran proces rukovođenja

rizikom.

Ocjenu i kontrolu vrše specializovani stručnjaci , ali s vremena na vrijeme pozivaju se

nezavisni stručnjaci.

PRAVILA KOJIM SE RUKOVODI U UPRAVLJANJU RIZIKOM

Tri bazična pravila upravljanja rizikom su:

1. Ne rizikuj više nego što možeš dozvoliti da izgubiš

2. Imaj na umu mogućnost slučajnosti

3. Ne rizikuj puno, radi malo

PITANJA

Osigurana opasnost – rizik?

Finansijski i nefinansijski rizici?

Dinamički rizici?

Statički rizici?

Fundamentalni rizik?

Čisti i špekulativni rizik i razlika između njih?

Rizik preduzeća?

Uslovi osigurljivosti rizika?

Lični rizici?

Imovinski rizici?

Rizici odgovornosti?

Rizici zbog grešaka drugih?

Načini upravljanje rizikom?

Upravljanje rizikom izbjegavanjem?

Upravljanje rizikom prevencijom?

Upravljanje rizikom redukcijom?

Proces upravljanja rizikom?

Hvala na pažnji