UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I … · uČinci agresije na republiku hrvatsku na divljaČ i lovno gospodarenje ograĐenim uzgajaliŠtem kunjevci effects of the

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 UDK 630* 156 (001)

UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE OGRAĐENIM UZGAJALIŠTEM KUNJEVCI

EFFECTS OF THE AGGRESSION ON THE REPUBLIC OF CROATIA ON THE GAME AND HUNTING MANAGEMENT OF THE GAME BREEDING ENCLOSURE KUNJEVCI

Darko BEUK*

SAŽETAK: Ovaj rad obuhvaća istraživanje i analiziranje posljedica 5-go-dišnje agresije na Republiku Hrvatsku u Istočnoj Slavoniji, a posebno je usmjeren na analizu stanja u Uzgajalištu divljači Kunjevci, te kako su se ratne prilike odrazile na cjelokupno lovno gospodarenje. U istraživanju su korište-ni podaci o prebrojavanju divljači i odstrelu od 1985. do 2002. godine. Za izračun financijskih gubitaka korišteni su postojeći normativi i cijene. Podaci o materijalnim štetama u Uzgajalištu, odnosno troškovi obnove lovno-gospo-darskih i lovno-tehničkih objekata i opreme uzeti su iz službenih knjigovodstvenih evidencija i bilanci poduzeća Hrvatske šume kao troškovi ovlaštenika prava lova u navedenim lovištima.

Radi sustavnosti rada i mogućnosti usporedbene obrade podataka o broju grla divljači, podaci su prikazani u tri gospodarska razdoblja:

I 1985–1990. godine – razdoblje prije agresije na RH II 1991–1995. godine – razdoblje trajanja Domovinskog rata i okupacije III 1996–2002. godine – poslijeratno razdoblje (vrijeme sanacije) Istraživanjem je obuhvaćeno ograđeno uzgajalište divljači Kunjevci povr-

šine 1 279,10 ha ravničarskog terena, n.v. 89 m. ]ine ga tri biljne zajednice hrasta lužnjaka, optimalne strukture dobnih razreda.

Ponajprije su raščlanjivane štete na divljači, i to izravne štete u smanjenju broja grla u matičnim fondovima:

• Jelen lopatar (Dama dama L), • Muflon (Ovis musimon Pall), • Srneća divljač (Capreolus capreolus L.) i • Divlja svinja (Sus scrofa L.) Raščlamba rezultata ratnih šteta na divljači obuhvaća naturalne i novča-

no iskazane umanjene vrijednosti osnovnih fondova divljači prema sljedećim pokazateljima:

• Izravne štete smanjenja broja grla u matičnim fondovima divljači; • Izostanak očekivanoga prirasta divljači • Pad trofejne vrijednosti • Izostanak odstrjela • Gubitak mesa divljači, u masi i novčano • Gubici zbog izostanka komercijalnog iskorištavanja divljači. Za svaku vrstu divljači analizirano je brojno stanje matičnih fondova, pri

rast, odstrjel, vrijednost trofeja, odstrjelne takse te vrijednosti mesa matičnih fondova i vrijednost odstrjela. Na taj način trebalo je istražiti da li je, i u kojoj mjeri, zbog posljedica agresije na ovom području narušena brojnost, struktu-

* Mr. sc. Darko Beuk, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2

29

D. Beuk: U]INCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJA] I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXIX (2005), 29-49

ra, kakvoća i vrijednost matičnih fondova divljači u uzgajalištu divljači Ku-njevci. Istraživanje obuhvaća utvrđivanje i ostale izravne štete u uzgajalištu (lovno gospodarski objekti). Poslijeratno razdoblje sanacije štete također je obuhvaćeno istraživanjem. Na temelju prosječnih vrijednosti za navedena razdoblja utvrđene su veličine odstupanja u broju i vrijednosti unutar matič-nih fondova te odstrjela divljači. Tako je izračunata umanjena dobit za vrijeme i nakon agresije u odnosu na prijeratno razdoblje.

Pojedinačno gledano najviše je stradao jelen lopatar kao glavna divljač uzgajališta.

Za vrijeme agresije 1991–1995. u uzgajalištu nestalo je divljači u vrijednosti 6.502.000 kuna, a cjelokupna ratna šteta za ratno razdoblje je 7.402.080 kuna. Međutim, dodamo li izgubljenu vrijednost u OF divljači u razdoblju sanacije od 1996–2002. godine te ostale izravne štete u uzgajalištu, ukupna šteta iznosi 18.123.400 kuna.

K l j u č n e r i j e č i : uzgajalište divljači Kunjevci, lovstvo i lovno gospodarenje, osnovni fondovi divljači, agresija na RH, ratne štete, sanacija.

1. UVOD – Introduction Među teško stradalim područjima za vrijeme agre- unatoč teškoćama i strahu od minsko-eksplozivnih na-

sije na Republiku Hrvatsku upravo je Istočna Slavonija prava pri utvrđivanju stanja na terenu. i dio Srijema.

Cilj rada je istražiti obujam stradanja divljači u uz-Vukovarska tragedija bila je povezana s Vinkovač- gajalištu Kunjevci, kao posljedicu agresije na RH. Is-

kim širem područjem. traživanje treba pokazati gubitke broja grla navedenih vrsta, kao i izostanak financijskih dobiti u razdoblju U Vinkovačkom području uz ljudske žrtve, jako su agresije i nakon nje, do postizanja predratnog stanja. stradale šume, posebice Spačvanski bazen. Stradalo je

gotovo sve što je živjelo u tim šumama. Stradala je i in- Također je cilj istraživanja ustanoviti moguće raz-frastruktura. U sklopu tih problema nalazilo se i uzga- doblje sanacije gubitaka. Razdoblje postizanja kapacite-jalište divljači Kunjevci. ta uzgajališta istražuje se i s namjerom da Kunjevci bu

du izvor naseljavanja drugih lovišta i uzgajališta, zdra-Svršetkom rata uslijedili su radovi na sagledavanju

vom i genetski poboljšanom populacijom te divljači. posljedica agresije. Donose se odluke o sanaciji zateče-nog stanja. Donijeta je i odluka o istraživanju stradanja Osobito će biti povećana potražnja te divljači zbog divljači lovno-gospodarskih i lovno-turističkih objeka- devastiranih lovišta u područjima gdje su znatne po-ta, te utvrđivanje strukture i trajnosti izravnih i neizrav- sljedice agresije na RH. nih šteta u uzgajalištu divljači Kunjevci, kao i u svim

Osim istraživanja razmjera i vrste šteta u uzgajalištu drugim lovištima Uprave šuma Vinkovci.

Kunjevci (1991–1995) treba naći prag sanacije izravnih Tijekom provedenih istraživanja željelo se prikupiti i neizravnih šteta. U tom cilju postavljen je zadatak raz-

što više podataka apsolutnih i relativnih vrijednosti, voja fonda divljači u razdoblju 1996–2002. godine. 2. PODRU]JE ISTRAŽIVANJA – Research field

2.1 Povijesni opis područja istraživanja – Historical review of the researched area Godine 1940. tadašnje Ministarstvo šumarstva od- Brojno stanje lopatara 1978. dostiglo je 307 grla. Iste

ređuje šumske površine: “Kunjevci”, Stari “Buzjaš“ i godine Program gospodarenja divljači propisuje kapaci-“Mladi Buzjaš“, radi uzgoja i zaštite divljači, pod nazi- tet uzgajališta 350 grla jelena lopatara. Iste godine ogra-vom “Uzgajalište divljači Kunjevci”. đeno je cijelo uzgajalište Kunjevci žičanim pletivom

U to vrijeme izgrađena je i lovačka kuća zvana “Ku- vanjske ograde 17 km i 2,40 m visine pletiva. Unijeto je njevci”. Godine 1941. unijeto je u uzgajalište “Kunjev- u ogradu 6 grla muflona (2:4), a nakon 4 godine unijeto ci” 12 grla lopatara. Divljač je dopremljena iz ]eške. je u uzgajalište 30 grla jelena lopatara iz lovišta Nakon Drugog svjetskog rata ostalo je malo divljači u “Guylaj”, Mađarska. Za razdoblje 1988. do 1997. Pro-Kunjevcima. Nakon brojnih smjena gospodara, godine gram gospodarenja divljači propisuje 300 grla lopatara i 1961. uzgajalište divljači Kunjevci prelazi pod upravu 50 muflona u matičnim fondovima za te vrste divljači. šumarstva – Šumariju Vinkovci. Tada je u uzgajalištu Paralelno s tim aktivnostima u uzgajalištu radi osposob-obitavalo 140 grla lopatara te 40 grla jelena običnog. ljeno stručno šumarsko osoblje za lovno gospodarenje.

30

D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49

Međutim, godine 1991. Hrvatska proživljava teške dane agresije i okupacije dijela teritorija od velikosrpskih osvajača. Upravo na teritoriju Vinkovačkog šireg područja vođen je obrambeni rat. Uz stradanja ljudskih i brojnih materijalnih potencijala, nije pošteđena ni divljač. Uzrokom agresije devastirano je i uzgajalište

divljači Kunjevci. Svršetkom agresije 1995. u uzgajali-štu divljači ostalo je oko 15 % fonda jelena lopatara te oko 40 % fonda muflona, od predratnog stanja.

Godine 1994. Vlada Republike Hrvatske povjerava pravo gospodarenja uzgajalištem divljači Kunjevci Upravi šuma Vinkovci.

2.2 Položaj i površine – Attitude and area of the research Uzgajalište divljači Kunjevci, površine1279,10 ha, hvaća dio GJ 065 Kunjevci, prikazano je na prilože-

udaljeno je svega nekoliko km od grada Vinkovci. Po- nom zemljovidu (slika 1). dručje ograđenoga uzgajališta divljači Kunjevci obu-

Slika 1. Zemljovid U.Š.P. Vinkovci GJ 065 Kunjevci – Uzgajalište divljači Kunjevci Figure 1 Map of the FMU 065 Kunjevci of the FA Vinkovci – GBE Kunjevci

31


Struktura površina uzgajališta divljači Kunjevci: Kultura Culture Šume - Forests Oranice - Plougfields Pašnjaci - Pasture lands Livade - Meadows

Površina ha Zastupljenost u% Area (ha) Distribution in% 1 230,38 96,19

28,15 2,20 10,61 0,83

9,96 0,78 Ukupna površina - Total area 1 279,10 100

Ta površina ograđena je vanjskom ogradom u duži-ni od 15 km. Unutar te vanjske ograde postojala je manja ograda. Ta manja ograđena površina bila je karantena. Tu je stanovito vrijeme boravila dopremljena div-

ljač iz drugih lovišta i bila je pod veterinarskim nadzorom. Osim toga, u području istraživanja nalazili su se brojni lovno-gospodarski objekti, koji su predmet is-traživanja.

Posljedice agresije su gubici u izostanku redovnog gospodarenja divljači u prostoru uzgajališta Kunjevci, kao i uzgoju šuma, zapuštenost putova i prosjeka te neobrađenost površina i drugih remiza koje su služile za proizvodnju hrane za divljač. Izostali su temeljni radovi od 1991. do 1995. Te posljedice predmet su neizravnih šteta na divljači koje treba istražiti i vrednovati.

2.3 Oroske, hidroske i klimatske prilike – A. Oroski i hidroski čimbenici i prilike – Or

Uzgajalište Kunjevci pripada šumsko nizinskim terenima prosječne nadmorske visine 89 m. Područje cijelog uzgajališta pripada aluvijalnim nanosima koji karakteriziraju ravničarske krajeve, posebno uz riječne tokove Istočne Slavonije. Ti aluvijalni nanosi čine mulj gline, ilovače i zaglinjenih pijesaka izmjene raznih gra-nulacija.

U uzgajalištu je vrlo blaga inklinacija, bez izrazitih ekspozicija s mjestimičnim depresijama “barama”.

Or graphic, hydrographic and climate factors graphic and hydrographical factors and conditions

Terenom uzgajališta Kunjevci ne protječu vodotoci rijeka niti potoka. Suh i ocijeđen teren u uzgajalištu posljedica je regulacije vodnih tokova šireg područja i drenažom okolnih poljoprivrednih površina. Jedino u odjelima 38, 40 i 42 u zimskom i proljetnom razdoblju pojavljuje se podzemna i oborinska voda i čini manju poplavu. Za napajanje divljači u uzgajalištu postoji arteški bunar i pojilišta.

B. Klimatski čimbenici – Factors of Climate

Spačva na nadmorskoj visini od 82 m ima svoju meteorološku stanicu, gdje se neprekidno motre i mjere svi propisani čimbenici i pokazatelji klimatskih i meteoroloških uvjeta. Ovi se čimbenici mogu očitati u

KLIMADlJAORAMUSMISLUIi. WALTE!iA

Slika 2. Klimadijagranj za liteteorološku pokaju Spačva (Dekanić, 1991.)

Figure 2 Diagram of the dimate for meteorological station Spačva (Dekanić, 1991.)

klimadijagramu prema H. Walteru (iz K l e p a c , 2000. Najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka SPA]VA) koji vrijedi i za Uzgajalište divljači Kunjevci (slika 2).

Tumač znakova – Legend: a = meteorološka stanica b = nadmorska visina stanice (m) c = broj godina (period) motrenja d = srednja godišnja temperatura zraka (ºC) e = srednja godišnja količina oborina (mm) f = srednje mjesečne temperature zraka g = vlažno (humidno) razdoblje h = razdoblje suhoće i = srednje mjesečne količine oborina j = mjeseci sa srednjim minimum. temperature zraka ispod 0 ºC k = mjeseci s apsolutnim minimumom temperature ispod 0 ºC l = apsolutni maksimum temperature zraka m = srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca n = srednje kolebanje (amplituda) temperature zraka o = srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca p = apsolutni minimum temperature zraka r = srednja temperatura zraka vegetacijskog razdoblja

32


C. Biljne zajednice i struktura šumskih površina Površina uzgajališta Kunjevci pokrivena je 96,19 %

šumom. Tu su zastupljene sljedeće biljne zajednice: A šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betu

li - Quercetum roboris Anić, tepicum Rauš 1971) koja se prostire na 58 % obrasle površine lovišta. U toj zajednici hrast doseže visoku kvalitetu oblovine. Grmlja ima vrlo malo, uz slabo razvijeno prizemno rašće.

A drugu zajednicu čini šuma hrasta lužnjaka s velikom žutolovkom i rastavljenim šašom šGenisto ela-tae - Quercetum roboris aceritosum tatarici, Rauš 1971). Ona zauzima 39 % površine. To su uglavnom čisti hrastici. Sloj grmlja čine glogovi, svib, kalina, brijest i dr

A niže terene zauzimaju šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem šGenisto Quercetum caricetosum remotae, Horvat). Zajednica se prostire na oko 3 % površine. Dominira hrast, a

Plant-associations and structure of the forest areas zastupljen je poljski jasen, brijest te topole i vrbe. Bagremac (Amorfa fructicosa, L) dominira u oskudnom sloju grmlja. U prizemnom rašću dominira šaš. Razdioba dobnih razreda u uzgajalištu: Distribution of the age classes in GBE Kunjevci:

Dobni razred ha % I 154,02 12,52 II - -III 105,93 8,61 IV 329,54 26,78 V 383,17 31,15 VI 110,54 8,98 UKUPNO - Total 1 230,38 100

Godine 1991. u uzgajalištu Kunjevci postojali su objekti: Lovačka kuća, 13 hranilišta, 3 spremišta za hranu, 32 solišta, 5 pojilišta i 15 visokih osmatračnica – čeka i dr.

4. METODE RADA 4.1 Odabir lokacije istraživanja

Mjesto istraživanja predstavlja cjelokupna površina uzgajališta divljači Kunjevci, unutar vanjske ograde s lovno-gospodarskim objektima.

Ograđeno uzgajalište divljači Kunjevci odabrano je za lokalitet istraživanja zbog specifične uloge u vrije-

Methods of research Selection of the research localities me agresije, specifičnoga načina gospodarenja i potrebe sanacije uzgajališta, kako bi se stabiliziralo gospodarenje kao budući repro-centar krupne domaće divlja-či. Osim toga, trebalo je obrazložiti sanaciju uzgajali-šta kao budućeg repro-centra kvalitetne divljači.

4.1 Prikupljanje podataka – Data collection Nakon uspostavljanja mirnodopskog stanja godine

1995. g. omogućeno je sustavno istraživanje i stvoreni uvjeti za prikupljanje i evidentiranje podataka. Tijekom agresije 1991–1995. povremeno je bilo omoguće-no praćenje promjena u uzgajalištu. Uvid i istraživanje problema u uzgajalištu Kunjevci temeljen je na pripremnim radovima: • Prikupljeni su programi gospodarenja uzgajalištem,

godišnji planovi i izvješća o realizaciji; • Organizirano je terensko osoblje za snimanje stanja

i kontrolu preostale divljači; • Oblikovani su evidencijski obrasci; • Pripremljena su terenska vozila i druga oprema za

potrebe danonoćnog rada na uzgajalištu; • Od nadležnih postrojbi koje su koristile prostor uz-

gajališta prikupljena su dragocjena obavještenja o sigurnosti rada od minsko-eksplozivnih sredstava kao i druge informacije o ugrožavanju divljači;

• Popravljene su osmatračnice i čeke radi osmatranja divljači, sanirani su putovi i očišćene prosjeke radi lakšeg kretanja;

• Gdje je bilo moguće pokošene su prosjeke, te izne-

sena hrana za divljač u hranilišta koja su rabljena i prije rata;

• Sačinjen je plan popravka žičane ograde i pristup-ljeno je privremenom popravljanju radi zaštite preostale divljači;

• Pristupljeno je sanaciji lovačke kuće, napravljen je i plan asanacije terena. U obrascima prebrojavanja divljači zaključeni su

točni podaci o brojnom stanju, dobnoj, spolnoj i kvalitetnoj strukturi. Prebrojavanje krupne divljači provedeno je u više navrata, kako bi brojno stanje bilo što točni-je. U ograđenom uzgajalištu divljači postižu se sigurniji rezultati prebrojavanja od onih u otvorenim lovištima.

Podaci su iskazani za tri razdoblja: – 1985 – 1990. – prije agresije – 1991 – 1995. – za vrijeme agresije – 1996 – 2002. – nakon agresije – vrijeme sanacije.

Razdoblja su postavljena radi usporedbenog praće-nja promjena u fondu divljači, odstrjelu, ekonomskim pokazateljima te gubicima u razdoblju 1991–1995. i nakon agresije, u razdoblju sanacije. Tu su uključene i tablice u kojima su izračunate vrijednosti trofeja i mesa

33


po vrstama divljači i prema godišnjem kalendarskom miru u tri razdoblja od 1985. do 2002. godine.

Nakon evidentiranih podataka o promjenama u uz-gajalištu uslijedili su radovi na njihovome sređivanju i obradi, a navedeni podaci su razvrstani prema odgova-rajućim tabličnim i gafslikovnim pregledima.

Na temelju poznatih parametara u predmetnim tablicama unesene su naturalne i financijske vrijednosti trofeja i mesa divljači. Iz podataka iz navedenih tablica, načinjeni su slikovni prikazi za sva tri lovišta kroz pojedinačne raščlambe. Ekonomski pokazatelji vrijednosti osnovnoga fonda za pojedinu divljač utvrđeni su prema brojnome stanju i prosječnim težinama nakon prebrojavanja divljači matičnoga fonda. Zbrajanjem izračunatih vrijednosti osnovnoga fonda i odstrijela divljači (prirast) utvrđene su ukupne vrijednosti fondova divljači za navedena razdoblja te načinjeni zbirni ta-blični i slikovni prikazi. Usporedbom ovih vrijednosti u odnosu na prijeratno razdoblje (1985. do 1990. godina) ustanovljena je visina štete za Uzgajalište nastale kao izravna posljedica agresije na RH.

Obračun cjelokupne vrijednosti osnovnoga fonda pojedine vrste divljači i cijeloga uzgajališta, koji je

Tablica 1. Mjerila i cijene pri određivanja vrijednosti osnovnoga fonda divljači Table 1 Measures and prices for calculating of values of game basic stock

obavljen na temelju cijena trofeja, mesa te odstrijelne takse za divljač bez tofejne vrijednosti, rađen je prema Cjeniku odstrijela divljači i usluga u lovu Hrvatskih šuma, koji je vrijedio od 1. travnja 2003. do 31. ožujka 2004. Cijene trofeja, odstrijelne takse te mesa divljači, iskazane su u € , izračun je obavljen u € , a ukupno i u kunama.

Kao podloga za istraživanje štete uzeta je prosječna vrijednost pojedine vrste divljači u skladu s cjenikom HŠ, kao što je prikazano u priloženoj tablici (1).

Prosječna vrijednost trofeja osnovnoga fonda odre-đena je na način da su uporabljeni elementi Odštetnoga cjenika za štete na divljači u lovištima kojima gospodare Hrvatske šume, uz istodobnu provjeru trofejnih lista divljači odstrijeljene u istraživanim lovištima u razdoblju od 1985. do 2002. godine, na temelju kojih su određene vrijednosti trofeja za pojedinu divljač. Cijene mesa i vrijednosti trofeja koje su rabljene pri izra-čunu prosječne vrijednosti osnovnoga fonda pojedine vrste divljači prikazane su u tablici 1.

Određivanje vrijednosti osnovnoga fonda divljači pretpostavlja odstrjel cjelokupnog fonda divljači odjednom, što se, naravno, nikada u stvarnosti ne događa. Ova se pretpostavka uzima radi toga da se na neki na-čin prikaže vrijednost osnovnoga fonda divljači. Stvarna vrijednost osnovnoga fonda divljači je daleko veća, s obzirom na njene velike reprodukcijske mogućnosti. Za stvaranje dobrog matičnog fonda divljači potrebno je duže razdoblje ulaganja. Dugoročno, sustavno planiranje i razborito ulaganje, što za učinak ima i postupno ostvarivanje planova, temeljna je pretpostavka organi-

ziranog lovnog gospodarenja. Namjera je bila izraču-nati kolika je vrijednost osnovnoga fonda divljači, te u kojoj mjeri fond divljači sudjeluje u cjelokupnim gospodarskim resursima Spačvanskoga bazena. Ovdašnji visoko-vrijedni osnovni fond divljači istodobno predstavlja temelj gospodarskih mogućnosti za stalno stvaranja novih proizvoda i novih vrijednosti.

Za razliku od računskog određivanja vrijednosti osnovnoga fonda divljači, obavljenog na temelju podataka prebrojavanja divljači i primijenjenih prosječnih trofejnih vrijednosti i masa pojedine vrste divljači za

34


istraživano razdoblje, tablice i slikovni prikazi vrijednosti odstrjela divljači iskazuju podatke o stvarnome broju odstrijeljene divljači, uz primjenu prosječno ostvarenih vrijednosti trofeja za vremenski niz od 1985. do 2002. godine. Količine i cijene mesa uzete su kao i kod obračuna osnovnoga fonda.

Prosječne vrijednosti osnovnih fondova i odstrjela divljači i iste veličine za razinu lovišta za ispitivana razdoblja 1985–1990, 1991–1995 i 1996–2002 određe-

ne su dijeljenjem cjelokupnih dobivenih vrijednosti s brojem godina unutar razdoblja.

Uz vrijednost koja se ostvaruje putem prodaje trofeja i divljačine, neizravno se putem naplate za organizaciju lova (vodič), pansiona (smještaj u lovačkim kuća-ma) i putem ostalih usluga (kola, hrana, piće itd.) ostvaruju i ostali prihodi. Nastale štete koje se odnose na dio neostvarenih prihoda od ostalih usluga ovdje nisu posebno iskazivane.

5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results U sljedećim postupcima prikazani su rezultati pro- prikladni slikovni prikazi pomoću kojih je jednostavni-

vedenih istraživanja za uzgajalište divljači Kunjevci u je sagledati stanje i trendove te donijeti odgovarajuće vremenskome nizu koje obuhvaća razdoblje od 1985. zaključke. do 2002. godine, s međurazdobljima 1985–1990,

U razmatranju rezultata istraživanja podaci su svrs-1991–1995 i 1996–2002., koja predstavljaju stanja pri- tani u tablice, odnosno prikazani slikovno prema vrsta-je agresije na RH, za vrijeme agresije i nakon agresije. ma divljači: jelen lopatar, srna, muflon i divlja svinja.

Na temelju obrađenih tabličnih prikaza, izrađeni su i Tablica 2. Uzgajalište kunjevci – Brojno stanje lopatara od 1985 - 2002. Table 2 GBE Kunjevci – Fallow deer population, since 1985 to 2002

35


Graf. 1. Uzgajalište kunjevci – Brojno stanje lopatara od 1985– 2002. Graph. 1 GBE Kunjevci – Fallow deer population, since1985 to 2002

Tablica 3. Uzgajalište Kunjevci – Brojno stanje srneće divljači od 1985–2002. Table 3 GBE Kunjevci – Roe deer population, since 1985 to 2002

36

D. Beuk: U]INCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJA] I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49

Tablica 4. Uzgajalište Kunjevci. Brojno stanje muflona od 1985–2002. Table 4 GBE Kunjevci – Mouflon population, since 1985 to 2002

37

Graf. 2. Uzgajalište Kunjevci – Brojno stanje srneće divljači od 1985–2002. Graph. 2 GBE Kunjevci – Roe deer population, since 1985 to 2002


Graf. 3. Uzgajalište Kunjevci – Brojno stanje muflona od 1985–2002. Graph. 3 GBE Kunjevci – Mouflon population, since 1985 to 2002

Tablica 5. Uzgajalište Kunjevci. Brojno stanje divljih svinja od 1985–2002. Table 5 GBE Kunjevci – Wild boars population, since 1985 to 2002

38


Graf. 4. Uzgajalište Kunjevci – Brojno stanje divljih svinja od 1985–2002. Graph. 4 GBE Kunjevci – Wild boars population, since 1985 to 2002

Graf. 5. Cjelokupna vrijednost osnovnih fondova divljači za uzgajalište Kunjevci Graph. 5 Total value of the game basic stocks for GBE Kunjevci

Vrijednosti osnovnoga fonda lopatara, srneće div- Nakon razmatranja brojčanih i financijskih gubita-ljači, muflona i divljih svinja izražene kroz vrijednost ka vrijednosti OF divljači predstoji raščlamba izgublje-prema odstrjelnome cjeniku, odnosno vrijednosti mesa nih vrijednosti u smislu smanjenja ili neizvršenja pla-u zbirnoj tablici 10. u kunama i u eurima. Ukupna vri- nova odstrjela za ratno i poslijeratno razdoblje, uspore-jednost OF divljači prikazana je i u 5. đeno s prijeratnim razdobljem (1985–1990).

39


Tablica 6. Uzgajalište Kunjevci - Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljenih lopatara Table 6 GBE Kunjevci - Values of the trophy and the venison of the harvested fallow deer

Graf. 6. Uzgajalište Kimjevci - Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljenih lopatara Graph. 6 GBE Kunjevci - Values of the trophy and the venison of the harvested faUow deer


Tablica 7. Uzgajalište Kunjevci -Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljene srneće divljači Table 7 GBE Kunjevci – Values of the trophy and the venison of the harvested roe deer

Graf. 7. Uzgajalište Kunjevci – Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljene srneće divljači Graph. 7 GBE Kunjevci – Values of the trophy and the venison of the harvested roe deer


Tablica 8. Uzgajalište Kunjevci – Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljenih muflona Table 8 GBE Kunjevci – Values of the trophy and the venison of the harvested roe deer

Fraf. 8. Uzgajalište Kunjevci – Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljenih muflona Graph. 8 GBE Kunjevci – Values of the trophy and the venison of the harvested mouflon

42


Tablica 9. Uzgajalište Kunjevci - Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljenih divljih svinja Table 9 GBE Kunjevci - Values of the trophy and the venison of the harvested wild hoars

Prosječno godišnje 2 lova po 15 lovaca, s prosječnom cijenom od 200 € po lovcu.

€ 6,000

Graf. 9. Uzgajalište Kunjevci - Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljenih divljih svinja Graph. 9 GBE Kunjevci - Values of the trophy and the venison of the harvested wild boars

43


6. RASPRAVA I ZAKLJUČNO RAZMATRANJE - Disscusion and conclusions A) Raščlamba brojnoga stanja divljači

Analyses of the numeric distribution of the game populations Jelen lopatar (The fallow deer) Analizirajući prvo razdoblje od 6 godina zaključuje se Osnovna gospodarska vrsta divljači u uzgajalištu da smeća divljač ne predstavlja ozbiljnu gospodarsku

Kunjevci je jelen lopatar. vrstu u tom lovištu i nije prikladna za uzgoj u ograde-Kretanje brojnoga stanja jelena lopatara za razdo- nome prostoru.

bije 1985—1990; 1991—1995. i 1996—2002. prikazano u Muflon (Mouflon) tablici 2. i na u 1. Iz njega se jasno zapaža ogroman ne- Muflon je druga vrsta divljači s kojom se gospodari dostatak u brojnome stanju fonda, u vremenu i nakon trajno u uzgajalištu divljači Kunjevci. Brojno stanje agresije do kraja 2002. godine. muflona 1985—2002. godine u uzgajalištu Kunjevci

Sanacija te vrste divljači ide sporo, s obzirom na prikazano je u tablici 4. i na u 3. Vidi se da nije došlo tešku devastaciju lovišta u cjelini. Znatno su stradali i do značajnog smanjenja u fondu u ratnome razdoblju mnogi lovno-tehnički objekti, npr. vanjska ograda uz- ] je u razdoblju sanacije brojno stanje muflona poraslo gajališta koja je u agresiji dosta oštećena. ] odnosu na prijeratno. Muflon je vrsta s kojom ovla-

] - • • , ] r- j štenik prava lova ozbiljno računa u uzgajalištu divljači Lili gospodareniaie podici matični iona na oko 300 • r • ••< • ] r] - Kunievci glede troieimn rezultata koie postiže. grla. uodme 2002. dostignuto je brojno stanje od 173 J J J

grla. U svrhu obnove matičnoga fonda lopatara kuplje- Divlja svinja (Wild boars) no je u Mađarskoj u uzgajalištu Gyule i uneseno u uz- Brojno stanje divljih svinja od 1985-2002. vidi se u gajalište 25 grla muflona tablici 5 i na u 4. Razmatranjem stanja divljih svinja u

-i • Uzgajalištu za prijeratno razdoblje 1985 —1990. vidlji-Dakle, u uzgajalištu Kunjevci jelen lopatar ostaje 1 . . ] . . . ..

- vo ie da ie lond divliih svmia u ratno vnieme rastao dalje osnovna gospodarska divljač. •". .

kao 1 u razdoblju sanacije, ponajpnje radi izostanka od-»rneca aivijac šine roe aeer) strjela zbog straha od zoonoznih bolesti i radi križanja Brojno stanje smeće divljači u tri istraživana razdo- , domaćim svinjama (oštećena vanjska ograda) koje su

blja 1985-1990.; 1991-1995. i 1996-2002. godme.u ] j . ] ] ] ]]jeme napuštene slobodno lutale. uzgajalištu Kunjevci prikazano je u tablici 3. i na u 2.

B) Nerealizirani odstrjel divljači u uzgajalištu Kunjevci Effects of failured harvest of big game in the GBE Kunjevci

Jelen lopatar (The fallow deer) Muflon (Mouflon) Ukupno od 1991. do 2002. godine izgubljen je od- Za vrijeme agresije nije bilo nikakvog odstrjela mu-

strjel 54 trofejna lopatara, 238 košute teladi i mladih flonske divljači, dok je u razdoblju sanacije došlo do jelena ili ukupno 292 grla. To je gubitak u vrijednosti intenzivnog odstrjela grla oba spola. Razlog tomu je trofeja, odstrjelnoj taksi i vrijednosti mesa (vidi tablicu ušteda na odstrjelu u ratnome razdoblju i uzgojne mje-6. i 6.). re u svrhu postizanja optimuma u kvaliteti i kapacitetu

Srneća divljač (The roe deer) uzgajaHšta. (Tablica 8. i 8.). Smeća divljač u uzgajalištu Kunjevci nema gospo- Divlja svinja (Wild boar)

darsko značenje, pa i odstrjel nema većeg ekonomskog Vidljiv je značajan izostanak odstrjela u ratnome značaja. U razdoblju sanacije odstrjel raste glede ubr- razdoblju, a u vrijeme sanacije odstrjel još uvijek nije zanog prirasta (Tablica 7. i 7.). dosegao brojke od prije rata (Tablica 9. i 9.).

C) Ukupan prikaz učinaka agresije za uzgajalište divljači Kunjevci Summary review on the effects of the aggression for GBE Kunjevci

U tabličnome prikazu br. 10. kretanja cjelokupnih Potpuno isti trendovi vide se i u slikovnom prikazu vrijednosti fondova divljači uzgajališta Kunjevci u vre- kretanja naturalnih veličina fonda i odstrjela (11.) te u menu od 1985. do 2002. godine, više je no vidljiv ne- slikovnim prikazima novčanih cjelokupnih vrijednosti dostatak u mogućem prihodu koji drastično nastupa od osnovnih fondova divljači za uzgajalište divljači Ku-1992. godine pa sve do 1996. kada se počinje blago njevci (Tablica 10. i ovi 12. i 13.): smanjivati, odnosno vrijednost fondova počinje rasti. u uzgajalištu divljači Kunjevci došlo je do značajnih Jači rast vrijednosti zabilježen je 1997. godine prema šteta na fondovima divljači i lovnogospodarskoj djela-kraju razdoblja, ali ni iz daleka još ne doseže predratno tnosti. Ovako umanjeni prihodi u fondu i prirastu divlja-razdoblje. či izraženi su novčano, prema sljedećim pokazateljima:

44


Graf. 10. Kretanje cjelokupne vrijednosti fondova divljači uzgajališta Kunjevci u razdoblju 1985–2002. g. Graph. 10 Distribution of total values of the basic stocks in GBE Kunjevci, since 1985 to 2002

ukupni gubitak za razdoblje agresije (1991–1995) u vrijednosti osnovnoga fonda divljači prema vrijednosti trofeja u iznosu od 3.175.000 kune. ukupni gubitak za razdoblje agresije (1991–1995) u vrijednosti osnovnoga fonda divljači prema vrijednosti mesa u iznosu od 2.208.000 kuna. ukupni gubitak za razdoblje agresije (1991–1995) u vrijednosti odstrjela divljači u iznosu od 1.119.000 kuna.

Kod izračuna smanjenja vrijednosti osnovnih fondova divljači, odstrjela te ukupnih šteta, primijenjena je metoda obračuna prosječnih vrijednosti za pojedina istraživana razdoblja. (12.) i njihova usporedba s prije-ratnim veličinama.

Izračunate umanjene prosječne vrijednosti za razdoblje agresije i sanacijsko razdoblje nakon završetka agresije stavljene su u odnos s vrijednostima za razdoblje prije Domovinskog rata (13.)

45

Graf. 11. Kretanje fonda i odstrjela divljači za uzgajalište Kunjevci u razdoblju 1985–2002. Graph. 11 Numeric distribution of the basic stocks and shot game in GBE Kunjevci, since 1985 to 2002


Graf. 12. Prosječne godišnje vrijednosti osnovnih fondova divljači uzgajališta divljači Kunjevci u istraživanim razdobljima Graph. 12 Average annual values of the game basic stocks of the three researched periods in GBE Kunjevci

Graf. 13. Izgubljena vrijednost OF divljači uzgajališta Kunjevci u odnosu na prosječnu godišnju vrijednost fondova divljači iz razdoblja 1985–1990.

Graph. 13 Loses in values of the basic stocks in GBE Kunjevci in comparison to average annual values of the game basic stocks of the period 1985–1990

Ukupni gubitak prihoda i umanjena vrijednost za uzgajalište divljači Kunjevci 6.502.000 kuna osnovnih fondova divljači za vrijeme ratnoga (863.032 € ) , a cjelokupna ra tna šteta za ra tno raz-razdoblja, u odnosu na prijeratno razdoblje, iznosi doblje je 7.402.080 kuna (982.490 € ) 14.

46


Graf. 14. Prikaz cjelokupne štete u uzgajalište divljači Kunjevci u razdoblju agresije 1991–1995. Graph. 14 Distribution of the total loses in GBE Kunjevci from 1991 to 1995

Kao izravna posljedica agresije, umanjena vri- Ukupna šteta u uzgajalištu divljači Kunjevci u raz-jednost osnovnih fondova divljači u uzgajalištu div- doblju agresije i poratnome razdoblju 1991-2002. iz-ljači Kunjevci za razdoblje sanacije 1996-2002. iznosi nosi 18.123.400 kuna (2.405.530 € ) . 10.721.176 kuna (1.423.039 € ) .

LITERATURA – Literature A n d r a š i ć , D., 1979.: Zoologija divljači i lovna teh

nologija, udžbenik, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, str. 1–392.

A n d r o i ć , M., 1975.: Prethodni rezultati timskog is-traživanja uzroka sušenja hrasta u slavonskim šumama, zbornik Simpozija o 100 godina znanstvenog organiziranog pristupa šumarstvu jugo-istočne Slavonije, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Zagreb, str. 59–78.

B e r t o v i ć , S., 1971.: Regionalne klimatske i šumsko-vegetacijske značajke Posavine. Savjetovanje o Posavini (Zagreb 27–29. 1. 71), Zagreb 1971.

C a r, Z., 1964.: Problem usklađivanja interesa lovne proizvodnje sa interesima šumske proizvodnje u Hrvatskoj. Šumarski list, str. 476–488.

D e k a n i ć , I., 1953.: Stanje naših lovišta, Bilteni Š.G. Vinkovci, s. 18.

F i g u r i ć , M., 1996.: Uvod u ekonomiku šumarskih resursa, Šumarski fakultet, Zagreb, udžbenik, str. 1–241.

G r u b e š i ć , M., Tu c a k o v i ć , D., 2002.: Spačva – iznimno vrijedno stanište životinjskoga svijeta, Znanstveni skup Retrospektiva i perspektiva gospodarenja u šumama hrasta lužnjaka s naglaskom na Spačvu, Vinkovci 8. i 9. studenoga 2002. (Rad predan za tisak u zborniku).

K l e p a c , D., 1965.: Uređivanje šuma. Nakladni zavod “Znanje”, Zagreb 1965., s. 1–341.

K o z a r a c , J., 1887.: Crne točke u šumarenju slavonskih hrastika. Š. L., s. 22–29.

K r a l j i ć , B., 1991 a.: Zakupnina za lovište – trošak ili dio akumulacije, mjesto i raspo-ređivanje pri kalkulaciji lovnoga gospodarenja, (rukopis predan za tisak), Zagreb, str. 1–6.

M a r i n o v i ć , M., 1930.: Privredni značaj lova u Jugoslaviji, Štamparija privredni pregled, Beograd, str 1–219.

M a t i ć , S., 1984.: Uzgojni radovi u šumama hrasta lužnjaka Slavonije i Baranje kao mjera poveća-nja kvalitete drvne mase, Zbornik radova Istraži-

47


vanje, razvoj i kvaliteta proizvoda U preradi drva Studve, U: Šumarska Enciklopedija 3, Zagreb, Osijek, str. 167—177. str. 250.

M a t i ć , S., 1984.: Sume hrasta lužnjaka i njihova pri- Vuke l i ć , J., Đ. Rauš , 1998.: Šumarska fitocenolo-rodna obnova. Bilten Društva ekologa BiH, knj. gija i šumske zajednice u Hrvatskoj, udžbenik, L, Sarajevo, str. 211—217. Šumarski fakultet Zagreb, Zagreb, str. 1—310.

R a g u ž , D. & M. G r u b e š i ć , 1993.: Posljedice agre- Revizija Programa uzgoja divljači za Uzgajalište broj sije na Republiku Hrvatsku u lovnom gospoda- XVI/8, Kunjevci, Hrvatske šume, p.o. Zagreb, renju, Glasnik za šumske pokuse posebno izda- Uprava šuma vinkovci, Vinkovci, 1998., s važ-nje 4: Zagreb, str 147—154. nošću 1. travnja 1995. do 31. ožujka 2005. str.

Raguž , D., 1991.: Rika jelena i topova, Lovački vjes- 1—169. + Prilozi nik 9—12, str 8—9. Šume u Hrvatskoj — monografija, Šumarski fakultet

Rauš , Đ., 1987.: Spačva, suvisli kompleks lužnjako- Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, p.o. Za-vih šuma u slivnom području rijeka Spačve i greb, Zagreb 1992., str 1—340.

SUMMARJ: This paper deals with research and analyses of conseguences of 5-year-long aggression Republic of Croatia in Eastern Slavonia, especially with analyses of situ-ation in game breeding enclosure Kunjevci and how this war situation was reflected on overall hunting management. The research takes into account the data on the game counting and shooting rates in the GBE Kunjevci in the period 1985-2002. Current stan-dards and priče lists were used for calculating of financial effects. Data on the material damage in the GBE Kunjevci, that is on the cost of the recovery of the hunt managerial and technical facilities and equipment, were taken from the official accountancy records and the balance sheet of the company Hrvatske šume as the cost of the authorized persons to hunt in the GBE.

To do more thorough work and to be able to achieve comparable data processing of game population, three periods have been analyzed:

I 1985-1990 - before aggression II 1991-1995 - during the aggression (time of war and occupation) II 1996-2002 - after aggression (recovery time) The research was spread out on GBE Kunjevci which take place on 1279,1 ha of flat

terrain, 89 m height above sea-level. It consists of three plant-associations of peduncu-late oak (Quercus roburi.] of optimal age distribution structure.

Damages on game were considered first of all, especially direct damages of missing individuals within the basic stocks.

• Fallow deer (Dama dama L), • Mouflon (Ovis musimon Pali), • Roe deer (Capreolus capreolus L.) • Wild boar (Sus scrofa L.) Analyses of results of war damages on game populations incorporate naturally and

financially reduced values of game population main fonds presented according to follow-ing categories:

• Direct damages of missing individuals in game populations • Absence of expected increment in game population • Reduced trophy values • Losses of value of the venison, in weight and financially • Losses of the expected commercial values of game For each kind of the game were analyses made regarding the numerical strength of the

basic stocks, the trophy value and shooting fees, as well as the value of the venison of the basic stocks and finally of the value of shooting.

In that way the goal of the research was to define whether and in what degree were the numbers, structure, quality and value of the basic game stocks disturbed under the conseguences of the aggression in area of game breeding enclosure Kunjevci. Likewise, the research has comprised the Identification of other direct damages within the hunting

48


ground of GBE Kunjevci (hunting ground installations). Finally, the research goal was also to survey recovery time and suggest ways and measures to improve the overall state within the hunting ground of game breeding enclosure in the post-war recovery period.

On the mean value basis in the mentioned periods there were magnitudes defined for the variation of numbers and values within the basic stocks and shooting rates and in this way the reduced profit was calculated far the time of and before the aggression and in comparison to the prewar time.

The loss of number in basic stock of fallow deer was previously established. In 1985 up to 1990 average number of fallow deer was 368 (time before aggression). After finish-ing of aggression (1995) only 47 of individuals of fallow deer were noted. Consequently, 321 of individuals are missing. Regarding the structure, the great loss of number was established in female individuals of fallow deer (roe) as well as calves, consequently. (table 6, graph 6). In the recovery time, from 1996 up to 2002, in this 7- year period, basic population stock reached only for 50 % of the values of time before the aggression (1985-1990). However, data of not executed annually shooting plans during the aggression 1991-1995 are very important. During the period before aggression (1985-1990) 64 of “trophy” adult male and 356 individuals of female and offspring of fallow deer were shot in GBE Kunjevci (420 totally). During the aggression (1991-1995) 74 of all categories of game were shot in first year and without any in next 4 years. Consequently, because of the war situation 346 individuals of all categories of fallow deer game were shot less than plan as loss in profit in hunting tourism and loss in value of the venison. (table 6 and graf 6).

As it is established, Roe deer game is not reduced in numbers during the aggression. Relatively small basic stock of this game of about 13 has not value of considerable eco-nomic meaning, so is not subject of hunting management in GBE Kunjevci except for maintaining of actual situation. During the aggression, plan for the shooting of the roe deer was realized with 50 percent.

Besides the fallow deer, mouflon is the other kind of game which is the subject of hunting management in GBE Kunjevci. During the aggression this population is not severely devastated, so in the 7-year period of recovery, state of game before aggression was exceeded in numbers, especially because of lack of shooting in aggression time. During the period before aggression (1985-1990) 8 of “trophy” adult male and 2 individuals of female of mouflon were shot. However, during the aggression time there were no shot games at ali (table 8, graph 8).

Numeric state of wild boars population was also stabile during the war time. Average number of individuals per year is established about 30 within basic stock (see table 9 and graph 9). In comparison with prewar period (1985-1990) there were 50 percent less shot games of wild boars in war-period (1991-1995). According to fast reproducing ability of wild boars, optimal number of population and shooting rate were re-established in time after aggression (table 9, graph 9).

Total amount of the loss of the values in basic stocks of games during the aggression (1991-1995), according to values of trophy games is 3.175.000,00 kn, according to values of the venison is 2.208.000,00 kn. Meanwhile, total amount of the loss of the values according to non-realized shooting rates is 1.119.000,00 kn.

Individually, as a main game of the GBE, fallow deer had a great castaway in the research period.

During the aggression time 1991-1995 there were lack of the game in GBE Kunjevci with its loss of the values of 6.502.000 kn and with total amount of the of 7.402.080 kn. Meanwhile, summarizing these amounts of loses with loses in basic stocks in recovery period (1996-2002), through adding of other material expenditures for the recovery of GBE, the calculation of overall loses for GBE Kunjevci in the aggression and recovery period (1991-2002) was made with the total sum amounting to 18,12 millin kn.

Key words: game breeding enclosure Kunjevci, hunting, and hunting management, basic stocks of the games, aggression on the RC, war loses, recovery time

49

Documents

UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I … · uČinci agresije na republiku hrvatsku na divljaČ i lovno gospodarenje ograĐenim uzgajaliŠtem kunjevci effects of the