Županijski tim Vukovarsko-srijemske županije u projektu: "RUKOVOĐENJE I UPRAVLJANJE ZA ZDRAVLJE"

SLIKA ZDRAVLJA

VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Rujan, 2004.

SADRŽAJ

1 OSNOVNI PODACI O ŽUPANIJI.................................................................................... 1 1.a Zemljopisni položaj.................................................................................................... 1 1.b Klima.......................................................................................................................... 1 1.c Struktura površina županije........................................................................................ 2 1.d Gospodarstvo.............................................................................................................. 2 1.e Domovinski rat ........................................................................................................... 5

2 STANOVNIŠTVO ............................................................................................................. 6 2.a Vitalna statistika......................................................................................................... 6 2.b Gustoća naseljenosti ................................................................................................... 7 2.c Spolna struktura.......................................................................................................... 7 2.d Dobna struktura .......................................................................................................... 8 2.e Pismenost ................................................................................................................... 9 2.f Nacionalne manjine.................................................................................................. 10

3 ZDRAVSTVENI POKAZATELJI .................................................................................. 11 3.a Najčešći uzroci smrti ................................................................................................ 11 3.b Smrtnost od karcinoma............................................................................................. 12 3.c Problematika primarne zdravstvene zaštite.............................................................. 15 3.d Zarazne bolesti ......................................................................................................... 16 3.e Samoubojstva ........................................................................................................... 19 3.f Preventivna zdravstvena zaštita školske djece i mladeži ......................................... 20 3.g Procijepljenost .......................................................................................................... 21

4 STANJE OKOLIŠA......................................................................................................... 22 4.a Voda za piće ............................................................................................................. 22

5 ORGANIZACIJA ZAJEDNICE ...................................................................................... 23 5.a Zdravstvena zaštita ................................................................................................... 23 5.b Predškolski odgoj ..................................................................................................... 23 5.c Osnovno školstvo ..................................................................................................... 24 5.d Srednje školstvo ....................................................................................................... 24 5.e Sveučilišna nastava .................................................................................................. 25 5.f Socijalna skrb ........................................................................................................... 26

6 ISPITIVANJE ZDRAVSTVENIH POTREBA ............................................................... 33

1 OSNOVNI PODACI O ŽUPANIJI

1.a Zemljopisni položaj

Vukovarsko-srijemska županija smještena je na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatske. Leži u međurječju, izmedu Dunava i Save i zauzima dijelove povijesnih pokrajina istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Površina Vukovarsko-srijemske županije je 2448 km2 . Na tom području male su visinske razlike. Najviša je tocka Čukala kod Iloka (294 m nadmorske visine), a najniža u Posavini – Spačva (78 m). Na istoku blago se spuštaju obronci Fruške gore i prelaze u vukovarski ravnjak. Sa zapada, s planine Dilja, pruža se vinkovačko-đakovački ravnjak.

Ovim područjem vode važni riječni i kopneni putovi i križaju se međunarodni prometni pravci od istoka prema zapadu uz rijeku Dunav, te od sjevera preko rijeke Save prema Jadranskom moru. Tu se dotiču i sučeljavaju civilizacije zapadnoeuropskog i istočnog kulturnog kruga.

Bogata ravnica bila je poprištem brojnih sukoba i seoba naroda. Zahvaljujući izvanredno plodnom tlu, veoma povoljnim klimatskim uvjetima, prirodnom bogatstvu i dobrom prometnom položaju ovo područje je naseljeno od davnina. Prošlo je više od jednog tisućljeća kako ovdje Hrvati grade svoj narodni život i običaje.

Sjeverno od Vinkovaca teče rijeka Vuka koja se ulijeva u Dunav kod Vukovara, a južnije prema Savi teče Bosut s pritokama Berava, Biđ, Studva i Spačva. Bogate ribom te su rijeke utjecale na kontinuitet življenja čemu je pridonijela i plodna praporna zemlja. Na gustoću naseljavanja utjecale su i mnogobrojne hrastove šume nikle u nekad močvarama bogatom području južnog dijela Županije.

1.b Klima

Prostor Vukovarsko-srijemske županije ima umjereno kontinentalnu klimu. Ljeta su sunčana i vruća, a zime su hladne i sa snijegom. Srednja godišnja temperatura kreće se oko 11oC sa srednjim najtoplijim maksimumom od 29,9oC i srednjim minimumom od 12,2oC . Srednje godišnje padaline kreću se u relativno uskom rasponu. Najniže su u krajnjem istočnom dijelu gdje iznose oko 650 mm, a idući prema zapadu vrijednost srednjih godišnjih padalina postupno raste do 800 mm. Najviše padalina ima u proljeće i sredinom ljeta, što pogoduje usjevima. Srednja relativna vlaga iznosi 79%.

1

1.c Struktura površina županije

Prevladavaju oranice, vinogradi, voćnjaci, šume. Vukovarsko-srijemska županija ima najplodnije oranice (150.000 ha vrlo plodne zemlje). Najplodnija je zemlja crnica na vukovarskom ravnjaku. Tlo, blaga kontinentalna klima i povoljan godišnji raspored oborina ovog podneblja omogućavaju kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Ratarske površine su meliorirane i komasirane i omogućuju strojnu obradu i visoke prinose. Glavni proizvodi su: pšenica, kukuruz, šećerna repa, duhan. Postoje veliki prerađivački kapaciteti za primarne poljoprivredne proizvode, skladišta, mlinovi, silosi, hladnjače i tvornice.

Veliko bogatstvo čine sačuvane stare šume koje pokrivaju površinu od 70.000 ha. Naročito su poznate šume hrasta lužnjaka. U spačvanskom šumskom bazenu dva su zaštićena šumska područja: Lože, kod Županje, i Radiševo, zaštićeno šumsko područje blizu naselja Vrbanja.

1.d Gospodarstvo

Vukovarsko-srijemska županija raspolaže bogatim prirodnim resursima od kojih su najznačajniji: obradive površine, šume, nalazišta nafte, plina, gline i šljunka te razvijena hidrografska mreža.

Prirodni resursi jesu onaj čimbenik koji u najvećoj mjeri određuje strukturu i utvrđuje pravce gospodarskog razvitka županije.

Njima pridodajmo i izuzetno povoljan geoprometni položaj Županije, koja se nalazi na raskrižju prometnica koje povezuju Istok i Zapad te Srednju Europu s izlaskom na more. Sve to rezultiralo je tradicionalnom ratarsko - stočarskom proizvodnjom i šumarstvom, razvitkom industrije i trgovine te konačno veoma bogate kulture.

Ne manje značajnu ulogu ima ljudski radni potencijal, kojeg je u strukturi stanovništva Županije oko 65% ili blizu 150000. Prema popisu iz 1991. godine broj poljoprivrednih gospodarstava iznosio je 27262 ili 36% od ukupnog broja domaćinstava.

Poljoprivreda je uz prehrambenu industriju najznačajnija djelatnost s dominantnom ulogom u ukupnoj gospodarskoj strukturi. Prije Domovinskog rata preko 50% pučanstva svoj osnovni izvor egzistencije imalo je upravo u ovoj djelatnosti čiju podlogu razvitka čine meliorirane zemljišne površine, koje zahvaljujući veoma visokom bonitetu tla s pravom nose atribute najkvalitetnijih ratarskih površina na prostoru Republike Hrvatske.

Poljoprivredne površine zauzimaju 150856 ha ili 61,8% površine Županije od kojih se 93% odnosi na oranice i vrtove, dok ostatak od 7% jesu pašnjaci, livade, vinogradi i

2

voćnjaci. U privatnom vlasništvu nalazi se 58% poljoprivrednih površina, a preostali dio bivšeg društvenog sektora u vlasništvu je države.

Ratarska proizvodnja okrenuta je tradicionalnim ratarskim kulturama kao što su pšenica, kukuruz, šećerna repa, soja, suncokret i ječam, dok je u stočarskoj proizvodnji najzastupljenije svinjogojstvo i govedarstvo uz primjetan razvoj, u novije vrijeme, ovčarstva i kunićarstva.

Primarna poljoprivredna proizvodnja uvjetovala je poslije Drugog svjetskog rata intenzivniju izgradnju u prehrambenoj industriji. Danas na području Županije imamo kvalitetno strukturirane kapacitete za proizvodnju šećera i špirita, mlijeka i mliječnih prerađevina, mlinsko-pekarskih proizvoda, mesa i suhomesnatih proizvoda, prerađevina od voća i povrća, vina, stočne hrane te doradu i preradu sjemena.

Ukupne šumske površine s nadaleko poznatim spačvanskim bazenom zauzimaju 69011 ha što čini 28,3% površine Županije i uglavnom su zastupljene glasovitim slavonskim hrastom lužnjakom i poljskim jasenom. Bogatstvo raspoložive drvne mase je oko 20 mil. m3 i godišnji sječivi etat koji iznosi oko 290000 m3. To je bila dobra osnova za razvitak drvoprerađivačke industrije čiji su kapaciteti uglavnom instalirani u dva velika poduzeća. U posljednje vrijeme otvara se veći broj tvrtki - drvoprerađivača iz oblasti malog i srednjeg poduzetništva.

Bogata nalazišta kvalitetne gline, šljunka i pijeska omogućila su razvitak industrije građevinskog materijala, poglavito ciglarstva, opekarstva i graditeljstva u cjelini.

Na području Đeletovaca nalaze se vrijedna crpilišta nafte i plina čiji je godišnji opseg proizvodnje iznosio prije rata oko 252000 tona nafte i 26 milijuna m3 zemnog plina.

Od metaloprerađivačke djelatnosti danas je najznačajnija proizvodnja poljoprivrednih strojeva i priključnih uređaja koja uz sebe veže i razvoj niza manjih kooperantskih tvrtki s područja Županije.

Promatrajući strukturno najzastupljeniji su poljoprivreda, šumarstvo te prehrambena i prerađivačka industrija, čija se zastupljenost kretala od oko 60% u prijeratnom razdoblju do današnjih 40-ak%.

U posljednjih nekoliko godina sve veću zastupljenost u strukturi gospodarstva nauštrb poljoprivrede, prehrambene i prerađivačke industrije imaju trgovina, obrtništvo i uslužne djelatnosti općenito, tako da se s prijeratnih 24%, prema najnovijim pokazateljima, popela na 38%.

Postojeća struktura gospodarstva i instalirani kapaciteti, koji su ranije svrstavali Županiju u krug gospodarski najrazvijenijih dijelova Republike Hrvatske, te nedovoljno iskorištene mogućnosti i svjetski trendovi razvitka, koji neminovno prate i ovo gospodarstvo, dobra su pretpostavka sveukupnom budućem razvitku. Pored trgovačkih društava kojih ima 1830, od čega 95% pripada skupini malih trgovačkih društava, bitan segment gospodarskog razvoja predstavlja sektor obrta koji na

3

području Županije ima dugu tradiciju i predstavlja najheterogeniju stranu gospodarstva. Broj od oko 4200 obrtničkih radnji ima stalnu tendenciju rasta kao i u svim razvijenim zemljama te otvara velike mogućnosti i perspektive daljnjeg razvoja.

Cjelokupno razdoblje od osamostaljenja Republike Hrvatske do danas je razdoblje ratnih događanja te paralelno vođenog procesa privatizacije i restrukturiranja gospodarskih subjekata.

U takovim okolnostima jasno je kako se ukupni društveni i gospodarski život odvijao otežano i smanjenim intenzitetom, a započeti tranzicijski procesi nerijetko su bili usmjereni u krivom pravcu. Sve to rezultiralo je padom gospodarske aktivnosti, veoma niskom razinom korištenja instaliranih kapaciteta, gubitkom velikog dijela tradicionalnih tržišta, zatvaranjem jednog dijela proizvodnih kapaciteta, viškom zaposlenih, velikim štetama na gospodarskim potencijalima, posebice na prostoru hrvatskog Podunavlja, usmjeravanjem slobodnih sredstava na sanaciju uništenog umjesto u razvitak i ostalim sličnim posljedicama.

Okupacija velikog dijela Županije (preko 50%) onemogućila je na tom prostoru primjenu općeg koncepta privatizacije i restrukturiranja, koji nažalost ni dandanas nije proveden na odgovarajući način.

Ukupno procijenjene ratne štete na području Županije iznose 8,38 milijardi DEM od kojih na gospodarstvo otpada 2,6 milijardi, a samo za objekte i kapacitete Kombinata "Borovo" ona iznosi 603,8 milijuna DEM.

Zbog svega rečenog Vukovarsko-srijemska županija često se s pravom naziva najvećim stradalnikom Domovinskog rata.

4

1.e Domovinski rat

Srbijanska oružana agresija na Republiku Hrvatsku (1991. - 1995.) imala je osnovni cilj vojno osvojiti veliki dio hrvatskog teritorija te ga trajno uključiti u državno-nacionalni projekt Velike Srbije.

U takvim je okolnostima istočna Slavonija, a naročito vukovarsko-srijemski kraj - kao granično hrvatsko područje prema Srbiji - bilo najviše izloženo srbijanskoj ratnoj agresiji i u svakom je pogledu pretrpjelo njene najtragičnije posljedice.

Srbijanski agresor je okupirao približno 1200 km2 površine vukovarsko -srijemskog kraja (49% površine kraja), okupirao je 54 naselja (64% od ukupnog broja stanovnika). Nacionalna struktura prognanih bila je sljedeća: 92,1% Hrvati, 2,3% Mađari, 1,8% Rusini i Ukrajinci.

U srbijanskim koncentracijskim logorima bilo je zatočeno približno 5000 civilnih osoba (uglavnom Vukovaraca) s vukovarsko-srijemskog područja, što je početkom 1992. godine bilo čak 70% od svih u logore zatočenih hrvatskih građana. Na vukovarskom se području nalazi najveći broj masovnih grobnica u kojima su pokopane likvidirane žrtve srbijanske agresije, a od 1998.g. ekshumirano je više od 1100 žrtava iz masovnih grobnica, među kojima i 200 ranjenika iz vukovarske bolnice koje je srbijanska vojska ubila na Ovčari, neposredno nakon okupacije Vukovara.

Vukovarsko-srijemski kraj se najduže - sve do početka 1998. godine - nalazio pod srbijanskom okupacijom te je za to vrijeme bio izložen različitim oblicima devastiranja, pljačke i naseljavanja srpskog pučanstva iz Srbije, BiH te ostalih okupiranih dijelova Hrvatske.

Svakako je potrebno naglasiti da je Vukovarska bitka (od kraja kolovoza do 18. studenog 1991.g.) u vojnom i političkom smislu bila presudna za slom srbijanske agresije na Hrvatsku i uspostavu samostalne hrvatske države, te je stoga Vukovar postao, osim simbolom tragičnog ratnog stradanja, i simbolom novog hrvatskog nacionalnog identiteta. Isto tako vukovarsko-srijemski kraj je, zbog svog geostrateškog značaja, kao i zbog nadalje otvorenih mogućnosti agresije s istoka, postao područje od posebne važnosti za vitalne hrvatske nacionalne interese.

5

2 STANOVNIŠTVO

Prema popisu iz 2001. godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji živi 204.768 stanovnika. U četiri grada naše Županije živi 92.316 stanovnika što čini 45,1% od ukupnog broja stanovnika. Od toga broja 38,9% stanovnika živi u Vinkovcima, 34,3% u Vukovaru, 17,7% u Županji i 9,1% u Iloku. Na ruralnom području naše Županije, u 26 općina, živi ukupno 112.452 stanovnika ili 54,9% ukupnog stanovništva.

2.a Vitalna statistika

Zbog dugogodišnjeg smanjivanja broja rođenih, negativnih migracijskih trendova, te porasta smrtnosti mlađih dobnih skupina zbog rata, Hrvatska je ušla u depopulacijsku fazu prirodnog kretanja stanovništva.

U 2001. godini vitalni indeks za Hrvatsku je 82,7 što znači da je na 100 umrlih 83 rođenih.

U našoj Županiji je u 2001. godini bilo također više umrlih nego rođenih, umrlih je bilo 2 136, a rođenih 2 084 ( prirodno kretanje –52 ), te vitalni index iznosi 97,6.

Uspoređujući sa ranijim godinama, prirodno kretanje u 1999. godini je iznosilo -34, a u 2000.godini -131.

U praćenju vitalno-statističkih pokazatelja važno mjesto zauzima stopa mortaliteta dojenčadi na 1000 živorođenih.

U našoj Županiji je u 2001. godini stopa mortaliteta dojenčadi iznosila 5,8, što je niže od hrvatskog prosjeka koji je iznosio 7,7.

U razdoblju 1998.-2001. godini u našoj Županiji ta stopa ima trend pada, 1998. godine 7,3 , 1999. godine 7,0 i 2000. godine 6,6 što može biti pozitivan pokazatelj u tom segmentu zdravstvene zaštite.

Stopa perinatalnog mortaliteta ( mrtvorođeni + umrli od 0-6 dana života ) na 1000 ukupno rođenih u našoj Županiji je 6,7 i također je niža od prosjeka u Hrvatskoj koji iznosi 9,8.

6

Grafikon 1: Dojenačka smrtnost u razdoblju 1991.-2000. godine (stopa na 1000 živorođenih)

02468

101214161820

Stop

a na

100

0 ži

voro

đeni

h

1991

.19

92.

1993

.19

94.

1995

.19

96.

1997

.19

98.

1999

.20

00.

Vukovarsko-srijemska županija Hrvatska

2.b Gustoća naseljenosti

Gustoća naseljenosti je u Vukovarsko-srijemskoj županiji 83,4 stanovnika na km2, što je više od prosjeka Hrvatske (78,4 stanovnika na km2).

2.c Spolna struktura

2001. godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji živjelo je 98.470 muškaraca što čini 48,1% ukupnog stanovništva županije te 106.298 žena (udio od 51,9%).

Danas u Vukovarsko-srijemskoj županiji živi 14.177 muškaraca i 12.296 žena manje u odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine. Ovo smanjenje broja stanovnika, a

tijekom Domovinskog rata. posebno muškaraca može se djelomično protumačiti migracijama i stradavanjima

7

2.d Dobna struktura

U Vukovarsko-srijemskoj županiji piramida starosti ili stablo života još uvijek nije poprimila oblik urne. Oblik stabla prvenstveno ovisi o natalitetu i mortalitetu populacije, a na njega mogu znatno utjecati i migracijska kretanja stanovništva (ratovi i sl.). U zemljama u kojima natalitet opada iz godine u godinu “stablo” dobiva sve više oblik urne i u stanovništvu tih zemalja razmjerno je velik broj stanovnika starije dobi.

U dobi od 0-19 godina je 64.059 ili 31,3% stanovnika (u Hrvatskoj 23,73%), a učešće starijih od 65 godina je 29.576 ili 14,4% ( u Hrvatskoj 15,63%).

Prosječna starost stanovništva Vukovarsko-srijemske županije iznosi 37,72 godine (Hrvatska 39,29) po čemu naša Županija spada među prosječno najmlađe Županije u Hrvatskoj.

Grafikon 2: Piramida starosti Vukovarsko-srijemske županije – popis 2001.

8

Na grafikonu 3 možemo vidjeti razliku u broju stanovnika po dobi u odnosu na popis 1991. godinu. Primjećene razlike u pojedinim dobnim skupinama mogu se objasniti migracijama, odnosno zbivanjima vezanim za Domovinski rat.

Grafikon 3: Razlika u broju stanovnika u odnosu na 1991. godinu prema dobnim

skupinama

-5000

-4000

-3000

-2000

-1000

0

1000

2000

0-9 10-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70+

muški žene

2.e Pismenost

Vukovarsko-srijemska županija ima, prema popisu iz 2001. g. 3,17% nepismenog stanovništva u dobi od 10 i više godina. Udio među muškarcima je 0¸98%, a među ženama 5,16%.

Prema istom popisu Republika Hrvatska ima 1,77% stanovništva nepismeno od čega 0,67% muških i 2,77% ženskih osoba.

Najveći udio nepismenih nalazi se u dobnoj skupini 65+ i čini 70,2% od ukupno nepismenog stanovništva.

9

2.f Nacionalne manjine

Prema popisu iz 2001. godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji većinu stanovništva čine Hrvati (78,3%). Manjine čine 19,4% ukupnog stanovništva od čega najviše čine Srbi (15,5%). 1,2% stanovništva nije se izjasnilo u smislu nacionalne pripadnosti.

Grafikon 4: Nacionalna pripadnost stanovništva Vukovarsko-srijemske županije (2001. godina)

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

80,00

%

Hrvati

Srbi

Mađari

Rusini

Slovaci

Bošnjaci

Nisu se izjasnili usmislu nacionalnepripadnosti

10

3 ZDRAVSTVENI POKAZATELJI

3.a Najčešći uzroci smrti

Najčešći uzrok smrti stanovnika Vukovarsko-srijemske županije su bolesti cirkulacijskog sustava, sa učešćem od čak 55,99% (u Hrvatskoj 53,2 % uzroka smrti odnosi se na bolesti cirkulacijskog sustava). Drugi po učestalosti uzrok smrti su novotvorine sa 22,71%, što se kreće u državnom prosjeku koji iznosi 23,3% i također je na drugom mjestu. Na trećem mjestu, sa učešćem od 5,29 %, nalaze se ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka. Karcinomi kao drugi najvažniji uzrok smrti, kako u Hrvatskoj, tako i u Vukovarsko-srijemskoj županiji, predstavljaju značajan zdravstveni problem.

Tablica 1: Umrli s prebivalištem u Vukovarsko-srijemskoj županiji po skupinama bolesti, te udio i stope na 100 000 stanovnika u 2001. godini.

Umrli Skupina bolesti - stanja

Broj %

Stopa na 100000 stanovnika

Rang

Bolesti cirkulacijskog sustava 1196 55,99 584,08 1 Novotvorine 485 22,71 236,85 2 Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka 113 5,29 55,18 3

Bolesti dišnog sustava 97 4,54 47,37 4 Bolesti probavnog sustava 71 3,32 34,67 5 Endokrine bolesti, bolesti prehrane i 40 1,87 19,53 6

Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja 28 1,31 13,67 7

Bolesti živčanog sustava 16 0,75 7,81 8 Zarazne i parazitarne bolesti 14 0,66 6,84 9 Bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa 13 0,61 6,35 10

metabolizma

11

3.b Smrtnost od karcinoma Broj novih slučajeva raka (incidencija) na 100 000 stanovnika u Republici Hrvatskoj je u 2000. godini iznosio 472,3 . U istom razdoblju je incidencija raka u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosila 341,9 na 100 000 stanovnika sa stalnim boravkom. Promatrajući prema spolu, stopa novooboljelih kod žena je iznosila 318,0 dok je kod muškaraca bila 367,6 na 100 000. Najčešća sijela raka kod žena su dojke, pluća, želudac, kolon, grlić maternice, rektum. Za muškarce su najčešća sijela pluća, želudac, rektum, kolon, prostata. Promatrajući incidenciju raka u ostalim Županijama, Vukovarsko-srijemska županija je u 2000. godini spadala među Županije sa najnižom stopom, što je prikazano na grafikonima 5 i 6. Općenito stope incidencije i stope smrtnosti od raka u Hrvatskoj su se povećale, pa tako od raka umire svaki peti stanovnik. Na obolijevanje od karcinoma zasigurno utječu i demografska obilježja, loše životne navike koje su rizični čimbenici za najčešća sijela raka, te neki drugi čimbenici. Trećina razbolijevanja od karcinoma najvjerojatnije se može prevenirati prestankom pušenja i promjenama u prehrani, druga trećina bi se mogla izliječiti primjenom ranog otkrivanja u kombinaciji s liječenjem. Stoga je prijeko potrebno raditi na prevenciji raka kroz nacionalne programe prilagođene epidemiološkoj situaciji.

12

Grafikon 5

INCIDENCIJA RAKA PREMA ŽUPANIJAMA, STOPA NA 100.000 U 2000. GODINI - MUŠKARCI

616,9

581,5

561,3

558,6

552

535,9

528,7

523,9

506,2

486,4

482,6

480

467,7

457,1

447,9

441,5

438,1

424,2

423,5

405,8

367,6

533,2

300 350 400 450 500 550 600 650

KARLOVAČKA

PRIMORSKO-GORANSKA

GRAD ZAGREB

LIČKO-SENJSKA

SISAČKO-MOSLAVAČKA

KRAPINSKO-ZAGORSKA

VARAŽDINSKA

ŠIBENSKO-KNINSKA

HRVATSKA

ISTARSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA

BRODSKO-POSAVSKA

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

ZAGREBAČKA

ZADARSKA

MEĐIMURSKA

VIROVITIČKO-PODRAVSKA

BJELOVARSKO-BILGORSKA

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA

OSJEČKO-BARANJSKA

POŽEŠKO-SLAVONSKA

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

13

Grafikon 6

INCIDENCIJA RAKA PREMA ŽUPANIJAMA, STOPA NA 100.000 U 2000. GODINI - ŽENE

507,2

504,9

459,9

424,3

420,7

416,5

415,5

406,4

396,1

390,1

379,9

373

369,3

369,3

364,9

360,5

353,3

353,1

342,1

326,3

318

282,2

200 250 300 350 400 450 500 550

KARLOVAČKA

GRAD ZAGREB

LIČKO-SENJSKA

HRVATSKA

PRIMORSKO-GORANSKA

ISTARSKA

SISAČKO-MOSLAVAČKA

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

VARAŽDINSKA

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA

BJELOVARSKO-BILOGORSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA

MEĐIMURSKA

ŠIBENSKO-KNINSKA

OSJEČKO-BARANJSKA

BRODSKO-POSVSKA

KRAPINSKO-ZAGORSKA

ZADARSKA

ZAGREBAČKA

POŽEŠKO-SLAVONSKA

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

VIROVITIČKO-PODRAVSKA

14

3.c Problematika primarne zdravstvene zaštite Tablica 2: Deset najučestalijih grupa bolesti ili stanja utvrđenih u djelatnosti opće

medicine (2001. godina) .

Bolesti Broj

Akutne infekcije gornjeg dišnog sustava 49 172 Hipertenzivne bolesti 15 933 Dorzopatije 11 168 Neurotski poremećaji vezani uz stres i

9 044 Dermatitis i urtikarija 6 730 Cistitis 6 024 Akutni bronhitis 5350 Konjuktivitis 4327 Bolesti srednjeg uha i mastoida 4275 Dijabetes mellitus 3426

somatoformni poremećaji

Prva tri mjesta na rang ljestvici odgovaraju stanju u Hrvatskoj, dok su neuroze na rang ljestvici Hrvatske na šestom mjestu, a u našoj Županiji na četvrtom. Visok udio neurotskih stanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji je, između ostalog, zasigurno i posljedica Domovinskog rata. Učestalost ostalih bolesti uglavnom odgovara stanju u Hrvatskoj i ne pokazuje nekih osobitosti. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u 2001. godini, obavljeno je 9 374 preventivnih pregleda (sistematskih i ciljanih) dojenčadi i predškolske djece, a kod odraslih svega 130 što ukazuje na zapostavljenost tog oblika zdravstvene zaštite u ambulantama opće medicine. U djelatnosti zdravstvene zaštite žena obavljeno je 5 824 sistematskih pregleda, te svega 231 pregled dojki. Ovako mali broj preventivnih pregleda govori da su djelatnosti primarne zdravstvene zaštite, zbog destimulacije (nedostatka mehanizma financiranja preventivne djelatnosti) postale pasivne djelatnosti koje liječe bolesti i ne utječu značajnije na pozitivne promjene zdravlja populacije.

15

3.d Zarazne bolesti Iako su mnoge zarazne bolesti danas potisnute, pa se pozornost javnog zdravstva može više nego prije usmjeriti i na nezarazne, kronične masovne bolesti, zaraze zadržavaju u svim razvijenim zemljama pa tako i u našoj stalno prioritetno mjesto u sustavu zdravstvene zaštite. Razlog tome je njihova stalna neposredna ili potencijalna opasnost za svaku ljudsku zajednicu. Stoga je u cilju održavanja zaraznih bolesti pod kontrolom, nužno njihovo stalno praćenje, proučavanje i obrada prikupljenih podataka radi racionalne intervencije odnosno suzbijanja, te svakako i cijeli opsežan sustav prevencije tj. sprječavanja nastanka i širenja zaraznih bolesti. U Hrvatskoj je sustav nadzora nad zaraznim bolestima vrlo dobro uhodan i postoji već preko 70 godina. U tom sustavu nadzora sudjeluje cijelo zdravstvo, a unutar njega posebno za to educirana i kvalificirana epidemiološka služba ustrojena u mrežu zavoda za javno zdravstvo, na čelu sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Bitan, neizostavan dio spomenutog sustava nadzora čini praćenje i izvještavanje o pojavi i kretanju zaraznih bolesti, a sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Pravilnika o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti. Temelj tog sustava praćenja su redovite obvezne pojedinačne prijave oboljenja / smrti od zarazne bolesti te prijave epidemija. Na županijskoj razini prijave prikuplja, prati, analizira i evaluira epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo, te ih dostavlja Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo poradi praćenja zaraznih bolesti na državnoj razini. U 2001. godini je na području naše Županije prijavljeno ukupno 2 539 zaraznih bolesti, od čega 1 230 na vinkovačkom, 678 vukovarskom i 631 županjskom području. Promatrajući ranije godine, 2000. godine prijavljeno je 2 942, 1999. godine 2 677, a 1998. godine 2 376 zaraznih bolesti. Tablice u nastavku prikazuju pojavnost zaraznih bolesti prema dobi, spolu i mjesecima javljanja, te prema ranijim godinama.

16

Tablica 3: Oboljeli od zaraznih bolesti po dobi (2001. godina)

bolest 0 1 2 3 4 5 6 7-9 10-14 15-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-

Tuberculosis activa 2 1 2 8 12 14 3 38 80Dysenteria 1 1Echinococcosis 1 1 1 3Enterocolitis 16 11 11 6 5 1 5 9 14 11 21 20 18 16 29 193Enteroviroses 1 1 2 1 1 2 8Erysipelas 1 1 1 3 1 3 12 28 50Helmintoses 2 1 2 4 1 8 18 19 67 36 35 17 5 215Mononucleosis inf. 2 2 2 3 1 5 5 8 2 30Chlamydiasis / SPB 4 2 2 8Varicella 17 56 49 68 84 61 96 248 165 20 23 7 1 1 896Herpes zoster 1 5 5 4 13 13 24 84 149Meningoencephal. ac. 1 1 2Leptospiroses 2 1 5 8Leishmaniasis 1 1Lyme borreliosis 1 1Meningitis 1 2 1 4Febris Q 1 1Salmonelloses 10 7 18 6 8 8 7 8 19 15 21 23 22 11 23 206Syphilis 1 1Angina 2 4 7 8 9 6 15 45 57 40 48 24 7 13 285Scarlatina 1 4 17 22 12 9 16 2 3 1 1 1 89Scabies 1 2 2 3 1 3 1 8 11 4 6 3 5 3 9 62Toxoplasmosis 1 2 3Trichinellosis 4 3 7Toxiinfecto aliment. 2 1 2 6 3 4 3 21Pneumonia 2 10 6 9 11 11 11 52 112Bronchopneumonia 1 1 1 2 1 2 1 1 2 3 9 24Pediculosis 1 1 6 2 1 11Hepatitis virosa 1 1 1 3 6 5 7 3 1 3 3 34Meningitis virosa 2 1 3Parotitis epidemica 1 2 1 4 6 6 1 21Nosilaštvo HBsAg 1 4 1 1 7

Ukupno 46 87 95 112 134 103 134 335 317 165 228 200 162 118 303 2539

17

Tablica 4: Oboljeli od zaraznih bolesti u razdoblju od 1999. – 2001.

Godina Broj oboljelih 1999 2677 2000 2942 2001 2539

Od ukupno 2 539 oboljelih osoba najveći broj se odnosi na vodene kozice (varicella).Ova se dječja bolest za razliku od bolesti protiv kojih se cijepi, javlja i dalje svojim prirodnim tijekom i u neku ruku nas podsjeća koliko bi moglo biti oboljelih od ospica i drugih težih dječjih bolesti kada se ne bi provodilo cijepljenje. Tako primjerice nije prijavljen niti jedan oboljeli od ospica (morbilli), crvenka (rubeola), hripavca (pertussis) i tetanusa. Sve su to zarazne bolesti, koje su zahvaljujući cijepljenju svedene na minimum, a neke i potpuno iskorijenjene kao što su difterija i dječja paraliza. Među zaraznim bolestima stalno pozornost privlače salmoneloze ( bolesti koje se najčešće prenose namirnicama životinjskog porijekla ).Potencijalno epidemijsko javljanje daje im posebno značenje, a registrirane su u porastu u odnosu na ranije godine. Posebnu pozornost na našem području privlači trihineloza koja je stalna potencijalna opasnost za javljanje u epidemijskim razmjerima. Nakon 1998. godine i 345 oboljelih, bolest je svedena na 17 oboljelih u 1999. godini, 11 u 2000. godini i 7 u 2001. godini, s napomenom da je u 1998. godini najveći broj oboljelih bio iz epidemije u kojoj je zaraza proširena preko javne opskrbe mesnim prerađevinama porijeklom iz jedne velemesnice, a što je ipak iznimka budući su epidemije najčešće vezane uz obiteljsku obradu vlastitih svinja. Tuberkuloza je zarazna bolest koja osim uobičajenom sustavu prijavljivanja i nadzoru, podliježe i dodatnom obliku nadzora prema Naputku za suzbijanje i sprječavanje tuberkuloze Ministarstva zdravstva. U 2001. godini se može sa zadovoljstvom istaknuti kako je na nivou Hrvatske smanjena incidencija novooboljelih od tuberkuloze. Nakon nepovoljne stagnacije incidencije (1991.-1998. godine ) prouzročene ratom, od 1999. godine ponovno se uspostavio silazni trend. U Vukovarskoj-srijemskoj županiji je u 2001. godini bilo 80 novooboljelih. Godinu dana ranije, u 2000. godini je bilo 84, a 1999. godine 90 novooboljelih. Iako se broj oboljelih polagano smanjivao, 80 novooboljelih ili 43,3 na 100 000 stanovnika predstavlja visoku incidenciju, višu od incidencije za Hrvatsku koja iznosi 33,2.

18

Grafikon 7: Usporedba incidencija tuberkuloze u Vukovarsko-srijemskoj županiji i

Hrvatskoj u razdoblju 1999.-2001. (stopa na 100.000 stanovnika)

05

101520253035404550

1999. 2000. 2001. 2002.

Vuk.-sr. žup.Hrvatska

3.e Samoubojstva

Grafikon 8: Izvršena samoubojstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji u razdoblju

1999.-2001. (stopa na 10000 stanovnika).

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

Stop

a na

100

00 s

tano

vnik

a

1999. 2000. 2001.

UkupnoMuškiŽene

19

3.f Preventivna zdravstvena zaštita školske djece i mladeži Školska djeca, mladež i redoviti studenti (na visokim i višim školama u Županiji) čine 14,1% ukupnog stanovništva Vukovarsko-srijemske županije. Skrb o bolesnoj djeci školske dobi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti provode liječnici opće, odnosno obiteljske medicine, a preventivnu zdravstvenu zaštitu liječnici školske medicine, kao dio djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo. Tim školske medicine (liječnik i medicinska sestra) skrbe prema normativu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za oko 5 000 školske djece. U našoj Županiji je preko 28 000 školske djece i mladeži o kojima skrbi pet timova školske medicine. Program mjera preventivne zdravstvene zaštite školske djece sadržava klasične mjere koje obuhvaćaju provedbu obveznih cijepljenja, sistematske te sve ostale preventivne preglede i zdravstveni odgoj, savjetovališni rad, rad s djecom s posebnim potrebama, provođenje programa promicanja zdravlja i dr. Za školsku su populaciju liječnici u službama školske medicine jedini cjepitelji. U proteklih nekoliko godina došlo je do izmjena i dopuna Programa obveznog cijepljenja, odnosno do proširenja Programa (npr. uvedeno je cijepljenje protiv hepatitisa B u šesti razred, izmjene u cijepljenju učenika u prvom razredu osnovne škole i sl.). Takav je povećani program bitno utjecao na mogućnosti obavljanja cjelovitog preventivnog programa u školskoj medicini. U školskoj godini 2001./ 2002. obavljeno je 25 668 cijepljenja (neka cijepljenja se u istoj generaciji provode u više doza, npr. cijepljenje protiv hepatitisa B se provodi u 3 doze, djeca na upisu u prvi razred osnovne škole se cijepe dva puta i sl.). Istovremeno je obavljeno preko 5 000 različitih drugih namjenskih pregleda (za prilagođeni program, profesionalnu orijentaciju, na zahtjev drugih ustanova i sl.) Preventivnih pregleda je bilo 3 572, a broj obavljenih skrininga u osnovnim i srednjim školama je 3 496. Pregledi prije upisa u prvi razred osnovne škole su provedeni kod 2 417 djece, od kojih se u školu upisalo 2 359, dok je kod 64 djece upis odgođen zbog zdravstvenih ili drugih problema, a pod određenim uvjetima ( prilagođeni program ) je upisano 25 djece. Tijekom sistematskih pregleda utvrđeno je 4 910 različitih bolesti i stanja. Najviše su zastupljene : 1) bolesti mišino-koštanog sustava ( uglavnom stanja lošeg tjelesnog držanja i sl. ) 2) bolesti usne šupljine, žlijezda slinovnica i čeljusti ( problemi sa zubima ) 3) poremećaji ponašanja 4) poremećaji refrakcije i akomodacije ( smetnje vida) 5) prirođene malformacije 6) kifoza, skolioza i lordoza ( problemi kralježnice ) i dr.

20

3.g Procijepljenost Tablica 5: Obuhvat cijepljenja u Vukovarsko-srijemskoj županiji (2002. godina)

Cijepljeno je protiv predviđeni %

Difterije/tetanusa/pertusisa

Potpuno primarno (sa sve tri doze) 2057 95 Docjepljivanje 1. 2162 91 2. 1989 91 Difterije/tetanusa 1. 2399 98

2. 2385 94 3. 2111 92

Poliomijelitisa

Potpuno primarno (sa sve tri doze) 2093 96 Docjepljivanje 1. 1987 92

2. 1953 90 3. 2399 97

4. 2385 91

H. influenzae tip B

Potpuno primarno (sve tri doze) 845 92

Morbila/rubeole/parotitisa

Primarno 2145 95 Docjepljivanje 4712 97 Tuberkuloze (primarno) 1830 99 Tuberkulin neg. osoba 1. 1966 98

2. 1463 99 3. 647 98

Hepatitis B (potpuno) 2428 92

21

4 STANJE OKOLIŠA

4.a Voda za piće

Stanovništvo Vukovarsko-srijemske županije se najvećim dijelom opskrbljuje vodom za piće iz javnih vodoopskrbnih sustava, ali i iz javnih vodovoda i individualnih bunara. Na području Županije su ukupno 42 vodovoda sa prosječnom dnevnom isporukom vode od 35 606 m3 , a javnih bunara je ukupno 72. Priključak na vodovod ima 54 876 stanova (od ukupno 59 147 stanova) u kojima živi 173 444 osobe. U ovlaštenom laboratoriju Veterinarskog zavoda Vinkovci pregledano je u 2001. godini ukupno 2 103 uzorka vodovodne vode za piće. Od toga se 1 316 uzoraka odnosilo na sirovu (neprerađenu), a 787 na prerađenu vodu za piće. Od 1 316 uzoraka sirove vode, 1 079 je bilo pregledano kemijski i od toga je, prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, bilo 508 kemijski neispravnih uzoraka (47,1%). Svih 1316 uzoraka vode je pregledano mikrobiološki, od kojih je 64 (4,9%) bilo neispravno. Glede vode za piće koja je prošla sustave za preradu vode, pregledana su kemijski 352 uzorka i svi su bili kemijski ispravni, a mikrobiološki je pregledano 787 uzoraka, od kojih su samo tri bila mikrobiološki neispravna (0,4%). Najčešći uzrok kemijske neispravnosti vode za piće su bile povišene vrijednosti mangana, željeza, nitrata te povećane ukupne količine organske tvari iskazane kao utrošak KMnO4 . Mikrobiološki voda uglavnom nije odgovarala zbog povećanog ukupnog broja bakterija u 1 ml vode, a rjeđe zbog prisutnosti indikatora fekalnog onečišćenja ili patogenih bakterija. Razlika u zdravstvenoj ispravnosti između vode koje je neprerađena i one koja je podvrgnuta preradi, jasno ukazuje na neizostavnu potrebu prerade vode prije distribucije do krajnjeg potrošača.

22

5 ORGANIZACIJA ZAJEDNICE

5.a Zdravstvena zaštita

Krajem 2001. godine na području Vukovarsko-srijemske županije djelovalo je ukupno 12 zdravstvenih ustanova i 99 jedinica privatne prakse (od kojih su 63 u zakupu). Zdravstvene ustanove su:

• Opća bolnica Vinkovci, • Opća bolnica Vukovar, • Dom zdravlja Vinkovci, • Dom zdravlja Vukovar, • Dom zdravlja Županja, • Zavod za javno zdravstvo, • Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući (ukupno dvije), • Ustanove za ljekarničku djelatnost (ukupno četiri).

U sustavu zdravstva Vukovarsko-srijemske županije bilo je uposleno 1 276 zdravstvenih djelatnika, od kojih je 346 liječnika i stomatologa, 112 uposlenih sa VŠS i 756 sa SSS. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u djelatnosti opće medicine i zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece su 94 tima koja skrbe o 164 552 osiguranika. U djelatnosti zdravstvene zaštite žena (primarna razina) je 7 liječnika koji skrbe o 52 896 žena. Broj posjeta je iznosio 58 503, obavljeno je 40 444 pregleda. U trudničkim ambulantama je bilo ukupno 14 719 posjeta (od toga 782 prva posjeta), a kod trudnoća je utvrđeno ukupno 369 patoloških stanja.

5.b Predškolski odgoj

Predškolski odgoj u Vukovarsko-srijemskoj županiji provodi se u 15 predškolskih ustanova koje polazi ukupno 1952 djece u 92 odgojne skupine.

Predškolski odgoj organiziran je i za djecu pripadnika srpske nacionalne manjine u 4 posebne ustanove. Ove četiri ustanove pohađa ukupno 342 djece u 16 odgojnih skupina.

23

5.c Osnovno školstvo

Na području Vukovarsko-srijemske županije funkcioniraju 54 osnovne škole koje polazi 19480 učenika u 948 razredna odjela.

U jedanaest osnovnih škola organizira se nastava na jeziku i pismu srpske nacionalne manjine u 124 zasebna odjela sa 1936 učenika i odvija se u okviru postojećih ustanova.

Za druge nacionalne manjine organizirana je nastava kroz izborne predmete na slovačkom jeziku u dvije škole, na rusinskom jeziku u dvije škole i na ukrajinskom jeziku u jednoj školi.

Osnovne škole Vukovarsko-srijemske županije nastavnim su kadrovima zadovoljavajuće popunjene, ali je osjetan nedostatak stručnih suradnika (pedagoga, defektologa i psihologa).

U školama je uposleno 1872 djelatnika, od čega su 1319 učitelji razredne i predmetne nastave što zadovoljava potrebe odgojno-obrazovnog procesa, dok broj od 36 stručnih suradnika nikako ne može zadovoljiti potrebe osnovnih škola na području Županije.

Odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju provodi se u posebnim odjelima u osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša u Vinkovcima, osnovnoj školi Ivana Kozarca u Županji i u osnovnoj školi Josipa Matoša u Vukovaru.

5.d Srednje školstvo

Srednjoškolsko obrazovanje organizirano je u četiri grada: Vukovaru, Vinkovcima, Županji i Iloku. U petnaest srednjih škola na području Županije upisano je 8640 srednjoškolaca, koji su raspoređeni u 349 razrednih odjela za obrazovanje u 72 zanimanja.

Školovanje učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina provodi se u četiri srednje škole u Vukovaru. Školovanje se odvija u 61 razrednom odjelu i pohađa ga 1121 učenik u zasebnim odjelima i nastavnim smjenama.

Kao i u osnovnom školstvu i u srednjem se također uviđa znatan nedostatak stručnih suradnika za kojima je potreba na ovim prostorima znatno uvećana najvećim dijelom zbog ratnih zbivanja. Ukupan broj uposlenih u srednjim školama je 834, od čega su 624 profesori. Nastavu na jeziku i pismu srpske nacionalne manjine izvodi 125 nastavnika.

24

5.e Sveučilišna nastava

Od početka akademske 2002./2003. godine na području Vukovarsko-srijemske županije ustrojavaju se dislocirani sveučilišni i stručni dodiplomski studiji Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku i Veleučilišta u Požegi i to:

U Vinkovcima:

• Pedagoški fakultet

• Građevinski i elektrotehnički fakultet

U Vukovaru:

• Ekonomski fakultet

• Pravni fakultet

• Pedagoški fakultet

U Iloku:

• Stručni studij vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo

25

5.f Socijalna skrb

Na području Vukovarsko-srijemske županije djeluje ili je u postupku izgradnje ukupno 9 ustanova socijalne skrbi. U navedenim ustanovama trenutno je zaposleno 195 djelatnika i to 62% u Domovima, a 38% u Centrima za socijalnu skrb. Centri za socijalnu skrb:

1. Centar za socijalnu skrb Vukovar, 2. Centar za socijalnu skrb Vinkovci, 3. Centar za socijalnu skrb Županja.

Domovi socijalne skrbi:

1. Dom za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi "Sveta Ana", Vinkovci, 2. Dom za starije i nemoćne osobe Vinkovci, 3. Dom za starije i nemoćne osobe Vukovar, privremeno sjedište Nuštar, 4. Dom za starije i nemoćne osobe Ilok Caritas, 5. Dom za psihički bolesne osobe Nuštar (Zavod za socijalno zdravstvenu zaštitu

Nuštar), 6. Dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež i odrasle osobe "Mala

Terezija" Vinkovci. Centri za pomoć i njegu:

1. Centar za pomoć i njegu Drenovci, 2. Centar za pomoć i njegu Nuštar.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji broj korisnika prava na Pomoć za uzdržavanje u stalnom je porastu, 2001. godine iznosio je 2006 pomoći, od čega je navedeno pravo ostvarivalo 764 samca i 1248 obitelji. U 2002. godini broj pomoći iznosio je 2341, a ostvarivala su ga 844 samca i 1497 obitelji. Tendencija daljnjeg rasta vidljiva je i u 2003. godini, tako da do 30. travnja ove godine broj pomoći za uzdržavanje iznosi 2558, a koristi ga 960 samaca i 1598 obitelji. Tablica 6: Korisnici PZU kroz navedeno razdoblje. 1.Pomoći 2001. g. 2002. g. do 30.04.2003. g. 1.1.Samci 764 844 960 1.2.Obitelji 1248 1497 1589

Ukupno pomoći 2006 2341 2558

26

Grafikon 9: ( prikaz tablice 6)

Pomoć za uzdržavanje u VSŽ

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1 2 3 4 5

2001.god. 2002.god. do 30.04.2003.god

broj

pom

oći

samciobiteljiukupno

Tablica 7. Ukupan broj osoba korisnika Pomoći za uzdržavanje 2.Osobe 2001. g. 2002. g. do 30.04.2003. g. 2.1.Samci 764 844 960 2.2.Članovi obitelji koje dobivaju PZU 4061 5415 5253 Ukupno osoba (2.1.+2.2) 4825 6259 6213 Ukupan broj osoba koje su bile obuhvaćene pravom na PZU također je u stalnom porastu, u 2001. g. iznosio je 4825, u 2002. g. iznosio je 6259, a za razdoblje do 30. travnja ove godine iznosi 6213.

27

Grafikon 10: ( prikaz tablice 7)

OSOBE KOJE SU OSTVARILE PZU KROZ NAVEDENI PERIOD

01000200030004000500060007000

1 2 3 4 5

2001. god. 2002. god. 30.04.2003.god.

broj

oso

ba k

oris

nika

PZ

U

SamciČlanovi obiteljiUkupno

Tablica 11: Korisnici Pomoći za uzdržavanje prema visini pomoći i spolu 2001. g. 2002. g. 2003. g. 3.Osobe prema visini PZU % S Ž S Ž S Ž 3.1.samac 100 764 429 844 461 960 519 3.2.odrasla osoba član obitelji

80 2276 1302 2973 1063 2840 1588

3.3.dijete do 7. g. čl.obitelji 80 659 335 834 458 902 521 3.4.dijete 7-15 g.čl. obitelji 90 789 399 1158 580 1008 516 3.5.dijete 15-18 g.čl.obitelji 100 337 202 450 244 503 258 Ukupno 4825 2667 6259 3346 6213 3402 S- sveukupno Ž- od toga žena Osnovicu za izračun pomoći za uzdržavanje određuje Vlada RH, a trenutno 100% osnovice iznosi 400,00 kuna.

28

Tablica 12: Korisnici Pomoći za uzdržavanje prema radnom statusu 2001. g. 2002. g. 2003. g. 4.Korisnici PZU prema radnom statusu

S Ž S Ž S Ž

4.1.nezaposlen-radno sposoban 2048 1156 2712 1493 2746 1508 4.2.zaposlen 73 35 78 47 63 36 4.3.umirovljenik 37 27 61 29 57 25 4.4.poljodjelac 20 8 63 17 40 19 4.5.ostali 2647 1450 3345 1760 3307 1814 Ukupno 4825 2667 6259 3346 6213 3402 S- sveukupno Ž- od toga žena Iz gornje tablice vidljivo je da je iz kategorije nezaposlenih-radno sposobnih korisnika pomoći za uzdržavanje u stalnom porastu, 2001. godine bilo je iz ove kategorije korisnika 2048, 2002. godine 2712, a do 30. travnja ove godine 2746. Grafikon 11: Grafički prikaz porasta korisnika Pomoći za uzdržavanje iz kategorije

nezaposlen-radno sposoban

PRIKAZ KORISNIKA PZU IZ KATEGORIJE NEZAPOSLEN-RADNO SPOSOBAN

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1 2 3

2001.g. 2002. g. 2003. g.

broj

kor

isni

ka

nezaposlen-radnosposoban

29

Tablica 13: Broj jednokratnih pomoći kroz navedeno razdoblje Jednokratna pomoć 2001. g. 2002. g. do 30.04.2003. g. Ukupno 6063 3500 1748 Jednokratna pomoć može se odobriti samcu ili obitelji koji, zbog trenutačnih okolnosti (npr. rođenja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarnih nepogoda ili drugih nevolja) prema ocjeni centra za socijalnu skrb, nisu u mogućnosti djelomično ili u cijelosti zadovoljiti osnovne životne potrebe. Tablica 14: Korisnici doplatka za pomoć i njegu kroz navedeno razdoblje Doplatak za pomoć i njegu 2001. g. 2002. g. do 30.04.2003. Ukupno 1248 1580 1748 Iz tablice je vidljivo da je na području naše županije broj korisnika ovog prava u stalnom porastu kroz navedeno razdoblje. Doplatak za pomoć i njegu može se odobriti osobi; kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe, jer sama ne može udovoljavati osnovnim životnim potrebama. Doplatak za pomoć i njegu iznosi:

- u punom iznosu 100% osnovice, trenutno 400,00 kn - u smanjenom iznosu 70% osnovice, trenutno 280,00 kn

Grafikon 12: Grafički prikaz povećanja korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu

korisnici doplatka za pomoć i njegu

0

500

1000

1500

2000

1 2 3

2001. g. 2002. g. 2003.g

broj

kor

isni

ka

korisnici doplatkaza pomoć i njegu

30

Tablica 15: Korisnici prava na osobnu invalidninu kroz navedeno razdoblje Osobna invalidnina 2001. g. 2002. g. do 30.04.2003. g.

Ukupno 494 518 533 Broj korisnika ovog prava također je u stalnom porastu na području naše županije, a vidljivo je u tablici 7. Pravo na osobnu invalidninu ima teže tjelesno ili mentalno oštećena osoba s trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, a čije je oštećenje ili bolest nastala prije 18. godine života, ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po drugoj osobi. Osobna invalidnina iznosi 250% osnovice za osobu koja nema vlastitog prihoda, trenutno 250% osnovice iznosi 1.000,00 kn. Grafikon 13: Grafički prikaz korisnika prava na osobnu invalidninu

korisnici osobne invalidnine

470

480

490

500

510

520

530

540

1 2 3

2001. g. 2002. g. 2003. g.

broj

kor

isni

ka

korisniciosobneinvalidnine

31

Tablica 16: Korisnici prava na pomoć i njegu u kući

Pomoć i njega u kući 2001. g. 2002. g. do 30.04.2003. g.

Ukupno 27 29 31

Pomoć i njegu u kući može se odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe, koja nema mogućnosti da joj pomoć i njegu osiguraju roditelji, bračni drug i djeca. Pomoć i njega u kući može obuhvatiti: organiziranje prehrane, obavljanje kućnih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Tablica 17: Korisnici prava na osposobljavanje za samostalan život i rad

Vrsta prava 2001. g. 2002. g. 2003. g.

Osposobljavanje za samostalan život - - -

Osposobljavanje za samostalan rad 46 9 46

Naknada do zaposlenja 175 109 193

Ukupno 221 118 239

Pravo na osposobljavanje za samostalan život i rad ima tjelesno ili mentalno oštećena ili psihički bolesna osoba pod uvjetima i na način određen propisom ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi Tablica 18: Prikaz korisnika pravo roditelja teže hendikepiranog djeteta Vrsta prava 2001. g. 2002. g. 2003. g. na dopust do 7. g. djetetova života 22 33 34 rad s polovicom punog radnog vremena 10 10 10 Ukupno 32 43 54 Iz gornje tablice vidljivo je da broj korisnika ovog prava na području naše županije u stalnom porastu.

32

6 ISPITIVANJE ZDRAVSTVENIH POTREBA

Ispitivanje je proveo Županijski tim u projektu «Rukovođenje i upravljanje za zdravlje» a sastoji se od predstavnika:

Županijskog poglavarstva (politička komponenta) Županijskih odjela za rad, zdravstvo i socijalnu skrb (izvršna komponenta) Zavoda za javno zdravstvo (tehnička komponenta) Predstavnika zajednice (nevladin sektor, mediji)

Županijsko poglavarstvo imenovalo je tim za našu županiji u sljedećem sastavu: 1. Dr. Slavka Bešlagić – član Poglavarstva zadužena za zdravstvo 2. Vladimir Zlatarić – član Poglavarstva zadužen za socijalnu skrb 3. Blanka Pripužić – pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti, koordinator tima 4. Mato Matić – stručni suradnik u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, predsjednik Društva socijalnih radnika Vukovarsko-srijemske županije 5. Dr. Kata Krešić – ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije 6. Dr. Kruno Sokol – Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije 7. Mr. Anica Birač – predsjednica Vukovarskog Instituta za mirovna istraživanja i obrazovanje 8. Zvonko Domaćinović – ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci 9. Milka Vida – predsjednica Društva novinara Vukovarsko-srijemske županije 10. Dr. Nikola Drobnjak – voditelj Centra za prevenciju ovisnosti Vukovarsko-srijemske županije Područje Vukovarsko-srijemske županije prvobitno smo podijelili na područje od posebne državne skrbi te ostalo područje kako bi utvrdili postojanje eventualnih razlika u zdravstvenom stanju pučanstva te njihovim zdravstvenim potrebama. U cilju određivanja zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba našega stanovništva te odabira zdravstvenih prioriteta korišteni su, osim kvantitativnih i kvalitativni podaci prikupljeni anketiranjem 1028 ispitanika (učenici, političari, radnici, korisnici pomoći za uzdržavanje, umirovljenici, liječnici i poljoprivrednici).

33

34

Anketni upitnici sadržavali su slijedeća pitanja: 1. Što je ovog trenutka Vaš najveći zdravstveni problem? 2. Što je Vama osobno i/ili Vašoj obitelji najpotrebnije za očuvanje/poboljšanje

zdravlja i kvalitete života? 3. Što u cilju poboljšanja zdravlja i kvalitete života u Vukovarsko-srijemskoj županiji

treba promijeniti i/ili poboljšati? 4. Kako provodite slobodno vrijeme? Temeljem provedenih anketa u zajednici i njihovom analizom tzv. OSRP metodom tim je definirao 11 zdravstvenih problema ili problema vezanih uz zdravlje te pri tome nije utvrdio razliku u zdravstvenim potrebama između Područja od posebne državne skrbi i ostatka Županije. Konačan odabir prvih pet javnozdravstvenih prioriteta proveden je u suradnji s ekspertima i predstavnicima iz različitih područja života i ljudskog djelovanja. Kroz različite oblike komunikacije (tribine, okrugli stolovi, upitnici) konzultirano je ukupno 125 različitih predstavnika:

• Udruga umirovljenika • Crvenog križa • Udruge socijalnih radnika • Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata • Udruge nezaposlenih • Gradonačelnika i Načelnika • Liječnika • Ravnatelja i stručnih djelatnika škola

Rezultat je bio konsenzus oko 5 prioriteta koji su zdravstveni ili se mogu dovesti u čvrstu vezu sa zdravljem. Pet javnozdravstvenih prioriteta Vukovarsko-srijemske županije:

1. Duševno zdravlje 2. Nezaposlenost 3. Ovisnost o drogama 4. Loša kvaliteta vode za piće 5. Nedostatna skrb o starijim osobama