Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
4/29/2019
1
DRUŠTVENO
PODUZETNIŠTVO
Poduzetništvo
neprofitnih
organizacija
Uzroci društvenih problema?
Ekonomski
Socijalni
Vrijednosni
Okolišni
Politički
Rad isključivo kao trošak, iako značajno doprinosi stvaranju dobiti
Radnici uz povećane napore (duže radno vrijeme, inovativnost, cjeloživotno učenje) postaju
sve siromašniji (manja kupovna moć)
Dobit odlazi isključivo vlasnicima kapitala (mali % kroz DOP vraća se zajednici)
Uzrok # 1
EKONOMSKI - sukob rada i kapitala
Sve manji broj ljudi (ima moć) donosi odluke o tokovima kapitala,
utječe na stvaranje zakonodavnog okvira i utječe na javno mnijenje
(sustav vrijednosti)
Osobni interesi ispred interesa grupe, zajednice, čovječanstva
SOCIJALNI - sustav odlučivanja
Uzrok # 2
4/29/2019
2
Javni34%
Profitni60%Neprofitni
6%
NOVI GLOBALNI SUSTAV DRUŠTVA
ZANIMLJIVI PODACI...
94% svjetskih prihoda raspodijeljeno na 40% stanovništa, 60%stanovništva živi sa preostalih 6%
1% stanovništva u svojim rukama ima 39% ukupnog svjetskogbogatstva
Pola svjetskog stanovništva živi s 2 US$ dnevno ili manje, milijardaljudi živi s manje od 1 US$
U EU 16% stanovništva živi ispod granice siromaštva
– Hrvatska je na dnu ljestvice u EU prema brutonacionalnom dohotku po stanovniku i paritetu kupovnemoći.
Pošten i predani rad prestaje biti vrijednost
Niska razina socijalne kohezije
KRIZA VRIJEDNOSTI
ODGOVOR:
Novi pristup
Integrirani održivi razvoj
Eko-socijalna ekonomija
Partnerstvo na svim razinama
Inovacije (društvene i ekonomske)
Uzrok # 3
Održivost - financijska, ekonomska, održivost nataliteta, okoliša, socijalnog kapitala
Socijalni kapital - poštivanje normi, povjerenje u druge ljude, povjerenje u institucije države idruštva, udruživanje, volontiranje i filantropija
Održivi razvoj – podijeljena odgovornost javnog, poslovnog i civilnog sektora društva
Svaki održivi razvoj mora, prije svega biti zasnovan na ekonomskog razvoju, koji vodi brigu o socijalnoj iekološkoj komponenti
ODRŽIVO DRUŠTVO
TROBILANČNI PRISTUP –Pristup prema kojem se opća uspješnost poduzeća mjeri kao
kombinacija njegova doprinosa na tri područja: ekonomskom, okolišnom i društvenom (na tri napretka i razvoja –
gospodarskom/Profit, okolišu/ Planet i društvu/People).
Organizacije socijalne ekonomije doprinose stvaranju gospodarstva više razine
uključenosti ključnih dionika društva (inclusive economy)
Unapređuje život marginaliziranih skupina
Izravno utječe na razvitak lokalne zajednice
Popunjavaju prazninu nastalu djelovanjem javnog i poslovnog sektora (države i
tržišta)
Popravlja nedostatke tržišnog djelovanja i javnih politika
SOCIJALNA (društvena) EKONOMIJA
4/29/2019
3
područje djelovanja različitih su-dionika društva (javni, poslovni i civilni sektor) usmjerenona unapređenje ekonomske i socijalne dobrobiti ljudi u depriviranim lokalnimzajednicama.
obuhvaća široku lepezu ekonomskih aktivnosti koje se odvijaju u prostoru između tržišta,države i netržišnog sektora (tradicionalne aktivnosti obiteljskog i susjedskog pomaganja) sciljem ostvarenja određenih socijalnih i ekonomskih pogodnosti za građane.
Dohodovne aktivnosti socijalne ekonomije utemeljene su na solidarnosti i razvojnojodrživosti, a ne na profitu (koji dominira tržištem), ili pak na redistribuciji (kojom se služidržava).
2SOCIJALNA (društvena) EKONOMIJA
Suradnja
kolektivne aktivnosti usmjerene na proizvodnju dobara i usluga, koje se razvijaju međusobnom suradnjom svih su-dionika u procesu stvaranja dohotka
Redistribucija moći
niz struktura i pravila su-dioničkog odlučivanja, prema kojima se moć ne raspoređuje ovisno visini uloženog kapitala
Ravnopravnost ciljeva
Socijalni (udružiti se radi ostvarenja socijalnih ciljeva)
Ekonomski (poduzeti i ostvariti ekonomske učinke)
Ekološki (očuvati prirodnu ravnotežu)
Politički (stvoriti uvjete te ostvariti nešto novo i „drukčije“)
BITNE ODREDNICE SOCIJALNE EKONOMIJE
RJEŠAVANJE PROBLEMA vs. DARIVANJE
Kada želimo pomoći siromašnima, najčešće ih darujemo kroz različite humanitarne aktivnosti. Vrlo često koristimo
humanitarne organizacije kako bi izbjegli prepoznavanje problema i traženje rješenja. Humanitarnom pomoći postaje način kako da se odreknemo odgovornosti. Humanitarnom
pomoći ne rješavamo problem siromaštva. Humanitarna pomoć samo još produbljuje siromaštvo jer uzima od siromašnih mogućnost da nauče i preuzmu inicijativu.
Muhammad Yunus, društveni poduzetnik, dobitnikNobelove nagrade za mir 2006.
Dobrotvorne organizacije
“ Daj čovjeku ribu i nahranit ćeš ga za cijeli dan”
Neprofitne organizacije/javni sektor
“ Nauči čovjeka pecati i nahranit ćeš ga za cijeli život”
Društveno/socijalno poduzetništvo
“Društveni/socijalni poduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem ribe ili učenjem
drugih kako se peca. Oni se jednostavno neće smiriti sve dok ne provedu
revoluciju u ribarskoj industriji”
Bill Drayton,
CEO, osnivač Ashoka
4/29/2019
4
Spajanje suprotnosti ili povrat skladu
Poduzetništvo = stvaranje nove vrijednosti kroz inovacije (Schumpeter)
Poslovanje vođeno misijom
Princip TROSTRUKOG DOBITKA (Triple Bottom Line)
ISTOVREMENO POSTIZANJE EKONOMSKIH, DRUŠTVENIH I EKOLOŠKIH CILJEVA
UZ GENERIRANJE DRUŠTVENE KORISTI ODNOSNO RJEŠAVANJE DRUŠTVENOG
PROBLEMA KAO GLAVNE SVRHE POSTOJANJE PODUZEĆA
SOCIJALNO ILI DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO
Što društveno poduzetništvo NIJE?
Neprofitne organizacije
Profitne organizacije (poduzeća) koje sudjeluju u zajednici kako bi se promovirale, pokazale da nisu neodgovorne i zle ili uistinu žele pomoći
zajednici (ali glavna svrha i dalje im je GENERIRANJE PROFITA)
Ista misija (Unapređenje kvalitete života i pomaganje onima kojima je pomoć
najpotrebnija ...),
ALI...
većina ljudi iz neprofitnog sektora nije sklona riziku niti ima želje djelovati izvan
parametara onoga što je standardno u sustavu u kojem djeluju
socijalni poduzetnici uopće ne razmišljaju o standardnom načinu ponašanja, djeluju
bez obzira na situaciju u kojoj se nalaze i odgovaraju na probleme kreativno i
inovativno bez obzira na znatni nedostatak resursa
Društveno poduzetništvoi
neprofitne organizacije
Tradicionalno vs. Društveno
CILJ
ODRŽIVI
PROFIT
CILJ
MAKSIMALAN
PROFIT
Jedina velika razlika između društvenog i komercijalnog poduzeća je USMJERAVANJE PROFITA
https://www.youtube.com/watch?v=SnsgecZKDvk
4/29/2019
5
SLIČNOSTI I RAZLIKE
Tradicionalno poduzetništvo Društveno poduzetništvo
CILJEVI
Ekon
om
ski
Stjecanje dohotka
PROFIT
Stjecanje dohotka
Održivost
Socijaln
i
DOP
IMAGE = PROFIT
Zapošljavanje i
zbrinjavanje socijalno isključenih
RASPODJELA
DOBITI
96,5 - 100% vlasnicima
0 – 3,5% zajednici
100% zajednici / dionicima
(reinvestiranje i novo zapošljavanje)
Uviđa priliku
Preuzima rizik
Prihvaća odgovornost
Zarađuje
Želi biti bogat
Štiti intelektualno vlasništvo
Teži intelektualnom vlasništvu
Neovisan
Sam svoj šef
Zadržava kontrolu
Uviđa priliku za poboljšanje
života drugih ljudi
Preuzima rizik
Prihvaća odgovornost
Zarađuje kako bi održao misiju
Obogaćuje druge
Dijeli zaštićeno intelektualno
vlasništvo cijele zajednice
Teži k tome da se poveća
intelektualno vlasništvo
U ovisnosti s drugima
Šef svoje sudbine
Odriče se kontrole
Tradicionalni poduzetnik
vs.Društveni
poduzetnik
Pouzdaje se u vlastite vještine i znanje
Fokusira se na kratkoročnu financijsku dobit
Ne postoji ograničenje prilikom generiranja ideja
Profit je cilj
Profit se koristi i ulaže kako bi se generiralo još profita
Pouzdaje se u znanja i
iskustva ljudi koji ga okružuju
i podupiru
Fokusira se na dugoročne
ciljeve
Generiranje ideja je
ograničeno misijom
Profit je sredstvo
Profit se koristi i ulaže kako bi
se pomoglo onom segmentu
ljudi kojima je pomoć
najpotrebnija
Tradicionalni poduzetnik
vs.Društveni
poduzetnik
Društveno poduzetništvo
Nova paradigma u poslovanju kojoj je prioritet generiranje
“društvene vrijednosti”, ne profita, i rješavanje problema na
odgovorniji, inovativniji i poduzetniji način
□ primjena poduzetničkih načela u svrhu unapređenja kvalitete života u
zajednici i razvijanja odgovornosti pojedinaca, grupa i organizacija
Naglašena društvena odgovornost u odabiru društvene djelatnosti
Profesionalan, inovativan i održiv pristup sustavnim promjenama
koje nadilaze nedostatke tržišta i iskorištavaju dane mogućnosti
4/29/2019
6
Razvoj zajednice koja ne stvara samo rješenja za pojedine individualne probleme negoiniciraju pozitivne promjene
Inzistira na odgovornosti svih institucija - uključujući vlade, velike korporacije, sveučilišta idruge subjekte čije politike i postupci duboko utječu na uvjete života pojedinaca izajednice, bilo na lokalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini.
Proširuje značenje i praksu "demokracije" koja u proces rješavanja problema uključuje onekoji se s različitim društvenim problemima direktno suočavaju.
Utječe na promjenu stavova, ponašanja, zakona, politika i institucija kako bi se razvijale iodržavale vrijednosti inkluzije, poštenja, raznolikosti i mogućnosti
Društveno poduzetništvo (2)
Definicije... Društveno poduzetništvo kombinira strast društvene misije s poslovnom disciplinom,
inovacijom i odlučnošću
Dees, 1998.
Društveno poduzetništvo stvara kreativan napor koji rezultira različitim dobrobitima za
zajednicu poput poboljšanih socijalnih usluga, financijskih usluga, zapošljavanja,
obrazovanja i sl.
Barraket, 2006.
Društveno poduzetništvo označava aktivnosti planiranja, prakse i donošenja odluka koje
vode stvaranju i održivosti novih pothvata čija eksplicitna misija uključuje društvene
probleme
Short, Moss i Lumpkin, 2008
Društvena poduzeća najčešće se definiraju…
…kao poduzeća koja posluju na tržištu zbog socijalnih/društvenih i ekološkihrazloga.Iako prvenstveno teže ostvarivanju socijalnih/društvenih i ekoloških ciljeva,društvena poduzeća trebaju se ponašati kao poduzeća iz privatnog sektora tetrebaju ostvarivati financijske i komercijalne ciljeve.
Spear R., Cornforth C., AIKEN M. (2009), The Governance Challendes of SocialEnterprises: Evidence from a UK empirical study. Annals of Public and CooperativeEconomics, Vol 80, No 2., Oxford UK, Blackwell Publishing
Službena hrvatska definicija
“Društveno poduzetništvo je poslovanje temeljeno
na načelima društvene, okolišne i ekonomske
održivosti,
kod kojeg je stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti
ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice”.
4/29/2019
7
Karakteristike društvenog poduzetništva?
Vrijednosti (etičnost u poslovanju)
Ravnopravno zadovoljavanje društvenih, ekonomskih i ekoloških ciljeva
Ravnopravno zadovoljeni interesi ključnih dionika
(osnivači/radnici/kupci/dobavljači)
Poduzetništvo (stvara poziciju i ostvaruje dobit na tržištu)
Kriteriji u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva
1. DP ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja.
2. DP obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost
kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unapređenju
razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini.
Kriteriji u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva (2)
3. DP stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem
razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje
obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti.
4. DP najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren obavljanjem svoje
djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja.
5. DP odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, odnosno
djelovanja.
Kriteriji u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva (3)
6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne
može biti isključivi osnivač društvenog poduzetnika.
7. DP odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno
upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano za vlasničke udjele ili članske uloge već
obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije.
8. DP prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja
koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju.
4/29/2019
8
Kriteriji u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva (4)
9. Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima
definiranu obvezu svoju preostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića
gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili
sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj društvenog poduzetništva.
EU potiče društvenu ekonomiju
Socijalna ekonomija u EU danas:
Zapošljava oko 14,5 milijuna (oko 6,5% radno aktivnog stanovništva)
Ostvaruje oko 10% BDP-a
Broji oko 2 milijuna organizacija socijalne ekonomije
Svako četvrto novoosnovano poduzeće godišnje je DRUŠTVENO PODUZEĆE
Europa 2020
EK predlaže 5 mjerljivih ciljeva:
Zapošljavanje
Istraživanje i inovacije
Klimatske promjene i energija
Obrazovanje
Dokidanje siromaštva
Identificirati ideju i viziju
Pronaći priliku
Razviti poslovni koncept
Identificirati i oduševiti ključne stakeholdere
Identificirati i upravljati odgovarajućim partnerstvima, savezima i pomoći
Identificirati i upravljati odgovarajućim resursima
Pretvoriti plan u stvarnost
Održivost i opstanak
Koncept društvenog poduzetništva
4/29/2019
9
Najteža stvar: MJERLJIVOST
• Što je “društveni doprinos”?
• Što je povrat investicija za investitore?
Društveni poduzetnici, filantropi, ljudi s osobinama društvenih poduzetnika…
Muhamed Yunus
Grameen Bank,
Bangladesh
Majka Tereza
Jamie Oliver
Restaurant Fifteen
Oprah WinfreyLeadership Academy for
Girls in South Africa;
Oprah's Angle Network
http://www.youtube.com/watch?v=PwLjb63q3Yk
https://www.youtube.com/watch?v=gWdgTwui01w
Utjecaj društvenih poduzeća
Nadopunjuju usluge od javnog interesa (socijalne usluge)
Doprinose uravnoteženom korištenju i raspodjeli raspoloživih resursa u korist lokalne zajednice
Generiraju nova radna mjesta
Pomažu smanjenju neformalne ekonomije
Potiču društvenu koheziju i pridonosi rastu i razvoju društvenog kapitala
Potiču participativno društvo, učvršćuje demokraciju
DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO
PRIVATNI PROFITNI SEKTOR
SEKTOR DRUŠTVENIH PODUZEĆA
JAVNI SEKTOR
PRIVATNI NEPROFITNI
SEKTOR
ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA
ZAJEDNICA
...povezano s onim pojedincima i organizacijama koji, neovisno da li dolaze iz privatnog, neprofitnog ili javnog sektora, svojim aktivnostima mogu doprinjeti društvenom napretku.
4/29/2019
10
Društveni poduzetnici trebaju suradnju s… (1)
Korporativnim liderima:
KNOW HOW – poslovna znanja, tehnološka znanja, kapacitet poslovanja, financijski
resursi koji mogu povećati efikasnost društvenog poduzetnika
Vladom:
Ukloniti barijere i stvoriti prikladnu zakonodavnu strukturu i regulacije kako bi se
osnažili društveni poduzetnici, potaknule društvene inovacije i kako se ne bi ponavljali
isti društveni problemi
Filantropima i investitorima:
Fokusirati resurse na DUGOROČNU podršku društvenim
poduzetnicima
Društveni poduzetnici trebaju suradnju s…
Sveučilišnim profesorima i lideri:
Educirati studente da razumiju važnost društvenog poduzetništva, da budu efikasni
društveni poduzetnici, da istraživanjem povežu naučeno s praksom, da surađuju s poslovnim
i javnim sektorom na razvoju politika i strategija za razvoj društvenog poduzetništva i da
logistički pomognu društvenim poduzećima koja proizađu sa sveučilišta (npr., inkubatorima)
Medijima:
Ozbiljno promovirati društveno poduzetništvo, identificirati uspješne priče i prikazati što se
naučilo iz problema. Promovirati poduzeća, organizacije i pojedince koji pronalaze kreativne,
inovativne (etične) načine da podrže društvene poduzetnike.
2
Vrste organizacija/pravni oblici
trgovačka društva d.o.o. (Green & Clean, Srbija)
d.d. (JLP)
ostala društva (javna trgovačka društva, komanditna društva, društvo za uzajamnu odgovornost)
financijske institucije: banke (Grameen banka, Triodos)
Kreditne unije (Coastal Credit Union Ltd)
Zadruge radničke (Suma)
socijalne (Humana Nova)
poljoprivredne (Ruke, Hrvatska)
potrošačke (The Co-operative)
stambene (CCH)
zadruge lokalne zajednice Hikmat Devon
ostale institucije: sveučilišta (Univeersity of Mondragon)
zaklade (Ashoka)
Fondacije (Locality)
Preuzeto sa:http://www.slideshare.net/nmaljkovic/bajok
udruge: RODA (Hrvatska)
d.o.o. u vlasništvu udruge: ACT
Zlatna Greda d.o.o.
Područja djelovanja
Preuzeto sa:http://www.slideshare.net/nmaljkovic/bajok
Ekologija (Eko Bag, Srbija)
Energetika (Community Energy Plus, VB)
Financije (Caja Laboral, Španjolska)
Marketing (Social Marketing VB)
Mediji (Big Issue, VB)
Obrazovanje (Pomelaj, Slovenija)
Osiguranje (Lagun Aro, Španjolska)
Poljoprivreda (Fair Food Network, SAD)
Promet (Ealin Community Transport, VB)
Socijalna skrb (Social Firms, VB)
Sport i rekreacija (Halo Leasure, VB)
Tehnička kultura (Cosmic, VB)
Trgovina (Bodvalenke Fresco Village, Mađarska)
Ugostiteljstvo (Gostilna dela, Slovenija)
Zdravstvo (Health Urgent Care, VB)
4/29/2019
11
Obilježja društvenog poduzetništva danas
Iz sektora civilnog društva
Često djelovanje kroz više pravno-organizacijskih oblika (udruge, zadruge, poduzeća(d.o.o.))
Vezanost uz potpore - problem samoodrživosti
Nedostatak početnog kapitala (start-up), ali i sredstava za scaling-up)
Nedostatak kapaciteta (poduzetničkih vještina)
Sve više sektora - socijalna skrb/ usluge, turizam, recikliranje/ ekološka proizvodnja, energija, financije, manufakturna proizvodnja (ručni rad, suveniri, čokolade..), poljoprivreda
Više iz nužde (nedostatak drugih izvora financiranja), nego iz prepoznavanjaprilika/inovacija
Primjeri dobre prakse u Hrvatskoj (1)
- Proizvodnja i promocija platnenih pelena- Rodin let d.o.o.- Zaštitna radionica u Varaždinu (17 zaposlenih, 10 invalida)
https://www.youtube.com/watch?v=RmkQQRjj6g0&list=PLIK-
GRHUCj5QteyNByjzZMDhrQKs5rojX
http://pricajmi.hr/
Zapošljava 16 osoba6 osoba s invaliditetom,2 pripadnice nacionalnih manjina, 4 dugotrajno nezaposlene starije žene1 mladi, prvo zaposlenje2 dugotrajno nezaposlene mlade majke
Proizvodnja tekstilnih proizvoda of ekoloških i recikliranihmaterijala
Dio ACT Grupe (8 organizacija, 45 zaposlenih)
Primjeri dobre prakse (2)
Prikupljanje i prodajapapirnog otpadaekološkim teretnimbiciklima
Zapošljavnje težezapošljivih skupina(trenutno 4 stalno zaposlene osobe)
Primjeri dobre prakse (2)
4/29/2019
12
Hi-tech sustav elektroničkog asistenta Prvenstveno namijenjen osobama s
invaliditetom, ili starijim i slabo pokretnimosobama za samostalno upravljanjeuređajima u domu
Inovacija
E-glas, Sveučilište u Rijeci
Primjeri dobre prakse (4)
Ograničavajući faktori razvoja
Nedostatak pravnog i institucionalnog okvira - prepoznatljivost, reguliranje, poticaji
Nedostatak obrazovnih programa i medijskih sadržaja (vidljivost)
Nedostatak financijskih mehanizama (u javnom i privatnom sektoru)
Nedostatak političke volje – marginalna pozicija u politikama, strategijama; usporeno
formiranje DP sektora, povremene i “ad hoc” mjere, nekonzistentnost i
neučinkovitost
Nedostatak kapaciteta društvenih poduzetnika
Socio-kulturni faktori:
□ Nizak stupanj društvenog kapitala, povjerenja, solidarnosti
□ Nepovjerenje prema civilnom društvu
□ Animozitet prema poduzetništvu/ poduzetnicima
□ “Oslanjanje” na državu
□ Nevoljkost angažiranja za opće dobro/ dobrobit zajednice
Neki od poticajnih faktora za razvoj društvenog poduzetništva
Tradicija zadruga, udruženja, društava uzajamne pomoći, zaštitnih radionica...
Mogućnost djelovanja kroz višestruke pravne i organizacijske forme
Know-how intermedijarni sektor podrške (CEDRA HR, SEFOR...)
EU fondovi (ESF = 1.6 mlrd euro (2014-2020); ERDF; EaSI)
Strategija za razvoj društvenog/socijalnog poduzetništva (4 ključne mjere = 314 mil.
kuna)
Etična banka, inicijative razvoja financijskih mehanizama prikladnih za DP/SP
“Never doubt that a small group of
committed people can change the
world. Indeed, it is the only thing
that ever has.”
Margaret Mead
American Intellectual,
antropologist (1901-1978)
4/29/2019
13