Upustvo Za Uzgajanje Malina

8/20/2019 Upustvo Za Uzgajanje Malina

1/16

LAMP II - Linking AgriculturalMarkets to Producers II

UPUTSTVO ZA GAJENJE MALINE


2/16

Štampanje ovog materijala je podržao ameri č ki narod putem pomo ć i koju pruža Ameri č ka agencija za me đ unarodni razvoj (USAID). Sadržaj je odgovornost autora ine mora da odražava poglede i stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Ameri č kih

Država.


3/16

UPUTSTVO ZA GAJENJE MALINE

Ekološki uslovi:

Nadmorska visina od 300-900 m, osunčani, brežuljkasti položaji (sjeveroistok,sjeverozapad, sjever).

Zemljište plodno i dovoljno vlažno, rastresito, blago kisele reakcije (ne podnosi teška,zabarena, kisela zemljišta reakcije pH ispod 5).

Priprema zemljišta za sadnju:

1. Uređ enje zemljišta: krčenje i nivelisanje terena (zakorovljene površine tokom vegetacije tretirati herbicidom, a nakon 20 dana primijeniti duboko oranje).

2. Hemijska analiza zemljišta (potrebna radi određ ivanja potrebnih količinamineralnih đ ubriva).

3.

Obrada zemljišta i đ ubrenje:

Oranje na dubini od 30 - 40 cm, zatim tanjiranje

Zgoreli stajnjak dodati u trakama 10t/ha (1 t/dunumu) Mineralno đ ubrivo (NPK 10:20:30) - 600 kg/ha (60 kg/ dunumu)

Nakon sto su obilježeni redovi za sadnju pravi se razor (jedna brazda se razore najednu, a druga na suprotnu stranu). Razor se zatim, popuni predviđ enom količinommineralnog đ ubriva i stajnjaka, a onda se naore, isfreza i u tako pripremljeno zemljištese vrši sadnja.

Razoravanje brazdi i unošenje zgorjelog stajnjaka i mineralnog đ ubriva, kao ekonomi č an na č in pripremezemljišta – rednog prostora, za sadnju (cilj je da se uštedi nepotrebno đ ubrenje me đ urednog prostora).

Poslije unošenja stajnjaka i dijela mineralnog đ ubriva u razorane brazde, redni prostor se preore, odnosnoizvrši se naoravanje. Slijede ć a operacija je frezanje.

1


4/16

Na ovaj na č in pripremljeno zemljište za sadnju u traci širine oko 1 m ima veoma povoljne uslove za razvojkorijena. Redni prostor je obra đ en i pripremljen za održavanje bez unošenja đ ubriva č ime je postignutaušteda u đ ubrivu koje bi ina č e služilo za razvoj korova u rednom prostoru.

Priprema zemljišta za jesenju sadnju vrši se krajem septembra do polovineoktobra.

Dobre predkulture za sadnju maline su: grašak, grah, kupusnjače, djetelina i

djetelinsko- travne smjese.

Sadnja

Preporučuje se jesenja (što ranije to bolje); ako uslovi dozvoljavaju, sadnja se može izvršitii tokom zime i u proljeće, ali najkasnije do kraja marta (sadnice ne smiju biti izloženemrazu, sade se u besprijekorno isitnjeno zemljište).

Priprema sadnica:1. odstranjivanje slabih izdanaka i onih kod kojih je korijen suh,2. skraćivanje korijena na 10-15 cm dužine,

3.

za sadnice koje su bile utrapljene tokom zime korijen treba potopiti 20 min u0,5% rastvor fungicida.

• Prije sadnje kopaju se brazde ili odvojene jame (20 x 20 cm) - u slučaju da seprimijete larve gundelja ili žičnjaci u brazde (jame) dodati zemljišni insekticid.

• Sadnice u toku sadnje držati utrapljene, vaditi svaka 2 sata i odmah saditi.

• Sadnja: ručno, na dubinu 3-5 cm veću nego što su sadnice bile u matičnjaku;pažljivo prekriti sitnom zemljom i lagano nagaziti (voditi računa da se ne otkinu ilioštete pupoljci na podzemnom stablu i korijenu). Paziti da sadnice ne dođ u udirektan kontakt sa stajnjakom ili mineralnim đ ubrivom.

• Preporučuje se da se odmah poslije sadnje sadnice zaliju sa 2-3 l vode i rasturimanja količina KAN-a (100 kg/ha).

•

Posađ ene sadnice (izdanke) prikratiti na 2-3 pupoljka (20 - 25 cm iznad zemlje). Bezobzira kada je izvršena sadnja (jesen/proljeće), ovaj zahvat se obavlja samo uproljeće prije kretanja vegetacije.

Sistem uzgoja: VERTIKALNI ŠPALIR

2


5/16

• Razmak sadnje: 2,5 x 0,25 m (16.000 sadnica/ ha za sortu VILAMET )

• Naslon podići u prvoj godini nakon sadnje (stubovi: bagremovi ili betonski)

o Bagremovi stubovi: dužina 2,3-2,5 m (ukopati u zemlju do 50 cm);razmak stubova 6-7 m

o

Betonski stubovi: dužina 250 x12 x 10 cm (ukopati do 70 cm)razmak stubova 8-10 m

Čeone stubove ukopati malo dublje i postaviti potpore.

Nakon 20-30 dana (slijeganje) postavlja se pocinčana žica debljine 3mm (16 m = 1kg). Prvired žice postavlja se na visinu 70-90 cm, a drugi 160-170 cm.

Visina stubova i raspored Visina stubova, raspored žica i poprije č nih nosa č a sažica za naslon koji se naj č eš ć e boč nim vezovom za naslon – armaturu koji se naj č eš ć ekoristi za špalirsko gajenje koristi za špalirsko gajenje maline sorte Miker.maline sorte Vilamet.

Njega maline u prvoj godini nakon sadnje:

3


6/16

• Poslije sadnje, nakon slijeganja zemljišta redni prostor plitko i pažljivo okopati(olakšava se izbijanje i rast nadzemnih prirasta, uništava se korov).

• Tokom vegetacije potrebno je 4 - 5 međ urednih kultiviranja, a isto tolikookopavanja i plijevljenja rednog prostora.

• Izvršiti potpunu zaštitu protiv bolesti i štetočina (detaljnije na strani 8).

• Uklanjanje dvogodišnjeg ostavljenog dijela vrši se isključivo makazama, do

zemlje, u sledećim periodima:1.

Kada mladi prirasti dostignu visinu od 20 cm, ili2. Poslije cvjetanja, a prije pojave šarka formiranih plodova(Uklonjene stare dijelove spaliti van parcele)

Ciklus dvogodišnjeg razvoja nadzemnih prirasta – izdanaka maline

• U prvoj vegetaciji nakon sadnje nadzemni prirasti rastu slobodno i na njma se ne vrše nikakve intervencije (jedino u slučaju da se pojavi prijevremeno buđ enjepupoljaka tj. rano razgranjavanje, vrši se odsijecanje takvih prirasta do zemlje- ovajzahvat se obavlja do polovine juna mjeseca)

• Dobar zasad maline ima po svakoj posađ enoj sadnici 2-3 nova prirasta dužine oko2 m.

• Prema iskustvu proizvođ ača ne preporučuje se vezivanje izdanaka za žicu prijeproljeća (potrebno ih je vezati mekim vezivom u zoni armature, na visini od 80 cm,

a nakon jesenjih radova, osloboditi ih da slobodno padnu po zemlji u rednomprostoru).

4


7/16

Nadzemni prirasti maline – izdanci, prije perioda mirovanja zadržavaju se u zoni armature mekimvezovima na visini približno 80 cm, a poslije jesenjih radova, pred zimu, osloba đ aju se da padnu na zemljuu rednom prostoru. Na prolje ć e pomotehni č ki tretman podrazumijeva: podizanje, izbor najboljih, vezivanjeza žicu, rezidba do zemlje suvišnih prirasta.

Gajenje u redovnoj proizvodnji:

Pomotehnika podrazumijeva sledeće operacije:

I. Izbor izdanaka za plodonošenjeNa 1 m dužine špalira ostaviti 5-6 nadzemnih prirasta, visine 1,8 - 2,3 m sa 20 -25 rodnih pupoljaka na sebi (slabo razvijene, polomljene, bolesne i suvišneizdanke odsjeći do zemlje, a izabrane prikratiti na 2 - 3 pupoljka iznad gornježice – 10 - 15 cm) – Zahvat se obavlja u proljeće, kad prestane opasnost odmrazeva.

Rezidba maline u prolje ć e: A – uklanjanje slabo razvijenih, oboljelih, polomljenih i suvišnih izboja i prikra ć ivanje odabranih izboja na2 do 3 pupoljka (10 do 15 cm) iznad gornje žice.B – izgled dobro pripremljenog špalira za plodonošenje.

II. Vezivanje izdanaka za žicu

5


8/16

Kod nas se najčešće primjenjuje vezivanje mekim plastičnim kanapom ili SISAL vezivom duž žice od stuba do stuba. Vezivanje se vrši na obje žice. Vezivanjepomoću kopči je brže i jednostavnije, ali su kopče često skupe ili ih nema natržištu.

III. Rezidba- uklanjanje prvih serija mladih izdanakaUklanjanje prvih serija mladih izdanaka vrši se kada oni dostignu visinu od 10 -15cm. Ovo je obavezna mjera koja se obavlja nekoliko puta tokom vegetacije.Razlog: iskustva proizvođ ača pokazala su da prirasti formirani sredinom ili udrugom dijelu vegetacije imaju bolji rodni potencijal nego oni koji se formirajuod samog početka vegetacije (prvih serija mladih izdanaka).

Rezidba i precizno definisano uklanjanje mladih izdanaka za odre đ ene uslove gajenja predstavljaosnovu upravljanja rastom i plodnoš ć u maline. Razvoja faza plodonosnog prirasta (1) dobar je orijentirza momenat izbora i ostavljanja novih prirasta da se razvije (2) s tim da se ostali prirasti i dalje

uklanjaju. A – izbor i uklanjanje novih prirasta za uslove bez navodnjavanja (ve ć u drugoj ilinajkasnije tre ć oj seriji potrebno je izvršiti izbor i obezbijediti dobar razvoj prirasta za zamjenu). B – uuslovima obezbije đ enog navodnjavanja novi prirasti mogu se uklanjati do kraja maja (plodovi ulaze u fazu šarki – na vršnim plodovima preko zelene boje pojavljuje se ljubi č asta nijansa).

IV. Rezidba dvogodišnjih izdanaka poslije berbe.Odmah nakon berbe, izdanci koji su donijeli rod (dvogodišnji) se odstranjuju doosnove, iznose iz zasada i spaljuju (radi sprečavanja najčešće bolesti maline –koju uzrokuje gljivica Didimella applanata).

6


9/16

Rezidba i uklanjanje dvogodišnjih prirasta poslije berbe vrši se u dvije faze:

1) svi dvogodišnji prirasti orežu se makazama do same zemlje i ostave tako10 – ak dana dasvenu, a da se za to vrijeme novoformirani prirasti adaptiraju na jako sun č evo osvjetljenje

po njihovom iznošenju.2)

prilikom iznošenja orezanih prirasta uklanjaju se i svi polomljeni i slabo razvijeninovoformirani nadzemni prirasti.

Održavanje zemljišta

Održavanje rednog prostoraObavlja se 5 - 7 puta godišnje (u jesen i rano proljeće na dubini od 7 - 10 cm, a uostalim slučajevima 5 - 7 cm). Cilj: održavanje zemljišta u rastresitom stanju,uništavanje korova, unošenje đ ubriva u zonu korijena... Međ uredni prostor se može održavati zatravljen u sistemu trava malč ili jalovi

ugar. Trava malč podrazumijeva zasijavanje višegodišnjih klasastih trava u međ uredniprostor te košenje 6 - 8 puta u toku godine. Trava ne smije preći visinu od 10 cm,a pokošena i usitnjena trava se razbacuje i ostaje kao zelenišno đ ubrivo(preporučuje se ovaj način održavanja rednog prostora). Jalovi ugar podrazumijeva redovnu obradu zemljišta mašinama (oranje,tanjiranje, frezanje, prašenje).

Đ ubrenje malina

Osnovno đ ubrenje (svake godine u periodu novembar-decembar) Stajnjak 15-20 t/ha + mineralno (NPK 10:12:26 ili 8:16:24) 500 - 900 kg/ha.

7


10/16

Prihrana se vrši 3 - 4 puta, azotnim đ ubrivima (KAN 27% 350 - 400 kg/haili urea 200 - 250 kg/ha)

Rasturanje ovih đ ubriva vrši se u trakama, duž rednog prostora, a inkorporacija okopavanjem ili kultiviranjem zemljišta.

Integralna zaštita bilja

Kvalitetna zaštita bilja se postiže kombinacijom preventivnih i kurativnih mjera. Upreventivu spadaju sve agrotehničke mjere kojima se biljke održavaju vitalnim i u dobrojkondiciji. U kurativne mjere spadaju sve intervencije čovjeka kojima se nastoji smanjitistepen napada štetnika i uzročnika oboljenja. Najčešće kurativne mjere su hemijske, gdje serazličitim hemijskim sredstvima djeluje na štetnike i uzročnike oboljenja. Međ utim, ovdjetreba obratiti pažnji i na mnoge probleme koje uzrokuje primjena hemijskih mjera. Najboljerješenje u ovom slučaju pruža Integralna zaštita koja podrazumijeva primjenu i hemijskihmjera ali pod određ enim uslovima i strogo kontrolisanim pravilima. Primjenom Integralnezaštite bilja smanjuje se količina primjenjenih hemijskih sredstava, povećava se njihovaefikasnost pravovremenom primjenom, a primjenjena sredstva su ekološki prihvatljiva.

Deset glavnih principa integralne zaštite bilja za uzgoj maline:1. Koristiti samo certificirani, zdravi sadni materijal, po mogoćnosti sorte koje su otporne

na aktuelne bolesti;2. Izabrati odgovarajuće zemljište i lokaciju za sadnju (blago kisela - pH 5,5 do 6,5, srednje

teška, propusna i plodna zemljišta, preferirajući lokacije sa dobrom cirkulacijom vazduha);

3. Saditi usjeve (kao što su kukuruz, pšenica, raž, heljda ili neven) u godini prije sadnje kakobi se povećao kvalitet zemljišta i, zavisno od usjeva, kontrolisale štetočine, nematode ikorov;

4. Po mogućnosti, eliminisati divlje maline i kupine u krugu od 200 metara oko zasada jer

su one mogući izvor štetnika i uzročnika oboljenja;5. Vršiti optimalnu gnojidbu na osnovu analize zemljišta i preporuke stručnog lica;6. Uspostaviti efikasan sistem navodnjavanja i vršiti optimalno navodnjavanje na osnovu

vlažnosti zemlje/preporuke stručnog lica (pretjerano zalivanje guši biljke i pomažeširenje patogena);

7. Vršiti redovan monitoring zasada na bolesti i štetočine;8. Vršiti rezidbu radi poboljšanja prozračnosti i povjetravanja međ u biljkama i odstraniti i

spaliti zaražene dijelove biljki;9. Izračunati prag ekonomske štetnosti prije korištenja hemijskih sredstava;10. Koristiti manje toksična hemijska sredstva prema upustvu na etiketi.

Orijentacioni program zaštite:

1. Zimsko prskanje da doprinese smanjenju pojave značajnih bolesti uzrokovanepatogenima kao što su Didimella applanata . Može se izvesti u fazi potpunog mirovanjamaline.

2.

Prskanje u momentu kretanja pupoljaka je namijenjeno suzbijanju antraknoze -pjegavosti ljetorasta ( Gleosporium venetum ). Tretirati u momentu pucanja pupoljaka.

8


11/16

3. Prskanje kada su izboji veličine 25 - 40 cm (početak maja), izvodi se protivplamenjače pupoljaka, antraknoze, lisnih ušiju, grinja i drugih štetočina. Ovo tretiranje seizvodi samo po potrebi.

4.

Prskanje pred cvjetanje se sprovodi neposredno pred početak cvjetanja protivantraknoze, plamenjače pupoljaka i izdanaka, rđ e i štetočina (malinin cvjetojed, malininprstenar, lisne vaši...).

5. Prskanje poslije precvjetavanja. Namijenjeno suzbijanju istih bolesti kao prethodno ali

se njime suzbija i prouzrokovač truleži plodova (Botrytis cinerea). Prskanje protiv truležise može ponoviti nakon 10 dana. Pri tome treba voditi računa da se plodovi ne smijubrati 20 dana nakon ovog prskanja. Ukoliko su u malinjacima primijećene grinje onda upripremljeni rastvor treba dodati neki od akaricida.

6. Prskanje po završenoj berbi se ne smije izostaviti. Primjenjuje se odmah po završenojberbi (što prije to bolje), a namijenjeno je suzbijanju plamenjače pupoljaka (Didimellaapplanata) i plamenjače izdanaka (Leptosphaeria coniothyrium). Tretiranje se obavljanakon uklanjanja i spaljivanja starih i prorjeđ ivanja novih izdanaka (slabi izdanci saznacima oboljenja). Takođ e, ako je primijećena i najmanja pojava grinja i u ovomprskanju primijeniti neki od akaricida ali ne isti preparat kao u prethodnom tretmanu.

7. Drugo prskanje po završenoj berbi - u slučaju jače pojave plamenjače pupoljaka i

plamenjače izdanaka ovo prskanje treba ponoviti poslije 15 dana.

Prilikom primjene sredstava za zaštitu biljaka (pesticida) obavezno se pridržavati preporuka od strane stru č nog lica (po programu zaštite) te uputstva proizvo đ a č a

preparata o primjeni sredstava za zaštitu biljaka.

Berba, klasiranje i pakovanje plodova

Plodovi ne sazrijevaju istovremeno pa se berba obavlja u nekoliko navrata. Za 1 hazasada je potrebno 12 - 15 berača svakodnevno u trajanju od 30 dana.

Vrijeme berbe je najbolje ako se plodovi lako odvajaju od cvjetne lože, a pri tome sene gniječe. Berba se obavlja samo kratko vrijeme prije potpune zrelosti ili kad suplodovi potpuno zreli ali još č vrsti. Plodovi namijenjeni potrošnji u svježem stanju ilizamrzavanju beru se dan - dva prije potpune zrelosti, a plodovi namijenjeni preradiberu se u punoj zrelosti.

Plodovi maline sazrijevaju veoma brzo te ih je potrebno brati svaki drugi dan, aako je vrijeme izuzetno suho i toplo onda svaki dan. Najbolje je plodove klasiratiodmah pri berbi (grupa radnika bere kvalitetne plodove, a zatim druga grupa u posebnuambalažu bere ostale).

Način berbe: bez čašice i peteljke, sa tri prsta; stavljaju se obično, u plitke holandeze udve reda (da nebi došlo do gniječenja)Plodovi namijenjeni prodaji u svježem stanju klasiraju se u tri kategorije:

Ekstra kvalitet - plodovi maline iste sorte, zreli, ujednačeni po boji ikrupnoći,

Druga klasa - su plodovi sa sličnim karakteristikama kao iz prethodnekategorije s tim što je dozvoljeno 2% plodova sa neujednačenom zrelošću.

Treća klasa – ostalo

9


12/16

Transport , zbog osjetljivosti plodova, mora biti što kraći.

U proizvodnji maline berba je najosjetljiviji i najvažniji posao. Potrebno je dosta radnesnage, a berba se izvodi u više navrata i veoma pažljivo. Troškovi berbe čine 75%ukupnih troškova proizvodnje te stoga berba mora biti dobro organizovana, saobezbijeđ enom radnom snagom, ambalažom, priborom i transportom.

10


13/16

KALENDAR RADOVA U MALINJACIMA

JUL (druga polovina), AVGUST1. Međ uredna obrada zasada (motokultivatorima ili na drugi način) neposredno po

završetku berbe, a prije rezidbe i iznošenja izdanaka koji su donijeli rod, radiuništavanja korova i stvaranja povoljnih uslova za rast izdanaka.

2. Odsijecanje, iznošenje i spaljivanje izdanaka koji su donijeli rod, prorijeđ ivanjemladih i uklanjanje slabih izdanaka sa znacima oboljenja.

3. Obavezno prskanje zasada pesticidima u cilju suzbijanja više vrsta bolesti (uvenućepupoljaka, sušenje izdanaka, antraknoza i dr.), zatim insekata (malinina muva,staklokrilac, prstenar, grinje i dr.) i korova sa nekim od preparata po programu zaštiteod stručnih lica.

4. Prihranjivanje mladih izdanaka ako zaostaju u rastu sa 100 do 200 kg/ha KAN –a 27%, pri samom kraju ili neposredno po završetku berbe plodova.

5. Zalivanje mladih izdanaka u sušnim godinama.6. U slušaju da se zbog jačeg napada bolesti i štetočina ne uspije sa njihovim

suzbijanjem, ponoviti prskanje istim sredstvima kao u prtethodnom slučaju nakon 15dana.

SEPTEMBAR, OKTOBAR1.

Obilazak i kontrola zasada.2. Obezbijeđ enje malinjaka od upada stoke (ovce, koze, goveda), i tzv. krupne divljači

(srne, srndaći, jeleni) i drugih oštećenja.3. Drugo tretiranje zasada fungicidima poslije berbe u cilju suzbijanja bolesti izdanaka,

prepratima po programu zaštite od stručnih lica.

NOVEMBAR1. Đubrenje NPK đ ubrivima (50 % od planirane količine).2. Uništavanje korova mehaničkim putem ili prskanjem herbicidima po preporuci

stručnog lica. Prskanje obavljati pažljivo i isklju

čivo le

đ nom prskalicom kakopreparat ne bi došao u dodir sa izdancima.

Napomena: Upotrebu herbicida je moguće obaviti samo u manje intenzivnim zasadima.U visoko intenzivnim zasadima teže ih je obaviti, ali su u ovim zasadima manjeneophodne jer je zemljište praktično prekriveno izdancima što, u velikoj mjeri,ograničavajuće utiče na razvoj korova.3. Popuna novopodignutih i sadnja novih zasada maline.4. Popravke naslona (po potrebi).5. Stavljanje mamaca protiv glodara (po potrebi).

DECEMBAR, JANUAR1. Obilazak zasada.2.

Nabavka mineralnih đ ubriva i pesticida.3. Edukacija proizvođ ača.

FEBRUAR1. Đubrenje minralnim NPK đ ubrivima (50 % od planirane količine).2. Zimsko prskanje (po potrebi) po programu zaštite od stručnih lica.

MART

11


14/16

1. Popravka naslona (uč vršćivanje stubova, zatezanje žice).2.

Rezdiba i odstranjivanje viška izdanaka.3. Odabiranje, vezivanje i prikraćivanje izdanaka na dva pupoljka iznad gornjeg reda

žice.4. Đubrenje zgorelim stajnjakom u planiranim količinama 10 do 15 t/ha svake ili 20 do

30 t/ha svake druge godine.5. Međ uredna obrada (plitko oranje ako nije izvršeno u jesen, frezanje i dr.).

6.

Đubrenje mineralnim NPK đ ubrivima (preostalih 50 % od planirane količine ukolikoprva polovina nije upotrebljena u novembru).

7. Suzbijanje korova hrbicidima (ako se planira ovakav način suzbijanja).

APRIL1. Obrada zemljišta u pravcu redova (okopavanje) i uklanjanje mladih izdanaka koji su

ranije počeli sa rastom.2. Drugo prskanje, po završetku vezivanja izdanaka, i fazi bubrenja pupoljaka, odnosno

neposredno po pojavi prvih zelenih listića („mišije uši“). Obavlja se radi spriječavanjauvenuća pupoljaka (didimela), antraknoze i sušenja izdanaka i suzbijanje korova. Uovu svrhu koriste se preparati u skladu sa programom zaštite od stručnih lica.

3.

Prvo prihranjivanje azotnim đ ubrivima (KAN 27 %) u količini od 100 do 150 kg/ha.Napomena: Ovi gore navedeni poslovi u našem području obavljaju se u prvoj dekadiaprila.4. Uklanjanje prve serije mladih izdanaka (po pravilu sredinom mjeseca).5. Treće prskanje pred početak cvjetanja za suzbijanje bolesti (didimela, antraknoza,

plamenjača izdanaka i rđ a) i suzbijanje štetočina (malinin cvjetojed, malinin prstenar,malinin korebus, malinina muva, lisne vaši, malinina mušica, rutava buba, malininsmotavac i dr.), preparatima prema programu zaštite od stručnih lica.

MAJ1. Ukljanjanje druge serije mladih izdanaka (početkom mjeseca).

2.

Obrada zemljišta u pravcu redova (drugo okopavanje) ako korovi nisu uništeni nadrugi načina (herbicidima).3. Drugo prihranjivanje KAN – om u količini 100 kg/ha.4.

Četvrto prskanje neposredno pred otvaranje prvih cvjetova u cilju suzbijanja bolestilišća i izdanaka i korova preparatima po programu zaštite od stručnih lica.

5.

Uklanjanje treće serije mladih izdanaka (od sredine do kraja mjeseca) što je uzavisnosti od orografskih, klimatskih i drugih faktora.

6.

Peto prskanje poslije precvjetavanja i formiranja plodova, ili 20 dana poslije pojaveprvih cvjetova i 10 do 15 dana prije početka zrenja prvih plodova. Cilj je suzbijanjebolesti lišća i izdanaka i koje izazivaju trulež plodova, koriste se preparati poprogramu zaštite od stručnih lica.

JUN (prva polovina)1. Prorjeđ ivanje viška mladih izdanaka, odnosno njihovo svođ enje na optimalnu

količinu.2. Spriječavanje očenjivanja i lomljenja rodnih grančica u intenzivnim zasadima

brižljivim razmještanjem rodnih grančica na unaprijed urađ enoj potpori, koja se

12


15/16

sastoji od prečaga koje su uč vršćene na stubove naslona i plastičnog ili nekog drugogkanapa.

3. Međ uredna obrada (frezanje) zasada uz istovremeno prihranjivanje manjimkoličinama kAN – a u količini od 50 do 100 kg/ha.

4. Priprema za berbu (berači, ambalaža, sređ ivanje unaprijed određ enog mjestauglavnom nadstrešnica za prihvat plodova do njihove isporuke, priprema prevoza dootkupne stanice i dr.).

Napomena: Ovi poslovi se po pravilu završavaju u prvoj dekadi juna.

JUN (druga polovina), JUL (prva polovina)1. BERBA

13


16/16

14

Osnovi Dobre Poljoprivredne Prakse

Sadni material1. Koristiti samo certificirani, zdrav, sadni materijal.

Odabir lokacije i upravljanje zemljištem

2.

Uraditi analizu zemljišta prije sadnje.3.

Koristiti tehnike za sprječavanje erozije zemljišta (npr. imati travnjak izmeđ u redova,spriječiti prekomjerno navodnjavanje itd.).

Upotreba đ ubriva4.

Voditi evidenciju o upotrebi đ ubriva (datum primjene, vrsta đ ubriva, metoda primjeneitd.).

5.

Vršiti đ ubrenje (organsko ili neorgansko) na osnovu analize zemljišta i uputa odgovornetehničke osobe.

Navodnjavanje6. Voditi evidenciju o navodnjavanju (datum primjene, količina itd.).

7.

Vršiti analizu vode kako bi osigurali da je kvalitet vode zadovoljavajući za navodnjavanje.8. Odabrati najefikasniji sistem navodnjavanja, u skladu sa uputama odgovorne tehničke

osobe, kako bi osigurali optimalnu primjenu vode.

Kontrola štetočina i bolesti9. Voditi evidenciju o upotrebi sredstava za zaštitu bilja (datum i mjesto primjene, količina,

način primjene, komercijalni naziv i aktivni sastojci, period karence, obrazloženje zaupotrebu sredstva za zaštitu bilje itd.).

10. Čuvati pesticide samo u originalnim pakovanjima.11. Skladištiti sredstva za zaštitu bilja u odgovarajućem objektu koji je odvojen od drugih

materijala. Objekat treba biti u skladu sa državnim propisima, stabilan, zaključan, zaštićen

od visokih temperatura, izgrađ en od materijala otpornog na vatru, imati dobru ventilacijui biti dobro osvjetljen.12. Pratiti upustva za korištenje sredstava za zaštitu bilja od strane odgovorne tehničke

osobe.13. Raditi u skladu sa uputama na etiketi sredstva za zaštitu bilja.14. Vršiti monitoring štetočina i bolesti na poljoprivrednom posjedu barem jednom sedmično.15. Koristiti HTZ opremu tokom upotreba sredstava za zaštitu bilja u skladu sa uputama na

etiketi.16. Primjeniti mjere Integralne Zaštite Bilja kako bi smanjili upotrebu hemijskih sredstava.17. Informisati susjedne pčelare ukoliko se primjenjuju sredstva za zaštitu bilja koja su

toksična za pčele.

18.

Pesticidi koji mogu zagaditi vode koristiti najmanje 25 m od vode (rijeke, bunara).19.

Održavati prskalice u dobrom stanju i vršiti baždaranje jednom godišnje.

Otpad20.

Odložiti praznu ambalažu pesticide na način koji neće štetiti ljudima ili zagađ ivati okolišu skladu sa zakonskim propisima.

Documents

Upustvo Za Uzgajanje Malina