Maturalni rad

MATURALNI RAD UČENIKA SREDNJE ŠKOLE - što je i kako ga napisati?

To je samostalan stručni rad kojeg učenik piše na završetku svog srednjoškolskog obrazovanja uz vođenje profesora - mentora te stručnu pomoć školskog knjižničara.

Profesor - mentor predlaže teme i usmjerava rad svakog pojedinog učenika za vrijeme izrade maturalnog rada.

Učenik odabire temu i nastavni predmet iz kojega će raditi maturalni rad. Tematski, maturalni rad treba pokrivati užu cjelinu koju učenik treba sadržajno raščlaniti , obuhvatiti i na odgovarajući način prezentirati te ju jezično ili u drugom obliku (matematički, grafički, likovno) izraziti. Maturalni rad izražava učenikovu sposobnost misaone obrade teme, sposobnost interpretacije stručne literature o izabranom predmetu te pokazuje koliko učenik vlada gradivom vezanim uz temu.

Školski knjižničar - profesor pomaže učeniku pri pronalaženju potrebne literature za izradu maturalnog rada, upućuje ga kako koristiti različite izvore znanja: stručne knjige, časopise referentnu građu (enciklopedije, leksikone, atlase i sl.), baze podataka drugih knjižnica, Internet stranice. Na vidljivo mjesto izlaže upute za izradu maturalnog rada.

UPUTE ZA IZRADU MATURALNOG RADA

KOMPOZICIJA I DIJELOVI MATURALNOG RADA

KOMPOZICIJA maturalnog rada je raspoređivanje teme u manje cjeline (poglavlja i dijelove), ovisno o opsegu rada. Zato se svaki maturalni rad sastoji od: naslova, sadržaja, uvoda, razrade, zaključka, bibliografije i dodataka.

NASLOV označava temu rada pa treba biti što precizniji i kraći. Ako je potrebno, može se naslovu dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ili se piše manjim slovima.

SADRŽAJ je, zbog preglednosti, uobičajeno staviti na početak maturalnog rada. On prezentira strukturu rada i odnos pojedinih dijelova. Sadržaj ustvari čine naslovi i podnaslovi rada.

UVOD je prvi kontakt čitaoca s tekstom, on nas uvodi i upućuje u problem koji će u radu biti razmatran. U uvodu je potrebno: - precizirati predmet rada tj. istaknuti o ćemu će se u radu pisati - naznačiti organizaciju i plan izrade rada, npr. od koliko se dijelova sastoji rad, koje vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke, statističke i sl.) i dr. - učenik može izraziti svoj stav prema temi i razloge za izbor određene teme

Uvod obično čini desetinu rada, dakle oko 1-2 stranice.

RAZRADA je glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema.U njoj treba razraditi sve ono što je navedeno u uvodu. Svaki rad se sastoji od više poglavlja koja se dalje dijele u potpoglavlja i odjeljke. Temu treba logički razviti i sistematizirati, potpuno je obuhvatiti, da se ne osjete praznine i prijelazi. U rad se mogu uključiti tablice, grafikoni, crteži, fotografije, ali samo ako ne opterećuju tekst i sistematiziraju podatke koji se koriste u tekstu. Podatke o njima bolje je dati na kraju u dodatku, s tim što ih treba numerirati. Pojedini dijelovi rada imaju naslove i podnaslove koji moraju biti naznačeni u sadržaju i označavaju strukturu rada. Razrada mora sadržavati prikaz predmeta i analizu građe ili izvora. Razrada je najopsežniji dio rada i obuhvaća oko 10 stranica.

ZAKLJUČAK je završni dio rada. U njega se ne unosi novi materijal. Iz niza detalja, u zaključku se izdvajaju ključni elementi koje treba zapamtiti. Zaključak može sadržavati ocjenu neke teme, stanja ili situacije, preporuke i podatke do kojih smo došli u radu. Obično zauzima 1 stranicu maturalnog rada.

BIBLIOGRAFIJA ili POPIS LITERATURE je popis koji sadrži abecednim redom prezimena autora i nazive svih dokumenata i izvora koje je učenik koristio pri izradi maturalnog rada. Točno će navesti autora, djelo ili stranicu gdje je našao izloženo.

DODATAK nije nužan sastavni dio maturalnog rada. On se uvrštava u rad ako je materijal takve prirode da bi otežavao samo čitanje teksta.To mogu biti tablice, fotokopije dokumenata, ilustrativni i grafički materijal, statistički podaci. Iako su izdvojeni iz teksta, ti materijali moraju biti spomenuti ili komentirani u tekstu.

OBILJEŽAVANJE DIJELOVA MATURALNOG RADA

Svi dijelovi maturalnog rada moraju biti obilježeni i označeni. Najčešće se koristi numeričko obilježavanje arapskim brojkama. Ovako može izgledati jedna razdioba maturalnog rada:

1.UVOD 2.NASLOV POGLAVLJA 2.1 PODNASLOV 2.2 DRUGI PODNASLOV 2.3 - - - - - - - - - - 3.NASLOV DRUGOG POGLAVLJA

Uobičajeno je da svako novo i veće poglavlje počinje na novoj stranici. Sve stranice maturalnog rada trebaju biti numerirane i upisuju se na vrh stranice, na sredini iznad teksta, jer se na dnu stranice, ispod teksta označavaju citati, počev od broja 1... pa dalje koliko ih ima u radu. Tekst jedne stranice treba biti odmaknut s lijeve strane 3 cm od kraja (zbog uveza), a ostale strane (desno, gore i dolje) po 2 cm od ruba

stranice.

KAKO SE OZNAČAVAJU CITATI?

Učenik može (i mora) doslovno navesti (citirati) odlomke iz izvornika i to pod navodnicima, s time da odmah zatim u bilješci na dnu stranice ili na kraju rada naznači izvor tj. navede prezime i ime autora, naslov djela, mjesto izdanja, nakladnika, godinu izdanja i stranicu. primjer:

«Knjige tvore sveta slova. Jednako kao i anđele, smatraju neki.» 1 1. Zimler, Rikard. Posljednji lisabonski kabalist. Velika Gorica : Miob naklada, 1999., str. 206

PRIJEDLOG UPUTA ZA IZRADU BIBLIOGRAFIJE:

KNJIGA: Prezime, inicijal ime(na) autora. Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja.

-ako je knjiga djelo jednog autora: M. Šicel, Hrvatska književnost. Zagreb: Školska knjiga, 1982.

-ako je knjiga djelo do tri autora: V. Žmegač, Z. Škreb, Lj. Sekulić. Njemački roman. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1986.

-ako je knjiga djelo više autora: S. Pine i dr. Organska kemija. Zagreb: Školska knjiga, 1986. Obrada jezika i prikaz znanja / uredili S. Tkalac, M. Tuđman. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1993.

RAD U ZBORNIKU, ESEJ U ZBIRCI I SL.: Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada : podnaslov.// Naslov zbornika / podatak o uredniku. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja : Nakladnik, godina izdavanja. Str. početna-završna.

-rada u zborniku: A. Stipčević, Cenzura kao ograničavajući faktor u širenju informacija.// Informacijske znanosti i znanje/ uredili Slavko Tkalac, Miroslav Tuđman. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1993. Str. 131-138.

-natuknica u enciklopediji: Bibliografija.// Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. 3. izd. Zagreb : JLZ, 1977-1985. Sv. 1. 1977.

-poglavlje u knjizi: Od renesanse do francuske revolucije. // Povijest knjige / Aleksandar Stipčević. Zagreb : Matica hrvatska, 1985. Str. 123-333.

ČLANAK U ČASOPISU: Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada : podnaslov.// Naslov časopisa. Oznaka časopisa. Oznaka sveska/godišta, broj(godina), str. početna-završna.

P. Kralj, Mexico : Maye, tekila i gerila.// Hrvatski zemljopis. IX(2002), br. 64, str.30-47.

JEDINICA S INTERNETA

WWW IZVORI: Ime(na) autora (ako su poznata), naslov dokumenta, datum nastanka (ako se razlikuje od datuma pristupa izvoru), naslov potpunog djela (italic), potpuna http adresa, datum pristupa dokumentu.

-članak u elektroničkom časopisu: J. Stojanovski, Croatian libraries : the war is behind us what brings the future? // Ariadne. The Web version (1996), 5. URL:http://www.ukoln.ac.uk/ariadne/issue6. (13.06.1997.)

-tekst na web stranici: P. Lauren Burka, A hypertext history of multi-user dimensions. The MUDdex.1993. URL: http://www.apocalypse.org/pub/u/lpb/muddex/essay/. (05.12.1994.).

NEWSGROUP, E-MAIL: Ime(na) autora (ako su poznata), predmet poruke (subject), datum poruke ako se razlikuje od datuma kad je pročitana, adresa listserv ili newslist računala poslužitelja i datum čitanja poruke. kod privatnih e-mail poruka izostavlja se adresa.

-newsgroup: Richard Seabrook, H. C. Comunity and Progress. cybermind@jefferson.village.virginia.edu. (22.01.1994.). e-mail: Barry Thomson, Virtual Reality. Privatna poruka. (25.01.1995.).

IZGLED NASLOVNE STRANICE

NASLOVNA STRANICA sadrži: naziv škole, sjedište škole i adresu, mjesec i godinu predaje rada, naziv predmeta iz kojega se piše maturalni rad, naslov (i podnaslov) maturalnog rada, ime i prezime mentora te ime i prezime učenika-autora maturalnog rada,razred.

PRIMJER NASLOVNE STRANICE:

XV.GIMNAZIJA ZAGREB, Jordanovac 8 svibanj, 2004.

MATURALNI RAD IZ HRVATSKOG JEZIKA

FRANZ KAFKA (STRAH I TJESKOBA)

MENTOR: UČENIK: Biserka Brešić, prof. Ana Kvočić, 4a