Uputstvo za izradu seminarskog rada iz predmeta sociologija

Seminarski rad je stručni tekst u kojem student obrađuje neku stručnu ili naučnu temu kroz

određeni skup metoda i tehnika. Osnovni cilj seminarskog rada je podučavanje studenta

akademskom pisanju kao i istraživačkom radu. Temu za seminarski rad student dobija od

predmetnog nastavnika ili asistenta. Student je dužan izložiti i odbraniti seminarski rad pred

predmetnim nastavnikom ili asistentom.

Dužina seminarskog rada varira između 10-15 stranica teksta. Svaki seminarski rad treba da

ima određenu strukturu. Rad sadrži naslovnu stranicu, apstrakt (sažetak), uvod, glavni dio ili

tematski okvir, zaključak i popis literature.

Apstrakt (sažetak): predstavlja kraći opis (10-15 rečenica) problema kojim se rad bavi. U

njemu su pored sadržaja opisani načini i postupci kojim se dolazi do određenog naučnog cilja.

Uvod: predstavlja kratko objašnjenje problema kojim će se rad baviti.

Glavni dio: sadržava detaljno razmatranje i objašnjenje osnovne teme rada. On je podijeljen u

pasuse, a po potrebi može se podijeliti i na potpoglavlja.

Zaključak: sadržava kratak opis razultata do kojih se došlo u radu.

Izgled naslovne strance:

Univerzitet u Zenici ( Times New Roman, 14)

Ekonomski fakultet

Predmet: Sociologija

Naslov rada (Times New Roman, 16)

- Seminarski rad -

Predmetni nastavnik: (Times New Roman, 14) Student:

Doc. dr Faruk Kozić ime i prezime

Zenica, mjesec i godina

Osnovna pravila pisanja seminarskog rada:

Rad treba pisati Times New Roman fontom i veličinom 12. Prored unutar teksta treba biti 1,5.

Tekst sa obje strane treba izravnati. Podnaslove treba pisati također fontom 12 ali u bold stilu.

Citiranje i parafraziranje

Citiranje predstavlja potpuno navođenje tuđeg teksta u svom radu. Rečenice ili dijelovi teksta

koji se citiraju pišu se pod navodnicima. Parafrazirani tekst se ne stavlja pod navodnike, ali se

navodi u fusnoti. U radu se mogu navoditi i parafrazirati dijelovi teksta iz knjiga, časopisa,

elektronskih časopisa, internet stranica itd. Reference se navode u fusnotama i pišu veličinom

fonta 10.

Knjiga se u fusnoti navodi prema slijedećem principu:

Nijaz Mesihović, Teorijske osnove savremene sociologije, Ekonomski fakultet u Sarajevu,

Sarajevo, 2005., str. 137.

Tekst iz časopisa:

Marko Škorić, „Sociobiologija Edvarda Vilsona“, Žurnal za sociologiju, Vojvođanska

sociološka asocijacija, Novi Sad, 2003., str. 43.

Internet stranica:

(kada su dostupni podaci o imenu autora): Thomas Meyer, Mislilac za Hitlera,

http://www.filozofija.net/index.php?option=com_content&task=view&id=1331&Itemid=999

99999

(kada nema podataka o imenu autora):

http://hr.wikipedia.org/wiki/Émile_Durkheim

Popis literature

Literatura se navodi na kraju seminarskog rada i sadrži sve izvore navođene i korištene u

radu. Popis literature navodi se po abecednom redu, ali raspoređen po principu knjige,

časopisi, internet izvori. Npr:

Knjige:

Aristotel, Politika, Globus, Zagreb, 1988.

Fiamengo, Ante, Osnove opće sociologije, «Narodne novine», Zagreb, 1977.

Gidens, Entoni, Sociologija, Ekonomski Fakultet Beograd, Beograd, 2005.

Mesihović, Nijaz, Teorijski osnovi savremene sociologije, Ekonomski fakultet u Sarajevu,

Sarajevo, 2005.

Časopisi:

Asad, Talal, «Rekonfiguracije prava i etike u kolonijalnom Egiptu», u: Dijalog, br. 3-4/2008,

Centar za filozofska istraživanja ANU BiH, Sarajevo, 2008, str. 205-258.

Louvel, Benjon, «Poslovna etika svetskih religija i duh kapitalizma», u: Žurnal za sociologiju,

br. 1, jesen 2003, Vojvođanska sociološka asocijacija, Novi Sad, str. 101-118.

Odrednica u enciklopediji:

Samardžić, Slobodan, «Politika», u: Enciklopedija političke kulture, Savremena

administracija, Beograd, 1993, str. 872-884.

Internet izvori:

1. Kulenović, Enes, «Put ka demokraciji: Pluralizam i depolitizacija»,

http://diskrepancija.org/casopis/1br/radovi/kulenovi.html

2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Max_Weber

Autor:

ass. Bernard Harbaš,

prof. filozofije i sociologije