PISMENA PRIPREMA ZA AS TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Kako
napisati valjanu pismenu pripremu za as tjelesnog I zdravstvenog
odgoja. Obrazac na kojem se prriprema pise ima mnogo rubrika koje
je potrebno popuniti a za to je naravno neophodno odreno
predznanje. Svaka je rubrika naravno napisana kako bi ono to ste
zamislili u teoriji lake mogli realizovati u praksi. Ovo uputstvo
bi trebalo da pomogne u izradi pripreme I odgovori na pitanje
postavljeno u prvoj reenici. Poeti emo od najjednostavnijeg,
odnosno od asa koji traje 45 minuta I koji se terminoloki moe
definisati kao as edukacija sportske tehnike koja terminologija
odgovara nastavi tjelesnog I zdravstvenog odgoja. Ovaj se as moe
organizovati na etiri naina, pedagoki gledajui kroz obuavanje,
ponavljanje, usavravanje I provjeru odreene tehnike. U osnovi
artikulacija ili struktura ovog sata moe da se podijeli na 4 ili 5
dijelova. Svaki od tih dijelova ima svoju duinu trajanja. Meutim
prethodno se mora popuniti opti dio pripreme, to I nije tako
teko.
OPTI DIO PRIPREME
AS VODI
KOLA
MJESTO
RAZRED
DATUM ODRAVANJA ASA
AS PO RASPOREDU
BROJ ASA
VRIJEME POETKA ASA
VRIJEME KRAJA ASA
MJESTO ODRAVANJA ASA
POLUGODITE
BROJ UENIKA U RAZREDU M/
Nakon popunjavanja opteg dijela, prelazimo na struni dio
pripreme I ve ulazimo u izradu neposredne pripremu za as.
STRUNI DIO PRIPREME
NASTAVNA OBLAST
NASTAVNA TEMA
NASTAVNA JEDINICA
TIP I OSNOVNA ETAPA ASA
Edukacija sportske tehnike (uenje, ponavljanje, usavravanje,
provjera)
NASTAVNE METODE
NASTAVNA POMAGALA
OPERATIVNI CILJ
ANTROPOLOKI ZADATAK
OBRAZOVNI ZADATAK
ODGOJNI ZADATAK
Nakon popunjavanja prethodnih podataka pripreme prelazimo na naa
ve pomenuta etiri dijela pripreme prema slijedeem:
Uvodni dio sata koji traje oko 10% ukupnog vremena za as. Dakle
ako na as traje 45 minuta 10% e iznositi 4,5 minuta. Za to vrijeme
nastavnik e izvriti higijensku smotru, prebrojavanje uenika, usmeno
provjeriti zdravstveno stanje I raspoloenje uenika te ih upoznati
sa sadrajima koji e se realizovati. Osnovni operativni cilj ovog
dijela sata je izvriti kardio-vaskularnu I respiratornu pripremu
uenika za rad. Aktivnosti koje se realizuju u toku ovog dijela sata
mogu biti razliiti prirodni oblici kretanja, cikline
monostrukturalne aktivnosti ili igre za uenike koje su od ranije ve
poznate. Uee svijesti u toku ovog sata moe biti minimalno a fizika
aktivnost maksimalna, naravno u poetku nieg a kako se primiemo
kraji ovog dijela sata vieg intenziteta. U lijevoj rubrici se
upisuju sadraji, opis tih sadraja, a u desnoj rubrici se odreuje
metodiko organizacijski oblik rada(frontalni, grupni, individualni
kombinovani), crta ematski prikaz rasporeda aktivnosti na terenu I
navode organizacijske napomene za nastavnika. UVODNI DIO SATA
SADRAJMOOR , SHEMA, ORGANIZACIJSKE
TRAJANJE DO 10% UKUPNOG VREMENA ZA AS
Pripremni dio asa traje do 20% vremena ukupnog trajanja sata.
Jednostavo, ukoliko govorimo o nasem casu koji je vec u prethodnom
odreen na 45 minuta trajanja, onda 20% vremena ini 9 minuta. Za tih
9 minuta moramo ostvariti operativni cilj ovog dijela asa ili
izvriti miinu pripremu uenika za dalji rad. Miina priprema se vri
primjenom vjebi oblikovanja. Ovo je jedinstveni naziv za vjebe
primjenjenje u pripremnom dijelu asa koje trebaju da uine
preventivni, korektivni ili kompenzacijski uticaj na uenika. Vie je
podjela vjebi oblikovanja pa npr. moemo da ih podjelimo na vjebe
jaanja, labavljenja I istezanja, ili vjebe sa spravama, bez sprava,
na spravama ili vjebe uz savlaivanje otpora vlastitog tijela, vjebe
savlaivanja otpora suvjebaa I vjebe savlaivanja otpora vlastitog
tijela uz oslonac. Vjebe takoe moemo podijeliti na vjebe lokalnog I
vjebe opteg uticaja. Prilikom realizacije vjebi u pravilu
proizvodimo uticaj na 3 regije, odnosno jaamo vrat, ramena I ruke,
zatim prednju I zadnju stranu trupa, a u konanici miie karlice I
nogu. Vjebe moraju da budu tako rasporeene da obuhvataju miine
grupe odozgo prema dole ili pak odozdo prema gore. Prije odreovanja
vjebi moramo se odrediti prema serijama vjebi I serijama
ponavljanja. Takoe iz vida ne smijemo ispustiti da svaka vjeba ima
svoju dinamiku, prostornu, vremensku I kinematiku komponentu koju
je potrebno uvaiti. Nastavnik nakon uvodnog dijela sata, treba da
napravi jednostavan I brz prelaz u pripremni dio sata to e mu biti
mogue ukoliko je unaprijed odredio formaciju za vjebe oblikovanja.
Svakom ueniku mora omoguiti dovoljno prostora za vjebanje I iste
treba realizovati uz uvaavanje ve gore navedenih injenica.
FORMACIJE ZA VJEBE OBLIKOVANJA
FORMACIJA U DVIJE VRSTEFORMACIJA U TRI VRSTESLOBODNA
FORMACIJAFORMACIJA U A SLOVUPOLUKRUNAFORMACIJA
X X X X X X
X X X X X X
N X X X X X X
X X X X
X X X X X X
N
X X X X X X
X X
X X
NXX X
X X
X X
X X
N X X
X X
X X
X X
X X
N
FORMACIJA U JEDNOJ VRSTIKRUNA
FORMACIJAKRUNA
FORMACIJAFORMACIJA U SLOVU V JEDNA VRSTA SA POVUCENIM
KRAJEVIMA
X
X
N X
X
X X X
X X
X X
X N X X X
X X
X X
X X
X X
X X X X
X X
N
X X
X X
X X
X X
X
N X X
X
N X
X
X X
Pokreti koji se realizuju u okviru vjebi oblikovanja mogu biti:
stavovi I poloaji iz kojih se kree u realizaciju vjebi oblikovanja,
zatim poskoci, okreti, gibanja I izdraji. U krajnoj lijevoj koloni
se upisuje opis vjebe, u srednjoj uticaj vjebe, a u krajnjoj desnoj
koloni upisujemo crte vjebe. Vjebi treba biti nsajmanje 7 a najvie
12. Duina trajanja primjene jedne serije vjebi u prosjeku je do 2,5
mjeseci. Nastavnik odreuje ritam I tempo, kontrolie kvalitet
vjebanja, dozira optereenje I motivie I stimulie rad
uenika.PRIPREMNI DIO SATA
OPIS VJEBE
UTICAJCRTE
FORMACIJA
1
2
3
4
5
6
7
8
Glavni dio asa treba biti u skladu sa posrednim planom
nastavnika planom koji se izrauje na poetku kolske godine. Tanije,
ono to je nastavnik planirao za realizaciju tokom kolske godine,
upravo to I treba da se obrauje u glavnom A dijelu za konkretan as.
Tu moemo da realizujemo nove sadraje, ponavljamo ve prethodno
obraeno gradivo, usavravamo odreena motorika znanja ili vrimo
provjeru nauenog, odnosno savladanosti gradiva ili pak dostignuti
nivo motorikih sposobnosti uenika. U glavnom A dijelu asa obino
obraujemo polistrukturalne acikline aktivnosti, a u odreenim
segmentima I sadraje estetskog karaktera (ples, ritmiko sportsku
gimnastiku I slino). Glavni A dio sata direktno utie na sadraje
uvodnog pripremnog, glavnog B dijela I zavrnog dijela sata. U
lijevoj koloni se upisuju zadaci sa opisanim sadrajima, pravila
igre ukoliko se resalizuje I sl., a u desnoj koloni se napravi
shematski crte sa rasporedom uenika na terenu, obiljei pozicija
nastavnika, definie metodiko-organizacijski oblik rada, te
konkretno napiu aktivnosti nastavnika tokom realizacije.GLAVNI A
DIO SATA
SADRAJMOOR , SHEMA, ORGANIZACIJSKE NAPOMENE
TRAJANJE 40% UKUPNOG VREMENA ASA
U glavnom B dijelu asa intenzitet aktivnosti koje se realizuju
treba se poveati na vii nivo. Navedeno postiemo organizacijom
takmienja ili realizacijom neke igre u ovom dijelu sata. Za vrijeme
takmienja ili igre svi uenici moraju biti aktivni. U sutini I nije
pogreno ako ovakva organizacija manje narui standardna pravila
igre. Kao primjer moemo uzeti nogometnu igru. Ukoliko je na asu
uestvovalo npr. 20 uenika moemo ih podijeliti u dvije ekipe (10:10)
ukoliko dozvoljava sala (prostor) pa ak I ako se radi o malom
nogometu kada bi bilo logino da se igra realizuje sa 6:6. Neka od
kombinacija moe biti da se naprave etiri ekipe po 5 uenika koje e
istovremeni igrati mini nogomet. Drugi primjer moe biti odbojkaka
igra. Dobro bi bilo da uvijek igre ili takmienja imaju komkretnu
vezu sa A dijelom asa. Na primjer, ukoliko se u A dijelu asa
realizuje gornje I donje odbojkako odbijanje, onda uenike
podijelimo u dvije podjednake ekipe za odbojkaku igru na 10/10.
Zadatak je igrati ali uz realizaciju sadraja igre samo sa donjim I
gornjim odbojkakim odbijanjem. ak moemo traiti I da se servis
(poetni udarac) izvri samo gornjim ili donjim odbijanjem. Kod
organizacije drugih igara npr. izmeu dvije vatre, treba sprijeiti
ispadanje uenika iz igre na nain da se npr. ispadanje iz igre
pogoenog uenika zamijeni sa negativnim poenom za ekipu, ili
njegovim prelaskom na mjesto uz kapitena. Kriva intenziteta fiziko
fiziolokog optereenja u ovom dijelu trebala bi da dosegne
maksimum.Tabela fiziko fiziolokog optereenja
100%
85%
45%
25%
Dio sataUvodni
dio sata 10%Pripremni dio sata 20%Glavni A dio sata
40%Glavni B dio sata 20%Zavrsni
dio sata 10%
GLAVNI B DIO SATA
SADRAJMOOR, SHEMA, ORGANIZACIJSKE NAPOMENE
TRAJANJE 20% UKUPNOG
VREMENA ASA
U lijevoj koloni tabele upisuju se naziv igre, sa opisanim
sadrajima, pravila igre I modifikacijom pravila, a u desnoj koloni
se napravi shematski crte sa rasporedom uenika na terenu, obiljei
pozicija nastavnika, definie metodiko-organizacijski oblik rada, te
konkretno napiu aktivnosti nastavnika tokom realizacije. Prilikom
suenja nastavnik treba da je neprimjetan, da ne ometa igru, da
manji prekraj koji ne utie na ishod igre ponekad zanemari, treba da
omogui svim ekipama da pobjede, da pravovremeno reaguje na ev.
pojavu konflikta I sprijei ga, te da uenici pozitivnog emocionalnog
osjeaja preu u realizaciju zavrnog dijela asa. Ovaj dio asa traje
oko 9 minuta (ako as, kako je navedeno na poetku ovog teksta traje
45 minuta). Radi lake orjentacije moemo procentualno navesti da
ovaj dio sata traje do 20% ukupnog vremena za as.Zavrni dio sata je
predvien za smirivanje organizma. Moemo osim fizikih aktivnosti
planirati I odreene teorijske sadraje na nain da rezimiramo
provedene aktivnosti jer nekada uenici nisu ni svjesni koliki je
sve broj razliitih aktivnosti proveden tokom asa. U principu zavrni
dio asa moe da se provede na dva naina. Prvi OBLIK je organizacija
igre u duhu I sadraju koji su priblini glavnom A dijelu sata. Ako
smo ve spominjali odbojkaku igru moemo je I dalje uzeti kao
primjer. Gornje I donje odbojkako odbijanje se moe realizovati tako
da uenici formirani u nekoliko kolona prvo gornjim pa donjim
odbojkakim odbijanjem pokuaju pogoditi cilj na tlu (strunjau ili
vei obru) ili se moe kao zadatak dati uenicima da pogode ko, ili
realizuju neke od drugih igara koje zahtijevaju preciznost. Osim
igara preciznosti mogu se realizovati igre opaanja, orjentacije u
prostoru, aljive igre, igre laganog hodanja uz muziku, igre sa
elementima plesa I druge igre a iji sastavni dio ini u ovom sluajo
odbojkaka lopta uz elemente gornjeg I donjeg odbojkakog odbijanja.
Ovaj dio asa traje oko 4,5 minuta (ako as, kako je navedeno na
poetku ovog teksta traje 45 minuta). Radi lake orjentacije moemo
procentualno navesti da ovaj dio sata traje do 10% ukupnog vremena
za as. U lijevoj koloni tabele upisuju se naziv igre, sa opisanim
sadrajima, pravila igre I, ili modifikacijom pravila, a u desnoj
koloni se napravi shematski crte sa rasporedom uenika na terenu,
obiljei pozicija nastavnika, definie metodiko-organizacijski oblik
rada, te konkretno napiu aktivnosti nastavnika tokom realizacije.
Za suenje pri realizaciji igre ista su pravila kao I kog glavnog B
dijela asa. Na kraju asa bitno je opisati specifinosti koje su se
desile za vrijeme asa (previe ili premalo sadraja), da li su
realizovani postavljeni operativni ciljevi (ako nisu zato), za
naredni as definiemo broj uenika koji nisu realizovali postavljene
sadraje kako bi ih predvidjeli za individualni ili posebno-grupni
rad na slijedeem asu. PRVI OBLIK ORGANIZACIJE ZAVRNOG DIJELA SATA
(igre, prirodni oblici kretanja, ciklicna, aciklicna kretanja I
sl)MOOR, SHEMA, ORGANIZACIJSKE NAPOMENE
TRAJANJE 10% UKUPNOG
VREMENA ASA
Drugi OBLIK organizacie zavrnog dijela asa jeste uz primjenu
vjebi istezanja (streching). Takoe sadraji strechinga mogu u
velikoj mjeri odgovarati I sadrajima glavnog A dijela asa. Recimo
da se u glavnom dijelu asa realizovala fizika priprema uenika
(kruni oblik rada). Tada vjebe istezanja sasvim odgovaraju glavnom
dijelu sata. Naravno da postoje I drugi dijelovi u glavnom A dijelu
sata koji se mogu kombinovati sa strechingom (gimnastika,
ritmiko-sportska gimnastika, atletske discipline I slino). Meutim
tada je potrebno primjeniti drugu tabelu za upis sadraja koji e se
realizovati. Svakom ueniku mora omoguiti dovoljno prostora za
vjebanje, a iste treba realizovati uz uvaavanje fiziolokih
zahtjevnosti organizma. Pokreti koji se realizuju u okviru vjebi
oblikovanja u zavrnom dijelu sata statikog su karaktera, uglavnom
izdraji (istegnuti poloaj) do granice bola I ugodnog osjeaja,
usmjereni da istegnu muskulaturu prenapregnutu tokom asa. U krajnoj
lijevoj koloni se upisuje opis vjebe, u srednjoj uticaj vjebe, a u
krajnjoj desnoj koloni upisujemo crte vjebe. Vjebi treba biti
najmanje 7. Primjena jedne serije vjebi varira I direktno zavisi od
A dijela asa. Nastavnik odreuje poloaj, kontrolie kvalitet
istezanja, dozira istezanje uz panju na prevenciju od povrede te
motivie I stimulie izdraj u istegnutom poloajuDRUGI OBLIK
ORGANIZACIJE ZAVRNOG DIJELA SATA
(sadraj streching)
OPIS VJEBEUTICAJCRTE
FORMACIJA
1
2
3
4
5
6
7
18
