Upload
ms050506d
View
461
Download
11
Embed Size (px)
DESCRIPTION
LATEX upuststvo za pisanje radova, ETF
Citation preview
Univerzitet u Beogradu
Elektrotehni£ki fakultet
Milan Bjelica i Predrag Pejovi¢, 123/2011
Uputstvo za pisanje studentskih radova
projekat iz predmeta Slabe struje
mentor:doc. dr John Smith
Beograd, jun 2011.
Saºetak
U ovom radu je dato uputstvo za pisanje studentskih projekata, diplomskihi master radova. Obja²njeni su forma i stil ovih radova, a dati su i saveti zaprelom teksta u paketu LATEX2ε, kori²¢enjem klase etf.
Klju£ne re£i: Diplomski radovi, LATEX2ε, master radovi, projekti
Sadrºaj
1 Struktura rada 4
1.1 Naslovna strana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41.2 Saºetak i klju£ne re£i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41.3 Sadrºaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51.4 Tekst rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51.5 Slike i tabele . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61.6 Matemati£ki izrazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71.7 Zaklju£ak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71.8 Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71.9 Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
2 Kori²¢enje LATEXa 9
2.1 Potrebni programi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92.2 Instaliranje i pokretanje programa . . . . . . . . . . . . . . . . 102.3 Pisanje u LATEXu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
2.3.1 Struktura LATEX dokumenta . . . . . . . . . . . . . . . 102.3.2 Delovi rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122.3.3 Uno²enje teksta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122.3.4 Uno²enje slika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142.3.5 Uno²enje tabela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152.3.6 Pisanje matemati£kih izraza . . . . . . . . . . . . . . . 162.3.7 Uno²enje programskih kodova . . . . . . . . . . . . . . 182.3.8 Referenciranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
2.4 Pravljenje izlazne datoteke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1
Slike
2.1 Servisni sistem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
2
Tabele
2.1 Neki specijalni simboli. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132.2 Pore�enje gramofonske plo£e i kompakt-diska. . . . . . . . . . 15
3
Glava 1
Struktura rada
U ovoj glavi ¢emo opisati koje delove treba da ima Va² rad. Mnogi delovirada se automatski generi²u u paketu LATEX (£ita se lateh).
Rad se ²tampa jednostrano, na papiru formata A4 i predaje spiralnoukori£en. Prilikom pisanja rada, treba koristiti osnovni slog veli£ine 12 pt.
1.1 Naslovna strana
Ukoliko se radi o projektu ili diplomskom radu, na vrhu naslovne stranetreba da se centrirano navede naziv ustanove u kojoj ste radili rad; ovde jeto Elektrotehni£ki fakultet u Beogradu. Ispod toga, tako�e centrirano, trebada budu redom ime i prezime autora i broj indeksa, naslov rada (ne²to ve¢imslovima) i njegova vrsta (da li je u pitanju projekat iz nekog predmeta ilidiplomski rad).
Jo² niºe, poravnato uz levu marginu, treba navesti zvanje, ime i prezimementora. Na samom dnu strane, centrirano, treba navesti mesto i godinuizrade rada.
Naslovnu stranu master rada treba sloºiti prema stavovima aktuelnogsastava Komisije za drugi stepen studija. LATEX klasa etf.cls ¢e se aºuriratitako da dosledno prati ove stavove.
1.2 Saºetak i klju£ne re£i
Saºetak se pi²e centrirano i po horizontali i po vertikali. Uloga saºetkaje da potencijalne £itaoce brzo uputi u materiju koja se obra�uje u radu.Saºetak je, u osnovi, rad prepri£an u nekoliko re£enica, pa je zbog togadobro da ga napi²ete na kraju. U saºetku treba ukratko navesti predmetrada, metode kojima ste se sluºili i zaklju£ke do kojih ste do²li. Saºetak
4
nije mesto za razmatranje detalja, slike, tabele, matemati£ke izraze, niti zapozivanje na reference.
Ispod saºetka se navodi nekoliko klju£nih re£i, navedenih po abecedi. Onepredstavljaju jo² vi²i stepen apstrakcije rada i sluºe za njegovo indeksiranje ubibliotekama. Listu odobrenih klju£nih re£i udruºenja IEEE moºete preuzetisa interneta.
1.3 Sadrºaj
Sadrºaj, lista slika i lista tabela se nalaze na zasebnim stranama. Usadrºaju treba navesti glave, odeljke i pododeljke. U listi slika se navodebroj slike i njen naziv, a u listi tabela broj i naziv tabele.
1.4 Tekst rada
Stil nau£nog rada se razlikuje od stila u knjiºevnosti ili novinarstvu.Osnovne odlike nau£nog stila su preciznost i konciznost; ne treba koristitidelove teksta koji su redundantni, nezgrapni, ili ne sadrºe informacije. Kao iu umetnosti, i u nauci je ideal preneti poruku uz ²to manji utro²ak inventara.Ideje treba preneti na najjedonstavniji mogu¢i na£in, bez kitnjastih re£enicai nepotrebnih zapleta. Jednostavnost izlaganja je ideal kome treba teºiti;svaka re£enica u nau£nom radu treba da bude nedvosmislena, jasna i da nosizna£ajnu koli£inu informacije.
Pitanje koje studenti £esto postavljaju je koliko strana treba da ima njihovrad; odgovor je ba² onoliko koliko je potrebno da se adekvatno obradi tema
i nijednu vi²e. Lo²e je (i ruºno) �toviti� rad stavljanjem nepotrebnih slikaili manipulisanjem prelomom teksta, npr. pove¢avanjem margina, veli£inesloga ili proreda. Ne treba ni zapo£injati izlaganje od Kulina bana (tj. odMaxwellovih jedna£ina), ve¢ treba direktno pre¢i na temu koja je predmetrada.
Tekst rada treba logi£ki i pregledno organizovati u glave, odeljke i podo-deljke.
Rad obavezno po£inje uvodom, u kome treba de�nisati predmet rada(²ta se izu£ava), motivaciju (za²to se to izu£ava), te objasniti metodologiju
koja je primenjena (kako je izu£avan predmet rada). Nije lo²e u uvodu � iliodmah posle njega � dati pregled stanja u relevantnoj literaturi iz razmatraneoblasti.
Posle uvoda sledi razrada teme, po pravilu u nekoliko glava. Ovde ¢etenpr. dati matemati£ki model posmatrane pojave, objasniti eksperimente, me-
5
renja ili simulacije koje ste vr²ili, predstaviti dobijene rezultate, diskutovatiih i uporediti sa rezultatima drugih autora.
Rad se zavr²ava zaklju£kom, u kome treba rekapitulirati predmet radai primenjenu metodologiju, osvrnuti se na rezultate i potom jasno i nedvo-smisleno navesti zaklju£ke koji slede iz njih.
U rad ne treba uklju£ivati prevedene delove drugih radova; umesto toga,kada je to potrebno, prepri£ajte za svoj rad zna£ajne delove odabranih refe-renci. Nemojte nekriti£ki koristiti tu�ice, razmislite da li postoji neka na²aadekvatna re£. Negde to nije mogu¢e, jer su neki na²i izrazi nezgrapni, paje tako bolje re¢i gejt, nego kapija, ili ruter, nego usmeriva£. Skra¢eniceobjasnite pri prvom pominjanju � npr. MPLS (Multiprotocol Label Switc-
hing, vi²eprotokolsko komutiranje labela), a potom ih slobodno koristite utekstu � npr. MPLS ruter. Strana imena navodite u izvornom obliku, npr.Rühmkor�ov induktor.
Rad obavezno pro£itajte vi²e puta, da biste ga stilski uobli£ili i ispraviligre²ke. Kada budete bili zadovoljni, od²tampajte rad, pa ga pro£itajte jo²jednom; neke se gre²ke primete tek na papiru. Dajte rad i nekom drugomda ga pro£ita i da Vam sugeri²e ²ta da izmenite. Tek nakon toga, dajte radsvom mentoru, koji od Vas o£ekuje da rad bude bez pravopisnih i gramati£kihgre²aka. Neuredan ili poluzavr²en rad ostavlja lo² utisak i nepovoljno uti£ena preporuku koju moºete dobiti od mentora.
1.5 Slike i tabele
Slike i tabele treba napraviti, a nipo²to ne skenirati ili kopirati iz drugihdokumenata. Da bi se postigla zadovoljavaju¢a £itljivost slika u ²tampi,poºeljno je koristiti vektorske formate (npr. eps), a ako se koriste rasterskeslike, treba ih sa£uvati u visokoj rezoluciji (barem 600 dpi).
Oznake na slikama treba da budu pribliºno iste veli£ine kao tekst uostatku dokumenta; o tome treba voditi ra£una pri odre�ivanju veli£ine slike.
Ispod slike se navode njen broj i naziv. Naziv slike se ispisuje kurzivom izavr²ava ta£kom.
Broj i naziv tabele se navode iznad tabele. Naziv tabele se ispisuje u-spravnim slovima i zavr²ava ta£kom.
Radi preglednosti, preporu£uje se da se brojevi slika i tabela sastoje oddva broja razdvojena ta£kom. Prvi broj pokazuje broj teku¢e glave a drugibroj slike (ili tabele) u njoj. U tekstu rada, na slike i tabele se pozivamoprema njihovom broju � slika 2.1, tabela 5.2 itd.
6
1.6 Matemati£ki izrazi
Odajemo Vam priznanje ako ste se odvaºili da u svom radu koristitematemati£ke izraze u vreme kad ¢e ve¢ina Va²ih kolega pribe¢i re²enju prevod
s razumevanjem!Zajedni£ko za sve matemati£ke izraze je da ih treba pisati slogom koji se
razlikuje od obi£nog teksta. Tako�e, u matemati£kim izrazima se koriste isimboli kojih u tekstu nema.
U odnosu na postavljanje prema ostatku teksta, postoje tri vrste mate-mati£kih izraza. Prvu grupu £ine izrazi koji se pi²u u okviru teku¢e linije,na primer signal u(t). Po pravilu se kratki i jednostavni, pa mnogi pogre²e inapi²u ih kao da se radi o tekstu � u(t).
Drugu grupu £ine nenumerisani izrazi, koji se postavljaju izdvojeno odostatka teksta i centriraju po horizontali, npr.
a2 + b2 = c2,
dok tre¢u grupu £ine izrazi koji se postavljaju izdvojeno od ostatka teksta,centriraju po horizontali i numeri²u uz desnu marginu, npr.
eiπ + 1 = 0. (1.1)
Zajedni£ko za izraze druge i tre¢e grupe je da ih treba zavr²iti znakominterpunkcije, kao ²to je to pokazano u gornjim primerima.
Matemati£ki izrazi se numeri²u na isti na£in kao i slike i tabele. Nanumerisane izraze se pozivamo navo�enjem njihovog broja u zagradama, npr.u izrazu (2.5) smo pokazali da verovatno¢a gre²ke raste sa smanjenjem ²irinepropunog opsega kanala.
1.7 Zaklju£ak
Zaklju£ak se pi²e na kraju, kad imate sve relevantne rezultate. Strukturai forma zaklju£ka su obja²njene u odeljku 1.4, na strani 5.
1.8 Literatura
Svako tvr�enje koje nije izvorno Va²e, niti je op²tepoznato (poput npr.Kircho�ovih zakona) treba podrºati navo�enjem reference iz koje je preuzeto.
Lista kori²¢ene literature je obavezan deo Va²eg rada, koji se nalazi poslezaklju£ka. Listu moºete formirati na dva na£ina, po redosledu navo�enjau tekstu rada, ili po abecednom redosledu autora. Ako se budete odlu£ili
7
za prvi na£in, tada ispred svake stavke treba da navedete njen redni broj uuglastim zagradama.
Stavke u listi literature treba da sadrºe kompletan opis reference � imenaautora, naslov rada ili knjige, naziv £asopisa ili konferencije na kojoj je radobjavljen, svesku i broj £asopisa, opseg strana koje zauzima rad, naziv izda-va£a i mesec i godinu izdanja.
Pretpostavka je da ¢ete navoditi relevantne reference, koje ste zaista ipro£itali. Na primer, ako opisujete neki telekomunikacioni protokol, osnovnareferenca ¢e Vam biti njegov izvornik (speci�kacija). Nije dobro da navoditenepouzdane reference, u koje spadaju popularna ²tampa, televizijske emisije,internet forumi i blogovi. Tako�e nije dobro ni da navodite reference kojeniste pro£itali, samo zato ²to ste videli da ih navodi i neko drugi.
Na literaturu se u tekstu pozivate navo�enjem rednog broja reference uuglastim zagradama (varijanta 1 � npr. realizacija lestvi£astih �ltara je ra-zmotrena u [4]), ili navo�enjem autora i godine, tako�e u uglastim zagradama(varijanta 2 � npr. e�kasan algoritam za pretraºivanje ovakve klase grafovaopisan je u [Jacobson, 95]).
1.9 Prilozi
Prilozi nisu obavezni. U njima moºete dati neka obimnija matemati£kaizvo�enja, dopune i komentare nekih tvr�enja, ili priloºiti programske kodovekoje ste koristili.
8
Glava 2
Kori²¢enje LATEXa
U prethodnoj glavi smo videli koje delove treba da ima Va² rad da bibio formalno korektan. Sada ¢emo videti kako treba da prelomite rukopis upaketu LATEX2ε, da biste dobili vizuelno lep dokument.
Tekst koji sledi prvenstveno je namenjen po£etnicima. Ukoliko ºelite dasaznate vi²e o LATEXu, konsultujte dve dobre ²tampane knjige na srpskomjeziku, [1, 2], ili elektronsku knjigu na engleskom [3].
2.1 Potrebni programi
Prvo je potrebno da instalirate neku od distribucija LATEXa. Pod Win-dowsom dobro radi paket MikTeX, koji moºete besplatno preuzeti sa sajtawww.miktex.org. Ukoliko koristite GNU/Linux, preporu£uje se TEXLive.
LATEX moºete koristiti i iz komandne linije, ali ukoliko ste po£etnik, od ve-like pomo¢i ¢e Vam biti i neki od namenskih editora, kao ²to su npr. TeXnic-Center i WinEdt (za Windows), ili Texmaker, koji radi i pod Windowsom ipod Linuxom. Svi ovi programi su dostupni besplatno.
Pretpostavka je da na ra£unaru imate neki od programa za prikazivanjepdf datoteka (npr. Adobe Reader) i za elementarnu obradu slike (npr. ise-canje i promenu dimenzija). Dobri programi za crtanje gra�ka funkcija suSciDAVis i Gnuplot.
Za izradu rada na po£etnom nivou, gra�£ke datoteke treba da sa£uvateu formatu png. Kada Vam se LATEX bude dopao i kada budete poºeleli daozbiljnije radite u njemu, gra�ke ¢ete £uvati u formatu eps ili pdf.
9
2.2 Instaliranje i pokretanje programa
Svi potrebni programi se instaliraju po standardnoj proceduri. Prvo in-stalirajte distribuciju LATEXa, a potom editor.
Prilikom prvog pokretanja, neki editori ¢e traºiti da im zadate putanju doizvr²nih LATEXdatoteka (npr. C:\Program Files\MiKTeX 2.9\miktex\bin).
2.3 Pisanje u LATEXu
Lepota rada u LATEXu je to ²to se primena (i promena) ²ablona za izgleddokumenta izvode krajnje jednostavno. Za pisanje studentskih radova, na-pravili smo klasu �etf�, £iji je opis dat u datoteci etf.cls. Najjednostavnijeje da ovu datoteku sa£uvate u radnom direktorijumu, u kome ¢ete ina£e pisatisvoj rad; oni ve²tiji ¢e moºda poºeleti da ovu klasu sa£uvaju u direktorijumuu kome se nalaze de�nicije i ostalih LATEX klasa.
2.3.1 Struktura LATEX dokumenta
Svaki LATEX dokument po£inje preambulom. Preambula ovoga dokumentapo£inje deklaracijom:
\documentclass[a4paper,12pt, projekat]{etf}
Ovim se u£itava klasa �etf� i u njoj se zadaju format strane (a4paper), ve-li£ina osnovnog skupa slova (12pt) i vrsta rada. Ako pi²ete projekat, ovde¢ete upisati projekat; ako pi²ete diplomski rad, napisa¢ete diplomski, aako pi²ete master rad, master.
Sve naredbe u LATEXu po£inju kosom crtom (backslashom). Obavezniargumenti naredbi se pi²u u viti£astim, a opcioni u uglastim zagradama.
U nastavku preambule se u£itavaju potrebni paketi. Slede¢i primer bitrebalo da bude dovoljan za najve¢i broj studentskih radova:
\usepackage[intlimits]{amsmath}
\usepackage{amsmath, amsfonts, amssymb, graphicx}
U£ita¢emo i paket za vi²ejezi£ku podr²ku i YUSCII tastaturu, a preimeno-va¢emo jedan od ugra�enih prevoda:
\usepackage[serbian]{babel}
\usepackage[T1]{fontenc}
\usepackage[cp1250]{inputenc}
10
\addto\captionsserbian{%
\renewcommand{\bibname}%
{Literatura}%
}
Na nekim editorima umesto kodne stranice cp1250 treba izabrati utf8.Potom ¢emo uneti naziv rada, svoje ime i prezime, broj indeksa, mesec i
godinu izrade rada, zvanje, ime i prezime mentora, a, ukoliko pi²emo projekati naziv predmeta1:
\title{Uputstvo za pisanje studentskih radova}
\author{Milan Bjelica i Predrag Pejovi¢}
\indeks{123/2011}
\date{jun 2011.}
\mentor{doc.~dr John Smith}
\predmet{Slabe struje}
LATEX ignori²e vi²estruke razmake, ali zato posle znakova interpunkcijestavlja ne²to ve¢i razmak. Da bi se to izbeglo posle skra¢enice �doc.� (u poljuzvanja mentora), umesto razmaka je kucana tilda (�); dve re£i razdvojene naovaj na£in uvek ¢e biti u istom redu. U skra¢enicama koje sadrºe ta£ku, anisu na kraju re£enice, pre razmaka treba kucati \.
Posle preambule, po£inje dokument u uºem smislu, koji se pi²e unutarokruºenja document:
\begin{document}
\end{document}
Okruºenje je sekvenca komandi i/ili teksta, koja se nalazi izme�u naredbi\begin{} i \end{}. Svaki put kada otvarate neko okruºenje naredbom\begin{}, dobro je da odmah ukucate i naredbu za njegovo zatvaranje,\end{}, da ju ne biste zaboravili.
Naslovnu stranu ¢emo generisati naredbom \maketitle. Posle nje, pi-²emo saºetak rada, u okruºenju abstract:
\begin{abstract}
U ovom radu je dato uputstvo za pisanje studentskih projekata,
diplomskih i master radova. Obja²njeni su forma i stil ovih
radova, a dati su i saveti za prelom teksta u paketu \LaTeXe,
kori²¢enjem klase \verb|etf|.
\end{abstract}
1Naziv predmeta se ignori²e za diplomske i master radove.
11
U okruºenju keywords, nave²¢emo nekoliko klju£nih re£i koje opisuju rad:
\begin{keywords}
Diplomski radovi, \LaTeXe, master radovi, projekti
\end{keywords}
Sadrºaj, listu slika i listu tabela generisa¢emo sekvencom naredbi
\tableofcontents
\listoffigures
\listoftables
2.3.2 Delovi rada
Kao ²to smo videli u glavi 1, Va² rad pored naslovne strane, saºetka,klju£nih re£i, sadrºaja, liste slika i liste tabela, treba da sadrºi i tekst, or-ganizovan u logi£ke celine � glave, odeljke i pododeljke. Na kraju rada senalaze lista kori²¢ene literature i, eventualno, prilozi.
Glave, odeljke i pododeljke redom zapo£injete naredbama
\chapter{Naziv glave}
\section{Naziv odeljka}
\subsection{Naziv pododeljka}
Sve ove celine su hijerarhijski organizovane i numerisane. Ukoliko ºelite daneka celina ne bude numerisana, posle njenog naziva treba da kucate zvezdicu(na primer, \section*{Naziv nenumerisanog odeljka}). Nenumerisaneceline teksta se ne prikazuju u sadrºaju; ukoliko ºelite da to promenite, poslenaredbe za otpo£injanje nenumerisane celine kucajte
\addcontentsline{toc}{tip celine}{Naziv celine}
pri £emu je tip celine chapter, section ili subsection.Uno²enje literature objasni¢emo ne²to kasnije. Priloge (ako ih ima), uno-
site kao nenumerisane glave, £ije nazive ipak treba prikazati u sadrºaju.
2.3.3 Uno²enje teksta
Ako ste u preambuli u£itali kodiranje T1 i podesili kodnu stranu 1250,preostaje samo da prebacite tastaturu na srpski slog i da dijakriti£ke znakeunosite direktnim kucanjem, kao ²to ste i navikli. Neki editori traºe daumesto kodne strane cp1250 podesite utf8.
Neke specijalne simbole, koji su ina£e delovi LATEX naredbi, ne moºeteuneti direktno, ve¢ za to postoje posebne naredbe. Primer je postotak (%),
12
Tabela 2.1: Neki specijalni simboli.
simbol komanda% \%
{ \{
} \}
� \S
c© \copyright
TEX \TeX
LATEX \LaTeX
LATEX2ε \LaTeXe
ÿ \ss
à \`{a}
á \'{a}
â \^{a}
ä \"{a}
koji ozna£ava da posle njega sledi komentar, koji se ignori²e pri obradi LATEXdatoteke. Nekoliko specijalnih simbola dato je u tabeli 2.1.
Pojedine simbole, poput \, ±, ∈, →, m i sl. mogu¢e je unositi samo umatemati£kom modu.
Ve¢ smo rekli da LATEX ignori²e vi²estruke razmake. Dodatni razmak,od najmanjeg do najve¢eg, moºe se redom uneti komandama \,, \:, \;, ili\quad, koje se mogu i ponavljati. LATEX omogu¢ava i uno²enje negativnograzmaka, komandom \!.
Sli£na situacija je i sa proredima: da biste pre²li u novi red, nije do-voljno da jednom pritisnete taster Return (ili Enter); umesto toga, treba dakucate \\, ili da unesete dupli prored (dvaput Return ili Enter). Potonjavarijanta daje pregledniji izvorni dokument. Dodatni vertikalni razmak seunosi komandama \smallskip, \medskip, ili \bigskip.
Tri ta£ke pri nabrajanju se ne unose direktno, ve¢ se koristi naredba\dots. Crtica (-) se kuca kao -, ne²to duºa crta (�) kao --, a najduºacrta (�) kao ---. Otvoreni donji navodnici (�) se kucaju kao dva zareza, azatvoreni gornji (�) kao dva apostrofa.
Delovi teksta se nagla²avaju komandom \emph{tekst}. Tekst se kuca upolufetu (masnim slovima) tako ²to se obuhvati komandom \textbf{}.
Ukoliko je neka re£ preduga, LATEX ¢e poku²ati da je prelomi na kraju redai da �vi²ak� prenese u novi red. Moºe se desiti da mu to ne po�e za rukom,pa ¢e ovakva re£ ostati na kraju reda i izvan desne margine, ili ¢e se re£prelomiti suprotno pravilima srpske gramatike. U ovim slu£ajevima, LATEXu
13
moºemo �pomo¢i� tako ²to ¢emo ru£no rastaviti re£ na slogove, komandom\-, na primer am\-pli\-tu\-da.
Numerisane liste se unose unutar okruºenja enumerate, a nenumerisaneunutar okruºenja itemize:
\begin{enumerate}
\item stavka 1
\item stavka 2
\item stavka 3 itd.
\end{enumerate}
1. stavka 1
2. stavka 2
3. stavka 3 itd.
\begin{itemize}
\item stavka 1
\item stavka 2
\item stavka 3 itd.
\end{itemize}
• stavka 1
• stavka 2
• stavka 3 itd.
2.3.4 Uno²enje slika
Slike se unose u dokument unutar okruºenja figure. Na primer, slika 2.1je unesena na slede¢i na£in:
\begin{figure}[htb]
\centering
\includegraphics[width=.5\textwidth]{images/sistem.PNG}
\caption{\emph{Servisni sistem.}}
\label{fig:servsist}
\end{figure}
Slika 2.1: Servisni sistem.
Slike su u LATEXu tzv. pokretni objekti ; za razliku od WYSIWYG (whatyou see is what you get) programa za prelom teksta, u kojima sliku mo-ºete postaviti bilo gde, LATEX postavlja sliku tako da zadovolji neka estetskapravila preloma strane.
Opcionim argumentom okruºenja figure LATEXu se sugeri²e gde da po-stavi sliku na teku¢oj strani � da li na njenom vrhu (t), sredini (c), dnu (b),ba² tu (h), ili na posebnoj strani (b). LATEX ove oznake tuma£i samo kao
14
sugestiju i pri dono²enju odluke o poziciji slike se rukovodi svojim pravilimalepog preloma strane. Da bi se �poja£ala� sugestija, posle slovne oznake semoºe staviti uzvi£nik (npr. h!). Tako�e, sugestije se mogu i kombinovati,pri £emu ih LATEX razmatra redom kojim su navedene � u gornjem primeru,poku²a¢e da stavi sliku ba² tu, a ako to nije mogu¢e, prvo na vrh, pa na dnostranice.
Naredbom \centering, sadrºaj okruºenja figure se horizontalno cen-trira. Slika se postavlja naredbom \includegraphics, £iji je obavezan ar-gument naziv datoteke u kojoj je slika. Radi preglednosti, pogodno je £uvatidatoteke sa slikama u poddirektorijumu unutar radnog direktorijuma; u na-²em primeru, on se zove images, a naziv datoteke sa slikom je sistem.PNG.
Opcioni argument naredbe \includegraphics sadrºi uputstva o dimen-zijama slike. U na²em primeru, slika je skalirana tako da njena ²irina iznosijednu polovinu ²irine teksta na stranici. Relativno zadavanje dimenzija slike(npr. u odnosu na ²irinu teksta) ima prednost u odnosu na apsolutno, jer sepromenom formata stranice u preambuli skaliraju i sve slike.
Nakon umetanja slike, slede njen naziv (\caption{}), koji ¢e se prikazatiu listi slika na po£etku rada i oznaka koja se postavlja naredbom (\label{}).Ova oznaka se ne prikazuje, ve¢ sluºi za pozivanje na sliku u tekstu rada.Postupak referenciranja objasni¢emo u pododeljku 2.3.8.
2.3.5 Uno²enje tabela
Tabele se unose unutar dvaju okruºenja, table i tabular, od kojih prvoalocira prostor za tabelu, a drugo �crta� tabelu. Da bismo objasnili kako seunose tabele, posmatrajmo primer tabele 2.2.
Tabela 2.2: Pore�enje gramofonske plo£e i kompakt-diska.
Karakteristika LP CDPropusni opseg mali velikiDinami£ki opseg 70 dB > 90 dBRadni vek 500 sati 5000 sati
\begin{table}[htb]
\centering
\caption{Pore�enje gramofonske plo£e i kompakt-diska.}
\medskip
\label{tab:cd}
\begin{tabular}{l | c c}
15
\hline
Karakteristika & LP & CD \\
\hline
\hline
Propusni opseg & mali & veliki\\
Dinami£ki opseg & 70 dB & > 90 dB\\
Radni vek & 500 sati & 5000 sati\\
\hline
\end{tabular}
\end{table}
Tabela se pravi unutar okruºenja tabular, koje zapo£inje naredbombegin{tabular}{kolone}, a zavr²ava naredbom end{tabular}; izme�u njihse unosi sadrºaj tabele. Obaveznim argumentom kolone se opisuje izgledtabele, na slede¢i na£in: za svaku od kolona, navodi se slovna oznaka po-ravnanja teksta u njoj (levo � l, desno � r, ili centrirano � c), kao i na£inrazdvajanja kolona (uspravnom linijom � |, ili prazninom � blanko). Tabela2.2 ima tri kolone. Tekst u prvoj je poravnat uz levu ivicu, a u drugoj itre¢oj je centriran. Izme�u prve i druge kolone je vertikalna linija, dok drugai tre¢a kolona nisu razdvojene.
Horizontalna linija u tabeli se generi²e naredbom \hline. �elije se ra-zdvajaju simbolom &, dok se kraj reda zadaje simbolima \\.
2.3.6 Pisanje matemati£kih izraza
Kra¢e matemati£ke izraze, koji treba da se na�u unutar teku¢eg redateksta, unosimo izme�u simbola $ $. Izdvojeni, centrirani i numerisani iz-razi se unose unutar okruºenja equation, a nenumerisani unutar okruºenjaequation*, ili, jednostavnije, izme�u simbola \[ \].
U matemeti£kom reºimu rada, dostupni su mnogi specijalni simboli. Naprimer, stepeni se unose kao ^{oznaka}, a indeksi kao _{oznaka}. Ukolikose oznaka sastoji samo od jednog znaka, viti£aste zagrade se mogu izostaviti.
Razmaci (uneseni u vidu blanko znakova) u matemati£kom reºimu radase ignori²u, ali pobolj²avaju preglednost LATEX koda u izvornoj datoteci.
Pisanje matemeti£kih izraza najbolje ¢ete razumeti na nizu primera kojislede.
Primer 1: Re²enja kvadratne jedna£ine ax2 + bx+ c = 0 su
x1,2 =−b±
√b2 − 4ac
2a.
16
Re²enja kvadratne jedna£ine $ax^2 + bx + c = 0$ su
\[
x_{1,2}=\frac{-b \pm \sqrt{b^2 - 4ac}}{2a}.
\]
Primer 2: Posmatrajmo signal s(t) kona£ne energije i maksimalne fre-kvencije u spektru fm. Njegova Fourierova transformacija data je izrazom
S(jω) =
+∞∫−∞
s(t)e−jωt dt. (2.1)
Posmatrajmo signal $s(t)$ kona£ne energije i maksimalne
frekvencije u spektru $f_m$. Njegova Fourierova transformacija
data je izrazom
\begin{equation}
S(j\omega) = \int^{+\infty}_{-\infty}s(t)e^{-j\omega t}
\:{\rm d}t.
\label{eq:Fourier}
\end{equation}
(Obja²njenje: uobi£ajeno je da se operator diferenciranja pi²e uspravnimslovom i odmaknut od integranda.)
Primer 3:
cosαi 6=∆n√π
N∑k=1
aki log |ϕi,k|
\[
\cos \alpha_i \neq
\frac{\Delta}{\sqrt[n]{\pi}}
\sum_{k=1}^{N}a_i^k
\log|\varphi_{i, k}|
\]
Primer 4:
e = limn→∞
(1 +
1
n
)n \[
e = \lim_{n \rightarrow \infty}
\left(1+\frac{1}{n} \right)^n
\]
17
Primer 5:a11 a12 · · · a1na21 a22 · · · a2n...
... . . . ...am1 am2 · · · amn
\[
\left[
\begin{array}{c c c c}
a_{11} & a_{12} & \cdots & a_{1n}\\
a_{21} & a_{22} & \cdots & a_{2n}\\
\vdots & \vdots & \ddots & \vdots\\
a_{m1} & a_{m2} & \cdots & a_{mn}\\
\end{array}
\right]
\]
Primer 6:
f(x) =
−1, x ≤ 0
0, x ∈ (0, 1]1, ina£e
\[
f(x) = \left\{
\begin{array}{r l}
-1, & x \leq 0\\
0, & x \in (0, 1]\\
1, & \mbox{ina£e}\\
\end{array}
\right.
\]
Primer 7:∮C
~a ·d~l =
∫∫S
rot~a ·d~S
\[
\oint_C \vec{a} \cdot
{\rm d} \vec{l} =
\iint_S \operatorname{rot}\vec{a}
\cdot {\rm d}\vec{S}
\]
2.3.7 Uno²enje programskih kodova
Kra¢i kodovi, koje treba prikazati unutar teku¢eg reda, unose se nare-dbom \verb|tekst|. Ukoliko je potrebno vidno ozna£iti i razmake, koristise naredba \verb*|tekst|.
Duºi segmenti koda (npr. sekvence naredbi, ili £itavi listinzi programa)unose se unutar okruºenja verbatim ili verbatim*.
18
2.3.8 Referenciranje
U stru£nim tekstovima je uobi£ajeno pozivanje na slike, tabele, mate-mati£ke izraze, stranice i sl. Da bi se to automatski izvelo, bez potrebe dabrojite gde se nalazi deo teksta na koji ºelite da se pozovete, potrebno jeda uz svaki objekat koji ºelite da referencirate stavite oznaku naredbom\label{oznaka}. Radi preglednosti, preporu£ljivo je da oznake budu uformatu tip:obja²njenje. Na primer, u ovome uputstvu je uz tabelu2.2 stavljena oznaka \label{tab:cd}, dok je oznaka uz jedna£inu (2.1)\label{eq:Fourier}.
Kada ste postavili oznake uz objekte, u tekstu se na njih pozivate nare-dbom \ref{oznaka}, dok naredba \pageref{oznaka} vra¢a broj strane nakojoj se nalazi oznaka. Tako se naredbom \pageref{tab:cd} dobija brojstrane na kojoj je tabela 2.2, dok (\ref{eq:Fourier}) vra¢a broj jedna£ine(2.1), koja je na strani 17.
Literatura se referencira na slede¢i na£in. Na kraju rada (ali pre zatva-ranja okruºenja document) se postavi okruºenje thebibliography, koje imajedan obavezan argument; to je sekvenca koja odre�uje maksimalnu ²irinuoznake referece. Bez mnogo detaljisanja, za sada u to polje moºete upisatinpr. 10.
Knjige se u listu referenci unose u slede¢em formatu:
\bibitem{oznaka} Autor(i), \emph{Naslov}, Izdava£, godina.
Radovi objavljeni na konferencijama ili u £asopisima se unose ovako:
\bibitem{oznaka} Autor(i), Naslov, \emph{Naziv £asopisa ili
konferencije}, sveska, broj, strane, mesec i godina.
Na neku stavku iz literature se pozivate naredbom \cite{oznaka}.
2.4 Pravljenje izlazne datoteke
Nakon ²to ste napisali dovoljno teksta, proverite da li ste na kraju doku-menta zatvorili okruºenje document, pa sa£uvajte svoj rad u formatu .tex.Tek tada moºete pokrenuti LATEX, da biste videli kako ¢e izgledati izlaznadatoteka. Za sada nam je cilj da ona bude u formatu pdf; u zavisnosti odtoga koji editor koristite, u liniji alata kliknite na �pdfLATEX�, ili iz padaju¢egmenija izaberite �LaTeX => PDF�, pa kliknite na �Build current �le�.
Ako Va² LATEX dokument sadrºi reference, potrebno je da gornju pro-ceduru ponovite dva ili tri puta, da bi ih LATEX prebrojao. Isto vaºi i zapravljenje sadrºaja.
19
Obratite paºnju na eventualne poruke o gre²kama (su²tinskim i estetskim)i potrudite se da ih ispravite. U po£etku ¢e se verovatno raditi o sintaksnimgre²kama, ili ¢e neke re£i �probiti� desnu marginu (Overfull box ).
20
Literatura
[1] Z. Stojakovi¢, M. Stojakovi¢, Vodi£ za LATEX, Prirodno-matemati£ki fa-kultet, Institut za matematiku, Novi Sad, 2007.
[2] A. Samardºi¢, G. Nenadi¢, P. Jani£i¢, LATEX2ε za autore, Kompjuterbiblioteka, �a£ak, 2003.
[3] LATEX by Wikibook contributors, elektronski dokument, 2008.
21