UREĐAJI ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA U SLAVONSKOM BRODU I SISKU

152 GRAEVINAR 66 (2014) 2

Graevinar 2/2014 GRADILITE

programa IPA pomo dravama kandi-datkinjama i potencijalnim kandidatki-njama u usklaivanju i provedbi pravne steevine EU te priprema za koritenje kohezijskog i strukturnih fondova.IPA program se sastoji od pet kompo-nenti: I. pomo u tranziciji i jaanju in-stitucija, II. prekogranine suradnje, III. regionalnog razvoja (promet, okoli i regionalna konkurentnost), IV. razvoja ljudskih potencijala i V. ruralnog razvo-ja. Nakon ulaska u EU za Hrvatsku su operativni programi III. i IV. komponente zamijenjeni posebnim kohezijskim ope-rativnim programima. Ujedno se iskori-tavanje sredstava iz pojedinih kompo-nenti programa IPA odvija u proirenom decentraliziranom sustavu provedbe (EDIS Extended Decentralized Imple-mentation System) jer je u veljai 2013. Europska komisija ukinula prethodnu kontrolu nad provoenjem procesa jav-ne nabave i ugovaranja projekata sufi-nanciranih iz IPA programa. To znai da nadlene hrvatske institucije potpuno samostalno nastavljaju proces ugova-ranja IPA sredstava, a to je i znaajan korak prema nastavku koritenja eu-ropskih sredstava.

Analize su pokazale da je nedovoljna kvaliteta i

nedostatak infrastrukture u zatiti okolia jedan od razloga

zaostajanja Hrvatske za razvijenim zemljama Europske

unije

Komponenta III. IPA programa odnosi se na zatitu okolia i podijeljena je u tri djela (nazvane prioritetne osi) gos-podarenje otpadom, upravljanje vo-dama i tehniku pomo. Stoga se i dio namijenjen poboljanju vodoopskrbe i

do 15.000 ES i da e ukupna ulaganja iznositi vie od 30 milijardi kuna.Za ovu smo prigodu izabrali dva velika ureaja za proiavanje, od kojih je jedan ve u probnom radu, a drugi se tek poinje graditi. Radi se o ureaji-ma s treim stupnjem proiavanja, a gradovi u kojima su smjeteni nalaze se na naoj najduoj rijeci Savi i prema tome pripadaju dunavskom odnosno crnomorskom slivu. Isto tako oba se sufinanciraju pretpristupnog progra-ma IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) s kojim su zamijenjeni do-tadanji programi CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Valja dodati da je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju sufinancira-nje osigurano i iz strukturnih fondova, ali i kohezijskog fonda. Radi se dakako o ureajima za proiavanje otpadnih voda Slavonskog Broda i Siska, dva naj-vea posavska grada bez suvremenog proiavanja otpadnih voda. Nakon to ti ureaji budu u punom pogonu, u Slavoniji e biti samo jedan veliki grad bez suvremenoga ureaja za proia-vanje Osijek na Dravi. No i gradnja je tog ureaja predviena iz kohezijskog fonda Europske unije, a sad se provodi postupak nadmetanja.

Osnovno o projektima iz IPA programa

Program IPA je integrirani pretpristupni fond Europske unije za Hrvatsku za raz-doblje 2007.-2013., a utemeljen je 2006. posebnom uredbom Vijea Europske unije i svojevrstan je nastavak prve ge-neracije EU fondova. Osnovni su ciljevi

UREAJI ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA U SLAVONSKOM BRODU I SISKU

PRIPREMIO:Branko Nadilo

Doprinos ukupnoj kvaliteti ivota

Hrvatska se obvezala da e do 2018. izgraditi sustave odvodnje i proiavanja u svim naseljima do 15.000 ES, a potom do 2023. osigurati proiavanje u svim naseljima od 50 do 15.000 ES

Uvodne napomene

U posljednje smo vrijeme mnogo pisali o ureajima za proiavanje otpad-nih voda, moda ak i vie negoli smo htjeli. Razlog nije teko dokuiti jer u sadanjoj gospodarskoj krizi i stagnaciji graevinarstva jednostavno nema do-voljno velikih gradilita kakove obino predstavljamo, a istodobno se, dijelom zahvaljujui i Europskoj uniji, grade ve-liki kanalizacijski sustavi s ureajima za proiavanje. Tome je uvelike prido-nijela i Odluka o odreivanju osjetljivih podruja (NN 81/10) kada cjelokupno vodno podruje crnomorskog sliva pro-glaeno osjetljivim, ali i u najveoj mjeri i podruje jadranskog sliva.U Hrvatskoj je dosad, barem prema po-dacima iznesenim na 5. hrvatskoj kon-ferenciji o vodama u 2012., izgraeno 108 ureaja za proiavanje komunal-nih otpadnih voda (a to se vjerojatno promijenilo), s ukupnim instaliranim kapacitetom od 3.800.000 ES (ekviva-lent stanovnika). Od toga su 33 ureaja prethodnog stupnja proiavanja, 20 su ureaji prvog stupnja, 49 je ureaja drugog stupnja, a s treim stupnjem proiavanja izgraeno je 6 urea-ja. Stoga se za gradnju kanalizacijskih sustava i ureaja za proiavanje u Hrvatskim vodama provode i priprema-ju projekti namijenjeni sufinanciranju strukturnih fondova Europske unije. Hrvatska se naime obvezala da e do 2018. izgraditi sustave odvodnje i pro-iavanja u svim naseljima do 15.000 ES, a potom da e do 2023. osigurati proiavanje u svim naseljima od 50

153GRAEVINAR 66 (2014) 2

GRADILITE Graevinar 2/2014

odvodnje i naziva Komponenta III.b. Za koritenja sredstava IPA iz te kompo-nente u suradnji i uz suglasnost tijela Europske unije utemeljen je 2006. Ope-rativni program zatite okolia (OPZO) za razdoblje 2007. 2013. Komparativ-ne su analize pokazale da je nedovoljna kvaliteta i nedostatak infrastrukture u zatiti okolia kljuan imbenik nedo-voljne razine zatite te ujedno jedan od razloga zaostajanja Hrvatske za razvi-jenim zemljama Europske unije u tom sektoru. Oekivalo se naime da e Pro-gram pridonijeti ouvanju i veoj zatiti prirodnog okolia, a da e gradnja i pro-irenje infrastrukture poboljati socijal-nu i gospodarsku privlanost regija te stvoriti bolje uvjete i poveati kvalitetu ivota.S obzirom na to, iz IPA programa bilo je za zatitu okolia do 30. lipnja 2013. namijenjeno 131,3 milijuna eura (pro-gram se inae produio za 6 mjeseci do zakljuenja sedmogodinjeg ciklusa), od ega za gospodarenje otpadom 42,4 milijuna, a za upravljanje vodama 86,8 milijuna, dok je preostalo (2,1 milijun) bilo namijenjeno tehnikoj pomoi. Od 1. srpnja 2013. dostupna su i sredstva iz kohezijskog fonda u iznosu od 149,8 milijuna eura, od ega za gospodarenje otpadom 31,6 milijuna, a za vodoopskr-bu, odvodnju i proiavanje otpadnih voda 112,3 milijuna. Dosad je odobreno osam infrastruktur-nih projekata iz OPZO-a, a sredstvima Europske unije sufinancira se i pripre-ma novih projekata. U gospodarenju ot-padom to su upanijski centri Mariina

(s 25,9 milijuna eura sufinanciranja) i Katijun (s 25,1 milijuna eura), a u dije-lu koji se odnosi na upravljanje vodama poboljanje vodoopskrbe i odvodnje te gradnju ureaja za proiavanje u Sla-vonskom Brodu (17,4 milijuna sufinan-ciranja), Kninu (9,9 milijuna) i u Drniu (4,6 milijuna). Naknadno je, dijelom i zbog utede na prethodnim programi-ma, odobren program sufinanciranja u Sisku (21,8 milijuna), a iz kohezijskog fonda odobreno je sufinanciranje po-boljanja odvodnje i gradnja ureaja za proiavanje u Poreu (49,7 miliju-na) i unapreenje vodne infrastrukture u Osijeku (52,9 milijuna eura). Ujedno je odobreno sufinanciranje priprema dokumentacije u podruju upravljanja vodama za novo programsko razdoblje (6,3 milijuna) i izrada dokumentacije za sanaciju oneiene jame Sovjak (0,47 milijuna eura). Projekte i ulaganja u podruju gospodarenja otpadom vodi Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, a u upravljanju vodama Hrvatske vode.

Razvoj projekata u Slavonskom Brodu i Sisku

Nastajanje projekta u Slavonskom Brodu

Svaki je projekt sufinanciran iz europ-skih programa vrlo sloen i zahtjevan zadatak koji zahtjeva mnogo predradnja i pripremnih aktivnosti, a tako je bilo i sa Slavonskim Brodom. Naime u Brodsko-posavskoj upaniji nije postojao ni jedan ureaj za proiavanje otpadnih voda, a

odvodnja je u gradu i drugdje uglavnom bila mjeovitog tipa, to znai da su se mijeale oborinske i komunalne otpadne vode. Sve su se te vode izlijevale u rijeku Savu. Zapravo su se vode transportnim kolektorima dovodile do precrpne stani-ce Poloj odakle su se gravitacijom odvo-dile u Savu, ali kada je vodostaj Save bio visok morala se sva voda u nju precrplji-vati. Inae je crpna stanica Poloj, uz koju je izgraen novi ureaj za proiavanje otpadnih voda, bila najvanija od ukupno desetak precrpnih stanica za funkcio-niranje odvodnog sustava Slavonskog Broda. Prije gradnje ureaja za proi-avanje te dogradnje i rekonstrukcije kanalizacijskog sustava u gradu su bila izgraena 172 km mree mjeovitog tipa i samo 6,5 km razdjelne kanalizacije za komunalnu otpadnu vodu. Otpadna se voda isputala bez prethodnog ienja u vodotoke Mrsunje i Glogovice te late-ralni kanal i Savu.

U Slavonskom Brodu odvodnja je uglavnom bila mjeovitog

tipa pa su se mijeale oborinske i komunalne otpadne vode te neproiene izlijevale u rijeku

Savu

O vodoopskrbi i odvodnji brine tvrtka Vodovod d.o.o. iz Slavonskog Broda koja je u veinskom vlasnitvu grada (81,5 %), a ostali su manji vlasniki udjeli rasporeeni po okolnim opinama. Pit-kom se vodom, uglavnom s crpilita u

Savska obala u Slavonskom Brodu Rijeka Kupa u Sisku s poznatim Starim mostom

154 GRAEVINAR 66 (2014) 2


Jelas polju, opskrbljuje priblino 60.000 stanovnika (90 %). Na glavni su vodoop-skrbni sustav, dug 487 km s priblino 17.000 prikljuaka, prikljuena tri na-selja grada Slavonskog Broda, sedam naselja opine Bebrina, po dva naselja opine Bukovlje, Gornja Vrba i Klakar te est naselja opine Podcrkavlje. Najvei je upanijski sustav za odvodnju izgra-en dakako u Slavonskom Brodu, gdje je prikljueno gotovo 50.000 stanovni-ka (80%). Valja rei da je tijekom i nakon Domovinskog rata Slavonski Brod znat-no narastao i da je danas, kada se gleda ue gradsko podruje, s 53.531 stanov-nika sedmi po veliini u Hrvatskoj, iza Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Zadra i Pule.

Prvi veliki infrastrukturni projekt iz sektora voda u IPA programu poeo se 2005. dakle dok jo i nije bilo tog pro-grama. U izradu studije izvodljivosti bilo je ukljuen DABLAS (Danube Black Sea) operativno tijelo Europske komisi-je i Europska investicijska banka (EIB). Ta je studija prihvaena 2006. od grad-ske uprave Slavonskog Broda, a 2007. u Hrvatskim vodama osnovana je rad-na grupa za sufinanciranje projekata sredstvima Europske unije i projekt je ukljuen u prioritetnu listu OPZO-a koju je prihvatila Europska komisija. Tijekom 2008. Hrvatske vode su akreditirane kao provedbeno tijelo pa su osnovale Jedini-cu za pripremu i provedbu EU sufinan-ciranih projekata, a potom je slijedila

izrada aplikacija i usuglaavanje doku-mentacije. Projekt je odobren 2009. pa je potpisan dvostrani sporazum izmeu Hrvatske i Europske komisije i poela priprema natjeajne dokumentacije. Ti-jekom 2010. i 2011. zapoeo je i zavren natjeajni postupak, a provedba je tekla kroz 2012., 2013. i 2014. godinu, dok se zavretak projekta oekuje 2015.Ukupna je procijenjena vrijednost IPA projekta iznosila 29,7 milijuna eura, a procjene su obavljene na temelju pro-jektantskih trokovnikih izrauna vri-jednosti rada te procjena vrijednosti us-luge nadzora i opreme. Analizom dobiti i trokova izraunat je udio sufinancira-nja Europske unije (58 %), dok preostali dio otpada na dravni proraun. Inae ugovorena vrijednost projekta iznosi 24,03 milijuna eura. Elementi su projekta u vodoopskrbi bili gradnja 7,2 km magistralnih cjevovoda, zamjena 1,2 km postojeih glavnih cje-vovoda, obnova 50 glavnih vorita radi smanjivanja gubitaka i gradnja vodo-spremnika u Brodskom brdu. Za odvod-nju je planirano 36,1 km novih kolek-tora, gradnja 8 crpnih stanica i 7 kinih preljeva te obnova 700 m postojeih ko-lektora. Predviena je, dakako, i gradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda za 80.000 ES, 3. stupnja proiavanja, koje ukljuuje mehaniko i bioloko proiavanje, obradu mulja te preradu i koritenje bio-plina.Vodovod d.o.o. iz Slavonskog Broda je investitor u skladu sa Zakonom o grad-nji, a Hrvatske vode ovlatene su da provode projekt u svoje ime i za raun investitora, a ujedno su naruitelj za sve

Obuhvat IPA projekta u Slavonskom Brodu

Novi vodospremnik izgraen na Brodskom brdu Sava pokraj novoga ureaja za proiavanje u Slavonskom Brodu

155GRAEVINAR 66 (2014) 2


ugovore s konzultantima, izvoaima i dobavljaima.Gradnja sustava vodoopskrbe i odvod-nje ugovorena je po Crvenoj knjizi FI-DIC-a u rujnu 2010. Radove je izvodio konzorcij koji su tvorili Osijek Koteks d.d., Alpine Bau GmbH, Vodovod-Osijek d.o.o. i Vodotehnika d.d., a podizvoa je bila tvrtka Brodska Posavina d.d. Radovi su ugovoreni za 10,49 milijuna eura na rok od 26 mjeseci i zavreni u predvienom roku 27. prosinca 2012., s tim to je DNP (Defects Notification Pe-riod razdoblje za uklanjanje nedosta-taka) odlukom nadzora produen do 26 veljae 2014. Ishoena je 21 uporabna dozvola i izdana potvrda o preuzimanju.Gradnja ureaja za proiavanje ot-padnih voda ugovorena je po utoj knjizi FIDIC-a, a ugovor je zakljuen u listopadu 2010. na 11,61 milijuna eura. Predvieni je rok kompletnog zavretka lipanj 2015., u to je ukljueno projekti-ranje, gradnja, pokusni rad i garancijsko razdoblje. Ureaj je izgraen i pokusni je rad u trajanju od osam mjeseci zapo-eo 14. listopada 2013., a potom slijedi DNP u trajanju od godinu dana. Ureaj je gradio konzorcij u sastavu Tehni-ka d.d., Ginzler Stahl-und Anlagenbau GmbH, SFC Umwelttechnik GmbH i El-map d.o.o. U ugovoru je bilo predvieno da projektiranje, graenje i pokusni rad traju 30 mjeseci, ali je rok produen za 43 dana zbog poveanog opsega ge-otehnikih radova i loih vremenskih uvjeta. Ureaj je izgraen i testiran do 28. rujna 2013., zapoeo je i probni rad, a zavretak se ugovora oekuje 18. lip-nja 2015.

Ugovor o nadzoru gradnje sustava vo-doopskrbe i odvodnje te ureaja za proiavanje otpadnih voda na iznos od 1,46 milijuna eura zakljuen je s konzorcijem Eptisa Adria d.d. i Inve-stinenjering d.o.o. u listopadu 2010., a traje do kolovoza 2015. U nadzornom su timu etiri glavna i sedam pomonih strunjaka, a u sastavu su voditelj nad-zornog tima te glavni nadzorni inenjeri za mreu i ureaj te tehnologiju proi-avanja. U nadzoru su jo strunjaci za elektrotehnike i strojarske radove, geotehniku, geodeziju, za tumaenje ugovora te pomoni graevinski nadzori za mreu i ureaj. Ugovori su zakljueni prema PRAG-u (Practical Guide vodi za procedure ugovaranja u EU) za uslu-ge, a prema PRAG-u za opremu zaklju-eni su ugovori za nabavu dvaju vozila za odravanje kanalizacijske mree (vrijednih 0,35 milijuna eura) i nabavu vozila s kamerom za inspekciju sustava odvodnje (0,13 milijuna eura).

Gradi se ureaj s treim stupnjem proiavanja, a

oekuje se smanjivanje gubitaka i 4300 novih prikljuaka na

sustav vodoopskrbe te 9950 novih korisnika u sustavu

odvodnje

Oekivani su rezultati prikljuenje 4300 novih stanovnika na sustav vodoop-skrbe, smanjivanje gubitaka na mrei vodoopskrbe za 20 % i prikljuenje 9950 novih korisnika na sustav odvodnje.

Ujedno je gradnja ureaja za proia-vanje otpadnih voda s treim stupnjem proiavanja za 80.000 ES doprinos provedbi pravne steevine Europske unije, a osobito provedbi Direktive o proiavanju komunalnih otpadnih voda.Valja rei da smo glavninu podataka o razvoju vodoopskrbe, odvodnje i gradnji ureaja za proiavanje u Slavonskom Brodu dobili od Lidije ljivari, dipl. ing. gra., voditeljice projekta iz Sektora za projekte sufinancirane sredstvima EU u Hrvatskim vodama.

Nastajanje projekta u Sisku

Osnovne smo podatke o nastanku i ra-zvoju velikog projekta koji se zove Pro-gram proiavanja otpadnih voda Si-ska dobili takoer iz Hrvatskih voda, od voditelja projekta Miljenka upia, dipl. ing. gra. Sisaki je projekt bio posljed-nji koji je uvrten u IPA projekt iako su prve pripreme poele jo 2006. kada je Grad Sisak potpisao tzv. mandatno pi-smo s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) ime je osigurana izrada studije izvodljivosti za sustav odvodnje i proiavanja. Glavni je cilj projekta da se cjelovitim proiavanjem otpadnih voda osigura kakvoa podzemnih voda te rijeka Kupe i Save, ali i Parka prirode Lonjsko polje. Ujedno se nastoji unapri-jediti sustav odvodnje otpadnih voda i poveati broj prikljuenih stanovnika.Odobravanje projekta zapoelo je za-pravo 2009. kada je Europskoj komisiji predan Program proiavanja otpad-nih voda Siska te 2010. kada je preda-

Ispust otpadnih voda u rijeku Savu Prvi radovi na gradilitu novog ureaja za proiavanje

156 GRAEVINAR 66 (2014) 2


na doraena i 2011. revidirana prijava projekta. Europska komisija je poetkom 2012. odobrila financijski doprinos iz IPA projekta, a nedugo potom zakljuen je zajam EBRD-a Sisakom vodovodu d.o.o. na iznos od 9 milijuna eura radi za-tvaranja financijske konstrukcije, a vra-at e se iz poveane cijene vode. Naime ukupna je procijenjena vrijednost 32,71 milijuna eura, od ega su bespovratna sredstva iz IPA programa 21,77 milijuna (66,56 %), sredstva iz dravnog prorauna 1,94 milijuna (5,92 %) i udio je investitora 9 milijuna eura (27,52 %). Naime i ovdje su kao i u projektu Slavonski Brod naru-itelj Hrvatske vode, a investitor i krajnji korisnik Sisaki vodovod. Treba rei da je ukupna cijena samo procijenjena velii-na, a stvarna e cijena ovisiti o zakljue-nim ugovorima.

Glavni je cilj sisakog projekta da se proiavanjem

otpadnih voda osigura kakvoa podzemnih voda te voda rijeka Kupe i Save, ali i Parka prirode

Lonjsko polje

Planiraju se obnoviti i upotpuniti svi glav-ni elementi sustava odvodnje otpadnih voda, a gradnjom novih kolektora i grae-vina u mrei otpadna e se voda usmjeriti prema ureaju za proiavanje otpadnih voda nizvodno od grada. Time e biti uklo-njeni svi dosadanji ispusti i zatiena gradska vodocrpilita i kupalita. Planira se izgraditi odnosno obnoviti po tri crpne stanice i retencijska bazena i gradnja ko-lektora u duini od 8,6 km, ali i dva prijela-za ispod rijeke Kupe u ukupnoj duini od 537 m. Ureaj za proiavanje otpadnih voda treeg stupnja proiavanja pokraj naselja Crnac imat e kapacitet od 60.000 ES, a osim proiavanja otpadnih voda imat e i obradu septikog mulja s pod-ruja koja nisu spojena na kanalizacij-ski sustav. Predviena je i nabava dvaju kombiniranih vozila za usisivanje i ispira-nje te transportnog vozila za ispitivanje kanalizacije.U oujku 2013. zakljuen je ugovor za nadzor, vrijedan 1,39 milijuna eura, koji

Karta Siska s naznaenim mjestom ureaja za proiavanje otpadnih voda

Prikaz fazne izgradnje IPA projekta u Sisku

157GRAEVINAR 66 (2014) 2


obavlja konzorcij Eptisa Servicios de In-generia, S.L. iz panjolske zajedno s In-vestinenjeringom d.o.o. i Eptisa Adria d.o.o., a vrijedi do 12. travnja 2017. Ugo-vor o radovima na gradnji sustava od-vodnje otpadnih voda potpisan je s kon-zorcijem Konar Inenjering za ener-getiku i transport d.o.o., urkin d.o.o. i Astra international inenjering d.o.o. Zakljuen je u kolovozu 2013. na iznos od 12,65 milijuna eura, a ugovor traje do 30 lipnja 2016. u to je ukljueno i 365 dana DNP-a. Taj je ugovor zakljuen po Crvenoj knjizi FIDIC-a, a projekte su izradili Dippold & Gerold - Hidroprojekt 91 d.o.o. i Hidroelektra-Projekt d.o.o. Za dva prijelaza ispod Kupe ugovor je s tvrt-kom Braco kop d.o.o. zakljuen po utoj knjizi FIDIC-a krajem studenoga 2013. na iznos od 0,49 milijuna eura koji traje do 2. travnja 2016., u to je ukljuena i godine dana za otklanjanje eventualnih nedostataka, a tvrtka je obvezna izraditi i projekt. Ugovor za gradnju ureaja za proiavanje potpisan je s konzorcijem Tehnika d.d. i Ginzler Stahl - und Anlage-nbau GmbH na iznos 10,18 milijuna eura. Ugovor je zakljuen po utoj knjizi FIDIC-a i traje do 9. sijenja 2017., to ukljuu-je i 365 dana DNP-a. Ugovori o nabavi opreme (vozila) potpisani su u ukupnom iznosu od 0,59 milijuna.Sisak je grad star gotovo 2500 godina. Bogat je arheolokim nalazitima, a eko-nomsko je i prometno te kulturno sredite Sisako-moslavake upanije. Posljednjih je godina zbog propasti brojnih poduzea u

velikoj gospodarskoj krizi. Smjeten je na jugozapadnom rubu Panonske nizine na spoju rijeka Odre, Kupe i Save i od Za-greba je udaljen pe-desetak kilometara. Vano je prometno vorite koje uklju-uje i rijeni promet. Svojim je rijekama Sisak podijeljen u nekoliko cjelina, pa je Stari Sisak smjeten izmeu Kupe i Save na priblino 100 m n.v., Zeleni brijeg zvan i Zgmajne smjeten je sjeverozapadno od Starog Siska, Sisak Novi je okruen posljednjim meandrom ri-jeke Kupe, a Galdovo kao najnii dio grada nalazi se na lijevoj obali Save.

U Sisku nema proiavanja otpadnih voda i uglavnom

se isputaju u rijeku Kupu, a ukupna je duina kanalizacijske

mree 140 km i prikljuci zadovoljavaju 79 % potreba

Grad ima ukupno ima 47.699 stanovni-ka u 35 naselja, a ue gradsko podruje 33.681. Sustavima vodoopskrbe i od-vodnje upravlja Sisaki vodovod d.o.o koji je 96,5 % u vlasnitvu grada Siska, a preostali su vlasnici okolne opine Mar-

tinska Ves, Sunja i Lekenik. Sustav vodo-opskrbe obuhvaa podruje od pribli-no 67.000 stanovnika, ali mnogi, poput Martinske Vesi, Sunje i Lekenika, imaju vlastite bunare. Na uem podruju grada ima 510 km cjevovoda i gotovo 22.000 prikljuaka, to daje pokrivenost od 95 %. to se odvodnje tie nema nikakvog pro-iavanja otpadnih voda koje se uglav-nom isputaju u rijeku Kupu. Ukupna je duina kanalizacijske mree 140 km, a od toga 22 km otpada na glavne kolekto-re. Kanalizacijski prikljuci zadovoljavaju 79 % potreba grada Siska.

Posjeti gradilitima

Posjet gradilitu ureaja u Slavonskom Brodu

Gradilite odnosno pogon u probnom radu Ureaja za proiavanje otpadnih

Obala Kupe u Sisku Neproiena se otpadna voda u Sisku izravno isputa u Kupu

Jo jedan ispust otpadne vode u Kupu

158 GRAEVINAR 66 (2014) 2


voda (UPOV-a) u Slavonskom Brodu po-sjetili smo jednoga izrazito maglovitog dana sredinom prosinca 2013. Ureaj je izgraen stotinjak metara od rijeke Save, jugoistono od grada i nedaleko i nizvodno od omiljenoga gradskog ku-palita koje takoer nosi naziv Poloj, u znaenju naplavne ravni. Prostor je u vlasnitvu grada Slavonskog Broda i od velikih je voda stogodinjega povratnog perioda rijeke Save zatien visokim uzdunim nasipom. Proiena e se voda gravitacijski kolektorom isputati u Savu, a ureaj je opremljen i crpnom stanicom koja e omoguiti isputanje proiene vode za velikog vodostaja rijeke. Najprije smo u novoj upravnoj zgradi na ureaju razgovarali s voditeljicom UPOV-a Melitom Kuzik, dipl. ing. stroj.,

iz Vodovoda d.o.o. i njezinim pomo-nikom te buduim poslovoom Perom Gavranom, gra. teh., a nazoni su bili i mlai suradnici koji upravo vjebaju za rad na ureaju. Od naih smo sugovor-nika dobili osnovne podatke o cijelom projektu i o gradnji ureaja koji smo dijelom ve prije iznijeli. Ujedno smo iskoristili prigodu da saznamo osnovne podatke o dijelovima UPOV-a i o primi-jenjenoj tehnologiji.Sada je graena tzv. prva faza ureaja za 80.000 ES, a u budunosti se rau-na na poveanje na 100.000 ES, pa su mnogi sadraji ve sada prilagoeni buduoj dogradnji. Glavni su dijelovi po-strojenja prethodni mehaniki i bioloki tretman te obrada mulja koja se uglav-nom sastoji od anaerobne stabilizacije i dehidracije. Mehaniki predtretman pri-

hvaa neproiene otpadne vode koje dolaze iz staroga glavnog kolektora, a ukupni se protok najprije obrauje gru-bom reetkom kojoj je osnovna funkcija zatita dijelova UPOV-a od glomaznih i tekih sadraja u otpadnoj vodi. Gruba je reetka opremljena preljevom koji doputa da u postrojenje ue samo pro-jektirana maksimalna koliina otpadne vode (625 l/s u prvoj fazi), a vei se pro-toci prelijevaju u premosnicu (bypass) i izravno isputaju u recipijent. ienje se reetke kontrolira mjerenjem razli-ke razine vode uzvodno i nizvodno od reetke, a prosijani se materijal auto-matski odstranjuje i odvodi u spiralni transporter gdje se dehidrira i odvodi u kontejner.Nakon grube reetke otpadne se vode odvode na ulaznu crpku koja ih podie na razinu dovoljnu za daljnji gravitacij-ski protok. Ispred fine reetke predvien je dodatni protok od 214 l/s iz precrpne stanice Bjeli. Sustav fine reetke (6 mm) predvien je za prosijavanje krutih esti-ca iz kanalizacijske vode i odvoenje tog materijala u dodatni kontejner, a meha-niki je tretman opremljen i jedinicom za prihvat sadraja septikih jama. Potom slijede dvije komore aeriranog pjeskolo-va i mastolova, a svaka je podijeljena na dio za odvajanje pijeska i dio za odvaja-nje masti. Mast pluta po povrini, to je podrano aeracijskim sustavom, a kru-pni se i sitni pijesak te mast odstranjuju i odvode u posebne kontejnere.Otpadna se voda potom usmjerava u primarni talonik ili izravno na bioloki

Tlocrt ureaja za proiavanje u Slavonskom Brodu (s ekrana za upravljanje)

Detalj gradnje dijela ureaja za obradu mulja Ureivanje okolia pokraj primarnog talonika

159GRAEVINAR 66 (2014) 2


tretman radi poboljanja odnosa bio-kemijske potronje kisika i duika, a to pogoduje biolokoj obradi. U primarnim talonicima postoje dvije linije primar-nog mulja koji se taloi u bazenima i transportira lananim zgrtaem do lije-vaka odakle se crpi u zgunjiva.

U Slavonskom Brodu prvi je put u nas na velikom ureaju primijenjena napredna C-tech tehnologija, odnosno ciklika tehnologija aktivnog mulja

Zbog visoke razine podzemnih voda po-dignuti su SBR (Sequencing Batch Re-actor - slijedni skupni reaktor) bazeni odnosno C-tech bazeni. SBR tehnologija je kombinacija biolokog selektora i pro-cesnog reaktora promjenjivog volumena, a temelji se na izmjenama procesa aera-cije, taloenja i pranjenja protoka, dakle radu sa zrakom i bez zraka s taloenjem i pretakanjem. Ovdje je prvi put u nas na velikom ureaju (uporabljena je na ma-lim ureajima u Cerni, Otoku i Ivankovu Graevinar 6./2012.) primijenjena jed-na modifikacija SBR postupka nazvana C-tech tehnologija, punim imenom ci-klika tehnologija aktivnog mulja (Cyclic Aktivated Sludge Technology), koja je inae prvi put uope primijenjena 2001. na ureaju za proiavanje od 90.000 ES u Potsdamu pokraj Berlina.Glavna je znaajka te tehnologije da se iz otpadne vode eliminira i istodobno

stabilizira mulj. Osim toga posjeduje mogunost regulacije potronje kisika, to smanjuje potronju energije, nema zgrtaa mulja ni mjeaa, to smanjuje trokove odravanja, a ujedno se tedi na struji i kemikalijama te trokovima pogona. Ureaj je i znatno jeftiniji jer nema sekundarnog talonika, a dodat-ne su prednosti bioloki selektor mikro-organizama i izdvajanje otpadne vode s dubine od 2,5 m (klasini su SBR sustavi ogranieni do dubine od metra). Usto, a to uope nije nevano, to je tehnologija s najmanje neugodnih mirisa. Osnovni se cikliki rad u etiri odvojena bazena obavlja u punjenju s aeracijom i dodat-nom aeracijom te taloenjem i pretaka-

njem, a potom se sve ponavlja. Nakon biolokog tretmana proiena se voda isputa u Savu.Linija tretmana mulja upravlja primar-nim muljem iz primarnog talonika i vika mulja iz C-tech bazena. Primar-ni se mulj zgunjava u gravitacijskom zgunjivau i mijea u spremniku, pa potom crpi u dva anaerobna digestora. U digestorima mulj ostaje 21 dan pri temperaturi od 36 0C pa se organske tvari razgrauju i potom se stvara bio-plin, uglavnom metan i ugljikov dioksid. Plin se iz digestora odvodi u poseban spremnik, ali prije toga slui i za grija-nje digestora. Nai su nas sugovornici upozorili da se plin moe iskoristi za

Pogled na SBR bazene i rijeku Savu Nova upravna zgrada na UPOV-u

Detalj ugraene opreme

160 GRAEVINAR 66 (2014) 2


bioplinsko postrojenje i grijanje, a viak se po potrebi moe spaliti i na posebnoj baklji. Mulj iz proistaa moe posluiti za proizvodnju ekolokog humusa.Kako dan nije bio najpogodniji za vanj-ske fotografije jer je zbog magle vid-ljivost bila smanjena na dvadesetak metara, ljubazna nam je voditeljica UPOV-a Melita Kuzik osigurala dovoljno fotografija snimljenih tijekom graenja. Ujedno smo doznali da je glavni projekt ureaja izradila tvrtka Tehnika-projek-tiranje d.o.o. (projektantica Margareta Lua, dipl. ing. arh., projektant tehnolo-gije dr. ing. Gunnar Demoulin).Nakon toga smo zajedno s Perom Ga-vranom i Ivanom Doreiem, dipl. ing. el., voditeljem probnog pogona iz tvrtke Ginzler, obili cijeli pogon koji se prostire na 20.000 m2. Razgledali smo sve dije-

love UPOV-a i bili pomalo nesretni to nam je magla onemoguila pa-noramski pogled s vrha digestora na rijeku Savu, ali i na druge dijelo-ve ureaja. Usput smo od ing. Dore-ia doznali da je pokusni rad inae predvien glav-nim projektom, a tijekom njegova trajanja potrebno

je ostvariti projektirane parametre koji su uvjetovani Pravilnikom o graninim vrijednostima emisija otpadnih tvari. Potom je potrebno ishoditi uporabnu dozvolu nakon uspjeno obavljenog tehnikog pregleda. Tijekom pokusnog rada valja takoer obuiti djelatnike Vodovoda i pripremiti ih za samostalno upravljanje ureajem.Ostaje jedino da spomenemo imena svih sudionika u graenju. Predstavnik je izvoaa prema pravilima iz FIDIC ugovora bio Draen Milii, dipl. ing. gra. iz Ginzlera, a glavni inenjer gra-dilita Vlatko Bagari, dipl. ing. gra. iz Tehnike. Glavni su struni i graevinski nadzor obavljali Slobodan Jerievi, dipl. ing. gra. i Marin Majstorovi, dipl. ing. gra., a voditelj je nadzornog tima bio Victor Hruska, strunjak za FIDIC ugo-

vore i graevinski inenjer iz Eptise, dok je nadzorni inenjer za tehnologiju bio Mathias Blache, takoer iz Eptise.

Posjet planiranom ureaju Sisku

Posjet planiranom Ureaju za proia-vanje otpadnih voda (UPOV) u Sisku nije bio toliko sadrajan kao posjet slinom ureaju Slavonskom Brodu. To je daka-ko sasvim razumljivo jer su svi grae-vinski radovi u tom gradu zavreni i sva oprema ugraena, a u Sisku su tek na poetku. U Sisku smo bili uoi proteklih boinih blagdana, a posjetili smo Si-saki vodovod koji je investitor i krajnji korisnik. Najprije smo se nakratko sreli s direktorom Sranom Mariem, dipl. ing. prom., a potom smo razgovarali s lanovima provedbenog tijela projekta Sustav odvodnje i proiavanja voda grada Siska. Bili su to Mladen Knee-vi, dipl. ing. gra., pomonik direktora Sisakog vodovoda i voditelj provedbe-nog tijela i njegovi lanovi i vii struni suradnici Josip Kositer, dipl. ing. stroj. i Borislav Sokol, dipl. ing. met.Od njih smo uostalom doznali i mnoge podatke koje smo ve iznijeli u dijelu teksta u kojem smo govorili o nastan-ku sisakog projekta. Ostaje jedino da iznesemo imena pojedinih sudionika u projektu. Voditelj je strunog nadzo-ra britanski graevinski inenjer David Halstrom iz Eptisa Servicios de Ingine-ria, a glavni su nadzorni inenjeri Mirja-

Panoramski snimak novog ureaja

Prilaz SBR bazenima snimljen tijekom posjeta

161GRAEVINAR 66 (2014) 2


na Smoljo, dipl. ing. gra. i Anton Smo-ljo, dipl. ing. gra. iz Investinenjeringa, dok je nadzorni inenjer za tehnologiju Mathias Blanche, iz Eptise Adria. Pro-jektanti su radova na gradnji sustava odvodnje Davor trbenac, dipl. ing. gra. iz tvrtke Dippold & Gerold - Hidropro-jekt 91 i Darko Skeledija, ing. gra. iz Hidroelektra-Projekta. Studiju utjecaja na okoli za gradnju ureaja za proiavanje otpadnih voda u Sisku izradila je sisaka tvrtka Area Urbis d.o.o. poetkom 2008. prema idejnom rjeenju koje je 2006. izradio Hidroplan d.o.o. iz Zagreba i cjelovite tehnoloke analize koju je 2007. izradila njemaka tvrtka Steinbacher-Consult GmbH. Ta je tvrtka detaljno analizirala etiri varijantna tehnoloka rjeenja i odabrala ureaj s postupkom proia-vanja aktivnim muljem s produenom aeracijom za III. stupanj proiavanja. Na temelju Studije utjecaja na okoli iste je godine zakljuen postupak pro-cjene utjecaja na okoli i izdano rjeenje o prihvatljivosti zahvata.

U Sisku se gradi ureaj za proiavanje otpadnih voda s aktivnim muljem i produenom aeracijom koji je nadopunjenom uklanjanjem duika i taloenjem

fosfora

Nakon to je krajem svibnja zakljuen ugovor s konzorcijem za graenje, ija je obveza prema utoj knjizi FIDIC-a i projektiranje, uslijedio je u kolovozu 2013. idejni projekt koji je izradila Teh-nika Projektiranje (glavna projektantica Margareta Lua, dipl. ing. arh.). Potom je za Sisaki vodovod tvrtka Area Ur-bis izradila elaborat o potrebi procje-ne utjecaja na okoli na temelju nove projektne dokumentacije. Zakljuak je elaborata da se novoizraenom projek-tnom dokumentacijom nije odstupilo od lokacije ureaja i da nisu bitno mi-jenjane tehniko-tehnoloke karakteri-stike jer su ulazna optereenja jednaka, a zadrana je tehnologija proiavanja aktivnim muljem s produenom aera-

cijom koja je nadopunjena istodobnim uklanjanjem duika s anaerobnom denitrifikacijom i taloenjem fosfora. Sada je pred zavretkom glavni projekt koji zajedniki rade Tehnika Projektira-nje za graevinski dio i Ginzler Stahl-

und Anlagenbau za tehnologiju proi-avanja. Prema idejnom projektu UPOV se sa-stoji od vie graevina, a i pridodan je i nasip za zatitu, kolni prilaz i kanal za odvodnju oborinskih voda. Predviene

Lokacija ureaja za proiavanje u Sisku

Prikaz budueg ureaja za proiavanje otpadnih voda u Sisku

162 GRAEVINAR 66 (2014) 2


su i dvije faze izvoenja, a u prvoj se gradi nasip za zatitu od stogodinje vi-soke vode, a u zemljane su radovi uklju-eni iskopi graevnih jama te izvedba nasipa i radnih platoa za izvoenje mlazno injektiranih stupnjaka. Lokacija proistaa otpadnih voda pripada nai-me poplavnom podruja Save i ima loe karakteristike tla s podzemnim sloje-va gline ograniene nosivosti. U drugoj je fazi temeljenje i gradnja graevina UPOV-a, gradnja unutranje prometne povrine i nasutih platoa, ureenje oko-lia i kolnog prilaza sa svim potrebnim prikljucima.Odabran je klasini postupak proia-vanja s aktivnim muljem i produenom aeracijom, a ureaj se sastoji se od mehanikog predtretmana, biolokog tretmana i obrade mulja. Mehaniki

predtretman obuhvaa odstranjivanje krutih estica iz otpadnih voda prosija-vanjem kroz grube reetke i sedimen-taciju, a otpad se odlae u kontejnere. U mehanikom tretmanu je i jedinica za prihvat sadraja septikih jama. Na ulaznoj se crpnoj stanici otpadne vode crpkama "podiu" da bi se omoguio daljnji protok gravitacijskim putem. Ot-padne vode potom prolaze kroz fine re-etke, gdje se prikupljeni otpad takoer odstranjuje u kontejnere. U aeriranom pjeskolovu-mastolovu odstranjuju se masti i pijesak u dvije komore, a pijesak se taloi na dnu i zgrtaima odvozi do lijevaka na ulaznom dijelu komora. Na-kon mehanike obrade, otpadne vode se odvode u graevinu za mjerenje protoka i nastavljaju prema bazenima za bioloki tretman u otvorenim baze-

nima. Zatim se iz vode odstranjuje mulj u naknadnim talonicima. Proiena e voda prolaziti kroz kanal za mjerenje i crpnu stanicu za visoke vode te se ka-nalskom cijevi odvodi u rijeku Savu.Nai su nam sugovornici strpljivo obja-njavali sve podatke koji su nas zanimali, a i ustupili su nam odgovarajue mate-rijale. Potom nas je ing. Borislav Sokol poveo u obilazak lokacije buduega ure-aja. Lokacija je na desnoj obali Save i na rubu industrijskog dijela Siska, na predjelu zvanom ret i nedaleko armi-ranobetonskog mosta Crnac, dugog 663 m, izgraenog 1981. Tlo je zaputeno i obraslo, a jugozapadni je dio movaran i s omanjim povremenim jezerom. Tlo je preteno ravno i u blagom nagibu od sjevera prema jugu i varira izmeu 96,5 i 99 m n.v. estica je nepravilnog oblika i

estica uz Savu na kojoj e se graditi ureaj za proiavanje

Radovi na rekonstrukciji Zagrebake ulice

Gradnja kanala povrinske odvodnje uz budui ureaj

U rekonstruiranu se prometnicu ugrauje novi rasteretni kolektor

163GRAEVINAR 66 (2014) 2


s povrinom od 31.030 m2, a smjetena je priblino 750 m sjeverozapadno od naselja Crnac, dok je od rijeke Save uda-ljena otprilike 150 m.Da bi to bolje snimili poloaj budu-eg ureaja popeli smo se na most, a u pustom kraju pronali smo i iskope za kanal povrinske odvodnje. Oito je to poetak gradnje buduega sisakog UPOV-a, o emu svjedoi i ploa s po-dacima.Na kraju nas je ljubazni ing. Sokol od-vezao do Zagrebake ulice koja je u fazi potpune rekonstrukcije i gdje se gradi poseban rotor odnosno spoj s Mostom Gromova preko Kupe. Tamo je naime zapoela gradnja rasteretnog kolektora Zeleni brijeg, sastavnog dijela nove ko-lektorske mree. To je ujedno bio i kraj naeg posjeta sisakom gradilitu.

Zakljune napomene

Kako smo naim itateljima pomalo dojadili prikazima gradilita ureaja za

proiavanje, u ovom napisu objedinili smo dva velika infrastrukturna zahvata iz gospodarenja vodama u gradovima pokraj rijeke Save kojima je zajedni-ka znaajka da znatno poboljavaju odvodnju, u sluaju Slavonskog Broda i vodoopskrbu, te omoguuju znatno bolju kvalitetu rijeke Save i manje zaga-ivanje Dunava kao glavnog recipijenta.

Ureaji u Sisku i Slavonskom Brodu grade se s

najsuvremenijim tehnologijama proiavanja i sa znaajnim

udjelom bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije

Dakako da bez cjelovitoga zahvata na rijeci Savi, posebno u njezinom panon-skom dijelu, nee biti pravog rjeenja, posebno to na bosanskoj strani nema nikakvog proiavanje, a oneienja s te strane stiu i s pritocima. No ipak

se mora priznati da je gradnja ureaja za proiavanje u dva velika preostala grada na hrvatskom dijelu rijeke Save velik doprinos njezinoj istoi i kvaliteti vode.Posebno valja istaknuti da se ureaji i u Sisku i u Slavonskom Brodu grade s najsuvremenijim tehnologijama proi-avanja otpadnih voda i oba se grade sa znaajnim udjelom bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Treba dodati i da je Europska komisija prepoznala projekt u Slavonskom Bro-du kao uspjean primjer dobre prakse u koritenju europskih fondova.Sve to svakako prua nadu u neko bo-lje sutra kada e zavriti ova dugotraj-na gospodarska recesija i kada e biti mnogo vie raznovrsnih gradilita. No gradnja je svakoga kanalizacijskog su-stava i ureaja za proiavanje znatno podie kvalitetu naih ivota, ba kao to e to uiniti i centri za gospodarenje otpadom kada se budu poeli ubrzano graditi.

Documents

UREĐAJI ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA U SLAVONSKOM BRODU I SISKU