Urednica:

Tea Bubić

Grafička obrada i dizajn naslovnice:

Tea Bubić

Tisak:

Digitalni studio Akvarij

Izdavač:

DOMINE

organizacija za promicanje ženskih prava

Split, siječanj 2017.

1. DOMINE U 2016. GODINI

DOMINE su feministička, nevladina, neprofitna organizacija osnovana koncem 2002.

godine. Osnovale su je većinom žene dugi niz godina aktivne na civilnoj sceni i u radu sa

ženama. Udruga je formalno registrirana u 21. srpnja 2003., a u svoj je „prvi“ ured uselila na

Međunarodni dan žena, 8. ožujak 2004. godine. Odabirući ime DOMINE, željele smo

nagovijestiti domino-efekt koji želimo izazvati promoviranjem ženskih ljudskih prava i

ravnopravnosti spolova, kao i drugih vrijednosti civilnog društva. Odabirući staro splitsko

žensko ime, „Domina“ željele smo naglasiti kontinuitet ženske povijesti i borbe za ženska

prava. Danas su Domine organizacija civilnog društva koja djeluje na lokalnoj i globalnoj

civilnoj sceni više od desetljeća te smo ostvarile prepoznatljivost u lokalnoj zajednici kao

organizacija koja zagovara zaštitu prava žena na feminističkim principima. Stekle smo

iskustvo direktnog rada sa ženama žrtvama nasilja i raznih drugih oblika diskriminacije, kao i

iskustvo praćenja lokalnih javnih politika i djelovanja u zajednici. Upravo činjenica da žene

osjećaju da su došle u siguran prostor na kojem će dobiti podršku u rješavanju problema s

kojima su suočene u svakodnevnici, jedno je od najvećih postignuća u našem dugogodišnjem

radu.

Domine su u 2016. godini imale 10 projekata u partnerstvu s različitim organizacijama

ili ustanovama što je uvelike doprinijelo osnaživanju kapaciteta udruge. Ključno da su isti bili

jedini izvori financiranja rada udruge. Uz kontinuiran rad na projektima nastavile smo s

radom kao dio mnogobrojnih državnih i međunarodnih platformi i organizacija. Aktivne smo

članice Ženske mreže Hrvatske, dio smo CROSOL platforme, Platforme za međunarodnu

građansku solidarnost Hrvatske (dio europske platforme CONCORD - europske

konfederacije nevladinih organizacija za međunarodnu razvojnu suradnju). Jedna smo od 6

organizacija članica Feminističke platforme za fundamentalna prava - FEMSOL, koja je

članica platforme Europskog ženskog lobija za Centralnu Europu, Balkan i Baltik. Od prošle

godine ponosne smo članice i međunarodne Nobel Women's Initiative.

Godinu je obilježilo više različitih projekata i aktivnosti. Među njima možemo

istaknuti projekt „Ja biram – ja odlučujem'' u suradnji s osnovnim školama Petar Kanavelić s

Korčule i Petar Berislavić iz Trogira. Projekt je imao za cilj upoznavanje učenika i učenica 7.

i 8. razreda s organizacijama civilnog društva. Na kreativan i inovativan način se radilo na

prepoznavanju i rješavanju projekata u zajednici što je na kraju rezultiralo priručnikom za

edukatore i edukatorice koje bi se htjeli ili htjele baviti ovom tematikom. Osim toga, 2016.

godinu obilježavaju i brojne aktivnosti i projekti usmjereni osvještavanju šire javnosti o

problemu nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Savjetovalište za žene žrtve nasilja i

žrtve obiteljskog nasilja je i u ovoj godini nastavili biti jedna od osnovnih aktivnosti Domina

te je veliki broj projekata bio usmjeren upravo ka poboljšanju rada istog. U sklopu

međunarodne akcije „16 dana aktivizma“, a po uzoru na kampanju UN-a, proveli smo

kampanju pod nazivom „Zajedno prema društvu slobodnom od nasilja nad ženama – obojimo

svijet“. Kampanju se moglo podržati slanjem zahtjeva za sliku u šarenom okviru kojim se

izražavao stav protiv nasilja nad ženama.

S ciljem povećanja kapaciteta i kvalitete rada udruge te otvaranja prostora za dodatno

napredovanje, krajem godine smo u svoj tim putem mjere aktivne politike zapošljavanja

zaposlile sociologinju. Sve aktivnosti koje su je udruga provodila su uključivale i velik broj

volonterki i volontera. Kroz proteklu godinu naša udruga broji ukupno 11 aktivnih volonterki

i volontera koji su zajedno odradili 1012 sati volonterskog rada.

2. PROGRAMI

Program direktne podrške ženama i drugim žrtvama nasilja

„Udruženim naporima ka unaprjeđenju i borbi protiv nasilja nad ženama“

U okviru programa direktne podrške ženama i drugim žrtvama nasilja, ove

godine smo nastavili s četverogodišnjim projektom „Udruženim naporima ka unaprjeđenju i

borbi protiv nasilja nad ženama“,koji od početka okuplja 29 organizacija iz 7 država regije.

Sredstva za provedbu projekta odobrila je Europska komisija. Nositelj projekta je bio

Autonomni ženski centar iz Beograda. Nakon što smo tijekom 2015. godine organizirali javnu

akciju „Napravi korak naprijed prema društvu slobodnom od nasilja nas ženama“ kako bi

podržale kampanju „Dobrodošli u Hrvatsku“ kojom se zahtijeva od Vlade Republike Hrvatske

da ratificira Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i

nasilja u obitelji, a koja još uvijek nije ratificirana, ove godine smo nastavili s aktivnostima u

cilju istog.

Nasilje nad ženama je još uvijek veliki problem u Hrvatskoj te su nam nužno potrebne

zakonske promjene. Ova konvencija predstavlja međunarodni ugovor i sveobuhvatan pravni

okvir koji će se primjenjivati na sve oblike nasilja nad ženama i koji će osigurati sprječavanje

nasilja, direktnu zaštitu žena od nasilja, progon i kažnjavanje počinitelja nasilja, kao i

djelotvoran i učinkovit sustav praćenja primjene odredbi Konvencije. Uoči međunarodnog

dana žena Europska komisija je objavila u svom priopćenju da Europska Unija ratificira

Konvenciju komentirajući kako je "ovo izvanredan iskorak Europske komisije i jasna poruka

da se nasilje ne smije tolerirati. Oklijevanje Komisije oko izrade Strategije za ravnopravnost

spolova je nama u Odboru za ravnopravnost spolova već pokazalo kako je Komisija prava

žena stavila nisko na agendu, međutim činjenica da svaki dan u EU sedam žena umre od

nasilja se ne može ignorirati!". Kampanjom koja je trajala tri mjeseca, konstantno je

podsjećala zastupnike na crne statistike. Čak trećina žena u Europskoj uniji doživjela fizičko

ili seksualno nasilje, od čega u 22 posto slučajeva od strane partnera. Unatoč tome, procjena

je kako se tek 20 posto nasilja prijavi policiji. I u tim rijetkim slučajevima kada do prijave

dođe, tek je svaka druga žrtva zadovoljna konačnim ishodom.

Centar za žene žrtve rata - ROSA u suradnji s partnerskim organizacijama organizirao

je međunarodnu konferenciju posvećenu Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i

borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, 22. rujna 2016. u hotelu Dubrovnik u

Zagrebu. Konferencija se održala na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Osim

predstavnica partnerskih organizacija na konferenciji su o problemu nasilja nad ženama i

potrebi ratifikacije Istambulske konvencije govorile Helena Štimac Radin, Jadranka Kosor,

Sanja Bezbradica, Neva Tolle, Tanja Ignjatović, Vanja Macanović i brojne druge gošće.

U studenom su predstavnice naše udruge (Mirjana Kučer, Silva Sumić i Karmela

Šegvić) u Beogradu sudjelovale na završnoj konferenciji posvećenoj praćenju primjene

Konvencije savjeta Europe protiv nasilja nad ženama i nasilju u obitelji, kao jedne od

predstavnika ukupno 29 lokalnih partnerskih organizacija. Tema konferencije je fokusirana

na podršku i osnaživanje žena sa iskustvom nasilja, diskusiji o primjeni standarda Konvencije,

odnosno razvoju dostupnih djelotvornih, efikasnih i sveobuhvatnih općih i specijaliziranim

usluga za žene i njihovu djecu. Na ovaj način se obilježio kraj uspješno provedenog

četverogodišnjeg projekta u 6 država regije (Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Slovenija, Bosna i

Hercegovina i Makedonija).

Uvodni govor je održala gđa. Dubravka Simonović, specijalna izvjestiteljica

Ujedinjenih naroda o nasilju nad ženama, uzrocima i posljedicama istog i ujedno

dugogodišnja članica CEDAW Komiteta, kao i gđa. Feride Acar, predsjednica GREVIO

ekspertne grupe Savjeta Europe. Tijekom ukupno tri panela, raspravljalo se sa predstavnicima

zakonodavnih vlasti o tome kako što djelotvornije pratiti rad Vlade te kako ostvariti bolju

suradnju s predstavnicima ženskih organizacija, predstavnicima izvršnih vlasti o primjerima

dobre prakse i mogućnosti odgovornog odnosa prema žrtvama nasilja, te predstavnicima

specijaliziranih ženskih organizacija koje imaju višegodišnje iskustvo u direktnom radu sa

ženama, trenutnom stanju i izazovima s kojima se svakodnevno susreću.

U sklopu Domina od 2009. godina djeluje i autonomno Savjetovalište za žene žrtve

nasilja i žrtve obiteljskog nasilja. Naše Savjetovalište čine stručnjakinje, aktivistice i

volonterke i volonteri. Tijekom godina razvile smo suradnju s profesionalnim psihološkim

savjetovalištem Anarta te odvjetničkim uredom Mršić-Basta. Mjesečno u prosjeku pružimo

od 60 do 80 sati pravne, psihološke i psihosocijalne pomoći ženama žrtvama nasilja.

Psihološku i pravnu podršku pružamo im putem telefona, e-mail-a ili direktno kroz

individualni i grupni rad. S ciljem povećanja kvalitete i dostupnosti podrške ženama žrtvama

nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja, kao i smanjenja stope nasilja na lokalnom području,

tijekom prošle godine rad Savjetovališta se djelomično financirao iz natječajnih sredstava

(HBOR, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Split - Upravni odjel za socijalnu skrb i

zdravstvenu zaštitu), a u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Split. U sklopu projektnih

aktivnosti, osim direktne podrške, osmišljena je i realizacija javnih kampanja informiranja i

osvještavanja lokalnog stanovništva te edukacija zaposlenika, volontera i suradnika u

Savjetovalištu.

U rujnu je tako organizirana prosvjedna šetnja ulicama Splita: „Nasilniku 1000

kuna, njoj vječni pokoj“. Mirnim okupljanjem građanki i građana te tihom protestnom

šetnjom povodom ubojstva nađe sugrađanke od strane bivšeg partnera, cilj je bio ukazati na

problem inertnosti institucija koje podržavaju nasilje jer ga naprosto ne shvaćaju dovoljno

ozbiljno. Također se ovim putem upozorilo da grad Split i Dalmacija nemaju sigurnu kuću za

žene, a čitava Hrvatska ni jedan krizni centar ili SOS telefon otvoren za žrtve nasilja 24 sata.

U prosvjednoj šetnji od Prekršajnog suda preko MUP-a, Državnog odvjetništva, Centra za

socijalnu skrb do mjesta ubojstva je sudjelovalo preko 100 osoba što je izazvalo i brojne

medijske reakcije.

Kampanja „Zajedno prema društvu slobodnom od nasilja nad ženama“ (16 dana

aktivizma)

Da u Hrvatskoj problem nasilja nad ženama nije dovoljno prepoznat, govori i činjenica

da u Dalmaciji u kojoj živi gotovo pola milijuna žena nema niti jednog autonomnog skloništa,

kriznog centra ni SOS telefona. Autonomno savjetovalište predstavlja mjesto gdje sve žene,

koje to zatraže, mogu dobiti besplatnu dugotrajnu individualnu ili grupnu psihološku i pravnu

pomoć. Savjetovalište za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja pri našoj udruzi jedino je

autonomno savjetovalište na području od Rijeke do Dubrovnika (unatoč preporukama vijeća

Europe da je na 50.000 žena potrebno osigurati minimalno jedan centar za pravno i dugoročno

psihološko savjetovanje). Kolika je potreba za istim govori i činjenica da su se u naše

savjetovalište tijekom ovih godina javljale žene redom iz gradova poput Imotskog, Korčule,

Metkovića, Knina, Šibenika, Zadra i drugih još udaljenijih dijelova Hrvatske.

„Zajedno prema društvu slobodnom od nasilja nad ženama – obojimo svijet“ naziv je

kampanje pokrenute u sklopu međunarodne kampanje „16 dana aktivizma“ u trajanju od 25.

studenog, kada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, do 10.

prosinca na Međunarodni dan ljudskih prava. Također, naša kampanja je svojevrstan

nastavaka na kampanju Ujedinjenih Naroda (UNiTE) koja prepoznaje više nego očitu potrebu

za održivim financiranjem usmjerenim ka borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, što

je i jedan od globalnih ciljeva održivog razvoja (Agenda 2030 for Sustainable Development).

U tu svrhu je UN kreirao globalnu kampanju #OrangetheWorld putem koje se pokušalo

upozoriti na problem nasilja nad ženama i prikupiti sredstva kako bi se tom problemu moglo

stati na kraj. Programi, zakoni i konvencije, pa tako i cilj održivog razvoja puno obećavaju, ali

potrrebno je i da su adekvatno financirani kako bi se ostvarile značajne promjene.

Ciljevi naše kampanje su bili:

- osvještavanje šire javnosti o problemu nasilja nad ženama

- prikupljanje sredstava za održivi rad Savjetovališta za žene žrtve nasilja i žrtve

obiteljskog nasilja

Ovo je ujedno bila i prilika za mobilizaciju zajedničkih snaga za prevenciju i borbu protiv

nasilja nad ženama.

U ponedjeljak 28. studenog te u utorak 29. studenog prikazan je u Splitu, odnosno u

Omišu dokumentarni film: Ženski sud – feministički pristup pravdi. Film se bavi Ženskim

sudom za prostor bivše Jugoslavije održanom 2015. godine u svibnju u Sarajevu. Sam ženski

sud zasnovan je na feminističkom pristupu

tranzicijskoj pravdi. Cilj je bio stvoriti siguran prostor

za glasove žena koje su svjedočile o svakodnevnih

iskustvima nepravdi i nasilja pretrpljenih tijekom rata

i mira, a za koje u najvećoj mjeri odgovornost snose

države na ovim prostorima. U Sarajevu su žene žrtve

tog nasilja svjedočile o nepriznatim, skrivenim i

prešućenim zločinima, ali i organiziranom otporu

žena. Kao što su mnoge od 36 svjedokinja koliko ih je

podijelilo svoje priče s drugim ženama, aktivisticama i aktivistima i eksperticama u Sarajevu,

važno je da se čuje istina i da žene govore o svojim iskustvima. Projekcija filma u Omišu

realizirana je u suradnji s omiškim Forumom žena SDP-a. U uvodnom dijelu predstavile smo

kampanju i pozvale prisutne da nas podrže kroz aktivnosti ili donacijom.

Predavanje „Kako biramo partnera?“ koje je održala psihologinja Dina Linda

Veronika je izazvalo veliki interes naših sugrađanki sudeći po posjećenosti toga dana.

Utorak, 6. prosinca u prostorijama naše udruge održan je okrugli stol pod nazivom:

''Zajedničkim naporima k prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja''.

Organizatorice okruglog stola su bile Domine u suradnji sa Ženskom grupom Split. Osim

njih, okruglom stolu su prisustvovale: predstavnica policije Vjera Malbaša, savjetnica

općinskog suda u Splitu Ines Trgo Matijević, predstavnica povjerenstva za ravnopravnost

spolova Slavica Bartulović Barač i predstavnice sigurne kuće Split Ivna Grubišić i Ružica

Đonlić. Sudionicama je predstavljena kampanja i rad Savjetovališta te je još jedan put

napomenuto koliko je važno ženama žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja pružiti

sveobuhvatnu i kontinuiranu pomoć, a da bi to bilo moguće potrebna je financijska održivost

Savjetovališta.

Tijekom okruglog stola predstavljeni su i rezultati inicijalnog istraživanja o nasilju nad

ženama u Dalmaciji koje smo proveli na kraju 2015. godine. Neki od rezultata pokazuju kako

je u cijeloj Hrvatskoj u prošloj godini bilo 13.775 prekršajno prijavljenih osoba (78%

muškaraca i 22% žena) i 2.220 kazneno prijavljenih osoba za obiteljsko nasilje. Prema

podatcima prikupljenim u inicijalnom istraživanju u Dalmaciji je zabilježeno 3275 slučajeva

nasilja nad ženama od čega je 1599 slučajeva u Splitsko – dalmatinskoj županiji. Najveći broj

slučajeva u našoj županiji je očekivan s obzirom na to da je najveća od četiri županije

uključene u istraživanje. Važno je napomenuti da je nasilja u obitelji u 2015. godini postalo

dio i kaznenog zakona i zbog toga postoji 100% porast kaznenih dijela nasilja u obitelji. To je

i pokazatelj da dolazi do još težih i brutalniji slučajeva nasilja u obitelji. Istraživanje je uvod u

opsežnije istraživanje koje planiraju provesti Domine s ciljem prikupljanja potpunih i točnih

podataka o broju žena žrtava nasilja i oblicima nasilja s

kojima se susreću. Zbog neusklađenosti podatak i

terminologije, takvi sveobuhvatni podatci trenutno nisu

dostupni. Tijekom okruglog stola je zaključeno kako se

nedovoljno izdvaja za problem nasilja nad ženama te kako

je vrijeme da se osjećaji srama, straha i krivnje koje danas

najčešće žrtve nasilja osjećaju prebaci na nasilnike.

Tijekom trajanja kampanje organizirale smo dane

otvorenih vrata Savjetovališta. U kampanju su se mogli

uključiti svi koji su to htjeli na način da nam pošalju svoje

slike, videa i poruke kojima podržavaju borbu protiv

nasilja nad ženama. Na ovaj način kampanju je podržalo preko 70 osoba i sve one su osim na

njihovim profilima objavljene i na našoj Facebook stranici udruge.

Program ekonomskog i političkog osnaživanja žena

Projekt „Zajedno do mjesta u političkom odlučivanju“ partnerski je projekt Domina

i Foruma žena SDP-a Splitsko – dalmatinske i Dubrovačko – neretvanske županije, u trajanju

od rujna 2015. godine do ožujka 2016. godine. Cilj projekta je osnaživanje žena za aktivno

sudjelovanje u politici kroz predavanja i ciklus radionica na temu političkih savezništava,

ženskog rada te seksualnih i reproduktivnih prava.

Od početka projekta, održano je predavanje na temu „Ženski principi za održivi

razvoj“, potom tribina pod nazivom „Rodno osjetljiv proračun“ te radionica „Moje tijelo,

moja odluka – seksualna i reproduktivna prava žena u Hrvatskoj danas“.

U hotelu „Park“ u Dubrovniku, 30. siječnja 2016. godine održana je tribina pod

nazivom „Žene, politika i odlučivanje“. Tom prigodom Tatjana Šimac Bonačić,

dogradonačelnica Grada Dubrovnika te Maja Krčun, predsjednica Foruma žena SDP-a

Splitsko – dalmatinske županije, analizirale su izborne rezultate i plasman žena, dok je

Mirjana Kučer kao predstavnica Domina govorila općenito o položaju žena u hrvatskom

društvu.

Tribini su prisustvovale članice Foruma žena SDP-a Splitsko – dalmatinske županije

(Kaštela, Makarska, Omiš, Solin, Split, Supetar, Trogir) i Dubrovačko – neretvanske županije

(Dubrovnik, Metković, Ploče).

Kao posljednja u nizu radionica, 12. veljače 2016. godine u Splitu, predstavnice

Domina Mirjana Kučer i Valerija Barada održale su jednodnevnu radionicu pod nazivom

„Neplaćeni rad“. Radionici su prisustvovale članice Foruma žena SDP-a iz Metkovića,

Dubrovnika, Splita, Sinja, Trogira, Kaštela i Solina.Većina sudionica već je pohađala neke od

edukacija, a trećina obnaša razne funkcije u tijelima političkog odlučivanja na lokalnoj,

regionalnoj, a odnedavno i na nacionalnoj razini.

Program edukacije i istraživanja

„Ja biram – ja odlučujem“

Krajem 2015. godine smo započele s projektom „Ja biram – ja odlučujem“ koji je za

cilj imao razvijanje odgovornosti kod djece i mladih prema samima sebi i zajednici u kojoj

žive, obrađujući teme iz područja demokacije, civilnog društva, ljudskih i građanskih prava,

oblika udruživanja građana te upravljanja projektnim ciklusom i EU projektima. Fokus je bio

na temama koje nisu uključene u formalni školski kurikulum kako bi se podigla razina

političke pismenosti, aktivnog građanstva i građanskih i ljudskih prava i odgovornosti, a što je

sukladno nacionalnim strategijama i programima za zaštitu ljudskih prava, ravnopravnosti

spolova kao i Vladinih programa za mlade. Navedeno se nastojalo postići korz interaktivan

pristup, poticanje kreativnosti i kritičkog mišljenja. Financijski ga je podržalo Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i sporta sa 80.000 kuna.

Direktna ciljana skupina su bili učenice i učenici 7. i 8. razreda osnovne škole Petar

Berislavić iz Trogira i osnovne škole Petar Kanavelić iz Korčule. Ukupno su sudjelovala 83

učenika odabrana u suradnji sa stručnim osobljem, ravnateljima partnerskih škola te

razrednicima izabranih razreda.

Od ukupno 5 faza projekta dvije su uključivale provedbu edukacijskih i praktičnih

prijenosa znanja i vještina o demokraciji, civilnom društvu, ljudskim i građanskim pravima,

oblicima udruživanja građana te upravljanja projektnim ciklusom i EU projektima.

S projektnim aktivnostima smo započeli u travnju kada je održan sastanak

predstavnica Domina i suradnika/ca na kojem su dogovoreni detalji vezani za daljnju

implementaciju ovog projekta.

Sredinom travnja krenuli smo s provedbom edukacijskih radionica koje su se sastojale

od sljedećih modula:

1. Demokracija i aktivno građanstvo

2. Ljudska i građanska prava i odgovornosti

3. Civilno društvo

4. Građanske udruge i inicijative

5. Upravljanje projektnim ciklusom

6. EU projekti

S obzirom da se radi o izvaninstitucionalnom odgoju te o temama koje nisu dio

redovnog kurikuluma, provedba projekta definitivno je kod određenog broja učenika podigla

razinu izvaninstitucionalnog obrazovanja kao i razinu znanja o temama demokracije i civilnog

društva, čime je ostvaren doprinos temama građanskog odgoja u školi.

U trećoj fazi projekta učenice/i su podijeljeni u grupe unutar kojih su radili na razradi

svojih projektnih ideja na jednu od 8 zadanih tema (mladi i politika; mladi i poduzetništvo;

zdravi život; održivi razvoj zajednice; zaštita Jadrana; zaštita mediteranskog samoniklog bilja;

volonterstvo u zajednici; uključivanje osoba u nepovoljnom položaju u zajednicu). Zadatak

svake grupe učenika je bio do kraja ciklusa osmisliti projekt kojim će se njihova udruga

baviti. Svaki od projekata je bio usmjeren prema lokalnoj zajednici u kojoj škola djeluje te je

svaka od grupa izradila projektni plakat, definirala ciljane skupine, projektne aktivnosti i

očekivane rezultate.

Kao rezultat edukacijskih radionica, izrađeno je 16 učeničkih projekata za zajednicu

od čega su odabrana i provedena 4 projekta (posjet Staračkom domu u Trogiru, čišćenje plaže

na Pantani, Trogir, uređenje okoliša škole u Korčuli i druženje s djecom s posebnim

potrebama u Korčuli).

Po završetku projekta učenice i učenici posjetili su Split i tom prigodom ugostile su ih

udruge MOST i Info Zona gdje su imali priliku čuti više o načinima funkcioniranja ovih

organizacija, njihovim aktivnostima kao i na koji način se svatko od njih može priključiti.

Nakon toga je u našim prostorijama organizirana izložba radova koji prikazuju njihove

aktivnosti i postignute rezultate te su prikazana videa s radionica u školama.

Kao rezultat projekta nastao je i priručnik "Vidim. Djelujem. Mijenjam." Namijenjen

je prvenstveno profesorima i učiteljima koji imaju želju pristupiti radu s učenicima na

inovativan i kreativan način. Prikazuje ciklus od 5 modula edukacijskih radionica za prijenos

znanja i vještina o demokraciji, civilnom društvu, ljudskim i građanskim pravima, oblicima

udruživanja građana te upravljanja projektnim ciklusom i EU projektima. Isti je moguće

preuzeti na našoj web stranici. Tiskanje priručnika i provedbu projekta omogućilo je

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH iz područjaizvaninstitucionalnog odgoja i

obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2015/2016 te Čistoća d.o.o. Split u okviru

projekta "Tko ne reciklira, ne profitira".

Iskustvo nam je pokazalo da ovakav interaktivni pristup koji potiče na kreativnost i

kritičko mišljenje doprinosi lakšem usvajanju znanja te shvaćanju procesa demokracije i

važnosti aktivnog uključivanja mladih u javni i politički život zajednice, doprinoseći na taj

način kvaliteti življenja na osobnoj i društvenoj razini. Nadamo se da ćemo već tijekom

sljedeće godine biti u prilici raditi na sličnim projektima.

„Mlade i aktivne za održivi razvoj“

Jedan od strateških ciljeva naše organizacije za sljedećih pet godina je stvoriti otvoren

prostor za mlade feminističke generacije i uključiti mlade žene Mediterana u feministički

aktivizam. Kroz programe i aktivnosti, projektom „Young and Active Women for

Sustainable Development“, cilj je stvoriti siguran prostor za prijenos feminističkih principa,

znanja i iskustava te promoviranje učinkovite međugeneracijske organizacije, istražujući bolje

načine zajedničkog rada koristeći se suvremenim metodama učenja i društvenih mreža,

popularnim među mlađim generacijama. Osim toga, cilj projekta je i povećanje svijesti i

znanja o ekofeminizmu. Projekt je financiran od strane Ženskog Mediteranskog fonda.

U rujnu smo započele s ciklusom dvotjednih sastanaka i druženja u prostorijama naše

udruge s ciljem edukacije, razvijanja projektne ideje i stvaranja strateškog plana za 2016.

godinu, na kojemu su sudjelovale članice udruge Domine i aktivne volonterke. U

međuvremenu smo sudjelovale i na brojnim međunarodnim i Mediteranskim feminističkim

skupovima gdje smo imale priliku predstaviti rad i ciljeve projekta i udruge i dogovarati

buduću suradnju. Sukladno aktivnostima i akcijama udruge, s vremenom se povećao i broj

sudionica.

„Upravljanje EU projektima i korištenje sredstava iz EU fondova“ – edukacije o

pisanju i provedbi projekata

U travnju smo započeli još jednom s ciklusom radionica „Pisanje EU projekata“. Ovo

je do sada šesta po redu edukacija o EU fondovima u Dominama. O uspjehu istih govori i

činjenica da se dio polaznika zaposlio netom nakon završetka istih, dok su neki nastavili

suradnju s našom udrugom. Edukacija je uključivala sve faze projektnog ciklusa (priprema i

provedba projekta) te mogućnost rada na vlastitim projektnim prijedlozima uz konzultacije

ovlaštenih konzultanata i evaluatora. Po završetku ciklusa dodijeljeni su i certifikati o

pohađanju edukacija.

Istraživanje o nasilju nad ženama nad ženama u Dalmaciji u 2015. godini

Domine su početkom 2016. godine provele inicijalno istraživanje o nasilju nad ženama

u Dalmaciji kroz 2015. godinu. Istraživanje je za početka uključivalo policijske uprave s

područja četiri dalmatinske županije te jedinice lokane samouprave te državno odvjetništvo.

Međutim, podatci su dobiveni jedino od strana policijskih uprava. Podatci dobiveni od strane

policijskih uprava su važni jer trenutno imaju najpotpuniju statistiku prijavljenih slučajeva

nasilja nad ženama.

Ipak, obradom dobivenih podatka se zaključilo da su podatci dobiveni od strane

policijskih uprava nepotpuni i nedostatni. Osnovni cilj istraživanje je bio prikupiti trenutno

dostupne podatke o nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju kako bi se ukazalo za potrebom

za kreiranjem sveobuhvatnijeg istraživanja i vođenja bolje i potpunije statistike od strane svih

uključenih u proces prijava nasilničkog ponašanja.

Predstavljanje dobivenih rezultata se održalo u Zagrebu

17./18. veljače u okviru programa „Osnaživanje ženskih

organizacija civilnog društva za širenje servisa pomoći i podrške

ženama koje su preživjele različite oblike rodno utemeljenog

nasilja u organizaciji Centra za žene žrtve rata ROSA.

Prema trenutno dostupnim podatcima, vidljivo je da se

trenutno ne vodi jasna evidencija prema vrstama nasilja koje

žrtve trpe, ne prepoznaje se nasilje nad ženama kao kategorija

odvojena od nasilja u obitelji te nema evidencije tko su

počinitelji nasilja u obitelji. Ovo istraživanje poslužilo kao prikaz

trenutnog stanja i uvod u opsežnije istraživanje koje se planira

provesti u svrhu kreiranja sveobuhvatne i precizne statistike kao i

usklađivanja vođenja protokola prijava nasilja na svim razinama. Dominama je ovakvo

istraživanja izrazito važno jer će pomoći u poboljšanju i unaprjeđivanju rada Savjetovališta s

obzirom na dobivene podatke.

Partnerstva i mreže

Udruga za palijativnu skrb Split

„Prihvaćanje gubitka i proces žalovanja – psihosocijalna potpora oboljelima od

malignih bolesti i obiteljima oboljelih“ naziv je jednogodišnjeg projekta u partnerstvu

Domina i Udruge za palijativnu skrb Split uz financijsku potporu Ministarstva zdravlja

Republike Hrvatske. Osim predavanja tijekom projekta su organizirane i druge projektne

aktivnosti poput individualnog savjetovanja kao oblika psihosocijalne potpore te neke druge

aktivnosti. Ciljevi projekta su bili:

1. unaprjeđenje kvalitete psihosocijalne potpore oboljelima od malignih bolesti i

njihovim obiteljima;

2. senzibilizacija javnosti;

3. stvaranje volonterske baze za mobilne palijativne timove i

4. stvaranje preduvjeta za unaprjeđenje palijativne skrbi u Gradu Splitu i Splitsko-

dalmatinskoj županiji.

Projekt se provodio od rujna 2015. godine do rujna 2016. godine.

U prostorijama naše udruge, 29.siječnja 2016. godine, održana je edukativna radionica

za naše volontere i sve one koji to žele postati. Radionici koja je dio ciklusa radionica na temu

prevencije i unaprjeđenja kvalitete života, pod nazivom „Hrana kao odgovor na psihološku

glad“, prisustvovalo je 15 volonterki/volontera. Svi sudionici su nakon završene edukacije

dobili ovjereni certifikat kao i pomoć pri zapošljavanju.

Dana 04. ožujka organizirana je radionica pod nazivom „Protiv stresa i sindroma

pregovaranja na poslu“ na kojoj je sudjelovalo desetak volonterki/volontera.

Nakon ciklusa predavanja na temu prevencije i zdravih stilova življenja, započinje

drugi tematski ciklus na temu komunikacije s oboljelima i članovima njihovih obitelji.

Radionicu je vodila psihologinja Linda Dina Veronika.

Naša udruga s Udrugom za palijativnu skrb ima dugogodišnju suradnju. Prve

edukacije o palijativi održale su se upravo u našim prostorijama. Jedan od ciljeva projekta je

bio i osnaživanje i izgradnja kapaciteta udruge i ostvarivanje veće vidljivosti njihovog rada.

Feministička platforma za fundamentalna prava

Nacionalna platforma koju čini 6 organizacija (Ženska Mreža Hrvatske, Centar za

žene žrtve rata – ROSA, Autonomna ženska kuća Zagreb, Lezbijska grupa Kontra, IDEM I

JA - Centar za zdravo odrastanje) osnovana je u Hrvatskoj krajem 2015. godine pod nazivom.

„Feministička platforma za fundamentalna prava“.

U lipnju je održan sastanak na kojemu se raspravljalo na temu: Razvoj strategija

otpora udaru konzervatizma na ženska prava. U fokusu rasprave je bila odluka Ustavnog suda

da se krene s ocjenjivanjem ustavnosti Zakona kojim se regulira pravo na pobačaj, donesenog

u Republici Hrvatskoj 1978. godine, te sve otvoreniji udar na seksualna i reproduktivna prava

žena, prije svega prava na pobačaj. Ovim putem se stav Ustavnog suda koji pobačaj

kvalificira kao svjetonazorsko pitanje ocjenio nedopustivim. Sudionice rasprave su istaknule

besmisao javne rasprave o ovom pitanju s obzirom da je zakonodavac jasan te Zakon na

najbolji mogući način štiti prava žena da slobodno odlučuju o vlastitom tijelu. Ukoliko dođe

do izmjena zakona one moraju olakšati dostupnost pobačaja i sigurnost po zdravlje žene, a

nikako to pravo reducirati.

Na inicijativu Ženske mreže Hrvatske,

predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost

spolova Gordana Sobol, održala je 09. veljače

sastanak s predstavnicama ŽMH. Tema sastanka

bila je generalni položaj žena u Hrvatskoj, a

raspravljalo se i o pitanjima na kojima bi Odbor i

žene iz nevladinog sektora mogli surađivati, kao što

su problem nasilja nad ženama, ratifikacija Istanbulske konvencije, Zakon o zaštiti od nasilja

u obitelji, financiranje skloništa kao i pitanje očuvanja i unaprjeđenja dosegnutih razina

seksualnih i reproduktivnih prava žena. Posebna pozornost posvećena je političkoj

participaciji žena i činjenici da udio žena u 8. sazivu Hrvatskog sabora trenutačno iznosi tek

20 posto. Stoga su na sastanku razmatrane i mogućnosti zajedničke suradnje i aktivnosti s

obzirom na sljedeće lokalne izbore 2017. godine s ciljem osiguravanja poštivanja i dosljedne

provedbe Zakona o ravnopravnosti spolova, što je i zajednički zaključak predsjednice Odbora

Gordane Sobol i predstavnica Ženske mreže Hrvatske.

U kontekstu pregovora oko formiranja Vlade, zabrinuti zbog najava o mogućnosti

ukidanja zakona kojim su osigurana temeljna ženska prava na seksualno i reproduktivno

zdravlje, posebno pravo na slobodno odlučivanje o rađanju djece i umjetno potpomognutu

oplodnju, u siječnju je mandataru Oreškoviću upućeno pismo u kojem se apelira da štiti

ženska prava te da pri odlučivanju o izboru članova i članica nove Vlade vodi računa o rodnoj

ravnopravnosti. Isto tako upozorilo ga se i na to da u Vladu i druga državna tijela ne uvodi

osobe koje su svojim dosadašnjim djelovanjem i izjavama pokazale namjeru smanjivanja već

postignute razine rodne ravnopravnosti i ženskih ljudskih prava.

Osim toga, zabrinuti zbog sve učestalijih napada na ljudska prava i organizacije

civilnog društva od strane članova novoformirane Vlade, Ženska mreža Hrvatske 29. siječnja

uputila je premijeru Oreškoviću otvoreno pismo u kojem ga upozorava na obavezu da štiti

temeljne vrednote Ustava: slobodu, jednakost, nacionalnu ravnopravnost i ravnopravnost

spolova, mirotvorstvo, socijalnu pravdu, poštivanje prava čovjeka, te vladavinu prava, a

posebno ljudska prava lezbijki i gejeva.U otvorenom pismu, ŽMH je tražila od premijera

Oreškovića da reagira na nedavne napade na organizacije civilnog društva iz Hrvatskog

sabora kako bi se zaustavila navala širenja mržnje i lov na vještice usmjeren na manjine,

odnosno najranjivije dijelove društva te organizacije koje se bave zaštitom istih.

U lipnju smo, kao članice Ženske mreže Hrvatske, prisustvovale redovnoj izbornoj

skupštini Europskog ženskog lobija (European Women's Lobby) gdje su usvojeni redovni

izvještaji te izabran novi Upravni i Izvršni odbor.

Ženska mreža Hrvatske, koja je članica EWL od davne 2006. godine također je

imenovala dvije nove predstavnice za razdoblje od 2016. do 2018., Mirjanu Kučer iz Domina

i kao zamjenicu Nikolinu Zec iz Ženske udruge Izvor iz Tenje. One su na toj dužnosti

zamijenile Nelu Pamuković iz Centra za žene žrtve rata i Sanju Juras iz Lezbijske grupa

Kontra. Članice Ženske mreže aktivne su u Opservatoriju Lobija koji se bavi nasiljem nad

ženama te smo kao nacionalna platforma dio platforme Lobija za države Centralne i Istočne

Europe, Baltika i Balkana.

U travnju, Ženska mreža Hrvatske je reagirala na postavljanje plakata inicijative „40

dana u molitvi za život“ na odjelu ginekologije u Vinogradskoj bolnici. U svojem Priopćenju

za javnost koje je uputila 12. travnja ravnatelju bolnice u Vinogradskoj, nadležnom

ministarstvu te Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova RH, upozorilo se da se tim

akcijama dodatno zlostavljaju žene na odjelima ginekologije i u javnim zdravstvenim

ustanovama i zatražilo hitno uklanjanje svih promotivnih sadržaja iz javnozdravstvenih

ustanova, kao i iz svih drugih javnih tijela i institucija.

U nizu zahtjeva Vladi Republike Hrvatske, u travnju se zatražilo i usvajanje zakona o

suzbijanju prostitucije nudeći ženama zaštitu i programe financijske i psihosocijalne podrške

za izlazak iz prostitucije, po uzoru na nordijski model zakona usvojen u Francuskoj čime se

glasalo za kažnjavanje makroa i muškaraca koji kupuju žene u prostituciji. Na ovaj način,

zajedno s Francuskom, Švedskom, Norveškom i Islandom, svrstali bi se u red onih država

koje se protive kažnjavanju žena koje su seksualno eksploatirane.

Povodom 25. obljetnice državnosti Republike Hrvatske, Ženska mreža Hrvatske

iskoristila je priliku i tom prigodom upozorila predsjednicu na nedopustivo loš položaj žena i

agresivan napad na njihova ostvarena prava. U rujnu, povodom parlamentarnih izbora

izraženo nezadovoljstvo odnosom političkih stranaka i kandidata za Hrvatski sabor prema

pravima žena, LGBT osoba te prema načelu ravnopravnosti spolova i ljudskih prava općenito.

U travnju je, u okviru Feminističke

platforme, održan okrugli stol na temu

integracije ravnopravnosti spolova u obrazovni

sustav kroz aktualnu kurikularnu reformu, u

organizaciji jedne od članica platforme Ženske

mreže Hrvatske. Na okruglom stolu govorile su

Biserka Momčinović ispred Ženske mreže

Hrvatske i Bojana Genov iz Centra za zdravo

odrastanje Mali Lošinj, te predstavnice i predstavnici riječke civilne scene.

Sudionice i sudionici u raspravi zapitali su se može li kurikularna reforma ugraditi

vrijednosti ravnopravnosti spolova u nastavne prakse. Jedan od zaključaka bio je da

ravnopravnost spolova

nije moguća ako program

i udžbenici, odnosno

izvoditelji nastave

promiču patrijarhalne

vrijednosti i ne

prepoznaju diskriminaciju. Po tko zna koji put naglašena je potreba stvarne integracije načela

ravnopravnosti u obrazovni sustav kao preduvjet razvoja odgovornog i pravednog društva

koje uvažava različitosti i jednake mogućnosti za sve svoje građanke i građane.

U svibnju je Ženska mreža Hrvatske s udrugama okupljenim u inicijativi Obrani

PRAVO NA IZBOR povodom protestnog skupa za obranu ženskih prava, izdala priopćenje u

kojem se naglasilo da je naša dužnost stati u obranu života i zdravlja žena te prava na

donošenje odluka o vlastitom tijelu, nasuprot agresivnom napadu na seksualna i reproduktivna

prava žena.

Rezultat je to i činjenice da aktualne vlasti i klerikalne inicijative i dalje nastavljaju

svoj pohod na reproduktivna prava žena, ali i ljudska i radna prava, zdravstveni i mirovinski

sustav, obrazovanje, medije i civilno

društvo. Pod jeftinom krinkom "zaštite

života, obitelji i obiteljskih vrijednosti te

promicanja demografskog napretka i

razvitka Republike Hrvatske", ovakve

inicijative imaju za cilj samo jedno:

oduzeti ženi pravo da sama odlučuje o

svom životu. Osim toga, povod istome je i

činjenica da iako je pobačaj u Hrvatskoj legalan, zapravo je dostupan samo u dijelu

licenciranih bolnica, u kojima se ginekologinje i ginekolozi ne pozivaju na prigovor svijesti i

isključivo onim ženama koje imaju financijskih sredstava i dovoljno snage proći pokraj

špalira konzervativnih molitelja koji okupiraju prostore ispred bolnica.

Na prosvjednom skupu okupilo oko petsto prosvjednika i prosvjednica koji su koji su

željeni poslati poruku o neprihvaćanju represivnog i isključivog društva koje oduzima ili

ograničava prava žene, pa tako i pravo na slobodno i samostalno odlučivanje o vlastitom tijelu

i životu.

U trenutku dok je povorka takozvanog "Hoda za život" prolazila pored protesta na

Strossmayerovom trgu, dvije su aktivistice iz protestnog skupa "Obrani pravo na izbor" stale

ispred povorke, te je došlo do naguravanja, a što je rezultiralo privođenjem slikarice Dunje

Janković te glazbenice Dunje Ercegović (Lovely Quinces). Njih dvije su uz podršku i

posredovanje drugih aktivistica i aktivista iz inicijative Obrani pravo na izbor puštene, nakon

nekoliko sati, bez prekršajne prijave. Prosvjednicima i prosvjednicama obratile su se Bojana

Genov iz Ženske mreže Hrvatske, Mia Gonan ispred Zagreb Pridea, Sanja Juras ispred

Lezbijske grupe Kontra, sindikalistkinja i aktivistkinja Jagoda Milidrag Šmid, Alan Sorić iz

Udruge Centar za građansku hrabrost i Udruge Protagora, Sara Kekuš iz Inicijative

Dobrodošli, Martina Horvat ispred Platforme 112 te Nataša Vajagić iz Centra za građanske

inicijative Poreč. Pročitano je i pismo podrške liječnika i liječnica iz Inicijative za reguliranje

prava na priziv savjesti.

U listopadu je održana godišnja skupština Ženske mreže Hrvatske na kojoj je usvojen

godišnji izvještaj te donesen plan i program rada za naredno jednogodišnje razdoblje. Ženska

mreža Hrvatske nakon što je netom primila dvije nove članice iz Rijeke (Centar za društvenu

participaciju Rijeka i SOS Rijeka - Centar za nenasilje i ljudska prava), sada broji ukupno 33

organizacije koje promiču prava žena s područja čitave države. Raspravljalo se među ostalim i

na temu razvoja strategija otpora napadu konzervatizma na ženska prava.

Centar za žene žrtve rata – ROSA

U okviru programa „Osnaživanje ženskih organizacija civilnog društva za širenje

servisa pomoći i podrške ženama koje su preživjele različite oblike rodno utemeljenog

nasilja“, Domine su u veljači u Zagrebu prisustvovale radionici i konferenciji koje je

organizirao Centar za žene žrtve rata ROSA.

Glavna tema radionice bio je

Obiteljski zakon, dok je konferencija

predstavila suradnju organizacija i

institucija u pružanju pomoći i

podrške ženama žrtvama rodno

utemeljenog nasilja i diskriminacije.

Primjere iz prakse prezentirale su

predstavnice Autonomne ženske

kuće Zagreb, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ Pakrac, Udruge žena „Nit“

Korenica te udruge Domine koje su prezentirale najnovije podatke istraživanja o ženama

žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja u Dalmaciji u 2015. godini.

U veljači, Domine su prisustvovale

radionici o procjeni učinaka propisa u

okviru programa „Razvoj kapaciteta

organizacija civilnog društva za

integriranje ljudskih prava u javne

politike“ kojeg provodi Hrvatski pravni

centar u partnerstvu s Centrom za žene

žrtve rata – ROSA, Hrvatskim Crvenim križem, HOMO Udrugom za zaštitu ljudskih prava i

građanskih sloboda Pula, Srpskim demokratskim forumom i Ženskom sobom i Centrom za

seksualna prava u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i

Uredom za zakonodavstvo Vlade RH.

Glavni predavač bio je Boris Zelenika, savjetnik Ureda za zakonodavstvo Vlade RH, a

rad je obuhvatio analize politika, javna savjetovanja u prostoru procjene učinaka propisa, te

praktičnu primjenu analize učinaka na temelju analize istih na temeljna ljudska prava u okviru

analize socijalnih učinaka prava, kao i pronalaženje osnovnih smjernica za definiranje

zagovaračkih stajališta prilikom javnog savjetovanja te mogućnosti praktične primjene

procjene učinaka propisa.

Euro-mediteranska feministička inicijativa

Domine su kao dugogodišnje

članice prisustvovale redovnom sastanku

Upravnog odbora Euro-mediteranske

feminističke inicijative, održanom u

Madridu u vremenu od 14. do 15.

listopada. Na sastanku su predstavljene

tekuće aktivnosti i izazovi EFI-IFE te

razmatrane mogućnosti proširenja članstva. Također je najavljena godišnja Skupština za 30.

studenog ove godine u Bejrutu. Sastanku je prisustvovala Mirjana Kučer, članica Upravnog

odbora EFI-IFE.

Anna Lindh Mediteranski forum

U listopadu se održao Anna Lindh Mediteranski forum u Valleti na Malti. Temeljen je

na dalekosežnom programskom procesu pokrenutom u Valletti 4. ožujka 2016.godine, koji

uključuje interkulturne stručnjake, koordinatore nacionalnih mreža civilnog društva, mlade,

donositelje važnih političkih odluka i međunarodne donatore. Malta je odabrana jer u

sljedećoj godini predsjeda Europskom Unijom te će centralna tema njezinog predsjedanja biti

''Mediteranski dijalog''. Malteške vlasti i Europske institucije tom prilikom su se obvezale da

će stvoriti plan regionalne suradnje s mladima i inicijativama proizašlim iz civilnog društva.

Glavni fokus foruma su bili mladi, pa je tom prilikom lansiran i projekt ''Mladi

mediteranski glasovi'' koji je nastavak projekta ''Mladi arapski glasovi'' kojima Anna Lindh

otvara prostor za dijalog među mladim ljudima na ovom području.

Forum se sastojao od plenarnih debata i networking sesija. Udruga Domine je pri tom

sudjelovala u nekoliko plenarnim debatama vezanim uz otklanjanje svi stereotipa i

poboljšanjem uvjeta života za sve žene mediteranske regije te vezanih uz razmjenu znanja i

ideja među mladima. Najproduktivnija je bila networking sesija o ženama i socijalnom

poduzetništvu koja je definirala probleme s kojima se žene mediteranske regije susreću te

alate pomoću kojih se ti problemi mogu riješiti. Ono što je najvažnije žensko pitanje je

uvršteno kao dio programskog procesa na kojem će Malta raditi tijekom svog predsjedanja

Europskom unijom.

Mreža Petra

U studenom, članice Mreže Petra održale su

sastanak i radionicu na Braču u Kući Seka na kojoj se

raspravljalo o problemima trgovanja ljudima i

prostituciji kroz turizam. Organizator događaja bila je

Ženska grupa Split. Sastanak se provodio u okviru

projekta Ženske grupe Split s kojom udruga Domine

ima dobru suradnju kroz rad savjetovališta za žene

žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja, kao i kroz

Žensku mrežu Hrvatske i Mrežu Petra. Središnja tema

projekta je problem prostitucije na Jadranu tijekom

turističke sezone.

Generalno, Hrvatska ima dobre zakone, ali

najveći problem u provedbi istih su suci, koji su

nedovoljno educirani. Također je zaključeno da je neminovna suradnja i jačanje partnerstva

policije, državnog odvjetništva, centara za socijalnu skrb, pravosuđa i civilnog sektora s druge

strane, a kako bi se ostvario napredak na ovom području. Često puta upravo su organizacije

civilnog društva koje otvaraju određena pitanja i pokreću njihovo rješavanje. Zaključak

radionice je da projekt treba nastaviti, osobito u kontekstu očekivanog izbjegličkog vala koji

su sudionice dvodnevnog sastanka edukacije prihvatile kao izazov. Osim Domina i Ženske

grupe Split sastanku su prisustvovale predstavnice udruga Delfin iz Pakraca i Nit iz Korenice.

Multimedijalna manifestacija Dani žena u Zlatnim vratima (Centar za cjeloživotno

obrazovanje i kulturu Zlatna vrata, Liga za prevenciju ovisnosti Split,udruga Feniks i Anst)

Otvaranjem Multimedijalne manifestacije Dani žena u Zlatnim vratima u petak 04.

ožujka, Domine, uz ostale aktivnosti, obilježavaju ovogodišnji Međunarodni Dan žena. U

partnerstvu s Centrom za cjeloživotno obrazovanje i kulturu Zlatna vrata, Ligom za

prevenciju ovisnosti Split te udrugama Feniks i Anst Dani žena u Zlatnim vratima započeli su

otvaranjem izložbe „Splitski feminizam u retro(per)spektivi“ i Ženskog sajma "Uradi sama" u

Centru za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata u Dioklecijanovoj ulici 7 u Splitu.

Izložbu su otvorile Helena Petrinović iz Zlatnih vrata, Mirjana Kučer iz Domina i Maja Krstić

iz Lige za prevenciju ovisnosti. Otvaranje je prigodnim programom uveličala za ovu priliku

okupljena klapa "Prijatelji", a događaj je kamerom zabilježio TV Jadran i novinarka Ana

Krolo. U okviru ovogodišnje manifestacije koja traje od 4. do 11. ožujka bit će prikazano 5

filmova u sklopu Ženijalnog vikenda, održan sajam neprofitnog i ženskog poduzetništva, te

javnosti predstavljena izložba plakata koja ima za cilj naglasiti kontinuitet borbe žena za

građanska i druga prava u Splitu. Autorica izložbe "Splitski feminizam u retro(per)spektivi" je

Nina Šimunović iz Domina.

Multimedijalnu manifestaciju „Dani žena u Zlatnim vratima“ Domine u suradnji s

partnerima redovno organiziraju već niz godina s ciljem obilježavanja Međunarodnog Dana

žena i promocije ženskog stvaralaštva, poduzetništva i aktivizma. Počele smo prije 10 godina,

a ovo je šesta po redu zajednička manifestacija i treća po redu manifestacija u zajedničkoj

organizaciji.

AKTIVIZAM I ZAGOVARANJE

Udruga mladih i studenata „SplitMisli“:Tribina„Pobačaj - izbor ili smrt pojedinca?“

U siječnju su Domine sudjelovale na tribini o pravu na pobačaj koju je u „Klubu

mladih“ organizirala udruga mladih i studenata „SplitMisli“. Pored predstavnice Domina,

Mirjane Kučer, gosti tribine bili su dr. Matko Marušić, književnik i profesor fiziologije

splitskog Medicinskog fakulteta i Damir Mandić, teolog i predstavnik koordinatorskog tima

međunarodne ekumenske molitvene inicijative za nerođene ''40 dana za život''.

Gosti su svoja zapažanja i stavove o temi iznijeli ispred stotinjak slušatelja/slušateljica,

koji su nakon njihovih prezentacija iznosili svoje stavove o temi i gostima postavljali pitanja.

Zanimljivo je da se, usprkos različitim stavovima, većina prisutnih ipak složila da direktna

zabrana pobačaja i uskraćivanje prava ženama na siguran i dostupan pobačaj neće donijeti

ništa dobra ovom društvu. „Zabrana nije odgovor“, pojasnila je Kučer u izjavi novinarima.

„Rješenje je u adekvatnoj edukaciji i uvođenju seksualnog odgoja primjerenog dobi djece, te

planiranje trudnoće i podizanje svjesnosti i razine odgovornosti pojedinca/pojedinke na svim

razinama u društvu.“

FARE Network: Okrugli stol o ljudskim pravima i antidiskriminaciji u sportu

Na poziv Internacionalne mreže za antidiskriminaciju i društvenu inkluziju u

nogometu (FARE Network), Domine su u siječnju sudjelovale u okruglom stolu na temu

ljudskih prava, antidiskriminacije i nogometa u Zagrebu.

Okrugli stol je okupio nevladine organizacije, novinare, predstavnike navijačkih

klubova i skupina te predstavnike/ce udruga i aktiviste i aktivistice iz Hrvatske koje u fokusu

svog djelovanja propagiraju i štite ljudska prava, žene, LGBT i manjinske grupe.

Karmela Šegvić iz Domina govorila je o diskriminaciji žena u sportu i izjavila kako su

žene u pogledu sporta, posebno nogometa, uvijek u pozadini muškaraca, te ukazala na

činjenicu da je sport danas prije svega vezan uz novac i kako ženski klubovi odbojkaški i

nogometni ženski klub u Splitu gube financijsku podršku grada i županije, unatoč ostvarenim

kvalitetnim sportskim rezultatima.

Gradskoj knjižnici „Marko Marulić“: tribina Demontaža “Ženom se ne rađa, ženom se

postaje“

U Gradskoj knjižnici „Marko Marulić“ u ožujku su Domine sudjelovale u tribini

„Demontaža: „Ženom se ne rađa, ženom se postaje“. Na poziv i uz moderaciju dr.sc. Nebojše

Lujanovića, gošće tribine bile su Mirjana Kučer i Nina Šimunović iz Domina te Đurđa

Knežević.

Treća po redu, tribina Demontaža bila je usmjerena na temu koju odlično sažima

slogan ugledne filozofkinje i feminističke teoretičarke Simone de Beauvoir u knjizi „Drugi

spol“, koja je nedavno publicirana u prvom hrvatskom izdanju. Ženski identitet, uloga i

imperativ žene neke su od tema o kojima su gošće govorile iz različitih feminističko

teoretičarskih, književnih, aktivističkih i umjetničkih aspekata pred pedesetak

posjetiteljica/posjetitelja.

Tribina je u vrlo kratkom presjeku današnjeg stanja, pokazala da je i nakon 70 godina,

koliko je prošlo od prvog izdanja knjige, položaj žene,ili točnije status „druge“, kako ga

definira Simone de Beauvoir, još uvijek prisutan u društvu i gotovo svim područjima života

žene danas.

HUP: „Zajedno u budućnost – oživimo socijalni dijalog“

U sklopu provedbe projekta „Zajedno u budućnost – oživimo socijalni dijalog u

Splitsko-dalmatinskoj“ županiji Domine su sudjelovale u radionici namijenjenoj

predstavnicima medija, koja je održana 12. travnja u Splitu na temu uloge i značaja socijalnog

dijaloga i kolektivnog pregovaranja. Socijalni dijalog uključuje sve oblike pregovora,

konzultacija ili jednostavno razmjene informacija između predstavnika vlasti, poslodavaca i

radnika o temama od zajedničkog interesa za gospodarsku i socijalnu politiku. Predavač

radionice bio je doc.dr.sc. Viktor Gotovac.

Nositelj projekta je Hrvatska udruga poslodavaca – Regionalni ured Split, dok su

partneri na projektu Splitsko –

dalmatinska županija, Hrvatska

udruga radničkih sindikata –

Županijski ured Split i Stowarzyszenie

B-4. Projekt je financiran u sklopu

operativnog programa Razvoj ljudskih

potencijala 2007.-2013. iz sheme bespovratnih sredstava pod nazivom „Jačanje socijalnog

dijaloga – faza II.“.

Ovaj jednogodišnji projekt provodio se do srpnja 2016.godine, a jedan od ciljeva je i

uspostava modela dugoročne suradničke mreže socijalnog dijaloga unutar Splitsko-

dalmatinske županije, koja bez razumijevanja i sudjelovanja medija nije moguća.

Ured za udruge Vlade RH: Javna rasprava o izradi Nacionalne strategije stvaranja

poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva

Domine su u travnju u Gradskoj knjižnici „Marko Marulić“ sudjelovale u javnoj

raspravi o izradi Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog

društva za naredno razdoblje koju je organizirao Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Budući da je u tijeku posljednja godina provedbe Nacionalne strategije stvaranja poticajnog

okruženja za razvoj civilnoga društva u razdoblju od 2012. do 2016. godine, Ured za udruge

Vlade RH tijekom 2016. godine pokrenuo je pripremu Nacionalne strategije za naredno

razdoblje s ciljem dobivanja povratne informacije organizacija civilnog društva o preprekama

i izazovima razvoja civilnoga društva u novom četverogodišnjem razdoblju, uz osvrt na

provedbu aktualne Nacionalne strategije.

Javnoj raspravi u Splitu prisustvovalo je 30-ak predstavnica/ka organizacija civilnog

društva uglavnom iz Splita je iz Solina, Kaštela, Šibenik i Šolte. Ovo je druga po redu

Nacionalna strategija, a nakon predstavljanja ostvarenih rezultata i uspješnosti, otvorena je

rasprava u kojoj je većina sudionika/ca pohvalila transparentnost procesa, ali izrazila i

zabrinutost zbog trenutne situacije prepoznavši i odgovornost samog civilnog društva za krivu

percepciju u javnosti. Naglašeno je da se od gotovo 53.000 udruga samo njih 17.500 uskladilo

s novim zakonom o udrugama za što je zakonski rok za usklađivanje bio 01. listopad 2015.

Kako je još 3.500 zahtjeva u obradi, to znači da oko 23.000 registriranih udruga ne posluje

sukladno zakonom. Također, veliki broj udruga već gotovo 8 godina ne podnosi nikakve

izvještaje registru niti podmiruje druge zakonom propisane obveze. Kao jedan od velikih

uspjeha ostvarene strategije ističe se unaprjeđenje financijskog poslovanja udruga, jačanje

institucionalnosti, razvoj volonterstva te donošenje uredbe kojom se regulira način dodjele

financijskih sredstava. Ova uredba stupila je na snagu početkom prošle godine i većina

jedinica lokalne samouprave donijela je sukladne pravilnike kojima se standardizira način

dodjele sredstava putem javnih natječaja. Također je zabrinjavajuće što mnogi ne razumiju

osnovne pojmove i promjene se sporo prihvaćaju.

Javne rasprave predstavljaju početak procesa izrade nove Nacionalne strategije koji će

se nastaviti dodatnim, tematskim raspravama tijekom 2016. godine. Proces će biti okončan

internetskim savjetovanjem o njenom nacrtu te, konačno, usvajanjem Nacionalne strategije

stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva u razdoblju od 2017. do 2021.

godine. Javne rasprave organizirane su također i u Rijeci, Osijeku i Zagrebu.

Dopis Vladi RH – Reakcija udruga civilnog društva na najavljeni prijedlog Uredbe o

kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću

za 2016.g.

Od ukupno 107 udruga koje aktivno djeluju u RH i Domine su jedna od potpisnica

Reakcije udruga civilnog društva na najavljeni prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje

korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu koja je 11.

travnja upućena Vladi Republike Hrvatske i premijeru Tihomiru Oreškoviću.

Udruge potpisnice pozivaju Vladu Republike Hrvatske da odustane od donošenja

Uredbe i pokretanja pitanja promjena i reformi unutar postojećeg sustava financiranja

organizacija civilnog društva, bez poštivanja redovitih procedura. Udruge potpisnice također

pozivaju na nastavak dugogodišnje dobre prakse konstruktivnog dijaloga između organizacija

civilnog društva i institucija vlasti na svim razinama s ciljem boljeg međusobnog

razumijevanja te kreiranja i provedbe politika na dobrobit svih građanki i građana Republike

Hrvatske.

Dani otvorenih vrata udruga – brine li Vlada za svoje građane i građanke?

Splitske udruge, aktivistice i aktivisti iskoristile su ovogodišnje Dane otvorenih vrata

(23.-25.svibanj) kako bi još jednom, ovog puta simboličnom akcijom, upozorile Vladu na

potrebu za primjerenijim odnosom prema civilnom društvu.

Nakon što je Vlada oduzela sredstva za rad prvo neprofitnim medijima, a potom i

Odlukom o preraspodjeli sredstava unutar dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu,

Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva ugrožen je hrvatski model potpore udrugama

civilnog društva, odnosno samo djelovanje i opstanak brojnih organizacija koje pružaju

direktne socijalne usluge najranjivijim društvenim skupinama. Početkom svibnja udruge (njih

435) uručile su Vladi apel u kojem ju pozivaju da se postojeći model sačuva te da se očuvaju

institucije Vladina ureda za udruge, Savjeta za razvoj civilnog društva i Nacionalne zaklade

za razvoj civilnog društva. Udruge su potom brojnim akcijama, dopisima, peticijama i

apelima pozvale Vladu da poštuje demokratske procedure parlamentarne rasprava, javnog

dijaloga i argumentiranog donošenja javnih politika te da nastavi s dobrim praksama

društvenog razvoja na razini EU i Vijeća Europe.

Ad hoc feministička inicijativa – „Naše zdravlje! Naša prava! Naši životi.“

Na međunarodni dan ženskog zdravlja (28. svibnja)

Ad hoc formirana feministička inicijativa u Hrvatskoj se

pridružila međunarodnoj akciji slanjem jedinstvene poruke:

"Naše zdravlje! Naša prava! Naši životi!". Domine su

također sudjelovale u akciji porukom na Meštrovićevu kipu

Majka i dijete ispred splitskog rodilišta. Smatrale smo

važnim još jednom naglasiti da je pravo svake žene da bude

majka po izboru, a ne zbog društvene norme i nametnutih

konzervativnih vrijednosti žene isključivo kroz

reproduktivnu ulogu.

Cilj akcije je bio upozoriti da je reproduktivno

zdravlje žena puno više od prekida trudnoće, kako

pokušavaju sugerirati protivnici prava na pobačaj, a pod

krinkom brige za zdravlje žena. Aktivistice iz Rijeke, Opatije, Poreča, Zagreba i Splita na

kipove žena u svojim gradovima simbolično su podigle lentu s porukom akcije: „Naše

zdravlje! Naša prava! Naši životi!“. Tako su u Zagrebu lentu dobile Kumica, sestre Baković,

Zagorka i Anka Butorac, u Opatiji Isidora Duncan, Djevojka s galebom i Gospa, u Poreču

Ljeto i Majčina igra, u Rijeci Mlikarica i Djevojka, a u Splitu je lentu dobila Meštrovićeva

Majka i dijete koja se nalazi ispred rodilišta.

Podržavanje inicijative „Hrvatska može bolje“

U zemlji u kojoj se ni oko čega ne možemo dogovoriti, ipak je obrazovanje bilo mjesto

gdje je Hrvatska uspjela pokazati jedinstvo, kako su to najavljivali i organizatori prosvjeda

protiv ukidanja Cjelovite kurikularne reforme. Prosvjed je organiziran pod nazivom "Hrvatska

može bolje", a da stvarno može

bolje, pokazali su građani diljem

Hrvatske, ali i svijeta, gdje se

okupilo mnoštvo ljudi da pokaže

da je život i budućnost naše

djece, a time i naša budućnost

nešto radi čega se vrijedno

pobuniti. Glas građana se čuo u

Zagrebu (između 30 i 40 tisuća prosvjednika), u Splitu gdje ni potop i nevrijeme nije

spriječilo 500 okupljenih da iskažu svoju podršku nastavku dugotrajno pripremane reforme

obrazovanja, Dubrovniku, Korčuli, Rijeci, kao i u Londonu i Berlinu.

PODRŽITE NAŠ RAD!

Ukoliko se želite aktivno uključiti u naše aktivnosti, javite nam se na:

domine@domine.hrili udrugadomine@gmail.com

ili uplatite donaciju na:

Zagrebačka banka d.d.

IBAN: HR1223600001101679303

SWIFT: ZABAHR2X

DOMINE – udruga za zaštitu ženskih prava

Bosanska 4

Split

www.domine.hr