3
STRU^NO INFORMATIVNA PRAKSA 49 SEPTEMBAR 2011 SEPTEMBAR 2011 STRU^NO INFORMATIVNA PRAKSA 9/2011 Pravni INFORMATOR S obzirom na ustavno-pravna rešenja i formiranje naše države koja je imala razne atribute u svom na- zivu, mora se izvršiti osvrt za period od 1945. godi- ne pa sve do sada, kada je u pitanju uslovni otpust. Pojam ovog instituta ne bi trebalo da bude sporan. U krivičnopravnoj teoriji postoje neke nijanse. Jedni smatraju da se ustanova uslovnog otpusta sastoji u tome što se lice koje se nalazi na izdržavanju kazne lišenja slobode, pušta na slobodu pre nego što je ka- znu izdržalo, pod uslovom da do isteka vremena ne učini krivično delo dok mu kazna teče i neće se po- zivati na izdržavanje kazne. Drugi smatraju da je to penološka mera koja podstiče osuđena lica za njiho- vo uključivanje u redovni život na slobodi i to im služi kao najveći podstrek za aktivno učešće osuđe- nih lica u tretmanu oko njihove resocijalizacije. Ima navoda da je u pitanju prelazno stanje na putu do de- finitivne slobode i definitivnog izvršenja kazne i sa- stoji se u tome da se lice koje izdržava kaznu zatvo- ra pušta na slobodu, posle određenog vremena i pod određenim uslovima, s tim da može doći i do opozi- va uslovnog otpusta. Neki zaključci upućuju na to da uslovni otpust služi za ostvarivanje načela individu- alizacije izvršenja kazne i kao podsticaj osuđenicima na dobro vladanje s obzirom da oni svojim primer- nim vladanjem, mogu uticati na trajanje kazne u tom smislu, što pod određenim uslovima mogu biti puš- teni na slobodu i pre isteka izrečene kazne, kao jed- na vrsta vaspitnog sredstva za postepeno privikava- nje osuđenika na život na slobodi. I najzad, postoji mišljenje da je reč o posebnoj fazi u izvršenju kazne koja čini sastavni deo onih kriminal- no-političkih mera koje služe principu individualiza- cije. Naime, za vreme izricanja kazne ne može se unapred odrediti vreme potrebno za postizanje svrhe kažnja- vanja. To se može ustanoviti tek za vreme izdržava- nja kazne, a obaveza organa izvršenja je da prate i utvrde kad prestaju razlozi zatvaranja. Neka zakonodavstva poznaju ustanovu neodređenih presuda, po čijem sistemu utvrđivanje konačnog iz- nosa kazni prepušta organima izvršenja kazne, dok sud postavlja najmanji i najveći iznos kazni. Druga zakonodavstva ne poznaju ustanovu neodređenih osuda, ali sa uvođenjem uslovnog otpusta omoguću- ju organima za izvršenje kazne da mogu uticati na trajanje iste. U nekim državama, uslovni otpust se vezuje za ustanovu zaštitnog nadzora. Na taj način, osuđenik prvih dana svog boravka na slobodi, ima potrebnu pomoć u savlađivanju prvih teškoća po puštanju iz kaznene ustanove. Realni smisao uslov- nog otpusta može se shvatiti u ovom pogledu naro- čito kad su u pitanju osuđenici koji su duže vremena boravili u kaznenoj ustanovi, pa su usled toga preki- nuli svaki kontakt sa spoljnim svetom. Nastanak ovog krivičnopravnog instituta je vezan za 19. vek i to prevashodno za Englesku, Francusku i Australiju. Krivični zakonik iz 1947. godine, posleratni u FNRJ, određuje suštinu i sadržinu uslovnog otpusta. On predviđa otpuštanje osuđenog lica sa izdržavanja kazne pre isteka njenog roka. Tadašnji član 85. ovog zakonika, predviđa objektivne i subjektivne pretpo- stavke za davanje uslovnog otpusta. Objektivna pretpostavka je da je osuđeni na vremensku kaznu lišenja slobode s prinudnim radom i lišenja slobode sa popravnim radom izdržao polovinu dosuđene ka- zne. Međutim, ako je za vreme izdržavanja kazne njeno trajanje smanjeno amnestijom ili pomilova- njem, smatra se da je dosuđena kazna dobila novo trajanje. Prema ovom trajanju, novom trajanju, raču- na se i polovina kazne koju mora osuđeni da izdrži da bi, po pravilu, uopšte moglo doći do primene uslovnog otpusta. Subjektivna pretpostavka odnosi se na ličnost osu- đenika i zahteva se od njega da je pokazao da je iz- državanje kazne na njega imalo takvo dejstvo da se može smatrati toliko popravljenim da se od njega ne USLOVNI OTPUST USLOVNI OTPUST Mihailo Lakčević, advokat iz Beograda

uslovni otpust

Embed Size (px)

DESCRIPTION

pravo

Citation preview

  • STRU^NO INFORMATIVNA PRAKSA

    49 SEPTEMBAR 2011SEPTEMBAR 2011

    STRU^NO INFORMATIVNA PRAKSA9/2011

    Pravni INFORMATOR

    S ob zi rom na ustav no-prav na re e nja i for mi ra njena e dr a ve ko ja je ima la raz ne atri bu te u svom na -zi vu, mo ra se iz vr i ti osvrt za pe riod od 1945. go di -ne pa sve do sa da, ka da je u pi ta nju uslov ni ot pust.

    Po jam ovog in sti tu ta ne bi tre ba lo da bu de spo ran. Ukri vi no prav noj te o ri ji po sto je ne ke ni jan se. Jed nisma tra ju da se usta no va uslov nog ot pu sta sa sto ji uto me to se li ce ko je se na la zi na iz dr a va nju ka zneli e nja slo bo de, pu ta na slo bo du pre ne go to je ka -znu iz dr a lo, pod uslo vom da do is te ka vre me na neui ni kri vi no de lo dok mu ka zna te e i ne e se po -zi va ti na iz dr a va nje ka zne. Dru gi sma tra ju da je tope no lo ka me ra ko ja pod sti e osu e na li ca za nji ho -vo uklju i va nje u re dov ni i vot na slo bo di i to imslu i kao naj ve i pod strek za ak tiv no ue e osu e -nih li ca u tret ma nu oko nji ho ve re so ci ja li za ci je. Imana vo da da je u pi ta nju pre la zno sta nje na pu tu do de -fi ni tiv ne slo bo de i de fi ni tiv nog iz vr e nja ka zne i sa -sto ji se u to me da se li ce ko je iz dr a va ka znu za tvo -ra pu ta na slo bo du, po sle od re e nog vre me na i podod re e nim uslo vi ma, s tim da mo e do i i do opo zi -va uslov nog ot pu sta. Ne ki za klju ci upu u ju na to dauslov ni ot pust slu i za ostva ri va nje na e la in di vi du -a li za ci je iz vr e nja ka zne i kao pod sti caj osu e ni ci mana do bro vla da nje s ob zi rom da oni svo jim pri mer -nim vla da njem, mo gu uti ca ti na tra ja nje ka zne u tomsmi slu, to pod od re e nim uslo vi ma mo gu bi ti pu -te ni na slo bo du i pre is te ka iz re e ne ka zne, kao jed -na vr sta vas pit nog sred stva za po ste pe no pri vi ka va -nje osu e ni ka na i vot na slo bo di.

    I naj zad, po sto ji mi lje nje da je re o po seb noj fa zi uiz vr e nju ka zne ko ja i ni sa stav ni deo onih kri mi nal -no-po li ti kih me ra ko je slu e prin ci pu in di vi du a li za -ci je.

    Na i me, za vre me iz ri ca nja ka zne ne mo e se una predod re di ti vre me po treb no za po sti za nje svr he ka nja -va nja. To se mo e usta no vi ti tek za vre me iz dr a va -nja ka zne, a oba ve za or ga na iz vr e nja je da pra te iutvr de kad pre sta ju raz lo zi za tva ra nja.

    Ne ka za ko no dav stva po zna ju usta no vu neo d re e nihpre su da, po i jem si ste mu utvr i va nje ko na nog iz -no sa ka zni pre pu ta or ga ni ma iz vr e nja ka zne, doksud po sta vlja naj ma nji i naj ve i iz nos ka zni. Dru gaza ko no dav stva ne po zna ju usta no vu neo d re e nihosu da, ali sa uvo e njem uslov nog ot pu sta omo gu u -ju or ga ni ma za iz vr e nje ka zne da mo gu uti ca ti natra ja nje iste. U ne kim dr a va ma, uslov ni ot pust seve zu je za usta no vu za tit nog nad zo ra. Na taj na in,osu e nik pr vih da na svog bo rav ka na slo bo di, imapo treb nu po mo u sa vla i va nju pr vih te ko a popu ta nju iz ka zne ne usta no ve. Re al ni smi sao uslov -nog ot pu sta mo e se shva ti ti u ovom po gle du na ro -i to kad su u pi ta nju osu e ni ci ko ji su du e vre me nabo ra vi li u ka zne noj usta no vi, pa su usled to ga pre ki -nu li sva ki kon takt sa spolj nim sve tom.

    Na sta nak ovog kri vi no prav nog in sti tu ta je ve zan za19. vek i to pre vas hod no za En gle sku, Fran cu sku iAustra li ju.

    Kri vi ni za ko nik iz 1947. go di ne, po sle rat ni uFNRJ, od re u je su ti nu i sa dr i nu uslov nog ot pu sta.On pred vi a ot pu ta nje osu e nog li ca sa iz dr a va njaka zne pre is te ka nje nog ro ka. Ta da nji lan 85. ovogza ko ni ka, pred vi a objek tiv ne i su bjek tiv ne pret po -stav ke za da va nje uslov nog ot pu sta. Objek tiv napret po stav ka je da je osu e ni na vre men sku ka znuli e nja slo bo de s pri nud nim ra dom i li e nja slo bo desa po prav nim ra dom iz dr ao po lo vi nu do su e ne ka -zne. Me u tim, ako je za vre me iz dr a va nja ka znenje no tra ja nje sma nje no am ne sti jom ili po mi lo va -njem, sma tra se da je do su e na ka zna do bi la no votra ja nje. Pre ma ovom tra ja nju, no vom tra ja nju, ra u -na se i po lo vi na ka zne ko ju mo ra osu e ni da iz dr ida bi, po pra vi lu, uopte mo glo do i do pri me neuslov nog ot pu sta.

    Su bjek tiv na pret po stav ka od no si se na li nost osu -e ni ka i zah te va se od nje ga da je po ka zao da je iz -dr a va nje ka zne na nje ga ima lo ta kvo dej stvo da semo e sma tra ti to li ko po pra vlje nim da se od nje ga ne

    USLOV NI OT PUSTUSLOV NI OT PUST

    Mi ha i lo Lak e vi, advo kat iz Be o gra da

    13 Struc inf praksa- Lakcevic - ok:03Ustavni sudovi-ok.qxd 9/1/2011 12:14 PM Page 49

  • SEPTEMBAR 2011 50SEPTEMBAR 2011

    STRU^NO INFORMATIVNA PRAKSASTRU^NO INFORMATIVNA PRAKSA 9/2011

    Pravni INFORMATOR

    mo e da lje oe ki va ti vr e nje kri vi nih de la. Ova kvopo zi tiv no dej stvo ka zne osu e ni ima da po ka e de -lom, od no sno svo jim ra dom i vla da njem.

    Ove dve pret po stav ke su opte i bez njih ne mauslov nog ot pu sta. Me u tim, po sto ja nje ovih pret po -stav ki ne ma ap so lut no dej stvo, ne go re la tiv no, a tozna i da osu e ni ne mo ra da bu de uslov no ot pu ten.Nje go vo pu ta nje na slo bo du za vi si e jo i od pi ta -nja da li i u ko joj me ri ka zne, zah te va ju raz lo zi ko jisto je u ve zi sa ostva ri va njem dru ge svr he ka zne,osim po pra vlja nja i pre va spi ta nja. Ovaj za ko nik jepred vi ao pri me nu uslov nog ot pu sta i u po gle du li cako ja se na la ze na iz dr a va nju ka zne li e nja slo bo des pri nud nim ra dom u do i vot nom tra ja nju, pod uslo -vom da po sto je su bjek tiv ne pret po stav ke i ako su iz -dr a li 15 go di na do su e ne ka zne.

    Isti za ko nik po zna je i iz u ze tan slu aj uslov nog ot pu -sta u od no su na objek tiv nu pret po stav ku da je osu e -ni iz dr ao po lo vi nu ka zne. Na i me, ako se osu e ni zavre me iz dr a va nja ka zne iz u zet no i na ro i to is ta kaodo brim vla da njem i ra dom, to pred sta vlja pod lo gu zaod stu pa nje od optih pret po stav ki. Na ovaj na in,osi gu ra no je jo vi e sa mo po prav no dej stvo ka zne,jer pod sti e osu e nog na po pra vlja nje i omo gu a vamu da to po stig ne i pre is te ka utvr e nih ro ko va. Ovose ne od no si na osu e ne na do i vot nu ka znu sa pri -nud nim ra dom. Oni mo gu tra i ti uslov ni ot pust tekkad iz dr e 15 go di na ka zne li e nja slo bo de.

    Uslov ni ot pust tra je do is te ka ne iz dr a nog de la vre -me na na ko je gla si do su e na ka zna. Ako je do su e -na ka zna am ne sti jom ili po mi lo va njem sma nje na usvom tra ja nju, du i na uslov nog ot pu sta se po kla pasa tra ja njem ove ka zne ko ja je od re e na ak tom am -ne sti je ili po mi lo va nja. U slu a ju do i vot ne ka zne sapri nud nim ra dom, uslov ni ot pust tra je 10 go di na odda na ot pu ta nja sa iz dr a va nja ka zne. Ra zu mlji vo jeda bi even tu al na pro me na ove ka zne u vre me nu, naosni vu am ne sti je ili po mi lo va nja, za vre me uslov nogot pu sta ima la za po sle di cu da skra ti i tra ja nje uslov -nog ot pu sta ko je bi se za vr a va lo is te kom vre me nana ko ji gla si ka zna u ak tu am ne sti je ili po mi lo va nja.

    Uslov ni ot pust e se opo zva ti ako uslov no ot pu te nidok je na slo bo di bu de osu en za no vo kri vi no de -lo ko je upu u je na to da raz lo zi za uslov ni ot pust vi -e ne po sto je. Da kle, ne e do i do opo zi va nja uslov -nog ot pu sta za sva ko kri vi no de lo, ve sa mo za onoko je po ste pe nu svo je dru tve ne opa sno sti i opa sno -sti sa mog ui ni o ca, upu u je na to da raz lo zi zauslov ni ot pust vi e ne po sto je. Po red to ga, sud prav -

    no sna nom pre su dom opo zi va uslov ni ot pust, a utom slu a ju vre me pro ve de no na uslov nom ot pu stune ra u na se u vre me iz vr e nja ka zne.

    Kri vi ni za ko nik iz 1951. go di ne uveo je stro gi za -tvor i za tvor. Objek tiv na pret po stav ka za da va njeuslov nog ot pu sta je po lo vi na iz dr a ne ka zne stro gogza tvo ra ili za tvo ra, a su bjek tiv na se od no si na li nostosu e ni ka i nje go vo vla da nje to kom iz dr a va nje ka -zne. Iz u zet no se mo e uslov no ot pu sti ti i osu e niko ji je iz dr ao sa mo tre i nu ka zne stro gog za tvo raili za tvo ra, ako po sto je su bjek tiv ne pret po stav ke iako po seb ne okol no sti ko je se od no se na li nost osu -e nog oi gled no po ka zu ju da je po stig nu ta svr ha ka -nja va nja.

    Mo e se re i da je re o jed noj pe no lo ko-pod sti caj -noj me ri ko ja po sto ji ra di pod sti ca nja sop stve nih na -po ra osu e ni ka za uklju i va nje u re do van i vot naslo bo di. Po ja vlju je se kao ko rek tiv sud ske od lu ke oka zni i kao do sled na pri me na in di vi du a li za ci je ka -zne.

    I u SRJ po zi tiv no kri vi no pra vo pred vi a isteokol no sti po pi ta nju objek tiv nih i su bjek tiv nih okol -no sti - po lo vi na iz dr a ne ka zne, iz u zet no tre i na iokol no sti ko je se od no se na li nost okri vlje nog. Sveovo je zah te va lo od ka dro va za po sle nih u ka zne no-po prav nim za vo di ma oba ve zu da istin ski pri hva ta juci lje ve i ide je od re da ba o uslov nom ot pu stu i pra tepo na a nje za tvo re ni ka u za vo du, pri ku plja ju in for -ma ci je, po dat ke i i nje ni ce o nje mu u to ku iz dr a va -nja ka zne, da li ima za ni ma nje i mo gu nost za po sle -nja kad iza e iz za vo da, nje go ve li ne, so ci jal ne ipo ro di ne pri li ke po pu ta nju na slo bo du, da li bo lu -je od ne ke du ev ne bo le sti, da li je sklon pi u i sli -no.

    Pre ma to me, osu e nik ne ma pra vo na uslov ni ot pust,ve sa mo pra vo da pod ne se mol bu za uslov ni ot pust,ali od dis kre ci o ne oce ne or ga na ko ji od lu u je o ot pu -stu za vi si da li e osu e nik bi ti ot pu ten pre ne go jeiz dr ao iz re e nu ka znu.

    Mol bu za uslov ni ot pust pod no si osu e ni pre ko slu -be za opte po slo ve za vo da u ko me iz dr a va ka znu,dok uprav nik za tvo ra mo e pod ne ti pred log zauslov ni ot pust. O mol bi i pred lo gu je ta da od lu i va -la Ko mi si ja za uslov ni ot pust ko ju obra zu je mi ni -star prav de. Ko mi si ju i ni 5 la no va, od ko jih sunaj ma nje dvo je su di je Vr hov nog su da Sr bi je. Pre do -no e nja od lu ke, Ko mi si ja za uslov ni ot pust je pri ba -vlja la mi lje nje stru nih slu bi za vo da, u pi sme nom

    13 Struc inf praksa- Lakcevic - ok:03Ustavni sudovi-ok.qxd 9/1/2011 12:14 PM Page 50

  • STRU^NO INFORMATIVNA PRAKSA

    51 SEPTEMBAR 2011SEPTEMBAR 2011

    STRU^NO INFORMATIVNA PRAKSA9/2011

    Pravni INFORMATOR

    ob li ku. Uprav nik za tvo ra mo e osu e nog ko ji je iz -dr ao naj ma nje 4/5 ka zne za tvo ra uslov no ot pu sti -ti, naj ra ni je 3 me se ca pre is te ka ka zne ako se osu e -ni pri mer no vla da i za la e na ra du. O uslov nom ot -pu stu do no si se re e nje i do sta vlja su du ko ji je osu -e nog upu tio na iz dr a va nje ka zne.

    Ta ko e, po zi tiv nim kri vi nim pro pi si ma bi lo jepred vi e no da Ko mi si ja za uslov ni ot pust ili uprav -nik za vo da ko ji su do ne li re e nje o uslov nom ot pu -stu, uko li ko je osu e ni ui nio te ki di sci plin ski pre -kr aj (po vre du ili ugro a va nje i vo ta ili te la lju di,uni te nje ili o te e nje imo vi ne, pri pre ma nje ili pod -stre ka va nje bek stva...) i bez u slov no mu je iz re e nadi sci plin ska ka zna upu i va nja u sa mi cu, po no vo raz -mo tre re e nje o uslov nom ot pu stu. ta vi e, Ko mi si -ja ili uprav nik su oba ve zni da pre i spi ta ju i po no voraz mo tre re e nje o uslov nom ot pu stu.

    Opo zi va nje uslov nog ot pu sta se vr i od stra ne su dai mo e bi ti oba ve zno i fa kul ta tiv no, kad su u pi ta njupu no let na li ca. Sud e oba ve zno opo zva ti uslov ni ot -pust, ako je osu e ni na uslov nom ot pu stu ui nio jed -no ili vi e kri vi nih de la za ko je mu je iz re e na ka -zna za tvo ra pre ko jed ne go di ne.

    Sud me u tim, mo e opo zva ti uslov ni ot pust akouslov no ot pu te ni ui ni jed no ili vi e de la za ko je jeiz re e na ka zna do jed ne go di ne. Kod fa kul ta tiv nogopo zi va uslov nog ot pu sta, sud e uze ti na ro i to uob zir srod nost kri vi nih de la, nji hov zna aj dru -tve nu opa snost, po bu de iz ko jih je de lo ui nje no idru ge okol no sti ko je uka zu ju na oprav da nost opo zi -va nja uslov nog ot pu sta.

    Ta da nji KZ SRJ je pred vi ao da kad sud opo zo veuslov ni ot pust, uzme u ob zir ra ni je iz re e nu ka znukao ve utvr e nu. Deo ka zne ko ji je osu e ni iz dr aopo ra ni joj osu di, ura u na va se u no vu ka znu, a vre -me pro ve de no na uslov nom ot pu stu se ne ura u na va.Isto vet nost si tu a ci je ima mo i u slu a ju ka da seuslov no ot pu te nom su di za de lo ko je je ui nje no prene go to je uslov no ot pu ten. Ako uslov no ot pu te nibu de osu en na ka znu za tvo ra do jed ne go di ne, pro -du u je se uslov ni ot pust za vre me ko je je osu e nipro veo na iz dr a va nju ka zne. Uslov ni ot pust se mo -e opo zva ti naj doc ni je u ro ku od dve go di ne od da -na ka da je uslov ni ot pust is te kao. Pre ma to me, bi loje pred vi e no da ako ne ko ko je osu en na ka znu za -tvo ra u tra ja nju od dve go di ne, pa je po sle po lo vi neiz dr a ne ka zne pu ten na uslov ni ot pust npr. 1. ma ja2000. go di ne, ta da do opo zi va mo e do i naj ka sni je1. ma ja 2003. go di ne.

    Za ko ni kom o kri vi nom po stup ku od 2002. go di -

    ne, pa na da lje, sa svim nje go vim iz me na ma i do pu -na ma do da nas, pred vi e na su no va re e nja za uslov -ni ot pust. Na i me, po stu pak za pu ta nje na uslov ni ot -pust po kre e se na mol bu osu e nog i to su du ko jije su dio u pr vom ste pe nu. Van ra sprav no kri vi nove e pr vo ste pe nog su da e utvr di ti da li po sto je svipred vi e ni uslo vi i pret po stav ke za pu ta nje nauslov ni ot pust i za tra i ti po treb ne iz ve ta je od upra -ve usta no ve u ko joj osu e ni iz dr a va ka znu, ako tajiz ve taj ve ni je pri lo en uz mol bu osu e nog.

    Ako mol ba ne bu de od ba e na, ve e e uze ti iz ja vuod nad le nog jav nog tu i o ca, a pra vo al be na od lu -ku ve a ima ju obe stran ke. Od lu ka ve a je u for mire e nja.

    Mol bu mo e da pod ne se i bra ni lac osu e nog ko jiima spe ci jal no pu no mo je za pod no e nje mol be(VSS, K. 768/02).

    Ve e ko je re a va o mol bi za uslov ni ot pust osu e nogni je ve za no mi lje njem ka zne no-po prav nog za vo da(Okru ni sud u Be o gra du, K. 2220/02).

    Kri vi nim za ko ni kom Sr bi je iz 2006. go di ne uki -

    nu ta je mo gu nost da se mo e tra i ti uslov ni ot pustiz u zet no i po sle 1/3 iz dr a ne ka zne, ve je osta la tamo gu nost po sle po lo vi ne iz dr a ne ka zne. Uslo vi zada va nje uslov nog ot pu sta pred vi e ni su i da lje ku -mu la tiv no, a mno ga pi ta nja oko ovog kri vi no prav -nog in sti tu ta su re gu li sa na i Za ko nom o iz vr e njukri vi nih sank ci ja.

    Iz me na ma KZ Sr bi je iz 2009. go di ne, pred vi e noje da se ne mo e uslov no ot pu sti ti osu e ni ko ji je po -ku ao bek stvo ili be ao u to ku iz dr a va nja ka zne.Ov de bi va lja lo pri me ti ti da su ove iz me ne pro me ni -le objek tiv ni uslov za pri me nu uslov nog ot pu sta, ko -ji sa da iz no si 2/3 iz dr a ne ka zne.

    Za ko no da vac pra vi pro pust i uno si za bu nu kodopo zi va nja uslov nog ot pu sta. Pred vi a se kao uslovza opo ziv uslov nog ot pu sta iz vr e nje no vog de la zako je je za pre e na ka zna do 6 me se ci (fa kul ta tiv ni)ili pre ko 6 me se ci (oba ve zni). Da kle, la nom 47. st.1 KZ-a je pro pi sa no oba ve zno opo zi va nje uslov nogot pu sta ako se iz rek ne ka zna pre ko 6 me se ci, a on dase u sta vu 5. istog la na po mi nje mo gu nost dauslov no ot pu te ni bu de osu en na ka znu za tvo ra do1 go di ne, a da mu ne bu de opo zvan uslov ni ot pust ?!

    13 Struc inf praksa- Lakcevic - ok:03Ustavni sudovi-ok.qxd 9/1/2011 12:14 PM Page 51