Anđa Backović

Podgorica, novembar 2019.

Program „Moje vrijednosti i vrline“

Usmjeravanje razvoja socijalnih i emocionalnih vještina učenika

„Susret s djetetom budi u meni dva osjećanja: nježnost zbog onoga što dijete jeste, i poštovanje zbog onoga što dijete

može biti.“

Luj Paster (1822-1895), francuski naučnik

Dijete je ono što vidi oko sebe.Dijete je ono što mu odrasli govore o njemu.

Kvaliteti dobrog nastavnika ....

Empatičnost

Kad pohvaljivanje može da šteti?

• suviše pohvaljivanja – nesigurnost, strah od novog iskustva i od greške

• dijete stalno očekuje „odobrenje“ od roditelja/nastavnika jer se njegovi postupci čestim hvaljenjem stalno procjenjuju

• ono što se ne pohvaljuje - nije „važno“

• hiperbolisanje – rutinska aktivnost postaje „izuzetna“

• „zavisnost“ od pohvaljivanja

• neiskreno pohaljivanje - nepovjerenje

suviše pohvaljivanja = izostanak pohvale

Svakom djetetu potrebna je pohvala, ali ne iste vrste.

Pohvaljivanje načina, procesa rada, strategija, naporaučenika:

• osjećanje kontrole nad onim što radi

• osjeća se kompetentno -„Mogu...“

• raste intrinzička, unutrašnja motivacija

• samopouzdanje

• greška je „prirodna“ - novi cilj u učenju

• istrajnost, odgovornost

Dominantno pohvaljivanje ličnih

karakteristika i sposobnosti (IQ) učenika:

• pozitivna slika o sebi

• jača samopouzdanje (do jedne mjere)

• suočen sa preprekom - izbjegava je

• uspjeh = ja; greška = ja

• pad motivacije – zavisnost od mišljenja

drugih

Istraživanje Carol Dweck, psiholog (Univerzitet Columbia, Univerzitet Stenford )

Mentalni stav: sposobnost su fiksiranesposobnosti se mogu razvijati

Neuronauka o mozgu adolescenta

pažnja, regulacija emocija, planiranje, samokontrola, svjesno odlučivanje ...

obrada emocija, osjećaj nagrade kada se rade zabavne stvari, pa čak i kad su rizične, osjećaj zadovoljstva kad se riskira...

Limbički sistem

Prefrontalni korteks

Adolescenti i pohvale

• misaone sposobnosti i socijalna spoznaja – mogu da uoče razliku između onoga što se misli i što se kaže; procjenjuju, predviđaju reakcije drugih

• izbjegavati neiskrene i nezaslužene pohvale

• suprotni efekti pretjeranog hvaljenje napora i istrajnosti:

- adolescenti mogu pomisliti da su, zbog toga što se hvali naporanrad, manje sposobni od drugih, da im treba više vremena negodrugim, pa su „gori i gluplji“ od drugih

- bolje: „Odličan si timski radnik!“, nego: „Kako ti naporno radiš!“

Adolescenti i pohvale

• pohvale u „4 oka“ i neverbalno upućene pohvale

• pohvale ne kombinovati s kritikovanjem; izbjegavati poruke koje sadrže „...ali...“ , neposredno nakon što smo učeniku uputili pohvalu

• umjesto generalne pohvale za dobar rezultat, efektivnije je pitati da objasnikako je to uspio i da to čuju drugi („Kaži nam više o tome kako si ...“)

• adolescentima prija kad znaju da njihovo ponašanje i postupci pozitivno djeluju na druge (socijalni motivi u adolescenciji)

Adolescenti i pohvale

• često sumnjičavi prema pihvalama - nesigurni, sumnjaju u svoje sposobnosti, pa i u druge koji hvale te sposobnosti

• povezivati pohvalu s ciljevima – pomoći im da shvate da ih specifično ponašanje koje hvalimo vodi ka cilju koji imaju; pitati ih da sami ocijene da li ih određeno ponašanje približava cilju koji žele ili ih udaljava od cilja

Svrhovita pohvala

Korigovanje

Usmjeravanje

Povratne informacije nastavnika za razvoj SEV u programu „Moje vrijednosti i vrline“

• Nastavnik jasno identifikuje i saopštava

nešto specifično što su učenik ili grupa

učenika uradili

• Učenik/ci razumiju da ta pohvala nosi

određeno značenje

• Nastavnik mu/im pomaže da razmišljaju o

tome zašto je to korisno i za učenika i za

odjeljenje

• Motiviše ih da se ponovo tako ponašaju

Svrhovita pohvala Primjeri

Učenik:

... predusretljiv prema novom drugu

• Kako naš novi učenik reaguje na tebe kada si ti prema njemu

pažljiv i srdačan?

• Što misliš kako se on zbog toga osjeća?

.... pokazuje odlučnost da radi na zadatku

• Možeš li nam reći kako si uspio da ...? Šta se dešavalo?

• Što je to što ti je pomoglo da nastaviš dalje, da istraješ?

• Znaš li još nekoga ko se tako odnosi prema svojim zadacima?

Primjeri

Učeniku

nedostaje odlučnosti, istrajnosti da ovlada nečim novim ili teškim:

• Sjećaš li se neke situacije u tvom životu kad kada si baš bio odlučan i istrajan?

• Što si tada osjećao i radio? Može li iskoristiti to iskustvo i sada?

• Znaš li oko sebe ljude koje su ti uzor jer su jako odlučni. Što su to oni radili?

• Kako bi mogao da iskoristiš njihovo iskustvo za sebe?

Nastavnik pomaže učeniku/cima da:

• razumiju neku vještinu ili vrlinu na novi način, u budućoj, novoj situaciji

• uoče kako se ona može primijenitiu njihovim životima, iz drugačijeg ugla

Usmjeravanje

Učenici

neobazrivi u toku školske priredbe:• Jeste li zapazili kako drugi nijesu bučni?

• Što mislite, kako ova buka utiče na druge?

• Kako bi vam bilo da ste na mjestu...

• Što bi bilo dobro da sad uradite?

neljubazni jedni prema drugima:

• Jesi li shvatio što se desilo kada si rekao Idi ....?

• Kako su na nju uticale tvoje riječi?

• Koja bi to bila ljubazna stvar koju bi mogao da kažeš ili učiniš sada?

• Nastavnik uočava situaciju u kojoj učenik kaže ili uradi nešto što ne doprinosinjegovom dobru, dobru odjeljenja, zajednice.

• Umjesto opominjanja ili upozoravanja, korigovanje je u tome da se učeniku pomogne da:

- razumije uticaj onoga što čini

- shvati da postoje vrline, ponašanja koja mogu da uče, razvijaju što će im pomoći da čine dobro, sebi i drugima.

Korigovanje