USPOREDBA REZULTATA...3 1. UVOD U ovome izvještaju prikazana je usporedba analiza rezultata prve (inicijalne) i druge (finalne) primjene upitnika u sklopu evaluacije eksperimentalnog

Evaluacija eksperimentalnog programa „Škola za život”

(šk. god. 2018./2019.)

USPOREDBA REZULTATA

PRIMJENE UPITNIKA U INICIJALNOM I FINALNOM MJERENJU

Srpanj 2019.

2

SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................................................... 3 1.1. Obrada i analiza podataka ................................................................................................................. 3

2. USPOREDBA INICIJALNIH I FINALNIH REZULTATA UPITNIKA ZA UČENIKE ...................................... 4 2.1. Razlike prema sadržajnim cjelinama .................................................................................................. 4

2.1.1. Odnos prema školi i nastavi ......................................................................................................... 4 2.1.2. Poučavanje i vrednovanje ............................................................................................................ 4 2.1.3. O nastavi ..................................................................................................................................... 5 2.1.4. Tehnologija u učenju .................................................................................................................... 6 2.1.5. Školsko ozračje i kultura .............................................................................................................. 6 2.1.6. Analiza razlika u rezultatima prema sadržajnim cjelinama ........................................................... 7

2.2. Razlike u motivaciji učenika ............................................................................................................... 7 2.2.1. Analiza razlika u ciljnim orijentacijama ......................................................................................... 7 2.2.2. Analiza razlika u uvjerenjima o sposobnosti aktera ...................................................................... 8 2.2.3. Analiza razlika u emocijama ........................................................................................................ 9

3. USPOREDBA INICIJALNIH I FINALNIH REZULTATA UPITNIKA ZA UČITELJE ................................... 10 3.1. Razlike prema sadržajnim cjelinama ................................................................................................ 10

3.1.1. Zadovoljstvo dokumentima ........................................................................................................ 10 3.1.2. Zadovoljstvo eksperimentalnim programom ............................................................................... 10 3.1.3. Zadovoljstvo edukacijama .......................................................................................................... 11 3.1.4. Samoprocjena kompetentnosti za provedbu .............................................................................. 11 3.1.5. Nastava ..................................................................................................................................... 12 3.1.6. Podrška sustava ........................................................................................................................ 13 3.1.7. Analiza razlika u rezultatima prema sadržajnim cjelinama ......................................................... 13

3.2. Razlike u orijentaciji i usmjerenosti učitelja ....................................................................................... 14 4. USPOREDBA INICIJALNIH I FINALNIH REZULTATA UPITNIKA ZA STRUČNE SURADNIKE i i UPITNIKA ZA RAVNATELJE ............................................................................................................. 16

4.1. Razlike u rezultatima upitnika za stručne suradnike ......................................................................... 16 4.1.1. Zadovoljstvo dokumentima ........................................................................................................ 16 4.1.2. Zadovoljstvo eksperimentalnim programom ............................................................................... 17 4.1.3. Zadovoljstvo edukacijama .......................................................................................................... 17 4.1.4. Samoprocjena kompetentnosti za provedbu .............................................................................. 18 4.1.5. Podrška sustava i kolektiva ........................................................................................................ 18 4.1.6. Ozračje i kultura škole ............................................................................................................... 19

4.2. Razlike u rezultatima upitnika za ravnatelje ...................................................................................... 20 4.2.1. Zadovoljstvo dokumentima ........................................................................................................ 20 4.2.2. Zadovoljstvo eksperimentalnim programom ............................................................................... 20 4.2.3 Zadovoljstvo edukacijama ........................................................................................................... 21 4.2.4. Samoprocjena kompetentnosti za provedbu .............................................................................. 21 4.2.5. Podrška sustava ........................................................................................................................ 22 4.2.6. Ozračje i kultura škole ............................................................................................................... 22 4.2.7. Analiza razlika u rezultatima i veličina učinka ............................................................................. 23

5. SAŽETI PRIKAZ REZULTATA ............................................................................................................... 24 5.1. Ograničenja istraživanja ................................................................................................................... 25

3

1. UVOD

U ovome izvještaju prikazana je usporedba analiza rezultata prve (inicijalne) i druge (finalne) primjene

upitnika u sklopu evaluacije eksperimentalnog programa „Škola za život”. Upitnici su u elektroničkome obliku

provedeni prvi puta od 11.12.2018. do 24.02.2019. dok su u finalnoj točki mjerenja provedeni tijekom lipnja

2019. godine u koordinaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Upitnici su namijenjeni učenicima 5. i 7. razreda osnovne škole te učenicima 1. razreda srednje škole u

eksperimentalnim školama, učiteljima koji predaju predmete koji se eksperimentalno provode u navedenim

razredima te ravnateljima i stručnim suradnicima u eksperimentalnim školama.

1.1. Obrada i analiza podataka

U okviru praćenja i evaluacije provedbe eksperimentalnog programa „Škola za život (šk. god.

2018./2019.) zaprimljene baze podataka rezultata upitnika za učenike, upitnika za učitelje, upitnika za stručne

suradnike i upitnika za ravnatelje, inicijalne i finalne točke mjerenja, obrađene su i analizirane. U sljedećoj

tablici navedeni su brojevi ispitanika usporedno za obje točke mjerenja.

Učenici Učitelji Stručni

suradnici Ravnatelji Roditelji

Populacija ispitanika (N) 8345 (6309*) 1762 207 74 8345 (est.)

Inicijalni broj ispitanika (N) 3957 1251 146 72 n/a

Inicijalni postotak populacije (%) 62,71 71,00 70,53 97,30 n/a

Finalni broj ispitanika (N) 3585 945 110 68 7548

Finalni postotak populacije (%) 56,82 53,63 53,14 91,89 90,45 (est.)

Broj ispitanika - preklapanje (N) 2763 796 89 63 1654 (s uč.)

Postotak preklapanja (%)** 69,83 63,63 60,96 87,50 46,13 (s uč.) * Bez učenika prvih razreda osnovne škole.

** Udio od inicijalnog odaziva ispitanika.

Za analizu razlika između dvije točke mjerenja korišten je t-test (SPSS 22.0). Uparivanje ispitanika iz inicijalne

i finalne točke mjerenja pokazalo je da je samo određeni udio ispitanika sudjelovao u obje točke mjerenja. T-

test zavisnih uzoraka napravljen je za taj udio ispitanika, a rezultati na ukupnom broju ispitanika su pokazali

slične ili istovjetne rezultate t-testa nezavisnih uzoraka. Stoga, u nastojanju zahvaćanja što većeg broja

ispitanika, analize u ovom izvještaju napravljene su korištenjem t-testa nezavisnih uzoraka.

Razlikama u aritmetičkim sredinama i rezultatima t-testa pridodan je koeficijent veličine učinka (Cohenova d-

vrijednost) kojim se dodatno pojašnjava veličina utvrđenih razlika.

4

2. USPOREDBA INICIJALNIH I FINALNIH REZULTATA UPITNIKA ZA

UČENIKE

Učenici su označavali stupanj slaganja s tvrdnjama na pridruženoj četverostupanjskoj Likertovoj

ljestvici od uopće se ne slažem (1) do u potpunosti se slažem (4).

2.1. Razlike prema sadržajnim cjelinama

2.1.1. Odnos prema školi i nastavi

Odnos prema školi i nastavi uključuje set pojedinačnih tvrdnja koje opisuju odnos učenika prema školi,

njihov doživljaj nastave i učenja u sklopu nastave te njihov odnos prema školskomu i domaćemu radu.

Prema dobivenim rezultatima stavovi učenika prema školi i nastavi bili su nešto pozitivniji u inicijalnom

mjerenju u odnosu na mjerenje na kraju školske godine.

2.1.2. Poučavanje i vrednovanje

Dio upitnika o poučavanju i vrednovanju uključuje set tvrdnja koje služe procjeni učitelja i njegova

angažmana u nastavi te služe procjeni postupaka formativnoga i sumativnog vrednovanja.

Prema dobivenim rezultatima procjena kvalitete poučavanja i vrednovanja bila je nešto viša u

inicijalnom mjerenju u odnosu na mjerenje na kraju školske godine. Razlika nema ili su vrlo male za tvrdnje

koje se odnose na primjenu problemskih zadataka, složenih zadataka i pokazivanje zanimanja za napredak

učenika na nastavi.

2,63

2,83

2,79

2,81

3,38

3,07

2,88

2,92

2,44

2,69

2,77

2,79

3,24

2,92

2,81

2,73

1 2 3 4

Volim ići u školu.

Volim rješavati zadatke koji me potiču na razmišljanje.

Lako mi je naučiti što se od mene traži u školi.

Domaće zadaće rješavam s lakoćom.

Volim raditi u grupi s drugim učenicima.

U školi mi je zanimljivo učiti nove stvari.

Na nastavi se javljam i postavljam pitanja.

U školi učimo stvari koje su nam korisne u svakodnevnom životu.

Odnos prema školi i nastavi (M)

inicijalno finalno

5

2.1.3. O nastavi

U ovome dijelu upitnika tvrdnje se odnose na način rada u nastavi. Tvrdnje su grupirane u dvije

skupine – suvremenije i tradicionalnije pristupe nastavi – u odnosu na cilj eksperimentalnog programa.

Prema dobivenim rezultatima procjena načina rada na nastavi uglavnom je bila nešto viša u

inicijalnom mjerenju u odnosu na mjerenje na kraju školske godine. Iznimka se pokazala jedino za tvrdnju

koja se odnosi na gledanje filmova i video isječaka gdje je nešto viši rezultat bio u finalnom u odnosu na

inicijalno mjerenje. Međutim, razlike su vrlo male za oba pristupa nastavi.

3,13

3,10

3,13

3,19

2,96

3,27

3,25

3,04

2,91

2,75

2,99

2,95

2,98

3,04

2,90

3,14

3,13

2,98

2,85

2,75

1 2 3 4

Učitelji se trude pronalaziti nove i zanimljive načine poučavanja.

Učitelji nas potiču da otkrivamo nove načine rješavanja zadataka.

Učitelji nam pomažu da učimo na vlastitim pogrešakama u rješavanjuzadataka.

Učitelji nam postavljaju pitanja koja nas potiču da razmišljamo o nekomzadatku.

Učitelji nas traže da sami smislimo postupak rješavanja složenihzadataka.

Učitelji nas traže da objasnimo na koji način smo došli do rješenjazadatka.

Učitelji nam zadaju zadatke koji traže da primijenimo ono što smonaučili.

Učitelji nam zadaju zadatke koji se mogu riješiti na nekoliko načina.

Učitelji pokazuju zanimanje za moj napredak na nastavi.

Učitelji nam zadaju problemske zadatke povezane sa svakodnevnimživotom.

Poučavanje i vrednovanje (M)

inicijalno finalno

2,80

2,89

3,11

2,67

2,66

2,82

3,02

2,73

1 2 3 4

Na nastavi učimo na zanimljiv način.

Na nastavi učimo radeći u grupama.

Na nastavi istražujemo i radimo složene zadatke samostalno ili u grupi.

Na nastavi gledamo i slušamo filmove i video isječke.

Suvremena nastava (M)

inicijalno finalno

6

2.1.4. Tehnologija u učenju

Dio upitnika o tehnologiji u učenju sastoji se od pet tvrdnja koje se odnose na procjenu učenika o korištenju

tehnologije u pisanju školskoga ili domaćega rada i o korištenju tehnologije u učenju.

Prema dobivenim rezultatima učenici su se neznatno više koristili tehnologijom u učenju u inicijalnom

mjerenju u odnosu na mjerenje na kraju školske godine.

2.1.5. Školsko ozračje i kultura

Što se tiče tvrdnji koje se odnose na školsko ozračje i kulturu pokazalo se da je procjena školskog

ozračja i kulture bila nešto pozitivnija u inicijalnom mjerenju nego u finalnom mjerenju tj. učenici su u

inicijalnom mjerenju više smatrali da mogu na nastavi pitati ako ih što zanima, da učitelji brinu o svojim

učenicima i da su učitelji pravedni. Također, u inicijalnom mjerenju su procijenili da se u školi osjećaju bolje

nego što su to procijenili u finalnom mjerenju.

3,37

2,85

2,84

3,06

3,28

2,76

2,72

2,99

1 2 3 4

U školi prepisujemo s ploče ili s prezentacije.

U školi većinom učimo po udžbeniku.

U školi upotrebljavamo radne bilježnice.

Na nastavi puno vježbamo i ponavljamo.

Tradicionalna nastava (M)

inicijalno finalno

3,10

3,33

3,26

2,85

2,75

3,04

3,30

3,18

2,78

2,56

1 2 3 4

Volim koristiti računala ili druge uređaje na nastavi.

S lakoćom koristim računalo ili druge uređaje (npr. tablet, pametnitelefon) za učenje.

Koristim se internetom za traženje podataka i učenje.

Koristim računalo ili tablet prilikom učenja i pisanja domaće zadaće kodkuće.

Koristim računalo ili tablet na nastavi.

Tehnologija u učenju (M)

inicijalno finalno

3,37

3,22

2,96

2,93

3,26

3,09

2,82

2,78

1 2 3 4

Na nastavi mogu slobodno pitati ako me nešto zanima.

Učitelji u mojoj školi brinu se o svojim učenicima.

Učitelji u mojoj školi su pravedni.

U školi se osjećam dobro.

Školsko ozračje i kultura (M)

inicijalno finalno

7

2.1.6. Analiza razlika u rezultatima prema sadržajnim cjelinama

Kako bi se utvrdilo jesu li razlike u aritmetičkim sredinama za pojedine sadržajne cjeline statistički značajne

u dvije točke mjerenja (inicijalno i finalno ispitivanje) izračunat je t-test za nezavisne uzorke uz vjerojatnost

pogreške od 1%. Rezultati upućuju na to da značajnost razlike postoji u svim ispitivanim sadržajnim cjelinama

(odnos prema školi, suvremena nastavu, tradicionalna nastava, tehnologija u učenju, poučavanje i

vrednovanje, školsko ozračje i kultura).

Kako bi se utvrdilo kolika je veličina učinka te razlike izračunat je Cohenov d. Dobiveni rezultati upućuju na

to da je razlika neznatna za sve osim jedne sadržajne cjeline. Naime, utvrđena je mala veličina učinka

za odnos prema školi i nastavi, odnosno smanjenje aritmetičke sredine na toj skali u drugoj točki mjerenja

nije zanemarivo u odnosu na rezultate prvog mjerenja.

Sadržajna cjelina Točka

mjerenja

Broj

ispitanika

Aritmetička

sredina

Standardna

devijacija

Stand. pogreška

aritm. sredine

Odnos prema školi i nastavi inicijalno 3957 2,91 0,482 0,008

finalno 3585 2,80 0,537 0,0089

Suvremena nastava inicijalno 3957 2,86 0,559 0,009

finalno 3585 2,80 0,592 0,010

Tradicionalna nastava inicijalno 3957 3,02 0,511 0,008

finalno 3585 2,93 0,564 0,009

Tehnologija u učenju inicijalno 3957 3,05 0,605 0,010

finalno 3585 2,97 0,627 0,011

Poučavanje i vrednovanje inicijalno 3957 3,07 0,511 0,008

finalno 3585 2,97 0,565 0,009

Školsko ozračje i kultura inicijalno 3957 3,12 0,631 0,010

finalno 3585 2,99 0,658 0,011

Sadržajna cjelina t df Značajnost

(p > 0,01)

Razlika

aritm.

sredine

Stand.

pogreška

razlike

Pouzdanost razlike

(donja – gornja)

Veličina

učinka (d)

Odnos prema školi i nastavi -9,859 7540 0,000 -0,12 0,012 0,093 0,139 0,2271

Suvremena nastava -4,531 7364,085 0,000 -0,06 0,013 0,034 0,086 0,1047

Tradicionalna nastava -7,382 7540 0,000 -0,09 0,012 0,067 0,116 0,1700

Tehnologija u učenju -5,493 7540 0,000 -0,08 0,014 0,050 0,106 0,1266

Poučavanje i vrednovanje -7,585 7540 0,000 -0,09 0,012 0,070 0,118 0,1747

Školsko ozračje i kultura -8,599 7540 0,000 -0,13 0,015 0,099 0,157 0,1981

2.2. Razlike u motivaciji učenika

2.2.1. Analiza razlika u ciljnim orijentacijama

Kako bi se utvrdilo jesu li razlike u aritmetičkim sredinama zastupljenosti različitih orijentacija učenika

na učenje statistički značajne u dvije točke mjerenja (inicijalno i finalno ispitivanje) izračunat je t-test za

nezavisne uzorke uz vjerojatnost pogreške od 1%. Rezultati upućuju na to da značajnost razlike postoji kod

većine ispitivanih ciljnih orijentacija u učenju. Značajnost razlike nije prisutna jedino na skali orijentacije na

izvedbu izbjegavanjem.


to da je razlika neznatna za sve osim jedne skale. Naime, utvrđena je mala veličina učinka za intrinzičnu

orijentaciju na učenje, odnosno smanjenje aritmetičke sredine na toj skali u drugoj točki mjerenja nije

zanemarivo u odnosu na rezultate prvog mjerenja.

8

Skala Točka

mjerenja

Broj

ispitanika

Aritmetička

sredina

Standardna

devijacija

Standardna

pogreška

aritm. sredine

Orijentacija na učenje – intrinzična inicijalno 3957 3,23 0,626 0,010

finalno 3585 3,09 0,685 0,011

Orijentacija na učenje – ekstrinzična inicijalno 3957 3,34 0,612 0,010

finalno 3585 3,21 0,684 0,011

Orijentacija na izvedbu približavanjem inicijalno 3957 2,78 0,705 0,011

finalno 3585 2,70 0,739 0,012

Orijentacija na izvedbu izbjegavanjem inicijalno 3957 2,83 0,672 0,011

finalno 3585 2,81 0,707 0,012

Orijentacija na izbjegavanje rada inicijalno 3957 2,36 0,686 0,011

finalno 3585 2,46 0,699 0,012


(p > 0,01)

Razlika

aritm.

sredine

Stand.

pogreška

razlike

Pouzdanost

razlike (donja –

gornja)

Veličina

učinka (d)

Orijentacija na učenje –

intrinzična -9,761 7540 0,000 -0,15 0,015 0,118 0,177 0,2248

Orijentacija na učenje –

ekstrinzična -8,424 7540 0,000 -0,13 0,015 0,096 0,155 0,1940

Orijentacija na izvedbu

približavanjem 4,647 7540 0,000 -0,08 0,017 0,045 0,110 0,1070

Orijentacija na izvedbu

izbjegavanjem 1,606 7540 0,108 -0,03 0,016 -0,006 0,057 0,0370

Orijentacija na izbjegavanje

rada -6,345 7540 0,000 0,10 0,016 -0,132 -0,070 0,1462

2.2.2. Analiza razlika u uvjerenjima o sposobnosti aktera

Kako bi se utvrdilo jesu li razlike u aritmetičkim sredinama uvjerenja učenika o sposobnosti aktera statistički

značajne u dvije točke mjerenja (inicijalno i finalno ispitivanje) izračunat je t-test za nezavisne uzorke uz

vjerojatnost pogreške od 1%. Rezultati upućuju na to da značajnost razlike postoji kod vjerovanja u važnost

ulaganja truda, no ne postoji kod vjerovanja u važnost sposobnosti aktera. Pri tome se stupanj uvjerenja u

važnost ulaganja truda smanjio u finalnom mjerenju u odnosu na inicijalno mjerenje.

Kako bi se utvrdilo kolika je veličina učinka dobivene razlike izračunat je Cohenov d. Dobiveni rezultati

ukazuju na to da su razlike za obje skale neznatne.

Skala Točka mjerenja Broj

ispitanika Aritmetička sredina Standardna devijacija

Stand. pogreška

aritmetičke sredine

Trud inicijalno 3957 3,04 0,615 0,010

finalno 3585 2,94 0,667 0,011

Sposobnost inicijalno 3957 3,26 0,599 0,010

finalno 3585 3,25 0,654 0,011

9


(p > 0,01)

Razlika

aritm.

sredine

Stand.

pogreška

razlike

Pouzdanost

razlike (donja –

gornja)

Veličina

učinka (d)

Trud -6,953 7540 0,000 -0,10 0,015 0,074 0,132 0,1601

Sposobnost -0,599 7540 0,549 -0,01 0,014 -0,020 0,037 0,0138

2.2.3. Analiza razlika u emocijama

Kako bi se utvrdilo jesu li razlike u aritmetičkim sredinama zastupljenosti pojedinih emocija učenika statistički


vjerojatnost pogreške od 1%. Rezultati upućuju na to da značajnost razlike postoji i u stupnju uživanja i u

stupnju dosade kod ispitanih učenika. Pri tome se stupanj uživanja smanjio u finalnom mjerenju, dok se

stupanj dosade povećao.


to da je razlika za osjećaj uživanja neznatna. Međutim, utvrđena je mala veličina učinka za skalu dosade,

odnosno povećanje aritmetičke sredine na toj skali nije zanemarivo.

Skala Točka mjerenja Broj

ispitanika Aritmetička sredina Standardna devijacija

Stand. pogreška


Uživanje inicijalno 3957 2,52 0,777 0,012

finalno 3585 2,41 0,779 0,013

Dosada inicijalno 3957 2,35 0,842 0,013

finalno 3585 2,52 0,839 0,014


(p > 0,01)

Razlika

aritm.

sredine

Stand.

pogreška

razlike

Pouzdanost razlike

(donja – gornja)

Veličina

učinka (d)

Uživanje -6,179 7540 0,000 -0,11 0,018 0,076 0,146 0,1425

Dosada 8,906 7540 0,000 0,17 0,019 -0,211 -0,135 0,2054

10


UČITELJE

Učitelji su označavali stupanj slaganja s tvrdnjama na pridruženoj peterostupanjskoj Likertovoj ljestvici

od uopće se ne slažem (1) do u potpunosti se slažem (5).

3.1. Razlike prema sadržajnim cjelinama

3.1.1. Zadovoljstvo dokumentima

Zadovoljstvo dokumentima obuhvaća tvrdnje u upitniku koje se odnose na kurikule i ostale dokumente

prema kojima učitelji planiraju i izvode nastavu.

Prema dobivenim rezultatima učitelji su na jednak način procijenili koliko detaljno su proučili kurikule svog

predmeta za ovu školski godinu (2018./2019.) u inicijalnom i u finalnom ispitivanju. Što se tiče načina rada

na nastavi rezultati se razlikuju. U finalnom ispitivanju učitelji su nešto pozitivnije procijenili ostvarivost ishoda

učenja u realnim uvjetima u njihovoj školi i kvalitetu opisa načina praćenja i vrednovanja učenika te nešto

većima procijenili razlike u metodama rada ove školske godine u odnosu na prošle godine. Procjena

primjenjivosti preporučenih metoda i oblika rada je bila nešto pozitivnija u inicijalnom mjerenju u odnosu na

mjerenje na kraju školske godine, međutim i ovdje se radi o vrlo maloj razlici u aritmetičkim sredinama.

3.1.2. Zadovoljstvo eksperimentalnim programom

Zadovoljstvo eksperimentalnim programom obuhvaća tvrdnje koje se odnose na obilježja i ciljeve

eksperimentalnog programa „Škola za život” kao i na način informiranja i želju za uključivanjem u

eksperimentalni program ili za nastavkom eksperimentalnog programa.

Prema dobivenim rezultatima gotovo sve procjene upućuju na to da je zadovoljstvo eksperimentalnim

programom bilo pozitivnije u finalnom nego u inicijalnom mjerenju. Jedino je za tvrdnju Uključenost u

eksperimentalni program predstavlja mi profesionalni izazov. iskazan viši rezultat u inicijalnom mjerenju,

nego u finalnom mjerenju. Razlike u aritmetičkim sredinama su za veći dio tvrdnji vrlo male ili neznatne.

4,32

3,73

3,69

3,81

3,23

3,50

4,32

3,81

3,68

3,76

3,32

3,58

1 2 3 4 5

Detaljno sam pročitao i proučio kurikulum predmeta za koji/koje izvodimnastavu ove školske godine.

Ishodi učenja navedeni u predmetnome kurikulumu/predmetnimkurikulumima ostvarivi su u realnim uvjetima u mojoj školi.

Postavljeni ishodi učenja međupredmetnih tema su ostvarivi.

Preporučene metode i oblici rada u nastavi opisani u metodičkimpriručnicima su primjenjivi.

Metode i oblici rada koje planiram koristiti ove školske godine razlikuju seod metoda i oblika rada koje sam koristio proteklih godina.

Načini praćenja i vrednovanja učenika u metodičkim priručnicima dobro suopisani.

Zadovoljstvo dokumentima (M)

inicijalno finalno

11

3.1.3. Zadovoljstvo edukacijama

Ovaj dio upitnika za učitelje odnosi se na edukaciju učitelja u sklopu eksperimentalnog programa.

Prema dobivenim rezultatima sve procjene kojima je mjereno zadovoljstvo učitelja edukacijama u sklopu

eksperimentalnog programa bile su pozitivnije u finalnom nego u inicijalnom mjerenju. Veća razlika vidljiva je

za tvrdnju o učestalosti edukacija, dok je za druge tvrdnje razlika vrlo mala ili neznatna.

3.1.4. Samoprocjena kompetentnosti za provedbu

Samoprocjena kompetentnosti provedbe uključuje tvrdnje koje se odnose na mišljenja učitelja o

vlastitoj osposobljenosti za implementaciju kurikularnoga pristupa u nastavu, a koja može biti produkt

stručnoga usavršavanja u sklopu programa ili kompetencija koje su učitelji prethodno stekli.

Prema dobivenim rezultatima sve procjene koje upućuju na samoprocjenu kompetentnosti za izvedbu

eksperimentalnog programa bile su pozitivnije u finalnom nego u inicijalnom mjerenju. Prema dobivenim

rezultatima učitelji su na gotovo jednak način procijenili svoje kompetencije za provedbu u dvije točke

mjerenja.

3,91

3,85

3,76

3,68

3,33

3,17

3,98

3,82

4,07

3,90

3,78

3,92

3,44

3,30

3,90

3,94

1 2 3 4 5

Eksperimentalni program potiče kontinuirano davanje povratne informacijeučeniku.

Eksperimentalni program potiče me na kontinuirano samovrednovanje.

Jasan mi je cilj eksperimentalnog programa.

Slagao sam se s uključenjem škole u eksperimentalni program.

Jasno mi je preneseno što se od mene očekuje u eksperimentalnomprogramu.

Zadovoljan sam načinom uvođenja eksperimentalnog programa u mojojškoli.

Uključenost u eksperimentalni program predstavlja mi profesionalni izazov.

Želim i sljedeće školske godine nastaviti izvoditi nastavu premaeksperimentalnom programu.

Zadovoljstvo eksperimentalnim programom (M)

inicijalno finalno

3,33

3,02

3,56

3,45

3,34

2,76

3,58

3,63

1 2 3 4 5

Edukacije u sklopu eksperimentalnog programa dobro su organizirane

Edukacije u sklopu eksperimentalnog programa odvijale su se prerijetko.

Edukacije su mi pomogle u razumijevanju promjene u načinu i metodamapoučavanja.

Edukacije su mi pomogle u razumijevanju novih metoda vrednovanja iocjenjivanja.

Zadovoljstvo edukacijama (M)

inicijalno finalno

12

3.1.5. Nastava

Rezultati tvrdnja koje se odnose na način rada u nastavi odnose se na suvremenije i tradicionalnije

načine rada u odnosu na cilj eksperimentalnog programa i uključuju područje vrednovanja.

Dobiveni rezultati upućuju na to da su učitelji više koristili tradicionalne oblike nastave u vrijeme inicijalnog

mjerenja dok se rezultati za suvremene oblike nastave razlikuju. Učitelji su u vrijeme inicijalnog mjerenja

procijenili da više koriste zadatke koji zahtijevaju kritičko razmišljanje i primjere iz svakodnevnog života dok

su u vrijeme finalnog mjerenja procijenili da više koriste projektnu nastavu te da učenike potiču na samostalno

odabiranje metoda za rješavanje kompleksnih zadataka. Međutim, te razlike su vrlo male za većinu tvrdnji, a

nešto veća razlika vidljiva je samo kod rada na višednevnim projektima.

3,63

4,10

4,07

4,02

3,74

3,79

4,11

4,09

4,03

3,93

1 2 3 4 5

Smatram da sam osposobljen za izvođenje nastave premaeksperimentalnome programu.

Znam koja je razlika između kurikularnoga i dosadašnjega pristupa nastavi.

Znam objasniti svrhu kurikula usmjerenoga na učenika.

Predmetne sadržaje mogu povezati s međupredmetnim temama.

Smatram da znam primijeniti nove načine praćenja i vrednovanja postignućaučenika.

Samoprocjena kompetentnosti za provedbu (M)

inicijalno finalno

3,84

4,19

3,75

4,56

3,38

2,93

3,11

2,48

4,30

4,24

3,86

4,16

3,84

4,42

3,68

2,81

2,95

2,43

4,24

4,21

1 2 3 4 5

Dijelim učenike u manje skupine da bi zajedno rješili problem.

Učenicima zadajem zadatke u kojima trebaju kritički razmišljati.

Tražim od učenika da samostalno odaberu metode rješavanja kompleksnihzadataka.

Dajem primjere iz svakodnevnoga života ili pokušavam pokazati zašto jenovo gradivo korisno.

Učenicima zadajem projekte za čije je završavanje potrebno nekoliko dana.

Na svakome nastavnom satu zadajem učenicima domaću zadaću.

Na svakome nastavnom satu koristim se udžbenicima.

Na svakome nastavnom satu koristim se radnim bilježnicama.

Promatram učenike dok obavljaju pojedine zadatke i odmah im dajempovratne informacije.

Povratne informacije koje dajem učenicima sadrže i informaciju opostignuću i o tome kako napredovati.

Nastava (M)

inicijalno finalno

13

3.1.6. Podrška sustava

Ovaj dio upitnika odnosi se na procjenu podrške sustava tijekom provedbe eksperimentalnog programa.

Prema dobivenim rezultatima može se utvrditi da su učitelji u finalnom mjerenju boljima procijenili dostupnost

materijalnih i financijskih sredstava za izvedbu eksperimentalnog programa, pravovremenost informacija o

provedbi i podršku sustava dok su nešto lošijima procijenili zadovoljstvo radom mentorskih timova

MZO-a i dostupnost izvora informacija. Međutim, uglavnom se radi o malim razlikama za sve tvrdnje osim

za osiguravanje materijalnih i financijskih sredstava.

3.1.7. Analiza razlika u rezultatima prema sadržajnim cjelinama

Kako bi se utvrdilo jesu li razlike u aritmetičkim sredinama u pojedinim sadržajnim cjelinama statistički


vjerojatnost pogreške od 1%. Rezultati upućuju na to da značajnost razlike ne postoji kod procjene

zadovoljstva dokumentima, podrške sustava i kod vrednovanja. Značajne razlike postoje samo u dijelu

ispitivanih sadržajnih cjelina, točnije za zadovoljstvo eksperimentalnim programom, samoprocjenu

kompetentnosti za provedbu, zadovoljstvo edukacijama i zastupljenost suvremene nastave koji imaju

značajno više rezultate u finalnom mjerenju u odnosu na inicijalno mjerenje, dok je kod zastupljenosti

tradicionalne nastave obrnuto.

Kako bi se utvrdilo kolika je veličina učinka tih razlika izračunat je Cohenov d. Dobiveni rezultati upućuju na

to da su dobivene razlike neznatne.


mjerenja

Broj

ispitanika

Aritmetička

sredina

Standardna

devijacija

Standardna

pogreška

aritm. sredine

Zadovoljstvo dokumentima inicijalno 1251 3,71 0,553 0,016

finalno 945 3,75 0,557 0,018

Zadovoljstvo eksperimentalnim programom inicijalno 1251 3,68 0,774 0,025

finalno 945 3,78 0,762 0,028

Samoprocjena kompetentnosti za provedbu inicijalno 1251 3,91 0,707 0,025

finalno 945 3,99 0,647 0,026

Zadovoljstvo edukacijama inicijalno 1251 3,32 0,740 0,021

finalno 945 3,44 0,710 0,023

Podrška sustava inicijalno 1251 3,19 0,864 0,024

finalno 945 3,24 0,863 0,028

3,63

2,54

3,03

3,58

3,23

3,49

2,86

3,05

3,52

3,26

1 2 3 4 5

Zadovoljan sam radom mentorskih timova Ministarstva znanosti iobrazovanja.

Osigurana su adekvatna materijalna i financijska sredstva za izvedbueksperimentalnoga programa.

Sve informacije o provedbi eksperimentalnoga programa dolazepravovremeno.

Izvori informacija o provedbi eksperimentalnoga programa su dostupni.

Osjećam da imam podršku sustava za provedbu eksperimentalnogaprograma.

Podrška sustava (M)

inicijalno finalno

14


mjerenja

Broj

ispitanika

Aritmetička

sredina

Standardna

devijacija

Standardna

pogreška

aritm. sredine

Suvremena nastava inicijalno 1251 3,93 0,687 0,019

finalno 945 3,99 0,613 0,020

Tradicionalna nastava inicijalno 1251 2,83 1,003 0,028

finalno 945 2,73 0,983 0,032

Vrednovanje inicijalno 1251 4,26 0,730 0,021

finalno 945 4,23 0,642 0,021


(p > 0,01)

Razlika

aritm.

sredine

Stand.

pogreška

razlike

Pouzdanost razlike

(donja – gornja)

Veličina

učinka (d)

Zadovoljstvo

dokumentima 1,434 2025,474 0,152 0,03 0,024 -0,081 0,013 0,062

Zadovoljstvo

eksperimentalnim

programom

2,980 2049,491 0,003 0,11 0,038 -0,187 -0,038 0,128

Samoprocjena

kompetentnosti za

provedbu

2,830 2194 0,005 0,10 0,037 -0,176 -0,032 0,123

Zadovoljstvo edukacijama 3,905 2073,977 0,000 0,12 0,031 -0,183 -0,061 0,168

Podrška sustava 1,095 2034,355 0,274 0,04 0,037 -0,114 0,032 0,047

Suvremena nastava 2,074 2194 0,038 0,06 0,028 -0,114 -0,003 0,090

Tradicionalna nastava -2,466 2053,443 0,014 -0,11 0,043 0,022 0,189 0,106

Vrednovanje -1,031 2194 0,303 -0,03 0,030 -0,028 0,089 0,045

3.2. Razlike u orijentaciji i usmjerenosti učitelja

Kako bi se utvrdilo jesu li razlike u aritmetičkim sredinama za skale orijentacije i usmjerenosti učitelja

statistički značajne u dvije točke mjerenja (inicijalno i finalno ispitivanje) izračunat je t-test za nezavisne

uzorke uz vjerojatnost pogreške od 1%. Rezultati upućuju na to da značajnost razlike postoji na svim

skalama. Pri tome je rezultat na svim skalama niži u finalnom u odnosu na inicijalno mjerenje.


to da je razlika neznatna za sve osim jednu skalu. Naime, utvrđena je mala veličina učinka za

orijentaciju na učenje, odnosno smanjenje aritmetičke sredine na toj skali u drugoj točki mjerenja nije

zanemarivo u odnosu na rezultate prvog mjerenja.

Skala Točka

mjerenja

Broj

ispitanika

Aritmetička

sredina

Standardna

devijacija

Stand. pogreška

aritm. sredine

Orijentacija na učenje inicijalno 1251 4,73 0,479 0,014

finalno 945 4,61 0,514 0,017

Orijentacija na izvedbu inicijalno 1251 3,30 0,920 0,026

finalno 945 3,16 0,867 0,028

Usmjerenost na učenike inicijalno 1251 4,51 0,567 0,016

finalno 945 4,45 0,538 0,017

Usmjerenost na nastavnike inicijalno 1251 3,07 0,722 0,020

finalno 945 2,99 0,662 0,022

15

Skala t df Značajnost

(p > 0,01)

Razlika

aritm.

sredine

Stand.

pogreška

razlike

Pouzdanost

razlike (donja –

gornja)

Veličina

učinka (d)

Orijentacija na učenje -5,861 2194 0,000 -0,12 0,021 0,083 0,167 0,252

Orijentacija na izvedbu -3,611 2090,730 0,000 -0,14 0,038 0,063 0,214 0,155

Usmjerenost na učenike -2,801 2084,401 0,005 -0,07 0,024 0,020 0,113 0,120

Usmjerenost na nastavnike -2,601 2194 0,009 -0,08 0,030 0,019 0,137 0,113

16


STRUČNE SURADNIKE I UPITNIKA ZA RAVNATELJE

Stručni suradnici i ravnatelji su označavali stupanj slaganja s tvrdnjama na pridruženoj

peterostupanjskoj Likertovoj ljestvici od uopće se ne slažem (1) do u potpunosti se slažem (5).

4.1. Razlike u rezultatima upitnika za stručne suradnike




Prema dobivenim rezultatima gotovo sve procjene koje upućuju na zadovoljstvo stručnih suradnika

dokumentima eksperimentalnog programa bile su pozitivnije u inicijalnom nego u finalnom mjerenju. Za

tvrdnju koja se odnosi na kurikul Građanskog odgoj i obrazovanja i njegov utjecaj na odgovorno građansko

ponašanje učenika nema razlike u dvije točke mjerenja, dok su za veći dio ostalih tvrdnji razlike vrlo male ili

neznatne.

3,88

3,69

3,81

3,58

3,77

3,66

3,75

3,58

3,55

3,65

3,74

3,65

3,80

3,51

3,74

3,64

3,71

3,58

3,57

3,61

1 2 3 4 5

Detaljno sam pročitao i proučio nacionalni kurikulum razine obrazovanja ukojoj radim.

Primjena okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgoju iobrazovanju povećat će učinkovitost učenja učenika.

Primjena Nacionalnog kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učitiosposobit će učenike za cjeloživotno učenje.

Primjena Nacionalnog kurikuluma međupredmetne teme Poduzetništvopovećat će sposobnost učenika za poduzimanje aktivnosti za ostvarenje

novih ideja.

Primjena Nacionalnog kurikuluma međupredmetne teme Osobni i socijalnirazvoj imat će pozitivan učinak na mentalno zdravlje učenika.

Primjena Nacionalnog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje potaknutće učenike na odgovorno zdravstveno ponašanje.

Primjena Nacionalnog kurikuluma međupredmetne teme Uporabainformacijske i komunikacijske tehnologije potaknut će učenike na efikasno

korištenje tehnologije za učenje.

Primjena Nacionalnog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj iobrazovanje potaknut će učenike na odgovorno građansko ponašanje.

Primjena Nacionalnog kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvojpotaknut će osvješćivanje vlastite uloge učenika za odgovorno ponašanje u

korištenju resursa.

Postavljeni ciljevi međupredmetnih tema su ostvarivi.

Zadovoljstvo dokumentima (M)

inicijalno finalno

17



eksperimentalnog programa „Škola za život” kao i na način informiranja i želju za uključivanjem stručnih

suradnika u eksperimentalni program ili njegovim nastavkom.

Prema dobivenim rezultatima gotovo sve procjene koje upućuju na zadovoljstvo stručnih suradnika

eksperimentalnim programom bile su pozitivnije u finalnom nego u inicijalnom mjerenju. Jedino je za tvrdnju

Uključenost u eksperimentalni program predstavlja mi profesionalni izazov. iskazan viši rezultat u inicijalnom

mjerenju, odnosno procjena je bila niža u finalnom mjerenju, kao što je slučaj i u procjenama učitelja za istu

tvrdnju. Za tvrdnju o tome da eksperimentalni program potiče kontinuirano samovrednovanje nastavnika

nema razlike u dvije točke mjerenja, a za veći dio ostalih tvrdnji razlike su male ili neznatne.

4.1.3. Zadovoljstvo edukacijama

Ovaj dio upitnika za stručne suradnike odnosi se na procjenu zadovoljstva edukacijama koje su organizirane

u sklopu eksperimentalnog programa.

Prema dobivenim rezultatima dio procjena koje se odnose na to koliko su stručnim suradnicima edukacije

pomogle u razumijevanju promjena u načinu i metodama poučavanja, vrednovanja i ocjenjivanja bio je

pozitivniji u finalnom nego u inicijalnom mjerenju. Stručni suradnici u finalnom su mjerenju procijenili nešto

pozitivnijom učestalost održavanja edukacija dok nije bilo razlike u mišljenjima kad je riječ o kvaliteti

organizacije edukacija.

3,75

3,78

4,18

2,72

3,03

3,92

3,89

3,75

3,79

4,26

2,82

3,29

3,78

3,98

1 2 3 4 5

Eksperimentalni program potiče kontinuirano samovrednovanje nastavnika.


Slagao sam se s uključenjem škole u eksperimentalni program.




Želim da se i naredne školske godine nastava izvodi premaeksperimentalnom programu.

Zadovoljstvo eksperimentalnim programom (M)

inicijalno finalno

3,25

3,11

3,28

3,14

3,25

3,05

3,38

3,45

1 2 3 4 5





Zadovoljstvo edukacijama (M)

inicijalno finalno

18


Samoprocjena kompetentnosti za provedbu eksperimentalnog programa obuhvaća tvrdnje koje se

odnose na procjenu vlastitog znanja i kompetentnosti u pružanju podrške učiteljima tijekom provedbe

eksperimentalnog programa.

Stručni suradnici su na nekim tvrdnjama iskazivali pozitivnije procjene u finalnom mjerenju, a u nekima

negativnije. U finalnom mjerenju stručni suradnici su se procijenili nešto kompetentnijima u podupiranju

učitelja u izvođenju nastave prema eksperimentalnom programu i pomoći učiteljima u primjeni metoda

praćenja i vrednovanja ishoda učenja te usmjeravanju nastave na učenika. No istovremeno aritmetička

sredina za tvrdnju o poznavanju razlike između kurikularnog i dosadašnjeg pristupa nastavi nešto je manja u

drugoj točki mjerenja. Međutim, sve su razlike u prosječnim vrijednostima i ovdje vrlo male.

4.1.5. Podrška sustava i kolektiva

Ovaj dio upitnika se odnosi na procjenu podrške sustava tijekom provedbe eksperimentalnog

programa.

Dobiveni rezultati pokazuju da su stručni suradnici u finalnom mjerenju boljom procijenili dostupnost

materijalnih i financijskih sredstava za izvedbu eksperimentalnog programa i zadovoljstvo radom mentorskih

timova MZO-a dok su dostupnost izvora informacija i pravovremenost informacija o provedbi kao i podršku

sustava procijenili nešto lošijima nego na prvoj točki mjerenja. Ostale razlike su vrlo male ili neznatne.

3,39

4,10

3,77

3,60

3,55

3,49

4,02

3,80

3,52

3,63

1 2 3 4 5

Osjećam se kompetentnim podupirati učitelje u izvođenju nastave premaeksperimentalnom programu.

Znam koja je razlika između kurikularnog i dosadašnjeg pristupa nastavi.

Znam kako učiteljima u školi pomoći nastavu usmjeriti na učenika.

Znam kako učiteljima u školi pomoći u ostvarivanju očekivanjameđupredmetnih tema kroz odgojno-obrazovne ishode njihovog predmeta.

Znam kako učiteljima u školi pomoći u primjeni metoda praćenja ivrednovanja ishoda učenja.

Samoprocjena kompetentnosti za provedbu (M)

inicijalno finalno

3,32

2,83

3,09

3,51

3,07

3,34

3,38

3,04

2,94

3,39

3,06

3,38

1 2 3 4 5


Osigurana su adekvatna materijalna i financijska sredstva za izvedbueksperimentalnog programa.

Sve informacije o provedbi eksperimentalnog programa dolazepravovremeno.

Izvori informacija o provedbi eksperimentalnog programa su dostupni.

Osjećam podršku sustava za provedbu eksperimentalnog programa.

Osjećam podršku kolektiva škole za provedbu eksperimentalnog programa.

Podrška sustava i kolektiva (M)

inicijalno finalno

19

4.1.6. Ozračje i kultura škole

Ozračje i kultura škole obuhvaćaju tvrdnje usmjerene na odnose među učiteljima u školi. Stručni

suradnici su procijenili ozračje i kulturu škole nešto boljima u finalnom mjerenju iako se ne radi o velikoj razlici.

4.1.7. Analiza razlika u rezultatima i veličina učinka

Kako bi se utvrdilo jesu li razlike u aritmetičkim sredinama za pojedine sadržajne cjeline statistički


vjerojatnost pogreške od 1%. Rezultati upućuju na to da nema statistički značajnih razlika u dvije točke

mjerenja ni za jednu sadržajnu cjelinu, što potvrđuje i izračunata veličina učinka.


mjerenja

Broj

ispitanika

Aritmetička

sredina

Standardna

devijacija

Stand. pogreška

aritm. sredine


finalno 110 3,67 0,667 0,064

Zadovoljstvo eksperimentalnim

programom

inicijalno 146 3,61 0,753 0,062

finalno 110 3,67 0,736 0,070

Samoprocjena kompetentnosti za

provedbu

inicijalno 146 3,68 0,749 0,062

finalno 110 3,69 0,799 0,076


finalno 110 3,28 0,735 0,070

Podrška sustava i kolektiva inicijalno 146 3,19 0,915 0,076

finalno 110 3,20 0,896 0,085


finalno 110 3,45 0,853 0,081


(p > 0,01)

Razlika

aritm.

sredine

Stand.

pogreška

razlike

Pouzdanost razlike

(donja – gornja)

Veličina

učinka (d)

Zadovoljstvo dokumentima -0,474 217,430 0,636 -0,04 0,08 -0,120 0,195 -0,061


programom 0,597 237,554 0,551 0,06 0,09 -0,241 0,129 0,075

Samoprocjena kompetentnosti

za provedbu 0,061 226,421 0,952 0,01 0,10 -0,200 0,188 0,008

Zadovoljstvo edukacijama 0,933 245,717 0,352 0,09 0,10 -0,282 0,101 0,117

Podrška sustava i kolektiva 0,069 237,439 0,945 0,01 0,11 -0,233 0,217 0,009

Školsko ozračje i kultura 0,958 244,754 0,339 0,11 0,11 -0,329 0,114 0,120

3,06

3,35

3,60

3,20

3,46

3,67

1 2 3 4 5

Ozračje u zbornici je poticajno.

Odnosi između učitelja u školi su pozitivni.

Organizacija naše škole omogućuje suradnju između učitelja.

Školsko ozračje i kultura (M)

inicijalno finalno

20

4.2. Razlike u rezultatima upitnika za ravnatelje




Prema dobivenim rezultatima ravnatelji su iskazali nešto veće zadovoljstvo dokumentima u finalnom nego u

inicijalnom mjerenju (za ostvarivost ishoda učenja u realnim uvjetima u njihovoj školi, kvalitetu opisa načina

praćenja i vrednovanja učenika, različitost metoda rada ove školske godine u odnosu na prošlu godinu,

primjenjivost preporučenih metoda i oblika rada, ostvarivost odgojno obrazovnih očekivanja međupredmetnih

tema te primjenjivost okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja).



eksperimentalnog programa „Škola za život” kao i na način informiranja i želju za uključivanjem ravnatelja u

eksperimentalni program ili njegovim nastavkom.

Prema dobivenim rezultatima gotovo sve procjene koje upućuju na zadovoljstvo ravnatelja eksperimentalnim

programom bile su pozitivnije u finalnom nego u inicijalnom mjerenju. Jedino je za tvrdnju Uključenost u

eksperimentalni program predstavlja mi profesionalni izazov. te Glavni sam zagovornik nastavka uključenja

moje škole u eksperimentalni program. iskazan viši rezultat u inicijalnom mjerenju. Drugim riječima, taj je

rezultat bio niži u finalnom nego u inicijalnom mjerenju, iako je općenito za sve tvrdnje i ovdje riječ o vrlo

malim ili neznatnim razlikama.

3,92

4,06

3,89

4,22

3,88

3,89

4,22

4,29

4,04

4,26

3,97

4,00

1 2 3 4 5

Ishodi učenja navedeni u predmetnim kurikulumima ostvarivi su u realnimuvjetima u mojoj školi.

Primjena okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgoju iobrazovanju povećat će učinkovitost učenja učenika.

Postavljena odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetnih tema suostvariva.

Preporučene metode i oblici rada u nastavi opisani u metodičkimpriručnicima su primjenjivi.

Metode i oblici rada koji se planiraju koristiti ove školske godine razlikuju seod metoda i oblika rada koje su se koristile proteklih godina.

Načini praćenja i vrednovanja učenika u metodičkim priručnicima dobro suopisani.

Zadovoljstvo dokumentima

inicijalno finalno

21

4.2.3 Zadovoljstvo edukacijama

Ovaj dio upitnika za ravnatelje odnosi se na procjenu zadovoljstva edukacijama koje su organizirane

u sklopu eksperimentalnog programa.

Prema dobivenim rezultatima ravnatelji su u finalnom mjerenju bili općenito nešto zadovoljniji načinom

organiziranja edukacija u sklopu eksperimentalnog programa. Također su i procjene koje se odnose na to

koliko su ravnateljima edukacije pomogle u razumijevanju novih metoda vrednovanja i ocjenjivanja te na

zadovoljstvo učestalošću održavanja edukacija bile pozitivnije u finalnom nego u inicijalnom mjerenju.

Ravnatelji su u finalnom mjerenju nešto lošijim procijenili razumijevanje promjena u načinu i metodama

poučavanja.


Samoprocjena kompetentnosti za provedbu obuhvaća tvrdnje u upitniku koje se odnose na procjenu

vlastitog znanja i kompetentnosti u pružanju podrške učiteljima tijekom provedbe eksperimentalnog

programa.

Ravnatelji su za neke tvrdnje iskazali nešto pozitivnije, a za neke nešto negativnije procjene u

finalnom mjerenju.

4,36

4,24

4,44

4,63

4,04

3,92

4,68

4,67

4,43

4,34

4,59

4,56

4,16

4,09

4,66

4,78

1 2 3 4 5

Eksperimentalni program potiče kontinuirano davanje povratne informacijeučeniku.

Eksperimentalni program potiče učitelje na kontinuirano samovrednovanje.


Glavni sam zagovornik nastavka uključenja moje škole u eksperimentalniprogram




Podržavam izvođenje nastave prema eksperimentalnom programu idućeškolske godine.

Zadovoljstvo eksperimentalnim programom

inicijalno finalno

3,94

3,11

4,22

4,08

4,00

2,99

4,16

4,26

1 2 3 4 5





Zadovoljstvo edukacijama

inicijalno finalno

22

U finalnom mjerenju osjećali su se nešto manje kompetentnima podupirati učitelje u razvoju

kompetencija za primjenu kurikularnog pristupa nastavi i u izvođenju nastave prema eksperimentalnom

programu. No istovremeno su osjećali da više prepoznaju razliku između dosadašnjeg i kurikularnog pristupa

nastavi te na koji način objasniti svrhu kurikula usmjerenog na učenika. Međutim, ponovno se radi o vrlo

malim ili neznatnim razlikama.

4.2.5. Podrška sustava

Ovaj dio upitnika za ravnatelje se odnosi na procjenu podrške sustava tijekom provedbe

eksperimentalnog programa.

Prema dobivenim rezultatima, ravnatelji su u trenutku inicijalnog mjerenja bili nešto zadovoljniji

podrškom sustava nego u trenutku finalnog mjerenja. Pravovremenost informacija o provedbi i dostupnost

informacija o provedbi procijenili su nešto lošije, kao i rad mentorskih timova MZO-a, iako se općenito radi o

manjim razlikama.

4.2.6. Ozračje i kultura škole

Ozračje i kultura škole obuhvaćaju tvrdnje usmjerene na odnose među učiteljima u školi. Ravnatelji

su odnose među učiteljima procijenili boljima u finalnom mjerenju dok nije bilo razlike u procjeni ozračja u

zbornici u dvije različite točke mjerenja. U finalnom mjerenju nešto boljom je procijenjena organizacija rada

škole u dijelu koji omogućuje suradnju među učiteljima, iako je ta razlika vrlo mala.

4,78

4,39

4,53

4,50

4,74

4,29

4,59

4,51

1 2 3 4 5

Podupirem učitelje u našoj školi u razvoju kompetencija za primjenukurikularnog pristupa nastavi.

Osjećam se kompetentnim podupirati učitelje u izvođenju nastave premaeksperimentalnom programu.

Znam koja je razlika između kurikularnog i dosadašnjeg pristupa nastavi.

Znam objasniti svrhu kurikuluma usmjerenog na učenika.

Samoprocjena kompetentnosti za provedbu

inicijalno finalno

4,28

4,00

4,01

4,25

4,32

4,18

4,03

3,87

4,06

4,29

1 2 3 4 5


Osigurana su adekvatna materijalna i financijska sredstva za izvedbueksperimentalnog programa.

Sve informacije o provedbi eksperimentalnog programa dolazepravovremeno.

Izvori informacija o provedbi eksperimentalnog programa su dostupni.

Osjećam podršku sustava za provedbu eksperimentalnog programa.

Podrška sustava

inicijalno finalno

23

4.2.7. Analiza razlika u rezultatima i veličina učinka

Kako bi se utvrdilo jesu li razlike u aritmetičkim sredinama za skale orijentacije i usmjerenosti učitelja

statistički značajne u dvije točke mjerenja (inicijalno i finalno ispitivanje) izračunat je t-test za nezavisne

uzorke uz vjerojatnost pogreške od 1%. Rezultati upućuju na to da ne postoji statistički značajna razlika

za navedene sadržajne cjeline.

Međutim, s obzirom da se radi o manjem, ali dostatnom broju ispitanika, također je izračunat Cohenov

d. Dobiveni rezultati ukazuju na to da postoji mala veličina učinka za skalu zadovoljstva dokumentima,

odnosno povećanje aritmetičke sredine na toj skali u drugoj točki mjerenja nije zanemarivo u odnosu na

rezultate prvog mjerenja.


mjerenja

Broj

ispitanika

Aritmetička

sredina

Standardna

devijacija

Stand. pogreška



finalno 68 4,13 0,438 0,053


programom

inicijalno 72 4,37 0,462 0,054

finalno 68 4,45 0,462 0,056

Samoprocjena kompetentnosti

za provedbu

inicijalno 72 4,55 0,487 0,057

finalno 68 4,53 0,487 0,059


finalno 68 3,85 0,545 0,066

Podrška sustava inicijalno 72 4,17 0,704 0,083

finalno 68 4,09 0,671 0,081


finalno 68 4,13 0,570 0,069


(p > 0,01)

Razlika

aritm.

sredine

Stand.

pogreška

razlike

Pouzdanost

razlike (donja –

gornja)

Veličina

učinka (d)

Zadovoljstvo dokumentima 1,972 136,903 0,051 0,16 0,080 -0,316 0,000 0,3336


programom 1,009 137,519 0,315 0,08 0,078 -0,233 0,076 0,1707

Samoprocjena kompetentnosti za

provedbu -0,189 137,553 0,851 -0,02 0,082 -0,147 0,178 -0,0319

Zadovoljstvo edukacijama 0,130 137,623 0,897 0,01 0,098 -0,206 0,180 0,0220

Potpora sustava -0,748 137,985 0,456 -0,09 0,116 -0,143 0,317 -0,1265

Školsko ozračje i kultura -0,450 137,799 0,653 -0,04 0,097 -0,149 0,236 -0,0761

3,96

4,24

4,32

3,96

4,06

4,37

1 2 3 4 5

Ozračje u zbornici je poticajno.

Odnosi između učitelja u školi su pozitivni.

Organizacija naše škole omogućuje suradnju između učitelja.

Školsko ozračje i kultura

inicijalno finalno

24

5. SAŽETI PRIKAZ REZULTATA

Učenici

Analiza razlika u rezultatima upitnika za učenike pokazuje da su razlike između rezultata u dvije točke

mjerenja statistički značajne gotovo za sve ispitivane sadržajne cjeline i skale, međutim veličina učinka

pokazuje da su pronađene razlike uglavnom neznatne.

Utvrđene su male veličine učinka za skale odnos prema školi i nastavi, orijentacija na učenje – intrinzična te

dosada. U finalnoj točki mjerenja stavovi koji se tiču odnosa učenika prema školi i nastavi pokazali su se

nešto manje pozitivnima, učenici su malo manje intrinzično orijentirani na učenje te se kod njih osjećaj

dosade pojavljuje nešto češće.

Učitelji

Analiza razlika u rezultatima upitnika za učitelje pokazuje da značajnost razlike između rezultata u dvije točke

mjerenja ne postoji kod procjene zadovoljstva dokumentima, podrške sustava i vrednovanja, dok su razlike

statistički značajne za sve ostale ispitivane skale i sadržajne cjeline. Međutim, veličina učinka pokazuje da

su gotovo sve pronađene razlike neznatne.

Utvrđena je mala veličina učinka jedino za skalu orijentacija na učenje, odnosno pokazalo se da su učitelji

na kraju školske godine malo manje orijentirani na učenje.

Stručni suradnici i ravnatelji

Analize razlika u rezultatima upitnika za stručne suradnike i upitnika za ravnatelje pokazuju da nema

statistički značajnih razlika između dvije točke mjerenja. Za rezultate stručnih suradnika veličina učinka to

i potvrđuje, međutim za ravnatelje pokazuje da postoji mala veličina učinka za skalu zadovoljstvo

dokumentima, odnosno da su ravnatelji nešto zadovoljniji dokumentima na kraju školske godine.

25

5.1. Ograničenja istraživanja

U provedbi ovog istraživanja pojavila su se određena ograničenja. Mjerni instrumenti korišteni u

upitnicima za učenike, učitelje, stručne suradnike, ravnatelje i roditelje uključuju setove čestica koje čine

koherentnu cjelinu za neku skupinu ili dobni uzrast ispitanika. Njihove prilagođene inačice za neke druge

skupine ili razine, u slučaju kada nije primijenjeno predtestiranje instrumenata, vrlo vjerojatno više ne

odražavaju jednake mjerne karakteristike, iako je nakon primjene njihova pouzdanost bila dobra. Stoga, svi

teorijski konstrukti operacionalizirani u setove čestica (skale) te su bili predmet daljnjih obrada. Finalne

inačice svih instrumenata prije primjene odobrilo je Povjerenstvo za praćenje i evaluaciju eksperimentalnog

programa „Škola za život“.

Postoje i ograničenja vezano za populacije/uzorke ispitanika koji su obuhvaćeni ovim istraživanjem.

Najveći odaziv i sudjelovanje u obje točke mjerenja postigli su ravnatelji (preko 90 %). Učenici su se odazvali

63 % u početnom i 57 % u završnom istraživanju. Preostale dvije skupine ispitanika, učitelji i stručni suradnici,

početnom istraživanju odazvali su se u udjelu od oko 70 % dok je taj odaziv na završnoj točki mjerenja

značajno manji i iznosi oko polovice uključenih, odnosno 53 %.

Vezano za objektivne poteškoće odaziva i konačnih uzoraka bilo je potrebno donijeti odluke o načinu

obrade prikupljenih rezultata, odnosno skupina ispitanika, u dvije točke mjerenja vezano za daljnje statističke

analize. Naime, iako je ovdje nedvojbeno riječ o zavisnim uzorcima u ponovljenim mjerenjima, s obzirom na

dodatni gubitak broja ispitanika uslijed uparivanja, provedene analize i prikazane razlike u mišljenjima i

stavovima u dvjema točkama mjerenja iznose se u ovom izvještaju kao da je riječ o nezavisnim uzorcima (uz

stroži kriterij od p<0.01). Iste analize napravljene su i pod uvjetom zavisnih uzoraka, sa smanjenim brojem

ispitanika, odnosno samo za one ispitanike koji su sudjelovali u obje točke mjerenja. Uglavnom su potvrđeni

istovjetni nalazi u obje opcije, međutim testiranje zavisnih uzoraka u ovom izvještaju nije prikazano.

Važno ograničenje rezultata istraživanja predstavlja i relativno kratak vremenski period između dvije

točke mjerenja od oko četiri kalendarska mjeseca. Za većinu intervencija u području društvenih i

humanističkih znanosti, a posebice za one u obrazovanju, ovaj vremenski period smatra se prekratkim za

postizanje željenih učinaka, što su ovdje prikazani rezultati evaluacije eksperimentalnog programa „Škola za

život“ uglavnom i potvrdili.

Documents

USPOREDBA REZULTATA...3 1. UVOD U ovome izvještaju prikazana je usporedba analiza rezultata prve (inicijalne) i druge (finalne) primjene upitnika u sklopu evaluacije eksperimentalnog