USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

USTAV REPUBLIKE HRVATSKElanak 1.Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna drava.U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana.Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.lanak 4.U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu.Naelo diobe vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.

III. ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA1. ZAJEDNIKE ODREDBE

lanak 14.Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama.Svi su pred zakonom jednaki.

lanak 15.U Republici Hrvatskoj jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donoenje organskih zakona.Zakonom se moe, pored opega birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.

lanak 16.Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju.lanak 17.U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti. O tome odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike.Opseg ogranienja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne moe imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo.Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena odredbi Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.lanak 18.Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom.Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno u sluajevima odreenima zakonom ako je osigurana druga pravna zatita.lanak 19.Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.Zajamuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.lanak 20.Tko se ogrijei o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne moe se opravdati viim nalogom. 2. OSOBNE I POLITIKE SLOBODE I PRAVAlanak 21.Svako ljudsko bie ima pravo na ivot.U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.lanak 22.ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno zakonom, o emu odluuje sud.lanak 23.Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, lijenikim ili znanstvenim pokusima.Zabranjen je prisilni i obvezatni rad.lanak 24.Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode.Bez sudbenoga naloga redarstvo moe uz obvezu da je odmah preda sudu uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je poinila teko kazneno djelo odreeno zakonom. Uhiena osoba mora odmah na nain njoj razumljiv biti obavijetena o razlozima uhienja, te o svojim pravima utvrenima zakonom.Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez odgode odluiti o zakonitosti lienja slobode.lanak 25.Sa svakim se uhienikom i osuenikom mora postupati ovjeno i potivati njegovo dostojanstvo.Tko je god pritvoren i optuen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraem roku, odreenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku osloboen ili osuen.Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moe pustiti da se brani sa slobode.Svatko tko je bio nezakonito lien slobode ili osuen ima, u skladu sa zakonom, pravo na odtetu i javnu ispriku.lanak 26.Svi su dravljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim dravnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.lanak 27.

Odvjetnitvo kao samostalna i neovisna sluba osigurava svakome pravnu pomo, u skladu sa zakonom.

lanak 28.Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.lanak 29.Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela.U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik, okrivljenik ili optuenik ima pravo: da u najkraem roku bude obavijeten potanko i na jeziku koji razumije o naravi i razlozima optube koja se die protiv njega i o dokazima koji ga terete, da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane, na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, i s tim pravom mora biti upoznat, da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava da plati branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetom propisanim zakonom, da mu se sudi u njegovoj nazonosti, ukoliko je dostupan sudu, da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da zahtijeva da se osigura nazonost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optube, na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.Osumnjienik, okrivljenik i optuenik ne smije se siliti da prizna krivnju.Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku.Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja.lanak 30.Kaznena osuda za teka i osobito neasna kaznena djela moe, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obavljanje odreenih poslova, ako to zahtijeva zatita pravnog poretka.lanak 31.Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna.Nikome se ne moe ponovno suditi niti ga se moe kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je ve pravomono osloboen ili osuen u skladu sa zakonom.Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i meunarodnim ugovorom, mogu propisati sluajevi i razlozi za obnovu postupka iz stavka 2. ovoga lanka.Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, poinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroenosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti drave, propisana zakonom, ili ona koja ne zastarijevaju prema meunarodnom pravu. Imovinska korist, ostvarena tim djelima ili povezana s njima, oduzet e se.lanak 32.Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravite.Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij drave i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu.Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje moe se iznimno ograniiti zakonom, ako je to nuno radi zatite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih.lanak 33.Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene temeljnim naelima meunarodnog prava.Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne moe biti protjeran ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka donesena u skladu s meunarodnim ugovorom i zakonom.lanak 34.Dom je nepovrediv.Samo sud moe obrazloenim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretrai.Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazoni pri pretrazi doma ili drugoga prostora.U skladu s uvjetima to ih predvia zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog naloga ili privole dratelja stana ui u dom ili prostorije te izvriti pretragu bez nazonosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi hvatanja poinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega.Pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana vjerojatnost da se nalaze u domu poinitelja kaznenog djela, moe se poduzeti samo u nazonosti svjedoka.lanak 35.Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti.lanak 36.Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja zajamena je i nepovrediva.Samo se zakonom mogu propisati ogranienja nuna za zatitu sigurnosti drave ili provedbu kaznenog postupka.lanak 37.Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom.Zakonom se ureuje zatita podataka te nadzor nad djelovanjem informatikih sustava u dravi.Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga prikupljanja.lanak 38.Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli.Sloboda izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopavanja.Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa informaciji.Jami se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ogranienja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju te nuna u slobodnom i demokratskom drutvu, a propisuju se zakonom.Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijeu povrijeeno Ustavom i zakonom utvreno pravo.lanak 39.Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti.lanak 40.Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja.lanak 41.Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave.Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave.

lanak 42.Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom.lanak 43.Svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom.Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.lanak 44.Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube.lanak 45.Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina (birai) imaju ope i jednako birako pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu, u skladu sa zakonom.U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri emu birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj ostvaruju birako pravo na birakim mjestima u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj prebivaju.U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu ostvarivanje birakog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim dravljanima s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj se nalaze ili na koji drugi nain odreen zakonom.lanak 46.Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.lanak 47.Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana.Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dunosti odreene zakonom.

IV. USTROJSTVO DRAVNE VLASTI 1. HRVATSKI SABOR

lanak 71.Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

lanak 81.Hrvatski sabor: odluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike Hrvatske, odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom, nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrene Ustavom.

2. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKElanak 94.Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu.Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti.Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

lanak 98.Predsjednik Republike: raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, raspisuje referendum u skladu s Ustavom, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom, obavlja druge dunosti odreene Ustavom.

3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKElanak 108.Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.

lanak 113.Vlada Republike Hrvatske: predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlae dravni proraun i zavrni raun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvrenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad dravne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi, obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom.

4. SUDBENA VLASTlanak 118.Sudbenu vlast obavljaju sudovi.Sudbena vlast je samostalna i neovisna.Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, meunarodnih ugovora i drugih vaeih izvora prava.